Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Filozofski fakultet
Lorenza Jgera 9, Osijek, Hrvatska

Anica Perkovi

Anglizmi u hrvatskom poljoprivrednom nazivlju

doktorski rad

Osijek, 2016.

1
 Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
Lorenza Jgera 9, Osijek, Hrvatska

Anica Perkovi

Anglizmi u hrvatskom poljoprivrednom nazivlju

doktorski rad

Mentor: prof.dr.sc. Ljiljana Koleni

Osijek, 2016.

2
Popis kratica.........................................................................................................................5
1. Uvod................................................................................................................................7
2. Metodologija....................................................................................................................9
2.1. Korpus.................................................................................................................9
2.2 Ciljevi i metode istraivanja...............................................................................11
2.3. Metodoloka pitanja..........................................................................................12
3. Terminoloka pitanja......................................................................................................13
3.1. Povijesni razvoj terminologije..........................................................................13
3.2. Tvorba novih rijei............................................................................................14
3.3. Terminologija u kontekstu.................................................................................18
3.3.1. Primjeri iz opeg jezika koji se koriste u poljoprivredi..........................19
3.3.2. Primjeri iz strunog jezika poljoprivrede koji se koriste u
opem jeziku...........................................................................................24
4. Posuenice kao sredstvo obogaivanja vokabulara.......................................................26
4. 1. Naini obogaivanja vokabulara......................................................................26
4.2. Strane rijei i purizam openito u svijetu..........................................................27
5. Engleske posuenice......................................................................................................29
5.1. Anglizam ili anglicizam....................................................................................29
5.1.1.Anglizmi = internacionalizmi, prevedenice (kalkovi), pseudoanglizmi i
hibridni anglizmi...............................................................................29
5.2. Posuenice u engleskom jeziku preuzete iz drugih jezika................................32
5.3. Engleske posuenice u drugim jezicima...........................................................35
5.3.1. Anglizmi u bosanskom jeziku.................................................................35
5.3.2. Utjecaj engleskog jezika na slovenski.....................................................35
5.3.3. Invazija engleskog jezika na njemaki....................................................35
5.3.4. Engleske posuenice u rumunjskom jeziku............................................36
5.4. Engleske posuenice u hrvatskom jeziku..........................................................36
5.4.1. Usporedbe prilagodbe anglizama u hrvatskom i drugim jezicima..........38
5.4.2. Razlozi pojave anglizama u hrvatskom jeziku........................................40
5.4.3. Podruja u kojima se nalaze engleske posuenice..................................41
5.4.4. Oblici engleskih posuenica u hrvatskom jeziku....................................43
6. Engleske posuenice u hrvatskom poljoprivrednom nazivlju.......................................45
6.1. Opi prikaz poljoprivrednih podruja u kojima se nalaze engleske posuenice:
(ratarstvo, stoarstvo, mehanizacija).................................................................45
6.2. Izvori i vrijeme posuivanja..............................................................................47
7. Imenike posuenice.....................................................................................................49
7.1. Odreivanje roda...............................................................................................49
7.2. Prilagodba na fonolokoj razini.........................................................................49
7.3. Prilagodba na morfolokoj razini......................................................................53
7.3.1. Tvorba pomou sufiksa...........................................................................54
7.3.1.1. Nulta transmorfemizacija....................................................55
7.3.1.2. Kompromisna transmorfemizacija......................................56
7.3.1.3. Potpuna transmorfemizacija................................................56
7.3.1.4. Primjeri iz korpusa...............................................................57
7.3.2. Tvorba pomou prefiksa..........................................................................64
7.3.3. Vezane osnove (sufiksoidi i prefiksoidi).................................................65

3
8. Pridjevske posuenice...................................................................................................74
8.1.Tvorba pridjeva sufiksima..................................................................................74
8.2. Tvorba pridjeva prefiksima...............................................................................75
8.3. Tvorba pridjeva vezanim osnovama (prefiksoidima)........................................76
9. Glagolske posuenice....................................................................................................76
9.1.Glagolski vid......................................................................................................77
9.2. Prilagodba na semantikoj razini......................................................................77
9.3. Elipsa ..........................................................................................................90
10. Analiza anglizama i engleskih tuica u poljoprivrednim udbenicima, doktorskim
radovima, asopisima i glasilima.......................................................................................90
10.1. Anglizmi..........................................................................................................90
10.2. Tuice..............................................................................................................95
11. Za i protiv uporabe anglizama u hrvatskom poljoprivrednom nazivlju.......................95
12. Mogue hrvatske zamjene za anglizme u hrvatskom poljoprivrednom nazivlju........97
13. Zakljuak...................................................................................................................112
14. Literatura....................................................................................................................117

4
Ovaj rad posveujem svojim dragim unucima Josipu i Petru.

5
Popis kratica
U radu su sljedei izvori navedeni kraticama: .
Vladimir Ani, Ivo Goldstein 2009: Rjenik stranih rijei (RSR),
Hrvatski enciklopedijski rjenik 2002: (HER)
Illustrated dictionary of main types of farm machines (IDFM)
Longman Dictionary of Contemporary English, Third Edition 1995: (LDCE)
Oxford Advanced Learner's Dictionary, New 9th Edition 2015: (OALD)
American Heritage Dictionary of the English Language .-4th edition (AHDEL)
STRUNA=struni nazivi (http://struna.ihjj.hr/)
Hrvatski jezini portal1 (HJP)
hrvatski web-korpus2 (hrWAC)

Kratice koje se navode u radu:

Jezik davatelj (Ld)
Jezik primatelj (Lp)
Stoarstvo (sto.)
Mehanizacija (meh.)
Bilinogojstvo (bil.)
STRUNA (STR.)

1
http://hjp.znanje.hr/, 19. svibnja 2016.
2
http://nlp.ffzg.hr/resources/corpora/hrwac/, 19. svibnja 2016.

6
1. Uvod
Poljoprivreda (iji se naziv pojavljuje prvi puta izmeu 1415. i 1475.) se razvija
od davnina. Nove poljoprivredne grane uvode posebne izraze za svoje oznaavanje
poevi od hortikulture (1670.-1680.), florikulture i arbokulture, izrazima koji su se
pojavili tijekom 19. stoljea, potom marikulture, monokulture (20. st.) do permakulture
(1970.) i drugih koji jo uvijek nemaju rodni list (potvreni su, ali jezikoslovci jo
uvijek ne mogu sa sigurnou rei kada su se prvi puta pojavili) (Perkovi i sur. 2008). To
znai 300 godina jezinog stvaralatva i potrebe za odreivanjem nove stvarnosti i
relativno kratkog popisa imenica (koje oznaavaju poljoprivrednu granu i vritelja),
pridjeva i priloga koje studenti poljoprivrede teko razumiju i ue. To se posebno odnosi
na istoznanice (sinonime) koje oznaavaju istu poljoprivrednu granu ili na izvedenice
kada im se strukture ne mogu razaznati, na primjer neki izrazi imaju isti korijen, a
razliite sufikse (viticulturist > viticulture > i viticulturer > viticulture) ili razliiti korijen,
a isti sufiks (agriculturist/agriculturalist i viticulturist/viticulturer).
Definicija naziva terminologija prema RSR (2009: 1306) ima dva znaenja. Prvo
podrazumijeva ukupnost naziva potrebnih jednom znanstvenom podruju, nekoj struci ili
djelatnosti; zbirka termina, nazivlje, dok drugo znanost o tim terminima.
Prema HER-u (2002: 1321) koji daje dva opirnija znaenja, naziv terminologija
se odnosi na 1. ukupnost naziva potrebnih jednom znanstvenom podruju, nekoj struci ili
djelatnosti; zbirka termina, nazivlje i 2. lingv. znanstvenu granu koja prouava nastajanje
pojmova, odnose i veze meu pojmovima, njihov opis i definicije, znanost o terminima;
nazivoslovlje.
Prema Danielu Gouadecu (1990) u Varga (2007) terminologija je znanstvena
disciplina iji je glavni interes sustav specijaliziranih jezinih obiljeja, sadraja, prirode
meuodnosa sastavnica ovog sustava. Dakle jezini sklad u jezikoslovlju oznaava odnos
izmeu pojma s jedne strane i izraza tog pojma s druge strane.
Prema pojedinim je tumaenjima jezikoslovlje podsustav leksika koji se odnosi na
jezik koji govori o slinim karakteristikama terminolokih jedinica i leksikih jedinica.
Meutim, tehniki jezik pretpostavlja neke osobine poput tonosti, nedvosmislenosti, tj.
odnos izmeu izraza i pojma je refleksivan. To znai da svaki pojam ima samo jedan
termin. Koliko je vano baviti se terminologijom kazuje nam podatak da 30 80%
strunog teksta ine struni nazivi, termini (Bukovan, 2009: 68). Moemo, dakle,
zakljuiti da je terminologija ili nazivlje integralni dio jezika te da je ivi organizam koji
se neprestano obogauje i koji je podloan promjenama.
To znai da e se u procesu stvaranja naziva jezino prilagodljivi oblici (nastali
prema naelima odreenog jezika) zadrati, a drugi e nestati. Razvoj je jezika usko
povezan s izvanjezinim drutvenim okvirom, kulturnim dogaanjima, tehnolokim
otkriima. Kako se novi pojam formira u tehnoloki naprednijim zemljama, manje
napredne posuuju izvorni termin (posuenice) koji se prilagoava jeziku primatelju. U
ovom radu emo govoriti o anglizmima (enleskim posuenicama) openito i posebno
njihovoj fonolokoj, morfolokoj i semantikoj prilagodbi u hrvatskom jeziku, u
poljoprivrednom nazivlju. Naroito e se obratiti pozornost na semantiku prilagodbu
anglizama i semantike posuenice. Takoer e se govoriti o oblicima utjecaja engleskog

7
jezika te kako i do koje mjere obuzdati navalu anglizama i uoiti mogunost zamjene
hrvatskim istovrijednicama.
U posljednje vrijeme, u doba globalizacije, kada je meunarodna suradnja veoma
aktivna na svim podrujima i razinama i kada je proces razmjene informacija ogroman,
javlja se i tenja za usklaivanjem (normiranjem) nazivlja.
Nastanak hrvatskog poljoprivrednog nazivlja zapoinje prije 2. svjetskog rata i
karakterizira ga uporaba pravih narodnih rijei ili posuenica iz srodnih slavenskih
jezika. Meu prvim je tehnikim rjenicima koji spominju poljoprivredno nazivlje
svakako ve spomenuti trojezini Hrvatsko-njemako-talijanski rjenik znanstvenog
nazivlja Bogoslava uleka objavljen u dva dijela, 1874. i 1875. godine u Zagrebu.
Bogoslav ulek je moda najpoznatiji po svome prevoenju naziva kemijskih elemenata i
drugih srodnih pojmova te uvoenju izraza kisik, vodik i ugljik, kao i solik (klor), jedik
(fluor), smrdik (brom), litik (litij), luik (kalij), sodik (natrij), svjetlik (fosfor), vapnik
(kalcij), teik (barij), glinik (aluminij). Za tvari je, primjerice, pisao da po svojoj
nakupitosti (agregaciji) mogu biti krutci (krutine), tijei (tekuine) i uzduine (plinovi).
Poslijeratno razdoblje obiljeava u ovom segmentu objavljivanje Poljoprivredne
enciklopedije (1) A Kre; (2) Krm-Proi; (3) Pros- (Zagreb 1967, 1970 i 1973).
Uvidjevi da su u hrvatsko-engleskim i englesko-hrvatskim rjenici opeg tipa
struni nazivi nedovoljno zastupljeni, Josip Ritz, inenjer poljoprivrede, je prikupio
nazive koji se koriste u strunoj poljoprivrednoj literaturi (ovdje su i nazivi koji se koriste
i u drugim podrujima, ali su bitni za poljoprivredno nazivlje jer se esto koriste u tom
kontekstu, primjerice: kontrola) i sastavio Hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski
agronomski rjenik objavljen u Zagrebu 1969. godine. Njegovo je drugo izdanje tiskala
Sveuilina naklada Liber 1973. god. Nakon 23 godine, isti autor objavljuje trei
rjenik iji je fond rijei dopunjen s priblino 2 000 novih pojmova. ura Matas, 1999.
godine objavljuje etverojezini rjenik (hrvatsko-njemako-englesko-latinski) koji
sadri oko 60 000 leksikih jedinica iz poljoprivrede, umarstva, veterine i primijenjene
biologije.
Cilj je ovoga istraivanja upozoriti na naine prilagodbe engleskih posuenica
(anglizama) u hrvatskom poljoprivrednom nazivlju na fonolokoj, morfolokoj i
semantikoj razini, odnosno na promjene koje prate te lekseme nakon integracije u
hrvatski jezik. Prikazuje se mogunost hrvatskih zamjena za anglizme i time doprinosi
promicanju hrvatskog standardnog jezika u poljoprivrednom nazivlju. Upozorava se na
razlike izmeu novih i ranije posuenih naziva. Govori se o meusobnom odnosu
strunog i opeg jezika, odnosno o sve veoj pojavi prodiranja elemenata poljoprivrednog
jezika u jezik svakodnevnice.
Rezultati e istraivanja ukazati na pravilnosti tvorbe (prilagodbe) anglizama u
hrvatskom poljoprivrednom nazivlju, to e omoguiti predvianje budue tvorbe tih
leksema te pomoi studentima poljoprivrede i drugim zainteresiranim osobama da bolje
razumiju struni diskurs.
Usporeivanje anglizama u hrvatskom poljoprivrednom nazivlju s engleskim
istovrijednicama dovodi do spoznaje o pravilnosti tvorbe (prilagodbe) tih leksema kao i o
ulozi afiksa u tom procesu. Poznavanje je tvorbe (prilagodbe) anglizama vano za lake
odreivanje funkcije rijei koje rezultira prepoznavanjem njihova znaenja, to u
konanici dovodi do lakeg razumijevanja teksta. Nastoji se potvrditi hipoteza da se
mnogobrojni tehniki nazivi ne odlikuju monosemnou, nego polisemnou te da je

8
nemogu sustav u kojem bi jedan pojam odgovarao jednom izrazu, koji zagovara Wuster
(1979). Na primjerima se kontekstne terminologije pokuavaju utvrditi odnosi jezika
struke i opeg jezika (jesu li to posebni jezici ili se isprepliu) i upozorava se na nova
znaenja leksema opeg jezika ovisno o kontekstu. Primjerima se pokazuje da struni
nazivi ulaze u opi jezik i obrnuto, jer se posebno danas upozorava na potrebu bavljenja
odrivom poljoprivredom koja je vana za cijelo stanovnitvo, a ne samo za strunjake.
Upozorava se da je leksik organiziran po modulima koji su meusobno povezani te se
jezino znanje ne moe razdvojiti od opeg znanja o svijetu. Analizom naziva iz sustava
odrive poljoprivrede, koji se danas snano zagovara, omoguuje se njihovo lake
razumijevanje (Perkovi & Rata, 2006) te se utvruje jesu li to statine jedinice koje se
mogu strogo definirati ili dinamine jedinice koje vrlo vjeto izbjegavaju
terminologizaciju i koja je razlika u prilagodbi starijih (Ritz, 1996) i novijih
anglizama u kontekstu odrive poljoprivrede.
Za potrebe ovog istraivanja koristila sam korpus anglizama iz Hrvatsko-
engleskog agronomskog rjenika Josipa Ritza (1996) jer sadri nazive iz svih grana
poljoprivrednih znanosti (ratarstvo, povrtlarstvo, voarstvo, vinogradarstvo, stoarstvo,
veterinarstvo, zatita bilja, strojarstvo) i disciplina usko povezanih s poljoprivredom
(anatomija, biologija, botanika, kemija, mehanizacija, meteorologija, ornitologija,
ribarstvo, zoologija i dr.). Kako navedeni rjenik ne postoji u elektronskom obliku, prvo
sam ga prepisala, a zatim sastavila abecedni unaprijedni i odostrani ispis zbog potrebe
grupiranja leksema prema morfolokim kategorijama. Osim navedenog rjenika, koristila
sam i korpus anglizama iz primjera u poljoprivrednim udbenicima i asopisima
(navedeni u literaturi). Koritenjem Hrvatskog enciklopedijskog rjenika, Rjenika
stranih rijei te hrvatskog web-korpusa (hrWAC) nastoji se upozoriti na mogunosti
zamjene anglizama iz hrvatskoga poljoprivrednog nazivlja prikladnim hrvatskim
rijeima. Primjerima se upozorava na jezinu i izvanjezinu motiviranost uporabe
anglizama u poljoprivrednom nazivlju. Kao rezultat istraivanja predstavlja se popis
hrvatskog nazivlja koje bi bilo odgovarajua zamjena za anglizme koji se koriste. Sve
navedeno doprinosi raspravi o potrebitosti (i mjeri) koritenja anglizama u hrvatskom
poljoprivrednom nazivlju te promicanju hrvatskih izraza u poljoprivrednoj struci.

2. Metodologija
2.1. Korpus

Hrvatsko-engleski agronomski rjenik Josipa Ritza (1996) koristio se kao temeljni

materijal za istraivanje usporedbe dvaju jezinih sustava. On je reprezentativan jer se u
njemu nalaze anglizmi iz svih podruja poljoprivrede (ratarstvo, povrtlarstvo, voarstvo,
vinogradarstvo, stoarstvo, veterinarstvo, zatita bilja, strojarstvo). Imenice, pridjevi i
glagoli iz naeg korpusa se nalaze i u drugim disciplinama jer su i dio ope znanstvenog
leksika. Budui da ne postoji dvojezini poljoprivredni rjenik u elektronskom obliku, taj
rjenik smo prvo digitalizirali, a zatim sastavili abecedni unaprijedni i odostrani ispis.
Izdvojili smo engleske posuenice, anglizme.
Kada govorimo o anglizmima, moramo spomenuti vie pristupa. Prema Filipoviu
(1990: 16) to su engleske rijei preuzete iz engleskog jezika kao strane rijei, koje se, da

9
bi se mogle integrirati u sustav jezika primatelja i tako postati posuenice, u tijeku
transfera moraju prilagoditi prema sustavu jezika primatelja. Po toj definiciji, u tu
kategoriju pripadaju i tehniki nazivi. Po svom su obliku izvedeni od latinskih ili grkih
rijei i prilagoeni tako da se uklapaju u sustav engleskog jezika. Te su rijei nastale u
tim civilizacijama da bi zadovoljile potrebe za novim rijeima koje ispunjavaju prazna
mjesta u vokabularu. Kako su formirane i prvi put upotrijebljene u engleskom jeziku,
klasificiramo ih kao anglizme. To su u prvom redu termini za otkria u kemiji, fizici,
medicine, biologiji i genetici, primjerice: aberacija, adrenalin, aluminij, anoda, gen itd.
(Filipovi, 1990: 17, 18). Skelin, Horvat (2004: 94) pak navodi pristup definiciji
anglizma prema kojem je to rije koja je preuzeta iz engleskoga jezika, ali je do
hrvatskoga dola posredstvom njemakoga. Ona se stoga klasificira kao germanizam, ne
kao anglizam. Zagovornik je takvoga pristupa Muljai koji smatra da mnoge anglizme,
koje smo preuzeli posredstvom njemakoga, trebamo smatrati germanizmima, dok su oni
anglizmi u njemakom jeziku (Muljai, 1997: 269). Prema gore navedenom, nazivi
poput kultiviranje, pasterizirati, dekantirati, degustacija (degustirati), doza, genetika
itd.)3 iz nae podatkovne baze ne bi pripadali anglizmima, nego germanizmima.
U ovome se radu anglizmima smatra definicija prema gore navedenom Filipoviu.
Za potrebe smo semantike analize imenikim, pridjevskim i glagolskim anglizmima
dodali pripadajue definicije iz RSR.
Kako bi se provjerilo postojanje naziva u engleskom jeziku, koristili su se
engleski rjenici i mreni (internetski) izvori. Ovo e ispitivanje obuhvatiti imenice,
pridjeve i glagole iz jednorjenih i vierjenih izraza iz baze podataka, ali i iz radova koji
govore o odreenim izrazima. Svi su primjeri, bez obzira jesu li jednorjeni ili vierjeni,
prikazani u osnovnim oblicima, tj. imenice u nominativu jednine, pridjevi u mukom
rodu te glagoli u infinitivu. Takav ispis anglizama i njihovih istovrijednica na engleskom
jeziku olakao je analizu sufiksa i prepoznavanje tvorbenih modela kod jednolanih
izraza. U radu su se koristili i drugi izvori na hrvatskom i engleskom jeziku: udbenici:
English for Horticulturists (Vuji, Perkovi, 2011.), English in Agriculture (Perkovi,
2011.), rjenici: The American Heritage Dictionary of the English Language (2008),
Webster Comprehensive Dictionary (1995), rjenici navedeni u literaturi; enciklopedije
navedene u literaturi, asopisi: Poljoprivreda, Osijek, mrene stranice koje pokrivaju sve
grane poljoprivrednih znanosti. Terminoloka se baza hrvatskog strukovnog nazivlja
STRUNA4 takoer koristila u ovom istraivanju jer pokriva sve gore navedene grane
poljoprivrednih znanosti kao i discipline usko povezane s poljoprivredom: anatomija,
biologija, botanika, kemija, mehanizacija, meteorologija, ornitologija, ribarstvo, zoologija
i dr. Isto tako, za potrebe se analize rjenike baze koristio Hrvatski jezini portal (HJP)5.
Koritenjem Hrvatskog enciklopedijskog rjenika, Rjenika stranih rijei te
hrvatskog web-korpusa (hrWAC)6 nastojat e se ukazati na mogunosti zamjene
anglizama iz hrvatskoga poljoprivrednog nazivlja prikladnim hrvatskim rijeima.

3
Prema Rjeniku stranih rijei autora Ania i Goldsteina ovi nazivi dolaze preko latinskog i njemakog
jezika.
4
http: //struna. ihjj. hr/, 11. svibnja 2016.
5
http://hjp.novi-liber.hr, 2. lipnja 2016.
6
http://nlp.ffzg.hr/resources/corpora/hrwac/, 2. lipnja 2016.

10
2.2. Ciljevi i metode istraivanja

Kako bi se dobili modeli fonoloke, morfoloke i semantike prilagodbe, engleske

posuenice emo usporeivati unutar hrvatskog i engleskog jezinog sustava. Metodom
usporedbe anglizama u hrvatskom jeziku s istovrijednicama u engleskom jeziku doi
emo do spoznaje u kojoj mjeri dolazi do njihovih preklapanja. estotna e analiza
pokazati koji se leksiki sklopovi i strukture jezika struke najee koriste.
Osim gore navedenog, ciljevi ovoga rada su kako slijedi:
upozoriti na znaaj anglizama kao integralnog dijela komunikacije
openito i na probleme koji se pojavljuju tijekom usvajanja takvih strunih
izraza u podruju poljoprivrede;
ponuditi odreena rjeenja praktinih problema (nejasnoa) na koje
nailaze studenti, profesori, inenjeri i drugi zainteresirani za podruje
poljoprivrede kako bi se, posebno novi (-culture, bio-, -business -cid,
hydro- (vidi poglavlje 6.4.2.1.3. Vezane osnove sufiksoidi i prefiksoidi)
nazivi, a s tim i cijeli struni tekst bolje razumjeli;
upozoriti na injenicu da je za razumijevanje znaenja strunog
vokabulara potrebno ne samo poznavanje jezine strukture naziva, koje
moe biti zbunjujue, nego i temeljno znaenje, odnosno najuu definiciju
pojma te znaenjski kontekst bez ega nije mogue zamisliti znanje o
svijetu o kojem govori ic-Fuchs (1991);
prepoznati lingvistiki algoritmi koji omoguavaju bolje i bre
razumijevanje strune literature u podruju poljoprivrede;
na mnogobrojnim primjerima upozoriti na ponaanje anglizama u
tehnikom nazivlju te utvrditi je li statino ili je podlono jezinim
zakonitostima i izvanjezinim uvjetima (poduzetniki inkubator, friend
farming, farme podataka, farma ljepote, kontejneri) (v. poglavlja: 2.1.2.
Tvorba novih rijei i 2.2. Anglizmi u kontekstu);
na primjerima kontekstne terminologije pokuati utvrditi odnose jezika
struke i opeg jezika te vidjeti jesu li to posebni jezici ili se isprepliu.
Takoer, upozoriti na nova znaenja leksema opeg jezika ovisno o
kontekstu (Picht, Draskau, 1985.). Primjeri nam pokazuju da struni
termini ulaze u opi jezik i obrnuto, jer se primjerice posebno danas
upozorava na potrebu bavljenja odrivom poljoprivredom koja je vana za
cijelu populaciju, a ne samo za strunjake (v. poglavlje 2.2.)
ukazati da je leksik organiziran po modulima koji su meusobno povezani
te se jezino znanje ne moe razdvojiti od opeg znanja o svijetu (Vidi u
radovima: Perkovi, Rata 2008. Names of Weeds in Contemporary
English; Rata, Perkovi 2012. Derivatives with -cide in the Vocabulary of
Pesticides; Perkovi, Rata 2012. Combining Forms -eco (primjerice
business, cid, eko, bio v. poglavlje 6.4.2.1.3. Vezane osnove).
analizom naziva iz sustava odrive poljoprivrede, koji se danas snano
zagovara, omoguiti njihovo lake razumijevanje (Perkovi, Rata, 2006)
te utvrditi jesu li to statine jedinice koje se mogu strogo definirati ili
dinamine jedinice koje vrlo vjeto izbjegavaju terminologizaciju i koja

11
 je razlika u prilagodbi starijih (Ritz, 1996) i novijih anglizama u
kontekstu odrive poljoprivrede;
potvrditi pretpostavku da se mnogobrojni anglizmi ne odlikuju
monosemnou, nego polisemnou te da je nemogu sustav u kojem bi
jedan pojam odgovarao jednom izrazu, koji zagovara Wuster (1979);
koritenjem Hrvatskog enciklopedijskog rjenika, Rjenika stranih rijei
te hrvatskog web-korpusa (hrWAC) upozoriti na mogunosti zamjene
anglizama iz hrvatskoga poljoprivrednog nazivlja prikladnim hrvatskim
rijeima;
usporediti anglizame u hrvatskom poljoprivrednom nazivlju s engleskim
istovrijednicama da bismo doli do spoznaje o pravilnosti tvorbe
(prilagodbe) tih leksema kao i o ulozi afiksa u tom procesu. Poznavanje je
tvorbe (prilagodbe) anglizama vano za lake odreivanje funkcije rijei
koje dovodi do prepoznavanja njihova znaenja, to u konanici dovodi do
lakeg razumijevanja teksta.
Rezultati dobiveni istraivanjem mogu posluiti kao podloga daljim
istraivanjima u tom podruju, primjerice stvaranje novog poljoprivrednog rjenika koji
e obuhvatiti nazivlja za nove pojmove koji su se pojavili uslijed tehnolokog razvoja u
poljoprivredi i tenjom za odrivom poljoprivredom (bio, perma, agro, no), analiza
naziva (u raznim podrujima poljoprivrede: ribarstvo, bilinogojstvo) na osnovi
lingvistike strukture i znanja o svijetu. Vrijednost rezultata u istraivanju jezika putem
korpusa ogleda se i u koritenju autentinih primjera upotrebe jezika, odnosno jezinih
elemenata.
Kao rezultat istraivanja predstavlja se popis hrvatskog nazivlja koje bi bilo
odgovarajua zamjena za anglizme koji se koriste. Naime, prema istraivanju Branke
Drljaa (2010: 391) i Anice Perkovi (2015) 62,29%, odnosno 82,50% ispitanika se slae
da bi domae zamjene za anglizme trebalo promicati njihovom uporabom u medijima.
Nadalje, 82,50% ispitanika u anketi (Perkovi, 2015) smatra da nenaviknutost na domau
rije dovodi do njenog neprihvaanja, a esta uporaba domae rijei u medijima dovodi
do njenog prihvaanja u uporabi.

Sve navedeno doprinosi raspravi o potrebitosti (i mjeri) koritenja anglizama u

hrvatskom poljoprivrednom nazivlju te promicanju hrvatskih izraza u poljoprivrednoj
struci. Na temelju dosadanjih istraivanja donose se nove spoznaje o tvorbi anglizama.

2.3. Metodoloka pitanja

Nakon to smo osnovni materijal (Hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski rjenik

autora Josipa Ritza (1996).), koji se koristio za istraivanje, pregledali, prepisali u
digitalnom obliku, sastavili smo abecedni unaprijedni i odostrani ispis.
Izdvojili smo anglizme i svrstali ih prema vrstama rijei u tri skupine: imenice,
pridjevi i glagoli prema abecednom redu. Radi jednostavnije obrade svi primjeri, bez
obzira jesu li uzeti iz jednorjenih ili vierjenih izraza, prikazani su u osnovnim
oblicima, tj. imenice u nominativu jednine, a pridjevi u mukom rodu. Metodom

12
usporedbe anglizama u hrvatskom i njihovih istovrijednica u engleskom jeziku,
upozorava se na fonoloku, morfoloku i semantiku razinu prilagodbe.
Analizom estotnosti pokazuju se leksiki sklopovi i strukture koje se najee
koriste te se utvruje udio anglizama u hrvatskom poljoprivrednom leksiku. Sastavlja se
lista anglizama koji se mogu zamijeniti prikladnim hrvatskim rijeima. U sastavljanju ove
liste sudjeluju autorica i strunjaci iz svojih poljoprivrednih podruja. Izvori koji
potvruju prikladne hrvatske rijei kao zamjene za anglizme su Rjenik stranih rijei
(Ani, Goldstein, 2009), Hrvatski enciklopedijski rjenik (2003), Hrvatsko-engleski i
Englesko-hrvatski rjenik (Bujas, 2008). Takoer se koristi hrvatski web-korpus
(hrWAC), Hrvatski jezini portal (HJP) i drugi rjenici navedeni u literaturi, ukljuujui i
internetske izvore.

3. Terminoloka pitanja
3.1. Povijesni razvoj terminologije

Prema jezikoslovcima terminologija je bila samo element znanstvene

infrastrukture i stoga dugo nije bila u sreditu lingvistikog interesa. Prije vie od stotinu
i etrdeset godina (1874. i 1875. god.) Bogoslav ulek, jezikoslovac, povjesniar,
publicist i leksikograf slovakog porijekla objavio je Hrvatsko-njemako-talijanski
rjenik znanstvenog nazivlja (pretisak 1990.) i time dao svoj veliki prinos stvaranju
znanstvenog nazivlja. U svom popularnom djelu Prirodni zakonik za svakoga iliti
popularna fizika (1873. 1876.), izdanom u tri knjige: I. Priprema. Silarstvo (mehanika),
II. Vesarstvo (akustika) i III. Svjetlarstvo (optika), ulek unosi vlastite rijei koje se
odnose na strunu terminologiju toga vremena. Takoer je zagovarao industrijsku
modernizaciju i razvoj te bio autor mjernih jedinica mjer (metar), stor (ar) i tez (gram).
Izvor je za svoja jezina rjeenja uvijek traio u slavenskim jezicima. Nazive obujam
(volumen), zraenje (radijacija), ozraje, zraite, uzduh (atmosfera), kovine (metali),
slitine (legure), toplomjer (termometar), tlakomjer (barometar), sredstvo (medij),
dalekozor (teleskop)... jo i danas koristimo. Njegov naziv za agrikulturu je ratarstvo, a
za anatomiju (zool.) razudba. Kako je Bogoslav ulek imao veliki utjecaj na stvaranje i
prihvaanje novog nazivlja u duhu hrvatskog jezika, neki se nazivi ponovno uvode u
pisanu rije i moda jednoga dana opet zaive, poput rijei sitnozor (mikroskop) koja je
osmiljena po grkom uzorku, slino kao i dalekozor te svjetlopis (fotografija) koji je
koristio i sam Tin Ujevi. Nadalje, ulek spominje stisljivost (kompresibilnost),
raspruljivost (ekspanzivnost), suonitost (kohezija), prionitost (adhezija), bugaljivost
(kapilarnost), vlasatice (kapilare), prunost (elastinost), rastegljivost (plastinost),
skrljivost (apsorpcija, tj. upijanje). Od pridjeva se tu ubrajaju i jamast (konkavan), bokat
(konveksan), prozraan (translucentan) itd.
U 18. i 19. stoljeu se naroito uoava potreba za stvaranjem tehnike
terminologije jer je to bilo razdoblje brzog razvoja znanosti te su se novonastali pojmovi
trebali odgovarajue oznaiti. Stoga su najzainteresiraniji za meunarodnu
standardizaciju tehnikog jezika bili praktiari u struci (tehniari, inenjeri i dr.), iji je
cilj bio jasna komunikacija meu strunjacima. Stoga se Wuster (1979) zalae da se svaki

13
pojam (concept) imenuje jednim nazivom. Prema tom stanovitu nazivi ne trebaju imati
istoznanice jer ne smiju biti vieznani.
Od nekoliko znaajnih svjetskih autora koji su zasluni za terminologiju svoje
struke, izdvajam najprije Carl von Linnea. To je vedski botaniar, fiziar i zoolog poznat
po svom djelu Systema Naturae gdje iznosi taksonomiju biljaka i ivotinja (1735.
1738.).
Jo davne 1916. godine Ferdinand de Saussure, vicarski jezikoslovac, govori o
sustavnoj prirodi jezika. Francuski je kemiar Lavoisier (otac moderne kemije) bio
poznato francusko ime u povijesti kemije i biologije. Zasluan je za nazive kisika
(oxygen) (1778) i vodika (hydrogen) (1783), a pomogao je u sastavljanju metrikog
sustava (metric system) tako to sastavio prvi popis kemijskih elemenata (list of
elements). Pomogao je reformu kemijskog nazivlja. Prvi je ustanovio da je sumpor
element (1777), a ne spoj. Antoine Lavoisier je u to vrijeme ukazao na znaaj
jezikoslovlja ne samo vezano za prijenos znanja, nego i za druge znanstvene aktivnosti
koje vode od poznatog ka nepoznatom.
Ako je terminologija sredstvo komunikacije na multikulturalnoj razini, banka
podataka postaje preduvjet u podruju tehnologije. Nadalje, pojam banke podataka je
vaan u kontekstu standardizacije i brzog razvoja tehnologije. Stoga je u sijenju 2008.
godine pokrenut projekt koordinacije terminolokih djelatnosti u svim strukama u
Hrvatskoj STRUNA. Cilj je projekta izrada terminolokih baza podataka i sredinje
terminoloke banke, razrada jedinstvenih terminolokih naela, organizacija praktinih
radionica itd.7
Prema Augustu Kovaecu u Bratani (2009) nove komunikacijske potrebe
zahtijevaju neprestanu prilagodbu jezika openito i standardnog jezika. Anel Starevi
kae da Uoene promjene (koritenje anglizama-leksik, sintaksa; koritenje imenica kao
atributa itd.) ine se prilino otpornima na negativne reakcije od dijela (strune)
javnosti, budui da su glavni inovatori postale marketinke agencije i meunarodne
korporacije koje se hrvatskim jezikom koriste u svoje svrhe, bez previe sluha za
tradicionalne jezine obrasce hrvatskoga standardnog jezika. U budunosti se stoga
moe oekivati jo samo vei broj anglofonih jezinih elemenata. Iako se radi o novijoj
pojavi u hrvatskoj skladnji, preskriptivno neodobravanje jezinih promjena s jedne strane
nikako ne bi smjelo biti razlogom deskriptivnog preuivanja s druge. Ako se ima na umu
da je glavna zadaa lingvistike opisivanje jezika, a ne njegovo propisivanje, smatramo da
su i novi sintaktiki obrasci (posebice oni koji se pokau vrlo produktivnima) potrebni u
zaokruenom prikazu suvremenoga jezinog stanja.

3.2. Tvorba novih rijei

Nakratko emo se osvrnuti na tvorbu rijei. Kako tehnologija svakim danom ide
velikim koracima naprijed, tako se stvara potreba za imenovanjem novih pojmova.

7
Maja Bratani (2009: 608-617): to je nazivlje jeziku? Jezina politika i terminoloko planiranje, HDPL,
Zagreb, ur. Jagoda Grani; Bratani M. ; Jezik struke i terminologija statian ili dinamian odnos?,
plenarno izlaganje na II. struno-znanstvenom skupu Udruge nastavnika jezika struke na visokokolskim
ustanovama, Jezik struke teorijski i praktini aspekti, Zagreb, 22. veljae 2014.

14
 Prema tambuk (2005) novi leksemi nastaju tvorbom novih rijei od postojeih,
mijenjanjem znaenja postojeih rijei te posuivanjem rijei iz stranog jezika. Stoga
imamo nekoliko tvorbenih naina:
1. Morfoloki koji obuhvaa:
izvoenje;
preobliku/konverziju;
slaganje;
kratice.
Izvoenje je karakteristino za tvorbu neologizama pomou prefiksa, sufiksa
zatim prefiksalno-sufiksalnu i sloenu sufiksalnu tvorbu. U leksikoj bazi
poljoprivrednog nazivlja dosta je prisutno prefiksalne tvorbe latinskog podrijetla.
Konverzija je tvorba rijei kod koje rije postaje druga vrsta rijei, a da se ne
dodaje afiks (pr. glagol se preoblikuje u imenicu: a find, a hit; pridjev u imenicu: a
periodical, a comic; imenica u glagol: to husband itd.). Takav je oblik tvorbe
karakteristian za engleski jezik. (Gai 2009: 26). Primjeri za takvu tvorbu u naem
korpusu su popridjevljeni glagolski pridjevi trpni poput granuliran (granulated),
komprimiran (compressed), neklasificirani (unclassified) itd.
Nazivlje koje nastaje slaganjem obino se tvori vezanim osnovama, a i nije tako
brojno u hrvatskom korpusu, iako se u posljednje vrijeme dosta koriste vezane osnove
(prefiksoidi i sufiksoidi), naroito u imenovanju zdravog naina ivota i organske hrane
(eko-hrana, bio-gnojivo i dr.).
Grafikom redukcijom monema ili vielanim leksikim jedinicama dobivamo
kratice koje nastaju grafofonikim saimanjem leksikih jedinica. Kod ovih drugih
imamo sloene kratice nastale reduciranjem sintaksnog niza na poetna slova,
primjerice: IPM = integrated pest management, DMI = dry matter intake, PSS = porcine
stress syndrome, MHS = malignant hyperthermia syndrome (radar) i kombinacijom
slogovnog uzorka i poetnih slova, primjerice: nili = ne li). Fonetskom redukcijom rijei
dobivamo kratice poput mikro mikroraunalo, faks telefaks, a spajanjem dviju rijei
dobiju se kratice poput modem = modulacija, demodulacija.
2. Sintaktiko-semantiki nain tvorbe je produktivan u stvaranju velikog broja
naziva u struci pa i u poljoprivredi. Prema Babiu (2002: 53) to nije prava tvorba jer se
tim nainom poveava samo broj znaenja, a ne broj oznaka. Izrazi poput gajger milerov
broja ili kinetika energija su vie-manje transformirane fraze o kojima se u posljednje
vrijeme dosta pie (Benvenihte 1966; Holimanti 1966; Martine 1967; Gilber 1977).
3. Semantiki nain tvorbe oznaava novu veza izmeu pojma i rijei odnosno
sadraja i izraza. Ti su, dakle, nazivi nastali metaforikom tvorbom. Naime, tu dolazi do
promjene u semantikoj ekstenziji rijei (npr. u rijeima klaster, linija, inkubator,
kontejner). Tu se imenuje novo iskustvo na osnovu slinosti s postojeim pojmovnim
strukturama te govorimo o nastanku rijei iz postojeih, ali s novim odnosom izmeu
pojma i izraza. Iz dosadanjeg iskustva vidimo da veliki broj jezinih znakova ima
razliite sadraje. Jo 1916. i 1955. De Saussure utvruje da razvoj jezika dovodi do
novih odnosa izmeu pojma i izraza (oznaenog i oznaitelja) (tambuk 2005: 146) .
Usporedo s razvojem znanosti dolazi do potrebe imenovanja novih pojmova iji
se izrazi prvenstveno trae u postojeem leksiku. Na taj nain postojea rije dobiva novo
znaenje za odreeno struno podruje. U Filipovi (1986: 155) prema Ullmannu (1962:

15
165) semantiko posuivanje je jedan od izvora polisemije. To je promjena znaenja
postojee rijei jednog jezika prema utjecaju drugog jezika.
Uzmimo primjer leksem kultura ije je znaenje u poljoprivredi biljka koja se
gaji, uzgoj bilja, u biologiji znai mikroorganizme koji su nasaeni za potrebe
istraivanja dok u opem jeziku oznaava sveukupnost materijalnih i duhovnih dobara,
etikih i socijalnih vrijednosti, to ih je stvorilo ovjeanstvo ili pak ukupnost
obrazovanja, znanja, vjetina, etikih i socijalnih osjeaja, drutvenog ophoenja i
ponaanja nekog pojedinca (opa kultura). Takoer maji rep oznaava biljku, Judino
uho u poljoprivredi oznaava vrstu gljive, bordoka juha je fungicid, kemijsko sredstvo
za zatitu biljaka od gljivinih bolesti, pogaa je hrana za stoku, kukuruzna uljana,
repiina uljana itd.
Kada rije, kao u gore navedenim primjerima, promijeni znaenje, to vrijedi samo
u odreenom strunom podruju (u ovom sluaju poljoprivredi). Takoer imamo primjera
gdje isti jezini izraz razliito znai u drugim strukovnim podrujima. Na primjer,
anglizmi klaster, kolonija i dr. znae razliito u poljoprivredi, medicini itd.
Iz nae glavne podatkovne baze moemo istaknuti rije generacija koja je u
hrvatski dola preko latinskog u znaenju roenje ili narataj, ali je pod utjecajem
engleske rijei generation dobila jo znaenje proizvodnja, produkcija (Ani-Goldstein
2009: 480). Tako se na mrenim stranicama govori o novim generacijama strojeva i
opreme u uzgoju povra i ukrasnog bilja8, novim generacijama fungicida s potpuno
drugaijim mehanizmom djelovanja9, novim generacijama transgenikih kultura otpornih
na viruse10 itd. Anglizam buldoer u hrvatskom jeziku, prema RSR (2009), oznaava stroj
koji slui za iskop, otkopavanje ruevina, uklanjanje prepreka snijega, poravnavanje
zemlje i sl., a u prenesenom znaenju to je prodorna osoba, velike energije koja se ne
zaustavlja pred preprekama i tekoama. Ovdje je zanimljivo da je prema Douglas Harper
Online Etymology Dictionary prvo (1876.) nastao naziv bulldozer za person who
intimidates by violence, a zatim se 1930. taj naziv proirio na ground-clearing caterpillar
tractor.
U naem su sluaju navedeni primjeri dobili novo znaenje pod utjecajem
engleskog jezika. Razliite pojave se imenuju istim znakom unutar iste struke. Na
primjer, izraz pasji jezik u poljoprivredi oznaava vrstu trave i organ psa, ivotinje. Inae,
veoma esto biljke u svom metaforikom nazivu sadre imena ivotinja, dijelova tijela po
nekoliko osnova:
slian oblik: dog's tongue 'pasji jezik', elephant's ear 'slonovo uho'
mitoloki element: pheasant's eye 'zeji mak', 'gospina trava', False
hellebore 'emerika' je biljka koja je dobila naziv po sitnim grimiznim
cvjetovima, a zove se i Adonis po Adonisu, prelijepom mladiu iz ije krvi
nastaje prema grkoj legendi (Grieve 1995)
djelovanje na ljude ili ivotinje, primjerice: otrovne biljke (svekrvin jezik
'mother-in-law's tongue', marihuana 'weed of madness'). Meutim, ima i
zbunjujuih naziva, primejrice: dead nettle 'mrtva kopriva' koji aludira na
injenicu da ona ne bode za razliku od ordinary nettle 'obina kopriva'.

8
www. agr. unizg. hr, 11. svibnja 2016.
9
www. agroklub. com/zastitna-sredstva/pretraga/, 11. svibnja 2016.
10
www. portalalfa. com/... /socio_ekonomski_i_bioeticki, 11.svibnja 2016.

16
 Moemo dakle zakljuiti da veina imena ima onomazioloku motivaciju jer
odraava nain na koji ljudi predoavaju svijet. Drljaa (2006: 836-837) kae da se novo
znaenje esto pridruuje internacionalizmima latinskog i grkog podrijetla. Engleski je
jezik u okviru raznih nazivlja pospjeio uporabu mnogih internacionalnih rijei koje su u
jeziku ve postojale, aktivirao ih u novim sintagmatskim vezama i novome kontekstu te ih
obogatio novim nijansama znaenja. Time je engleski jezik stvorio moderan uzor za
stvaranje anglizama u drugim jezicima. Najee isprva leksem u engleskom jeziku
proiruje znaenje, a potom se pod njegovim utjecajem znaenje pridruuje
odgovarajuim izrazima u drugim jezicima.
Rije koja se dugo koristi u odreenom strunom podruju moe prijei u opu
uporabu. Nazivi latinskog ili grkg podrijetla takoer su podloni primanju novih
znaenja. Na primjer leksem inkubator (lat. incubator = koji lei u ili na emu) prema
HER-u znai:
1. zatvoreni aparat u kojem se dri nedonoad;
2. ureaj za uzgoj pilia i druge peradi umjetnim putem;
3. termostatirani aparat za uzgoj bakterijskih kultura.

Odnedavno se, pod utjecajem engleskog jezika, rabi u podruju mode i

poduzetnitva oznaavajui mjesto gdje se okupljaju kreatori sa svojim idejama i
osmiljavaju odjeu (fashion incubator, poduzetniki inkubator). Takoer se stvara i
izvedenica, pridjev inkubirani poduzetnici, tj. oni koji su radili u poduzetnikom
inkubatoru11. Ovo potonje znaenje nije ovjereno u hrvatskim rjenicima, ali je u AHD:
mjesto ili situaciju koja omoguava ili potie stvaranje i razvoj na pr. novih ideja:
fakultet koji je bio inkubator za nove pristupe sociologiji (godina i stranica). Ovdje se
radi o promjeni denotativnog u konotativno znaenje naziva koji sada znai neto sasvim
drugo u odnosu na vrijeme kada se ta rije preuzela iz engleskog preko latinskog jezika.
Drugi primjer je naziv farming koji se danas u engleskom jeziku koristi kao dio
dvolanog izraza friend farming12, koji ima potpuno drukije znaenje od onog latinskog
podrijetla koje je preuzeto za potrebe poljoprivrednog nazivlja. Ovdje govorimo o
metaforikom leksemu (engl. friend farming) koji oznaava dodavanje kontakata
koristei imena osoba s neijeg popisa (poput Facebook drutvene mree).
Rije farma je u primarnoj adaptaciji primila sueno znaenje, a u sekundarnoj je
adaptaciji proirila broj znaenja i znaenjsko polje. Na primjer u reenicama Kada ste
odabrali podatke, ova aplikacija kree s radom. U pozadini e se podaci polako kriptirati
i slati na udaljenje i zatiene farme servera gdje e vai podaci biti sigurni 13. To
znaenje u hrvatskom jeziku nije ovjereno u jezino-savjetnim prirunicima i rjenicima.
Izraz krajobraz koji se koristi u svakodnevnom jeziku znai odreeno podruje, vieno
ljudskim okom, ija je narav rezultat meusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih
imbenika14. Danas se u sintagmi s pridjevom jezini odnosi na jezinu uporabu na
javnim natpisima15.
U poljoprivrednom nazivlju postoje i izrazi klasinog podrijetla (grkog ili
latinskog) koji su nastali od rijei iz opeg jezika (semantikom tvorbom). Oni se danas
11
Televizijska emisija Dobro jutro Hrvatska, 28. 10. 2014.
12
http://www.urbandictionary.com/define.php?term=Friend+Farming, 19. svibnja 2016.
13
http: //pcchip. hr/internet/web-stranice-za-izradu-sigurnosne-kopije/
14
hr. wikipedia. org/wiki/Krajobraz, 11. svibnja 2016.
15
/www. google. hr/?gws_rd=ssl#q=jezini+krajobraz, 11. svibnja 2016.

17
upotrebljavaju kako u opem tako i strunom jeziku. Primjeri tih naziva poput kultura
(culture), drenaa (drainage), determinacija (determination), depresija (depression) itd.
imaju svoje sinonime i na hrvatskoj i engleskoj strani (drenaa isuivanje, determinacija
utvrivanje , depresija stagnacija, pad, uleknue; drainage desiccation,
determination ascertainment). Prema gore navedenom moe se zakljuiti da jezik
neprestano uspostavlja veze izmeu postojeih izraza i novih znaenja. Na taj se nain
stvaraju vieznani leksemi koji se upotrebljavaju ovisno o kontekstu.
4. Posuenice takoer ine grupu neologizama u tehnikom i znanstvenom
podruju. U ovom radu baviti emo se ovom skupinom neologizma. Metodom usporedbe
anglizama u hrvatskom i njihovih istoznanica u engleskom jeziku ukazat emo na razne
tipove morfolokih prilagodbi u poljoprivrednom nazivlju. Ovdje se govori o prilagodbi
(semantika prilagodba = odnos posuenice i njene istovrijednice u hrvatskom jeziku). U
tehnikom nazivlju jezini elementi su univerzalni (npr. traktor, kombajn) u zemljama
engleskog govornog podruja i Hrvatske. Stoga ovdje nema leksikih praznina u jeziku.
Meutim, ovdje se radi o neujednaenom uvoenju tehnologija (tambuk, 2005). Naime,
zemlje koje nisu ekonomski tako razvijene, posuivat e izraze iz zemalja koje su
razvijenije.
Gore navedeni naini tvorbe rijei se isprepliu, npr. skraenice nastaju
posuivanjem, a posuenice i vielani nazivi i nazivi nastali semantikom ekstenzijom
tvore se morfoloki (tambuk, 2005). Svi se leksemi u naoj bazi podataka sastoje od
samo jedne rijei. To je stoga to smo anglizme izuzeli iz vierjenih izraza. U hrvatskom
korpusu takvih leksema koji se sastoje od jedne rijei je 4072, a od toga 2952 (72,49%)
imenica, 673 (16,52%) pridjeva i 447 (10,97%) glagola. Od 2952 imenica udio anglizama
iznosi 820 (27,78%); od 673 pridjeva 119 (17,68%) se odnosi na anglizme te od 447
glagola 34 (7, 61%) zauzimaju anglizmi. To su podaci koji govore o velikoj ukljuenosti
anglizama u naem hrvatskom poljoprivrednom nazivlju.
Kako su glagolski leksemi iz glavne podatkovne baze nastali iz istog korijena kao
i imeniki leksemi koji su brojano najvie zastupljeni, nee se jednako detaljno
analizirati poput imenica.

3.3. Terminologija u kontekstu

Prema HER-u (2003: 605) kontekst oznaava govornu ili tekstovnu cjelinu koja
tono odreuje smisao pojedine rijei (ili druge jezine jedinice) koja je i sama njezin
dio. Spoznaje se o samom pojmu dobiju iz konteksta u kojem se naziv upotrebljava u
struci, a to je njegov frazeoloki okvir. Neki opi izrazi mogu imati specifina tehnika
znaenja ovisno o disciplini u kojoj se koriste. Rondeaue (1984) govori o postojanju
jezika u struci (mnoini) jer se granice meu podrujima ne odreuju strogo. Prema
nekim jezikoslovcima i terminolozima jezici struke se smatraju jezinim kodovima koji
se razlikuju od opeg jezika po svojim specifinim pravilima.
Kada govorimo o kontekstnoj terminologiji, ustvari govorimo o polisemiji,
odnosno vieznanim odnosima u nazivlju. Prema Hudaek, Mihaljevi (1996) to znai
da se jednoj oznaci pridruuje vie pojmova. Iste autorice dijele primjere vieznanosti u
tri osnovne skupine u kojima je:

18
 ista oznaka i naziv i rije opeg jezika;
ista oznaka naziv u vie razliitih struka;
naziv vieznaan u istoj struci.

U ovom se radu nee podrobno baviti ovom podjelom, ali e se navesti primjeri
ako je potrebno. Prema Hoffmanu (1979) i Wusteru (1979) oni su skupina jezinih pojava
koji se nalaze u nekom govornom podruju, a ogranieni su posebnim temama,
namjerama i uvjetima. Quemada (1987) smatra da su to posebni vokabulari koji su opet
dio opeg jezika. Sager i sur. (1980) tvrde da su jezici struke sloeni semiotiki sustavi
koji se temelje na opem jeziku, a koriste ih strunjaci iz istog ili srodnih podruja.
Prema Picht, Draskau (1985) jezici struke jesu jezini varijeteti koji se primjenjuju u
odreenom kontekstu kako bi se dolo do strunih saznanja.

3.3.1. Primjeri iz opeg jezika koji se koriste u poljoprivredi

Prouavanjem izraza iz opeg jezika u kontekstu poljoprivrede i drugih struka,

koristei se engleskim i hrvatskim enciklopedijama, strunim rjenicima i trailici
Google pokuavajui pronai koje im je osnovno zajedniko obiljeje, dolo se do
sljedeih zakljuaka: cilj je bio semantikom analizom otkriti iji je pristup od gore
navedenih strunjaka najblii stvarnoj situaciji i kako doi do stvarne spoznaje (znanja)
odreenog izraza (v. Perkovi, Vuji, Papa 2011). Neki od analiziranih izraza su
sljedei:

ENGLESKI JEZIK

Absorption
U opem jeziku oznaava djelovanje ili proces upijanja dok je u poljoprivredi to proces
usvajanja hranjivih tvari u krvi, biljci itd.
Elektronika: apsorpcijska struja.
Pravo: apsorpcija srednje vrijednosti trokova s ciljem njihovih preuzimanja.
Medicina: stanje mentalne koncentracije.
Zajedniko obiljeje: uzimanje, upijanje, usvajanje neega.

Aerobic
U opem jeziku oznaava vjebe koje jaaju srani i dini sustav.
Poljoprivreda: organizmi koji rastu samo uz prisutnost kisika poput bakterija u dobro
pripremljenom kompostu.
Medicina: rast, ivot ili pojava u prisustvu molekularnog kisika.
Zajedniko obiljeje: prisutnost kisika.

Alpha
U opem jeziku, prvi, poetak neega veoma vanog.
Pravo: alfa dionice, najvrednije, najbolje dionice.
Lingvistika: prvo slovo grkog alfabeta.

19
Zootehnika: ivotinja koja ima najbolji poloaj svog spola unutar hijerarhije premoi.
Zajedniko obiljeje: vanost.

Colony
U opem jeziku oznaava zajednicu iseljenika u drugoj zemlji.
Ekologija: skupina iste vrste ivotinja, biljaka ili jednostaninih organizama koji zajedno
ive ili rastu.
Mikrobiologija: vidljivi rast mikroorganizama.
Zajedniko obiljeje: koncentriranost, okupljenost.

HRVATSKI JEZIK

Depresija
Svaka uleknina u Zemljinoj kori: 1. u uem smislu, uleknina nia od morske razine, suha
ili ispunjena vodom; 2. podruje snienog tlaka u odnosu na okolinu.
Medicina: a) psihiko stanje koje se oituje u gubitku volje i zanimanja za rad,
prevladavaju muna uvstva; b) psihika klonulost, energetska slabost, tjeskoba.
Privreda: usporavanje aktivnosti privrede uz slabije mogunosti otvaranja novih radnih
mjesta i pad ivotnog standarda, lat. depressio depressus: nizak deprimere:
pritisnuti, utisnuti.

Derivacija
Lingvistika: izvoenje jedne rijei iz druge pomou dometka.
Vojno: odstupanje zrna ispaljenog iz cijevi vatrenog oruja od zamiljenog pravca.
Poljoprivreda: odvoenje vode iz korita rijeke.
Fizika: zanoenje
Kemija: Organski spoj koji se dobiva kemijskim promjenama osnovnijeg spoja (HER,
2002).
Pravo: prijelaz nekog prava s osobe kojoj je dotad to pripadalo na drugu osobu.
Matematika: jedan od temeljnih pojmova matematike analize, granina vrijednost
omjera promjene vrijednosti funkcije i pripadne promjene neovisne varijable lat.
derivatio: odvraanje, izvoenje derivare: izvoditi, odvoditi16

Digestija
U primarnoj posudbi oznaava probavu, varenje, dok u ratarstvu oznaava i sadraj
eera u repi; rastvaranje vrstog materijala u tekuini pri povienoj temperaturi, ali nioj
od vrelita; razaranje, rastvaranje, usitnjavanje stijena uzrokovano fizikim promjenama,
lat. digestio digerere: razluiti, probaviti.

Inkubator
Medicina: zatvoreni aparat u kojem se dri nedonoad uz pomo regulacije temperature,
vlage i dovoda kisika.
16
http: //struna. ihjj. hr/naziv/derivacija/8229/#naziv

20
Poljoprivreda: ureaj za uzgoj pilia i druge peradi umjetnim putem; termostatirani aparat
za uzgoj bakterijskih kultura, lat. incubator: koji lei u ili na emu.

Melioracija
U poljoprivredi oznaava poboljavanje kvalitete obradivog tla isuivanjem, dok je u
lingvistici to semantiko pomicanje u nekih rijei koje dovodi do poboljanja znaenja,
lat. meliorare: poboljati.

Montaa
U opem jeziku oznaava: 1. postupak kojim se postavljaju na mjesto, privode uporabi i
sastavljaju u cjelinu aparati, strojevi, filmske vrpce i dr.; 2. umjetnika kompozicija,
posebno komponirana fotografija, izraena kombiniranjem; 3. tehniki postupak
sreivanja slika za film ili TV.

Morfologija
U lingvistici se koristi za oznaavanje dijela gramatike koji se bavi promjenama rijei u
sklonidbi (deklinaciji) i sprezanju (konjugaciji) i s tim u vezi promjenama gramatikih
morfema ( ku-a, ku-e, ku-i; rad-im, rad-i, rad-i), a znai i biologijsko-geografsku
znanost koja prouava oblik i grau biljnih i ivotinjskih organizama, povrinu Zemlje
itd.
U svojim radovima poljoprivredni strunjaci koriste izraz morfologija kada opisuju grau
i oblik biljnih i ivotinjskih organizama.

Motor
1. ureaj koji pretvara elektrinu energiju u mehaniku; 2. stroj koji proizvodi mehaniku
energiju iz tekueg goriva i sl.; 3. drveni brod koji se kree na motor, lat. motor:
pokreta.

Mutacija
1. biol. a. nasljedno prenoenje promjena u organizmu b. mutant; 2. mutiranje, usp.
mutirati (1) 3. muz. u teoriji solmizacije prijelaz iz jednog heksakorda u drugi, lat.
mutatio, mutans: koji se mijenja.

Perforacija
1. rupica na kartici u kartoteci, karton za evidenciju ili film; 2. pravljenje niza takvih
rupica kako bi se kasnije moglo lake obaviti odvajanje; 3. Med. probijanje upljih
tjelesnih organa zbog bolesti, upale; prsnue, lat. perforatio: probuivanje.

Pumpa
U opem jeziku oznaava: 1. mehaniku napravu za crpenje tekuine ili plina, crpku; 2.
orue kojim se ubacuje zrak u to; 3. prodajno mjesto gdje se toi gorivo, p. bomba:
crpaljka na brodu.

Reprodukcija
1. biol. razmnoavanje, mnoenje, obnavljanje vrste; 2. glazb. instrumentalna ili vokalna
interpretacija skladbe kao predloka; 3. kopiranje, umnoavanje likovnog predloka

21
tehnikim putem; 4. ekon. obnavljanje proizvodnih sredstava, kapitala i vrijednosti u
procesu proizvodnje; 5. tehn. sluanje ili gledanje snimljenog, njem. Reproduzieren.

Rotacija
1. okretanje tijela oko svoje osi; 2. tisak, tiskarski stroj s valjkastim kalupom; 3. sport:
promjena mjesta igraa; 4. izmjenjivanje na funkciji, rotacija kadrova, lat. rotatio:
okretanje, obrtanje.
U ratarstvu rotacija usjeva oznaava prostornu izmjenu usjeva (plodored)17.

Saturacija
1. zasienost, podmirenost, popunjenost; 2. zasienost neke otopine; 3. zasienost trita,
lat. saturatio, saturare: zasititi.

Selekcija
1. a. in, posao selekcioniranja; izbor, odabir [napravio je selekciju vanih stvari za
dananji sastanak]; b. ono to je selekcionirano [to je moja selekcija]; 2. skupina
odabranih sportaa koji ine momad, sudjeluju na natjecanjima razliitoga tipa (ob.
meunarodnima); 3. prirodni odabir meu organizmima, pripadnicima odreene
ivotinjske ili biljne vrste, pri emu preivljavaju oni koji su bolje prilagoeni okoliu,
lat. selectio, selectus: odabran.

Separator
1. onaj tko (ono to) razdvaja u skupine, razluuje jedno od drugoga; razdjeljiva,
odjeljiva (o osobama i stvarima); 2. aparat za mehaniko odvajanje.

Supstrat
1. a. materijalna ili idejna osnova pojave, podloga, temelj; b. inform. tehn. materijal na
kojem je izgraen integrirani sklop, podloga; 2. lingv. naziv za prvotni jezik neke
zajednice zamijenjen drugim, koji utjee na njega (npr. keltski, ilirski); 3. biol. hranjiva
podloga za mikroorganizme, lat. substratum, sub- + stratum: pokriva.

Suspenzija
1. a. privremeno uklanjanje s dunosti; b. privremena odgoda vaenja nekog zakona,
uredbe i sl.; 2. kem. disperzija vrste tvari u tekuini u kojoj nije topiva i daje joj izgled
zamuenosti; 3. a. pat. privremeni prestanak neke pojave ili funkcije (nekog vitalnog
procesa); b. med. metoda lijeenja istezanjem odreenog dijela tijela radi rastereenja; c.
u sudskoj medicini izraz za stezanje vrata omom, vjeanje; 4. kratica kod pisanja pri
kojoj se pie jedno ili vie poetnih slova, a ostalo izostavlja, lat. suspensio: suspendirati.

Transformacija
U opem jeziku oznaava: 1. radikalnu promjenu oblika, izgleda, stanja, osobina,
preobraaj, pretvaranje, metamorfoza; 2. fiz. a. svaka promjena koja je popraena
znaajnim mijenjanjem fizikih ili kemijskih svojstava (npr. promjena faze: kruto u
tekue, tekue u plinovito itd.); b. term. pretvaranje elektrine struje visokog u struju
niskog napona i obratno; 3. mat. a. preslikavanje, propis prema kojemu se neki skup
17
https: //www. google. hr/?gws_rd=ssl#q=rotacija+u+poljoprivredi

22
pretvara u neki drugi; b. preraunavanje koordinata geometrijskog elementa u jednom
koordinatnom sustavu u koordinate u nekom drugom; 4. gram. formalni postupak
pomou kojega se, prema odreenim pravilima, sintaktike strukture to ih generira baza
preoblikuju u dobro izgraene i glasovno ostvarene reenice, trans- + lat. formare:
oblikovati, preoblikovanje.

Transmisija
1. tehn. a. prijenos snage s glavnog pogonskog stroja na jedan ili vie drugih strojeva s
pomou osovina, zupanika, remenja itd.; b. meton. ureaj za takav prijenos snage; 2.
fiziol. a. u genetici: prijenos odreenih gena s roditelja na potomstvo; b. u
neurofiziologiji: prijenos ivanog impulsa s jedne ivane stanice na drugu; 3. inform.
prijenos informacija od poiljatelja kroz neki medij do primatelja; 4. sociol. prijenos
tradicije i obiaja s jedne generacije na drugu; 5. fiz. prolaenje svjetlosnih zraka,
odnosno prenoenje svjetlosne energije kroz materiju, trans- + lat. missio: poslanje.

Transplantacija
1. bot. pomicanje biljke s mjesta gdje raste i sadnja na drugom mjestu, presaivanje; 2.
med. postupak kojim se presauju tkiva ili organi s jednog mjesta na drugo iste jedinke,
ili s jedne jedinke na drugu, presaivanje; 3. premjetanje, relokacija, lat. transplantare,
trans- + plantare: saditi.

Transport
1. prom. prijevozna sredstva i ureaji za prijevoz robe i putnika [eljezniki transport;
cestovni transport; brodski transport; zrani transport]; 2. a. in ili proces prijevoza robe
[radim u transportu]; b. prijevoznika djelatnost, otpremnitvo; 3. jedinica u prijevozu
tereta, ob. vea [stigao je transport robe stigla je vea koliina robe, mjerena u
kamionima, tonama i sl. ] lat. transportare, trans- + portare: nositi. Bogut i sur. (2013 :
184) istovremeno koristi prijenos i transport zbog raznolikosti izraza: Sekundarnim
aktivnim transportom prenose se aminokiseline i glukoza velikom koncentracijskom
gradijentu.

Varijacija
1. jedna od dviju ili vie pojavnosti istoga koje se ponavljaju ili izmjenjuju u okviru iste
strukture (npr. u jeziku oblici rijei stignuti i stii); jedna od preinaka, rezultat
preinaivanja; promjena, razliitost; 2. glazb. postupak variranja zaokruene, melodijski i
ritmiki izrazite glazbene cjeline koja se izvodi ornamentalnim sredstvima, promjenom
ritma, tempa, tonaliteta, ali tako da tema po svojim temeljnim znaajkama ostaje
prepoznatljivom; jedno od osnovnih naela skladanja [varijacija na temu]; 3. biol. svaka
razlika koja se javlja kao odstupanje od tipinih obiljeja jedne odreene biljne ili
ivotinjske skupine; 4. geogr. kut u horizontu to ga sjeverni kraj magnetske deklinacijske
igle zaklapa s pravim meridijanom; magnetska deklinacija; 5. mat. u kombinatorici, svaka
permutacija neke kombinacije, lat. variatio: mijenjati.

Zona
1. ogranien dio neke povrine; 2. podruje administrativne podjele i dometa odreenih
zakona; 3. geograf. a. pojas na Zemlji ili nebeskoj sferi; b. toplinski pojas na Zemlji; 4.

23
bot. vegetacijski pojas na povrini Zemlje; 5. zool. pojas u kojem ive ivotinje (na
Zemlji i u moru) lat. zona gr. z n: pojas.

3.3.2. Primjeri iz strunog jezika poljoprivrede koji se koriste u opem jeziku

Farma
Kao primjer koritenja poljoprivrednih izraza u svakodnevnom govoru moemo navesti
izraz farma. Kada govorimo o farmi servera, na internetskim stranicama nalazimo
objanjenje da laiki kazano, to je jednostavno velika zgrada u kojoj je smjeten
ogroman broj serverskih raunala, najee zbog pohrane podataka18.

String farma je bra i ta je vanije sama se odrava.

Sve ove ostale farme su jako spore i mislim
napravite fancy Blaze farmu u nether (isto)

Izvedeni oblik imenice farma (pridjev) u izrazu farmerska plua oznaava kronino
oboljenje plua izazvano udisanjem praine pamuka. Do ovog oboljenja dolazi kod osoba
koje rade sa pamukom pripremajui i proiavajui ga za predenje i tkanje.19

Farma ljepote:
Usluge prve farme ljepote ukljuuju prvoklasne aktivnosti aerobik, joga i
meditacija, gimnastika, masaa, sauna i bazen, ijacu, ples i prisustvo line
kozmetiarke i kondicionog trenera20.

Iz gore navedenih primjera vidimo da izraz farma oznaava veliki prostor gdje se neto
skuplja (server), proizvodi, njeguje (ljepota).

Klaster21
Cluster oznaava skupinu, grozd (engl. klst), a posuenica se ita klaster.
Medicina: U najteim sluajevima pristupa se kombiniranoj terapiji za sprjeavanje
cluste (Medix, 07. 2005, 59, 76).
Glazba: Cluster (izg. klaster) m 1. Muz. term. skup tonova koji istodobno zvue.
Informatika: skup podataka.
Poljoprivreda: grozd ili skupina (The plant bears its flowers in clusters, OALD).
Fig: Gomila, skupina (razne ujedinjene udruge), udruge (Filipovi, 1996).

Autorice Hudeek i Mihaljevi (2005) navode jedan medicinski tekst u kojem je vrsta
glavobolje opisana rijeju klaster. One preporuuju uporabu hrvatske rijei: glavobolja u
nakupinama (Bogunovi, oso 2013: 179). Koliko se izraz klaster esto upotrebljava, u
posljednje vrijeme pokazuju i primjeri na mrenim stranicama:

18
https: //www. google. hr/?gws_rd=ssl#q=sta+je+farma+servera, 11. svibnja 2016.
19
http: //zdravapluca. blogspot. com/2012/03/farmerska-pluca. html,
20
http: //www. bankar. me/2013/11/11/prva-farma-ali-ljepote/, 10. travnja 2016.
21
U Rjeniku stranih rijei autora Ania i Goldsteina (RSR) nailazimo na etimoloki pisani naziv cluster

24
 Zato klaster? Klaster ekoloke poljoprivrede osnovan je kao strukovna i
interesna udruga sredinom 2013. godine. Klaster predstavlja mjesto povezivanja
razliitih poljoprivrednih proizvoaa, preraivaa, kupaca ekolokih
poljoprivrednih proizvoda, proizvoaa sjemena, poljoprivredne mehanizacije,
repromaterijala te znanstvenih institucija i slinih pruatelja usluga, koji djeluju u
sektoru ekoloke poljoprivredne proizvodnje ili koriste ekoloke poljoprivredne
proizvode za hranu ili za daljnu preradu22.

Iako u engleskom jeziku imamo glagol to cluster u znaenju skupljati se (A group

of children had clustered around the toy shop window) (LDCE, 1995), u hrvatskom
jeziku nismo naili niti na jedan primjer te rijei u glagolskom obliku23.
Ovi primjeri pokazuju da veina izraza koji imaju razliita znaenja u raznim
disciplinama ipak imaju i osnovno zajedniko (prototipno) svojstvo koje se u naem
sluaju odnose na poseban oblik, funkciju ili neka druga obiljeja.
Na primjer, imenica farma u opem jeziku oznaava zemlju s objektima koja se
koristi za uzgoj usjeva i dranje stoke. Metaforiki (kao glagol u engl. jeziku) znai dati
nekoj drugoj specijaliziranoj firmi da radi dio posla (to farm sth out)(L). U hrvatskom
jeziku nismo nali glagolski anglizam vezan uz imenicu farma.
U informatici metaforiki (u engl. jeziku) znai dodavanje kontakata (kao na
Facebooku) koristei popis prijatelja drugih osoba. U ovom je sluaju osnovno
zajedniko obiljeje proizvesti neto, uzgajati, raditi, njegovati (lice i tijelo se njeguju
raznim kremama na farmi ljepote).
Meutim, postoje i malobrojni izrazi kod kojih se nije moglo nai osnovno
zajedniko obiljeje kao na primjer izrazi temple, style, spit. Prema Hudaek, Mihaljevi
(1996: 52) to bi bila homonimija jer Homonimija (istoimenost) poinje kad govornici
kojeg jezika vie ne vide vezu meu razliitim znaenjima jedne oznake. to se tie
raznolikosti nekih znaenja (formalnih ili neformalnih), analiza gore navedenog rada
pokazuje da rijei kako iz rjenika tako iz naeg mentalnog sklopa ne pripadaju klasinim
homogenim i meusobno razliitim kategorijama. Stoga se niti raznolikost niti
povezivanje njihova znaenja ne moe smatrati potpuno tonima. Ako se eli dobiti
najtonije znaenje odreene rijei, mora se poznavati i specifino podruje kojemu ta
rije pripada.
Na osnovu semantike analize izabranih primjera moe se zakljuiti da u veini
sluajeva izrazi iz opeg jezika kao i tehniki (iz raznih disciplina) imaju zajednika
obiljeja. Nepobitna je injenica da je struna terminologija temeljena na unutarjezinim
izvorima koji uzimaju potrebne elemente iz opeg jezika. Dakle, kao to vidimo, opi i
struni jezik su u dinamikom odnosu, a znanje o stvarnom svijetu (reality) se dobije
interakcijom jezinog oblika, konteksta i naeg znanja o datom pojmu.

22
http: //www. agroklub. com/eko-proizvodnja/i-ekoloski-poljoprivrednici-zdruzeni-u-klasteru/11545/, 11.
svibnja 2016.
23
nije iz nae podatkovne baze, ali se esto koristi u poljoprivredi i drugim podrujima. Ovu je rije prvi
put upotrijebio ameriki skladatelj u glazbi za oznaavanje skupa istovremenih, gusto nanizanih tonova
http: //www. udruzenjepreduzetnikans. com/HTML/leksikon. htm, 11. wvibnja 2016.

25
4. Posuenice kao sredstvo obogaivanja vokabulara
Gotovo da i nema jezine zajednice koja ne posuuje lekseme. Razlozi za
posuivanjem leksema su raznoliki i kreu se od potrebe za imenovanjem novih predmeta
i pojmova do pomodarstva. injenica je da hrvatski jezik, kao slavenski, oduvijek dolazi
u kontakt s drugim jezicima i rabi neke njihove nazive. Ta se pojava posuivanja leksema
iz drugih jezika zvala mijeani jezici (mixtured languages), a danas su to jezici u kontaktu
(Weinreich 1953). Prema Chalker i Weiner (1994) posuenica je adaptirana ili posuena
rije obino malo modificirana prema jeziku primatelju. Nadalje, autori istiu kako je
izraz posuenica malo nespretan jer posuene rijei obino trajno postaju dio leksika
jezika primatelja. S tim se slae i Iorgu Iordan koji istie the basic meaning of the
term 'to borrow' seems completely inadequate to the linguist ic meaning we give it; 'to
borrow' means 'to take something from somebody' but promising to give it back. Thus, it
can not happen to words taken from another language, for instance, as we cannot and
should not give the words back to the language that lent them. (Iordan 1956 :31.) Tako
Alen Milkovi (2010 :13) u svojoj doktorskoj disertaciji koristi izraze primanje i
primljenica umjesto posuivanje i posuenica. No, za potrebe ovog rada koriste se
uvrijeeni izrazi posuivanje i posuenica. Na primjer, posuenice poput arape, jastuk,
eer su se potpuno prilagodile hrvatskom jeziku i normama standardnog jezika da ih
smatramo svojima. Stoga ih Bari i sur. (1999) naziva usvojenicama.

4. 1. Naini obogaivanja vokabulara

Kako bi se zadovoljile leksike potrebe, jezik stvara nove rijei. Ljudski mozak
karakterizira velika fleksibilnost jer on stalno kreira nove kombinacije morfema i stvara
veze izmeu postojeih jezinih oblika i novih znaenja. Govorei o instiktivnoj
sposobnosti ovjeka da stvara nove rijei, u svom djelu The Language instinct Steven
Pinker (1994) ga usporeuje s paucima koji tako pletu mreu 24. Prema njemu,
morfologija stvara neobina svojstva rijei. Prema Lakoffu beskonaan se broj rijei
moe dobiti od konanog broja rijei graevnih blokova (tambuk 2005: 72). Govorei o
morfolokom i sintaktikom slaganju, Langacker (2000) kae da jezine sastavnice nisu
fiksne nego se fleksibilno grade i nikada nemaju istu vrijednost u svom pojavljivanju.
Dakle, kao to smo ve spomenuli, nove pojmove imenujemo tako to se nove
rijei tvore iz ve postojeih, mijenjaju znaenja postojeih rijei i posuuju nove iz
stranog jezika (posuenice, loanwords, borrowings). Iako hrvatski jezik ve ima u svom
leksiku posuenica iz talijanskog, francuskog, njemakog, turskog i drugih jezika, u
posljednje vrijeme imamo imperijalizam anglizama. Tako se i ostvarilo predvianje
Gorlacha (2003) koji je rekao da e u svim europskim jezicima porasti uestalost i raspon
uporabe anglizama. Nadalje, on pretpostavlja da e u hrvatskom jeziku, kao i u drugim
europskim jezicima, ostati dio neintegriranih anglizama. Dakle, posuenice su neizbjene
u naem jeziku. Iako se purizam bori protiv njih, umjereni upliv anglizma obogauje na
jezik tako to popunjava leksike praznine tamo gdje nemamo svoju rije za oznaavanje
novih stvarnosti i time obogauje na jezik. Osim toga, istovremena uporaba posuenica i
24
He compares language to other species' specialized adaptations such as spiders' web-weaving or
beavers' dam-building behavior, calling all three "instincts. "

26
domaih rijei omoguuje stilsko, funkcionalno i znaenjsko raslojavanje. Meutim, kod
uporabe istih moramo paziti na njihovu prilagodbu hrvatskom jeziku. Naime, posuenice
su rijei koje su prilagoene naem jeziku fonoloki i morfoloki, a tuice ili strane rijei
zadravaju izvorni oblik pisanja (tambuk, 2005). Posuenice i tuice se dekliniraju
prema pravilima hrvatskog jezika.

4.2. Strane rijei i purizam openito u svijetu

U svom radu English Loanwords as an International Language Phenomenon

Perkovi i sur. (2011:194) raspravljaju o mogunostima i nainima borbe protiv
invazije engleskih rijei u gotovo svim podrujima ivota. Iznosei miljenja mnogih
jezikoslovaca, autori rada nastoje odgovoriti na pitanje ugroavaju li engleske posuenice
nacionalne jezike. Govore o tome kako puritanci odgovaraju na imperijalizam anglizama
u pisanim i govornim nacionalnim jezicima. Oni negoduju traei da nacionalni jezici
ostanu isti, bez stranih oblika. Takoer, poduzimaju odreene mjere vezane uz
navedeni problem. Na primjer, Japanci ele izbaciti slabo razumljive strane rijei, Iranci
zabranjuju koritenje stranih rijei, Koreanci se bore protiv blatant foreignisms na osnovu
dvije premise: to su strane rijei i teko ih je razumjeti, Englezi misle da su strane rijei
rijetko prikladne (de rigueur). Neki drugi trae da se strane rijei na samo zamijene
domaima, nego da se pronae nain tvorbe potrebnih novih rijei. Njemaki pisac,
jezikoslovac, nastavnik i izdava Joachim Heinrich Campe stvorio je otprilike 11 500
prevedenica za strane rijei od kojih se koriste oko 300. Islananin Vikor, kojeg je citirao
Michael T. Corgan, predloio je tri sistematine strategije za stvaranje novih rijei i
znaenja:
dati nova znaenja postojeim rijeima;
napraviti izvedenice iz ve postojeih pojmova;
napraviti sloenice od postojeih islandskih izraza za oblikovanje potrebnih
novih rijei ili dozvoliti da rijei ulaze nesmetano u jezik, naroito one koje su
popularne meu mladima jer ih skoro svi prihvaaju.

Rumunjski su puristi pokuali zamijeniti francusku posuenicu cravate koja je

izvorno hrvatska rije (hrvatski vojnici su je nosili kao ukras vezan oko vrata) za
rumunjski izraz degatlegau to nije uspjelo.
Autori spomenutog rada (Perkovi i sur. 2011) upozoravaju na turske rijei jok,
sire, vala, vria itd., koje se jo uvijek koriste u Slavoniji, a koje se nalaze jo i u
djelima hrvatskih pisaca (R. Aleksi, J. Vonina), a smatraju se nepotrebnim. Neke su se
strane rijei poput aviona nastojale zamijeniti hrvatskim zrakomlatom, ali su takve rijei
zvuale udno i nisu se udomaile. Piui o procesu jezinog posuivanja i prilagodbe
engleskih posuenica u hrvatski jezik, Branimir Belaj i Goran Tanackovi Faletar (2007:
23) predlau na slikoviti nain puristiki pristup jezinoj standardizaciji. Naime,
jezikoslovci bi trebali na ulazu u hrvatski jezini sustav postaviti ljestvicu iju bi visinu
rijei iz stranih jezika mogle preskoiti samo ukoliko zadovoljavaju tri naela
normativnosti koja proizlaze iz svega to je dosad reeno: naelo funkcionalne
opravdanosti, naelo maksimalne mogue supstitucije i naelo potpune adaptacije na
svim razinama jezinog opisa.

27
 injenica da je hrvatski jezik proao kroz razdoblja germanizacije, maarizacije, a
i srpski jezik ga je nastojao ugroziti, govori zato hrvatski jezik, za razliku od engleskog,
nastoji zadrati svoj izvorni jezik u govoru i pismu, kako u opem, tako i u jeziku struke.
Naime, zbog te injenice u engleskom jeziku i postoji vea razlika izmeu opeg i
strunog jezika, nego to je sluaj u hrvatskom jeziku (tambuk 2005 :158).
U svom radu Neologizmi: problemi teorije i primjene Vesna Muhvi-Dimanovski
(2005) navodi da iznimno ekstremni postupci (ekstremni purizam ili pretjerana
otvorenost) nikada nisu dobri te da na umu uvijek treba imati naelo elastine stabilnosti
jezika. Dakle, jezik mora biti stabilan, ali i dovoljno elastian kako bi mogao pratiti
komunikacijske potrebe svojih govornika.
Autori Coca-Colinog Jezinog prirunika (navesti autore) (2011) kau da
anglizmi u kolokvijalnom govoru ne predstavljaju veliku tetu hrvatskom jeziku koliko u
javnom govoru i pismu. Najbolji je nain za spreavanje takvih pojava u hrvatskom
jeziku suradnja strunjaka odreenih struka i jezikoslovaca.
Dakle, prema gore navedenom moe se zakljuiti da usprkos prisutnosti u
jezicima mnogih europskih zamalja, engleski jezik ne ugroava druge jezike te da je dio
viejezine strukture koja nudi svakom jeziku svoje mjesto i ulogu. Danas, u doba
globalizacije raznih procesa, mode, imitacija itd., normalna je pojava da se jezici
mijeaju. Kada engleski leksem ue u odreeni jezik, on se prilagoava jeziku primatelju
na morfolokoj, leksikoj i semantikoj razini. Oito je da nestaje stari jezini sustav koji
se razvijao tisuama godina i ustupa mjesto restrukciji svjetske hijerarhije. Graddol
(1997) tvrdi da e se prevlast engleskog jezika konano zamijeniti oligarhijom nekoliko
velikih jezika gdje e engleski jezik vjerojatno zadrati svoje mjesto u viejezinim
drutvima kao jedini koji e se koristiti u svijetu u svim jezinim kombinacijama. Vesna
Muhvi Dimovski (2005) zakljuuje da nita dobro ne donosi krajnji purizam niti
prevelika otvorenost nekog jezika prema drugim jezicima. S jedne strane jezik treba biti
postojan, a s druge pak strane i dovoljno elastian kako bi zadovoljio komunikacijske
potrebe svojih govornika. Nela Jurko (2005) u svom radu Integracija engleskog
raunalnog nazivlja u talijansko i hrvatskom jeziku kae kako je razumljivo da ubrzani
razvoj raunalne tehnologije zahtijeva i nove nazive kojima e se oznaiti mnogobrojne
inovacije. Stoga mnogi jezici prihvaaju gotove engleske nazive veinom u njihovom
izvornom pisanom obIiku, koji se uvode u jezik paralelno s uvoenjem tehnikih
inovacija. Kako jezikoslovci i raunalni strunjaci ne mogu u kratkom roku zadovoljiti
potrebe strunog i opeg jezika, preuzimaju se novi izrazi. Takav postupak bi bio
opravdan ako bi se radilo o privremenom rjeenju dok se ne pojave domai nazivi.
Meutim, esto se dogaa da izvorni engleski naziv ostaje i nakon to se uvede domai
naziv. Jezici primatelji bi trebali traiti svoje nazive koji bi oznaavali nove pojmove i
bili prihvatljivi svim govornicima.
Analizirani primjeri pokazuju da hrvatski i talijanski jezik prihvaaju anglizme od
kojih se neki prilagode, a neki se usvajaju bez prilagodbe. Na primjerima je utvreno da
se u jeziku primatelju istovremeno upotrebljavaju posuenice i njihove istoznanice.
Vjerojatno zbog uestalosti uporabe oba jezika bolje prihvaaju anglizme nego nove
predloene domae rijei. Oito je da jezikoslovci ne mogu tako brzo pratiti tehnoloki
napredak, a predloene domae zamjene zvue smijeno i umjetno te kao takve mnogima
nisu prihvatljive.

28
5. Engleske posuenice
5.1. Anglizam ili anglicizam

Prema Filipoviu (1990: 16) anglicizam je engleska rije preuzeta iz engleskog jezika
kao strana rije koja se, da bi se mogla integrirati u sustav jezika primaoca i tako postati
posuenica, u toku transfera mora adaptirati prema sustavu jezika primaoca. Isti autor
(1990: 17) kae da prema toj definiciji u anglicizme ubrajamo i tehnike termine, kojima
se imenuju pronalasci ili znanstvena otkria i dostignua britanskih ili amerikih
znanstvenika iz razliitih grana znanosti. Po svom obliku one su izvedene od latinskih ili
grkih rijei i adaptirane tako da se uklapaju u sustav engleskog jezika. Te su rijei
nastale u tim civilizacijama da zadovolje potrebe za novim rijeima koje ispunjavaju
prazna mjesta u vokabularu. Kako su formirane i prvi put upotrijebljene u engleskom
jeziku, klasificiramo ih kao anglicizme. Nadalje, Filipovi (1990) proiruje definiciju
anglizma, a s tim i znaenje to se vezuje uz engleska rije u prvoj definiciji. Prema
toj drugoj definiciji Anglicizam je svaka rije preuzeta iz engleskog jezika koja
oznaava neki predmet, ideju ili pojam kao sastavne dijelove engleske civilizacije; ona ne
mora biti engleskog porijekla, ali mora biti adaptirana prema sustavu engleskog jezika i
integrirana u engleski vokabular. (Filipovi 1990: 17). Prema Mihaljevi (u Gjuran-
Coha 2005) jezina literatura obiluje nedoumicama u vezi s nazivom anglizam iIi
anglicizam, a oba imaju odredene prednosti i nedostatke. Izraz anglicizam odgovara
nazivima u ostalim svjetskim jezicima, a anglizam slijedi u hrvatskom nazive anglist i
anglistika, a ne anglicistika. U ovom radu koristim naziv anglizam. Anglizmi se dobro
uklapaju u hrvatski jezik nakon to se prilagode na fonolokoj, morfolokoj i semantikoj
razini.

5.1.1. Anglizmi = internacionalizmi, prevedenice (kalkovi),

pseudoanglizmi i hibridni anglizmi

Dakle, anglizmi se razliito prilagoavaju u jezik primatelj. Neki su u potpunosti fonetski

i ortografski prilagoeni; drugi su dio hrvatskog vokabulara, ali s tragovima engleskog
podrijetla koje se ogleda u izgovoru, pismu ili infleksiji, trei su dobro prilagoeni
oblikom, ali su semantiki vezani uz engleski kontekst. Prema Filipoviu (1990: 18)
anglizmi se mogu nazvati internacionalizmima ili europeizmima zbog svoje velike
rasprostranjenosti, a po svom porijeklu, zemlji gdje su nastali i jeziku u kojem su se prvi
put pojavili oni zadovoljavaju nau definiciju anglicizma.
Gore navedeno sam potvrdila svojim istraivanjem koje je u skladu s Drljainim
rezultatima (Perkovi 2006: 68). Dolje prikazana Tablica 1 prikazuje 3 anglizma koji su
se pojavili u pojedinim europskim zemljama (22), to je iznosilo 81,48% svih moguih
rijei. U pet sluajeva (18,52%) anglizmi se nisu pojavili u pojedinim europskim
jezicima. Kod pet europskih jezika (hrvatski, rumunjski, francuski, slovaki i bugarski)
za pojedine engleske rijei postoje odgovarajui anglizmi, dok je kod etiri europska
jezika (njemaki, talijanski, maarski i ruski) pojavljivanje nekog od anglizama izostalo.
Najmanje se anglizama pojavilo u ruskom jeziku, svega jedan. U njemakom,

29
talijanskom i maarskom jeziku pojavila su se po dva anglizma. Rije combine pojavila
se u osam jezika (77,78%), rije farm u sedam (88, 89%), a isto toliko pojavljivanja imala
je i rije production.

Tablica 1: Anglizmi kao internacionalizmi*

engleski farm combine production
hrvatski farma kombajn produkcija
rumunjski ferm combina producere
njemaki - kombinieren Produktion
talijanski - combinare produzione
francuski ferme combiner production
slovaki farma kombinova produkcia
bugarski
maarski farm kombjn -
ruski - -
Anglizmi potvreni kao internacionalizmi u Google prevoditelju

Iako se radi o malom broju anglizama (3), vidi se da je ruski jezik imao najmanje
anglizama to se moe objasniti ruskom politikom koja je i dovela do kasnog uvoenja
engleskog jezika u svoje kole i otvorenou prema utjecaju zapada, posebno Amerike.
Vidljivo je, dakle, da su brojni anglizmi zapravo latinizmi, odnosno engleske
usvojenice iz latinskoga jezika, ali ih je hrvatski jezik preuzeo iz engleskoga. U ovom
radu se neemo detaljno baviti pitanjima odakle je anglizam uao u engleski jezik
(francuski, njemaki, talijanski, latinski grki) itd., ali su neki primjeri navedeni u 1.
tablici. U anglizme ubrajamo i tipine engleske sintagme, frazeme :na dnevnoj bazi (on a
daily basi) > dnevno, svakodnevno i konstrukcije: Film festival, internet stranica, radio
emisija > filmski festival, internetska stranica, radijska emisija (u engleskome je
uobiajena konstrukcija imenica + imenica, ali se one u hrvatskome izraavaju
pridjevima).
Nadalje, Filipovi (1986: 43) u svojim istraivanjima dolazi do spoznaje da
anglizme prilagoavamo na fonolokoj, morfolokoj i semantikoj razini u hrvatskom
jeziku. Prema kategorijama posuivanja Filipovi dijeli engleske posuenice na:
anglizme koji zadravaju izvornu ortografiju (boxer, weekend);
kompromisne replike s elementima jezika primatelja (bokser, vikend);
replike (posuenice) s potpunom zamjenom domaim elementima
(boksa, miting).

Rijei koje zadravaju izvorni oblik pisanja se prema tambuk (2005) zovu
tuice, a taj u izraz i ja koristiti u ovom radu. Irena Brdar (2010: 219) takve izraze
naziva engleskim rijeima i kae da su to rijei koje se nisu prilagodile hrvatskom jeziku
i njegovim pravilima, na pr: make-up, boss.
Katkad nije lako odrediti granicu izmeu posuenice i tuice. Gjuran, Coha
(2005: 5) prema Carstensen (1965) navode da tu ima vise mogunosti i da granica nije
svaki put potpuno jasna, ali istice formalne kriterije: rijei u kojih su ortografija i
izgovor ostali neizmijenjeni imaju status tuice, a rijei koje su se prilagodile domaem
jeziku status posuenice.

30
 U knjizi Anuke tambuk (2005 : 159) autorica kae da prevedenice spominjemo
kada govorimo o posuenicama na semantikoj razini. Ista autorica nastavlja da Babi
(1986: 48) definira prevedenice kao rijei koje su nainjene po uzoru na strane rijei
tako da je preuzeto strano znaenje, a strane su jedinice zamijenjene domaima, na pr.
Polusvijet od francuskog demi-monde. On takoer daje i kriterije za odreivanje
prevedenica. Pored kriterija da se prevedenica mora sastojati od najmanje dva morfema i
da se mora podudarati u najmanje jednom, on istie i kriterij da ona mora odudarati od
tvorbenog sustava jezika primatelja ili barem biti prva u svojem tipu te da strani tvorbeni
uzorak mora biti sauvan u potpunosti i vrstom i redosljedom tvorbenih jedinica. Rijei
koje ne zadovoljavaju ove kriterije, on naziva tek semantikim posuenicama. Govorei
o prevedenicama U. Weinreich (1968) iz tambuk (2005: 159) analizira naine prijenosa
vielanih naziva u jezik primatelj te stvara podtipove prevedenice, dijelei ih na :
Loan translations doslovne prevedenice, primjerice: marchandises
seches-dry goods;
Loan renditions djelomine prevedenice, primjerice: Wolken-kratzer
(cloud scraper) skyscraper;
Loan creations stvaranje novih kovanica u odnosu na strane rijei
(Weinreich, 1968: 51).

U ovome radu anglizmi obuhvaaju lekseme, posuenice i tuice, iako Filipovi

1986: 53) govori o neposrednom posuivanju koji ukljuuje sintaktiku i stilistiku
razinu, osim gore navedene fonoloke, morfoloke i semantike. Pod posuenicama
podrazumijevamo rijei koje su se prema jednom ili vie kriterija prilagodile hrvatskom
standardnom jeziku, a tuice su nazivi uli u na jezik potpuno neprilagoeni.
Onysko (2007: 52) naglaava da pseudoanglizam oznaava pojavu kada jezik
primatelj koristi leksike elemente jezika izvora za stvaranje neologizma u jeziku
primatelju koji ne postoji u jeziku izvoru 25. Filipovi (1990: 65) iznosi ulogu sufikasa -er
i -ist u tvorbi pseudoanglizama u sekundarnoj prilagodbi (na primjer od imenice kombajn
nastaje pseudoanglizam kombajner; od imenice traktor nastaje pseudoanglizam
traktorist.)
Hibridni anglizmi su spoj engleske rijei (latinske, grke) i elemenata jezika
primatelja, tj. mjeavina domaih i posuenih morfema. Slijede primjeri hibrida
sastavljeni od vezane osnove i imenice:

bio-: bioplin, biopark, biosir, bioria;

eko-: ekohrana, ekoigraka, ekomama, ekokola, ekoriba
etno-: etnokua, etnoveer. (Golub, Horvat 2010 :6)

25
The term pseudo anglicism describes the phenomenon that occurs when the receiver language uses
lexical elements of the source language to create a neologism in the receiver language that is unknown in
the source language (Onysko, 2007:52, prev.autorica)

31
5.2. Posuenice u engleskom jeziku preuzete iz drugih jezika

Prema Kovaiu (2007 :65) Dok drugi jezici svoju grau nadopunjuju preslikavanjem iz
engleskog, sam se engleski snalazi, izmeu ostalog, novim kovanicama, posudbom u
obratnom smjeru te stvaranjem kratica i akronima od vlastitih rijei. Rijei laser i scuba
su akronimi, a radar i smog su takozvane portmanteau rijei, prema Filipoviu (1996),
rije koja je stvorena kombinacijom dviju rijei (smog = smoke + fog) kao i suvremenija
brunch. No, i prije nastanka tih suvremenih pojava, engleski se kojekako dovinjavao,
primjerice, nainima da opie prirodu, ak i autohtonu. Bobice se opisuju rijeima nut i
berry. Analogijom s walnut i chestnut nazvani su egzotiniji oraii coconut i peanut
(grakov orai), pa i doughnut (orai od tijesta), pojednostavljeno donut. Opisno su
nazvani grapefruit (groano voe, limunika), eggplant (jajasta biljka, patlidan),
blackbird (crna ptica, kos), pa ak i obini maslaak (dandelion, lavlji zub). Muha je
postala pojam za neto to leti ( fly), ali i sufiks za druge letee kukce: plamene, kao
krijesnica (firefly), ili u etimolokoj vezi s maslacem, kao leptir (butterfly). Riba je
nalijepljena na ivotinje koje s ribama nemaju veze, kao to su jellyfish (meduza) i
crayfish (rak). Engleski je prerastao ulogu komunikacijskog sredstva svojega naroda i
postao jezik svega u svijetu pa i u nas.
Engleski je jezik oduvijek jedan od najotvorenijih jezika prema posuenicama iz
drugih jezika. Crystal (2003: 23) spominje 350 jezika iji su elementi postali sastavni dio
engleskog jezika. Ovdje e se govoriti o rijeima koje je engleski jezik preuzeo iz drugih
jezika kao i o razlozima posuivanja.
Zato, kada i kako engleski jezik preuzima posuenice iz drugih jezika? Prema
Baugh i Cable (1993: 1) raznolikost kultura koje pronalaze svoj izraz u engleskom jeziku
podsjea da je povijest engleskog jezika ustvari pria o kulturama u kontaktu tijekom
godina. Stoga, osim lingvistikih razloga, moramo uzeti u obzir izvanlingvistike
(politike, ekonomske, drutvene, tehnoloke i vojne) koji su imali veliku ulogu u
posuivanju rijei iz drugih jezika.
Obino je potrebno imenovati neki novi pojam ili predmet za koji jezik primatelj
nema odgovarajui izraz. Na primjer, rijei rakija, tamburica (egzotizmi) su
karakteristini za hrvatski jezik i kulturu te nemaju svoj izraz u engleskom jeziku. Rijei
se posuuju gotovo iz svakog podruja ivota poput trgovine, rata, znanosti, umjetnosti,
knjievnosti, hrane itd. Engleski se jezik mijenja jo od Shakespearea. Stanovnici
Britanije su se selili po cijelom svijetu u SAD, Australiju, Novi Zeland, Indiju, Aziju i
Afriku. Tako se jezik mijenjao i razvijao te preuzimao rijei iz drugih lokalnih jezika. Na
primjer, leksemi kangaroo, koala, boomerang dolaze iz australskog aborianskog jezika.
Juggernaut i turban imaju svoje korijene iz Indije.
Veina francuskog vokabulara, koja se danas pojavljuje u engleskom je ula u
engleski jezik, a u svom radu Language: An introduction to the Study of Speech (1921)
Sapir u 9. poglavlju, koje opisuje meusobne utjecaje jezika, navodi da je prevlast
francuskog nad engleskim jezikom trajala 300 godina, poevi od 1066. kada je Engleska
dola pod upravu govornog podruja normanskih naroda. Za to je vrijeme u engleski
jezik ulo oko 10 000 francuskih rijei od kojih je 85% bilo latinskog podrijetla.
Francuski jezik je i dalje najvei izvor novih rijei, izuzimajui vrlo specijalizirane

32
nazive poput znanstvenog / tehnikog jezinog fonda koji jo uvijek najvie posuuje iz
klasinih jezika26.
Veina stanovnitva Engleske je i dalje koristila svoj anglo-saksonski jezik, ali to
je bio jezik pod utjecajem jezika vladajue elite, to je rezultiralo dubletima. Postojale su
rijei za meso koje jedu plemii i za odgovarajue ivotinje koje uzgajaju seljaci:
govedina / vol, ovetina / ovce, teletina / tele, svinjetina / svinja, ili za parove rijei koje
se odnose na razliite registre jezika: zapoeti / zapoeti, nastaviti / ii dalje, odspojite /
povui, susresti / upoznati. Rijei francuskog podrijetla esto se odnose na apstraktne
pojmove ili razrauju pojmove apstraktnije od anglosaksonskih ekvivalenata, primjerice
freedom / liberty, justice / equity, able, abolish, accent, action, advantage, age, ambition,
army, attack itd. te se stoga rjee upotrebljavaju u svakodnevnom jeziku. To ne mora biti
sluaj svih engleskih rijei francuskog podrijetla poput : table, chair, car, city, fruit, juice,
journey, travel, stay, wait, country, very, real, people, just, fine, able, use, part.
Svi ti tipovi engleskog jezika su se pomijeali kao rezultat poveane
komunikacije, putovanja, radija, televizije, mobilnih ureaja i interneta. Tako se u
Britaniji zbog postojanja amerikih i australskih programa Britanci slue amerikim i
australskim engleskim. Na isti nain rijei iz drugih jezika (francuskog, njemakog,
panjolskog, talijanskog, arapskog i dr.) ulaze u engleski jezik, koji se na taj nain
mijenja i razvija.
Engleski je svjetski jezik, ali mnogi ljudi koji ga koriste ne znaju odakle potjee.
Uglavnom je zapadnonjemakog podrijetla. Meutim, kako ima gotovo 250 000 rijei,
moe se rei da je samo mali dio navedenog podrijetla. Engleski jezik ima posuenica iz
gotovo 50 jezika. Gledajui uestalost rijei koje se danas koriste u engleskom jeziku,
njemake rijei zauzimaju veoma vano mjesto, tj. ine jednu vrstu osnovnog engleskog
vokabulara. To su obino jednoslone rijei poput man, house, go, see, in, and, good itd.

Dijagram 1: Najvaniji jezici koji su utjecali na engleski jezini fond (podaci iz 1973.)

Staro engleski (Old English) ili anglo-saksonski (Anglo-Saxon) su njemaki naseljenici

donijeli u Englesku iz sjeverne Njemake i june Skandinavije kada su se selili u 5. i 6.
stoljeu. Taj je zapadno-njemaki jezik usvojio neke rijei iz latinskog jezika jer su
Rimljani vladali Engleskom prije njih. Malo se rijei usvojilo od Kelta koji su ve bili u
Engleskoj. U 8. i 9. stoljeu dogodio se drugi val selidbe. Naime, Skandinavci iz Danske i
26
http: //www. ruf. rice. edu/~kemmer/Words/loanwords. html, 11. svibnja 2016.

33
Norveke su pobijedili i kolonizirali dijelove Engleske, a rijei iz njihovog jezika (staro-
nordijski / Old Norse ) su ule u engleski jezik. Iz tog vremena potjeu rijei bag, call,
die, egg, get, husband, knife, mistake, skirt, take, want.
Engleski jezik obiluje latinskim i grkim rijeima, iako one nisu izravna
posljedica selidbe (migracije). Njemaka plemena su ve govorila mnogo latinskih rijei i
prije nego su stigli do Engleske, neke od tih su cheese, fork, kitchen, table, and wine.
Kranski redovnici (monasi) su zasluni za rijei poput church, mass, priest i school.
Veliki broj grkih i latinskih rijei poput democratic i enthusiasm se neposredno
usvojilo tijekom renesanse. U razdoblju od industrijske revolucije na ovamo znanost i
tehnologija su doprinijeli stvaranju mnogih novih rijei grkog i latinskog korijena poput
analysis, data, experiment i theory.
Treba spomenuti da se veliki broj rijei latinskog i grkog podrijetla nalazi u svim
europskim jezicima te da ine osnovne internacionalizme. To se moe vidjeti u malom
Mini Dictionary of International Words 27
Neke posuenice hrvatskog, srpskog i bosanskog podrijetla:
cravat od Hrvat = Croat
paprika od paprika / apa = capsicum, or papar / aap = black pepper
rakia od rakija /
slivovitz od ljivovica / = plum rakia
tamburitza od tamburica / = little tambura
tesla po Nikoli Tesli
uvala od uvala / = a large elongate compound sinkhole (u zemljopisu i
geologiji)
vampire od vampira /

Sufiksi za tvorbu imena mjesta -by, -thorpe, -gate potiu iz skandinavskog jezika
dok vezani morfemi -ism, -ize dolaze iz grkog, a -age, -ance/-ence, -ant/-ent, -ity, -ment,
-tion, con-, de- i pre- potjeu od srednje-englesko-francuskih posuenica. Engleski jezik
kuharstva obiluje izrazima iz ruskog jezika. Prema istraivanjima Rata, Perkovi (2008)
pretpostavka da su ruski izrazi u engleskom jeziku kuharstva zadrali izvorni oblik i
znaenje se potvrdila (bitok, coulibiac, kasha, kefir, medovukha, piroshki, vareniki itd).
Iako su rusizmi ve dugo vremena dio engleskog jezika, jo uvijek se nisu potpuno
udomaili i izvornim govornicima engleskog jezika zvue strano, to pokazuje mali broj
sloenica (samo borshch/ borscht belt ili borscht circuit i vodka martini).

5.3. Engleske posuenice u drugim jezicima

5.3.1 Anglizmi u bosanskom jeziku

Prema Dani (UDC 811) nekoliko imbenika uzrokuje sve veu uporabu
anglizama u Bosni. To su globalizacija, laki pristup medijima kao to su televizija,
drutvene mree, internet, veliki broj stranih tvrki koje posluju u Bosni itd. Treba
27
preuzeto s mrene stranice http: //www. ghs-mh. de/migration/projects/language/la_uk_1. htm, 11. svibnja
2016.

34
istaknuti da je posebno mlada generacija ljudi podlona uporabi anglizama u govornom
bosanskom jeziku. Najnoviji anglizmi se koriste u etimolokom (izvornom) obliku, tj. ne
prolaze proces adaptacije u jeziku primatelju. To je posebno vidljivo u reklamama koje su
nerazumljive ljudima koji ne znaju engleski jezik. Ona istie problem neujednaenosti
prilagodbe anglizama u bosanskom tisku na ortografskoj razini.
Govorei o anglizmima u BiH, u svom radu Engleske posuenice u dnevnim
novinama i asopisima u BiH (2006) autorice Pelidija i Memievi istiu opravdane
razloge uporabe anglizama koji su uvjetovani lingvistikim kontekstom, tj. potrebom
imenovanja novih kulturnih i tehnikih pojmova i neopravdane izvanlingvistike razloge
poput prestia, mode itd. Autorice istiu vanost ocjenjivanja potrebitosti uporabe
anglizama u pisanim medijima BiH kao i dosljednosti njihove adaptacije na ortografskoj
razini (etimoloka i fonetska). Canagarajah (1999) istie da je uenje engleskog jezika
postalo kontroverzno jer ono namee propagandu i ideologiju dominantnih drutvenih
grupa.

5.3.2. Utjecaj engleskog jezika na slovenski

U svom radu English Language Globalism Slavica epon (2006) se pita je li

globalizam engleskog jezika instrument strane politike najveih zemalja engleskog
govornog podruja. Ako se engleskim jezikom prenosi ideologija, je li ona u interesu i
davatelja i primatelja ili je taj proces u interesu irenja kapitala?
Nada abec u svom radu Slovene-English Language Contact: Lexical, Syntactic,
Pragmatic and Intercultural Aspects (2005) na mnogobrojnim primjerima istrauje
leksike, sintaktike, pragmatike i interkulturalne oblike utjecaja engleskog jezika na
slovenski jezik.

5.3.3. Invazija engleskog jezika na njemaki

to se tie njemakog jezika, Hocenski i sur. (2009) istiu da se anglizmi

pojavljuju kao tuice (u izvornom etimolokom obliku) i posuenice (adaptirani u jeziku
primatelju na morfolokoj, leksikoj i ortografskoj razini). Uz potrebu koritenja
anglizama tamo gdje njemaki jezik nema odgovarajue ime za pojam, objekt, pojavu itd.
autori ukazuju na potrebu osvjeivanja govornika njemakog jezika u koritenju
vlastitim jezikom....

5.3.4 Engleske posuenice u rumunjskom jeziku

Autori rada On English Loanwords in the Romanian of Tourism (Sites of Travel

Agencies in the District of Timis) Georgeta Rata i I. Petroman28 istiu problem
pseudoanglizama, tj. engleskih posuenica koje ne postoje kao takve u engleskim
rjenicima, a izvedene su od engleskih glagola to ticket, to cater, primjerice ticketing,

28
www. usab-tm. ro/USAMVBT_Pagina_ro_125. html, 2. lipnja 2016.

35
catering itd. Objanjenje zato se koriste anglizmi u rumunjskom jeziku, iako postoje
odgovarajue istoznanice za odreene pojmove autori vide u ekonominosti jezika,
odnosno u injenici to su engleski izrazi puno krai od rumunjskih, a to je u skladu s
tenjom da se to vie informacija prui sa to manje izraza.

5.4. Engleske posuenice u hrvatskom jeziku

Jedna od najznaajnijih obiljeja modernog hrvatskog jezika je veliki i raznoliki

vokabular. Hrvatski jezik je posudio mnotvo rijei iz raznih drugih jezika i prilagodio ih
prema svojim pravilima, nekada u potpunosti, a nekada samo djelomino.
Prisustvo se engleskog jezika u hrvatskom mora razmatrati s povijesnog,
kulturolokog i sociolingvistikog stanovita. Oduvijek su jezici posuivali pojmove i
rijei iz drugih jezika. Razloge tomu moemo pronai u povijesti Hrvatske. Poznato je,
naime, da je hrvatski jezik bio pod utjecajem talijanskog, njemakog, maarskog, turskog
i, danas, engleskog jezika, jer su dijelovi Hrvatske do 1918. god. pripadali Habsburkoj
Monarhiji, Mletakoj Republici (do 1797.) i Osmanskom Carstvu (do 1699.) (Runji-
Stoilova, Panda 2010: 229; Brdar 2010: 217). Tek poetkom 19. st. (Nikoli-Hoyt 2005),
a naroito poslije Drugog svjetskog rata engleski jezik prodire u sve europske jezike pa
tako i u hrvatski jezik. Naime, u to vrijeme zemlje engleskog govornog podruja,
poglavito Velika Britanija i Amerika, postaju vodee sile u novim komunikacijskim
tehnologijama. No, engleski je jezik uao u hrvatski zbog jezinih (potrebe za
imenovanjem novih pojmova i predmeta) i izvanjezinih razloga (pomodnosti ili nekih
drugih) (Nikoli-Hoyt 2005: 355).
Uobiajena je praksa da se nacionalni jezik koristi za obrazovanje i kulturu.
Zemlje poput Njemake, Engleske, Italije, Francuske, panjolske i Rusije popunjavale su
leksike praznine u svom jeziku novim nazivima jo prije 19. stoljea. U Europi se
engleski jezik, kao strani, uveo u kole krajem 17. stoljea, a imao je cilj lake stjecanje
znanja o drugoj kulturi i komunikaciji izvan nacionalnih granica.
Engleski se jezik danas bez sumnje najvie koristi u svijetu u meunarodnoj
komunikaciji. Veina jezika je svakodnevno izloena snanom utjecaju engleskog jezika.
Koji su razlozi gore navedenom? Moderna tehnologija, film, televizija (satellite i cable)
internet, mobiteli pribliili su ljudima svijet, kulturu i jezinu asimilaciju (Perkovi i sur.
2011). U svome isrtraivanju koncentrirala sam se na primjere u podrujima koja su
najvie podlona uporabi anglizama, kao i prijedlozima za spreavanje njihove invazije u
nekim jezicima promateljima. Cilj je bio istraivanje anglizama u podruju leksika,
sintakse, pragmatike itd. Primjeri su izabrani iz govornog jezika, asopisa, televizijskih
reklama i ankete provedene na Filozofskom fakultetu u Osijeku.
Leksiki oblici engleskih posuenica raznih podruja u hrvatskom se jeziku
mogu vidjeti na sljedeim primjerima:
Primjeri iz podruja:
poljoprivrede izabrani iz strunih knjiga uli su u engleski rjenik iz latinskog ili
grkog jezika:
agriculture (lat. gr<lat.) agrikultura, poljoprivreda; economy (gr. oiko) -
ekonomija; ecology (gr. oiko) ekologija; embryo (gr. <sr. lat) embrio;

36
 ekstraction (lat.) ekstrakcija; fertilization (lat.) fertilizacija; photosynthesis
(gr.) fotosinteza; galactose (gr.) galaktoza; hydrometer (gr.) hidrometa ;
cholesterol (gr) kolesterol; contraction (lat.) kontrakcija itd.
elektronike :
accumulator akumulator; converter konverter, pretvara; detector detektor
itd.
privrede:
businessman biznismen; brend brend, prepoznatljiv proizvod
informatike :
imenice: bug bug; file fajl; font font; modem modem; scanner skener;
server server
glagoli: download downlodati; e-mail milati, mejlati; forward forwardirati,
surfati (po internetu), lajkati
svakodnevnog ivota:
imenice: drink, life, mesage, mail, ke, freak/frik/, filing, party, frend / frendica,
luzer, song, baskit, bajk, fighter/fajter/, eventi/drutvena zbivanja/, shopping, novi
luk (izgled);
glagoli: printati, biti in/out/cool, skulirati se, muvati, ii na coffee / u oping,
partijati itd.;
modalni glagol must upotrebljen je kao imenica u hrvatskom jeziku: Mala crna
haljina je apsolutni must ovoga ljeta.;
pridjevi: kul, ful, best, fancy, trendy;
prilozi: tu ma, baj d vej (by the way)
prijedlozi in and out se u hrvatskom jeziku koriste kao pridjevi:
Posao koji se na Manhattanu odavno smatra in je eta pasa.
Hijerarhija je definitivno out, a suradnja postaje pravi brend. (Soanac, 2009.)
Prijedlog in u ovom bi se sluaju, prema naem miljenju, mogao zamijeniti
pridjevom moderan, a out pridjevom zastarjela.;
fraze: Ovo je shortcut. Shit happens! Ova haljina je must have ove sezone; Danas
sam u bedu (loe raspoloena);
engleske kratice: CV, DJ, DVD, IQ;
Engleski posueni izrazi se prilagoavaju na morfolokoj razini dodavanjem
hrvatskog sufiksa za enski rod ica, na primjer: trendseterica, frendica, head-
hunterica

Sintaktiki vidovi engleskog utjecaja na hrvatski jezik mogu se vidjeti u

sljedeim primjerima:
redosljed rijei: Ovo je najbolji film koji sam gledala ikad (ever) umjesto (koji
sam do sada gledala)
pasiv umjesto aktiva : Reeno mu je umjesto Rekli su mu (He was told)
zalihosna uporaba posvojnih zamjenica:
He is drinking his coffee. Pije svoju jutarnju kavu.
My mother told me a story. Moja majka mi je ispriala priu. (Raos 2006)

Uobiajena engleska konstrukcija imenica + imenica nije uobiajena za hrvatski

jezik, a njezina istovrijednica je pridjev + imenica. Takve primjere esto nalazimo u

37
strunim i znanstvenim radovima. Na primjer sulphur compounds u hrvatskom jeziku
treba biti sumporni spojevi (Raos 2006).
Utjecaj se engleskog jezika na pravopis ogleda u sljedeemu. Nazivi, da bi
zvuali pomodno, piu se ponekad velikim slovima u hrvatskom jeziku po uzoru na
engleski jezik (na primjer umjesto Svjetska Banka treba pisati Svjetska banka, umjesto
Europska Zajednica treba pisati Europska zajednica, Coca Cola). U emisijama Narodnog
radija nema vie zamjenice Vi iz potovanja nego samo ti kao na primjer Ako eli dobiti
nagradu, zovi nas na broj
Istraivanje provedeno na Filozofskom fakultetu u Osijeku (Zlomisli, 2006) u
svezi tabu engleskih rijei koje studenti engleskog jezika koriste u svakodnevnom jeziku
temeljilo se na zapisima i transkriptima govora prikupljenim tijekom rasprave u
predavaonicama Fakulteta. U istraivanju su sudjelovale tri grupe studenata tree godine
studija koje su imale ukupno 33 ispitanika, 24 mukih i 9 enskih. Cilj je tog istraivanja
bio pokazati kako studenti zlorabe pragmatiki vid tabu jezika (taboo language). Rijei
koje su se koristile su sljedee:
Jesus! Idiot! Shut up! Blood! Shit! God! Screw you! Dont give a shit! Bloody
hell! Crap! Drop dead!
Na pitanje o izvorima tabu jezika koji su koristili, studenti su odgovorili sljedee:
kina, TV, prijatelji, ulica, predavaonica na Fakultetu, sredstva javnog mijenja
(internet, novine, asopisi), knjige. to se tie razloga koritenja tabu jezika,
studenti navode sljedee: koristan je za izraavanje jakih emocija (ljutnju, bol ili
frustraciju), za zabavu, za privlaenje pozornosti.

Takoer je zanimljivo da studenti vie vole koristiti engleski tabu jezik nego
materinski jezik jer, prema njihovim izjavama, engleske tabu rijei nemaju istu
emocionalnu snagu kao kada se izgovore na materinskome jeziku. Studenti su neprestano
izloeni engleskim tabu rijeima putem medija u svim moguim kontekstima, a ne
pouava ih se o koritenju tih rijei na odgovarajui nain. Naime, izvorni govornici
engleskog jezika radije opet koriste manje uvredljive izraze umjesto engleskih tabu rijei.

5.4.1. Usporedbe prilagodbe anglizama u hrvatskom i drugim jezicima

Czerwinski (2000) u svom radu Usporedba adaptacije nekih anglicizama u

hrvatskom i poljskom jeziku upozorava na injenicu da se anglizmi na razliite naine
prilagoavaju jeziku primatelju te da postoje opeslavenske karakteristike kod uporabe
anglizama u gore navedenim jezicima. On smatra da jezik posrednik ima vanu ulogu u
stvaranju replika u hrvatskom i poljskom jeziku29.
Nela Jurko u svom radu Integracija engleskog raunalnog nazivlja u talijanskom
i hrvatskom jeziku (2005) govori o nekim podudarnostima u primjerima iz talijanskog i
hrvatskog jezika. U provedenoj anketi sudionici navode primjere koji se u talijanskom i
hrvatskom jeziku slino ponaaju u procesu prilagodbe jeziku primatelju:

29
Kako u njemakom jeziku postoji rije das Hobby moe se zakljuiti da je u hrvatski jezik rije hobi
posuena iz engleskog izravno, a u poljski podsredstvom njemakog jezika (Czer 2000:82).

38
 svi primjeri preuzetih engleskih naziva u hrvatskom i talijanskom su
mukog roda (hrvatski primjeri zavravaju na suglasnik, a talijanski imaju
lanove prema pravilima uporabe);
uz posuenice za neke lekseme u oba jezika postoje domae rijei;
glogolima se neposredno na englesku glagolsku osnovu dodaju infinitivni
nastavci.

U svom su radu Dog Breeds in Croatian and Romanian (2009) Perkovi i sur. istraivali
slinosti i razlike izmeu hrvatskog i rumunjskog jezika u leksikografskom polju pasmina
pasa. Pretpostavka je tog istraivanja bila da su ta dva jezika (hrvatski i rumunjski)
posudila imena odreenih pasmina pasa iz engleskog jezika u izvornom obliku ili su ih
prilagodila na fonolokoj, morfolokoj, semantikoj i drugoj razini. Na osnovu gore
navedenog nastojale su se nai slinosti i razlike izmeu ta dva jezika. Korpus se sastojao
od 31 anglizma koji oznaavaju imena pasmine pasa dobivenih iz Gorlachovog rjenika
Dictionary of European Anglicisms (2005). Usporeujui rezultate istraivanja, dolo se
do sljedeih podataka: imena pasmine pasa, nazive koje su rumunjski i hrvatski jezik
posudili iz engleskog jezika (posredno ili neposredno) pokazuju razliite tendencije:
hrvatski je imao samo 4 naziva za pasmine pasa u izvornom obliku
(basset, beagle, bull terrier i greyhound), dok su drugi prilagoeni
jezinim pravilima hrvatskog jezika (erdel terijer, bokser, buldog, koker
panijel, doga, foksterijer, njufaundlend, pin i pit bul).
rumunjski jezik ima 8 anglizama u izvornom obliku, ali i prilagoene
(airedale (terrier), baset (mn. baseti), beagle, boxer, bull terrier/bull-
terrier, buldog (mn. buldogi), cocker (spaniel), dog (mn. dogi), foxterier
(mn. foxterieri) greyhound, (caine) terra-nova, pincher, pinscher, pitbul
terier) to pokazuje veu otvorenost prema prihvaanju anglizama u
izvornom obliku od hrvatskog jezika. Dakle, gore navedena pretpostavka
da se u leksikom polju, koje oznaava pasmine pasa koje su razvijene
unutar anglo-saksonskog podruja, imena posuena u izvornom obliku ili
su se prilagodila jezinim pravilima jezika primatelja (u naem sluaju su
to hrvatski i rumunjski) pokazala tonom.

5.4.2. Razlozi pojave anglizama u hrvatskom jeziku

Zahvaljujui razvoju znanosti i tehnike, migraciji, lakoi putovanja, masovnoj

komunikaciji i slinim imbenicima, anglizmi ulaze svakodnevno u hrvatski jezik u
govoru i pismu. Prema gore navedenom moemo rei da su najei razlozi preuzimanja
engleskih posuenica u hrvatskom jeziku potreba imenovanja predmeta ili pojma iz
jezika davatelja. U svom radu o opravdanosti i neopravdanosti koritenja anglizama
Drljaa (2011: 58) kae da posueni izrazi i nakon pronalaska domaih zamjena esto
ostaju u uporabi zato to ih govornici doivljavaju bliskima, preciznima i jasnima i zato
to se ponekad samo od stranih izraza izvode nazivi za srodne pojmove. Primjerice, od
anglizma samit mogue je tvoriti pridjev, dok od domae zamjene sastanak na vrhu to
nije mogue kao to se i od anglizma hardver izvodi naziv za osobu koja se bavi

39
hardverom hardvera, dok od domaih izraza sklopovlje, strojevina i ovrsje takva
izvedenica nije potvrena). Primjeri iz moga korpusa su akvarij, alkohol, amortizacija,
atavizam, degeneracija, deratizacija itd. Kvaliteta, kratkoa izraza (Kratka, jednoslona
angloamerika rije (brend, hit, look, trend) spretnija je i praktinija te zvunija i
pamtljivija od odgovarajue vieslone zamjene ili vierjenoga izraza u drugome
jeziku.) Ekonominosti engleskih izraza doprinosi i lakoa sklapanja sloenica (usp.
wannabe, English-have-not, English-only), koje se u drugim jezicima esto moraju
prevesti cijelom sintagmom ili reenicom, sklonost skraenicama i svezama dviju imenica
u kojima prva atributivno odreuj drugu.(isto : 59). O takozvanim jukstapoziciji je pisao
Anel Starevi (2005: 3) bavei se izrazito estom uporabom imenica u atributnoj ili
apozicijskoj slubi ispred glave imenikog skupa, kao npr. jagoda cocktail ili Atlantis
kolekcija
Nadalje Drljaa (2011: 61) tvrdi da prestinost engleskog jezika i kulture
proizlazi iz potrebe ljudi, od tinejdera preko menadera do politiara i novinara, da
pokau da su moderni, napredni, naputovani, naitani, obrazovani u svakome pa i
jezinome smislu, dobro informirani i u toku, sofisticirani, cool i u trendu. Jedan je od
razloga uporabe anglizama njihova neutralnost, odnosno potreba jezika (primaoca) za
eufemizmima (Weinreich 1953: 58). Engleski su izrazi poeljni jer su esto, za razliku
od domaih izraza osloboeni tradicionalnih, kulturnih iemocionalnih konotacija. Dok je
engleski izraz single posve neutralan, talijanski izrazi scapolo i zitella zvue uvredljivo.
(Damiani-Einwalter 2002: 86). U Rusiji se na mnoge rijei sovjetskoga podrijetla gleda
negativno, dok su engleski ekvivalentni izrazi osloboeni negativnih konotacija
(Proshina, Ettkin 2005: 443), Zlomisli (2006). U japanskome se posuenice engleskoga
podrijetla rabe kada se govori o spolnosti i bolesti, a slina je tendencija zamjetna i u
Indiji (Kachru 1986: 10). ini se da je pri posuivanju iz drugoga jezinog koda
obavijesnome znaenju oslabljena snaga. Stoga ne udi da se u drugim jezicima rabi cijeli
niz vulgarizama i psovki engleskoga podrijetla, poput shit, fuck, damn, bitch, koje ne
zvue tako loe ili uvredljivo kao njihovi domai prijevodi. Osim toga, uporaba neke
manje poznate ili proirene domae zamjene za anglizam moe se initi obiljeenom ili
ideoloki obojanom naspram uporabe izraza engleskoga podrijetla, koji je svojom
proirenou i svakodnevnom uporabom stekao neutralan status. Zbog njihova
internacionalnog statusa (vidi Tablicu 1) anglizme rabe znanstvenici istrunjaci na
razliitim podrujima. Mladi takoer u velikoj mjeri rabe izraze za koje znaju da ih rabe
mladi irom svijeta. Engleske su posuenice zbog svojeg meunarodnog statusa veoma
prisutne u oglaavanju, gdje je cilj postii meunarodni interes za proizvod koji se
oglaava, kao i u nazivanju tvrtki, obrta i kompanija. (Drljaa 2011: 62)
Anglizmi se esto rabe kao sredstvo u igrama rijeima i njihovim znaenjima
(primjerice Izloba u okviru Zagrebakoga velesajma nazvana je kombinacijom dviju
hrvatskih rijei i engleskoga nastavka: lov + ribolov + ing loring. (Opai 2006: 26)
U svom lanku Izvorno hrvatsko struktura robnog nazivlja hrvatskih proizvoda
Singer (2005) kae kako u doba globalizacije kada Coca-Cola predstavlja Ameriku,
Mercedes Njemaku... ime robne marke promovira itavu zemlju. Kako se Amerika i
ostale zemlje engleskog govornog podruja simbol naprednog, dobrog, sofisticiranog,
prestinog itd., mnogi nai proizvodi dobivaju strana imena poput Kiss, Qeen, King,
Fantasy i dr. Meutim, Nives Opai (2007) u svom radu Ususret pidinizaciji hrvatskog

40
jezika kae da je Prvi i osnovni razlog sklonost Hrvata svemu to dolazi iz inozemstva i
povodljivost za tim.
Iako na poznati jezikoslovac Teak (1991: 176) kae da nove pojmove poput
televizije, mikroprocesora, radara, lasera itd. ne treba uvijek prevoditi, ne bi trebalo biti
teko zamijeniti, na primjer, melting pot loncem za taljenje ili pridjev krucijalan nekim
od naih zamjena: krini, muan, bitan, gorui, ovisno o znaenjskim nijansama.
Prof. dr. M. Tomaevi Lianin s Katedre za marketing Ekonomskog fakulteta u
Zagrebu30 kae da su struka, odnosno ljudi koji rade u gospodarstvu brzopleti u
prihvaanju stranih izraza i njima su oni jako zgodni jer se tako meusobno najbolje
razumiju. Svaka specijalnost ili ak organizacija izmisli svoje nazivlje. To moda i nije
tako veliki problem kada je rije o kolokvijalnom govoru, no u javnom govoru i pismu to
je ve problem podcjenjivanja jezika. Moda takozvane posuenice iz luksuza i nisu
uvijek nune, no drimo da ih to nikako ne ini nepotrebnima, posebice ako se u obzir
uzme cijela paleta govornikovih jezinih i drutveno-psiholokih potreba, od potrebe da
se precizno, ekonomino i kreativno izrazi pa sve do njegove potrebe za luksuzom.
Prema Teaku (2004: 35-37) se ne mora svaki engleski naziv prevoditi, naroito ako se
lako uklapa u hrvatski glasovni, morfoloki i sintaktiki sustav te ako hrvatska
prevedenica ne bi nita pridonijela razumijevanju pojma.
Anglizmi usto esto nose drugaije konotacije i bude drugaije asocijacije od
njihovih domaih zamjena (Zlomisli, 2006). Stoga je pogreno rei da se rabe na utrb
domaih izraza. Svaka je posuenica potrebna jer ne samo da se govornik u danome
trenutku uspije njome bolje izraziti no to bi uspio domaom zamjenom, ve nerijetko i
samim izborom posuene rijei on izraava dio sadraja. (Drljaa Margi 2011) Leksiki
paralelizam: Je li opravdano govoriti o nepotrebnim posuenicama... Osim toga treba
paziti kod uvoenja domaih rijei kao zamjene za anglizme da se ne izgubi izvorno
znaenje.

5.4.3. Podruja u kojima se nalaze engleske posuenice

U Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, engleske rijei se posuuju za

imenovanje novih objekata i pojmova i tako se ispunjavaju leksike praznine (bajt, ip,
kompjutor, CD, akumulator, parkirati itd.). Meutim, mnogi anglizmi ulaze u na jezik
iako za njih imamo odgovarajue zamjene u hrvatskom jeziku (primjerice kompjutor
raunalo; struktura sastav; tenzija napetost, vizija vienje, kompatibilan skladan,
kompaktan zbijen). Mnogi od analiziranih engleskih posuenica, koji potjeu iz
latinskog ili grkog, integrirani u engleski jezik ulaze u na jezik kao anglizmi. Kako ih
nalazimo u jezicima mnogih zemalja, zovemo ih i internacionalizmima. Nakon to je
engleska rije ula u na jezik, poinje proces prilagodbe. Anglizmi se prilagoavaju na
fonolokoj, morfolokoj i semantikoj razini. Engleski jezik je i slubeni jezik europske
unije unutar njenih institucija. Zemlje kandidati za lanice EU-e, kao to je to bila i
Hrvatska, koriste engleski jezik u raznim oblicima komunikacije. Kako je engleski lingua
franca danas, neki smatraju da postoji opasnost ugroavanja regionalnih jezika (Soanac,
2005).
30
u Jezinom priruniku Coca-Cole HBC Hrvatska, https: //www. google. hr/?gws_rd=ssl#q=jezi
%C4%8Dni+priru%C4%8Dnik+coca-cole+hbc+hrvatska, 11. svibnja 2016.

41
 Danas ivimo u vremenu televizije, filma, mobitela, raunala koje nam
omoguuju laki kontakt sa svijetom, drugim kulturama i jezicima. Razvoj tehnologija,
prvenstveno u zemljama engleskog govornog podruja, dovodi do prevlasti engleskog
jezika u svijetu. Hrvatski je jezikoslovac Filipovi (1990) rekao da se neka rije treba
posuditi ako postoji opravdan zahtjev za imenovanje novih objekata, pojava ili ideje u
jeziku primatelju. To znai ako jezik primatelj nema odgovarajui naziv za gore
navedeno. Meutim, engleske posuenice (anglizmi) koriste se bez obzira na injenicu da
jezik primatelj ve ima odgovarajuu istovrijednicu u svom korpusu.
Pogotovo su mladi ljudi podloni utjecaju anglizama. Uporaba anglizama ima i
stilistiku funkciju. Naime, mnoge tvrtke imaju engleske nazive, primjerice: Avenue Mall,
City Centar One, Autosound, Eurocomputer systems, Eurotrade, Zapad Commerce, 3D
dizajn studio, Agrigenetics, Agristar itd. Reklame su potpuno na engleskom jeziku ili
spoj engleske i hrvatske rijei, primjerice: smiley ne kota nita (Tele 2), I'm lovin it
(McDonald's), Coca-Cola-Zero % eera). To je zbog toga to je engleski jezik globalni
jezik prestia. Sva su podruja ivota (moda, sport, glazba, itd.) pod utjecajem engleskih
posuenica.
Pojava pseudoanglizama je novijeg datuma. Oni ne postoje u engleskom jeziku
kao model, ali se slobodno osmiljavaju prema nekim izvornim engleskim rijeima
(kuler, darker, kaubojke, koledice itd.). Uporaba anglizama sve je prisutnija gotovo u
svim podrujima ivota:
struni argoni i terminologije (mediji, razgovorna komunikacija
posebno meu mladim ljudima);
port i rekreacija (aerobik gimnastike vjebe koje se izvode uz
glazbenu pratnju, biker voza motora;
glazba, ples, moda (acid jazz mjeavina glazbenih anrova, uglavnom
jazza, hip-hopa i soula, techno);
reklame (bestseller knjiga koja se najbolje prodaje);
kozmetika (makeover, body wrapping);
nain ivota (after party zabava nakon koncerta, plesa ili slinih
dogaaja);
drutvene pojave, eventi (Anja Nikoli Hoyt, Hrvatski u dodiru s
engleskim 2005).

Internet i televizija danas imaju najvei utjecaj u stvaranju globalne kulture

(Grani 2006: 268) u kojoj engleski jezik ima dominantnu ulogu. Teak (2004: 35-37)
kae da nas televizija (s novinarstvom svih smjerova) obilno opskrbljuje engleskim
jezikom. Hrvatske televizije olako se nabacuju strunim, toboe neprevodljivim
nazivljem: link, The best of techno, krmaa na lizing (reklama).
Autorice Omazi i Pecman (2006) u svom radu Jezik reklamnih poruka u
modernim medijima istiu prevladavanje engleskog jezika u reklamnim porukama u
medijima poput interneta, televizije, radija oglasnih panoa, grafita itd. Kako bi bili to
uinkovitiji i privukli mnogo korisnika, koriste se anglizmi koji naglaavaju osnovne
fizioloke potrebe (hrana, pie, odjea, seks Calvin Klein's blue jeans, uspjeh, priznanje,
prijateljstvo, partnerstvo itd., dakle sve ono vezano uz ljudske potrebe, elje, nade i
drugo).

42
 Osim toga, posebno se elektroniki mediji istiu u brzini davanja informacija i
globalnoj komunikaciji. Jezine norme su sve slabije, a kako je karakteristika dananjeg
ivota ubrzani ritam, poeljnu kratkou izraza prua upravo engleski jezik.
Meutim, iako medijima pripisujemo obino negativnu konotaciju zbog sve veeg
prodiranja engleskog jezika u hrvatski, Jelena Mihaljevi Djigunovi i sur. u svom
istraivanju Utjecaj medija na nenamjerno usvajanje engleskog vokabulara (2006) kae
da izloenost engleskom dovodi do pojave usvajanja dijela jezika nesvjesno i bez
eksplicitne pouke (Krashen, 1985). Autori istiu da, iako postoji opasnost od lanih
parova u ovakvom nainu usvajanja engleskog jezika, ono doprinosi boljem uenju
engleskog jezika. Ovdje se ne smije zaboraviti niti motivacija uenika koja nije
zanemariva. Kako bi privukli to vei broj gledatelja, komercijalne televizije su sklone
podilaenju i pune su neodreenih rijei i jedino je kontekst bitan. Prema Opai (2006)
pomodnost i povodljivost su preplavili hrvatske novine (Jutarnji list, Veernji list) tako da
su puni anglizama od kojih mnoge nisu razumljive prosjenom itatelju. ak se i
informativno-politike emisije ne dre hrvatskog standardnog jezika i sve ee koriste
nakaradni spoj hrvatskog i engleskog jezika. Autorica upozorava kao se gore
navedenim ugroava identitet hrvatskog jezika (leksik, tvorba, morfologija, sintaksa i dr.)

5.4.4.Oblici engleskih posuenica u hrvatskom jeziku

Prema Soanac (2009) postoji nekoliko oblika engleskog posuivanja:

viestruka leksika transferencija: nauite jo jedan jezik: body
language;
hibridne englesko-hrvatske sintagme: beauty stvarice, cool imid,
girly sitnice...
pojedinani leksiki transferi: glagoli chatati, brejkati; prijedlozi: in,
out, off; modalni glagol must : Pogled na Elafite i otoie... apsolutni
je must.
tvorba rijei: imenice freak, frendica, za izgovor engleske kratice
koristi se engleska, a ne hrvatska abeceda (CV, IQ);
semantika adaptacija: osim raunalne tehnologije (internet stranice,
chat, laptop), ovdje pripadaju podruja ekonomije (biznis, meneder).

U Filipovievom Rjeniku anglicizama (1990) nalazimo najvei broj jednorjenih

leksema (imenica i pridjeva).
Prema Skelin Horvat (2005: 94) Elementi iz jezika davatelja mogu prelaziti u
jezik primatelj na tri naina: direktnim preuzimanjem, preko jezika posrednika i krunim
posuivanjem. Posuivanje se odvija najee preko dva mogua puta: pismenim i
usmenim. Nekada se uglavnom posuivalo pismenim putem i gotovo sve su se posuenice
prilagodile pravilima hrvatskog jezika na fonolokoj, morfolokoj i semantikoj razini.
Meutim, posuenice novijeg datuma koje pripadaju kako govorenom tako i pisanom
izrazu se opiru ovakvoj prilagodbi. Rezultat takvog upliva engleskih posuenica je sve
vei broj etimolokih anglizama. Jezici iz kojih anglizmi vuku podrijetlo su latinski, grki
te moderni jezici talijanski, njemaki, francuski, panjolski i drugi. Engleski jezik je

43
utjecao na hrvatski jo u 19. stoljeu. Meutim, tek od druge polovine 20. stoljea utjecaj
engleskog jezika na hrvatski postaje sve vei jer se tehnologija i znanost najvie razvija u
zemljama engleskog govornog podruja.
Govorei da je sve u svijetu podlono promjeni, Aitchison (u Perkovi, Rata
2013) navodi primjere da se punoglavci mijenjaju u abe, mlijeko u sir, tako se mijenja i
terminologija. U naem sluaju, kada posuenica ulazi u jezik primatelja (cilj) iz jezika
izvora, ona se prema Filipoviu (1990) prilagoavajui jeziku primatelju i mijenja na
fonolokoj, morfolokoj i semantikoj razini. Tom prilikom posuenica (u naem sluaju
anglizam) prihvaa pravila hrvatskog jezika u potpunosti ili djelomino. Prema Milkovi
(2010: 17, 18) dva sustava nisu ista, pa se pri primanju elementa X iz Ld u Lp nuno
dogaaju promjene. Dvije su mogunosti. Jedna je da Lp poprimi obiljeja elementa X iz
Ld. To konkretno znai da se X ne mora u potpunosti prilagoditi prema Lp, nego u Lp
unosi nove elemente. Svaki unos novih elemenata primanjem naziva se importacija.
Postoji i mogunost zamjene elemenata koje Lp ne prihvaa od Ld. Taj se proces
prilagodbe naziva djelomina supstitucija domaim elementima na pr. Boxer, vikend.
(Filipovi, 1986: 41). Kada leksem prelazi iz Ld u Lp, izraz mu je promjenjiv, tj. prolazi
kroz kompromisne replike. Cjelokupan se proces, od primanja leksema do njegova
potpuna prihvaanja, naziva proces integracije. Podrobnije bi se moglo opisati ovako: pri
prvoj uporabi X iz Ld u Lp govornik nastoji rabiti to izvorniji izraz koji je uo. Na tome
stupnju govorimo o modelu, tj. o stranoj rijei. Pri openju s drugim govornicima X se
iri i biva sve koriteniji. Time dobiva mogunost za mijenjanje izraza. Upravo na tome
stupnju dolazi do djelomine supstitucije, pa se stvaraju kompromisne replike. Ako X
naui monolingvalni govornik, dogodit e se potpuna ili gotovo potpuna supstitucija jer
takav govornik rabi samo jedan jezini sustav kojemu se sve prilagoava. Moe se
dogoditi da X svojim ulaskom u Lp unese i neka svojstva Ld. To predstavlja inovaciju u
Lp, a najee se dogaa importacija suglasnikih skupina koje do tada nisu mogle
postojati zbog pravila o raspodjeli fonema. Naveli smo najjednostavniji nain primanja, a
taj je da X prelazi iz Ld u Lp. To ne mora uvijek biti tako. Ponekad model rabi jedan ili
vie jezika posrednika da bi doao do Lp. Time dolazimo do dva naina primanja
(Filipovi, 1986: 43-45). Filipovi kae: ...radi boljeg teoretskog razlikovanja i lake
primjene u naoj analizi jezinih dodira, uveli smo dva termina: a) posredno posuivanje
( intermediary borrowing) i b) neposredno posuivanje ( direct borrowing). Posredno se
primanje ostvaruje posrednim dodirom, tj. model prelazi kroz najmanje jedan jezik
posrednik. Neposredno se primanje ostvaruje dodirom dvaju jezika.
U svakodnevnom ivotu, u svim podrujima ivota nalazimo posuenice koje su
se prilagodile hrvatskom standardnom jeziku ili tuice koje to nisu. U ovome se nalazi
velika raznolikost, tj. ista se rije moe nai fonoloki prilagoena (ragbi, rekord, skuter,
ek, klon) (Hoyt, 2005: 187) i etimoloki, tj. neprilagoena primjerice oping/shopping,
fajl/file, oubiznis/show business i tako dalje (isto: 191).
Uporaba engleskih naziva u hrvatskom nazivlju pojedinih struka moe se
sprijeiti samo zajednikim zauzimanjem strunjaka tih struka i jezikoslovaca te
mijenjenjem odnosa najire javnosti prema hrvatskom jeziku i razbijanjem uobiajenih
predrasuda da hrvatski naziv nee nitko razumjeti te da strani naziv bolje i tonije od
hrvatskog odraava pojam koji oznauje. Ni jedno ni drugo nije tono. (Jezini prirunik
Coca-Cole 2011: 56)

44
 S obzirom na gore navedene rasprave kod prihvaanja anglizama, potrebno se
voditi terminolokim naelima, odnosno skupom pravila koja je predstavio Institut za
hrvatski jezik i jezikoslovlje radi sustavne izgradnje hrvatskog strukovnog nazivlja i
ujednaavanja kriterija za uspostavu i odabir odgovarajuih naziva meu raznim
strukama (Hudaek, Mihaljevi 2009).
Nazivi latinskog i grkog podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetim iz
engleskog, francuskog, njemakog itd. Nazivi iz latinskoga i grkoga preuzimaju se u
hrvatski standardni jezik prema odreenim pravilima. Proireniji i korisnicima
prihvatljiviji naziv ima prednost pred manje proirenim. Naziv mora biti usklaen s
fonolokim, morfolokim, tvorbenim i sintaktikim sustavom hrvatskoga standardnog
jezika. Krai nazivi imaju prednost pred duljim. Meutim, ako je to pravilo u sukobu s
prvim pravilom, bolje je odabrati vierjeni hrvatski naziv nego prihvatiti stranu rije kao
naziv. Naziv od kojeg se lake tvore tvorenice ima prednost pred onim od kojega se ne
mogu tvoriti tvorenice. Treba izbjegavati da naziv unutar istoga istoga terminolokog
sustava ima vie znaenja.
Nazive se ne smije bez valjana razloga mijenjati ako jedan naziv ve ima
odreeno znaenje, ne treba istomu nazivu davati nova znaenja te ako je jednome
znaenju pridruen jedan naziv, ne treba mu pridruiti drugi.
Naziv ima prednost pred drugim istoznanim nazivima ako odgovara pojmu
kojemu je pridruen i odraava svoje mjesto u pojmovnome sustavu. Treba normirati sve
nazive u odreenome semantikom polju. Treba prihvatiti naelo da svi nazivi podreeni
odreenomu nadreenom nazivu moraju biti oblikovani na jednak nain.

6. Engleske posuenice u hrvatskom poljoprivrednom nazivlju

6.1. Opi prikaz poljoprivrednih podruja u kojima se nalaze engleske
posuenice: ratarstvo, stoarstvo, mehanizacija

Poljoprivreda je djelatnost koja objedinjuje obraivanje i iskoritavanje zemljita

(ratarstvo, povrtlarstvo, voarstvo) te uzgoj krupne i sitne stoke i peradi (stoarstvo,
peradarstvo) (HER, 2002). Definicija naziva poljoprivreda koju nudi internet naglaava
vanost poljoprivrede jer proizvodi hranu (vidi dolje). Poljoprivreda je gospodarska
djelatnost uzgoja biljaka i ivotinja, prvenstveno radi proizvodnje hrane za prehranu
stanovnitva (primarna poljoprivredna proizvodnja). S obzirom na primjenu agrotehnike i
uzgojnih metoda (agrotehnika podjela) razlikuju se: ratarstvo, voarstvo,
vinogradarstvo, travnjatvo i stoarstvo. Pretpostavlja se da je u razdoblju od 15 000 do
9000 god. pr. Kr. ovjek poeo pripitomljivati i uzgajati ivotinje, pa se stoarstvo smatra
najstarijom granom poljoprivrede. Prvi oblici obradbe zemlje pojavljuju se oko 8000 god.
pr. Kr. u jugozapadnoj Aziji. S ratarstvom se pojavljuju i prva stalna naselja, a potom i
gradovi. Stare civilizacije nastajale su na podrujima uz velike rijeke (Nil, Eufrat, Tigris,
Ganges, Ind i dr.) gdje su postojali povoljni pedoloki i klimatski uvjeti za razvoj
poljoprivrede. Razvojem znanosti i primjenom njezinih postignua, najprije u industriji,
stvoreni su nuni preduvjeti za bri napredak proizvodnje u poljoprivredi. Industrijska je
revolucija u drugoj polovici 18. i prvoj polovici 19. stoljea u Engleskoj omoguila i
agrarnu (industrijsko-agrarnu) revoluciju. Znatno vei val uporabe nove tehnike i

45
tehnologije poeo je potkraj 19. i poetkom 20. stoljea, kada su u poljoprivrednu
proizvodnju uvedena nova sredstva za obradbu i gnojidbu zemljita te plodnije biljne
sorte i stone pasmine. Mehanizacija poljoprivrede u prvoj je fazi znaila uglavnom iru
uporabu traktora koji su, zahvaljujui ponajvie svojoj polivalentnoj namjeni, do danas
ostali najvaniji pogonski strojevi u poljoprivredi. Nezamjenljiv dio sustava
poljoprivredne mehanizacije postali su i kombajni, isprva univerzalni, a potom
specijalizirani. Kemizacija kao proces primjene industrijski proizvedenih kemijskih
sredstava u poljoprivredi (mineralnih gnojiva i sredstava za zatitu bilja), poela se
razvijati polovicom 19. stoljea. Selekcija i oplemenjivanje biljaka i ivotinja bili su,
povijesno gledano, jedan od kljunih faktora razvoja biljne i stone proizvodnje.
Zahvaljujui oplemenjivanju stvorene su mnogobrojne sorte i pasmine kojih genetski
potencijal omoguuje i nekoliko puta veu proizvodnju po jedinici povrine, odnosno
grlu stoke.
U poljoprivredi razvijenoga svijeta danas su se izdiferencirala tri sustava
gospodarenja: intenzivna (konvencionalna), tradicionalna (odriva) i ekoloka
(alternativna) poljoprivreda. Intenzivna se poljoprivreda temelji na intenzivnoj
kemizaciji, a cilj joj je ostvariti veliku dobit i trino konkurentan proizvod. Odriva
poljoprivreda sustav je cjelovite poljoprivredne proizvodnje koji je manje ovisan o
visokom utroku energije i sintetskim kemikalijama, a temelj su joj dva naela:
prilagodba agroekosustava staninim imbenicima nekoga podruja, ukljuujui tlo,
vodu, klimu i organizme, te optimalno koritenje biolokih i prirodnih kemijsko-
fizikalnih izvora u agroekosustavu. Takav sustav odrava plodnost tla, smanjuje ovisnost
poljoprivrede o resursima izvan sustava, smanjuje oteenja okolia i osigurava postupan
rast proizvodnje za sve brojnije stanovnitvo. Ekoloka poljoprivreda alternativni je
sustav gospodarenja prema vrstim pravilima ekolokih udruga od kojih je najpoznatiji
Meunarodni savez pokret organske poljoprivrede (engl. International Federation of
Organic Agriculture Movements IFOAM), odnosno u Republici Hrvatskoj prema
Zakonu o ekolokoj poljoprivredi i prateim pravilnicima, a u razliitim se dravama
naziva: organsko gospodarenje (SAD), bioloka poljoprivreda (Velika Britanija), a na
njemakom govornom podruju alternativna poljoprivreda, organska poljoprivreda,
ekoloka poljoprivreda i dr.
Razvojem poljoprivrede i obrazovanja, u poljoprivrednu se proizvodnju ubrzano
prenose znanstvene spoznaje, to podie i stabilizira prinose i ukupnu poljoprivrednu
proizvodnju. Sadanji razvoj u poljoprivredi mogao bi se oznaiti kao etvrta
poljoprivredna revolucija ili bioloka revolucija. Razvoj biotehnologije, genetikog
inenjerstva i informacijske tehnologije snana su orua za novi oblik poljoprivrede u
kojem se utroak agrokemikalija mora smanjiti, a samim time i trokovi po jedinici
proizvoda. Danas postoje i nova shvaanja u gospodarenju tlom i vodom, a predmet je
najirih rasprava, istraivanja i provjere ideja odrivoga gospodarenja tlom (engl.
Sustainable Land Management SLM). To je gospodarenje koje odrava proizvodnju i
podie njezinu razinu, smanjuje nesigurnost proizvodnje, titi prirodne izvore dobara i
prijei degradaciju tla i vode, ekonomski je odrivo, a socijalno prihvatljivo.
U Hrvatskoj poljoprivreda obuhvaa sljedee grane: bilinogojstvo, povrarstvo,
vinogradarstvo i vinarstvo, voarstvo, fitomedicinu, ekologiju i zatitu okolia,
krajobraznu arhitekturu, stoarstvo, mljekarstvo, ribarstvo, lovstvo te poljoprivrednu
tehniku i tehnologiju. Bilinogojstvo obuhvaa proizvodnju itarica, industrijskog bilja i

46
krmnoga bilja na oranicama, voarstvo proizvodnju svjeega voa i proizvodnju vonih
sadnica, vinogradarstvo proizvodnju groa i loznih sadnica, stoarstvo uzgoj ive stoke,
tj. uzgoj stoke za priplod i stoke za klanje, te proizvodnju stajskoga gnoja. Pod
stoarstvom se podrazumijeva uzgoj konja, goveda, svinja, ovaca, koza, peradi, kunia,
krznaa i pela31
Kako je poljoprivreda jedna od najstarijih djelatnosti u svjetskim okvirima kojom
se ovjek bavi, podlona je utjecaju stranih jezika i obiluje internacionalizmima od kojih
su veinom anglizmi. Pojavljuju se u obliku posuenica, tuica i prevedenica 32. Posebno
treba istaknuti dananji odrivi razvoj poljoprivrede gdje se, u ekolokom smislu,
odrivost moe definirati kao nain po kojem bioloki sustavi ostaju raznoliki i
produktivni tijekom vremena. Jo 1996. godine Josip Ritz u svom Rjeniku kae da se
osjea tenja za novim sustavom poljodjelske proizvodnje kojom se smanjuje ili posve
iskljuuje uporaba sintetikih kemijskih sredstava. No, kako ovaj sustav proizvodnje,
openito oznaen kao sustainable ili organic farming, u svijetu stjee veliki zamah, to e
se vrlo brzo pokazati potreba da se uz osnovne pojmove Rjenik proiri i dopuni
nazivljem iz tog podruja. (Ritz 1996 :6) Budui da taj trend (odrivost) u poljoprivredi
potie iz zemalja engleskog govornog podruja, hrvatski nazivi se preteno posuuju iz
engleskog jezika.
Gotovo u svim podrujima poljoprivrede zbog gore navedenih razloga nalazimo
engleske posuenice. Tako su na primjer neki anglizmi u ratarstvu: aklimatizacija,
akromatin, aprobacija, melioracija, dermatogen, drenaa, fotosinteza, jarovizacija;
stoarstvu: amputacija, bastardizacija, dekortikacija, digestija; mehanizaciji: amortizer,
adapter, atomizator , buldoer, elevator.
Ovdje treba istaknuti da se u posljednje vrijeme posebna pozornost posveuje
organskoj poljoprivredi, a s tim u vezi i njenom nazivlju koje se uglavnom sastoji od
vezanih osnova (prefiksoida) bio-, agro-, eko-, perma- itd. (Horvat i sur. 2010). Nikoli-
Hoyt (2005:179) istie da je suvremeni utjecaj engleskog jezika na hrvatski , posebno na
leksiki inventar hrvatskoga, najee uvjetovan potrebom imenovanja preuzetog
predmeta ili pojma iz jezika davatelja, premda ne treba zanemariti ni prestinu mo
angloamerikog engleskog jezika i kulture kao snanog motivacijskog sredstva za
preuzimanje engleskih elemenata u hrvatski.

6.2. Izvori i vrijeme posuivanja

Engleski je jezik najvie posuivao nazive iz latinskog, grkog i francuskog jezika

tako da veina anglizama iz naeg korpusa vue podrijetlo iz tih jezika.
Naziv poljoprivreda (agrikultura dolazi od gr. agros to znai obraena zemlja i
lat.ager to znai polje (eng.agriculture)33 oznaava znanost, umijee i posao obrade
zemlje i uzgoja ivotinja korisnih ovjeku. Prvi puta se pojavljuje u razdoblju izmeu
1425. i 1475. i razvija se stvarajui nove grane i pojmove koji ih oznaavaju poput:

31
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=49324, 19. svibnja 2016.
32
Definicije iz HER
33
Definicije iz HER

47
 hortikulture (lat. hortus: vrt + kultura) grana poljoprivrede koja se bavi
unapreivanjem uzgoja i kultiviranja vrtnih biljaka; vrtlarstvo,
cvjearstvo, povrtlarstvo, arhitektura parkova i dr. Ovaj pojam je ovjeren u
razdoblju 1670-1680;
florikultura (lat.flos, loris: cvijet + kultura) uzgoj ukrasnih i cvjetnih
biljaka i arborikultura (lat. arbor: drvo, stablo, jarbol + kultura)
uzgajanje drvenastog bilja u parkovima, vrtovima i sl. pojavili su se u 19.
stoljeu, a marikultura (lat. mare: more + kultura) umjetni uzgoj
morskih organizama; dio akvakulture;
monokultura (gr.monos: sam, jedan, jedini + kultura) uzgajanje samo
jedne vrste usjeva na veoj povrini tijekom vie godina (duhana);
polikultura (gr.poly-: mnogo, vie + kultura) uzgoj vie kultura na
nekom prostoru i citrikultura (gr.kitronlat.citrus: limun + kultura)
uzgoj drvea i grmlja iji plodovi imaju koru i sonu jezgru poput narane,
limuna, mandarina i dr.34 obiljeili su 20.stoljee kao i permakultura
(lat.permanens permanere: ostati+(agri)kultura) svjesno
oblikovanje ne samo vrta, ve svih elemenata potrebnih za ivot prema
naelima samoodrivosti od brige prema zemlji do osiguranja hrane,
energije, sklonita, materijala te ostalih nematerijalnih potreba. Ono to se
danas odnosi na permakulturu je pojava vrtova u gradu koji omoguavaju
ljudima da vlastitu hranu (voe i povre) proizvode ak u stanu, na
balkonima i sl.;
aerokultura (lat.aer:zrak gr:aer + agri (kultura) nain uzgoja biljaka
bez prisustva tla uz stalno prskanje korijena vodom i hranjivim tvarima.

Iako nazive citrikultura, florikultura, permakultura, aerokultura nismo nali u

jezinim rjenicima hrvatskog jezika, oni se koriste u praksi, a dokaz za to su internetske
stranice Collins English Dictionary Complete & Unabridged 2012 Digital Edition 3536;
Wikipedija37, Dictionary.com38. Gore navedeni nazivi se takoer nalaze u literaturi
namijenjenoj za studente poljoprivrede39. Budui da je standardizacija naziva proces koji
traje samo je pitanje vremena kada e se nai u rjenicima, bilo strunim ili opim.
Nedostatak ovjerenih naziva nam govori o potrebi stvaranja strunih rjenika
poljoprivredne struke.

34
Definirala autorica na osnovi znaenja sastavnica.
35
http://www.dictionary.com/browse/floriculture, 19. svibnja 2016.
36
http://www.dictionary.com/browse/citriculture, 19. svibnja 2016.
37
https://hr.wikipedia.org/wiki/Permakultura-, 19. svibnja 2016.
38
http://www.dictionary.com/browse/aeroculture, 19. svibnja 2016.
39
http://www.pfos.hr/hr/nastava/studiji-nastava/preddiplomski-sveucilisni-studij/hortikultura-
preddiplomski/1-godina/, 19. svibnja 2016.

48
7. Imenike posuenice
7.1. Odreivanje roda

Prema Nikoli-Hoyt (2005:194-195) posuenica koja se potpuno uklopi u

morfoloki sustav jezika primatelja kao replika preuzima sve oblike toga sustava. Imenice
se, dakle, integriraju u deklinacijski sustav jezika primatelja i sklanjaju po paradigmi
ovisno o rodu. Veliki broj engleskih posuenica imenica u hrvatskom odreuje svoj novi
(gramatiki) rod prema suglasnikom doetku u nominativu jednine jer su u hrvatskom
mnoge imenice na suglasnik mukoga roda. Posuenice koje zavravaju na suglasnik, a
koje su u engleskom bile srednjega roda, prelaze u muki rod. Po istom principu, koji se
naziva tendencija mukog roda, engleske posuenice posuenice u hrvatskom koje
zavravaju na -o mukoga su roda, to predstavlja inovaciju u morfolokom sustavu
hrvatskoga jezika i posuenice na i, odnosno -u mukoga su roda prema tendenciji
mukog roda, ali takoer pripadaju u morfoloke inovacije jer se ne uklapaju u sustav
roda (niti osnovnog oblika) u hrvatskom. Rod koji se odreuje prema slinosti znaenja
oznaava se pomou formalnih oznaka morfolokog sustava jezika primatelja. U
hrvatskom kao jeziku primatelju formalne oznake roda jesu nastavci za odreivanje roda:
-, -a, -o. Oznaavanje roda posuenica pomou formalne oznake roda znai potpunu
transmorfemizaciju jer je to process u kojem se na transfonemizirani oblik dodaje vezani
morfem primatelja, odnosno vezani morfem -a, koji u hrvatskom u pravilu oznaava
enski rod. Vezani se morfem -a dodaje i u onim sluajevima kad je u engleskoj imenici
modelu enski rod ve oznaen formalnom morfolokom oznakom za enski rod,
engleskim vezanim morfemom -ess (steward-ess:stjuard-es-a). Filipovi, meutim,
govori i o primjerima kada posuenica, koja bi po suglasniku na kraju rijei trebala biti
mukog roda, u hrvatskom jeziku, prema analogiji, postaje enskog roda. Autor ovdje
daje primjer engleske rijei farm koja u hrvatskom jeziku postaje farma prema analogiji
zemlja, kua: Isto se deava i s rijei jungle koja postaje dungla prema analogiji uma.

7.2. Prilagodba na fonolokoj razini

U glavnom korpusu (Ritz 1996) nema etimolokih posuenica, tj. tuica jer su sve
posuenice prilagoene hrvatskom jeziku za razliku od korpusa odrive poljoprivrede
gdje nalazimo i tuice.
Fonolokom prilagodbom posuenice se iz engleskog mijenjaju prema sustavu
fonolokog sustava hrvatskog jezika, ali i prema pravilima o raspodjeli naglasaka u
hrvatskom jeziku (Runji 2010).
Prema Alenu Milkoviu (2010: 19-20) nakon to primljeni leksem ue u Lp, on
prolazi kroz primarne promjene, primjerice, prilagodbu fonolokomu sustavu. Time je
okonana primarna adaptacija. Ako Ld nema odreenih prozodijskih elemenata kao Lp,
leksem ih mora poprimiti. Takvi se procesi dogaaju nakon to je izraz replike ve
ustaljen, te jo treba odrediti naglasak po kakvoi i duini (Filipovi, 1986: 58-59).
Transfonemizacija je zamjena fonolokih elemenata jezika davaoca elementima jezika
primaoca, a javlja se u toku formiranja fonolokog oblika posuenice u jeziku primaocu.

49
Dva su osnovna naina transfonemiziranja elemenata modela jezika davaoca u toku
adaptacije u repliku u jeziku primaocu: a) direktnim zamjenjivanjem, b) preko jezika
posrednika. U oba sluaja postoje dva mogua puta: usmeni i pismeni. Sva ta etiri
naina adaptacije modela u jeziku primaocu ( 1. direktni usmeni, 2. direktni pismeni, 3.
preko posrednika usmeni, 4. preko posrednika pismeni) mogu utjecati na tok adaptacije
posuenice i na nain njezine integracije u sustav jezika primaoca. (isto)
Tri su vrste transfonemizacije:
potpuna;
djelomina ili kompromisna;
slobodna transfonemizacija.

Potpuna transfonemizacija dogaa se kada su fonemi posuenice istovjetni u

jeziku davatelju i jeziku primatelju (na primjer: i: u i engl. team postaje u hr. tim)
(Filipovi 1986:73)

Tablica 2: Primjeri potpune transfonemizacije samoglasnika iz naeg korpusa

Engleski Hrvatski Engl. (primjer) Hrv. (primjer)
i: i aniline (nili:n) anilin
e e Dextrose dekstroza
(dekstruz)
a Phenolphtalein (fi:n Fenolftalen
al t lin)

o: o Absorption (b's :p Apsorbpcija

n)

u: u Bamboo (bm'bu:) bambus

Treba naglasiti kako kod prilagodbe fonema u korpusu imamo mnogo primjera
u kojima se taj fonem ortografski prilagoava, a to je naroito izraeno u sluajevima
kada su engleske rijei u kojima se pojavljuje taj fonem latinskog ili grkog podrijetla
(sublimacija, subvarijetet, superfosfat, supstitucija itd.).

Djelomina ili kompromisna transfonemizacija dogaa se kada fonemi Ld

samo djelomice odgovaraju fonemima Lp. Samoglasnici se mogu razlikovati po otvoru, a
suglasnici po mjestu artikulacije (na primjer: engl. jam (dz m) postaje dem, tj. / /
postaje /e/. (Filipovi 1986:74).

Tablica 3: Primjeri djelomine ili kompromisne transfonemizacije samoglasnika iz naeg

korpusa
Engleski Hrvatski Engl. (primjer) Hrv. (primjer)
i i Lithium litij
(liim)

50
 E Manager (mni menader
(r)
o Compost kompost
(kompost)
u u bulldozer buldoer

Slobodna transfonemizacija dogaa se kada fonemi jezika davatelja nemaju

odgovarajuih fonema u jeziku primatelju pa se fonemi zamjenjuju slobodno, bez pravila
tj. ponekad slijedi izgovor, ponekad ortografiju ili kombinaciju izgovora i ortografije
modela (na primjer: thriller (ril)) u hrvatskom jeziku postaje triler, tj. // postaje u
hr./t/). Pri primanju moe doi do fonemske importacije, to znai da se u jeziku
primatelju koristi novi fonem (Filipovi 1986: 72-73).
Govorei o engleskom vokalu (:) isti autor (str.75) navodi da se on moe u
hrvatskom jeziku izgovarati ir ili er, a fonem je mogue izgovoriti a, o, ar, er, ir

Tablica 4: Primjeri slobodne transfonemizacije samoglasnika iz naeg korpusa

Engleski Hrvatski Engl. (primjer) Hrv. (primjer)
er farmer, atomizer farmer, atomizer
or elevator elevator
e photospectrometer fotospektrometar
a collagen kolagen
u industry industrija
: er fermentation fermentacija

Hrvatski jezik ne sadri diftonge pa se prema Filipoviu (1978a) po nainu

transfonemizacije engleski diftonzi dijele u tri skupine iji prikaz slijedi zajedno s
izgovorom u hrvatskom jeziku u zagradi:

1. ei (ej), ai (aj), oi (oj);

2. au (au, o), u (o);
3. i (ij), er, (er), u (er ili ur).

Tablica 4a: Primjeri supstitucija diftonga iz naeg korpusa u okviru slobodne

transfonemizacije
Engleski Hrvatski Engl. (primjer) Hrv. (primjer)
ei ej Container (kntein) kontejner
ai aj Combine (kmbain) kombajn
oi oj boiler bojler
au o Sonding (saundin) sondiranje
u o Bulldozer Buldoer,
(bulduz(r)
i ij Aquarium(kwerim) akvarij
ar Hectare (hekt) hektar
u u durine(djuri:n) durin

51
 Potpuna transfonemizacija je zastupljena kod veine suglasnika u prilagodbi
hrvatskom jeziku.

Tablica 5: Primjeri potpune transfonemizacije suglasnika u naem korpusu

Engleski Hrvatski Engl. (primjer) Hrv. (primjer)
b b bastard bastard
m m maceration maceracija
f f farm farma
l l localization lokalizacija
shock ok
mulch mal
d jam dem
j j yard jard
g g gallop galop
n n nitrate nitrat
v v variability varijabilnost
h h hectare hektar
s s selection selekcija
z z vernalization vernalizacija

Iz gornje tablice vidimo da se navedeni engleski suglasniki fonemi gotovo u

potpunosti zamjenjuju hrvatskim suglasnikim fonemima. To znai da mi nemamo neke
foneme u hrvatskom jeziku (, , i ) te ih zamjenjujemo najslinijima (, , i d).

Tablica 6: Primjeri kompromisne transfonemizacije suglasnika

Engleski Hrvatski Engl. (primjer) Hrv. (primjer)
p p product produkt
t t tachograph tahograf
d d dispersion disperzija
k k Alcohol (lkhol) alkohol
r r respiration respiracija

Engleske alveolarne suglasnike t i d zamjenjujemo naim dentalima.

U ovom sluaju dolazi do razlika prema mjestu i nainu artikulacije. Engleski i hrvatski
suglasnici se razlikuju u aspiraciji. Ta raznolikost ne utjee na razumijevanje rijei bez
obzira postoji li ili ne. (Filipovi, 1986:75)

Tablica 7: Slobodna transfonemizacija suglasnika u naem korpusu

Engleski Hrvatski Engl. (primjer) Hrv. (primjer)
t Thermometer, Termometar, metoda

52
 method
(med)
ng Manganese mangan
(mgni:z)
w v Quality (kwliti)) kvalteta

U naem glavnom korpusu (Ritz) svi su nazivi na fonolokoj razini prilagoeni

sustavu hrvatskog jezika, to znai da nema anglizama koje zadravaju izvorni oblik
pisanja. Fonoloki elementi engleskog jezika su se zamijenili najbliim hrvatskim:
prema izgovoru (glikoza, glikol, hektar, heliograf, indikator..);
prema ortografiji (agrikultura, akumulacija, akumulator);
dijelom prema izgovoru i dijelom prema ortografiji (kapacitet, );
pod utjecajem jezika posrednika (silaa, kiretaa, bilten, tonaa (fr.),
dormantnost (tal.), cement, citron, dekantacija, droga (njem.).

U literaturi koja se bavi obradom tla u odrivoj poljoprivredi nailazimo na izvorno

napisane rijei poput "Low-input" poljoprivreda, minimum tillage , mulch till , no till , no
tillage , ridge till, strip tillage , strip till obrada, strip till strojevi (Perkovi 2014).
Primjeri neprilagoenih izraza moemo nai na mrenim stranicama, na primjer: Zato
moji Green Bean biljke imaju utilo lia 40. Veina tih izvorno napisanih rijei nije
potvrena u rjenicima stranih rijei to znai da su to noviji izrazi te se jo nisu
prilagodili hrvatskom standardnom jeziku. Glagol malirati se nalazi u Rjeniku stranih
rijei autora Ania i Goldsteina (2009 :821), a dolazi od engleske rijei mulch.

7.3. Prilagodba na morfolokoj razini

Prema Babiu, razlikujemo morfoloku jezinu kreativnost kojom nastaje nova

rjenika leksika jedinica i morfologija u kojoj se slaganjem morfema dobiju neki drugi
oblici iste rijei. Prema veini autora, rije je temeljni element (Hudson 1990: 10,
Aitchison 1995 :132, Langacker 2000 :132). Prema Aitchison rijei se nalaze u naem
mentalnom rjeniku kao cjeline, znai, zajedno s afiksima, a Langacker kae da se
sloeni oblici najprije ue kao cjeline, a onda ih se raslanjuje. Kada govorimo o tvorbi,
tada je rije u tom procesu osnovna rije, a ona koja nastaje kao rezultat tvorbe zove se
tvorbena rije ili tvorenica. Kod te osnovne rijei moramo spomenuti izraz i sadraj koji
utjeu (motivacija) na izraz i sadraj tvorenice .
Ako se tvori s jednom rijeju zove se izvedenica, a takav nain tvorbe je
izvoenje, a ako je u tvorbenoj rijei s dvije ili vie rijei zove se sloenica, a slaganje je
nain tvorbe.
U ovom radu se obrauju svi imeniki, pridjevni i glagolski anglizmi u okviru
morfoloke tvorbe bez obzira jesu li jednolani ili dio vielanog izraza. Prilagodba
posuenica na ovoj razini ovisi o tome je li posueni izraz slobodni ili vezani morfem.

40
http://hr.98905.com/plants-flowers-herbs/growing-beans/1016021620.html#.VGIc7FcfhFo, 19. svibnja
2016.

53
Slobodni morfemi se mogu posuivati neogranieno, gdjegod je to potrebno, dok se
sufiksi (vezani morfemi) ne prenose slobodno. U poetku su dio posuene rijei, a zatim
se odbacuju ili zamjenjuju onima koji su u jeziku primatelju.
Anita Runji (2010) kae da se pri morfolokoj prilagodbi anglizama treba imati
na umu da je engleski izgubio fleksije, dok ih je hrvatski sauvao; engleski jezik
promijenio je i sustav roda iz gramatikog u prirodni, a hrvatski je zadrao gramatiki,
to je vano pri odreivanju roda posuenice u hrvatskom jeziku.
U radu Alena Milkovia (2010 :20) autor kae da sekundarna adaptacija nastaje
kada se primljenica pone sklanjati po padeima te dobije i ostale potrebne gramatike
morfeme. Transmorfemizacija predstavlja supstituciju morfema Ld i Lp. Tri su vrste:
1. nulta;
2. kompromisna;
3. potpuna transmorfemizacija.

Nulta transmorfemizacija javlja se kada se primljenica primi bez gramatikoga

morfema. Na taj se nain gramatiki morfem Lp vee uz leksiki morfem i tako tvori
primljenicu.
Pri kompromisnoj transmorfemizaciji primljenica zadrava svoj sufiks, tj.
gramatiki morfem koji je prilagoen na fonolokoj razini, ali ne i na morfolokoj.
Potpuna transfonemizacija oznaava zamjenu morfema Ld onim iz Lp. Tako na
engleskom primjeru boxer vidimo mijene. U fazi kompromisne replike sufiks je -er, no
kada postane replika, sufiks -er zamjenjuje se sufiksom -a, tj. onim iz Lp, pa krajnji
izraz glasi boksa (Filipovi, 1986: 119-123).
Jednoslone osnove obino se u mnoini produuju mnoinskim umetkom -ov. U
dugom se mnoinskom obliku anglizma brend > brendovi uoava spomenuti umetak.

7.3.1. Tvorba pomou sufiksa

Babi (1991 :27) tvrdi da je sufiks morfoderivacijska jedinica ostvarena kao

jedinstvo tvorbenog i oblinog nastavka. Oni se ne pojavljuju samostalno nego mijenjaju
znaenje osnove. Prema tambuk (2005 :79) U jeziku struke specifini sufiks obino
ima dvojaku ulogu, pri emu usporedo sudjeluju jezini i spoznajni imbenici. S jedne
strane sufiks ograniuje znaenje osnove, uzimajui iz nje samo dio, najee prototipnih
semantikih obiljeja. S druge strane sufiks dodaje osnovi nova semantika obiljeja,
stvarajui tako leksiku jedinicu koja odgovara novoj konceptualnoj kategoriji nastaloj
na podruju dane struke. Ovo se moe prikazati engleskom imenikom posuenicom
transporter (Ritz, 1996:126) gdje se na temelju glagola transport i sufiksa -er moe
predvidjeti da je to neto to prenosi. Uvidom u Rjenik stranih rijei (2009 :1334)
znaenje toga naziva je malo sloenije: transporter je ureaj za prenoenje materijala
(npr. sirovine, poluproizvoda, gotovog proizvoda) na manje udaljenosti, tekua traka;
vozilo za prijevoz tereta razliitih specijalnih namjena, ali to moe biti i poduzee koje se
bavi prijevozom; prijevoznik. Dakle, dodatna obiljeja su nastala iz kontekstnog znaenja
koje se pojavljivalo u jezinoj praksi. Gore navedeni primjer moe potvrditi
Langackerove rijei (2000: 109) da je konvencionalno znaenje jedne leksike jedinice
obino ire od njezine kompozicijske vrijednosti.

54
 U znanstvenom su jeziku najuestalije imenike tvorenice (tambuk, 2005 :77;
Gai 2009 :73), a u njihovoj je tvorbi najplodnija pomou sufiksa. Imenike sufiksalne
tvorevine anglizama poljoprivrednog nazivlja emo analizirati s morfolokog i
semantikog stajalita, a odreene sufiksalne tvorbene uzorke emo usporediti i sa
semantikim obiljejima. Takoer emo razmatrati kontrastivne odnose izmeu dvaju
jezika i utvrditi njihove pravilnosti na ovoj razini.
Prema Babiu (2002 :38), vieznani su oni sufiksi koji imaju vie znaenja i
tvore vie semantikih tipova. Vieznani sufiks moe imati jedno znaenje u opem
jeziku, a drugo znaenje u jeziku struke. Na primjer sufiks -er je latinskog podrijetla koji
u opem hrvatskom jeziku oznaava:
vritelja radnje (araner, dezerter, rekorder) (tambuk, 2005:168);
u jeziku poljoprivrede ureaje ili njihove dijelove (konvejer, transporter,
buldoer, amortizer, laser, kontejner);
zanimanje (farmer, inenjer).

Dakle, ovdje semantiki okvir aktivira znaenje sufiksa (podruje struke ili opeg
jezika).
Prema tambuk (2005 :151) strani se sufiksi u pravilu upotrebljavaju sa
stranom osnovom . Ako se i dogodi tvorba tipa hrvatska rije-strani sufiks onda je to u
pravilu stilski obiljeena rije, napr. govorancija, uivancija i sl. Meutim , esti su
obrnuti sluajevi kada se u rijei stranog podrijetla strani sufiks zamjenjuje domaim
sufiksom iste funkcije. Tako dobivamo hibridni leksem koji se sastoji od strane osnove i
domaeg sufiksa. U ovoj se fazi rije prilagouje jeziku primaocu te dolazi do integracije
modela u sustav jezika primaoca.

7.3.1.1. Nulta transmorfemizacija

Prema Filipoviu (1986 :120) ta se transmorfemizacija provodi prema formuli:

slobodni morfem + nulti vezani morfem.

Tablica 8: Primjeri nulte transmorfemizacije iz nae glavne podatkovne baze su:

Engleska rije (osnova bez vezanog Posuenica u hrvatskom (osnova+nulti
morfema) vezani morfem)
agronomist agronom
alcohol alkohol
pepsin pepsin
pigment pigment
product produkt
profit profit
sediment sediment
substrat supstrat
transport transport

55
 Ti su primjeri prvo proli prilagodbu na fonolokoj razini te se dobiveni model
jezika davatelja brzo prilagodi hrvatskom jeziku. To je stoga to veina imenice u
engleskom i hrvatskom jeziku zavravaju na suglasnik i nema vezanog morfema.

7.3.1.2. Kompromisna transmorfemizacija

Djelomino prilagoene imenike posuenice, tj. kompromisne replike su u

naem korpusu imale sljedee sufikse stranog podrijetla: -ija (190), -or (37), -er (7), -itet
(7), -izam (12), -cid (5), -oid (6), -aa (6), -aza (13), -oza (29), -ura (7).
U naem korpusu najvei broj imaju imenike posuenice sa sufiksom -ija koji
prema tambuk (2005 :151) oznaava glagolsku radnju ili posljedicu glagolske radnje.
Taj strani sufiks se u nekim sluajevima zamjenjuje hrvatskim sufiksom -nje: oksidacija
oksidiranje, kalcifikacija kalcificiranje, oscilacija osciliranje. U praksi se esto
koriste oba sufiksa.
Sufiks -or je latinskog ili grkog podrijetla, a Plag (2003 :89) smatra da je on
ortografska varijanta sufiksa -er. Prema Sili, Pranjkovi (2003 :247) to je sufiks koji
oznaava vritelja radnje.

Tablica 9: Primjeri kompromisne transmorfemizacije iz nae glavne podatkovne baze:

Engleska rije (osnova +sufiks) Posuenica u hrvatskom (osnova+strani
sufiks)
accumulator akumulator
albinism albinizam
alkaloid alkaloid
amylose amiloza
atomizer atomizer
bacteriology bakteriologija
economist ekonomist
farmer farmer
invertase invertaza

Kao to vidimo, razlika izmeu nulte i kompromisne transmorfemizacije je u

tome to kod nulte transmorfemizacije u engleskom jeziku nemamo vezani morfem, dok
u hrvatskom jeziku imamo nulti morfem (engl. transport hrv.transport). Kod
kompromisne transmorfemizacije u engleskom jeziku postoji sufiks koji se zadrava i u
hrvatskom jeziku (primjerice engl. acumulator hrv. akumulator).

7.3.1.3. Potpuna transmorfemizacija

Neki se od tih naziva mogu i potpuno prilagoditi. U tom sluaju domai sufiks
-nje zamjenjuje strani kao u ovim sluajevima: apsorpcija apsorbiranje. Kod nekih je
izraza nemogua potpuna prilagodba jer bi se promjenom sufiksa promijenilo i znaenje
(tambuk 2005:152) (od stanja u proces amputacija amputiranje, konstrukcija
konstruiranje).

56
Tablica 10: Primjeri kompromisne transmorfemizacije iz nae glavne podatkovne baze
Engleska rije (osnova+sufiks) Posuenica u hrvatskom (osnova+domai
sufiks)
etiolation etioliranje
filtering filtriranje
isolation izoliranje
capillarity kapilarnost
classification klasificiranje
calibration kalibriranje
conservation konzerviranje
cultivation kultiviranje
sorter sortira

7.3.1.4 Primjeri iz korpusa

Perkovi (2015) je analizirajui korpus imenikih anglizama u hrvatskom

poljoprivrednom nazivlju pronala sufikse -ija i njegove varijante (-acija, -cija, -ancija,
-encija, -ija), -or, -oza, -logija, -nje, -ost, -aza, -er, -izam, -ika, -ura, -aa, -itet, -log,
-lica, -ist, -a koje je zatim usporedila s njihovim istovrijednicama u engleskom jeziku
-ation, -ion, -ance, -or, -er, -osis, -ose, -logy, -ing, -ism, -ics, -ment, -ity, -ase, -ure, -age,
-ist. Prema analizi gore navedenog autorica je dola do sljedeih rezultata:
Sufiks -ija s varijantama -cija i -acija je najvie zastupljen u engleskim imenikim
posuenicama. Najplodnija varijanta -acija je latinskog podrijetla (-atio), a oznaava
glagolsku radnju (fumigacija, inokulacija, irigacija, klasifikacija, transplantacija) i
posljedice glagolske radnje (devijacija, varijacija, kalcifikacija) i stanje (kondenzacija).
Preteno se tvori od glagola na -irati koji je francuskog podrijetla. Ovdje treba spomenuti
i polisemiju izraza transplantacija koji u poljoprivredi (bot.) oznaava pomicanje biljke
s mjesta gdje raste i sadnja na drugom mjestu dok je u medicini to postupak kojim se
presauju tkiva ili organi s jednog mjesta na drugo iste jedinke ili s jedne jedinke na
drugu (RSR 2009).
Kada se posuenice usklauju sa hrvatskim jezikom na morfolokoj razini dobiju
se izrazi u kojima se strani sufiks -acija zamjenjuje domaim -nje pa se koriste izrazi s
oba sufiksa. Primjeri za to su sljedei:

kastracija kastriranje transplantacija transplantiranje

pulsacija pulsiranje fermentacija fermentiranje

U sluaju sterilizacija sterilnost; reprodukcija reproduktivnost nemogue je

zamijeniti strani sufiks domaim jer se mijenja znaenje radnje u osobinu ili stanje.
Istovrijedan sufiks u engleskom jeziku je -ation koji se izvodi sufiksom -ate
(fumigate, inoculate, irrigate) i ize- (hybridaze, standardize, polymerize). Uz posuenice
stranog podrijetla upotrebljavaju se i tvorenice hrvatskog podrijetla, na primjer:

57
Sedimentacija taloenje transplantacija presaivanje, premjetanje
Fermentacija vrenje evaporacija isparavanje

U korpusu sam naila i na plodan sufiks -cija, takoer latinskog podrijetla. U radu
Posljedice internacionalizacije (2010) autori Golub i Horvat govore o novoj pojavi
tvorbe imenica pomou nastavka -izacija koja je rezultat globalizacije i amerikanizacije
hrvatskog, srpskog, ekog, poljskog i ruskog jezika.Svojim semantizmom upuuju na
novonastale drutvene uvjete (macdonaldizacija, oligarhizacija, spidizacija), esto daju
signale o tendencijama u novom ideolokom rjeniku (dekomunizacija,
(de)tumanizacija, NATO-izacija) i obino su pejorativna znaenja (apartmanizacija,
betonizacija pretjerana gradnja uz obalu, budalizacija (isto 2010:14). U korpusu i
navedenoj literaturi nalazimo ove primjere gore navedene tvorbe u smislu stvaranja
onoga to znai osnovna rije (hibridizacija, kristalizacija, bastardizacija,
mineralizacija, polimerizacija); dovoenja do stanja znaenja osnovne rijei
(amortizacija, neutralizacija, standardizacija, stabilizacija, vernalizacija, sterilizacija,
pasterizacija). Svi navedeni izrazi imaju denotativno znaenje. Neki anglizmi imaju
pogrdno znaenje poput izraza kemizacija to bi znailo zagaivanje okolia isputanjem
kemijskih tvari koje su posljedica odreene proizvodnje neega. Izraz hibridizacija je
primjer polisemije u poljoprivredi (biol.), a oznaava stvaranje hibrida krianjem biljaka
ili ivotinja razliitih nasljednih osobina, u kemiji je to proces mijeanja atomskih
orbitala istog atoma.
Sufiks -or je veoma plodan u hrvatskom korpusu. Tvori se od glagola na -irati,
imenica i pridjeva, a u opem jeziku preteno oznaava ovjeka koji obavlja neku radnju
(komentator, okupator) (tambuk 2005), dok se u strunom poljoprivrednom jeziku
odnosi na:
ureaje ili naprave (akumulator, aspirator, dehidrator, dekantator, generator,
indikator, inkubator);
mikroorganizme (amonifikator, azotofiksator);
kemijske reagense koji mijenjajui boju otkrivaju kiselost ili lunatost otopine
(indikator);
tvari ili materijale koji imaju odreena svojstva (izolator).

Taj je sufiks uestaliji od sufiksa -er jer prema tambuk (2005 :93) u hrvatskom
nazivlju dio leksema tvori izvornim latinskim sufiksom or ak i tamo gdje u
ekvivalentnim engleskim leksemima imamo -er.
Primjeri iz naeg korpusa to potvruju: amonifikator amonifier, stabilizator stabilizer,
vaporizator vaporizer, kondenzator condenser, transformator transformer.
Ekvivalenti naziva na -or koji su u pravilu latinskog podrijetla uglavnom
zadravaju posueni oblik kao jedini oblik ili kao sinonimni uz naziv hrvatskog
podrijetla. Primjeri iz korpusa su sljedei: akumulator, eksikator, incubator, indikator
pokazatelj; kolektor skuplja.
Posebno danas, izraz inkubator je dobio nova znaenja u sintagmama koje jo
nisu ovjerene u RSR ili Hrvatskom Eciklopedijskom rjeniku (poduzetniki, modni
inkubator), ali postoje u engleskom (AHD :889). Postoji i neovjerena pridjevska
izvedenica inkubirani poduzetnik (TV 2014).

58
 Sufiks -oza je grkog podrijetla i oznaava stanje (gr.-osis). U poljoprivrednom
kontekstu on je vieznaan te se odnosi na razne vrste bolesti kod:
ivotinja (kokcidioza Coccidiosis);
ljudi (kalcinoza Calcinosis), slabokrvnost (kloroza Chlorosis);
pela i vinove loze izazvana grinjama (akarinoza Acarinosis);
jagoda (antraknoza anthracnose) , 1. pomanjkanje biljnog zelenila zbog
nedostatka eljeza, magnezija ili duika u tlu.

Osim tih pojava sufiks -oza oznaava i:

razne eere (maltoza Maltose, fruktoza Fructose, galaktoza, laktoza,
saharoza, arabinoza itd.);
pojavu gibanja tekuine kroz polupropusnu membranu (osmoza);
U engleskom jeziku njemu odgovaraju sufiksi -osis i -ose.
Sufiks -logija znai govor, znanje, raspravljanje, grkog je podrijetla (gr.-logos:
koji govori, -logia: znanje; logos: rije). U poljoprivrednom registru oznaava:
znanost: pedologija pedology, biologija biology, mikrobiologija
microbiology, ekologija ecology);
skup znanstvenih disciplina: agrometeorologija agrometeorology;
dio: agrobiologija agrobiology;
ili njezinu granu: citologija cytology, bakteriologija bacteriology.

Posuenica pedologija i njena hrvatska zamjena tloznanstvo (Sili, Pranjkovi ?:162)

se koriste usporedo, iako ova domaa zamjena jo nije ovjerena. Istoznaan sufiks u
engleskom jeziku je -logy .
Sufiks -nje nalazimo u mjeovitim tvorenicama koje se tvore od strane osnove i
domaeg sufiksa, a oznaava radnju, stanje. Taj se sufiks moe zamijeniti sufiksom
-acija. Tako se dobiju usporedni nazivi poput:
filtriranje filtracija, engl.filtration;
izoliranje izolacija, engl.isolation;
ventiliranje ventilacija, engl.ventilation;
reguliranje regulacija, engl. regulation;
vegetiranje vegetacija, engl.vegetation.

Gore navedeno se ne moe uvijek koristiti istovremeno jer moe doi do potpune
promjene znaenja ili do promjene od oznake za stanje u proces, primjerice: rezoniranje
znai: a) odjekivanje, b) rasuivanje dok rezonancija oznaava porast intenzivnosti titraja
(tambuk, 1999:173) ili vegetiranje znai u znanstvenom stilu rast i razvoj biljaka, a u
razgovornom odravanje na ivotu uz pomo medicinskih aparata te se u prenesenom
znaenju odnosi na neaktivan ivot, ivotarenje.
Taj sufiks je vrlo plodan kako u opem tako i u jeziku poljoprivrede. to se tie
istovrijednica, u engleskom mu jeziku najvie odgovara sufiks -ing (12), -ion (7) , -ation
(2) i -ment (1). Ovdje treba rei da nekim anglizmima poput rafiniranje odgovara vie
istovrijednica u engleskom jeziku (tambuk 2005 :173) (refinement, purification, fining);
okuliranje (inoculation, budding).

59
 Sufiks -ost je istoznanica engleskom -ity. Sufiks -ity je latinskog podrijetla i
oznaava svojstvo (viskoznost viscosity, varijabilnost variability, kapilarnost
capillarity, higroskopnost hygroscopicity, diploidnost diploidy), stanje (vitalnost
vitality, vigour, sterilnost, dormantnost), sposobnost (kompatibilnost).
Strani sufiks -itet se zamjenjuje domaim sufiksom -ost pa dolazi do stvaranja
usporednih tvorenica : U naem korpusu primjeri za to su : viskoznost viskozitet, engl.
viscosity, sterilnost sterilitet, engl.sterility (u metaforikom smislu ovaj izraz oznaava
nekreativnost, neproduktivnost). (RSR-2009)

Katkad imenica na -itet ima drukije znaenje nego imenica na -ost, npr.:
imunost (u medicini) i imunitet (u pravu) kao u primjeru elektronegativnost (kem.
sposobnost atoma da pri nastajanju kovalentnih veza privlae elektrone) i negativitet
(ontoloki pojam koji oznaava nita (RSR, 2009:375:901).
Kako hrvatski jezik tei zamijeniti anglizme domaim izrazima u nekim
sluajevima se hrvatski naziv koristi umjesto posuenice: imunost otpornost (RSR :
589), viskoznost prionljivost, ljepljivost, itkost (RSR :1394).

Dvojnost u poljoprivrednom nazivlju glede ova dva sufiksa (-ost i -itet) ako imaju
isto znaenje moemo rijeiti tako to rijeima koje zavravaju na hrvatski sufiks -ost
dajemo prednost, a ako se znaenje razlikuje ostavljamo oba sufiksa.
Sufiks -aza potjee iz grkog jezika i oznaava enzim u kemijskoj i biolokoj
nomenklaturi, ali i razmak izmeu miia na dvjema stranama abdomena u anatomiji
(dijastaza) (RSR 2009:302). Njegova istoznanica u engleskom jeziku je -ase.
Sufiks -er je latinskog podrijetla koji u opem hrvatskom jeziku oznaava
vritelja radnje (araner, dezerter, rekorder) (tambuk 2005 :168), a u jeziku
poljoprivrede ureaje ili njihove dijelove (konvejer, transporter, buldoer, amortizer,
laser, kontejner), zanimanje (farmer, inenjer). Od imenice se s tim sufiksom izvode
nove imenice (Filipovi 1990 :44). U naem sluaju to su farmerka (ena
poljoprivrednik), farmerica (varijanta od farmerka), farmerski (koji je u vezi s
farmerima), farmerice ( hlae od teksas platna, traperice); farmerke, farmerike (varijante
farmerica) izvedene od imenice farmer. (Filipovi 1990 :147)
Zanimljiva je pojava izraza predstarter, starter, grover i finier koji u stoarstvu
oznaavaju smjese za prasad u raznim stupnjevima razvoja (Kralik 2007 :349). U
engleskom jeziku ti izrazi znae neto sasvim drugo, na primjer grover dolazi od
engleske rijei grower koja oznaava osobu ili tvrtku koja uzgaja voe, povre i drugo za
prodaju (Longman ?:630). Starter u britanskom engleskom jeziku oznaava predjelo (the
first part of a meal, L:1407). Finier (finisher) u engleskom jeziku oznaava osobu ili
ivotinju koja je zavrila natjecanje (a person or animal who completes an athletic
competition). U stoarstvu oznaava hranu koja se daje prascima u zavrnoj fazi rasta.
Ovdje treba spomenuti i kraticu laser koja je nastala spajanjem poetnih rijei u
engleskom jeziku light amplification by stimulated emission of radiation.
Izraz kontejner, oznaava prema RSR 1. veu konstrukciju za skupljanje,
odlaganje otpadaka 2. vrst, prenosiv spremnik standardiziranih dimenzija za razne
terete, pogodan za prijenos s broda na vlak, engl. container contain: sadrati, drati
unutar ega stfr. contenir lat. Continre. U engleskom jeziku naziv container ima
dva znaenja (OALD) 1box, bottle etc.in which sth can be stored or transported, 2 a

60
large metal or wooden box of a standard size in which goods are packed so that they can
easily be lifted onto a ship , train etc.to be transported. Dakle, u opem jeziku naziv
kontejner oznaava spremnik za odlaganje smea, a u poljoprivredi je to i posuda u kojoj
se uzgaja rasada i drugo (www.hidroponika.com/Kontejner-rasad), ali to je i biro koji
promie progresivne umjetnike prakse na sjecitu sa znanou i tehnologijom.
(hr.wikipedia.org/wiki/Kontejner)

Istovrijedni tom sufiksu u engleskom jeziku je -er koji oznaava vritelja radnje
(conveyer), napravu (conveyer, transporter, buldozer).
Neke posuenice s tim sufiksom se zamjenjuju domaim izrazima poput:
farmer poljoprivrednik , poljodjelac; atomizer raspriva; conveyer pomina traka,
transporter prijevoznik.
Prema Filipoviu (1990 :65) sufiks -er u sekundarnoj adaptaciji moe tvoriti
pseudoanglizme. Na primjer, od anglizma kombajn se dobila izvedenica kombajner koju
Filipovi naziva pseudoanglizmom. Meutim, uvidom u Ani, Goldstein (2009 :706) vidi
se da je kombajner anglizam, a ne pseudoanglizam, nastao od engleskog modela
combiner, a oznaava onog koji upravlja kombajnom, vozaa kombajna.
Sufiks -izam je latinskog podrijetla, a njime izvedene imenice oznaavaju:
pojave: albinizam engl. albinism, alkoholizam engl. alcoholism, antagonizam
engl. antagonism, botulizam engl. botulism, fototropizam engl.
phototropism, kanibalizam engl. canibalism, sinkronizam engl. synchronism;
svojstvo: atavizam engl. atavism, fotoperiodizam engl. photoperiodism,
aerotropizam engl. aerotropism;
naprava: mehanizam engl. machinery, mechanism.
Istoznani engleski sufiks je -ism u svim izrazima.
Sufiks -ika je grkog podrijetla, a na osnovu istraivanja znaenja zakljuila sam
da anglizmi izvedeni ovim sufiksom oznaavaju:
znanstvene discipline: ekonomika, botanika;
grane: statistika;
apstraktni pojam: karakteristika, analitika;
skup aktivnosti: agrotehnika.
Pretena istovrijednica tom sufiksu je -(ic)s u engleskom jeziku poput economics,
statistics, characteristics, analytics gdje taj sufiks tvori pluralia tantum u navednim
primjerima.
Sufiks -ura dolazi iz latinskog jezika i u naem korpusu oznaava:
predmet: armatura engl. armature, faktura engl. invoice;
znanost: agrikultura engl. agriculture;
pojava: temperatura engl.temperature;
stanje: fraktura engl. fracture, struktura engl. structure, nervatura engl.
nervature, nervation.
U engleskom je jeziku u veini sluajeva njegov istovrijedni sufiks -ure(ation).
Sufiks -aa dolazi iz francuskog jezika te oznaava:
predmet: ambalaa engl. packing, packaging, container, silaa engl. silage;
radnju: drenaa engl. drainage, kiretaa engl. curettage, scraping, montaa
engl. assemblage, installation;

61
 svojstvo: tonaa engl.tonnage.
U veini sluajeva njegova istovrijednica u engleskom jeziku je sufiks -age. Meutim, i
tu primjeujemo pojavu divergentne polisemije kod naziva montaa (engl. assemblage,
installation), kiretaa (engl. curettage, scraping) i ambalaa (engl. packing, packaging,
container).
Sufiks -itet u naem istraivanju uglavnom oznaava:
stanje: hipoaciditet engl. hypoacidity, hiperaciditet engl. hyperacidity;
sposobnost: kapacitet engl. capacity, molaritet engl. molarity, viviparitet
(viviparnost (RSR)) engl. viviparity, afinitet engl. affinityl.

U svim navedenim nazivima engleski istovrijedni sufiks je -ity koji je latinskog

podrijetla, a moe se zamijeniti domaim sufiksom -ost (samo u viviparitet
viviparnost). Usporedo s tvorenicama stranog podrijetla nalazimo i sufiksalnu tvorenicu
hrvatskog podrijetla, primjerice: afinitet sklonost, privlanost (RSR), intenzitet snaga,
jakost (isto).
Sufiks -log je grkog podrijetla i u naem korpusu svi nazivi s tim sufiksom
oznaavaju zanimanje: bakteriolog engl. bacteriologist, ekolog engl. ecologist,
entomolog engl. entomologist. Istovrijedni sufiks u engleskom jeziku glasi ist.
Sufiks -lica se nalazi u dva hibridna oblika koji se sastoje od stranog prefiksoida i
domaeg sufiksa. Izvedenice tim sufiksom mogu se prema tambuk (2005 :83) opisati
samo jednom preoblikom, tj. ona koja obavlja ono to znai glagol od kojeg su nastale.
U naem korpusu one su enskog roda i oznaavaju ureaje: rotosjeckalica engl. flail
shredder i silosjeckalica engl. cutter, blower. Istovrijednica toga sufiksa u engleskom
jeziku je sufiks -er koji takoer oznaava napravu.
Prema navedenom, napravila sam tablicu u kojoj se vidi odnos engleskih i
hrvatskih sufikasa kao i njihova uestalost41.

Tablica 11: Sufiksi engleskih imenikih posuenica u hrvatskom jeziku i istovrijednice u

engleskom jeziku
Hrvatski jezik Engleski jezik
Sufiks Broj Sufiks Broj
-acija 126 -ation 115
-cija 28 -ion, -ment+ure 25
-ancija 2 nema uzorka
-encija 2 -ance, texture 2
-ija 32 -ion, y 32
-or 37 -or, -er 29
-oza 29 -osis, -ose 25
-logija 23 -logy, -ure 23
-ation, -ing, -ment,
-nje 23 26
-ion
-ost 17 -ity 17

41
Broj se sufiksa engleskih imenikih posuenica i istovrijednica u engleskom jeziku ne poklapa jer u
nekim sluajevima imamo neke druge istovrijedne nazive u engleskom jeziku.

62
 -aza 13 -ase 13
-er 7 -er 7
-izam 12 -ism 12
-(i)ka 8 -ics 8
-ura 7 -ure, -ation 7
-aa- 6 -age, -ing, -ion, -er 10
-itet 7 -ity 7
--log 3 -ist 3
-(l)ica 2 -er 2
-ist 2 -ist, -er 2
-a 1 -er 1

Na osnovi korpusa poljoprivrednog nazivlja sastavila sam grafikon koji prikazuje

sufiksalne skupine u hrvatskom jeziku i njihove istovrijednice u engleskom jeziku.

Grafikon 1. Sufiksi u imenikim posuenicama u hrvatskom jeziku

i istovrijednice u engleskom jeziku

Grafikon 1. upozorava na to da su od 21 sufiksalne skupine za 4 istovrijednice u

engleskom jeziku brojnije, za samo 2 skupine u hrvatskom jeziku uz anglizme postoje i
neki drugi izrazi, za 15 sufiksalnih skupina broj sufikasa je jednak u hrvatskome i
engleskom jeziku.

Zastupljenost najbrojnijih sufikasa u hrvatskom i engleskom jeziku:

63
 -ija s varijantama -acija, -cija, -ancija, -encija, -ija (190), -or (37), -oza (29),
-ogija, -nje (23), -ost (7);
-ation (116), -ion (42), -logy (22), -it, -or (21), -osis/osis (13).

Prema gore navedenim podacima vidimo usklaenost sufikasa anglizama i istovrijednica

u engleskom jeziku.
-acija ation;
-cija ion;
-logija logy;
-ura ure;
-itet ity;
-izam ism;
-aa age.

Temeljem provedenog istraivanja dolo se do sljedeih zakljuaka:

usporeujui sufikse engleskih imenikih posuenica sa istovrijednicama u

engleskom jeziku doli smo do tvorbenih uzoraka;
tijekom analize uoili smo postojanje vieznanosti kod pojedinih tvorbenih
izraza;
pojedini struni izrazi poput inkubatora u sintagmama dobivaju potpuno nova
znaenja (poduzetniki, modni inkubator) i izvedenice (inkubirani poduzetnik) te
na taj nain prelaze u druga leksika polja;
uoili smo prelazak izraza iz opeg jezika u struni stoarski (predstarter, starter,
grover i finier) kako bi se imenovala vrsta hrane potrebna za uzgoj prasadi;
gore navedene pojave se odnose na izraze sa sufiksima -or i -er koji uglavnom
oznaavaju ureaje u strunom poljoprivrednom nazivlju ili vritelja radnje;
analizom estoe smo dobili sufikse engleskih imenikih posuenica koji su
karakteristini za poljoprivrednu struku;
usporeujui sufikse imenikih anglizama i istovrijednica u engleskom jeziku,
uoili smo njihovu usklaenost;
tijekom istraivanja doli smo do zakljuka kako se nazivlje neprestano mijenja, a
na nama je da sve te promjene pratimo i zabiljeimo.

7.3.2. Tvorba pomou prefiksa

Tijekom istraivanja gore navedenog nali smo imenike anglizme sa sljedeim

prefiksima:
de- (11): deflokulacija, deformacija, degeneracija, deglutinacija, degustacija,
dehidracija, dehidrator, dekantacija, dekantator, dekortikacija, dekortikacija;
trans- (10): transformacija, transformator, transgresija, translokacija,
transmisija, transmutacija, transpiracija, transplantacija, transport, transporter;

64
 re- (7): reakcija, refrakcija, refraktivnost, refraktometar, regeneracija,
rekristalizacija, reprodukcija;
di- (3): difosfat, difuzija, disaharid;
anti- (2): antibiotik, antitijelo;
ko- (2) : kooperacija, kooperator;
super- (2): superfosfat, superkoncentrat;
inter- (1): interakcija;
ad- (1): adsorpcija;
sub- (1): subvarijetet.

Tablica 12: Prefiksi engleskih imenikih posuenica u hrvatskom jeziku i istovrijednice u

engleskom jeziku
Hrvatski jezik Engleski jezik
de- de-
trans- trans-
re- re-
di- di-
inter- inter-
super- super-
anti- anti-
ko- co-
ad- ad-
sub- sub-

Iz tablice 7 je vidljivo da anglizmima i hibridnoj tvorenici (antitijelo) u hrvatskom

jeziku, koji imaju prefikse grkog ili latinskog podrijetla, takoer odgovaraju prefiksi
grkog ili latinskog podrijetla u engleskom jeziku.

7.3.3.Vezane osnove (sufiksoidi i prefiksoidi)

Prema Sili, Pranjkovi (2005 :153) prefiksoidi su dijelovi rijei koji se nalaze
ispred korijena rijei i ponaaju se kao prefiksi, a sufiksoidi su iza korijena i ponaaju se
kao sufiksi. Klajn (u Horvat, tebih-Golub, 2010 :4) kae da je razlika izmeu prefiksa i
prefiksoida u tome to ovaj potonji zadrava znaenje cijelih rijei, a prefiksi imaju
vie relacijsko znaenje. Milica Mihaljevi i Ermina Ramadanovi (u Horvat, tebih-
Golub, 2010 :3) objanjavaju da prefiksoidi odreuju punoznane vezane osnove koje se
pri tvorbi dodaju ispred osnove ili rijei i tvore novu tvorenicu, a sufiksoidi odreuju
punoznane vezane osnove koje se pri tvorbi dodaju iza osnove ili rijei i tvore novu
tvorenicu. Prema istom izvoru, Stjepan Babi napominje da ima u tvorbi osnova koje ne
dolaze kao osnove samostalnih rijei, nego dolaze samo u tvorbi sloenica i u
prefiksalnoj tvorbi glagola kao dijelovi tvorenice, npr. aero-, auto-, -log, -fil, -sloniti u
aerodinmika, aeronavigcija, autoindkcija, autosugstija, dijalektlog, terminlog,
rusfl, slavenfl, naslniti, prislniti, oslniti. Takoer kae da se prefiksima sline

65
osnove katkada nazivaju prefiksoidi, a sufiksima sufiksoidi, ali da se time ujedno kazuje
da nisu prefiksi ni sufiksi, nego samo da su njima slini.
U ovome se radu prihvaa definicija Babia prema kojem su sufiksoidi vezane
osnove u drugom dijelu rijei, a prefiksoidi u prvom dijelu rijei (Babi 2002 :37).
Iako u nekim sluajevima prefiksoidi mogu biti i samostalne imenice, primjerice:
Mi smo vie eko nego nai roditelji u ovom se korpusu (dolje) uoava da se prefiksoidi
kombiniraju s:
posuenicama: agrobiodiverzitet, agroekologija, biokontrola, biodiverzitet
itd.;
domaim rijeima tvorei hibride, tj. sloenice tvorene od sastavnica koje
pripadaju razliitim jezicima (Muhvi-Dimanovski 1992 :165):
agrobioraznolikost, bioraznolikost, biosigurnost, bio vrt, eko proizvodnja,
eko poduzetnik.

Analizirajui anglizme u hrvatskom nazivlju odrive poljoprivrede, Perkovi i sur.

(2014) naili su na nedosljednost u pisanju prefiksoida koja se ogleda u primjerima iz
korpusa gore navedenog rada:
tvorenica pisana zajedno s prefiksoidom: agrobiodiverzitet, agrobioraznolikost,
agroekologija, biokontrola, biodiverzitet, bioraznolikost, biodinamika,
biotehnologija, biosigurnost, biosigurnosne, ekodizajn;
tvorenica pisana sa spojnicom: eko-proizvodnja, low-input;
rastavljeno pisanje: eko poduzetnik, eko proizvodnja.

Za potrebe ovoga rada istraivale su se sloenice s vezanom osnovom -eko (u

Hrvatskom enciklopedijskom rjeniku (2002) vezana osnova eko- je prvi dio rijei sa
znaenjem): a. dom, kua, ono to se odnosi na domainstvo, boravite, stanovanje,
ovjekovu (ivotnu) sredinu, okolinu (ekologija;ekonomija); b. da je u vezi s ekologijom
ono to je drugi dio (ekosvijest spaava svijet = ekoloka svijest spaava svijet), gr. oiko,
oikos: dom, kua, boravite; -eco (OALD, 2015.) combining form connected with the
environment : eco-friendly.

Primjeri koji slijede su iz Webster Comprehensive Dictionary 1995, Rjenika stranih

rijei 2009, HER, mrene stranice Eco-words (http://www.morewords.com/contains/eco)
Istraivanjem se obuhvatilo 114 izraza koji sadre vezanu osnovu eko-/eco-. Od ukupnog
broja izraza (114) 25 (22%) se nije odnosilo na ekologiju, iako su sadravale vezanu
osnovu eco-:

ekonometrija mehanizam i ukupnost naina kojima se u ekonomiji

izvode mjerenja koja omoguuju baratanje egzaktnim podacima (HER:
300) econometrics the branch of economics concerned with the
application of mathematical economics to economic data by the use of
statistical methods;
ekonomski 1. koji se odnosi na razvoj, proizvodnju ili upravljanje
materijalnim bogatstvima 2. koji se odnosi na ekonomiju 3. koji donosi
dobit, korist; economic(al) 1. pertaining tothe management of a
household, or to the ordering of private affairs 2. relating to the science of

66
 economics; relating to the development and regulation of the material
resources of a community or nation 3. the science relating to the
production and distribution of material wealth; sometimes used as
equivalent to political economy, but more frequently with reference to
practical and specific applications;
ekonomika economics the study of the production, distribution, and
consumption of goods and services;
ekonomizirati tedljivo raspolagati, biti ekonomian, tedjeti obazrivo,
racionalno troiti i ulagati (HER :361)
economise / economize to practice economy;
ekonomajzer ureaj za zagrijavanje vode visokotlanih kotlova
(HER:360); economiser a person who economises;
ekonomizam politika struja u okviru socijaldemokracije; osnovna
zadaa radnike klase jest ekonomska borba (HER :361)
economism the theory or practice of assigning primary importance to the
economy or to economic achievement;
ekonomist 1. strunjak u znanjima ekonomije koji prouava stvaranje
materijalnih dobara i kretanje novca u drutvu 2. Pren. tedljiv ovjek;
economist 1. one who manages a household; a housekeeper; 2. someone
who studies, works, or is an expert in the field of economics;
ekonomija economy / oeconomy 1. the production and consumption of
goods and services of a community regarded as a whole; 2. the prudent
managing of resources to avoid extravagant expenditure or waste; 3. a
saving or attempt to reduce expenditure; 4. originally, the management of
a household; 5. current usage is sometimes a reference to that which is
intended to be less expensive or to give better value;
makroekonomski / macroeconomic related to macroeconomics;
makroekonomija / macroeconomics 1. a branch of economics that
focuses on the general features and processes that make up a national
economy and the ways in which different segments of the economy are
connected; 2. a branch of economics dealing with the broad and general
aspects of an economy; such as, the relationship between the income and
investments of a country as a whole;
makroekonomist / macroeconomist a specialist in macroeconomics.

88 izraza (77%) se odnosi na ekologiju, a koji takoer sadre vezanu osnovu eko- / eco-
To su sljedei nazivi:
agroekoloki koji se odnosi na agroekologiju i agroekologe (HER :15) /
agroecological related to agroecology; agroekolog (elipsa) / agroecologist an
expert in or a student of agroecology; agroecology 1. the study of the
relationship between the environment and agricultural crops; 2. ecology as
applied to agriculture;
ekoloka katastrofa nagli poremeaji ekosustava uzrokovani ljudskim ili
prirodnim djelovanjem (HER :300); ecocatastrophe /ecocatastrophy major
damage to the environment, especially when caused by human activity;

67
 ekocid potpuno razaranje ekosustava (flore i faune) nekog poidruja
mehanikim, kemijskim ili biolokim sredstvima (HER:300); ecocide
destruction or damage of the environment; especially intentionally, e.g., by
herbicides in war;
ekoklimatologija / ecoclimatology the science of ecoclimate;
ecofreak a fanatical conservationist or environmentalist;
eco-friendly ecologically friendly; not harmful to the environment; also
applied to products manufactured with explicit regard to the environment;
ekologijski, ekoloki / ecologic(al) 1. of or relating to the environment or to the
science of ecology; 2. relating to the wise use or beneficial management of natural
resources and of the natural environment;
ekolog / ecologist, ekologinja / ecologist one who specializes in biological
sciences that deal with the relationship between organisms and their environment;
ekologija / ecology 1. the branch of the biological sciences that deals with the
relationship between organisms and their environment, including their
relationship with other organisms; 2. the science concerned with interactions
between organisms and the environment on spatial scales ranging from parts of
individuals to the biosphere as a whole;
ekosustav / ecosystem a system formed by the interaction of community of
organisms with their environment; (internacionalizacija) ekoturizam / ecotourism
a form of tourism that strives to minimize ecological or other damage to areas
visited for their natural or cultural interest;
ekotip / ecotype 1. an organism that has adapted to its local environment
through minor, genetically induced changes in its physiology; yet can still
reproduce with other members of its species from other areas that have not
undergone these changes; 2. a locally adapted population of a species with limited
tolerance to changes in environmental factors.

to se tie naziva koji sadre vezanu osnovu eko-, to su sloenice, izvedenice (ekoloki).
Iz gore navedenog proizlazi da iako samo 22% od ukupnog broja ovih izraza sadri
vezanu osnovu eko-, nemaju nita zajedniko s ekologijom, a samim tim niti s okoliem.
Dakle nazivi s eko- mogu biti zbunjujui po svojoj strukturi jer u nekim se nazivima
odnose na ekologiju i okoli, a u drugim nazivima ne. Stoga je potrebno studente pouiti
ovim injenicama. Potrebno ih je uputiti da je za znaenje neke rijei bitno i znanje o
svijetu, a ne povrno zakljuivati o znaenju nekih naziva samo prema njihovoj strukturi.
(Fuchs 1991).
U Agroglasu (br. 300, 2012) naila sam na izraz ekoimanje, jedan od
mnogobrojnih hibridnih izraza vezanih uz eko-, a slijede ga ekobrod, ekolanac (HER,
2002), ekohrana, ekoriba, ekokola, ekopamuk, ekoigraka (Golub, Horvat 2010).
Kako bi se promicala radio emisija u produkciji Radio /TV PFOS-a, elektronskom
potom se alje sljedei tekst: upravo kree emitiranje tree po redu emisije na
Sveuilinom radiju Osijek (Radio Unios). Svaki utorak od 10-10.30 sati emisija EKO-
LEGE (repriza etvrtkom u 17 sati). Koja je svrha uporabe naziva emisije Eko-lege?
Pretpostavljamo da prvi dio ove polusloenice oznaava ekoloko osvijetene studente jer

68
su na Poljoprivrednom fakultetu koji treba i zagovara ekoloku poljoprivredu koja je sada
in, a drugi dio se odnosi na poznati predznak Osjeana lega.
Iz gore navedenoga moe se zakljuiti kako postoji velika tvorbena plodnost ove
vezane osnove (prefiksoida), kako u engleskom, tako i u hrvatskom jeziku. Ona se
poveava zajedno s naom ekolokom osvjetenosti.
Vezana osnova (prefiksoid) agri- i njezina varijanta agro- je u engleski jezik dola
preko grkog i latinskog jezika. Prema HER-u taj se prefiksoid odnosi na prvi dio rijei
koji oznauje vezu sa zemljom, poljem, poljodjelstvom, ratarstvom, a mnogi rjenici ga
odreuju kao prefiks (koji se moe pojaviti samo uz osnovu ili korijen rijei, moe se
dodati slobodnoj rijei ili vezanom obliku, ali nikako samostalno drugom afiksu poput
ex-, un- itd.). Meutim, sloenice i izvedenice s agro- i varijantom agri- pokazuju da taj
element moe ii s:

nezavisnom rijei: agribusiness/agribiznis, agrokemijski/agrochemical,

agrobiolog/agrobiologist, agrobiologija/agrobiology, agrobioloki/agrobiologic,
agroindustrijski/ agroindustrial;
drugim vezanim oblikom (agrologija/agrology, agrostologija/agrostology).

Ta injenica upozorava da on ne moe biti prefiks, nego vezana osnova (u ovom

sluaju prefiksoid). Prema definiciji (Chalker, Sylvia, Weiner, E. 1994)42 vezana osnova
(combining form) je jezini oblik koji se pojavljuje samo u kombinaciji s drugim
oblicima bez obzira nalazi li se ispred ili iza osnovne rijei, ili vezana osnova (ili
vezani morfem) koja se koristi zajedno s drugim jezinim elementom u tvorbi rijei.
Vezane osnove koje se koriste za tvorbu znanstvenih kovanica esto su znaenjski
usporedne neovisne rijei u engleskom/hrvatskom jeziku (primjerice: kardio/cardio ono
to se odnosi na srce, -fil/-phile odnosi se na ljubav, sklonost) ili oblici koji se izdvajaju
iz postojeih slobodnih rijei zadravaju znaenje slobodnih rijei ili neki njihov oblik (-
aholic43, -gate44, heli-, mini-, -orama, para-). Osim u korpusu, nala sam na sloenice sa
agro- u popularnim asopisima za poljoprivredu kao Agroglas (dvotjednik): agrohobi,
agroprofit itd. Ta vrlo produktivna vezana osnova potpuno se prilagodila engleskom i
hrvatskom jeziku.

Tablica 13: Vezane osnove sloenih imenikih anglizama u prvom dijelu naziva
(prefiksoidi) u naem korpusu prema uestalosti:
Hrvatski Broj Engleski jezik
42
A combining form is, in grammar, a linguistic form that occurs only in combination with other forms
without mentioning if placed before or after the basic word, or a bound form (or bound morpheme) used in
conjunction with another linguistic element in the formation of a word
43
Tvorba novih engleskih rijei po uzoru na neku staru i prihvaenu rije esta je pojava u suvremenom
engleskom. Te su nove rijei tako izraajne da se esto posuuju neposredno nakon to su ule u engleski
vokabular. Neki su anglicizmi u hrvatskom ili srpskom rezultat tog brzog preuzimanja tih novih rijei u
jezike primaoce. Prema staroj rijei ALCOHOLIC formirane su nove rijei WORKAHOLIC i
SHOPOHOLIC koje su preuzete kao anglicizmi u hrvatski ili srpski: vorkaholik i varijanta vorkoholic
=osoba koja ima stalnu potrebu da radi; opoholik= osoba koja kupuje sve i svata, vie nego joj je
potrebno. (Filipovi (1990:52)
44
Filipovi (1990:53), govorei o tvorbi novih sloenica (hibrida) koristei element -gate (afera,skandal) u
jeziku primatelju spominje aferu oko Agrokomerca i tvorbu hibridnog anglizma agrogejt.

69
jezik

mikro- 9 micro-
hidr/hidro 7 hydr/hydro
-
agri/agro- 7 agri/agro-
eko- 6 eco-

elektro- 6 electro-

cito- 4 cyto-

foto- 4 photo-

hipo- 4 hypo-+1morgage

bio- 4 bio-

silo- 4 silo-
termo- 4 termo-
meta- 3 meta-

mili- 3 mili-
poli- 3 poly-
auto- 3 auto-
deci- 3 deci-
fito- 3 phyto-
alo- 2 alo-
hemo- 2 hemo-
hiper- 2 hyper-
mezo- 2 mezo-
miko- 2 myco-
mio- 2 myo-
oscilo- 2 oscillo-
roto- 2 rotary-,flail shredder
super- 2 super-
tetra- 2 tetra-
Ukupno 97

Sedam vezanih osnova se pojavljuje jedanput: aero-, pato-, proto-, pedo-, mono-, ultra- i
zoo-. Vezane osnove sloenih imenikih anglizama u prvom dijelu naziva (prefiksoidi) u
naem korpusu prema znaenju:

70
 mikro-: mikrobiologija, mikroelemenat, mikrofauna, mikroflora, mikrohranivo,
mikroklima, mikrometar, mikroreljef, mikroskop (malen)
hidr/hidro-: hidrofit, hidrogenacija, hidroksid, hidroliza, hidrometar, hidropon
(voda)
agri/agro-: agrikultura, agrobiologija, agrometeorologija, agronom, agronomija,
agrotehniar, agrotehnika (polje)
eko-: ekolog, ekologija, ekonom, ekonomija, ekonomika, ekonomist (kua)
elektro-: elektroagregat, elektroda, elektrolit, elektroliza, elektromotor,
elektronegativnost (elektrina struja)
bio-: biocenoza, biologija, biosinteza, biotehnologija (ivot)
cito-: citokrom, citologija, citoplazma, citozin (upljina)
hipo-: hipoaciditet, hipoglikemija, hipokotil, hipoteka (ispod)
foto-: fotoperiodizam, fotosinteza, fotospektrometar, fototropizam (svjetlo)
silo-: silokombajn, silosjeckalica, silotoranj, siloureaj (p. silos: skladita
silo: skladite)
termo-: termograf, termometar, termonastija, termostat (topao)
auto-: autogamija, autoklav, automatizacija (sam)
deci-: decigram, deciliter, decimetar (deseti dio jedinice koja je drugi dio te rijei)
fito-: fitocenoza, fitokemija, fitopatologija (biljka)
meta-: metafaza, metamorfoza, metaplazma (meu)
mili-: milligram, mililitar, milimetar (tisua)
poli-: poliandrija, poligamija, polisaharid (mnogo)
alo-: alopoliploid, alotropija (drugi)
hemo-: hemoglobin, hemoprotein (krv)
hiper-: hiperaciditet, hipertrofija (iznad)
mezo-: mezofit, mezokotil (srednji)
miko-: mikologija, mikoza (kao prvi dio rijei oznaava ono to se odnosi na
gljive, plijesan, gr. mykes: gljiva)
mio-: miofibril, mioglobin (mii)
oscilo-: oscilograf, osciloskop (kao prvi dio rijei oznaava ono to je u vezi s
osciliranjem, lat.ascillare)
roto-: rotofreza, rotosjeckalica (vrtjeti)
super-: superfosfat, superkoncentrat (kao prvi dio rijei oznaava ono to je
izraeno ili zastupljeno u najveoj mjeri, lat.super (prij.): iznad, nad, preko)
tetra-: tetraploid, tetraploidija (tetr-, tetra- kao prvi dio rijei oznaava ono to je
u vezi s etiri, gr.tetra)

Kao to vidimo, najvei broj sloenih izraza u naem korpusu se nalaze sa mikro- i to
8 kao iste posuenice i 1 mjeovita, tj. hibridna (mikrohranivo).

Tablica 14: Vezane osnove sloenih imenikih anglizama u drugom dijelu naziva
(sufiksoidi):

71
 Hrvatski broj Engleski jezik
jezik

-metar 26 -meter
-logija 23 -logy
-graf 9 -graph
-oid 6 -oid
-gram 5 -gram
-cid 5 -cide
-litar 4 -liter
--skop 3 -scope
-kultura 1 -culture

Najvei broj sloenica je sa sufiksoidom -metar koji, prema Ani, Goldstein (2009 :
853) kao drugi dio rijei oznaava ono to se odnosi na metar, mjerenje (manometer;
geometrijski) gr.metron: mjera. Izrazi s ovim sufiksoidom u naem korpusu oznaavaju
ureaje koji mjere:
specifinu teinu tekuine (piknometar);
duljinu (decimetar, milimetar, centimetar);
promjer (dijametar);
koliinu eera u otopinama (sahari/o/metar);
postotak polarizacije svjetla koje dolazi od bilo koje toke na nebu (HER).

Sufiksoid -logija u drugom dijelu rijei oznaava, prema Ani, Goldstein (2009 :800)
govor, znanje, raspravljanje o; -znanstvo, -slovlje (geologija) gr. logos: koji govori;-
logia: znanje. U naem korpusu to su sloenice koje oznaavaju:
znanost: pedologija pedology, biologija biology, mikrobiologija
microbiology, ekologija ecology;
skup znanstvenih disciplina: agrometeorologija agrometeorology;
dio: agrobiologija agrobiology ili njezinu granu: citologija cytology,
bakteriologija bacteriology.

Govorei o vezanoj osnovi (sufiksoidu) -cid postoje mnoge kovanice u hrvatskom

jeziku. Tako na primjer Gai (2009 :222) u svojoj knjizi daje primjere iz podruja prava
s tim sufiksom koji je inae uao u engleski jezik, preko francuskog, iz latinskog jezika.
Oblik -cide potjee od dva oblika latinskog glagola caedere koji, izmeu ostalog, znai i
ubiti, a to su:
-cidium u znaenju: usmrenje, ubijanje, ubojstvo
-cida u znaenju: ubojica.

Dok u AGR postoji kulturocid, imenica mukog roda koja oznaava zlodjelo izvreno nad
kulturom, in koji djeluje pogubno na kulturni ambijent ili na kulturnu djelatnost,
umorstvo kulture, treba spomenuti da je sufiks -cide u poljoprivredi, kada se odnosi na
herbicide, u slubi metafore (biljke se unitavaju, a ne ubijaju). Naime, iako velika veina
leksema s -cide oznaava izraze koji znae ubiti, ubojicu, ubojstvo, uzrokovati smrt,

72
unititi itd. postoje izrazi koji oznaavaju neto sasvim drugo. Isto tako se gore navedeni
izrazi s -cide ne smiju poistovjetiti sa sufiksom -cide koji znai smanjiti (cut down)45.
Gore navedeno govori o potrebi detaljnijeg bavljenja leksemima s tim sufiksom.
Autorice istraivanja Derivatives with cide in the Vocabulary of Pesticides (Rata,
Perkovi 2012) istiu da 56% izraza s -cide oznaava sam in unitavanja nametnika (pr.
adulticide 'the killing of adult insects (za razliku od pesticida koji su namijenjeni
unitavanju liinki), 26% tvar (supstanciju) koja unitava nametnike (pr. acaricide 'tvar
koja unitava grinje ili krpelje') i 18% sam in unitavanja nametnika + tvar koja ga
unitava (pr. algicide ' the killing of algae' + 'a substance that kills algae'). Nadalje, broj
izvedenica s -cide koji se ne odnose na pesticide (71) je gotovo jednak izvedenicama s
-cide koje oznaavaju pesticide (91). Navedeni rezultati govore o nevjerojatnoj
produktivnosti tog sufiksa u modernom engleskom i hrvatskom jeziku (posebno u drugoj
polovici 20. stoljea). injenica da u rjenicima engleskog i hrvatskog jezika jo uvijek
nema veliki broj izvedenica na -cide govori da su ti izrazi novijeg datuma i jo uvijek
nisu postigli status engleskih i hrvatskih rijei usprkos estoj uporabi u engleskom i
hrvatskom jeziku poljoprivrede. Ovdje treba jo jednom istaknuti vaan utjecaj grkog
jezika u tvorbi znanstvenih i tehnikih izraza (Carstairs-McCarthy 2002).
U glavnom korpusu postoji samo jedan primjer naziva kod kojeg je vezana
osnova -kultura u 2. dijelu rijei agrikultura to govori o potrebi dopune Ritzovog
rijenika novim nazivima s tom osnovom u drugom dijelu. Naime, sve se vie razvijaju
nove grane poljoprivrede koje imaju nazive s osnovom -kultura poput citrikulture,
apikulture, florikulture, hortikulture, oznaavajui vrstu proizvoda i akvakultura (umjetni
uzgoj vodenih organizama za hranu u morskoj, boatoj ili slatkoj vodi) monokultura
(uzgajanje samo jedne vrste usjeva na veoj povrini tijekom vie godina) oznaavajui
naine uzgoja. O gore navedenom vie govore Perkovi, Anica, Ra, Georgeta i
Petroman, I. (2008). The English of Agriculture: Compounds and Derivatives with
Culture. Scientific Papers. Faculty of Agriculture 40 (2): 289-292.
Ovdje se trebaju spomenuti i nazivi koji se sastoje od imenice biznis
(eng.business), a dosta se upotrebljavaju u poljoprivredi (agro/agri biznis) i drugim
djelatnostima. Znaenje takvih naziva se u velikoj mjeri ne mogu trenutno razumjeti
samo prema strukturi reenice, nego treba pogledati u rjenik, odnosno, ovdje treba
znanje o svijetu, na primjer business college nije fakultet koji je u vlasnitvu neke tvrtke
ve je fakultet koji pouava administrativne aspekte boslovanja i trgovine. Slino je s
izrazom monkey business. Opirnije o tome piu Perkovi, Rata (2009) u radu
naslovljenom On compounds with business. Iako u podatkovnoj bazi ne postoje podatci
vezani uz nazive za korove, treba spomenuti rad Anice Perkovi i Georgette Rata Names
of Weeds (2008) objavljen u asopisu Poljoprivreda koji se bavi engleskim nazivima za
korove i njihovim definicijama. Pretpostavka je da se u strunim tekstovima mogu
prepoznati jezini algoritmi prema kojima bi studenti mogli trenutno prepoznati znaenje
odreenih strunih rijei poput rijei koje zavravaju sufiksom -cid. Naime, autorice su
na korpusu od 114 naziva biljaka koje u svom nazivu sadravaju rije -weed (korov)
semantikom analizom dole do zakljuka da postoje dvije kategorije naziva s -weed te
da je njihova struktura zbunjujua u pogledu znaenja. Naime, prva kategorija biljaka
(14) u nazivu imena sadre rije weed (korov) i pripadaju korovima kao na primjer:
bindweed hr. bezlisni grahor, slak, troskot; black bindweed hr. troskot dvornik;
45
http://wordinfo.info/unit/2782?letter=C&spage=16, 19. svibnja 2016.

73
horseweed hr. sitnocvjetna hudoljetnica. Druga kategorija (45) sadri rije weed, ali
prema semantikoj analizi ne pripada korovima kao na primjer goutweed hr. sedmolist),
a trea grupa biljaka (55) u svom nazivu ne sadri rije weed, a pripada korovu kao na
primjer black mustard hr. goruica; butter and eggs hr.obini lanilist itd.
U hrvatskom jeziku nazivi za korove nemaju u svom imenu rije korov, iako
pripadaju korovima. To nam dokazuju primjeri naziva poput bijeli ir (white pigweed),
zapadnoameriki ir (prostrate pigweed), svinuti ir (low pigweed, low amaranth),
olovnosivi ir (livid amaranth, green amaranth), ambrozija, pelinolisni limundik
(common ragweed), poljska kriviica (scarlet pimpernel), austrijski jarmen (austrian
chamomile), obina slakoperka, jednogodinja rosulja (silky bentgrass, windgrass) uzetih
iz Atlasa (Kneevi 2006). Stoga se namee zakljuak da, u sluaju ovih strunih naziva,
ne moemo se osloniti samo na jezinu strukturu imena biljaka i pretpostaviti kamo
pripadaju (korovi ili ne), nego nam je potrebno znanje o svijetu (Fuchs 1991), tj. u ovom
sluaju to moraju biti znanstveni nazivi (preteito latinski).

8. Pridjevske posuenice
Prema Drljaa (2006) pridjevske su posudenice rezultat sekundarne adaptacije, tj.
izvedene su od osnovnog oblika vec adaptiranih engleskih imenskih posunica pomou
pridjevskih formanata u morfoloskome sustavu hrvatskoga jezika te imaju sve znaajke
hrvatskih pridjeva (Filipovic 1986: 61).

8.1.Tvorba pridjeva sufiksima

Imenicki sufiks -ost dolazi na pridjevske osnove, i to prvenstveno osnove pridjeva (Bari
i dr. 2003: 321): volatilan > volatilnost.
Pridjevske posuenice iz naeg korpusa zavravaju hrvatskim sufiksima -an, -ni, -ski,
-ki, -ev pa su stoga morfoloki prilagoene naem jeziku.

Tablica 15: Sufiksi odnosnih pridjeva i njihove istovrijednice u engleskom jeziku

Hrvatski broj Engleski jezik
jezik
-ski 24 -ic (13), al (5), -ive (1), -ory (1), -ary (1), -ous (1), -ine (1)
-ni 17 -ic (7), al (1), -ate (1), -an (1), -ous (1), -oid (1), -ure (1), -ed (1)
--ki 7 -al(4)-ic (3)
-ki 5 -al (3), ic (1+morbid), -an (1)

-ev 4 -ium (3), celsius (1)

Kao to vidimo u tablici 1 (gore) najvie se odnosnih pridjeva u naem korpusu

tvore sufiksom -ski (edafski, vegetacijski, amortizacijski, apsorpcijski, alkalijski,
organski, anorganski, agronomski itd.), zatim -ni (neklasificirani, rafinirani, anaerobni,
metilni, alkoholni, agrarni, kvadratni, fermentni itd.) -ki (periodiki, hidrauliki,
mehaniki, botaniki, agrotehniki itd.), -ki (arteki, meteoroloki, bioloki,

74
mikrobioloki, patoloki) i -ev (kalcijev, kalijev, amonijev, celzijev). Kod pridjeva koji
zavravaju na -ki dolo je do glasovne promjene jer su nastali od imenica koje
zavravaju na -g ili-k (na primjer meteorolog, biology, mikrobiolog, patolog itd.)
Najvei se broj istovrijednih sufikasa za hrvatski -ski u engleskom jeziku javlja sa -ic i
-al. Quirk (1985 :1554) razlikuje znaenje ta dva sufiksa. On kae da -ic ima opisno
znaenje (koji ima svojstva): historic building, a -cal ima odnosno znaenje (koji se
odnosi na): historical research, political parties.

Tablica 16: Sufiksi opisnih pridjeva i njihove istovrijednice u engleskom jeziku

Hrvatski jezik broj Engleski jezik
-an 65 -ic (15), -al (10), -ive (8),
-ous (8), -able (3), -ary (2),
-ity, -ing, -ible, -ave, - ile,
-ine (1)

-ast 1 -ous (1)

U korpusu se nalaze opisni pridjevi sa sufiksom -an (65) i -ast (1). Tvore se od
strane osnove i domaeg sufiksa: aseksualan, aeroban, alkalian, cilindrian,
hermetian, reciproan, aridan, mineralan, vitalan, merkantilan, viviparan, kastriran,
vodorezistentan, ekstenzivan, voluminozan itd.
Ti su nazivi latinskog ili grkog podrijetla, a morfoloki i fonoloki su prilagoeni
hrvatskom jeziku. Uz njih esto nalazimo i hrvatski parnjak poput: alkalian lunat;
cilindrian valjkast; aridan suh; viviparan ivokotna, ivorodna; merkantilan
trgovaki, unosan; kastriran ukopljen itd. U engleskom jeziku njihovi najbrojniji
istoznanici su ic (15), -al (10), -ive (8), -ous (8), -able (3) itd. (vidi tablicu 2).
Sufiks -ast u hrvatskom jeziku oznaava slinost u obliku ili boji (fosforast).

8.2. Tvorba pridjeva prefiksima

Tablica 17: Prefiksi opisnih pridjeva i njihove istovrijednice u engleskom jeziku

Hrvatski jezik broj Engleski jezik
a- 2 a- (2)
an- 2 an- (1), in- (1)
ne- 2 un- (2), a- (1)
bi- 1 bi- (1)
re- 1 re- (1)

Prefiks a- je grkog podrijetla i oznaava negaciju, suprotnost, izostanak onoga to

kazuje osnovna rije. Nalazimo ga u oba jezika. U dva sluaja se pojavljuje prefiks an- u
hrvatskom jeziku (anaerobni anaerobic; anorganski anorganic), a njegove
istovrijednice u engleskom jeziku su an- i in-.

75
Prefiks ne- u pridjevima nekristaliziran uncristalizide, amorfous; neklasificiran
unclassified ima istoznanike u engleskom jeziku un- i a-. Kod tih pridjevnih posuenica
i osnova i sufiks su stranog podrijetla (preteno latinskog i grkog).

8.3. Tvorba pridjeva vezanim osnovama (prefiksoidima)

Tablica 18: Vezane osnove (prefiksoidi) sloenih pridjevskih anglizama u prvom dijelu
naziva u naem korpusu prema uestalosti:
Hrvatski jezik broj Engleski jezik
agro- 2 agro- (1), agri- (1)
auto- 2 auto- (2)
mikro- 2 micro- (2)
poli- 2 poly- (2)
egzo- 2 egzo- (2)
ento- 1 ento- (1)
baro- 1 baro- (1)
endo- 1 endo- (1)
aero- 1 aero- (1)
alelo- 1 allelic- (1)
baro- 1 baro- (1)
hydra- 1 hydra- (1)
infra- 1 infra- (1)
vodo- 1 water- (1) stable
retro- 1 retro- (1)

Prema gornjoj tablici vidimo da od 15 prefiksoidnih skupina strani se prefiksoidi

(latinskog i grkog podrijetla) veu uz strane osnove. Postoje samo dvije hibridne
tvorenice u hrvatskom jeziku, strani sufiksoid + domaa osnova ( infra- + crven) i domai
prefiksoid +strana osnova (vodo + rezistentan).

9. Glagolske posuenice
Govorei o osnovnom obliku glagolske posuenice Nikoli-Hoyt (2005 :195)
kae da se one tvore dodavanjem infinitivnoga formanta i infinitivnoga nastavka na
importiranu osnovu: glagol investirati izveden je od posuenice kojoj je dodan infinitivni
formant -ira i infinitivni nastavak ti.
Prema Jurko (2005 :232) koja je u svom radu istraivala integraciju engleskog
raunalnog nazivlja u talijanskom i hrvatskom jeziku, drugu analiziranu skupinu rijei
predstavljaju glagoli koji su se infinitivnim zavrecima prilagodili sustavima jezika
primatelja, dok su glagolske osnove usle u jezike primatelje bez ikakve prilagodbe ili tek
s minimalnom prilagodbom pri kojoj su eliminirani grafemi koji ne pripadaju jezicnom
sustavu u koji se integriraju. Glagoli se prilagodavaju sustavu hrvatskoga i talijanskog
jezika pomocu pripadajucih infinitivnih nastavaka. Zanimljivo je da se u oba jezika

76
nalaze primjeri neposrednog dodavanja infinitivnog nastavka na englesku glagolsku
osnovu.

9.1.Glagolski vid

Prema Nikoli-Hoyt (2005:196) hrvatski jezik u odnosu na engleski posjeduje

glagolski vid ili aspekt. kada se u hrvatski morfoloki sustav preuzima engleska
glagolska posuenica, pri njenoj se adaptaciji pojavljuje i problem oznaavanja
glagolskog vida. Prema svojoj mogunosti da izraze glagolski vid, engleske glagolske
posuenice mogu se podijeliti na a) one glagole koji vid izraavaju kontekstom, dakle bez
morfoloke oznake, i b) glagole koji prefiksom ili infiksom odreuju svoj vid. Tijekom
primarne adaptacije , to jest procesa formiranja osnovnog oblika replike, engleske
glagolske posuenice stjeu ogranienu sposobnost izraavanja kategorije glagolskog
vida. Morfoloki integrirani kroz potpunu transmorfemizaciju glagolski anglicizmi ulaze
u tri kategorije: svreni, nesvreni i dvovidni, ali se svreni glagoli razlikuju od
nesvrenih samo po znaenju, a ne i po obliku, dakle nisu morfoloki oznaeni. Tijekom
sekundarne adaptacije, koja obuhvaa dodatni process adaptacije replike nakon njezine
integracije u sustav jezika primatelja, neki integrirani glagolski anglicizmi mogu u jeziku
primatelju nastaviti svoj razvoj i zadobiti morfoloku oznaku za svreni vid (prefiks)
identinu oznaci koju imaju glagoli u hrvatsko, na primjer s-kulirati (se).

Tablica 19: Prikaz nekih od 34 engleskih glagolskih posuenica i njihovih istovrijednica

u engleskom jeziku u naem korpusu
Hrvatski Broj Engleski Primjer
jezik jezik
-iti 1 -ize kopuniti / copunize
-irati 33 -ate (13), -ize aprobirati/ approbate,
(8), -fy (2), fermentize, calcify, analyse, denature,
-lyse (1), oxidise
-ure (1), -ise
(1)

Prema gore navedenoj tablici 15 vidimo da se sve osim jedne (kopuniti /

copunize) engleske glagolske posuenice tvore od sufiksa -irati koji je francuskog
podrijetla, a iji je najbrojnija istovrijednica u engleskom jeziku -ate , a potom -ize. U
naem primjeru engleske glagolske posuenice nemaju morfoloku oznaku glagolskog
vida pa e se on odrediti prema kontekstu.

9.2. Prilagodba na semantikoj razini

Kod znaenjske prilagodbe posuenica u jeziku primatelju moe dobiti jednako,

ire ili ue znaenje od onoga u jeziku davatelju (Filipovi 1986). U radu Alena
Milkovia (2010: 20-22) i semantika razina moe provoditi sekundarnu adaptaciju. Ako

77
leksem u Ld ima nekoliko znaenja, u Lp obino ulazi sa samo jednim znaenjem, i to
onim zbog kojega se i eli primiti. Primanje se znaenja dogaa pri primarnoj adaptaciji.
Za razliku od fonoloke razine, na semantikoj su razini mogunosti promjene u
sekundarnoj adaptaciji brojnije:
1. nulta semantika ekstenzija;
2. suenje znaenja;
3. proirenje znaenja.
Nulta semantika ekstenzija predstavlja jednakost znaenja u modelu i replici i ona
pripada primarnoj adaptaciji. Prema Nikoli-Hoyt (2005 :197) razlog za gore navedeno je
dvojak. S jedne strane, rije je o izrazima koji pripadaju strunim terminologijama i
argonima, ije je nazivlje uglavnom jednoznano. S druge pak strane, veliki broj
engleskih rijei potjee od engleskih modela koji su i sami neologizmi, dakle nove rijei
koje jo nisu stigle razviti sekundarnu i openito druga dodatna znaenja To mogu
potvrditi primjeri iz nae podatkovne baze koji su engleskog podrijetla ili je engleski
jezik bio posrednik kod posuivanja. Ovi primjeri oznaavaju:

strojeve ili ureaje: akumulator, ampermetar, alkoholometar, atomizer,

elevator, karburator, kompresor, konvejer, kultivator, pasterizator,
separator, vaporizator, traktor itd.

Imenica atomizer oznaava a container that forces a liquid such as water or paint out as
a very fine spray (OALD :82), dok se znaenje hrvatske replike atomizer podudara s
gore navedenim engleskim modelom: naprava za rasprivanje tekuine ;raspriva
(RSR :128)

Znaenje imenice cultivator (L, 1995), koja u engleskom jeziku ima 2 znaenja: 1. a
person that cultivates (=grows crops on) the land 2. a machine for breaking up soil and
destroying weeds (=plants growing where they are not wanted) (OALD:374), podudara se
sa znaenjem hrvatske replike kultivator: 1. poljoprivredni stroj za obradu zemlje 2.onaj
koji kultivira; uzgajiva (RSR :759). Meutim, iako ovjeren ovaj naziv se u praksi ne
koristi u hrvatskom jeziku za oznaavanje uzgajivaa, osobu, nego stroj.

bolesti ili slino: alergija, atrofija, botulizam, degeneracija, dehidracija,

kloroza, kokcidioza, kontuzija.

Imenica alergija je u potpunosti u hrvatskom jeziku preuzela oba engleska znaenja 1.

imunoloka reakcija preosjetljivosti, obiljeena konim promjenama i drugim
simptomima i 2. oznaava odbojnost prema komu ili emu. (HER: 26) (AHDEL: 47).

Model contusion se u engleskim rjenicima tumai kao bruise or bruising (LDCE: 297),
an injury to part of the body that does not break the skin, SYN bruise (OALD: 334), to
se podudara s tumaenjem replike kontuzija u hrvatskom Rjeniku (RSR: 730) ozljeda
udarom ili zranim tlakom bez puknua tkiva, esto s podljevom krvi; nagnjeenje, naboj,
zgnjeenje.
Nultu semantiku ekstenziju vidimo pri preuzimanju modela atrophy koji u engleskom
rjeniku znai the condition of loosing flesh, muscle, strength, etc. in a part of the body

78
because it does not have enough blood figurative, formal The cultural life of the country
will sink into atrophy unless more writers and artists emerge (OALD: 83), kao i u
hrvatskom (jeziku primatelju) 1. usahlost tkiva, nestajanje prijanjeg oblika 2.
nestajanje, krljanje (nekog osjeaja, svojstva itd.) (RSR: 129)

kemijski procesi, spojevi, pojave: alkohol, evaporacija, kontaminacija,

kalcifikacija, kapilarnost, laktacija, ovulacija,

Znaenje engleskog modela alcohol 1. drinks such as bear, wine etc....2 the clear liquid
that is found in drinks...and is used in medicines, cleaning products, etc. (OALD: 36) je
u skladu sa znaenjem hrvatske replike alkohol : 1.zajedniki naziv za spojeve
ugljikovodika s jednom ili vie hidroksilnih skupina. 2. alkoholno pie u kojem ima etlnog
alkohola, etanola (vino, rakija, pivo) (RSR:72).

Engleska je posuenica asimilacija preuzela sva znaenja izvorne engleske rijei: 1.

proces kojim se novi sadraj i elementi prilagouju i pridruuju starijem ili
izjednaavanje 2. usvajanje i pretvaranje tvari koje ulaze u organizam (npr. hrane u
tjelesno tkivo) 3. jednaenje glasova prema nekom obiljeju artikulacije 4. skup procesa
izgradnje organskih spojeva iz anorganskih tvari 5. spajanje dvaju magmatskih stijena u
jednu 6. sposobnost osobe da shvati i prihvati novo iskustvo 7. stapanje pojedinca ili
skupine, lat. assimilatio assimilare: asimilirati ad- + similis: slian; simul: zajedno
(RSR:107 KL)
Assimilation 1. the act or process of assimilating or the state of being assimilated. 2. the
merging of cultural traits from distinct cultural groups. 3. Physiology The conversion of
nutriments into living tissues ;constructive metabolism (AHDEL:109)

radnju, postupke ili stanje: filtriranje, hibridizacija , humifikacija kiretaa,

maceracija, melioracija, sterilizacija, sedimentacija, vernalizacija, vigor,
viskoznost, viviparitet, poligamija.

dijelovi biljke, ivotinje ili neega, tvari: aleuron, amilaza, aorta, kazein,
perikarp, traheida, protoplazma.

Pojavu nulte ekstenzije nalazimo i kod posuivanja izraza koji oznaavaju kemijske ili
bioloke tvari, primjerice: amylase u engleskom jeziku oznaava an anzyme (= a
substance that helps a chemical change to take place) that allows the body to change
some substances into simple sugars (OALD:48). Isto znaenje ima i hrvatska posuenica
amilaza fiziol. enzim rairen u biljkama i ivotinjama; razgrauje krob na glikogen i
maltozu ili glukozu (RSR:81)

Suenje znaenja takoer pripada primarnoj adaptaciji jer je rije o izboru znaenja prije
nego to je leksem uao u Lp. Ta je promjena najea jer se uzima samo jedno znaenje
koje treba popuniti prazninu u imenovanju novih proizvoda, ideja i drugo, a ne sva
znaenja nekog modela.

79
Suenje polja znaenja

Primjeri iz naeg korpusa su sljedei:

Anglizam dekantator (dekanter) oznaava ureaj za odvajanje taloga od
bistre vode;talonik, zgunjiva (HER:223). U poljoprivredi su to iroke
staklene posude uskog grla u koje se pretae starije vino tako da talog
kojeg uvijek ima kod odleanih crnih vina ne doe u au. Ti se ureaji za
odvajanje taloga koriste i u preradi, maslina u maslinovo ulje, kod
biolokih proistaa otpadnih voda itd.
Izvorno znaenje modela decantator (decanter) se odnosi na a vessel used for
decanting, especially a decorative bottle used for serving wine. (AHDEL: 469).
Ovdje vidimo da je kod nae replike dolo do suenja u znaenjskom polju jer se u
hrvatskom ne spominju dekorativne boce.
engleska imenica ficus46 izvorno ima jedno znaenje: any of numerous
tropical trees, shrubs or climbers of the genus Ficus having pearlike
multiple fruits (AHDEL:655). Suenje znaenja u leksikom polju se
ogleda u uporabi posuenice fikus koja u hrvatskom jeziku oznaava
ukrasnu sobnu biljku podrijetlom iz indokineskih prauma (HER:343)
od dva znaenja engleske imenice combine: 1. also combine harvester a
large farm machine which cuts a crop and separates the grains from the
rest of the plant 2. a group of people or organizations acting together in
business (OALD:295) samo jedno se prenosi u hrvatski jezik. Prema
Ani, Goldstein imenica kombajn oznaava stroj za vie mehaniziranih
radnji u poljoprivredi i rudarstvu (RSR: 706).

Imenica osmosis 1. he gradual passing of a liquid through a membrane

(=a thin layer of material) as a result of there being different amounts of
dissolved substances on either side of the membrane. 2. the gradual
proces of learning or being influenced by sth, as a result of being in close
contact with it.(OALD: 1090), prelazei u hrvatski jezik, smanjuje broj
znaenja s dva na jedno te oznaava samo gibanje tekuine kroz
polupropusnu membranu koja dijeli dvije otopine razliite koncentracije
kako bi se koncentracije s obje strane membrane izjednaile. (RSR: 954).

engleska se posuenica degeneracija prilagodila hrvatskom jeziku

suenjem znaenjskog polja: proces pogoravanja ili slabljenja biolokih
i psihikih osobina s koljena na koljeno ili tijekom ivota osobe kao
patoloka i nuna popratna pojava (starenje); pojava progresivnog
zaostajanja, vraanja na jednostavnije i nie oblike evolucije. (RSR:267).
Naime, izvorno znaenje se, osim gore navedenog, odnosi i na
poljoprivredno zemljite koje se pogorava uslijed estog koritenja
Intensive farming in the area has caused severe degeneration of the land
kao i na moralno pogoravanje the process of becoming worse or less

46
Naziv nije iz korpusa

80
 acceptable in quality or condition:social/moral
degeneration (OALD:404).

imenica farm u engleskom jeziku oznaava odreenu povrinu zemlje (i

zgrade na njoj) koja se koristi za uzgoj usjeva i/ili dranje ivotinja (an
area of land, and the buildingsmon it , used for growing crops and /or
keeping animals..., OALD:559). Engleska posuenica farma , meutim, u
hrvatskim rjenicima ima znaenje uzgoja samo jedne kulture:
gospodarstvo, poljoprivredno dobro specijalizirano za uzgoj pojedinih
ivotinja (domaih ivotinja, krznaa) ili jedne kulture (kukuruza
itd.).(RSR:416), gospodarstvo, poljoprivredno dobro specijalizirano za
uzgoj pojedinih ivotinja (domaih ivotinja, krznaa) ili jedne kulture
(kukuruza) itd. (HER: 334).

Suenje broja znaenja:

Od dva znaenja engleske imenice combine (1 also combine harvester) a large

farm machine which cuts a crop and separates the grains from the rest of the plant 2 a
group of people or organizations acting together in business (OALD:295) samo jedno
se prenosi u hrvatski jezik. Prema Ani, Goldstein imenica kombajn oznaava stroj za
vie mehaniziranih radnji u poljoprivredi i rudarstvu (RSR:706).

Imenica bastard u engleskom jeziku ima 4 znaenja: 1 taboo, slang) ...a man
who has been rude, unpleasant or cruel.2 a man who people feel very jealous of or sorry
for-lucky or poor bastard. 3 used about something that causes difficulties or
problems:It's a bastard of a problem.4 (oldfashioned) a person whose parents were not
married to each other when he or she was born. (OALD: 113).
U hrvatski se jezik prenosi u primarnoj adaptaciji jedno znaenje (4.) za izvanbrano
dijete, kopile (RSR:160).

Anglizam drenaa Ani-Goldstein tumai kao isuivanje podvodnog zemljita

kopanjem kanala i polaganjem cijevi... (RSR: 330). Takvo tumaenje odgovara jednom
znaenju engleskog modela drainage: the process by which water or liquid waste is
drained from an area dok se drugo znaenje a system of drains (OALD: 464) i ne
nalazi se u rjenicima hrvatskog jezika.

Anglizam farmer u hrvatskom jeziku oznaava onoga koji ima farmu, vlasnika
farme (RSR: 416) dok u izvornom engleskom jeziku model farmer ima tri znaenja
1.one who works on or operates a farm. 2. one who has paid for the right to collect and
retain certain revenues or profits. 3. a simple, unsophisticated person, a bumkin
(AHDEL:641).

Engleska imenica incubator izvorno ima znaenja: 1. an appratus in which

environmental conditions , such as temperature and hunidity , can be controlled, often
used for growing bacterial cultures, hatching eggs artificially, or providing suitable
conditions for a chemical or biological reaction. 2. Medicine an apparatus for

81
maintaining an infant, especially a premature infant, in an environment of controlled
temperaturew , humidity and oxygen concentration. 3. a place or situation that permits
or encourages the formation and development , as of new ideas. A college that was an
incubator of new approaches to sociology (AHDEL).U hrvatskim rjenicima (RSR,
HER) uz posuenicu inkubator nisam nala 3. znaenje koje oznaava inkubator kao
mjesto gdje se stvaraju nove ideje, iako se u praksi koriste sintagme poput: poduzetniki
inkubator, fashion incubator, inkubator modnih talenata itd.47

Imenica mosaic u engleskom jeziku ima 6 znaenja: 1. a picture or a decorative

design made by setting small coloured pieces, as of stone or tile, into a surface. 2. a
composite picture made of overlapping, usually areal photographs, 3. something that
resembles a mosaic. 4. a viral disease of plants, resulting in light and dark areas in the
leaves, which often become shriveled and dwarfed, 5. a photosensitive surface, as in the
iconoscope of a television camera. 6. biology an individual exhibiting mosaicism
(AHDEL:1145). Hrvatski jezik uz imenicu mozaik preuzima dva znaenja 1. slikarska
tehnika koja se izvodi aslaganjem raznobojnih kamenia glazirane keramike ili stakla u
cementnu osnovu; 2. pren. sloeno dogaanje, proces koji se uoava i/ili pojanjava
(mozaik zbivanja)(RSR:884). Iako mozaik biljaka kao bolest koja najee napada
krumpir, duhan i krastavac ne postoji u hrvatskim rjenicima, taj se izraz koristi u
poljoprivredi. Dokaz njegove uporabe se nalazi na mrenoj stranici48.

Engleska imenica tractor ima dva znaenja: 1. a powerful vehicle with two large
and two smaller wheels, used especially for pulling farm machinery. 2 the front part of a
tractor-trailer, where the driver sits (OALD: 1660). Hrvatska imenica traktor preuzima
samo prvo znaenje: motorno vozilo za vuu poljoprivrednih alatki, strojeva i
vozila(RSR: 1330).

Nakon to je imenica vegetacija preuzela primarnom adaptacijom znaenja iz

jezika davatelja (engleski), dolo je do suenja broja znaenja, u smislu an abnormal
growth on the body (AHDEL: 1906) koje se ne nalazi u hrvatskim rjenicima.
U engleskom jeziku za glagol vegetirati postoji znaenje to engage in relaxing and
passive activities , such as watching television (AHDEL:1906), to se ne moe nai u
hrvatskim rjenicima.

Proirenje znaenja moe se dogoditi samo pri duljoj uporabi nekoga leksema u Lp.
Nakon to se dovri sekundarna adaptacija, ponekad se dogaa ak i druga sekundarna
adaptacija. Ona ne nosi naziv tercijarna jer je mali broj primjera. Pejorizacija se uklapa u
sekundarnu adaptaciju jer se dogaa pri slobodnoj uporabi primljenica u Lp. Uzmimo kao
primjer leksem najlon (Filipovi, 1986: 65-67):

primarna sekundarna druga sekundarna

47
https://www.google.hr/webhp?sourceid=chrome-instant&ion=1&espv=2&ie=UTF-8#q=poduzetni
%C4%8Dki%20inkubator%2C%20fashion%20incubator, 25. lipnja 2016.
48
https://www.google.hr/webhp?sourceid=chrome-instant&ion=1&espv=2&ie=UTF-8#q=Karakteristike+
+mozaik+krumpira+i+mozaik+duhana+ *

82
adaptacija adaptacija adaptacija

umjetno znaenje pejorativno
vlakno + plastinosti + znaenje

Isti autor (1986:153) govorei o procesu jezinog posuivanja navodi da se na

semantikoj razini (semantic level) javljaju dvije pojave kao rezultat jezinih kontakata.
Prva je adaptacija znaenja modela, a druga je semantiko posuivanje (semantic
borrowing). Osnovna je razlika izmeu njih u tome to se adaptacija znaenja modela
vri na posuenici koja je preuzeta iz jezika davaoca, a semantiko posuivanje je
transfer znaenja iz jezika davaoca na neku ve postojeu domau rije u jeziku
primaocu. Prva se pojava potpuno uklapa u proces jezinog posuivanja kao rezultat
jezinih kontakata jer ini cjelinu s ostala dva aspekta (fonolokim i morfolokim) u
analiziranju adaptacije modela. Druga je pojava po svojoj naravi drugaija jer nema
veze s posuenicama na adaptaciji kojih izgraujemo cijelu teoriju jezika u kontaktu.
Filipovi (1986:158) navodi da se potreba za novom rijei moe zadovoljiti jednim od
triju postupaka: a) tvori se nova rije od postojeih elemenata jezika; b) posuuje se
rije iz nekog drugog stranog jezika; c) mijenja se znaenje neke postojee stare rijei u
jeziku ili joj se pored starog dodaje novo znaenje. ... U semantici se najee spominje
est glavnih uzroka semantike promjene ( causes of semantic change): a) lingvistiki
uzroci, b) povijesni uzroci, c) socijalni uzroci, d) psiholoki uzroci, e) strani utjecaj kao
uzrok semantike promjene, f) potreba za novom rijei kao uzrok semantike promjene.
Pogledajmo koje su kategorije promjena znaenja: Ako semantike promjene
kategoriziramo prema elementima tradicionalne analitike definicije znaenja koja se
osniva na odnosu izmeu simbola ( imena) i znaenja, dobivamo dvije kategorije
promjene znaenja: a) one bazirane na vezi izmeu znaenja; b) one bazirane na vezi
izmeu oblika. Toj se kategorizaciji moe dodati i podjela asocijacija na a) asocijaciju po
slinosti i b) asocijaciju po povezanosti. Spojimo li te dvije podjele, dobit emo etiri
osnovna tipa semantikih promjena: 1. metafora slinost po znaenju; 2. metonimija
povezanost po znaenju; 3. puka etimologija slinost po obliku; 4. elipsa povezanost
po obliku.
I na kraju spomenimo da se i procjena znaenja primljenice moe mijenjati. Procjena
znaenja u sklopu promjene znaenja pokazuje kretanje u dva pravca: a) pravac
pogoranja znaenja pejorizacija (pejoration), b) pravac poboljanja znaenja
amelioracija (amelioration). Ta dva pravca kretanja mogu poinjati od nultog stadija, koji
je neutralan, i kretati se prema gore, tj. prema poboljanju, ili prema dolje, tj. prema
pogoranju znaenja.

Proirenje znaenja u znaenjskom polju, odabrani primjeri:

Imenica botulism a serious ilness caused by bacteria in badly preserved food

(OALD:170), prema Rjeniku Ania i Goldsteina ima dva znaenja 1. kem. proces
stvaranja otrovnih plinova u konzervi 2. med. opasna bolest, otrovanje koje nastaje
uivanjem mesnih preraevina zaraenih bacilom Clostridium botulinum.

83
 Da je rije botulizam proirila znaenje u drugom polju, govori injenica da osim
to oznaava bolest, u naem jeziku oznaava i proces stvaranja otrovnih plinova u
konzervi (RSR: 197).

Anglizam vegetacija preuzima oba znaenja iz jezika davatelja u primarnoj

adaptaciji: plants in general, especially the plants that are found in a particular area or
environment: The hills are covered in lush green vegetation (OALD: 1732-1733). U
sekundarnom proirenju taj se naziv koristi i za rastenje, razvijanje biljaka (RSR:
1378).

Rije chemistry izvorno oznaava 1 the scientific study of the structure of the
substances, how they react when combined or in contact with one another, and how they
behave under different conditions 2 the chemical strucure and behaviour of a particular
substance 3 the relationship between two people, usually a strong sexual
attraction(OALD:252).
Njena replika kemija se osim gore navedenih znaenja pojavljuje u znaenju proizvoda
koji je dobiven sintetikim putem ili u kojem se osjea upotreba konzervansa, herbicida
itd. (sokovi, voe, povre itd.) (RSR:680). Koritenje je tog znaenja negativnije od iste u
jeziku davatelju (pejorizacija).

Znaenje rijei cooperation 1 the fact of doing something together or of working

together towards a shared aim. 2 willingness to be helpful and do as you are
asked(OALD:339), prenosi se u hrvatski jezik, prema rjeniku Ania i Goldsteina
nultom semantikom ekstenzijom: kooperacija se odreuje kao 1. zajedniki rad sa
zajednikim ciljem;suradnja 2. usklaena raspodjela i organizacija poslova na pripremi,
proizvodnji i plasmanu nekog proizvoda.... Proirenje znaenjskog polja se vidi u
tumaenju ovog naziva i kao kolektivnog udruenja za promet i proizvodnju;
kooperativi, zadruge (poljoprivredne, proizvodne, kreditne) (RSR:733-734).

I na kraju spomenimo da se i procjena znaenja primljenice moe mijenjati.

Procjena znaenja u sklopu promjene znaenja pokazuje kretanje u dva pravca: a)
pravac pogoranja znaenja pejorizacija ( pejoration), b) pravac poboljanja znaenja
amelioracija ( amelioration). Ta dva pravca kretanja mogu poinjati od nultog stadija,
koji je neutralan, i kretati se prema gore, tj. prema poboljanju, ili prema dolje, tj. prema
pogoranju znaenja. (Filipovi, 1986:160) O stvaranju novih znaenja rijei u
engleskom jeziku (amelioracija, pejorizacija i dr.) pie Gai (2009).
Prema Nikoli-Hoyt (2005: 202) U procesu proirenja znaenja pojavljuje se znatan
broj pseudoanglicizama koje su nastale od engleskih elemenata, ali koje u takvom obliku
ili znaenju nisu potvrene u engleskom jeziku.
Na primjer, izraz kontrola u hrvatskom jeziku ima dva znaenja pregled, nadzor,
provjera i metonimija ustanova ili osobe koje obavljaju kontrolu (RSR:729). Taj
izraz u engleskom jeziku (control) takoer znai pregled, nadzor, provjera (LDCE: 729),
dok se, iako sve rjee, u hrvatskom jeziku u poljoprivredi koristi kontrola korova u
smislu suzbijanja, unitavanja korova.
Treba rei da naziv kontrola u poljoprivrednom kontekstu moe biti hiperonim za
suzbijanje, promatranje i drugo.

84
Dakle kada se kae kontrola kukaca (tema Rozman) tu se misli na promatranje, suzbijanje
itd.

Engleska imenica container izvorno oznaava 1. a box, bottle etc. in which sth
can be stored or transported, 2. a large metal or wooden box of a standard size in which
goods are packed so that they can easily be lifted onto a ship , train etc.to be
transported (OALD:328).
Sekundarno proirenje znaenja izraza kontejner u hrvatskom jeziku se ogleda u tome to
oznaava veu konstrukciju za skupljanje otpadaka i vrst hermetiki zatvoren
spremnik za razne terete bez obzira na materijal od kojeg je izraen (RSR:725). U
poljoprivredi su to posude sa zemljom za uzgoj bilja, a postoje i izvedenice poput
pridjeva u izrazu kontejnirana sadnica.

Imenica pump u engleskom jeziku ima 3 znaenja: 1. a machine that is used to

force liquid, gas or air into or out of sth, 2. a woman's formal shoe that is plain and does
not cover the top part of the foot, 3.a woman's light soft flat shoe worn for dancing or
exercise: ballet pumps (OALD:1246).
Rije pumpa u hrvatskom jeziku, osim to znai kao i u engleskom jeziku 1. mehanika
naprava za crpenje tekuine ili plina; crpka 2.orue kojim se ubacuje zrak u to,
oznaava i prodajno mjesto gdje se toi gorivo (RSR:1072). U ovom sluaju u
primarnoj je adaptaciji dolo do suenja broja znaenja samo na 1. znaenje. U
sekundarnoj adaptaciji dolazi do proirenja broja znaenja i znaenjskog polja sa crpke na
cijelo prodajno podruje, p. bomba: crpaljka na brodu. Treba spomenuti da se u
hrvatskom jeziku u neformalnom govoru naziv pumpa koristi kao metafora za ljudski
organ srce.

Proirenje broja znaenja

Rije amputirati se u primarnoj adaptaciji prilagodila nultom semantikom

ekstenzijom i zadrava znaenje engleskog modela amputate : to cut of someones arm,
leg, finger etc. during a medical operation (LDCE:41), hrv. uklanjati neizljeive ili
teko oteene dijelove tijela operacijom... (RSR:83), negativnoj konotaciji oznaava
uklanjati, odstraniti ono to je bilo na smetnji ili tetu (amputirati teritorij; amputirati
deficitarne dijelove poduzea).

Engleska imenica banana izvorno ima denotativno znaenje 1. long curved fruit
with a thick yellow skin and soft flesh, that grows on trees in hot countries, konotativno
uz glagol ili imenicu: 2. go bananas to become angry, crazy or silly, 3. banana belt a
region where the weather is warm, 4. banana republic a poor country with a weak
government, that depends on foreign money, 5. banana skin something that could cause
difficulty or embarrassment, especially to sb in a public position, 6. banana split a cold
dessert made from a banana that is cut in half along its length and filled with ice cream,
nuts, etc. (OALD: 104)
U hrvatskom jeziku replika banana, osim gore navedenih znaenja koji su preuzeti iz
jezika davatelja: 1. tropska voka, 2. biti u banani (biti do grla u problemima
http://www.zargonaut.com/biti-u-banani*), 3. govorimo o toplinskom pojasu, 4.

85
nestabilna zemlja u kojoj vlada bezakonje, 5. kora banane sklizak teren, problem ili
pitanje na kojem se mogue okliznuti, 6. vrsta slastice koja se sastoji od banane
prepolovljene cijelom duinom, sladoleda, okoladnog preljeva... Postoje znaenja
sekundarnog proirenja koja nisam nala u engleskim rjenicima poput: 7. banana
utika e ektrini utika (po obliku slian plodu banane), 8. glagol bananirati (koga) ,u
portu argonskim jezikom, znai izvesti blokadu protivnikog igraa, prilijepiti bananu,
9. banana film metoda dugoronog konzerviranja manjih predmeta i rezervnih dijelova,
nakon potapanja u rastopljeno zatitno sredstvo i hlaenja oko predmeta se formira
elastini zatitni sloj koji se pri dekonzervaciji lako skida, 10. u argonu oznaava muki
spolni organ (RSR: 151).
Ovdje imamo pogoranje znaenja (pejorizaciju): 4, 5 i poboljanje znaenja
(amelioraciju) 8.

Imenica bastard u engleskom jeziku ima 4 znaenja: 1. taboo, slang a man

who has been rude, unpleasant or cruel. 2. a man who people feel very jealous of or
sorry for-lucky or poor bastard. 3. used about something that causes difficulties or
problems:It's a bastard of a problem.4. (oldfashioned) a person whose parents were not
married to each other when he or she was born. (OALD: 113).
U hrvatski jezik replika bastard prenosi u primarnoj adaptaciji jedno znaenje (4.) za
izvanbrano dijete, kopile (RSR: 160)
Kako Rjenik stranih rijei i Hrvatski enciklopedijski rjenik donose i znaenje plod
mijeanja dviju rasa ivotinja ili ukrtavanje dviju razliitih biljnih vrsta; mjeanac,
krianac, hibrid( RSR : 160; HER: 95) koje nisam nala u engleskim rjenicima
(OALD, LDCE), pretpostavljam da je nastalo u sekundarnoj prilagodbi.

Imenica bulldozer u primarnoj adaptaciji preuzima izvorno znaenje jezika

davatelja a powerful vehicle with a broad, steel blade in front, used for moving earth or
knocking down buildings (OALD:195) da bi u sekundarnoj adaptaciji dolo do
metaforikog proirenja znaenjem prodorne osobe velike energije koja se ne zaustavlja
pred zaprekama i tekoama (RSR: 209). Meutim, u praksi se taj naziv iskljuivo
koristi u prvom denotativnom znaenju stroja koji slui za iskop,otkopavanje ruevina,
uklanjanje prepreka i snijega, poravnavanje zemlje i ostalog rastresitog materijala.

Cirkulacija, osim u denotativnom znaenju koje se u stoarstvu odnosi na

kruenje ili optok krvi, u konotativnom znaenju to je promet robe, iroka distribucija.

Imenica economist u engleskom jeziku znai a person who studies or writes

about economics (OALD: 488). Hrvatska replika ekonomist koja je preuzela u primarnoj
adaptaciji znaenje strunjak u znanjima ekonomije koji prouava stvaranje
materijalnih dobara i kretanje novca u drutvu poela se koristiti u prenesenom
znaenju kao tedljiv ovjek (RSR: 361).

Imenica erosion oznaava the erosion of the coastline by the sea; soil erosion i
metaforiko znaenje the erosion of her confidence(OALD: 519). Uz ta znaenja u
hrvatskom jeziku replika erozija ima znaenje povrinsko oteenje koe, sluznice ili
tkiva (RSR: 394).

86
 Imenica fikus, nakon to je primarnom adaptacijom suzila znaenje na ukrasnu
biljku (v. Suenje u polju), u razgovornom stilu oznaava osobu koja nema velike ovlasti,
primjerice, predsjednik drave49.

Engleska imenica inventory izvorno ima dva znaenja : 1. written list of all the
objects, furniture etc. in a particular building, 2, all the goods in a shop (OALD:829).
U hrvatskom jeziku uz posuenicu inventar nalazimo oba znaenja iz jezika davatelja:
1. toan popis imovine, 2. sama ta imovina ( RSR: 617) te u razgovornom stilu stalno
dolaziti na neko mjesto, biti stalni gost (u kavani ili sl.), biti uvijek prisutan.

Engleski model inoculation nastaje od glagola inoculate koji znai: 1. to protect

person or an animal from catching a particular disease by injecting them with a mild
form of a desease (OALD: 811). Gore navedeno je u skladu s jednim znaenjem
hrvatske replike inokulirati od koje nastaje imenica inokulacija (unositi zarazne klice i
njihove produkte u ivo tkivo radi dijagnoze ili postizanja imuniteta; cijepiti, kalemiti
(RSR: 603). Meutim u sekundarnoj adaptaciji taj glagol u poljoprivredi znai urezivati
izbojak pitome biljke u divljaku;cijepiti, kalamiti (RSR: 603).

Inkubator 1.zatvoreni aparat u kojem se dri nedonoad uz mogunost regulacije

temperature, vlage i dovoda kisika 2. ureaj za uzgoj pilia i druge peradi umjetnim
putem 3. termostatirani aparat za uzgoj bakterijskih kultura, poduzetniki inkubator, lat.
incubatio; incubator: koji lei u ili na emu (AGR)
U primarnoj prilagodbi u poljoprivredi uzelo se 2.znaenje da bi kasnije u sekundarnoj
semantikoj prilagodbi (pogledati Enciklopedijski jer nema u AGR) dobilo novo
znaenje, naroito u sintagmama, primjerice: poduzetniki incubator, fashion incubator.
Iako se u posljednih godina mnogo koristi, taj naziv jo nije ovjeren u hrvatskim
rjenicima.

Kontejner prvotno je u opem jeziku bila vea konstrukcija za skupljanje,

odlaganje otpadaka, a sada je taj izraz preao u struni poljoprivredni i oznaava plastini
lonac za cvijee, a postoji i pridjevna izvedenica: kontejnirana sadnica je uzgojena u
kontejnerskoj vreici ili loncu razliitih veliina i boja.

Maestral oznaava umjeren do jaki ljetni vjetar, ali metaforiki i akciju HVO-a i
Armije BiH tijekom domovinskog rata.

Magnet 1. tijelo koje privlai eljezo i elik, stvara oko sebe magnetsko polje a
odbija dijamagnetike 2. onaj koji privlai pozornost, lat.magneticus: magnetski.

Manipulacija 1.rukovanje ili baratanje predmetima i robom 2. postupak

podinjavanja pojedinca 3. smiljeno baratanje krivim podacima 4. utjecanje na porast ili
pad cijena lat. manus: rukovanje.

49
.www.dnevno.hr/.../treba-li-nam-predsjednik-fikus, 24. svibnja 2016.

87
 Masa osim denotativnog znaenja koja se odnosi na koliinu materije sadrane u
nekom tijelu, oznaava i teinu izraenu u kilogramima kao i veliko mnotvo ljudi,
svjetinu tromost, nepokretnost, veliku koliina ega lat. massa: tijesto gr. maza:
jemeni kola massein: mijesiti.

Materijal oznaava: 1. grau, gradivo, sirovinu od koje je izgraeno neto,

opremu, pribor, spise, dokumente, ali i ljude shvaene kao snagu i koliinu njem.
Material, v. materijalan.

Metal je zajedniki naziv za niz kemijskih elemenata, tvari koje imaju svojstva
metala, ali u argonu oznaava metalni novac, odnosno metonimiju u kojoj je metal
novac lat. metallum: ruda.

Montaa u konotativnom smislu oznaava namjetaljku, podmetanje, fr. montage

Motor je u prenesenom ili konotativnom znaenju stvar ili osoba koja potie ili
daje kretanje.

Mutacija 3. (+potenc): promjena uope.

Nektar u mitologiji oznaava napitak bogova na Olimpu koji zajedno s

ambrozijom daje vjenu mladost, dok je u prenesenom znaenju to svaki cvjetni sok,
slatki sok, lat. nectar.

Opijum u opem jeziku oznaava: 1. zgusnut i osuen mlijeni sok koji se dobiva
zarezivanjem nezrelih glavica maka te se 2. od te tvari dobija droga. Meutim, u
prenesenom znaenju to je svako sredstvo koje zaokuplja pojedinca ili mase (moderna
pop i rock glazba opijum su za mase) lat. opium: makov sok gr.opion-opos: sok.

Organizam u denotativnom smislu oznaava: 1.ukupnost organa i svega ostaloga

to ini jedinstvo funkcije i ivota tijela ovjeka ili ivotinje te 2. jedinku ivoga svijeta,
ali u prenesenom se znaenju odnosi na ono to je organizirano, to radi kao organizam,
lat. organismus.

Oscilacija osim denotativnog znaenja titranje, kolebanje, neujednaenost

(cijena), ima i konotativno koje se odnosi na nestalnost, uspon, pad (oscilacije u njegovu
ponaanju su este), njem. Oszillieren; lat. oscillare: njihaljka.

Parazit u opem jeziku oznaava: 1. organizam koji ivi u tijelu drugog

organizma, a u konotativnom znaenju to je 2. onaj koji ivi od tueg rada, gr.
parsitos: koji jede pokraj; para- + stos: ito, hrana.

Patologija oznaava u opem jeziku 1. granu medicine koja se bavi prouavanjem

bolesti, bolesnih procesa i pojava u organizmu ovjeka, ivotinja i biljaka (humana
patologija; ivotinjska patologija; fitopatologija), ali i 2. ukupnost funkcionalnih i

88
anatomskih manifestacija neke bolesti. Pridjev patoloki se odnosi na abnormalnu,
bolesnu pojavu, na primjer otuda i prilog u izrazu patoloki ljubomoran, gr. pathologa.

Penetracija osim denotativnog znaenja 1. a) pravljenje sebi puta u to ili koga,

esto uz primjenu sile; prodiranje, probijanje b) term. prodiranje mukog spolovila u
vaginu, 2. razlijevanje ili prodiranje kroz pukotine ili spore, ima konotativno znaenje
pronicljivo shvaanje smisla ili znaaja ega; intelektualna prodornost, lat. penetrare.

Produkt oznaava: 1. a) rezultat ljudskog/mehanikog rada na polju materijalnog

ili duhovnog stvaralatva; proizvod; b) rezultat, posljedica, proizvod prirodnih procesa
(kemijske analize); 2. pren. posljedica, rezultat ega (neije gluposti); 3. mat.rezultat
dobiven mnoenjem; umnoak, njem. produkt, lat. productum: proizvod.

Profit oznaava: 1. ekon. koliinu novca koja se dobije kada se od ukupnog

prihoda poduzea odbiju trokovi svih inputa ili proizvodnih faktora; viak, dobit, dok se
u prenesenom znaenju odnosi na dobit iz neke situacije (novana, moralna i sl.), njem.
Profit fr. profit lat. profectus: napredak; pro- + facere: initi.

Pumpa se u denotativnom znaenju odnosi na: 1.mehaniku napravu za crpenje

tekuine ili plina, crpku; 2. orue kojim se ubacuje zrak u to; 3. prodajno mjesto gdje se
toi gorivo, p. bomba: crpaljka na brodu. U argonu oznaava srce jer kontrakcijama
pokree ili pumpa krv po tijelu50. U engleskom jeziku to je filling station, petrol (gas)
station (LDCE).

Rekapitulacija se odnosi na: 1. kratak pregled i ponavljanje sadraja izlaganja,

saimanje bitnih dijelova teksta ili govora; rezimiranje, sumiranje; 2. a) unos glavnih
stavki nekog rauna u posebnu knjigu; b) knjiga s takvim pregledom podataka iz ostale
knjigovodstvene dokumentacije; 3. prisjeanje na prole dogaaje, doivljaje i sl. te
razmiljanje o njima, njem. Rekapitulieren.

Rekristalizacija 1. ponovljena kristalizacija radi dobivanja istijih kristala ili

kristala eljenih oblika; 2. ponovno pojavljivanje kristalne strukture kod valjanih metala;
nastaje nakon grijanja, re + kristalizacija.

Restrikcija 1. zadravanje unutar granica; ogranienje; 2. stanje kada to postane

ue, manje; suenje, lat. restrictus: ogranien.

Rezonanca, osim to u fizici oznaava sposobnost produenja ili pojaanja

zvunog vala koju imaju prostori ije stijenke dobro odbijaju zvune valove; jeka, odjek,
odzvanjanje, odzvuk, razlijeganje, u prenesenom se znaenju odnosi na odjek, utjecaj u
javnosti neke iskazane ideje, predloene zamisli i sl., lat. resonantia: odjek.

Sterilnost oznaava: 1. osobinu onoga koji je sterilan, svojstvo onoga to je

sterilno; neplodnost, usp. sterilitet, a u prenesenom znaenju je to nekreativnost,
neproduktivnost, lat. sterilis: neplodan.
50
https://www.google.hr/?gws_rd=ssl#q=pumpa+je+metafora+za+srce, 25. lipnja 2016.

89
 Temperatura, osim u denotativnom znaenju ovaj naziv ima konotativno znaenje
koje nije ovjereno u RSR, ali se koristi u svakodnevnom jeziku, na primjer: Rock sastav
je podigao temperature u dvorani.

Vakuum je naziv koji u fizici oznaava prostor u kojem nema materijalnih estica
(ali moe sadravati polje sila, npr. elektrino, magnetsko ili gravitacijsko); zrakoprazni
prostor, ali u prenesenom znaenju to je praznina, nitavilo, nepostojanje ideja ili javnog
ivota, lat. vacuum: prazno.

Vegetiranje, osim to oznaava rast i razvoj biljaka u prenesenom znaenju (za

razliku od vegetacije), ta se rije odnosi na neaktivan ivot; ivotarenje te je u
razgovornom jeziku to naziv za odravanje na ivotu uz pomo medicinskih aparata (u
komi je, zapravo vegetira) lat. vegetabilis: koji je sposoban ivjeti i rasti.

9.3. Elipsa

Elipsa se javlja u jezinom posuivanju i oznaava izostavljanje rijei u frazi ili

sloenici. Prema Filipoviu (1990: 70) ona se javlja u modelu i u anglicizmu. U ovom
sluaju se radi o modelu. Naime, izvorni model combine je bio dio sloenice combine
harvester koja je ispustila svoj drugi element, a prvi combine preuzima znaenje cijele
sloenice. Stoga ostaje naziv kombajn i oznaava poljoprivredni stroj.

10. Analiza anglizama i engleskih tuica u poljoprivrednim

udbenicima, doktorskim radovima , asopisima i glasilima
10.1. Anglizmi

Iako nisu predmet rasprave u ovom radu, na dolje navedenim primjerima spomenut
emo jo neke oblike engleskog utjecaja na poljoprivredno nazivlje u hrvatskom jeziku
poput jukstapozicije, prevedenice, terminologizacije imena. Kao to je gore navedeno
(7.2.), osim veine anglizama koji su fonoloki i morfoloki prilagoeni hrvatskom
jeziku, u studentskim udbenicima (Kralik, 2007), (Bogut i sur. 2013), doktorskim
radovima (Tadi: 2013) kao i asopisima Sjemenarstvo (2012), Krmiva (2014) postoje
engleske tuice, tj. strane rijei uzete iz engleskog jezika u izvornom obliku. Moram
napomenuti da postoje raznolikosti u oznaavanju anglizama. Neki autori, na primjer, na
kraju knjige piu pojmovnike (Bogut, str. 357-370) dok ih drugi taksativno navode bez
objanjenja (Kralik, str.499-506).

(1) Mukozan sluzav, sluzni (Bogut, str. 365);

(2) molecule DNA kopiraju informaciju(Kralik, str. 223);

90
 (3) svojstava koja segregiraju(Kralik, str. 237);
(4) Ove vrste mapa variraju s obzirom na(Kralik, str. 244)
(5) Aktivne tvari bjelanevina koje se apsorbiraju u tijelo svinje(Kralik, str. 317)
(6) Cushingov sindrom ( Bogut, str. 359);
(7) Kupfferove stanice (Bogut, str. 364);
(8) intenzivirana su znanstvena istraivanja (Kralik, str. 372);
(9) Lanana reakcija polimerazom, PCR (od engl. Polymerase Chain Reaction)
(Kralik, str. 227);
(10) CSB markeri (od engl. Clone/Sequence Based); fingerprint markere (od
engl. fingerprint = otisak prsta); umetanje ili brisanje nukleotidnih slijedova, tzv.
indel (od engl. insertion + deletion) (Kralik, str. 238);
(11) ...zasienih masnih kiselina (SFA od engl. saturated fatty acids) (Kralik,
str. 389)
(12) uporabom ureaja za sijeenje Warner-Bratzler (WB) (Kralik, str. 417);
(13) odabir grla za performans test zasniva se na(Kralik, str. 194);
(14) Mape genetske povezanosti (linkage mape) (Kralik, str. 242);
(15) predaja topline putem zraenja (radijacije) ovisi(Kralik, str. 440);
(16) ..putem kondukcije (provoenja) (Kralik, str. 440);
(17) zrak koji ivotinja izdie (ekspiracijski zrak)(Kralik, str. 441);
(18) obrada samo u trake u redu za sjeme, a ostali dio se ne obrauje (odatle
naziv Strip tillage) (51.biljeka)
(19) i no tillage (ili direktna sjetva ili izostavljena sjetva) (51.biljeka)
(20) Budui da pri no-tillage tehnologiji nema oranja (51.biljeka)
(21) Struktura hranidbene mree tla je vrlo kompleksna(51. biljeka)
(22) U ovom sluaju mal ili zastor tla moe biti mrtvi ili ivi, a uglavnom je
nastao In situ (51.biljeka)
(23) Sustav obrade tla pri kojem se na povrini tla ostavlja strn od slame i
obrauje se podpovrinski sloj tla, naziva se Stubble mulch farming ili obrada tla
u mal (51.biljeka)
(24) prakticira se diskontinuirani sustav biljne proizvodnje uglavnom itarica
tzv. Dry farming system ili sustav suhog ratarenja51;

(25) .svi biljni rezidui ostaju na polju. (Kralik, str. 18);

(26) Ovaj penetrometar ima mogunost prijenosa podataka u Microsoftov
tablini kalkulator Excel (Kralik, str. 10);
(27) Pluno tijelo s odgrnjaom od troslojnog elika, dlijetastim izmjenjivim
vrhom lemea i tzv. peraja (fin coulter) crtalom integriranim u tijelo pluga
(Kralik, str. 18);
(28) treba poznavati tehnike podatke pluga: masu, zahvat i promjenjivost
zahvata po plunom tijelu, broj plunih tijela, visinu do okvira (klirens) (Kralik,
str. 18);
(29) izel (eng.:Chisel) orue je koje obrauje (rahli) tlo bez preokretanja i
poremetnje prirodne slojevitosti(Kralik, str. 24);
(30) tvornica Rabe za dopunsku pripremu tla nudila je packer valjak, a za
sjetvu strnih ita mehaniko-pneumatsku sijaicu Turbodrill(Kralik, str. 24);

51
http://suncokret.pfos.hr/~jdanijel/literatura/ATiSBP/01_Odabrani%20tekstovi%20iz%20obrade%20tla.pdf

91
 (31) Takav nain sjetve strnih ita osmislila je i kao prva na naa polja dovela
tvrtka RAU (Kralik, str. 28);
(32) Stroj je bio poznat po nazivu Rotosem RAU, a sastojao se od rotirajue
drljae (rototillera) (Kralik, str. 28);
(33) Zvrk ili kruna drljaa (Cyclotiller) moe biti postavljena ispred sijaice
(Kralik, str. 30);
(34) Spojnim ureajem (Hydropack) se uz zvrk drljau i zupasti valjak
prikljuuje sijaica za sjetvu strnih itarica ili okopavina. (Kralik, str. 33);
(35) Sjetva strnih ita Kombisemom u mul (Kralik, str. 34);
(36) Sijaica John Deere 750 A pogodna je za sjetvu strnih itarica(Kralik,
str. 34);
(37) Proizvoa poljoprivrednih strojeva Horsch(Kralik, str. 36);
(38) Europske sijaice mogu se opremiti za sjetvu u mul(Kralik, str. 40);
(39) Proizvoa je izradio nekoliko razliitih sklopova alata za obradu izoranog
ili nedirnutog tla(Kralik, str. 42);
(40) Specifinost ove sijae jedinice je postrana-off set postava diskosnih
ulagaa (Kralik, str. 48);
(41) TL-bez zranice (tubeless) (Kralik, str. 62);
(42) Ta grupa poznata je pod nazivom Power-shift mjenjai.(Kralik, str. 67);
(43) hidrauliko-mehaniki mjenja s podijeljenim tokom snage (Power
Split CVT) (Kralik, str. 68);
(44) a druga je staza kontinuirani mjenja-hidraulika staza (CVT) (Kralik,
str. 68);
(45) programska podrka ITEC Pro (InteligentTotal Equipment Control)
namijenjena je automatskom voenju traktora i stroja-orua pri okretanju na
uvratinama. (Kralik, str. 79);
(46) Vrlo je bitno razumjeti principe i utjecajne faktore trakcijske uinkovitosti
(Kralik, str. 81);
(47) Deformabilni kota na mekoj podlozi (Kralik, str. 81);
(48) Redukcija brzine kretanja je naelno poznata kao klizanje (Kralik, str.
83);
(49) Valja napomenuti da maksimalna trakcijska uinkovitost kotaa (Kralik,
str. 85);
(50) uinkovitost cjelokupnog traktora je definirana kao uinkovitost
predane snage (Power Delivery Efficiency=PDE). (str.86)52;
(51) Traimo ozbiljne dilere za prodaju ovih strojeva (Agroglas, str. 33, 307,
27. 2. 2013., Glas Slavonije, Osijek);
(52) U strukturi ukupne poljoprivredne proizvodnje 66 posto farmi su ratarske
(Agroglas, str. 376, 28.10.2015., str.17);
(53) Ovogodinja je Agritechnica najvei sajam poljoprivredne mehanizacije
(isto, str.14);
(54) Agritechnica potvruje svoju poziciju najveeg meunarodnog showa
poljoprivredne mehanizacije(isto);
(55) Najinternacionalnija izloba do sada (naslov, isto) za isto 3 razliita naziva
(sajam, show i izloba);
52
(http://www.strojevi.com.hr/uploads/integralna_tehnika_obrade_tla_i_sjetve.pdf, 27. svibnja 2016-

92
 (56) I u najmanjem biopovrtnjaku uvijek se moe nai neki kutak za zainsko
bilje(Agroglas , str. 376, 28.10.2015., str. 42);
(57) Vrt..ukrasite i krizantemama( Agroglas, str. 376, 28.10.2015, str. 44);
(58) Jesenska dekoracija koja se voli epuriti (Agroglas, str. 376, 28.10.2015.,
str. 44); dekoracija = ukraavanje;
(59) Dati prednost pre ili post emergence herbicidima? (primjena herbicida
prije nicanja korova ili poslije nicanja korova) (isto, str. 28);
(60) proizvoai eerne repe su se okrenuli primjeni herbicida u postu,
nakon nicanja korova i eerne repe.(isto, str. 28);
(61) Hibridi tolerantni na suu i klimatske stresove (isto, str. 24);
(62) predstavnici tvrtki RWA; govorei o RWA hibridima (isto, str. 24);
(63) .Novo sjeme u ponudi RWA(isto);
(64) ....dva hibrida ExpressSun koji su otporni na herbicid Express(isto, str.
22);
(65) Nunost implementacije znanosti u poljoprivredu (Agroglas, str.14, 307,
27. 2. 2013., Glas Slavonije, Osijek);
(66) Odabirom Dubrovnika jaa internacionalizacija simpozija (isto, str.15);
(67) Potreba za konzervacijom resursa (sustainable agriculture ili odrivi
nain gospodarenja; (53.zabiljeka)
(68) Worst case scenario: topljenje polarnih kapa, poplave, prestanak toplih
morskih struja, ubrzani dolazak novog ledenog doba53;
(69) Meliorativni zadatak popravljanje nepovoljne uslojenosti tla; Korektura
klime (i humidni i aridni uvjeti; vibracijski (VIBROTILERI)54;
(70) Alat koji se koristi za rezidbu voaka valja dezinficirati alkoholom
( Agroglas, str. 47, 27. 2. 2013., Glas Slavonije, Osijek).

S obzirom na gore navedene primjere, moe se vidjeti velika raznolikost u pisanju

anglizama. Neki se piu u obliku kratica jer razvoj znanosti i tehnologije potie njihovu
uporabu. Naime, one, prema miljenju strunjaka u poljoprivredi, istovremeno ostvaruju
komunikaciju i tede vrijeme. U gore navedenim primjerima one se pojavljuju:
bez objanjenja, ali se u kontekstu podrazumijeva da je to tvrtka (RWA); tvrtka
RAU;
kratici prethodi objanjenje na hrvatskom jeziku, u zagradi puni engleski naziv iza
kojega dolazi engl. kratica: uinkovitost predane snage (Power Delivery
Efficiency = PDE); ureaja za sijeenje Warner-Bratzler (WB);
kratici prethodi objanjenje na hrvatskom jeziku, kratica i u zagradi, objanjenje
na engleskom jeziku; programska podrka ITEC Pro (Inteligent Total Equipment
Control); zasienih masnih kiselina (SFA od engl. saturated fatty acids);
Lanana reakcija polimerazom, PCR (od engl. polymerase chain reaction);
objanjenje iza kojeg slijedi kratica u zagradi: kontinuirani mjenja hidraulika
staza (CVT); podijeljenim tokom snage (Power Split CVT); Stroj je bio poznat po
nazivu Rotosem RAU;

53
http://www.pfos.hr/~dsego/Osnove bilinogojstva Predavanja 2014 15/Osnove Bilinogojstva 001 (uvodni
dio). 27. svibnja 2016.
54
(http://www.pfos.hr/~dsego/Osnove bilinogojstva Predavanja 2014 15/Osnove Bilinogojstva 004)

93
 kratica iza koje slijedi objanjenje na engleskom jeziku u zagradi; CSB markeri
(od engl. Clone/Sequence Based);
kratica iza koje slijedi objanjenje na hrvatskom jeziku, a u zagradi se nalazi puna
rije te kratice ;TL bez zranice (tubeless).

Fonoloka razina prilagodbe

Prema Babiu i sur. (2000: 58) posuenice bi se trebale pisati prema izgovoru kao
primjerice izel orue. U primjerima iz navedenih reenica isti se naziv pie prema
kombinaciji izgovora i ortografije (mul); prema izgovoru (mal) i prema ortografiji
(mulch).

Morfoloka razina prilagodbe

Najvie ima imenskih posuenica i tuica koje se prilagoavaju morfolokim
pravilima hrvatskog jezika te se sklanjaju kao i hrvatske rijei. Primjeri iz korpusa to
potvruju: polimerazom, kondukcije, Microsoftov, rototillera, dilere, farmi, herbicida,
herbicidima, meunarodnog showa, alkoholom.

Za razliku od imenica, pridjeva ima manje. Neki od njih su: mukozan, CSB
marker, fingerprint marker, performans test, no-tillage tehnologija, stubble mulch
farming, diskontinuirani sustav, dry farming system, Microsoftov tablini kalkulator, izel
orue, packer valjak, deformabilni kota, humidni i aridni uvjeti.

Glagoli se manje posuuju te se stoga i ne pojavljuju u velikom broju. Oni se

takoer prilagoavaju pravilima hrvatskog jezika. U sljedeim primjerima tvore se
pomou infinitivnog nastavka -irati.

Engleski jezik: Hrvatski jezik:

copy kopirati
segregate segregirati
vary varirati
absorb apsorbirati
intensify intenzivirati

Jukstapozicija u jezikoslovlju, prema Horvat, Golub (2010) je tvorenica koja se

sastoji od dvije imenice od kojih je prva nepromjenjiva i odreuje drugu promjenjivu
imenicu. Jukstapozicija se naroito esto upotrebljava u posljednje vrijeme, iako je na to
jo 1957. upozoravao eljko Bujas (u Horvat, Golub 2010:9). U korpusu reenica
zabiljeeni su ovi primjeri jukstapozicije, dok su iza crtice prihvatljivija rjeenja pridjev +
imenica ili imenica + imenica u genitive:

performans test test performans (13), CSB markeri markeri CSB, fingerprint markeri
marker fingerprinta, a jo bolje bi bilo markeri otiska prsta ili oznaitelji otiska prsta,
strip tillage obrada obrada u trake, no tillage obrada izostavljena obrada ili direktna
sjetva, off set postava diskosnih ulagaa postava off set diskosnih ulagaa, power-shift
mjenjai mjenjai power-shift, packer valjak valjak packer, peraja crtalo crtalo
peraja

94
Prevedenice

Iako prevedenice nisu predmet nae analize, vrlo su karakteristine za gore

navedeni korpus:
obrada tla u mal Stubble mulch farming (23)
obrada u trake strip tillage (18)
provoenje kondukcija (16)
sustav suhog ratarenja dry farming system (24)
peraja crtalo fin coulter (27)
uinkovitost predane snage Power Delivery Efficiency (50)
rotirajua drljaa rototiller (32)
nedirnuto tlo no tillage (39).

10.2. Tuice

U novije vrijeme posuenice, zbog brzine razvoja tehnologije i nemogunosti

praenja iste domaim izrazima, u hrvatski jezik ulazi mnotvo izraza koji nisu fonoloki
niti morfoloki prilagoeni pravilima hrvatskog jezika. To se naroito odnosi na nove
smjerove u poljoprivredi, tzv. odrivu poljoprivredu i ire poput tuica u gore navedenim
reenicama poput: fingerprint otisak prsta, strip tillage obrada u trake, no tillage
direktna sjetva, stubble mulch farming obrada tla u mal.
U agroekonomici se, na primjer, u posljednje vrijeme esto pojavljuje tuica start
up projekti oznaavajui poetne projekte.
U Glasu Slavonije smo nali englesku tuicu u izrazu farm show umjesto sajam ili
izloba poljoprivrednih strojeva.

11. Za i protiv uporabe anglizama u hrvatskom

poljoprivrednom nazivlju

Budui da smo ve govorili o razliitom pristupu prema uporabi anglizama (za,

protiv, navesti koji su za, a koji protiv), odluili smo provesti anketu na Poljoprivrednom
fakultetu. Ciljevi su nae ankete bili upoznati stavove predavaa na Fakultetu spram
uporabe engleskih posuenica, utvrditi u kojoj mjeri su ispitanici upoznati s domaim
zamjenama za anglizme koje koriste, promicati mogue domae zamjene za anglizme i
na taj nain tititi hrvatski jezik od najezde anglizama.
Anketa o koritenju anglizama u hrvatskom jeziku provedena je tijekom mjeseca
srpnja 2015. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku. Anketirano je ukupno 40
nastavnika, to je inilo priblino jednu treinu zaposlenih u realizaciji nastavnog
procesa. Anketni se listi sastojao iz dva dijela. U 1. dijelu ankete postavljeno je 5
pitanja:
1. Postoji li po vaem miljenju u hrvatskom jeziku odgovarajua promidba hrvatskih
zamjena za anglizme?

95
2. Jeste li upoznati s odgovarajuim domaim izrazima koji mogu zamijeniti anglizme u
hrvatskom poljoprivrednom nazivlju?
3. Mislite li da bi se domai izrazi kao zamjene za anglizme trebali vie promicati i
koristiti u medijima i tako javnost vie uputiti u njihovo postojanje?
4. Nenaviknutost na domau rije (na pr. umjesto amortizera moemo rei ublaiva;
interneta - svemreje) dovodi do njenog neprihvaanja, a esta uporaba u medijima
dovodi do njenog prihvaanja (e-pota umjesto e-mail, raunalo umjesto kompjutor).
5. Podravate li istovremenu uporabu anglizama i njihove zamjene?

U 2. dijelu ankete, koja se sastojala od 3 stupca: u 1. stupcu su bili navedeni anglizmi

(15) u hrvatskom poljoprivrednom nazivlju (Ritz, 1996.) (1. agens, 2. agrikultura, 3.
aklimatizacija, 4. amortizer, 5. aspirator, 6. autohton, 7. atrofija, 8. devijacija, 9.
pedologija, 10. period, 11. preparat, 12. pumpa, 13. regeneracija, 14. reprodukcija i 15.
saturacija), u 2. stupcu su trebali napisati njihovu domau zamjenu, dok je 3. stupac
sluio za nazive koji nemaju zamjenu (prema miljenju ispitanika).
S obzirom na gore navedene podatke, moe se rei da u hrvatskom jeziku ne
postoji odgovarajua promidba hrvatskih zamjena za anglizme (1. pitanje) smatra 85%
ispitanika (Tablica 1). Tek neto vie od polovice ispitanika (52,50%) upoznato je s
odgovarajuim domaim izrazima koji mogu zamijeniti anglizme u hrvatskom
poljoprivrednom nazivlju (2. pitanje). Veina anketiranih (82, 50%) miljenja je da bi se
domai izrazi kao zamjene za anglizme trebali vie promicati i koristiti u medijima i tako
javnost vie uputiti u njihovo postojanje (3. pitanje). Najvei broj ispitanika (82, 50%), a
vezano uz 4. anketno pitanje, smatra da nenaviknutost na domau rije dovodi do njenog
neprihvaanja, a esta uporaba domae rijei u medijima dovodi do njenog prihvaanja u
uporabi. Tri od etiri ispitanika podrava istovremenu uporabu anglizama i njihovih
zamjena.

Tablica 20: Rezultati 1. dijela ankete

Broj ispitanika Postotni udio ispitanika (%)
Anketna Odgovor Odgovor Ukupno Odgovor Odgovor
pitanja Ukupno
DA NE ispitanika DA NE
1. 6 34 40 15, 00 85, 00 100, 00
2. 21 19 40 52, 50 47, 50 100, 00
3. 33 7 40 82, 50 17, 50 100, 00
4. 33 7 40 82, 50 17, 50 100, 00
5. 30 10 40 75, 00 25, 00 100, 00

U drugom dijelu ankete (tablica 2. i grafikon 1) 40 ispitanika je od moguih 600

odgovora dalo 409 (68,17%) tonih, odnosno 191 (31,83%) netoan odgovor. Od
navedenih 15 anglizama u prosjeku su ispitanici napisali zamjene za 10, 2 anglizma.
Raspon varijacije napisanih zamjena za anglizme bio je u granicama od 1 do 15. Svega 4
ispitanika znalo je hrvatske zamjene za sve navedene anglizme tablica. Tri su ispitanika
poznavala zamjene za 14 anglizama. est ispitanika znalo je hrvatske zamjene za 13
anglizama, dok su dva nastavnika poznavala hrvatske inaice za 12 anglizama. Pet je
ispitanika poznavalo zamjene za 11 anglizama, a etiri anketirana znala su 10 hrvatskih

96
inaica. Svaki od preostalih 16 anketiranih nastavnika znao je manje od 10 hrvatskih
zamjena za navedene anglizme.
Poznavanje zamjena za anglizme ispitanika prikazano je u tablici 3 i grafikonu 2.
Najvie je ispitanika (92,5%) bilo upoznato s hrvatskom zamjenom za anglizam period,
dok je 87,5% ispitanika znalo zamjene za anglizme aklimatizacija i regeneracija.
Anglizme agrikultura i pumpa znalo je zamijeniti hrvatskom rijeju 82,5% anketiranih
nastavnika. Zatim slijedi rije autohton (80% ispitanika), reprodukcija i atrofija (72, 5%),
dok je anglizam devijacija prevelo u hrvatsku verziju 65% ispitanika. Anglizam preparat
pravilno je zamijenilo 52, 5%, a rije amortizer 45% anketiranih. Hrvatsku rije za
anglizam aspirator znalo je svega 25% ispitanih, a za rije agens zamjenu je prikazalo
tek 22,5% anketiranih.

Tablica 21: Poznavanje zamjena za anglizme anketiranih nastavnika

3.
ANGLIZAM 1.agens 2. agrikultura 4. amortizer 5. aspirator
aklimatizacija
Broj tonih
9 33 35 18 10
odgovora

ANGLIZAM 6. autohton 7. atrofija 8. devijacija 9. pedologija 10. period

Broj tonih
32 29 26 31 37
odgovora
14.
ANGLIZAM 11. preparat 12. pumpa 13. regeneracija 15. saturacija
reprodukcija
Broj tonih
21 33 35 31 29
odgovora

12. Mogue hrvatske zamjene za anglizme u hrvatskom

poljoprivrednom nazivlju
U mnogim zemljama postoje institucije ili asopisi koji se brinu za jezik i njegovu
pravilnost (npr. Comite de la langue franf;aise, Svenska spr~knamnden), tako je i kod nas
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje 17. 3. 2015. predstavio mreni portal Bolje je
hrvatski (www.bolje.hr), interaktivnu jezinu stranicu na kojoj se za anglizme
preporuuju hrvatske zamjene55.
55
Internetski portal "Bolje je hrvatski!" preporuuje hrvatske zamjene za anglizme Institut za hrvatski jezik
i jezikoslovlje u oujku 2015. godine pokrenuo je internetski portal Bolje je hrvatski! na adresi
http://bolje.hr/, na kojemu se preporuuju hrvatske zamjene za anglizme neprilagoene hrvatskom jeziku,
poput outsourcinga, spin offa i slinih izraza. Odlueno je da e se na portalu ponuditi hrvatske zamjene za
neke izraze, ali samo kao preporuka, kao mogunost koju govornici hrvatskoga jezika mogu iskoristiti i
upotrijebiti ako ele. Osim toga, cilj je da se u interakciji s korisnicima i itateljima eventualno doe i do
boljih i prihvatljivijih rjeenja od onih koje e ponuditi Institut, a za takvo to svi korisnici imaju priliku.
Cilj je takoer da se itatelji javljaju i upuuju Institut na neprilagoene anglizme za koje bi htjeli da nae
primjerenu zamjenu u hrvatskome jeziku.

97
 injenica je da hrvatski jezik oduvijek tei istoi izraza. Kada se govori o
rjenicima, Milica Mihaljevi (1998: 81) kae da se na rjenike se gleda kao na uvare
jezinoga standarda, a s druge se strane od njih oekuje da budu suvremeni i da biljee
nove rijei (Muhvic-Dimanovski 1998: 497).
U suradnji sa strunjacima Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku nastojala sam
predloiti hrvatske zamjene za anglizme u hrvatskom poljoprivrednom nazivlju.
Predloene se domae zamjene potrailo u Hrvatskom enciklopedijskom rjeniku,
asopisima za filologiju i kulturu hrvatskoga jezika, rjenicima stranih rijei, Struni, te
trailici Google.

Adhezija dolazi od latinske rijei adhaesio. Izraz je fonoloki i morfoloki

prilagoen hrvatskom jeziku. Ovisno o kontekstu, moemo ga zamijeniti domaom
rijei56. U fizici, dentalnoj medicini, strojarstvu to je privlaenje, u kemijskom
inenjerstvu je prijanjanje, a u etnologiji i antropologiji bi bio zajedniko pojavljivanje.

Agens potjee iz latinskog jezika, fonoloki i morfoloki prilagoen hrvatskom

jeziku. Dobra zamjena za ovaj izraz je djelotvorno sredstvo, pokreta (Ani, Goldstein,
2009:49)

Alergija potjee iz grkog jezika, fonoloki i morfoloki je prilagoen izraz naem

jeziku, a u medicini oznaava: 1. imunoloku reakciju preosjetljivosti, obiljeena konim
promjenama, otokom sluznica, bronhospazmom i drugim simptomima. U prenesenom
znaenju odnosi se na odbojnost prema komu ili emu, nesnoljivost steena prema
drugome, prema postupcima i sl. U hrvatskom jeziku nemamo odgovarajuu zamjenu za
taj anglizam.

Agrikultura izvorno potjee iz grkog i latinskog jezika (Ani, Goldstein,

2009:52), fonoloki i morfoloki je prilagoen hrvatskom jeziku, a dobra domaa
zamjena je poljodjelstvo.

Aklimatizacija dolazi iz francuskog preko njemakog kao jezika posrednika

(Ani, Goldstein 2009:58). Dobri domai nazivi su privikavanje, prilagoavanje.

Akumulacija je latinskog podrijetla, a fonoloki i morfoloki je prilagoen

hrvatskom jeziku. Domaa zamjena je nakupljanje.

Ambalaa je izraz fonoloki i morfoloki prilagoen hrvatskom jeziku.

Francuskog je podrijetla (Ani, Goldstein 2009:78), a moe se zamijeniti domaim
izrazima omot, paket, sanduk.

Amortizer je u engleski doao iz francuskog jezika (Ani, Goldstein 2009:83),

fonoloki je prilagoen, ali ne morfoloki (nastavak -er). Budui da prema Ani,
Goldstein, izraz oznaava svako sredstvo koje slui za ublaavanje ega, taj anglizam
moemo zamijeniti izrazom udarni ublaiva ili ublaiva udara.

56
http://struna.ihjj.hr/search-do/?q=adhezija#container, 19. svibnja 2016.

98
 Apsorpcija potjee iz latinskog, a domai izraz bi bio upijanje (Ani, Goldstein,
2009:110);

Aspirator je latinskog podrijetla, fonoloki je prilagoen hrvatskom jeziku, a

morfoloki djelomino zbog sufiksa -or. Mogao bi se zamijeniti hrvatskom rijei usisa
(Ani, Goldstein, 2009:124)

Atomizator (atomizer IDFM) je u engleski doao iz grkog jezika. Fonoloki je

prilagoen hrvatskom jeziku, a morfoloki djelomino jer je ostao sufiks -or/-er. Moe se
zamijeniti hrvatskim izrazom raspriva (Klai 1979: 116).

Atrofija dolazi iz grkog jezika, fonoloki i morfoloki je prilagoena hrvatskom

jeziku, a domaa rije je krljanje (Ani, Goldstein 2009:129).

Autohton je grkog podrijetla, fonoloki i morfoloki prilagoen hrvatskom

jeziku. Hrvatski izraz je, ovisno o kontekstu, samorodan, samonikao (Ani, Goldstein,
2009:133).

Devijacija je izraz koji potjee iz latinskog jezika, a fonoloki i morfoloki je

prilagoen hrvatskom jeziku. Dobra domaa zamjena za ovaj anglizam je odstupanje
(Ani, Goldstein 2009:292).

Faza je grkog podrijetla (Ani, Goldstein 2009: 419), fonoloki i morfoloki

prilagoena hrvatskom jeziku. Moe se zamijeniti hrvatskim izrazima stupanj, razvojni
stupanj, dio ciklusa.

Introdukcija je u poljoprivrednom kontekstu uvrijeen naziv za uzgoj novih vrsta

biljaka i ivog svijeta iz jednog podruja u drugo, iako bi se mogao zamijeniti rijeju
uvoenje .

Konverzija izvorno potjee iz latinskog jezika (Ani, Goldstein 2009:731)

fonoloki i morfoloki je prilagoen hrvatskom jeziku. Izraz je mogue u nekom
kontekstu (primjerice konverzija organskog gnoja u bioplin autora D. Brdari, D. Kralik),
zamijeniti domaom rijei pretvaranje, ali je u kontekstu stoarstva bolje upotrijebiti
konverzija (primjerice u odnosu na kontrolnu skupinu tekih svinja ostvareni su: u
skupini 1 podjednak dnevni prirast i konverzija hrane 57. Naime, ovdje se radi o
iskoristivosti, apsorpciji hrane. Govorei o naoko istim engleskim rijeima koje znae
neto sasvim drugo, u hrvatskom govori Raos (2006: 408) u svom radu O potrebi
razlikovanja hrvatskoga i engleskog jezika. Ovdje se dotakao problema lanih parova
koji je prisutan u poljoprivredi (govornom i pisanom diskursu). Radi se o rijei
konrolirati koja u hrvatskom jeziku znai samo pasivno nadzirati, provjeravati (to make
sure), a nikako na neki nain mijenjati tijek dogaaja. To najbolje vidimo po engleskom
izrazu fire control, koja nikako ne znai kontrola vatre, tj. (sluba za) nadzor poara ili
provjera gorenja vatre, nego gaenje vatre, vatrogastvo. Dakle, u poljoprivredi se izraz
control weeds treba prevesti sa suzbijanje korova, a ne kontrola korova.
57
Agronomski glasnik, Vol. 71 No. 2, 2009, http://hrcak.srce.hr/search/?q=konverzija, 19. svibnja 2016.

99
 Metamorfoza je naziv grkog podrijetla gr. metamrphsis, meta- + -morfoza
(Ani, Goldstein, 2009) koji je fonoloki i morfoloki prilagoen hrvatskom jeziku.
Dobra zamjena bi bila, ovisno o kontekstu, preobrazba ili promjena.

Metoda je takoer grkog podrijetla gr. mthodos: traenje, istraivanje; meta-

+ hods: put, staza. Ovaj naziv je fonoloki i morfoloki prilagoen naem jeziku, a moe
se zamijeniti izrazima nain, put, postupak.

Minimum je naziv latinskog podrijetla koji je fonoloki i morfoloki prilagoen

hrvatskom jeziku. Latinskog je podrijetla (lat. minimus: najmanji) i oznaava najmanju
vrijednost . Stoga bi zamjena za ovaj anglizam bila najmanji.

Neutralizacija je naziv fonoloki i morfoloki prilagoen hrvatskom jeziku, a

potjee iz latinskog jezika lat. neutralis; neuter: ni jedan ni drugi + -lizacija. Ovisno o
kontekstu, za ovu posuenicu ponueni su i domai istovrijedni izrazi: uklanjanje,
ukidanje, spreavanje.

Nukleus je naziv koji vue podrijetlo iz latinskog jezika, lat. nucleus. Prilagoen
je hrvatskom jeziku na fonolokoj i morfolokoj razini. Mogao bi se zamijeniti hrvatskim
istovrijednicama osnova, jezgra.

Okulacija je u hrvatski jezik doao iz latinskog jezika, lat. oculus: oko + -cija. Za
njega postoje dobre domae zamjene cijepljenje i kalemljenje.

Okular je lea ili sustav od vie lea u optikom instrumentu; slui kao povealo,
nalazi se pred okom; objektiv, njem. Okularlat. ocularis: oni.

Operacija je uao u engleski jezik iz latinskog, lat. operatio, operatus: uinjen,

izveden. Fonoloki i morfoloki je prilagoen hrvatskom jeziku, a domae zamjene bi
bile, ovisno o kontekstu, zahvat (med.), djelatnost (vojn.), radnja (financije).

Oscilacija je anglizam koji je u engleski jezik uao preko njemakog, a izvorno

potjee iz latinskog (njem. Oszillieren; lat. oscillare: njihaljka). Fonoloki i morfoloki je
prilagoen hrvatskom jeziku. Preporuena zamjena bila bi neujednaenost.

Pankreas je naziv u engleski uao preko novolatinskog iz grkog jezika (nlat.

pancreas gr. pgkreas, pan- + kras: meso). Prilagoen je hrvatskom jeziku na
morfolokoj i fonolokoj razini. Dobra domaa zamjena je guteraa.

Pedologija je naziv iz grkog (gr.pedon: tlo, zemlja). Fonoloki i morfoloki je

prilagoen hrvatskom jeziku. Domaa zamjena bi bila tloznanstvo (Sili godina).

Penetracija. Naziv izvorno potjee iz latinskog jezika (lat. penetrare). Fonoloki i

morfoloki je prilagoen hrvatskom jeziku. Preporueni domai naziv bi bio prodiranje,
probijanje.

100
 Perforacija izvorno potjee iz latinskog jezika (lat. perforation:probuivanje).
Fonoloki i morfoloki je prilagoen hrvatskom jeziku. Dobra domaa zamjena bi bila,
ovisno o kontekstu, probijanje, prsnue.

Perikarp izvorno potjee iz grkog jezika (gr. perikrpion, peri- +karps: plod).
Prilagoen je hrvatskom jeziku na fonolokoj i morfolokoj razini. Dobra domaa
zamjena bi bila sjemeni omota.

Period potjee iz grkog preko latinskog jezika (lat. periodus gr. perodos: put
okolo). Fonoloki i morfoloki je prilagoen hrvatskom jeziku i ima dobru domau
zamjenu razdoblje.

Permutacija je naziv koji izvorno potjee iz latinskog, a preko njemakog je

doao u engleski (njem. Permutieren lat. permutare). Vidimo da je anglizam jer je
engleski naziv permutation. Fonoloki i morfoloki je prilagoen hrvatskom jeziku.
Domaa zamjena za anglizam je zamjenjivost ili mijenjanje, izmjena.

Pipeta dolazi u engleski jezik iz francuskog (fr. pipette), fonoloki i morfoloki je

prilagoen naziv u hrvatski jezik. Domaa zamjena bi bila kapaljka.

Polarizacija je anglizam, prilagoen fonoloki i morfoloki. U engleski je uao iz

grkog jezika (gr. plos: os, osovina+ -cija). Dobra zamjena za ovaj naziv bi bila
suprotnost, oprenost, protivnost.

Poliandrija izvorno potjee iz grkog jezika (gr. poli-+Andrija), a znai brak u

kojem ena ima vie mueva; mnogomutvo.

Poligamija dolazi iz grkog jezika (gr. poli- + -gamija) u engleski. Fonoloki i

morfoloki je prilagoen hrvatskom jeziku, a dobra zamjena za ovaj anglizam je
vieenstvo.

Preparat izvorno potjee iz latinskog jezika, a preko njemakog dolazi u engleski

jezik (njem. Praparat lat. praeparatus: unaprijed pripremljen). Fonoloki i morfoloki
je prilagoen hrvatskom jeziku, a dobra zamjena za ovaj naziv je pripravak.

Produkcija je anglizam prilagoen fonoloki i morfoloki hrvatskom jeziku.

Izvorno potjee iz latinskog jezika (lat. producere: proizvoditi). Odgovarajua zamjena bi
bila proizvodnja.

Produkt izvorno potjee iz latinskog, otuda ulazi u njemaki jezik i engleski

(njem. produkt lat. productum: proizvod). Fonoloki i morfoloki je prilagoen
hrvatskom jeziku. Dobra domaa zamjena za ovaj naziv je proizvod.

Profit izvorno potjee iz latinskog jezika iz kojeg ulazi u francuski, njemaki i

engleski (njem. Profit fr. profit lat. profectus: napredak; pro- + facere: initi).

101
Fonoloki i morfoloki je prilagoen hrvatskom jeziku. Dobra domaa zamjena je dobit.

Protein je njemakog podrijetla, a dobra domaa zamjena glasi bjelanevina

(Ani, Goldstein 2009:1062). Izraz je fonoloki i morfoloki prilagoen hrvatskom
jeziku.

Pumpa je naziv koji je u hrvatski doao preko engleskog, a u engleski preko

panjolskog (p. bomba: crpaljka na brodu). Fonoloki i morfoloki je prilagoen
hrvatskom jeziku, a preporuena zamjena bi bila crpka.

Rafiniranje je izvorno dolo iz francuskog jezika (fr. raffinement: rafiniranost).

Fonoloki i morfoloki je prilagoen hrvatskom jeziku. Domaa zamjena za ovaj izraz bi
bila proiavanje.

Reakcija potjee iz latinskog (re- + lat. agere: raditi, initi). Morfoloki i

fonoloki je prilagoen hrvatskom jeziku, a domaa zamjena je odgovor, protudjelovanje.

Redukcija je u engleski jezik ula iz latinskog jezika (lat. reducere: voditi natrag).
Naziv je fonoloki i morfoloki prilagoen hrvatskom jeziku. Domaa zamjena bi bila
smanjivanje.

Refrakcija je izvorno latinskog podrijetla (re- + lat. frangere: lomiti).Fonoloki i

morfoloki je prilagoen hrvatskom jeziku, a preporuena domaa zamjena za ovaj naziv
bi bila lom.

Regeneracija ulazi u engleski jezik iz latinskog (lat. regenerare). Prilagoen je

hrvatskom jeziku na morfolokoj i fonolokoj razini, a dobra domaa bi bila, ovisno o
kontekstu, obnova, preobrazba, promjena.

Regulacija je anglizam koji izvorno potjee iz latinskog jezika (lat. regula:

vodilja, pravilo). Fonoloki i morfoloki je prilagoen hrvatskom jeziku, a odgovarajua
domaa zamjena bi bila ureivanje, ugaanje. Reguliranje je glagolska imenica od
glagola regulirati, a zamjena je ista kao u prethodnom nazivu (regulaciji).

Rekapitulacija je naziv uao u engleski jezik preko njemakog kao posrednika

(njem. Rekapitulieren), a u hrvatski iz engleskog. Prilagoen je fonoloki i morfoloki
hrvatskom jeziku, a dobra domaa zamjena bi bila kratak pregled ili saimanje.

Relacija udaljenost ili odnos bili bi dobra zamjena za ovaj anglizam koji
izvorno potjee iz latinskog jezika (lat. relatio). Fonoloki i morfoloki je prilagoen
hrvatskom jeziku.

Reprodukcija je naziv koji izvorno potjee iz novolatinskog jezika, a uao je u

njemaki (njem. Reproduktion = nlat. reproductio), potom u engleski i hrvatski.
Odgovarajue domae zamjene u poljoprivredi za ovaj naziv bile bi razmnoavanje i
obnavljanje vrste.

102
 Respiracija je izvorno latinski naziv (lat. respirare). U hrvatskom jeziku je
prilagoen morfoloki i fonoloki. Dobra domaa zamjena bi bila disanje u stoarstvu, a
u bilinogojstvu bi trebalo ostaviti respiraciju.

Restrikcija je anglizam koji izvorno potjee iz latinskog jezika (lat. restrictus:

ogranien), fonoloki i morfoloki je prilagoen hrvatskom jeziku, a trebao bi se
zamijeniti nazivima, ovisno o kontekstu, ogranienje, otpor, otpornost.

Rezistencija izvorno potjee iz latinskog jezika (lat. resistentia), prilagoen je

fonoloki i morfoloki hrvatskom jeziku, a dobra zamjena za ovaj anglizam bi bila
otpornost.

Rezonanca (rezonancija) izvorno potjee iz latinskog jezika (njem. Resonanz

lat. resonantia: odjek), pojavljuje se u oba oblika, ali se preporua rezonancija, tj. iz
latinskog, a ne njemakog jezika. Fonoloki i morfoloki se prilagodio hrvatskom jeziku.
Preporuena domaa zamjena za ovaj naziv je jeka, odjek, odzvanjanje.

Rotacija je naziv latinskog podrijetla (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), morfoloki

i fonoloki prilagoen hrvatskom jeziku. Preporuena domaa zamjena je promjena, tj. u
bilinogojstvu je izmjena usjeva.

Saturacija je fonoloki i morfoloki prilagoen hrvatskom jeziku. Izvorno potjee

iz latinskog jezika (lat. saturatio, saturare: zasititi). Dobra domaa zamjena bila bi
zasienost.

Sediment je naziv koji izvorno potjee iz latinskog jezika (lat. sedimentum: talog),
fonoloki je potpuno prilagoen, a morfoloki djelomino hrvatskom jeziku jer rije
zavrava neprilagoenim suglasnikim skupom -nt. Preporuena domaa rije za ovaj
naziv bi bila naslaga ili talog.

Sedimentacija izvorno potjee iz latinskog jezika (lat. sedimentum: talog + -cija).

Preporuena domaa zamjena za ovaj naziv bila bi taloenje.

Sekrecija je anglizam koji potjee iz latinskog jezika (lat. secretio: luenje,

izluivanje). Prilagoen je hrvatskom jeziku na fonolokoj i morfolokoj razini, a dobra
domaa zamjena bila bi luenje, izluivanje.

Selekcija je fonoloki i morfoloki prilagoen hrvatskom jeziku. Izvorno potjee

iz latinskog jezika (lat. selectio, selectus: odabran). Za ovaj naziv u hrvatskom jeziku
postoji zamjena izbor, odabir.

Separacija je fonoloki i morfoloki prilagoen naziv, izvorno potjee iz latinskog

jezika (lat. separare+-cija), a dobra domaa zamjena bi, ovisno o kontekstu, bila
razdjeljivanje, razluivanje, rastavljanje i odvajanje.

103
 Separator je fonoloki prilagoen hrvatskom jeziku i djelomino morfoloki jer je
zadrao strani sufiks -or. Izvorno potjee iz latinskog jezika (lat. separare: razdvojiti).
Preporuena zamjena za ovaj naziv je razdjeljiva, odjeljiva.

Sinkron izvorno potjee iz grkog jezika (gr. sgkhronos: istovremen), a dobra

domaa zamjena bila bi istodoban i istovremen.

Sinkronizam znai vremensko usklaivanje dvaju ili vie strojeva, ureaja ili
sustava (gr. sygkhronizein: biti istovremen).

Sorpcija je fonoloki i morfoloki prilagoen naziv. Potjee iz latinskog jezika

(lat. sorbre: sisati, srkati). Preporuena zamjena bi bila upijanje.

Sortira izvorno potjee iz latinskog jezika (njem. sorte tal. sortalat. sors:
soj, rod; sudbina). Ovdje je dolo do potpune morfoloke prilagodbe jer je strani sufiks
-er zamijenjen domaim -a. Dobra domaa zamjena bi bila razvrsta.

Sortiranje je naziv koji se moe zamijeniti domaom rijei razvrstavanje ili

sreivanje. Fonoloki i morfoloki je prilagoen hrvatskom jeziku. Izvorno potjee iz
latinskog jezika (lat. sors: soj, rod; sudbina).

Sperma dolazi iz grkog jezika (gr. sprma: sjeme). Naziv se fonoloki i

morfoloki prilagodio hrvatskom jeziku, a dobra domaa zamjena bi bila sjemena
tekuina.

Stabilan izvorno potjee iz latinskog jezika (lat. stabilis). Fonoloki i morfoloki

je prilagoen hrvatskom jeziku, a preporuena zamjena bi bila, ovisno o kontekstu,
pouzdan, postojan ili vrst.

Stabilnost se fonoloki i morfoloki potpuno prilagodio hrvatskom jeziku

(zamjena stranog sufiksa -itet domaim sufiksom -ost). Izvorno potjee iz latinskog
jezika (lat. stabilis). Potpuna domaa rije za ovaj naziv bi bila postojanost.

Stagnacija dolazi iz latinskog jezika (lat. stagnare: stajati). Fonoloki i morfoloki

je prilagoen hrvatskom jeziku. Preporuena domaa zamjena za ovaj naziv bila bi
mirovanje ili zastoj.

Sterilnost izvorno potjee iz latinskog jezika (lat. sterilis: neplodan), fonoloki i

morfoloki je prilagoen hrvatskom jeziku. Dolo je do potpune morfoloke prilagodbe
hrvatskom jeziku jer se strani sufiks -itet zamijenio domaim -ost. Dobra domaa
zamjena za ovaj naziv bila bi neplodnost.

Stimulacija potjee iz latinskog jezika (lat. stimulus: poticanje). Fonoloki i

morfoloki je prilagoen hrvatskom jeziku. Preporuena domaa zamjena je poticanje.

104
 Struktura izvorno potjee iz latinskog jezika (lat. structura, structus: sastavljen).
Fonoloki i morfoloki je prilagoen hrvatskom jeziku. Domaa zamjena bi bila, ovisno o
kontekstu, ustrojstvo, graa, sastav.

Supstitucija izvorno potjee iz latinskog jezika (lat. substitution: zamjena).

Fonoloki i morfoloki je prilagoen hrvatskom jeziku, a preporuena domaa rije za
ovaj naziv bila bi zamjena.

Supstrat potjee iz latinskog jezika (lat. substratum, sub- + stratum: pokriva),

fonoloki i morfoloki je prilagoen hrvatskom jeziku, a preporuena domaa zamjena
bila bi podloga (hranjiva podloga u biologiji).

Terminologija potjee iz latinskog jezika (lat. termin + -logija), fonoloki i

morfoloki je prilagoen hrvatskom jeziku, a preporuena domaa rije je nazivlje ili
nazivoslovlje.

Termometar potjee iz grkog jezika (gr. therms + metar). Fonoloki i

morfoloki je prilagoen hrvatskom jeziku. Dobra zamjena bi bila toplomjer, iako u Ani,
Goldstein (2009:1307) pie da je taj izraz zastario.

Toksin izvorno potjee iz latinskog jezika (lat. toxicus: otrov + -in). Rije je
prilagoena fonoloki i morfoloki. Dobra domaa zamjena bila bi otrovna tvar ili otrov.

Tolerancija izvorno potjee iz latinskog jezika (lat. tolerantia). Naziv je fonoloki

i morfoloki prilagoen hrvatskom jeziku, a preporuena domaa zamjena bila bi, ovisno
o kontekstu, snoljivost, trpeljivost, odstupanje, a u bilinogojstvu otpornost, npr.
Selekcijski kriterij na osnovi kojeg je obavljen izbor najboljih biljaka iz rasadnika crvene
djeteline bio je vrijeme poetka cvjetanja, dugotrajnost i tolerantnost na najznaajnije
bolesti58.

Traheja potjee izvorno iz latinskog jezika (lat. trachia: dina cijev). Fonoloki i
morfoloki naziv je prilagoen hrvatskom jeziku. Ovisno o kontekstu (bilinogojstvo ili
zootehnika), ovaj naziv bi se mogao zamijeniti domaom rijei dina cijev ili dunik.

Transformacija izvorno potjee iz latinskog jezika (lat. transformatio) i

prilagoen je hrvatskom jeziku na fonolokoj i morfolokoj razini. Mogue domae
zamjene bi bile, ovisno o kontekstu, promjena, preobraaj, pretvaranje i preoblikovanje.

Transformator je takoer latinskog podrijetla (lat. trans+forma: formirati).

Fonoloki je prilagoen hrvatskom jeziku, dok je morfoloki samo djelomino jer ima
strani sufiks -or.Moe se zamijeniti domaim nazivom pretvara.

Transmisija izvorno potjee iz latinskog jezika (trans- + lat. missio: poslanje).

Fonoloki i morfoloki je prilagoen hrvatskom jeziku, a domaa zamjena bi bila

58
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=115548, 25. lipnja 2016.

105
prijenos. Ovdje treba spomenuti i metonimiju ovoga naziva u tehnikom leksikom polju
tj. transmisija je i ureaj za prijenos snage.

Transmutacija je naziv koji prvotno potjee iz latinskog jezika (lat.

transmutation, trans-+mutare:mijenjati se). Fonoloki i morfoloki je prilagoen
hrvatskom jeziku. Ovisno o kontekstu, moe se zamijeniti rijeima promjena, preinaka,
preobrazba, pretvorba.

Transpiracija izvorno potjee iz latinskog jezika (trans- + lat. spirare: disati).

Fonoloki i morfoloki je prilagoen hrvatskom jeziku. U stoarstvu bi se ovaj naziv
mogao zamijeniti rijeju znojenje.

Transplantacija izvorno potjee iz latinskog jezika (lat. transplantare, trans- +

plantare: saditi). Fonoloki i morfoloki se prilagodio hrvatskom jeziku. U naem jeziku,
ovisno o kontekstu, postoje dobre zamjene za ovaj naziv: presaivanje, premjetanje.

Transport je naziv koji izvorno potjee iz latinskog jezika (lat. transportare, trans-
+ portare: nositi). Fonoloki i morfoloki je prilagoen hrvatskom jeziku. Mogao bi se
zamijeniti domaom rijei prijevoz kada oznaava: 1. prom. prijevozna sredstva i ureaji
za prijevoz robe i putnika (eljezniki transport; cestovni transport; brodski transport;
zrani transport); 2. a) in ili proces prijevoza robe (radim u transportu); b) prijevoznika
djelatnost; otpremnitvo. Meutim, u poljoprivrednom nazivlju se moe zamijeniti
izrazom prijenos. U morfofiziologiji probavnog sustava domaih ivotinja autori
istoimenog udbenika Bogut i sur.(2013) istovremeno koriste prijenos i transport zbog
raznolikosti izraza (Sekundarnim aktivnim transportom prenose se aminokiseline i
glukoza velikom koncentracijskom gradijentu., str.184).

Naziv Urea bi se mogao zamijeniti hrvatskim nazivom mokraevina. Potjee iz

latinskog jezika (lat. urea: mokraa). Fonoloki i morfoloki je prilagoen hrvatskom
jeziku.

Vakuum (vakum) je naziv koji izvorno potjee iz latinskog jezika (lat. vacuum:
prazno). Fonoloki i morfoloki se prilagodio hrvatskom jeziku. Dobra domaa zamjena
za ovaj naziv bi bila zrakoprazni prostor.

Vaporizator se fonoloki prilagodio hrvatskom jeziku, a morfoloki djelomino jer

ima nastavak -or. Izvorno potjee iz latinskog jezika (lat. vapor: para+-zator). Naziv bi se
mogao zamijeniti domaim nazivom raspriva.

Varijabilnost izvorno potjee iz latinskog jezika (lat. variabilis: izmjenjiv). Ovaj

naziv se fonoloki i morfoloki prilagodio hrvatskom jeziku. Preporuena zamjena za
njega bi bila promjenljivost, nestalnost.

Varijacija potjee izvorno iz latinskog jezika (lat. variatio: mijenjati). Fonoloki i

morfoloki se prilagodio hrvatskom jeziku. Dobra domaa zamjena bila bi promjena.

106
 Variranje je glagolska imenica koja izvorno potjee iz latinskog jezika (lat.
variare: mijenjanje). Naziv se fonoloki i morfoloki prilagodio hrvatskom jeziku.
Preporuena domaa rije za ovaj naziv bi bila mijenjanje.

Vegetacija znai: 1. ukupnost biljnih zajednica odreenoga kraja (fitocenoza); po

postanku primarna (bez utjecaja ovjeka) i sekundarna (antropogena); 2. raslinje, biljni
pokrov; 3. rastenje, razvijanje biljaka. Metafora vegetiranje znai: 1. (na)rasti,
razviti/razvijati se (o biljkama); 2. pren. neaktivno ivjeti; ivotariti; 3. razg.
odrati/odravati se na ivotu uz pomo medicinskih aparata (u komi je, zapravo
vegetira), lat. vegetabilis: koji je sposoban ivjeti i rasti.

Viskoznost znai 1. fiz. kem. svojstvo tekuine da se opire promjeni poloaja

svojih molekula; viskozitet; 2. prionljivost, ljepljivost, itkost, lat. viscosus: ljepljiv.

Zona znai: 1. ogranien dio neke povrine; 2. podruje administrativne podjele i

dometa odreenih zakona; 3. geograf. a) pojas na Zemlji ili nebeskoj sferi; b) toplinski
pojas na Zemlji; 4. bot. vegetacijski pojas na povrini Zemlje; 5. zool. pojas u kojem ive
ivotinje (na Zemlji i u moru) lat. zona gr. zn: pojas.

U mnogo sluajeva, iako postoji dobra domaa zamjena za anglizam, ne koristi se jer se
anglizam uvrijeio, krai je ili privlanije zvui od domae rijei. Na primjer:
adaptabilnost, prilagodljivost < adaptability se rijetko koristi u poljoprivrednom
strunom izriaju jer je termin 'adaptacija, adaptabilnost' toliko uvrijeen u svim
slojevima drutva, meu strunjacima i laicima, da je prijevod prilagodljivost gotovo
potpuno izvan uporabe. Izraz urea se uglavnom koristi, iako postoji domai izraz
mokraevina (karbamid) RSR, ali je anglizam uvrijeen i nigdje u literaturi nismo nali
izraz mokraevina. To se moe objasniti time to izraz mokraevina pripada tzv. tabu-
rijei, a za njih se obino koriste internacionalizmi. Postoje posuenice koje se pojavljuju
samo u izvornom neprilagoenom obliku kao Jiffy loni, a nigdje nismo nali u literaturi
ifi loni. To nam govori da se taj naziv uklopio (on je kao takav prihvaen, ali jezino
se nije uklopio, ve po nainu pisanja koji je engleski) u hrvatski jezini sustav i kao
takav je razumljiv veini itatelja strunjaka. Potrebno je jo navesti da postoje
posuenice kod kojih postoje pravopisna kolebanja u svezi pisanja kratica. Naime, u
strunim i znanstvenim radovima vezanim uz poljoprivredu nailazimo na hrvatske i
engleske kratice u hrvatskom tekstu. Na primjer, kratica DNA oznaava na engleskom
jeziku deribonucleic acid, a koristi se i hrvatska kratica DNK to oznaava prevedenicu
deribonukleinska kiselina. Hidropon znai: 1. ureaj za umjetan uzgoj biljaka pomou
hranjivih otopina u vodenoj kulturi ili na inertnom supstratu (kremeni pijesak, ljunak i
dr.). U Anievom i Goldsteinovom Rjeniku stranih rijei (2009) rije konzumacija iz
reenice Konzumacijom funkcionalne hrane potroa moe oekivati zdravstvenu korist
mogla bi se zamijeniti odgovarajuom domaom rijei uzimanjem.
Dakle, prema gore navedenim primjerima vidimo da se dosta veliki broj engleskih
posuenica moe zamijeniti domaom hrvatskom rijei, a da znaenje ostane isto.
Goranka Antunovi (2005) kae da se mora paziti kod zamjene stranih izraza domaim
jer moe doi do znaenjske i komunikacijske nepodudarnosti stranih i domaih inaica
kao prijevodnih ekvivalenata.

107
 Zato neke domae rijei nisu pogodne za zamjenu anglizmima?
Gledano s jezinog stajalita, gotovo uvijek moemo nai pogodne zamjene za
anglizme, ali su se one ili toliko udomaile da ih kao takve prihvaamo ili postoji otpor
strunjaka u privaanju domae rijei. Nazivi djelotvorno sredstvo i usisa se nisu izborili
u konkurenciji s nazivima agens i aspirator. Neke zamjene u javnosti strunjaci usvajaju
sporo i kolebljivo: prilagodba (engl. aklimatizacija). Na primjer, iako je izraz hidropon
ovjeren u RSR (2009: 544), strunjaci kau da iz ekonominih razloga nije pogodan za
zamjenu hrvatskim izrazom jer se samo moe opisno izraziti tj. ureaj za umjetan uzgoj
biljaka pomou hranjivih otopina u vodenoj kulturi ili na inertnom supstratu (kremeni
pijesak, ljunak i dr.) (Hudaek, Mihaljevi 2009).

Pod pojmom agrotehnika podrazumijeva se ukupnost radova u polju i u

poljoprivredi odreena viom tehnikom (strojevima) i usavrenijom tehnologijom. U
hrvatskom jeziku jo ne postoji odgovarajui naziv, te se koristi ovaj anglizam u
prilagoenom obliku.

Aerotropizam znai: 1. svojstvo biljke da se okree i oblikuje u rastu prema

smjeru strujanja zraka, aero+ tropi + -zam.

Agregat znai: 1. neka sloena cjelina sastavljena od dijelova; 2. relativno stabilan

spoj estica zemlje; 3. cjelina sastojaka koji ine smjesa buke ili betona; 4.
karakteristina veliina koja je rezultat kombiniranja razliitih vrijednosti drutvenog
proizvoda i sl.; 5. sklop vie strojeva u jednu cjelinu; 6. onaj koji pouava u vjeri; 7.
sjedinjavanje estica tvari fino rasprenih u tekuini radi taloenja; 8. pridruivanje nekoj
organizaciji, lat. aggregatus aggregare: gomilati

Aditiv dodatak prehrambenom proizvodu.

Alkohol znai:1.bezbojna, zapaljiva i hlapljiva tekuina koja pripada organskim

spojevima koji sadre hidroksilnu skupinu vezanu za ugljik; 2. zajedniki naziv za
spojeve ugljikovodika s jednom ili vie hidroksilnih skupina; 3. alkoholno pie pie u
kojem ima alkohola, srlat. alcohol p. arap. al-kuh l: alkohol al-kuh l: fini prah
antimonit (minka za oi), destilat. Opisna zamjena ne omoguava tvorbu izvedenica.

Hiperaciditet se morfoloki i fonoloki prilagodio hrvatskom jeziku, izvorno

potjee iz grkog jezika (gr. hyper: iznad, gore preko).Opisna zamjena za ovaj naziv
glasi viak solne kiseline u elucu, ali kako je to u suprotnosti s jezinom ekonomijom, a
ovaj izraz je uvrijeen u strunom jeziku, ne treba ga mijenjati.

Hipertrofija znai: 1. prekomjerno poveanje obujma i teine nekoga organa (ili

tkiva); 2. poveanje do nenormalno velikih razmjera, hiper- + -trofija.

Hipoglikemija 1. smanjena koncentracija glukoze u krvi, simptom oboljenja, hipo-1 + v.

glikemija.

108
 Izraz inkubator se objanjava opisno u hrvatskome jeziku to moe biti razlog jer
za njega nije predloena domaa zamjena jer nije pogodan za stvaranje izvedenica ili nije
zaivjela (strani su se izrazi udomaili, uobiajeniji su i poznatiji).

Kapacitet je u hrvatski jezik doao iz engleskog preko njemakog kao jezika

posrednika, a izvorno potjee iz latinskog capacitas (Ani, Goldstein 2009:657).
Prilagoen je hrvatskom jeziku fonoloki i morfoloki. Za ovaj anglizam ne postoji
odgovarajua domaa zamjena pa je potreban hrvatskom jeziku.

Papila anat. 1. grudna bradavica; 2. izdanci vezivnog tkiva; 3. izboenja

povrinskog dijela sluznice jezika, lat. papilla.

Regresija znai: 1. povlaenje na prethodno; 2. opadanje snage, intenziteta, broja

3. povlaenje mora od obale; 4. gubljenje pamenja i vjetina; 5. postupak traenja
uzroka, lat. regressus: vraanje.

Rekristalizacija znai: 1. ponovljena kristalizacija radi dobivanja istijih kristala

ili kristala eljenih oblika; 2. ponovno pojavljivanje kristalne strukture kod valjanih
metala; nastaje nakon grijanja, re-+kristalizacija.

Respiracija je izvorno latinski naziv (lat. respirare). U hrvatskom jeziku je

prilagoen morfoloki i fonoloki. Dobra domaa zamjena bila bi disanje u stoarstvu, a
u bilinogojstvu bi trebalo ostaviti respiraciju.

Selektor je naziv koji se najee koristi u portu i oznaava sastavljaa momadi,

tj. onoga koji vri selekciju, odabire. U poljoprivredi ovaj naziv oznaava stroj koji
odvaja mala zrna (na primjer za sitne itarice small grain separator).

Silos znai: 1. skladite veeg kapaciteta opremljeno ureajima za manipulaciju

uskladitenog (itarica, cementa itd.); 2. gospodarska zgrada za spremanje silae, p.
silos: skladita.

Simbioza znai: 1. interakcija, trajna ili povremena ivotna zajednica dvaju

organizama koji pripadaju razliitim vrstama a) kod koje oba sudionika imaju koristi;
mutualizam (bakterije koje razgrauju hranu u crijevima); b) kod koje jedan sudionik
teti drugome; parazitizam (crvi u ovjeka); c) kod koje jedan sudionik uzima od drugoga
samo otpadne tvari to njemu ne priinjavaju tetu; komenzalizam; 2. zajednica ljudi koja
ima zajedniku korist kao izravnu posljedicu; 3. uzajamno podravajua veza izmeu
dviju osoba koje su ovisne jedna o drugoj, gr. symbsis: zajedniko ivljenje.

Simetrija znai: 1. uzajamna podudarnost ili razmjernost dijelova cjeline;

skladnost, sukladnost; 2. svojstvo geometrijskog lika da se nasuprot svakoj toki s jedne
strane neke njegove osi nalazi odgovarajua toka na istoj udaljenosti s druge strane, gr.
symmetra: razmjer, sklad.

109
 Suspenzija znai: 1. a) privremeno uklanjanje s dunosti; b) privremena odgoda
vaenja nekog zakona, uredbe i sl.; 2. kem. disperzija vrste tvari u tekuini u kojoj nije
topiva i daje joj izgled zamuenosti; 3. a) pat. privremeni prestanak neke pojave ili
funkcije (nekog vitalnog procesa); b) med. metoda lijeenja istezanjem odreenog dijela
tijela radi rastereenja; c) u sudskoj medicini izraz za stezanje vrata omom; vjeanje; 4.
kratica kod pisanja pri kojoj se pie jedno ili vie poetnih slova, a ostalo izostavlja, lat.
suspensio: suspendirati.

Temperatura potjee iz latinskog jezika (lat. temperatura). Fonoloki i morfoloki

je prilagoen hrvatskom jeziku metaforama ovjerenog primjera u rjenicima stranih
rijei, ali se koristi u svakodnevnom jeziku, na primjer: Sastav je podigao temperaturu u
dvorani.

Traktor se fonoloki prilagodio hrvatskom jeziku, ali morfoloki samo djelomino

jer je zadrao strani sufiks -or. Rije potjee iz latinskog jezika (lat. tractor/trahere:
vui). Iako u Klai (1979: 1365) imamo hrvatsku zamjenu za ovaj naziv (teglja, vlaka),
anglizam traktor se toliko udomaio u naem jeziku da ga nema smisla mijenjati.

Transpiracija kod biljaka nije pogodna za zamjenu iz ekonominih razloga. Moe

se opisati kao izluivanje vode iz biljke, trans- + lat. spirare: disati.

Transport se ne moe zamijeniti domaom rijei prijevoz u znaenju jedinica u

prijevozu tereta (stigao je transport robe, stigla je vea koliina robe, mjerena u
kamionima, tonama i sl.).

Transporter znai: 1.ureaj namijenjen kontinuiranom prenoenju materijala (npr.

sirovine, poluproizvoda, gotovog proizvoda) na manje udaljenosti, ob. tekua traka; 2.
prom. vozilo za prijevoz tereta razliitih specijalnih namjena; 3. poduzee koje se bavi
prijevozom; prijevoznik, lat. transportare, trans- + portare: nositi.

Kako bi predloili odgovarajue hrvatske istovrijednice za anglizme, koristili smo se

stranicom hrvatskog korpusa (hrWaC) gdje sam ustanovila uestalost anglizama i
njihovih istovrijednica. U tablici se u zagradi nalazi uestalost pojavljivanja odreenih
naziva.

Tablica 22: Anglizmi i predloene domae istovrijednice

Engleska Engleski jezik Hrvatski Rjenik stranih Mogui drugi
posuenica enciklopedijski rijei prijedlog autora
rjenik ili strunjaka
analiza (186, analyse ralamba (1,
765) 989)
amortizer shock- dio vozila koji ublaiva udara
absorber ublaava ili udarni
posljedice ublaiva
udara pri

110
 kretanju
adhezija adhesion prijanjanje,
privlaenje
agens agent sredstvo,
pokreta
agrikultura poljodjelstvo
atomizer atomizer raspriva oroiva
autohton autochtonous samorodan, izvorni
samonikao
devijacija deviation odstupanje
dormantnost(36 dormancy mirovanje
)
kontrola control pregled, suzbijanje
nadzor, korova (weed
provjera control)
kultivar cultivar
konverzija conversion pretvorba iskoristivost
(hrane)
metamorfoza metamorphosi preobrazba
s
metoda method nain, put,
postupak
oscilacija oscilation kolebanje, odstupanje
neujednaenost
pedologija pedology tloznanstvo
(sili)
penetracija penetration prodiranje,
probijanje
period period razdoblje
pipeta pipette, pipet kapaljka
preparat preparation pripravak
produkcija production proizvodnja
produkt product proizvod
profit profit dobit zarada
rafiniranje refinement, proiavanje
purification,
fining
redukcija reduction smanjivanje
reakcija reaction protudjelovanj
e odgovor
regeneracija regeneration obnova
regulacija regulation ureivanje
relacija relation udaljenost,
odnos
reprodukcija reproduction razmnoavanje

111
respiracija respiration disanje
rezistencija resistance otpor,
otpornost
rezonanca resonance jeka,
odzvanjanje,
odjek
rotacija rotation izmjena usjeva plodored
saturacija saturation zasienost
sediment sediment naslaga, talog
sekrecija secretion luenje, izluevina
izluivanje
selekcija selection odabir, izbor
separacija separation odvajanje,
izdvajanje
separator separator razdjeljiva,
odjeljiva
sinkronizam synchronism istovremenost istodobnost
stabilnost stability postojanost postojanost
stagnacija stagnation mirovanje,
zastoj
sterilnost sterility neplodnost
stimulacija stimulation poticaj,
poticanje
struktura structure graa raspored, ustrojstvo
sastav
supstitucija supstitution zamjena
supstrat substrate podloga
tolerancija allowance snoljivost, meh.dozvoljeno
(meh.), trpeljivost odstupanje
tolerance
bil.podnoljivost
traheja trechea Zool.uzdunica hort.provodnica
(kod kukaca)
transformacija transformation preobraaj,
pretvaranje,
promjena
transformator transformer pretvara,
pretvornik
translokacija translocation - bil.premjetanje
transmisija transmission prijenos
transmutacija transmutation promjena,
pretvorba
transpiracija transpiration znojenje,
izluivanje
vode iz biljke i

112
 ivotinje
transplantacija transplantatio premjetanje,
n presaivanje
transport transport prijevoz sto.prijenos,
transport lipida
meh.prijevoz
traktor tractor vlaka, teglja traktor je
uvrijeen naziv

Gore navedeni prijedlozi doneseni su u suradnji sa strunjacima iz podruja

poljoprivrede i jezikoslovlja u dobroj namjeri izbjegavanja anglizama u hrvatskom
poljoprivrednom nazivlju. Kao to vidimo, za mnoge anglizme postoje dobre domae
zamjene u hrvatskom jeziku te bi ih se stoga trebalo rabiti.

13. Zakljuak
13.1. Razdoblje koje je poznato po brzom razvoju znanosti je 18. i 19. stoljee te
se stoga uoava potreba za stvaranjem tehnikog nazivlja koji bi oznaavali novonastale
pojmove. Govorei o anglizmima u hrvatskom poljoprivrednom nazivlju, osvrnula sam se
na povjesni razvoj terminologije te na autore koji su zasluni za stvaranje terminologije
svoje struke poput Carl von Linnea, vedskog botaniara, fiziara i zoologa. Taksonomiju
biljaka i ivotinja iznosi u djelu Systema Naturae. Otac moderne kemije, francuski
kemiar Lavoisier zasluan je za nazive kisik (oxygen) i vodik (hydrogen), a sudjelovao je
i u sastavljanju metrikog sustava (metric system). Kod nas se spominje Bogoslav ulek,
jezikoslovac, povjesniar, izdava i leksikograf koji je objavio Hrvatsko-njemako-
talijanski rjenik znanstvenog nazivlja (pretisak 1990). ulek unosi svoje rijei u strunu
terminologiju toga razdoblja. Bio je autor mjernih jedinica poput mjer (metar), stor (ar) i
tez (gram).
Kako je terminologija sredstvo komunikacije na viekulturalnoj razini, neophodno
je postojanje banke podataka u podruju tehnologije. Stoga je 2008. pokrenut projekt
koordinacije terminolokih djelatnosti u svim strukama u Hrvatskoj STRUNA (struno
nazivlje). Jedan od ciljeva tog projekta je izrada terminolokih baza podataka i sredinje
terminoloke banke.
13. 2. Govorei o engleskim posuenicama u hrvatskom poljoprivrednom
nazivlju, dotakla sam se tvorbe rijei. Spominju se etiri tvorbena naina: morfoloki,
sintaktiko-semantiki, semantiki i posuenice. Kako je cilj ovoga rada pokazati veliku
prisutnost anglizama, vea se pozornost posvetila posuenicama i njihovoj prilagodbi
hrvatskom jeziku na semantikoj, morfolokoj i fonolokoj razini. Takoer se potvrdilo
da obogauju hrvatski rjenik u sluajevima kada nemamo domau rije za novi pojam, a
s druge pak strane su u uporabi i kada za njih imamo odgovarajuu domau rije, to
moe biti problem u hrvatskom jeziku.
13.3 Kako bi to bolje razumjeli anglizme, potrebno je sagledati u kojem se
kontekstu pojavljuju. Tako se na primjerima iz korpusa ustanovilo da se mnogi izrazi iz
opeg jezika koriste u kontekstu poljoprivrede poput izraza depresija, derivacija,
transformacija. Takoer se na primjerima uvidjelo kako se struni poljoprivredni nazivi
koriste u opem jeziku, primjerice naziv farma koji u poljoprivredi oznaava

113
poljoprivredno dobro specijalizirano za uzgoj pojedinih ivotinja ili jedne kulture (RSR:
416), u kontekstu kozmetike farma ljepote oznaava prostor u kojem se vjeba joga,
aerobik, masira i obavljaju druge aktivnosti.
U radu se govori o anglizmima u drugim jezicima te koji su razlozi pojave
anglizama u hrvatskom jeziku. Navode se podruja u kojima se pojavljuju te engleske
posuenice (struna terminologija, kozmetika, nain ivota, drutvene pojave itd.).
13.4. Kada se govori o anglizmima u poljoprivredi, treba rei da ne postoji grana
poljoprivrede koja nije podlona utjecaju engleskih posuenica, a naroito se u posljednje
vrijeme poljoprivredni rjenik obogauje nazivima vezanim uz organsku poljoprivredu
kojoj se posveuje velika pozornost iz zdravstvenih razloga. Oduvijek su se posuivali
izrazi iz drugih jezika. Primjerice, engleski jezik je najvie posuivao iz latinskog,
grkog, francuskog i njemakog jezika. Stoga se moe rei da su anglizmi i
internacionalizmi.
13.5. Temeljni materijal za istraivanje anglizama je bio Hrvatsko-engleski
agronomski rjenik autora Josipa Ritza (1996). Kako se u njemu nalaze engleske
posuenice iz svih grana poljoprivrede (ratarstvo, povrtlarstvo, voarstvo,
vinogradarstvo, stoarstvo, veterinarstvo, zatita bilja i strojarstvo), smatra se
reprezentativnim. U radu su se koristili primjeri anglizama iz udbenika za studente
poljoprivrede, popularnih strunih asopisa te mrenih izvora.
Korpus koji obuhvaa imenice, glagole i pridjeve analiziran je na fonolokoj,
morfolokoj i semantikoj razini.
U istraivanom korpusu iz gore navedenog Rjenika nema anglizama koje
zadravaju izvorni oblik pisanja.
Analiza je na fonolokoj razini pokazala da je dolo do zamjene fonema jezika
davatelja (engleski) fonemima jezika primatelja (hrvatski). Ta se zamjena odvijala prema
procesu transfonemizacije koja se dijeli na potpunu, djelominu ili kompromisnu i
slobodnu.
Fonemi se zamjenjuju prema izgovoru (artioka, buldoer, kolektor, kombajn,
kontejner), ortografiji (farma, magnet, masa, bacil) ili kombinaciji izgovora i ortografije
modela (bambus).
Utjecaj ortografije je jai kod djelomine i slobodne transfonemizacije jer su tu
vee i fonoloke razlike izmeu engleskog i hrvatskog jezika.
Kako na fonoloki sustav ne sadri diftonge, oni se u hrvatskom jeziku
prilagoavaju na razini slobodne transfonemizacije.
Po nainu transfonemizacije dijele se u tri skupine:
1. Ei (ej), ai (aj), oi (oj) prvi lan se prilagoava potpunom ili djelominom
transfonemizacijom, a drugi lan se zamjenjuje naim suglasnikom, primjerice: kontejner,
kombajn i bojler;
2. Au (au,ov), u (o) gubi se diftong i prelazi u vokal, primjerice: buldoer,
durin;
3. i (i(r)), (er), u (er ili ur) diftong se zamjenjuje s dva hrvatska
vokala.

Suglasnici se takoer prilagoavaju na razini potpune, kompromisne i slobodne

transfonemizacije. Kod potpune transfonemizacije engleski suglasniki fonemi, koji ne

114
postoje u hrvatskom jeziku, zamjenjuju se njima najslinijima. Primjerice , i se
zmjenjuju sa , i d (ok, mal i dem).
13.6. Prilagodba se na morfolokoj razini provodila procesom transmorfemizacije
koja se dijeli na nultu, kompromisnu ili djelominu te potpunu.
Nulta se transmorfemizacija provodi prema formuli slobodni morfem + nulti
vezani morfem i odnosi se veinom na imenice. Kod kompromisne transmorfemizacije
posuenica zadrava svoj sufiks koji nije prilagoen na morfolokoj razini, nego samo na
fonolokoj.
Potpuna se transmorfemizacija provodi prema formuli slobodni morfem + domai
vezani morfem.
Kako je imenika tvorba najplodnija pomou sufiksa, najvea pozornost se u
ovom istraivanju posvetila tom obliku tvorbe imenica, pridjeva i glagola. Sufiksalni
tvorbeni uzorci su se usporeivali sa semantikim obiljejima. Na primjerima se
ustanovilo da neki sufiksi imaju u opem jeziku jedno znaenje, a u poljoprivrednom
kontekstu drugo. Primjerice, sufiks -er u opem hrvatskom jeziku oznaava vritelja
radnje (araner), dok u poljoprivredi preteito oznaava poljoprivredne ureaje i njihove
dijelove (konvejer, transporter, buldoer, amortizer, kontejner). U radu se razmatraju
kontrastivni odnosi izmeu hrvatskog i engleskog jezika na ovoj razini.
Nakon usporedbe sufikasa engleskih imenikih posuenica u hrvatskom jeziku i
njihovih istovrijednica u engleskom jeziku, dolo se do odnosa engleskih i hrvatskih
sufikasa te njihove uestalosti. Primjerice, najvie se u korpusu pojavljuje sufiks -acija
(126), a njegova istovrijednica u engleskom jeziku je -ation koji se pojavljuje 115 puta.
Na temelju istraivanja se dolo do usklaenosti sufiksa imenikih anglizama i njihovih
istovrijednica u engleskom jeziku. Primjerice, sufiks -acija u velikoj mjeri odgovara
istovrijednom sufiksu -ation u engleskom jeziku.
Istraivanjem prefiksalne tvorbe engleskih imenikih posuenica i njihovih
istovrijednica u engleskom jeziku, dolo se do zakljuka da anglizmima u hrvatskom
jeziku, koji imaju prefikse grkog ili latinskog podrijetla, takoer odgovaraju prefiksi
grkog ili latinskog podrijetla u engleskom jeziku.
U radu su se istraivale i vezane osnove sloenih imenikih anglizama u prvom
(prefiksoidi) i drugom (sufiksoidi) dijelu naziva prema znaenju i uestalosti.Valja
istaknuti da se dolo do spoznaje kako znaenje prefiksoida -eco moe biti zbunjujue jer
u nekim se kontekstima odnosi na ekologiju (ekosustav, ekologija, ekocid ), a u drugima
na neto sasvim drugo (ekonometrija, ekonomija, ekonomajzer itd.). Stoga je bitno uputiti
studente da je za znaenje neke rijei bitno i znanje o svijetu, a ne povrno zakljuivati o
znaenju nekih naziva samo prema njihovoj strukturi. Slino je sa sufiksoidom -cid koji
znai unititi, ubiti, ali i smanjiti (cut down).
Kod istraivanja sufiksalne tvorbe pridjevskih anglizama u hrvatskom jeziku doli
smo do njihovih istovrijednica u engleskom jeziku. Dolo se do zakljuka da se najvie
odnosnih pridjeva u glavnom korpusu tvori sufiksom -ski (vegetacijski, agronomski,
organski), a opisnih sa sufiksom -an (aeroban, alkalian, kastriran).
Kod tvorbe opisnih pridjeva prefiksima ustanovilo se da su to prefiksi grkog i
latinskog podrijetla u hrvatskom i engleskom jeziku (anaerobni anaerobic).
Najvei se broj engleskih glagolskih posuenica tvore pomou formanta -ira i
infinitivnog nastavka -ti (aprobirati).

115
 13.7. Kada se engleske posuenice prilagoavaju hrvatskom jeziku, na
semantikoj razini mogu imati jednako, ire ili ue znaenje od onoga u jeziku davatelju.
Nulta semantika ekstenzija oznaava da replika i model imaju isto znaenje poput ovih
naziva: karburator, konvejer, kultivator, traktor, separator itd.
Do suenja znaenja u broju dolazi kada posuenica uzima samo jedno znaenje,
a ne sva znaenja nekog modela (od dva znaenja u engleskom jeziku izraz kombajn
preuzima samo jedno: stroj za vie mehaniziranih radnji u poljoprivredi...).
Primjer za suenje znaenja u polju je imenica farma iji model farm oznaava
povrinu zemlje (i zgrade na njoj) koja se koristi za uzgoj usjeva i/ili dranje ivotinja,
dok u se hrvatskom jeziku na farmi uzgaja samo jedna kultura (kukuruz).
Proirenje znaenja u polju i broju dogaa se nakon sekundarne prilagodbe.
Primjer za ovu promjenu je rije pumpa kod koje u sekundarnoj adaptaciji dolazi do
proirenja znaenjskog polja s crpke na cijelo prodajno podruje.
Kod imenice fikus je dolo do proirenja broja znaenja te ona u razgovornom
stilu oznaava osobu koja nema velike ovlasti, primjerice predsjednik drave.
Elipsa se javlja u jezinom posuivanju i oznaava izostavljanje rijei u frazi ili
sloenici. U poljoprivrednom nazivlju nailazimo na primjer engleskog modela combine
koji je bio dio sloenice combine harvester, ali je tijekom vremena ispustila svoj drugi
dio tako da prvi dio combine (kombajn) preuzima znaenje cijele sloenice.
13.8. U analizi engleskih posuenica i tuica u poljoprivrednim udbenicima,
doktorskim radovima i asopisima utvrdila se raznolikost oznaavanja anglizama. Na
primjer, isti se naziv pie prema kombinaciji izgovora i ortografije (mul), prema
izgovoru (mal) i prema ortografiji (mulch).
Primjeri iz korpusa se prilagoavaju morfolokim pravilima hrvatskog jezika te se
sklanjaju kao i hrvatske rijei. Primjeri za navedeno su Microsoftov, dilere, herbicidima,
meunarodnog showa itd. Nailazimo na dosta prevedenica koje su zabiljeene, iako nisu
predmet nae analize. Takoer nailazimo na dosta primjera jukstapozicije (power-shift
mjenjai umjesto mjenjai power-shift).
13.9. Kako postoje razliiti pristupi prema uporabi anglizama, provela sam anketu
meu predavaima na Poljoprivrednom fakultetu. Ciljevi su ankete bili:
a) upoznati stavove predavaa spram gore navedenog;
b) utvrditi u kojoj su mjeri ispitanici upoznati s domaim zamjenama za anglizme
koje koriste;
c) promicati mogue domae zamjene za anglizme i na taj nain tititi jezik od
najezde anglizama.
Nakon obrade ankete dola sam do zakljuka da ispitanici smatraju da ne postoji
odgovarajua promidba hrvatskih zamjena za anglizme (85%). Tek neto vie od
polovice ispitanika upoznato je s odgovarajuim izrazima koji mogu zamijeniti anglizme
u hrvatskom poljoprivrednom nazivlju.
S obzirom na gore navedeno, u suradnji sa strunjacima Poljoprivrednog fakulteta
u Osijeku nastojala sam predloiti hrvatske zamjene za anglizme u hrvatskom
poljoprivrednom nazivlju.

116
14. Literatura

Antunovi, Goranka (2005). Znaenjska i komunikacijska nepodudarnost

internacionalizama i domaih inaica kao prijevodnih ekvivalenata. u: Jagoda
Grani (ur). Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike, Zagreb Split,
HDPL, str.25-37
Babi, Stjepan (1991) Tvorba rijei u hrvatskom knjievnom jeziku, Zagreb: HAZU.
Babi, Stjepan (2002) Tvorba rijei u hrvatskome knjievnome jeziku. Tree izd. Zagreb:
HAZU, Nakladni zavod Globus
Bari, Eugenija i sur (1999). Terminologizirati naziv nije jednostavno. Jezik, 4., str. 4,
111-118.
Belaj, Branimir, Goran Tanackovi Faletar (2007). Jedan mogui teorijski model pristupa
analizi jezinog posuivanja, Jezikoslovlje 8.1 Osijek, str. 5-25
Bogunovi, Irena, Bojana oso, (2013). Engleski u hrvatskome: znanstveni izriaj
biomedicine i zdravstva, Fluminensia, 25, br. 2, str. 177-191
Bogut, Ivan Jozo Grbavac i Ivan Kriek (2013) Morfofiziologija probavnog sustava
domaih ivotinja i riba, Poljoprivredni fakultet , Sveuilite Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku i Agronomski i prehrambeno- tehnoloki fakultet ;
Sveuilite u Mostaru, Osijek, Mostar.
Brdar, Irena (2010) Engleske rijeci u jeziku hrvatskih medija, LAHOR 10; lanci i
rasprave; str. 217232.
Bukovan, Dragica Od teorije do prakse u jeziku struke (2009), kolska knjiga , Zagreb
Canagarajah A. Suresh (1999). Resisting linguistic Imperialism in English Teaching.
Oxford: Oxford University Press.
Carstairs-McCarthy, Andrew ( 2002). An Introduction to English Morphology. Words and
their Structure. Edinburg: EdinburghUniversity Press.
Chalker, Sylvia, Weiner, Edmund (1994). The Oxford Dictionary of English Grammar.
London New York Sydney Toronto: BCA.
Crystal, David (2003). English as a Global Language, Cambridge: Cambridge University
Press.
Czerwinski, Maciek (2000). Usporedba adaptacije nekih anglicizama u hrvatskom i
poljskom jeziku, Flumensia, god.12 br. 1-2, Filozofski fakultet, Rijeka, str. 79-86.
epon, Slavica (2006). English Language Globalism, u: Jagoda Grani (ur.). Zbornik
radova HDPL, Zagreb-Split, str.155-164
Dictionary of Agriculture. (1998). Teddington: Peter Collin Publishing, Ltd.
Dorlands Illustrated Medical Dictionary. (1994). Philadelphia: W.B. Saunders Co.
Dragoescu, Alina-Andrea (2011). French Loanwords in the English of Gastronomy,
Journal of Linguistic Studies, Timisoara, Romania
Drljaa Margi, Branka (2006). Anglizmi u ekonomskom nazivlju hrvatskoga jezika i
standardnojezina norma, Fluminensia, god. 18, br. 1, str. 65-85.
Drljaa Margi, Branka (2008) Semantike posuenice:znaenjski odnosi u: Ines Srdo-
Konestra, Silvana Vrani (ur). Zbornik radova s Meunarodnog znanstvenog
skupa Rijeki filoloki dani, Rijeka: Filoloki fakultet, str.835-848

117
Drljaa Margi, Branka (2010). Stavovi govornika prema zatiti hrvatskog jezika od
utjecaja engleskoga i promicanju hrvatskih zamjena za anglizme u: (IME;
PREZIME (ur). Zbornik radova petog hrvatskog slavistikog kongresa odranog
u Rijeci od 7. do 10. rujna 2010, str. 387.-393.
Drljaa Margi, Branka (2011). Leksiki paralelizam: Je li opravdano govoriti o
nepotrebnim posuenicama (engleskog podrijetla)?, Fluminensia, god.23, br.1. str.
53-66.
English Word Information: http://wordinfo.info/unit/2782?letter=C&spage=16
English-Word Information. Word Info about English Vocabulary. Online:
http://wordinfo.info/.
Filipovi, Rudolf (1990). Anglicizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku. Zagreb: JAZU.
Filipovi, Rudolf. (1986). Teorija jezika u kontaktu. Uvod u lingvistiku jezinih dodira.
Zagreb. JAZU i kolska knjiga.
Gai, Milica (2009). Gramatika engleskoga jezika struke, Zagreb: kolska knjiga.
Gai, Milica (2009). Rije do rijei, Zagreb: Profil.
Gjuran-Coha, Anamarija (2005). Prevedeni i neprevedeni anglicizmi u hrvatskoj
medicinskoj terminologiji u: Jagoda Grani (ur). Zbornik radova HDPL, Zagreb-
Split: HDPL, str.243-251.
Golub-tebih, Barbara, Horvat, Marijana (2010). Posljedice internacionalizacije u
hrvatskom jeziku,
file:///C:/Users/marta/Downloads/36_1_01_GOLUB_I_HORVAT_03%20(3).pdf,
12. oujka 2015.
Grieve, Maud (1995) A modern herbal, http://botanical.com, 2.srpnja 2016.
Hocenski-Dreiseidl Mirna, Dubravka Papa, Borislav Marui (2009). Imperijalizam
angloamerikanizama u njemakim tjednicima u: Marija Omazi, Vladimir
Karabali i Mario Brdar (ur). Zbornik radova HDPL. Lingvistika javne
komunikacije: translatoloki, terminoloki, meukulturni i problemi jezika struke,
Hrvatsko drutvo za primijenjenu lingvistiku . HDPL Filozofski fakultet
Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera, Zagreb Osijek, str. 83-94.
Hoffman, Lesa (1979). Towards a Theory of LSP. Elements of Methodology of LSP
Analysis. Fachsprache. 1 (1-2) str. 12-17.
Hudaek Lana, Milica Mihaljevi (2005). Nacrt za vierazinsku kontrastivnu englesko-
hrvatsku analizu, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 31,
hrcak.srce.hr/file/14394, 4. rujna 2015.
Hudaek, Lana, Mihaljevi, Milica (u suradnji s Brunom Nahodom) (2009). Hrvatski
terminoloki prirunik. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Hudaek, Lana, Milica Mihaljevi (1996). Vieznani odnosi u nazivlju i njihova
leksikografska obrada, Rasprave IHJJ, SV.22 (ihjj.hr/istrazivac/milica-
mihaljevic/40/, 2. srpnja 2016.
Ilustrirani Engleski rjenik Oxford. [Illustrated English Dictionary, Oxford]. (1999).
Zagreb: Knjiga i dom.
Iordan, Iorgu (1956). Limba romn contemporan, u II-a, Editura Academiei, Bucureti,
str. 310
Jezini prirunik Coca-Cole HBC Hrvatska https://www.google.hr/?gws_rd=ssl#q=jezi
%C4%8Dni+priru%C4%8Dnik+coca-cole+hbc+hrvatska)

118
Jurko, Nela (2005). Integracija engleskog raunalnog nazivlja u talijanskom i hrvatskom
jeziku. Zbornik radova HDPL, Filzofski fakutet Zagreb
Kovai, Marko (2007). Jezino ravnoduje, Jezik, 54., 67-69
Kralik, Gordana, Kuec, Goran, Kralik Davor, Margeta Vladimir (2007). Svinjogojstvo,
bioloki i zootehniki principi. Udbenik za studente poljoprivrednih fakulteta.
Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek: Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku.
Memievi, Tania; Pelidija, Jasmina (2007). Engleske posuenice u dnevnim novinama i
asopisima u BiH u: Grani, Jagoda (ur.). Jezik i mediji jedan jezik: vie
svjetova. Zagreb-Split: HDPL, str. 553-561.
Mihaljevi Djigunovi, Jelena (2006). Utjecaj medija na nenamjerno usvajanje
engleskog vokabulara u. Grani, Jagoda (ur.) Zbornik radova HDPL, Zagreb-
Split: Hrvatsko drutvo za primijenjenu lingvistiku, str. 445-452.
Mihaljevi, Milica (1994). Anglizam ili anglicizam?. Jezik 41/4, str. 114-116.
Milkovi, Alen (2010). Normiranje neologizama u hrvatskom jeziku, doktorska
disertacija, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet.
Muhvi Dimovski, Vesna (2005) Neologizmi: Problemi teorije i primjene, Zagreb: Zavod
za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu.
Muhvi-Dimanovski, Vesna (1992). Prevedenice jedan oblik neologizama, Rad
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 94-205.
Nikoli-Hoyt, Anja (2005). Hrvatski u dodiru s engleskim jezikom// Hrvatski jezik u
dodiru s europskim jezicima u: Soanac, Lelija (ur). Zagreb: Nakladni zavod
Globus,179-205., 250-255.
Omazi, Marija, Pecman, Mojca (2006). Jezik reklamnih poruka u modernim medijima u:
Grani Jagoda (ur). Jezik i mediji. Jedan jezik: vie svjetova. Zagreb - Split :
Hrvatsko drutvo za primijenjenu lingvistiku HDPL, str. 509-519.
Onysko, Aleksander (2007). Anglicisms in German:Borrowing, Lexical Productivity and
Written Codeswitching. Berlin/New York: Walter de Gruyter.
Opai, Nives (2006). Mediji i hrvatski standardni jezik, u: Grani Jagoda (ur.) Zbornik
radova HDPL, Zagreb-Split: HDPL, str.521-532.
Opai, Nives (2007). Ususret pidinizaciji hrvatskog jezika. u: Grani, Jagoda (ur.).
Jezik i mediji jedan jezik: vie svjetova. Zagreb-Split: HDPL, str. ?????.
Perkovi, Anica, Rata, Georgeta (2008). Names of Weeds in Contemporary English
[Nazivi korova u suvremenom engleskom jeziku: terminoloki pristup],
Poljoprivreda, Vol.14, br.2, str. 52-54.
Perkovi, Anica, Rata, Georgeta (2008). Names of Weeds in Contemporary English A
terminological Approach, Poljoprivreda / Agriculture. 14(2), str. 52-54.
Perkovi, Anica, Rata, Georgeta and Petroman I. (2008). The English of Agriculture:
Compounds and Derivatives with culture. u: Scientific Papers, Faculty of
Agriculture 40 (3), Temivar, Rumunjska, str. 289-292.
Perkovi Anica, Rata, Georgeta i Perkovi, Martina (2009). Dog Breeds in Croatian and
Romanian: a Comparative approach. Proceedings of the 44th Croatian and 4th
International Symposium on Agriculture. Osijek: Faculty of Agriculture,
University Josip Juraj Strossmayer in Osijek, str. 747-751
Perkovi, Anica, Georgeta Rata (2010). Agricultural Zoology: Names of Pests of the
N+V-ING+N Pattern. u: The International Language Conference on the

119
 Importance of Learning Professional Foreign Languages for Communication
between Cultures Online, http://fl.uni-mb.si/
Perkovi, Anica (2011). English in Agriculture I, Osijek: Poljoprivredni fakultet u
Osijeku.
Perkovi, Anica, Georgeta Rata, Alka Turalija, Jasna Vuji (2011). English Loanwords
as an International Language Phenomenon. Proceedings of the Third
International ConferenceResearch People and ActualTasks on Multidisciplinary
Sciences, Bulgarian National Multidisciplinary Scientific network of the
Professional Society for Research Work, Volume 3, Lozenec, Bulgaria, str. 193-
198.
Perkovi, Anica, Jasna Vuji and Dubravka Papa (2011). Common Language Terms in
LSP Contexts. u: Gerogeta Raga (ur). Language education Today, Cambridge
Scholars Publishing, str. 582-591.
Perkovi, Anica, Georgeta Rata (2012): Combining forms-eco. u: Georgeta Ra, Florin
Sala and Ionel Samfira (ur). Agricultural English, Cambridge Scholars
Publishing, UK , str.41-49.
Perkovi, Anica, Georgeta Rata (2013). Agri (i/o) Revisited. u: Proceedings of the The
International Language Conference on The Importance of Learning Professional
Foreign Languages for Communication between Cultures 2013, Celje:
Perkovi, Anica (2014). Anglizmi u kontekstu odrive poljoprivrede, usmeno izlaganje
rada na 2. Struno-znanstvenom skupu Udruge nastavnika jezika struke na
visokokolskim ustanovama (Jezik struke-teorijski i praktini aspekti), 22.2.
2014., Zagreb.
Perkovi, Anica, Alka, Turalija; Maja, Lucijani; Martin, Takali (2014). English
Borrowings in the Croatian Sustainable Agriculture Terminology, Agriculture
Science and Practice Journal XXIII, No 3-4 (91-92), str. 151-158.
Perkovi, Anica (2015). Sufiksi engleskih imenikih posuenica u poljoprivrednom
nazivlju (usmeno izlaganje rada na III. struno-znanstvenom skupu Udruge
nastavnika jezika struke na visokokolskim ustanovama odranom 21.-22. veljae
2015. u Zagrebu na Ekonomskom fakultetu
Perkovi, Anica, Alka Turalija, Draen Horvat and Vlado Juki (2015). English
Abbreviations in Croatian Agriculture Language u: Atanas Atanasov(ur).
Proceedings of the 3rd International Conference Research People and Actual
Tasks on Multidisciplinary Sciences, Volume 3, Lozenec, Bulgaria, str.193-197
Picht, Heribert., Draskau, Jennifer (1985) Terminology: An Introduction. Guildford:
University of Surrey
Plag, Ingo (2003). Word-Formation in English. Cambridge: Cambridge University Press
Quemada, Bernard (1987). Notes sur lexicographie et dictionnairique. Cahiers de
lexicologie 51 (2), str. 229-242.
Quirk Randolph, Sidney Greenbaum, Geoffrey Leech i Jan Svartvik (1985). A
Comprehensive Grammar oft he English Language. London i New York:Longman
Raos, Nenad (2006). English and Croatian Differences in Scientific Writing, Arh Hig
Rada Toksikol;57:405-412
Rata, Georgeta, Ion Petroman (2006). On English Loanwords in the Romanian Tourism
Sites of Travel Agencies in the District of Timis, (www.usab-
tm.ro/USAMVBT_Pagina_ro_125.html, 23. srpnja 2015.

120
Rata, Georgeta, Perkovi, Anica (2008). Sloenice s -culture: semantiki pristup,
Compounds with Culture. A Semantic Approach. u: Milan Pospiil (ur). 43rd
Croatian and 3rd International Symposium on Agriculture, 18-21 February 2008,
Opatija Croatia, str. 720-724.
Rata, Georgeta, Perkovi, Anica (2008). Words of Russian Origin in the English of
Cuisine, u: Rata, Georgeta (ur). Journal of Linguistic Studies, Volume 1 (2),
Timisoara, Romania, str. 87-94.
Rata, Georgeta, Anica Perkovi, Alina- Andreea Dragoescu (2009). How to write a
scientific paper, Grafika-Osijek, Mirton-Timisoara.
Rata, Georgeta Anica Perkovi (2012). Derivatives with-cide in the Vocabulary of
Pesticides u: Georgeta Rata, Florin Sala and Ionel Samfira (ur). Agricultural
English, Cambridge Scholars Publishing, str. 25-31.
Rondeau, Guy (1984). Introduction la terminologie. Montral: Gatan Morin diteur.
Runji-Stoilova, Anita, Anamarija Panda (2010). Prilagodba anglizama u govoru na
hrvatskim televizijama, asopis za hrvatske studije, vol:6, str. 229-240.
Sager, Juan C., Dungworth, David, McDonald, Peter F. (1980). English Special
Languages. Principles and Practice in Science and Technology. Wiesbaden:
Brandstetter.
Sili, Pranjkovi (2005), Gramatika hrvatskoga jezika: za gimnazije i visoka uilita.
Zagreb: kolska knjiga.
Singer, Danka (2005). Izvorno hrvatsko-struktura robnog nazivlja hrvatskih proizvoda u:
Jagoda Grani (ur). Zbornik radova HDPL, Split: HDPL, str.655-663.
Skelin Horvat, Anita (2004). Posuivanje u hrvatski jezik u dvama razdobljima.
Suvremena lingvistika Vol.57-58 No.1-2, str. 93-104
Soanac, Lelija (2009). Utjecaj engleskog na jezik medija u Hrvatskoj, u: Marija Omazi,
Vladimir Karabali i Mario Brdar (ur). Jezini dodiri i meukulturna
komunikacija/Language Contacts and Intercultural Communication, HDPL,
Zagreb-Osijek, str. 63-72.
Starevi, Anel, (2006). Imenice kao atributi nove strukture u hrvatskom jeziku, u:
Jagoda Grani (ur). Jezik i mediji jedan jezik : vie svjetova, HDPL, Zagreb
Split, str. 645-655.
tambuk, Anuka (1999). Imenika sufiksalna tvorba u elektronikom nazivlju,
Suvremena lingvistika 25 (1999), 47-48; 165-180.
tambuk, Anuka (2005). Jezik struke i spoznaja. Split: Knjievni krug.
Terminoloka baza hrvatskog strukovnog nazivlja STRUNA (http://struna.ihjj.hr/
Teak, Stjepko (1991). Hrvatski na svagda()nji, kolske novine Zagreb
Teak, Stjepko (2004). Hrvatski na (ne)podobni, kolske novine, Zagreb
The American Heritage dictionary of the English language. (AHD) (2000). 4 th Edition.
Boston & New York: Houghton Mifflin Company.
Varga, Andreea (2007). Terminology in the Context of Multicultural Communication, u:
Richard Repka (ur). Zbornik vedeckych prac z medzinarodnej vedeckej
konferencie Lingua Summit 2007, Trenin, Slovaka, 79-82
Vuji, Jasna, Perkovi, Anica (2011). English for Horticulturists, Veleuilite u
Slavonskom Brodu i Poljoprivredni fakultet u Osijeku, udbenik za studente
hortikulture.

121
Webster Comprehensive Dictionary. (1995). Chicago: J. G. Ferguson Publishing
Company.
Weinreich, Uriel (1953). Languages in Contact. monograph, str.83-110.
Wuster, Eugen (1979). Einfuhrung in die allgemeine Terminologielehre und
terminologische Lexicographie. Wien: Springer.
Zlomisli, Jadranka (2006). Globalizacija engleskog jezika i uporaba tabu-rijei u razredu
u: Jagoda Grani (ur). Proceedings of Language and Media,Split: HDPL, str.799-
806
ic-Fuchs, Milena (1991). Znanje o jeziku i znanje o svijetu, Biblioteka SOL, Filozofski
fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb.

Rjenici
American Heritage Dictionary of the English Language.-4th edition, Houghton Mifflin
Company, Boston New York (AHDEL)
Ani, Vladimir; Goldstien, Ivo (2009). Rjenik stranih rijei-drugo izdanje Zagreb: Novi
liber (RSR)
Chalker , Sylvia& Edmund Weiner (1994).The Oxford Dictionary of English Grammar,
BCA, London-NewYork-Sidney-Toronto.
Filipovi, Rudolf (1996). English Croatian Dictionary, Englesko-hrvatski rjenik,
kolska knjiga, Zagreb.
Gordth, Gordon., Hendrick, David,Headrick. (2001). A Dictionary of Entomology: Oxon,
CABI Publishing
Hrvatski endiklopedijski rjenik (2003). Novi liber, Zagreb
Illustrated dictionary of main types of farm machines (IDFM) (2015)
Klai, Bratoljub (1979). Rjenik stranih rijei A-, Nakladni zavod MH,
Kneevi, Mira (2006). Atlas korovne, ruderalne i travnjake flore (tree izmijenjeno i
dopunjeno izdanje), Poljoprivredni fakultet, Osijek (Udbenici Sveuilita Josipa
Jurja Strossmayera u Osijeku)
Longman Dictionary of Contemporary English (1975). Third Edition, Pearson
Marunica, Frane. (2003). English-Croatian and EU Law Dictionary. Zagreb: Nezavisna
autorska naklada.
Matas, ura (1999). etverojezini rjenik:hrvatsko-njemako-englesko-latinski, Profil
international, Zagreb.
Oxford Advanced Learner's Dictionary (2015). New 9th Edition, Oxford University
Press(OALD)
Oxford Dictionaries. Online: http://oxforddictionaries.com/?attempted=true.
Ritz, Josip (1996). Hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski agronomski rjenik. [Croatian
English and English-Croatian Agricultural Dictionary]. Zagreb: kolska knjiga.
The New Websters Encyclopaedic Dictionary of the English Language. (1997). New
York: Random House.

Mreni izvori
http://en.wikipedia.org/wiki/Antoine_Lavoisier)
http://wordinfo.info/words/index/info/view_unit/586/7/?spage=14&letter=C

122
http://hr.wikipedia.org/wiki/Anglizam (24.10.2013. gledala)
http://hjp.novi-liber.hr/ Hrvatski jezini portal (HJP)
http://hrcak.srce.hr/search/?q=konverzija (3.9.2014.)
http://zdravapluca.blogspot.com/2012/03/farmerska-pluca.html)
http://www.bankar.me/2013/11/11/prva-farma-ali-ljepote/
Eco-words. Online: http://www.wordinfo.info/words/index.E.
https://translate.google.com/?hl=hr#hr/ru/produkcija
Websters Online Dictionary. Online: http://www.websters-online-dictionary.org/.
https://www.google.hr/?gws_rd=ssl#q=sta+je+farma+servera
http://www.etymonline.com/index.php?
allowed_in_frame=0&search=bulldozer&searchmode=none
https://www.google.hr/?gws_rd=ssl#q=rotacija+u+poljoprivredi
http://suncokret.pfos.hr/~jdanijel/literatura/ATiSBP/01_Odabrani%20tekstovi%20iz
%20obrade%20tla.pdf)
http://www.strojevi.com.hr/uploads/integralna_tehnika_obrade_tla_i_sjetve.pdf)

struna
(http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=49324

123
Popis korpusa:

Popis engleskih naziva i izraza u hrvatskom poljoprivrednom jeziku

Abiogeneza (Abiogenesis)
Adhezija (Adhesion)
Adsorpcija (Adsorption)
Aerotropizam (Aerotropism)
Afinacija (Affination)
Afinitet (Affinity)
Agens (Agent)
Agregat (Aggregate)
Agrikultura (Agriculture)
Agrobiologija (Agrobiology)
Agrometeorologija (Agrometeorolgy)
Agronom (Agronomist)
Agronomija (Agronomy)
Agrotehniar ( Agrotechnician, Agricultural technologist)
Agrotehnika (Agrotechnique, Agricultural engineering)
Akaricid (Acaricide)
Akarinoza (Acarinosis)
Aklimatizacija (Acclimatization)
Akromatin (Achromatin)
Aktinomicet (Actinomycetes)
Aktivnost (Activity)
Akumulacija (Accumulation)
Akumulator (Accumulator)
Akvarij (Aquarium)
Alanin (Alanine)
Albinizam (Albinism)
Alergija (Allergy)
Aldehid (Aldehyde)
Alkaloid (Alkaloid)
Alkohol (Alcohol)
Alkoholiza (Alcoholysis)
Alkoholizam (Alcoholism)
Alkoholometar (Alcoholometer)
Alopoliploid (Allopolyploid)
Alotropija (Allotropy)
Aluminij (Aluminium)
Alveola (Alveolus)
Ambalaa (Ambalage, Packing, Packaging, Container)
Amid (Amide)
Amilaza (Amylase)
Amiloza (Amylose)
Aminokiselina (Amino acid)

124
Amin (Amine)
Amonifikacija (Amonification)
Amonifikator (Ammonifier, Ammonia forming bacteria )
Amonijak (Ammonia)
Amortizacija (Amortization, Depreciation)
Amortizer ( Amortiser,Shock absorber)
Ampermetar (Ammeter)
Amputacija (Amputation)
Amilaza (Amylase)
Analitika (Analytics)
Analiza (Analysis)
Anatomija (Anatomy)
Anemometar (Anemometer)
Antagonizam (Antagonism)
Anilin (Aniline)
Anis (Anise)
Antibiotik (Antibiotic)
Antitijelo (Antibody)
Antraknoza (Anthracnose)
Aorta (Aorta)
Apoenzim (Apoenzyne)
Apomiksis (Apomixise)
Aprobacija (Approbation)
Apsces (Abscess)
Apsorpcija (Absorption)
Arabinoza (Arabinose)
Areometar (Areometer)
Armatura (Armature)
Aroma (Aroma)
Arsen (Arsenic)
Arterija (Artery)
Artioka (Artichoke)
Asimilacija (Assimilation)
Askopora (Ascospore)
Asocijacija (Association)
Aspirator (Aspirator)
Atavizam (Atavism)
Atmosfera (Atmosphere)
Atom (Atom)
atomizer (atomizer)
Atrofija (Atrophy)
Auksin (Auxin)
Aurikula (Auricle)
Autogamija (Autogamy)
Autoklav (Autoclave)
Automatizacija (Automation)

125
Avokado (Avocado)
Azotobakter (Azotobacter)
Azotofiksator (Azotofixing bacteria, Nitrogen-fixing bacteria)
Bacil (Bacillus)
Bakelit (Bakelite)
Bakterija (Bacterium)
Bakteriograf ( Bacteriophage)
Bakteriolog (Bacteriologist)
Bakteriologija (Bacteriology)
Bala (Bale)
Bambus (Bamboo)
Barij (Barium)
Barograf (Barograph)
Barometar (Barometer)
Bastard (Bastard)
Bastardizacija (Bastardization)
Bazidij (Basidium)
Begonija (Begonia)
Berberis (Berberis)
B-horizont (B-horizon)
Bikarbonat (Bicarbonate)
Bilten (Bulletin)
Biocenoza (Biocenosis)
Biologija (Biology)
Biosinteza (Biosyntesis)
Biotehnologija (Biotechnology)
Bireta (Burette)
Bojler (Boiler)
Bor (Boron)
Boraks (Borax)
Botanika (Botany)
Botulizam (Botulism)
Briket (Briquette)
Briologija (Bryology)
Brom (Bromine)
Bronhi (Bronchi)
Buldoer ( Bulldozer)
Butan (Butane)
Butanol (Butanol)
Buten (Butene)
Butirometar (Butyrometer)
Cedar (Cedar)
Celer (Celery)
Celuloid (Celluloid)
Celuloza (Cellulose)
Cement (Cement)

126
Centilitar (Centiliter)
Centimetar (Centimeter)
Centrifuga (Centrifuge)
Cerkospora (Cercospora)
cerealije (Cereals)
Certifikat (Certificate)
Cianamid (Cyanamide)
Ciklona (Cyclone)
Ciklus (Cycle)
Cilindar (Cylinder)
Cirkulacija (Circulation)
Cista (Cyst)
Cistin (Cystine)
Citokrom (Cytochrome)
Citologija (Cytology)
Citoplazma (Cytoplasm)
Citozin (Cytosine)
Citron (Citrone)
Decigram (Decigram)
decilitar ( Decilitre)
Decimetar (Decimetre)
Deflokulacija (Deflocculation)
Deformacija (Deformation)
Degeneracija (Degeneration)
Deglutinacija (Deglutination)
Degustacija ( Degustation)
Dehidracija (Dehydration)
Dehidrator (Dehydrator)
Dekantacija (Decantation)
Dekantator (Decanter, Clarifier)
Dekortikacija (Decortication)
Dekstrin (Dextrin)
Dekstroza (Dextrose)
Denitrifikacija (Denitrification)
Depozitor (Depositor)
Depresija (Depression)
Deratizacija (Deratization)
Derivacija (Derivation)
Destilacija (Distillation)
Destrukcija (Destruction)
Determinacija (Determination)
Devijacija (Deviation)
Dezinfekcija (Disinfection)
Diferencijal (Differential)
Difosfat (Diphosphate)
Difuzija (Diffusion)

127
Digestija (Digestion)
Dijafragma (Diaphragm)
Dijagnoza (Diagnosis)
Dijametar (Diameter)
Dijastaza (Diastasis)
Dimenzija (Dimension)
Dinamo (Dynamo)
Diploidnost (Diploidy)
Disaharid (Disaccharide)
Disimilacija (Dissimilation)
Disocijacija (Dissociation)
Distribucija (Distribution)
Disperzija (Dispersion)
Dormantnost (Dormancy)
Doza (Dose)
Dozimetar (Dosimeter)
Drenaa (Drainage)
Droga (Drug)
Durin (Durine)
Edafon (Edaphone)
Edem (Oedema)
Ekolog (Ecologist)
Ekologija (Ecology)
Ekonom (Economist)
Ekonomija (Economy)
Ekonomika ( Economics)
Ekonomist (Economist)
Eksikator (Desiccator)
Ekskrement (Excrement, Dung)
Eksperiment (Experiment)
Ekstrakcija (Extraction)
Ektoplazma (Ectoplasm)
Ekvivalent (Equivalent)
Elektroagregat (Electro aggregate, Electrostatic generator)
Elektroda (Electrode)
Elektrolit (Electrolyte)
Elektroliza (Electrolysis)
Elektromotor (Electromotor)
Elektron (Electron)
Elektronegativnost (Electronegativity)
Elevator (Elevator)
Element (Element)
Embrio (Embryo)
Emulzija (Emulsion)
Endivija (Endive)
Energija (Energy)

128
Enol (Enola)
Entomolog (Entomologist)
Entomologija (Entomology)
Enzim (Enzyme)
Epidemija (Epidemic)
Epiderma (Epidermis)
Epifiza (Epiphysis)
Epitel (Epithelium)
Erozija (Erosion)
Ester (Ester)
Eter (Ether)
Esterifikacija (Esterification)
Etilen (Ethylene)
Etioliranje ( Etiolation)
Evaporacija (Evaporation)
Evapotranspiracija (Evapotranspiration)
Fagocit (Phagocyte)
Faktor (Factor)
Fakultet (Faculty)
Farma (Farm)
Farmer (Farmer)
Faza (Phase)
Fazan (Pheasant)
Fenol (Phenol)
Fenolftalen (Phenolphtalein)
Fenotip (Phenotype)
Fermentacija (Fermetation)
Fiksacija (Fixation)
Filament (Philament)
Filoksera (Phylloxera)
Filtriranje (Filtering)
Fitocenoza (Phytocenosis)
Fitokemija (Phytochemistry)
Fitopatologija (Phytopatology)
Fiziologija (Physiology)
Floem (Phloem)
Formaldehid (Formaldehyde)
Fosfat (Phosphate)
Fosfit (Phosphite)
Fosfoglukomutaza (Phosphoglucomutase)
Fosfolipid ( Phospholipide)
Fosfor (Phosphorus)
Fosforilaza (Phosphorylase)
Fotoperiodizam (Photoperiodism)
Fotosinteza (Photosyntesis)
Fotospektrometar (Photospectrometer)

129
Fototropizam (Phototropism)
Frakcija (Fraction)
Fraktura (Fracture)
Fruktoza (Fructose)
Fumigacija (Fumigation)
Fungicid (Fungicide)
Galaktoza (Galactose)
Galop (Gallop)
Gameta (Gametes)
Gen (Gene)
Genealogija (Genealogy)
Generacija (Generation)
Generator (Generator)
Genetika (Genetics)
Glicerol (Glycerol)
Glikogen (Glycogen)
glikogeneza ( Glycogenesis)
Glikogenoliza (Glycogenolysis)
Glikol (Glycol)
Glikoza (Glucose)
Glukoza (Glucose)
Glukozid (Glucoside)
Glutamin (Glutamine)
Glutein (Glutenin)
Guloza (Gulose)
Halogenacija (Halogenation)
Hektar (Hectare)
Hektolitar (Hectoliter)
Heliograf (Heliograph)
Hemoglobin (Haemoglobin)
Hemoprotein (Hemoprotein)
Heptanol (Heptanal)
Herbicid (Herbicide)
Hermafrodit (Hermaphrodite)
Heterozis (Heterosis)
Hibridizacija (Hybridization)
Hidrat (Hydrate)
Hidratacija (Hydration)
Hidrofit (Hydrophyte)
Hidrogenacija (Hydrogenation)
Hidroksid (Hydroxide)
Hidroliza (Hydrolysis)
Hidrometar (Hydrometer)
Hidropon (Hydroponics)
Hifa (Hiphae)
Hidrograf (Hidrograph)

130
Higroskopnost (Hygroscopicity)
Hiperaciditet (Hyperacidity)
Hipertrofija (Hypertrophy)
Hipoaciditet (Hypoacidity)
Hipoglikemija (Hypoglycemia)
Hipokotil (Hypocotyl)
Histidin (Histidine)
Horizont (Horizon)
Hormon (Hormone)
Humifikacija (Humification)
Impregnacija (Impregnation)
Imunost (Immunity)
Inaktivacija (Inactivation)
Indikator (Indicator)
Industrija (Industry)
Infekcija (Infection)
Infiltracija (Infiltration)
Inklinacija ( Inclination)
Inkubacija (incubation, hatching)
Inkubator (Incubator)
Inkrustacija (Incrustation, encrustation)
Inokulacija (Inoculation)
Insekticid (Insecticide)
Insolacija (Insolation)
Integument (Integument)
Intenzitet (Intensity)
Interakcija (Interaction)
Internodij (Internode)
Interpolacija (Interpolation)
Introdukcija (Introduction)
Inventar (Inventory)
Invertaza (Invertase)
Investicija (Investment)
Inzulin (Insulin)
Ionizacija (Ionization)
Irigacija (Irrigation)
Izobara (Isobar)
Izobutan (Isobutane)
Izolacija (Isulation)
Izolator (Insulator)
Izoliranje ( Isolation)
Izomeraza (Isomerase)
Izomerija ( Isomerism)
Izopren (Isoprene)
Izotera ( Isothere)
Izoterma (Isotherm)

131
Izotop (Isotope)
Juta (Jute)
Kabel (Cable)
Kakao (Cocoa)
Kaktus (Cactus)
Kalcifikacija (Calcification)
Kalcinoza (Calcinosis)
Kalcit (Calcite)
Kalibriranje (Calibration)
Kalorija (Calorie, calory)
Kalorimetar (Calorimeter)
Kanal (Channel)
Kanalizacija (Canalization)
Kanibalizam (Cannibal)
Kapacitet (Capacity)
Kapilara (Capillary)
Kapilarnost (Capillarity)
Kapsula (Capsule)
Karakteristika (Characteristic)
Karantena (Quarantine)
Karbohidraza (Carbohydrate)
Karboksilaza (Carboxylase)
Karbonat (Carbonate)
Karburator (Carburetor)
Karoserija (Carosery)
Kartogram (Cartogram)
Kastracija (Castration)
Katalizator (Catalyst)
Katastar (Cadastre)
Kategorija (Category)
Kaverna (Cavern)
Kazein (Casein)
Kemija (Chemistry)
Keton (Ketone)
Kiretaa (Curettage, scraping)
Klasificiranje (Classifying, Grading)
Klasifikacija (Classification)
Klinometar (Clinometer)
Kloaka (Cloaca)
Klon (Clone)
Klor (Chlorine)
Klorid (Chloride)
Klorofil (Chlorophyll)
Kloroform (Chloroform)
Kloroplast (Chloroplast)
Kloroza (Chlorosis)

132
Koagulacija (Coagulation)
Koeficijent (Coefficient)
Koenzim (Coenzyme)
Kokcidioza (Coccidiosis)
Kokos (Coconut)
Kolagen (Collagen)
Kolaps (Collapse)
Kolektor (Collector)
Koleoptila (Coleoptile)
Koleoriza (Coleorhiza)
Kolesterol (Cholesterol)
Kolorimetar (Colorimeter)
Kombajn (Combine)
Kombajniranje (Combine harvesting, Combining)
Kompatibilnost (Compatibility)
Kompenzacija (Compensation)
Kompenzator (Compensator)
Kompost (Compost)
Kompresija (Compression)
Kompresor (Compressor)
Koncentracija (Concentration)
Koncetrat (Concentrate)
Kondenzacija (Condensation)
Kondenzator ( Condenser)
Kondicioniranje (Conditioning)
Konfiguracija (Configuration)
Konglomerat (Conglomerate)
Konkrement (Concrement)
Konsignacija (Consignation,Consignment)
Konstitucija (Constitution)
Konstrukcija (Construction)
Kontaminacija (Contamination)
Kontejner (Container)
Kontrakcija (Contraction)
Kontrola (Control)
Kontuzija (Contusion)
Konvejer (Conveyer)
Konverzija (Conversion)
Konzerva (Conserve,Tin)
Konzerviranje (Conservation, Preservation)
Konzistencija (Consistency,Texture)
Kooperacija (Cooperation)
Kooperator (Cooperator)
Kopulacija (Copulation)
Korelacija (Correlation)
Korozija (Corrosion)

133
Kortizon (Cortisone)
Kredit (Credit)
Kristalizacija (Crystallization)
Krom (Chrome)
Kromatografija (Cromatography)
Kromosom (Chromosome)
Ksantofil (Xanthophyll)
Ksenija (Xenia)
Ksenogamija (Xenogamy)
Kserofit (Xerophyte)
Ksilem (Xylem)
Kultivator (Cultivator)
Kultiviranje (Cultivation)
Kvaliteta (Quality)
Laboratorij (Laboratory)
Laktacija (Lactation)
Laktaza (Lactase)
Laktoza (Lactose)
Laser (Laser)
Lavanda (Lavender)
Licitacija (Licitation,Auction)
Lignifikacija (Lignification)
Limun (Lemon)
Litij (Lithium)
Litra (Liter)
Lizin (Lysine)
Lizimetar (Lysimeter)
Lokalizacija (Localization)
Lupina (Lupin)
Maceracija (Maceration)
Maestral (Mistral)
Magnet (Magnet)
Magnezij (Magnesium)
Magnezit (Magnesite)
Mahagonij (Mahogany)
Majoneza (Mayonnaise)
Maltaza (Maltase)
Maltoza (Maltose)
Malvazija (Malmsey)
Mangan (Manganese)
Manipulacija (Manipulation)
Manometar (Manometer)
Margareta (Margaret)
Margarin (Margarine)
Masa (Mass)
Materijal (Material)

134
Mehaniar (Mechanic)
Mehanizacija (Mechanization)
Mehanizam (Mechanism)
Melioracija (Melioration)
Menader (Manager)
Metafaza (Metaphase)
Metal (Metal)
Metamorfoza (Metamorphosis)
Metan (Methane)
Metanol (Methanol)
Metaplazma (Metaplasm)
Metar (Meter)
Meteorologija (Meteorology)
Metoda (Method)
Mezofit (Mesophyte)
Mezokotil (Mesocotyl)
Micelij (Micelle)
Mikologija (Mycology)
Mikoza (Mycosis)
Mikrob (Microbe)
Mikrobiologija (Microbiology)
Mikroelemenat (Microelement)
Mikrofauna(Microfauna)
Mikroflora(Microflora)
Mikrohranivo(Micronutrient)
Mikroklima(Microclimate)
Mikrometar (Micrometer)
Mikron (Micron)
Mikroreljef (Microrelief)
Mikroskop ( Microscope)
Miligram (Milligram)
Millilitar (Mililiter)
Milimetar (Millimeter)
Mimikrija (Mimicry)
Mineral (Mineral)
Minerelizacija (Mineralization)
Mineralogija ( Mineralogy)
Minimum (Minimum)
Miofibril (Myofibril)
Mioglobin (Myoglobin)
Mirabela (Mirabel)
Mitohondrij (Mitochondria)
Mitoza (Mitosis)
Molaritet (Molarity)
Molekula (Molecule)
Molibden (Molybdenum)

135
Monosaharid (Monosaccharide)
Montaa (Montage,Assemblage)
Morfologija (Morphology)
Mozaik (Mosaic)
Mutacija (Mutation)
Mutarotacija (Mutarotation)
Neelektrolit (Nonelectrolyte)
Nekroza (Necrosis)
Nektar (Nectar)
Nervatura (Nervature)
Neutralizacija (Neutralize)
Neutron (Neutron)
Nikal (Nickel)
Nikotin (Nicotine)
Nikotinamid (Nicotinamide)
Niktalopija (Nyctalopia)
Nitrat (Nitrate)
Nitrifikacija (Nitrification)
Nitromonkal (Nitromoncal)
Normiranje (Norming)
Nukleotid (Nucleotide)
Nukleus (Nucleus)
Nusprodukt (Byproduct)
Oksalat (Oxalate)
Oksid (Oxide)
Oksidacija (Oxidation)
Oksidaza (Oxidase)
Okulacija (Inoculation)
Okular (Ocular,Eyepiece)
Okuliranje (Inoculation)
Ombrograf (Ombrometer)
Operacija (Operation)
Opium (Opium)
Organizacija (Organization)
Organizam (Organism)
Ornitologija (Ornithology)
Oscilacija (Oscillation)
Oscilograf (Oscillograph)
Osciloskop (Oscilloscope)
Osmoza (Osmosis)
Ovulacija (Ovulation)
Paleobotanika (Paleobotany)
Paleta (Palette)
Palisada (Palisade)
Palma (Palm)
Parkiranje (Parking)

136
Partenogeneza (Parthenogenesis)
Pasterizacija (Pasteurization)
Pasterizator (Pasteurizer)
Patologija (Pathology)
Pedologija (Pedology)
Pektin (Pectin)
Penetracija (Penetration)
Penicilin (Penicillin)
Pepsin (Pepsin)
Peptizacija (Peptisation)
Perforacija ( Perforation)
Period (Period, Era)
Periodnost ( Periodicity)
Pemutacija ( Permutation)
Peroksidaza (Peroxidase)
Peroksid (Peroxide)
Pigment (Pigment)
Piknometar (Pycnometer)
Piliranje (Peeleting)
Pipeta (Pipette, Pipet)
Pirheliometar (Pyrheliometer)
Planimetrija (Planimetry)
Planiranje (Planning)
Polarimetar (Analyzer, Polarizer)
Polarizacija (Polarization)
Polarizator (Analyzer, Polarizer)
Polaroid (Polaroid)
Poliandrija (Polyandry)
Poligamija (Polygamy)
Polimer (Polymer)
Polimerija (Polymerism)
Polimerizacija (Polymerization)
Polisaharid (Polysaccharide)
Preparat (Preparation)
Produkcija (Production)
Produkt (Product)
Profilaksa (Prophylaxis)
Profit (Profit)
Proton (Proton)
Protoplazma (Protoplasm)
Psihrometar (Psychrometer,Hygrometer)
Pulsacija (Pulsation)
Racioniranje (Rationing)
Radij (Radium)
Radioaktivnost (Radioactivity)
Rafinerija (Refinery)

137
Rafiniranje (Refinement, Purification, Fining)
Reakcija (Reaction)
Recirkulacija (Recirculation)
Redukcija (Reduction)
Refrakcija (Refraction)
Refraktivnost (Refractivity)
Refraktometar (Refractometer)
Regeneracija (Regeneration)
Regresija (Regression)
Regulacija (Regulation)
Reguliranje (Regulation)
Rekapitulacija (Recapitulation)
Rekristalizacija (Recrystallization)
Relacija (Relation)
Reprodukcija (Reproduction)
Resorpcija (Resorption)
Respiracija (Respiration)
Restrikcija (Restriction)
Rezistencija (Resistance)
Rezonanca (Resonance)
Rodenticid (Rodenticide)
Rotacija (Rotation)
Rotofreza (Rotary hoe)
Rotosjeckalica (Flail shredder)
Saharimetar (Saccharimeter)
Saharin (Saccharin)
Saharoza (Saccharose, Sucrose)
Saturacija (Saturation, Impregnation)
Sediment (Sediment)
Sedimentacija (Sedimentation)
Sedimentiranje (Sedimentation)
Seizmograf (Seismograph)
Sekrecija (Secretion)
Selekcija (Selection)
Selektor (Selector)
Separacija (Separation)
Separator (Separator)
Serum (Serum)
Silaa ( Silage, Ensilage)
Silikat (Sillicate)
Silokombajn (Forage- harvester)
Silosjeckalica (Cutter, blower)
Silotoranj (Silage tower)
Siloureaj (Silo installation)
Simbioza (Symbiosis, Consortism)
Simetrija (Symmetry)

138
Sinkronizam (Synchronism)
Sinteza (Synthesis)
Skarifikacija (Scarification)
Skarifikator (Scarifier)
Solarimetar (Solarimeter)
Sondiranje (Sounding)
Sorpcija (Sorption)
Sortira (Brattice conveyer, Sorter)
Sortiranje (Sizing, Picking, Screening)
Spirala (Spiral)
Stabilizacija (Stabilization)
Stabilizator (Stabilizer)
Stabilnost (Stability)
Stagnacija (Stagnation)
Standardizacija (Standardization)
Statistika (Statistics)
Stereoizomerija (Stereoizomerism)
Sterilizacija (Sterilization)
Sterilnost (Sterility)
Stimulacija (Stimulation)
Stimulator (Stimulator)
Struktura (Structure)
Sublimacija (Sublimation)
Subvarijetet (Subspecies)
Subvencija (Subvention)
Sulfonacija (Sulphonation)
Superfosfat (Superphosphate)
Superkoncentrat (Superconcentrate)
Supstitucija (Substitution)
Supstrat (Substrate)
Suspenzija (Suspension)
Tahograf (Tachograph)
Telofaza (Telophase)
Temperatura (Temperature)
Temperiranje (Tempering)
Terminologija (Terminolog, Nomenclature)
Termograf (Thermograph)
Termometar (Thermometer)
Termonastija (Thermonasty)
Termostat (Thermostat)
Tetraploid (Tetraploid)
Tetraploidija (Tertaploidy)
Titracija (Titration)
Tolerancija (Tolerance,Allowance)
Tonaa (Tonnage)
Traktor (Tractor)

139
Traktorist (Tractorist,Tractor driver)
Transaminacija (Transamination)
Transfereza (Transferase)
Transformacija (Transformation)
Transformator (Transformer)
Transgresija (Transgression)
Translokacija (Translocation)
Transmisija (Transmission)
Transmutacija (Transmutation)
Transpiracija (Transpiration)
Transplantacija (Transplatation)
Transport (Transportation, Transport)
Transporter (Transporter,Elevating conveyer, Band conveyer, Conveyer)
Ultramikroskop (Ultramicroscope)
Urea (Urea)
Ureaza (Urese)
Vakuola (Vacuoles)
Vakuum (Vacuum)
Valencija (Valuation)
Vanilin (Vanilla)
Vaporizator (Vaporizer)
Varijabilnost (Variability)
Varijacija (Variation)
Varijanta (Variation, Variant)
Variranje (Variation)
Vegetacija (Vegetation, greenth, plants, flora)
Ventilacija (Ventilation, Circulation, aeration)
Ventilator (Blower, Air blast, blas engine , ventilator)
Ventiliranje (Ventilation)
Vernalizacija (Vernalization)
Veterina (Veterinary science)
Veterinar (Veterinarian, Veterinary surgeon)
Vibrator (Vibrator)
Vigor (Vigour)
Viskoznost (Viscosity)
Vitalnost (Vitality, Vigour)
Virus (Virus)
Vivarij (Vivarium, terrarium)
Viviparitet (Viviparity)
Zenit (Zenith)
Zona (Zone)
Zoologija (Zoology)
elatina (Gelatin)

PRIDJEVNE POSUENICE :

140
hrvatski (engleski)

Abiotian (Abiotic)
Agrarni (Agrarian)
Agronomski (Agronomical)
Agrotehniki (Agricultural)
Aktivan (Active)
Alelomorfan (Allelic)
Alkalian (Alkalic, Alkaline)
Alkalijski (Alcaline, Alcalic)
Alkoholan (Alcoholic)
Alkoholni (Alcoholic)
Aluvijalan (Alluvial)
Amonijev (Ammonium)
Amorfan (Amorphous)
Anaerobni (Anaerobic)
Anorganski (Inorganic)
Apsolutan (Absolute)
Apsorpcijski (Absorptive)
Arabilan (Arable, Fit for ploughing, Proper for cultivation)
Aridan (Arid)
Arteki (Artesian)
Aromatian (Aromatic, Flavorous, Fragrant )
Aseksulaan (Asexless, Agamic)
Atmosferski (Atmospheric)
Autohton (Autochtonous)
Automatski (Automatic)
Barometarski (Barometric)
Bazini (Basic)
Binokularni (Binocular)
Bioloki (Biological)
Botaniki (Botanical)
Celzijev (Celsius)
Centrifugalan (Centrifugal)
Cilindrian (Cylindrical)
Decimalan ( Decimal)
Destiliran (Distilled)
Dormantan (Dormant)
Edafski (Edaphic)
Egzogen (Exogenous)
Egzoterman (Exothermic)
Ekstenzivan (Extensive)
Elektrini (Electrical)
Elementaran (Elementary)
Endogen (Endogenous)

141
Entomogaman (Entomogenous)
Enzimatski (Enzymatic)
Fermentni (Fermentic)
Fosfatni (Phosphate)
Fosforast (Phosphorous)
Fosforni (Phosphoric)
Genetski (Genetic)
Granuliran (Granulated)
Hermafroditski (Hermaphroditic, Androgynous)
Hidrauliki (Hydraulic)
Horizontalan ( Horizontal)
Imun (Immune)
Infracrven (Infrared)
Intenzivan (Intensive)
Kalcijev (Calcium)
Kalijev (Potassium)
Kapilaran (Capillary)
Kardanski (Cardan)
Kastriran (Castrated, Gelded)
Katastarski (Cadastral)
Kemijski (Chemical)
Klimatski (Climatic)
Koloidni (Colloid)
Kompaktan (Compact)
Kompatibilan (Compatible)
Kompleksan (Complex)
Komprimiran (Compressed)
Konian (Conical)
Konkavan (Concave)
Kontrolni (Control, Check)
Konturan (Form fitting, Contour)
Konveksan (Convex)
Kristalan (Crystalline, Translucent)
Kubini (Cubic)
Kvadratni (Square)
kvalitetan (Quality)
laboratorijski (Laboratory)
Magnetni (Magnetic)
Mehaniki (Mechanical)
Merkantilan (Mercantile)
Meteoroloki (Meteorological)
Metriki (Metric)
Mikrobioloki (Microbiological)
Mikroskopski (Microscopic)
Neklasificirani (Unclassified)
Nekristaliziran (Uncrystallized, amorphous)

142
Optiki (Optical)
Organski (Organic, Systemic)
Pasivan (Passive,Inactive, Inert)
Patoloki (Pathologic, Morbid)
Periodiki (Periodic)
Poligaman (Polygamous)
Polimeran (Polymeric)
Produktivan (Productive, Prolific, Procreative, fecund)
Radijalan (Radial)
Reproduktivan (Reproductive)
Retroaktivan (Retroactive)
Sezonski (Seasonal)
Sferoidan (Spheroid, Oblate)
Sinkroni (Synchronous)
Sintetian (Synthetic)
Somatski (Somatic)
Spiralan (Spiral, Winding, Coiled)
Stabilan (Stable, Firm)
Temperaturni ( Temperature)
Termometarski (Thermometric)
Toksian (Toxic, Poisonous)
Tropski (Tropical, Torrid)
Vegetabilan (Vegetable, Vegetal)
Vegetacijski (Vegetative)
Vegetativan (Vegetative)
Veterinarski (Veterinary)
Vitalan (Vital, Essential, Organic)
Viviparan (Viviparous)
Vodorezistentan (Water-Resistant, Water stable)
Voluminozan (Voluminous)

GLAGOLSKE POSUENICE

Hrvatski Engleski

Adaptirati (Aadapt, Accommodate to, Conform, Adjust, Acclimatize)

Amortizirati (Amortize, Write off, Depreciate)
Amputirati (Amputate, Cut off)
Analizirati ( Analyse, Anatomize)
Aprobirati ( Approbate)
Apsorbirati (Absorb)
Asimilirati (Assimilate)
Cementirati (Cement)
Cirkulirati (Circulate)

143
Denaturirati (Denature, methylate)
Dezinficirati (Disinfect)
Drenirati (Drain)
Ekstrahirati (Extract)
Fermentirati (Fermentize)
Filtrirati (Filtrate, Percolate)
Hidrirati (Hydrate)
Izolirati (Isolate, Insulate)
Kalcificirati (Calcify)
Kastrirati (Geld, Castrate)
Koagulirati (Coagulate)
Kondenzirati (Condense)
Kopuniti (Caponize)
Kristalizirati (Crystallize)
Macerirati ( Macerate)
Meliorirati (Meliorate, Ameliorate, Improve)
Neutralizirati (Saturate, Neutralize)
Oksidirati (Oxidise)
Parcelirati (Parcel)
Pasterizirati (Pasteurize)
Rafinirati ( Refine, Try out, Purify)
Saturirati (Saturate, Imbue, Impregnate)
Stagnirati (Stagnate, Be sluggish)
Sterilizirati (Sterilize)

144