Intervju sa prof.

Mirelom Matea-Bukva, vijenicom u Opinskom vijeu Visoko

Pitanje: Da li su opina, ali i vii nivoi vlasti, pokrenuli usvajanje zakonskih

regulativa koje se tiu regulisanja rada kladionica?

Odgovor: Kada su u pitanju zakonske regulative, dugi niz godina nita se na tom
polju nije radilo. Nakon rasta broja kladionica, pogotovo u blizinama kola i
gradskih objekata dolo je do predlaganja zakona koji bi barem sprijeili da se
kladionice nalaze u blizini kola, odnosno javnih ustanova,ali do danas nita nije
rijeeno po tom pitanju.

Pitanje: Do konkretnih zakona se nije dolo, ali da li su opine pokuale s

pokretanjem odreenih mjera koje bi rijeile problem?

Odgovor: Ono to su opine, tj. gradovi pokuali da rjeavaju je, da barem to se

finansijske strane tie, pokuaj da se oporezuju kladionice kroz komunalne
naknade i druge vidove nagrada. Meutim, desili su se veliki problemi. Ono to je
nedavno izglasano u Zenici, mi smo radili prije 2 godine i to nema nekog
znaajnijeg uinka. Desilo se da su vlasnici kladionica reagovali i navedene mjere
smatrali diskriminacijom, u smislu zato da plaaju kladionice vee komunalne
naknade u odnosu na druge vrste obrta koje su iznajmljivale prostore ili djelovale
u tom smislu.

Pitanje: U emu je problem kod pokuaja poduzimanja mjera koje bi rijeile

rastui broj kladionica i ostalih igara na sreu?

Odgovor: Najvei problem je to se na viim tijelima(dravnim), nisu donijeli

zakoni, tako da su opine bile preputene same sebi i nisu mogle nita uraditi po
ovom pitanju, zato to je zakon na strani kladionica. Nije se moglo djelovati ni u
frekventnosti i uestalosti broja kladionica, ni zastupljenosti u urbanom podruju i
blizu kolskih i ostalih javnih ustanova. Ni komunalne naknade, nisu na kraju
imale uinka i uspjeha, jer je, kaem opet, zakon bio na strani kladionica.

Pitanje: ime vlasnici kladionica brane svoj poloaj, tj. kojim argumentima se
slue?

Uglavnom su to zaposleni, oni su najvie ugroeni i vlasnici ih smatraju svojim

argumentom. Imamo velik broj zaposlenih koji zarauju svoj hljeb radom u
kladionici, i onda su oni automatski na prvoj liniji fronta. Zajedno s vlasnicima, oni
estoko brane ta prava kladionica, jer normalno ostat e bez onoga to je
najbitnije-sredstva za ivot. S druge strane, vlasnici kladionica koriste takvo
stanje zaposlenih. Normalno, sve su monopoli i velike sume novca u igri,
jednostavno trae sve rupe u zakonu koje postoje, a trenutno postoji milion rupa.

Pitanje: Kako je mogue rijeiti ovaj problem i do kada e se odravati ovakvo

stanje na terenu?

Eh sad, dokad e to trajati-trajat e sve do onog trenutka kad se na viim

nivoima vlasti ne donese zakon koji e rjeavati, regulisati, ograniavati i
smjetati kladionice barem na odreena mjesta, a ne da na svakih petsto metara
imamo kladionicu koja je dostupna kako odraslima tako i maloljetnicima.