AES 2013-14 Predavanja

Analiza elektroenergetskog sustava Uvodno predavanje
Analiza elektroenergetskog sustava

Uvod
Prof. dr. sc. Ivica Pavi
Prof. dr. sc. Marko Delimar
Analiza elektroenergetskog sustava Uvodno predavanje 2
Osnovni pojmovi
Elektroenergetski sustav
- proizvodnja (izvori EE)
- potronja
- elektroenergetska mrea
Elektroenergetska mrea
- prijenosna
- distribucijska (razdjelna)
- industrijska
- razvod (kune instalacije)
Kriteriji razgranienja EEM
- tehniki, funkcionalni
Podjela EEM
- nazivni napon, topologija, nain napajanja, nain uzemljenja,
specifine karakteristike, ...
Primjer prijenosne mree

Ekv_HUN
Heviz
Maribor
Ekv_SiCG
Ernestinovo
Cirkovce
Podlog
erjavinec akovo
NE Krko TE Ugljevik
Meuri
Mraclin
TE Sisak
Tumbri TE Tuzla
Berievo
Prijedor
TE Sarajevo
Jajce TE Kakanj
Rijeka
Brinje
Divaa HE
Padriciano Pehlin Salakovac
Melina
RP
Jablanica
HE
Redipuglia
Senj Mostar
RHE Velebit HE
Orlovac HE
Zakuac
TE Plomin 2
Konjsko
400 kV
220 kV
Nazivne vrijednosti
Definirane za sve elemente EES-a (generatori, transformatori,
asinkroni motori, nadzemni vodovi, kabeli, prigunice, kond. baterije,
prekidai, rastavljai, sabirnice, ...)
Nazivni napon
- "ime" naponske razine
- standardizirane vrijednosti (VVN, VN, SN, NN)
- 765, 735, 500, 400, 220, 110, 35, 30, 20, 10, 6.3, 5.25, 3, 1, 0.4 kV
Nazivna struja
- definirana trajno dozvoljenim zagrijavanjem
Nazivna snaga
- najee izvedena iz nazivnog napona i struje
Karakteristike pogona EES-a

Pogonska stanja
- stacionarno stanje (normalni pogon)
- kvazistacionarno stanje
- poremeaj
- havarijsko stanje (djelomini/potpuni raspad EES-a)
Uzroci poremeaja:
- ispad generatora
- ispad potronje
- ispad vodova, transformatora, ...
- kratki spoj
Jednakost proizvodnje i potronje (u svakom trenutku)
proizvodnja = potronja + gubici
Regulacija djelatne snage i frekvencije
Regulacija napona i jalove snage
Vaniji prorauni EES-a

Proraun tokova snaga
- osnovni proraun stacionarnog stanja EES-a
- rjeavanje sustava nelinearnih jednadbi
- cilj: odreivanje napona (po iznosu i kutu) u svim voritima mree
- rezultat prorauna: proizvodnja generatora, tokovi snaga (struja) u
granama, gubici snage
- koristi se u voenju pogona EES-a, studijskim analizama,
planiranju razvoja, ...
- metode za proraun zasnovane na simbolikom raunu (primjena
fazora) vrijedi za sinusoidalne veliine
- jednofazni i trofazni prorauni

Proraun kratkog spoja
- proraun za stanje kvara u EES-u (popreni i uzduni kvarovi,
simetrini i nesimetrini kvarovi)
- primjena simbolikog rauna za odreivanje poetne struje kratkog
spoja
- klasina i matrina metoda prorauna
- primjena metode simetrinih komponenata (direktni, inverzni, nulti
sustav)
- rjeavanje sustava linearnih jednadbi
- rezultat prorauna: struje i naponi kratkog spoja na mjestu kvara,
ali i u ostalim dijelovima mree
- osnova za proraun udarne, rasklopne i trajne struje kratkog spoja
- vaan za dimenzioniranje opreme, proraun podeenja relejne
zatite, proraun uzemljenja i dr.)

Proraun stabilnosti EES-a
- bitan za procjenu stabilnosti rada EES-a u normalnim pogonskim
stanjima i u uvjetima poremeaja)
- stabilnost kuta, napona i frekvencije
Kutna stabilnost (statika i prijelazna)
- statika (procjena stabilnosti stacionarne radne toke EES-a)
- prijelazna (procjena stabilnosti EES-a nakon poremeaja)
- sloeniji modeli generatora (reaktancije, moment tromosti,
priguenja, ....)
- rjeavanje sustava diferencijalnih jednadbi
- rezultat prijelazne stabilnosti: njihanje kuteva rotora generatora,
njihanje djelatnih i jalovih snaga, naponske i srujne prilike
generatora, ...
Izraz za snagu u kompleksnom podruju
Struja u realnom podruju: i I max sin t i
i I max e
j t i
Struja u kompleksnom podruju:
Primjenom Moivre-ovog stavka:
i I max e
j t i
I max cos t i j I max sin t i

Za napon i struju elementa strujnog kruga u trenutku t=0 vrijedi:
i I e j i
u U e j u
u i
Za srednje vrijednosti djelatne i jalove snage vrijedi:
P U I cos
Q U I sin
Ukoliko bi se snaga elementa, za kojeg su poznate vrijednosti
napona i struje u kompleksnom podruju, raunala po istom pravilu
kao za realno podruje vrijedilo bi:
u i U e j u I e j i U I e u i
j
u i U I cos u i j U I sin u i

Navedenim izrazom snaga nije prikazana kao funkcija
karakteristinog kuta koji predouje fazni pomak izmeu struje i
napona.
Zbog toga se snaga u kompleksnom podruju uobiajeno rauna
kao: j
u i * U e j u I e j i U I e u i
U I e j
u i * U I cos j U I sin
u i * P jQ
Mnoenjem kompleksne vrijednosti napona s konjugirano
kompleksnom vrijednosti struje dobije se tzv. kompleksna snaga:
S P jQ
Analiza elektroenergetskog sustava Predavanje 2

Osnovni zakoni i teoremi
Analiza elektroenergetskog sustava Predavanje 2 2
Osnovni zakoni i teoremi za proraun mrea

Ohmov zakon
Kirchoffovi zakoni (za struje i napone)
Teoremi za aktivne mree
- superpozicije
- kompenzacije
- Theveninov
- Nortonov
- Millmanov
Teoremi za pasivne mree
- transfiguracija trokut - zvijezda
- eliminacija vorita (opa zvijezda u opi poligon)
- reciprociteta
Teorem superpozicije
Primjena:
Samo za linearne mree (linearan odnos struja-napon)
Vrijedi i za heterogene struje (npr. istosmjerne i izmjenine struje)
Primjer:
19,6 V
4,9 V 1
19,6 V 19,6 V
2A 0,1 A 1,9 A
1,6 A 0,9 A 2,5 A
+ =
4,9 V 4,9 V
0,4 A 1A 0,6 A
1,6 V 0,9 V 2,5 V
Teorem kompenzacije
Primjena:
Za ve analizirane mree kod kojih se jedna impedancija promijenila
Za aktivne i linearne mree
Primjer:
Nova EMS:
Mrea analizirana u Z I Z po Z kon I
prethodnom primjeru!
Z I 1 2 2.5 A 2.5 V
19,6 V 19,6 V 0,161 A

1,9 A
0,524 A 2,5 V
9 9 2,5 A 9
4,9 V 4,9 V 0,363 A
1 2
2
= 4
0,6 A + 4
4 2,5 V 1,452 V
1,739 A
1,976 A
9
0,237 A
2
4
Theveninov teorem
Svaka stvarna aktivna mrea promatrana iz 2 vorita moe se
nadomjestiti fiktivnom mreom koja je serijski spoj impedancije ZT i
EMS-e ET, a naziva se Theveninov ekvivalent.
Zt a I
aktivna mrea Uab' Z Et Uab' Z

=
+

= = = 1
+ +

=
+
Theveninov teorem
Postupak odreivanja Theveninovog ekvivalenta:
Odreivanje ET:
a I=0
aktivna mrea Uab=Et
Odreivanje ZT:
a a
pasivna mrea
Zab
b b
Nortonov teorem
Svaka stvarna aktivna mrea promatrana iz 2 vorita moe se
nadomjestiti fiktivnom mreom koja je paralelni spoj admitancije YN i
strujnog izvora IN:
a I a I
aktivna mrea Uab' Z IN YN Uab' Z
b b
Izvod iz Theveninovog teorema (prazni hod, kratki spoj)

ET 1
IN = ; =
ZT ZT
Nortonov teorem
Postupak odreivanja Nortonovog ekvivalenta koritenjem
Theveninovog ekvivalenta:
Odreivanje IN:
aktivna mrea Uab=0 Iab
Odreivanje YN:
a a
pasivna mrea
Yab
b b
Millmanov teorem
Kompletna aktivna mrea moe se ekvivalentirati pomou Nortonovog
i Theveninovog teorema u impedantni ili admitantni oblik.
Admitantni oblik

a a a
Z1 Z2 Zn = =
=1 =1

I1 Y 1 I2 Y2 In Yn I Y
E1 E2 En
=
b b b
=1
Impedantni oblik 1 1
= =
a a
1
=1
Z1 Z2 Zn Z

=1
E1 E2 En E
= =
1
=1
b
b
Transfiguracija trokut-zvijezda
I3 I3
3 3
I 31 I 23
V3
Z3
Z 31 V3 Z 23
2 Z1 Z2
1 I2 1 2
Z12 I12
I1 I1 I2
V1 V2 V1 V2
13 12 23 12 13 23
1 = ; 2 = ; 3 =
12 + 13 + 23 12 + 13 + 23 12 + 13 + 23
Eliminacija vorita (opa zvijezda u opi poligon)

Ii-1 n-1
n-1
Yn-1 i Ii i
Yi
In Yn Yb Ib In
n n
b b
Ya Ia Yen U
U0 Ia
a a
Y j Yk
Y jk n
Yi
i a
Teorem reciprociteta
Neka u pasivnoj mrei djeluje samo jedna EMS na odabranom paru
vorita. Ampermetar prikljuen na neki drugi par vorita mjeri
odreenu struju.
Ukoliko se zamijene mjesta spoja EMS-e i ampermetra, u
recipronoj mrei ampermetar e ponovno pokazivati istu vrijednost.
i k i k
pasivna pasivna
E mrea A I A mrea E
0 0 0 0
Problem razliitih naponskih razina

Energetski transformatori veza izmeu mrea razliitih naponskih
razina (svrha transformatora, vrste, ...)
Nazivni naponi mree i transformatora
Radijalne (zrakaste), zamkaste (petljaste) mree
Struje izjednaenja (nejednaki prij. odnosi)
Primjer: U mrei na slici odredi prilike u praznom hodu za UA=34 kV.
Za sve transformatore uk=10%, a nazivna snaga je 20 MVA. (Stvarni
prijenosni omjer transformatora jednak je nazivnom.). Podatci
generatora su: Un=10,5 kV; Sn=20 MVA; Xd=115%. Reaktancija voda
je XV=0.4 /km.
B C
35/110 110/36,5
10/35 100km
120km
A D
Problem razliitih naponskih razina

Primjer (nastavak):
4 1 B 2 C 3
35kV 110kV 36,5kV
10kV
a b
A D
A XT2 B XV1 C XT3 D

Xg XT1 Ib'
G
a b XV2
Ig'
Ia' Ib'
36,5/35 = UB3/UB1
Relativne veliine u proraunima mrea

Rjeenje problema svoenje cijele mree na jednu naponsku
razinu
Stvarne (fizikalne) veliine
Bazne veliine
Relativne veliine
Slina preslikavanja (Laplaceova transformacija, simboliki raun,
metoda simetrinih komponenti, ...)
Linearno preslikavanje (linearan odnos napon-struja)
3 osnovne metode
- metoda otpora
- metoda jedininih vrijednosti (per unit)
- metoda reduciranih admitancija
Metoda otpora
Osnovne pretpostavke:
1. stvarni sustav trofazni, preslikani (reducirani) sustav jednofazni
2. bazni napon izabire se proizvoljno
SS ' , S ( MVA) snaga stvarnog (trofaznog)sustava ,

S '( MVA) snaga reduciranog (jednofaznog)sustava
UB
U U , U (kV ) stvarni napon ,
Un
UB (kV ) bazni napon (proizvoljno izabran)
Un (kV ) nazivni napon odreenog dijela mree
Metoda otpora
* * Un
3 U I U ( I ') I' 3 I ( A)
UB
U' U B2 U U B2
Z' Z ( )
I' U n2 3 I Un 2
I' U n2 3 I U n2
Y' Y (S )
U' U B2 U UB 2
Izbor baznog napona najvei dio mree ili npr. 100 kV

Svi elementi u reduciranom sustavu izraeni stvarnim jedinicama
Svi naponi u reduciranom sustavu oko baznog napona
Metoda jedininih vrijednosti

Osnovne pretpostavke:
1. stvarni sustav trofazni, preslikani sustav trofazni
2. bazna snaga izabire se proizvoljno
S
S p.u . , S ( MVA) snaga stvarnog (trofaznog) sustava ,
SB
S B ( MVA) bazna snaga (trofazna)
U U
U p.u . , U B (kV ) bazni napon odreenog dijela mree
UB Un
S
I 3 U S Un
I p.u . , U (kV ) stvarni napon
IB SB SB U
3 Un
Metoda jedininih vrijednosti

Z SB
Z p.u . Z 2 ( p.u.)
ZB Un
Y U n2
Yp.u . Y ( p.u.)
YB SB
Izbor bazne snage proizvoljan, npr. 100 MVA

Svi elementi u p.u. sustavu izraeni jedininim vrijednostima
Svi naponi u p.u. oko vrijednosti 1 (0,9 1,1)
Metoda postotnih vrijednosti (p.c.) sve vrijednosti izraene u
postotnim vrijednostima u odnosu na bazne vrijednosti
(p.u. vrijednosti pomnoene sa 100 %)
Relativne veliine u proraunima mrea

Metoda jedininih vrijednosti (p.u.)
Metoda otpora
Metoda reduciranih admitancija
METODA OTPORA METODA REDUCIRANIH JEDININE VRIJEDNOSTI

(relativne vrijednosti) ADMITANCIJA (per unit)
UB = 1 kV ili SB =1MVA
U U U
U U B U U p.u.
Un Ur U Bi U ni
Un
3 Un I S 3 U I
I I 3 Un I I p.u.
UB SB SB
2
UB Z SB
Z Z Zr Z p.u. Z
Un U n2 U n2
2
Un U n2 2 U n2
Y Y Yr Un Y Yp.u . Y
UB Z SB
Modeli elemenata EES-a

Nadzemni vodovi i kabeli
Energetski transformatori (2-namotni, 3-namotni)
Sinkroni generatori
Nadzemni vodovi
Modeli s raspodijeljenim parametrima (prijenosne jednadbe)
Modeli s koncentriranim parametrima (priblini, toni)
Trofazni model
Jednofazni model
Modeli u simetrinim komponentama (direktni, inverzni, nulti)
Energetski kabeli
Osnovna razlika (izolacija)
Modeli vrlo slini
Nadzemni vodovi
Primjer:
Zadani su parametri 110 kV voda duljine 140 km: R1=0.12 /km,
X1=0.41 /km, B1=2.8 S/km. Izraunajte parametre pribline i
tone sheme voda.
Z1 l
1 2
Y1 Y1 Priblina shema voda

l l
2 2
sh
Z
1 2
Y th / 2 Y th / 2 Tona shema voda

2 /2 2 /2
Nadzemni vodovi
Rjeenje:
Priblina shema:
Z Z1 l 16.8 j 57.4
Y Y1 4
l j1.96 10 S
2 2
Tona shema:
l Z1 Y1 l 0.022 j 0.152
sh
Z Z1 l 16.674 j 57.203
Y Y1 th 2 4
l j1.964 10 S
2 2 2
Analiza elektroenergetskog sustava Predavanje 3

Modeli elemenata mree
Energetski transformator
Energetski transformatori
Mjerni transformatori (naponski, strujni)
Energetski transformator
Trofazni, jednofazni
Broj namota (dvonamotni, tronamotni, autotransformatori)
Grupe spoja (YNd5, YNyn0, Yz5, Dyn5...)
Naini regulacije:
- bez regulacije (fiksni prijenosni omjer)
- s otcjepima (beznaponska pauza)
- regulacijski (pod naponom)
Uzduna, poprena (kosa) regulacija
Pasivni element, privid aktivnog elementa (struje izjednaenja)
Model dvonamotnog transformatora
Z1 = R1+jX1 , R1 otpor primarnog namota, X1 reaktancija primarnog namota

Z2 = R2+jX2 , R2 otpor sekundarnog namota, X2 reaktancija sekundarnog namota
Z0 = R0+jX0 , R0 otpor poprene impedancije (gubici u eljezu)
X0 reaktancija poprene impedancije (struja magnetiziranja)
IT idealni transfomator
2
Preraunavanje impedancija: U12 U 22 U
S " , Z1" Z1 2
Z1 Z1 U1
2
U 22 U12 U
S ' , Z 2' Z 2 1
Z2 Z2 U2
Preraunavanje na primarnu stranu
Pretpostavka: transformator je simetrian element jednofazni model

T shema transformatora preraunata na primarnu stranu
-model transformatora
Pretvorba zvijezda trokut
1 1

Y1 Y2' Z1 Z 2' 1 1 1
YT , Z 0 Z1 , Z 2'
Y1 Y2 Y0
'
1 1
'
1 Z Z '
Z1 Z 2 ZT
'
Z1 Z 2' 1 2
Z1 Z 2 Z 0 Z0
1 1

Z1 Z 0 1 1 1
Y01 , Z 0 Z1 , Z1 Z 2'
Z Z
Z1 Z 0 1 ' 0 Z 0 1 Z1 Z1 2Z 0
1 1 1
'
Z1 Z 2 Z 0 Z2 '
Z0 Z2
1
Y02
2Z 0
Odreivanje uzdunih impedancije transformatora

Nazivni podaci transformatora:
Un1 nazivni linijski napon VN strane transformatora
Un2 nazivni linijski napon NN strane transformatora
Sn nazivna snaga transformatora
uk (%) napon kratkog spoja transformatora
Pk gubici kratkog spoja (gubici u bakru)
i0 (%) struja magnetiziranja transformatora
P0 gubici praznog hoda (gubici u eljezu)
Pokus kratkog spoja
I Z Sn
2
uk (%) n T 100 Pk 3 I n RT
Pk
RT RT 2 U n
2 2
Un
Un Sn
3
2
uk (%) U n uk (%) U n2 U n2 U n2 Pk
XT RT uk
2 2 2
ZT uk ZT
100 I n 3 100 Sn Sn Sn Sn
2
U n2 Pk P
ZT j uk2 k
Sn Sn Sn

Odreivanje uzdunih i poprenih elemenata

Pokus praznog hoda
Un Sn
I 0 i0 I n Y0 Y 0 i0
3 U n2
2
U P0
P0 3 n G0 G0
3 U n2
2
S P
B0 G02 n2 i02 0
2
Y0
Un Sn
2
S P P
Y0 G0 jB0 n2 0 j i02 0
U n Sn Sn

Okvirne vrijednosti parametara
uk = 4 12 %
i0 = 1 2,5 % In
Pk = 0,5 2,5 % Sn
P0 = 15 40 % Pk
Transformator kao element mree

Prijenosni omjeri svih transformatora jednaki nazivnim naponima mree
(npr. 220/110, 400/110, 400/220)
- svi elementi mree se preraunaju na jedan naponski nivo
- idealni transformatori mogu se zanemariti
Prijenosni omjeri transformatora nisu jednaki nazivnim naponima mree
(npr. 220/115, 400/115, 400/231)
- idealni transformatori se ne mogu zanemariti
- primjena metode otpora ili p.u.
Metoda otpora Metoda p.u.

Primjer modeliranja transformatora
Stvarni model
transformatora
Modeli transformatora
Metoda otpora
Elementi preraunati na 220 kV stranu (stvarni napon transformatora

jednak nazivnom naponu mree)
220
Prijenosni omjer transformatora: 115 110 1: 115 1:1, 04545
220 115 110
110
stvarni prijenosni omjer 220/115
nazivni prijenosni omjer 220/110
Modeli transformatora
Metoda p.u.
Bitno: nazivni prijenosni omjer (1) s one strane na koju se

preraunavaju elementi
Poprena admitancija se esto zanemaruje
Ponekad se moe zanemariti i djelatni otpor uzdune impedancije
Model bez idealnog transformatora

Naponski i strujni odnosi u model s idealnim transformatorom
U1 a UT IT a I1
Y0
IT U T U 2 YT UT
2
U U Y U U U Y U U Y Y U
I1 T 2 YT 0 T 21 2 YT 0 21 1 U 2 T 0 21
a a 2 a a a 2 a a a 2 a
Y0 U Y Y Y
I 2 U 2 UT YT U 2 U 2 1 YT 0 U 2 U 2 a U1 T 0 U 2
2 a 2 a 2

Pretvorba modela s idealnim transformatorom u model bez
idealnog transformatora (pasivni etveropol)
Parametri se odreuju usporedbom struja pri pokusima kratkog spoja

k.s u toki 2: U1 = 1, U2 = 0
k.s u toki 1: U2 = 1, U1 = 0
U1 Elementi se preraunavaju na vorite 2

as U 2 (nazivni napon transformatora odgovara
a nazivnom naponu mree)
an U n1
Prijenosni omjer (a) rauna se na onu stranu
U n2
koja se regulira (napon te strane transformatora
nije jednak nazivnom naponu mree)

Primjer

Primjer:

Prazni hod (zanemaren Y0)

Prazni hod (zanemaren Y0)
Matrini oblik modela transformatora

Opi oblik:
matrica admitancija vorita

Opi model transformatora

Nenazivni prijenosni omjeri na obje strane
Model s idealnim
transformatorima
U1 I U2 I
a1 T , a2 k
UT I1 Uk I2
U U Y
I1 a1 1 2 YT (U1 a2 U 2 a1 ) 2 T
a1 a2 a1 a2
a Y
I1 U1 2 U 2 T
a1 a1 a2
a Y
I 2 U 2 1 U1 T
a2 a1 a2
Opi model transformatora

Pretvorba modela s idealnim transformatorom u model bez
idealnog transformatora (pasivni etveropol)
Tronamotni transformator
Primjena i uloga tronamotnih transformatora
Dimenzioniranje tercijarnog namota
Z3 3
U1
U3
1 Z1
U3
U1 U2
Z2 2
U2 Z0
Pokusi kratkog spoja i praznog hoda

Odreivanje uk12, uk13, uk23 i Pk12, Pk13, Pk23
Prolazna snaga (nazivna snaga slabijeg namota)
Z3' 3
Preraunavanje
elemenata na
primarnu stranu 1 Z1
IT
Z2' 2
Z0
IT
3
Jednofazni model uz Z3 0
zanemarenu poprenu granu
Z1
1
0 Z2
0
U praksi je Z2 vrlo blizu vrijednosti 0 ili ak i negativan
Z2 se esto zanemaruje (koristi se pojednostavljena shema)
Y12
a Y23
1 2 3
1 1 1
Y12 1 Y12 1
a a a
Sinkroni strojevi
Sinkroni generator
Sinkroni motor
Sinkroni kompenzator
Model generatora
Za tokove snaga vrlo jednostavan (izvor djelatne i jalove snage)
Za kratki spoj neto sloeniji (idealni izvor i reaktancija)
Sinkroni strojevi
R generatora je zanemaren
Xd je sinkrona reaktancija, a Xd poetna ili subtranzijentna reaktancija
karakteristika praznog hoda

V nezasienog generatora
Ik
V=f(i) karakteristika praznog hoda
Vn
Ik=f(i) karakteristika kratkog spoja
Ik0'
i0' i
Sinkrona reaktancija se definira kao omjer nazivnog napona i struje

generatora u kratkom spoju:
Sinkroni strojevi
Sinkrona reaktancija izraena u postotnoj vrijednosti:
Pri tome je:
Iz navedenoga slijedi:
Modeliranje optereenja
Tri osnovna modela optereenja (tereta) s obzirom na ovisnost o
naponu:
1. Konstantna impedancija - najjednostavniji model tereta S=f(U2)
2. Konstantna struja - S=f(U)
3. Konstantna snaga - karakteristino za visokonaponske mree
S
S=f(U2)
S=f(U)
S=konst.
U
Analiza elektroenergetskog sustava Predavanje 4: Matrine metode

Predavanje 4: Matrine metode
Izv. prof. dr. sc. Marko Delimar
Analiza elektroenergetskog sustava Predavanje 4: Matrine metode 2
Topologija
Topologija ili teorija grafova - disciplina matematike
Geometrijska struktura mrea
vorite
Grana
Graf
Stablo
Put
Petlja
Primjer - dva modela iste mree

vorita i grane
Grana (element) se prikazuje duinom
Grana zapoinje i zavrava voritem
vorite je krajnja toka grane
Iz nekog vorita moe izlaziti vie grana
Ako se vorite i grana meusobno dodiruju,
kaemo da su incidentni
Graf
Graf pokazuje geometrijsku vezu izmeu elemenata mree
Ako svakom elementu grafa (granama) dodijelimo smjer,
graf je orijentiran
Dio grafa (podniz elemenata grafa) nazivamo podgraf (subgraf)
Put i petlja
Kad u mrei poemo od nekog vorita i putujemo po granama
dodirujui pri tome nova ili ve dodirnuta vorita i konano se
zaustavimo kod nekog vorita kaemo da smo preli put
Ako je poetno vorite razliito od zavrnog kaemo da je put
otvoren, a ako je isto kaemo da je put zatvoren
Put je jednostavan ako se idui njime nijedno vorite ne proe
dva puta
Zatvoreni jednostavni put naziva se petlja
Suvisla i nesuvisla mrea

Ako su svaka dva razliita vorita meusobno povezana putem
mrea je suvisla (povezana)
Ako se u nekoj petlji suvisle mree ukloni bilo koja grana, mrea
ostaje suvisla
Stablo (1)
Suvisla mrea bez petlji je stablo
Iz svake suvisle mree koja ima petlje moemo postepenim
uklanjanjem grana nainiti stablo (s istim brojem vorita)
Stablo je, dakle, podgraf koji sadri sva vorita grafa, a nema
niti jedan zatvoren put
Grane koje tvore stablo su zavisne grane

Nazivamo ih zavisne zbog toga to ine mreu suvislom
Ostale grane su nezavisne i ine petlje
Stablo (2)
Zadani graf
Sva stabla zadanog grafa

Oznake i odnosi
n broj vorita
g ukupni broj grana mree
p broj temeljnih petlji (jednak je broju nezavisnih grana)
gmin broj grana stabla
gmax broj grana potreban da bi se svi parovi vorita
meusobno povezali (s po jednom granom)
gmin = n-1
gmax = n(n-1)/2
p = g gmin = g-n+1
Primjer
Napomena: koje petlje odabrati nije jednoznano, ali je ukupni

broj temeljnih petlji jednoznano odreen
Spojna matrica - M
Matrica koja daje vezu izmeu vorita i grana
Svaki stupac sadri jednu pozitivnu i jednu negativnu jedinicu,
jer smaka grana poinje i zavrava u nekom voritu
Svaki redak ima barem jedan element razliit od nule
(ako je mrea suvisla)
1 2 3 4 5 6 7
(1) 1 1 0 0 0 0 0
(2) -1 0 1 1 0 0 0
(3) 0 -1 -1 0 1 1 0
(4) 0 0 0 -1 -1 0 1
(5) 0 0 0 0 0 -1 -1
Jednadbe mree
Metoda vorita
zasnovana na prvom
Kirchoffovom* zakonu
(K. z. za struje)
Metoda petlji
zasnovana na drugom
Kirchoffovom zakonu
(K. z. za napone)
*Gustav Robert Kirchhoff (1824 1887), njemaki fiziar

Metoda petlji (samo na informaciju)

Poznajemo sve impedancije grana (z1-2, z1-3, , zi-j)
Matrica impedancija grana

Metoda vorita (1)

Kod analize elektroenergetskih mrea
dominantno se koristi ova metoda
Naponske izvore pretvorimo u strujne izvore

Poznajemo sve admitancije grana (y1-2, y1-3, , yi-j)
Struju koja ulazi u vorite (mreu) uzimamo s pozitivnim
predznakom
Metoda vorita (2)

Napiemo prvi Kirchoffov zakon za sva vorita:
Izluimo napone i jednadbe uredimo ovako:

Metoda vorita (3)

Metoda vorita (4)

Krae:
Gdje je - matrica admitancije vorita (simetrina)
Elementi matrice:
dijagonalni (vlastita admitancija vorita)
vandijagonalni (meusobna admitancija vorita)

Metoda vorita (5)

Vektor napona moemo izraunati:
gdje je
- matrica impedancija vorita Y matricu nije uvijek

- vlastita impedancija vorita mogue invertirati
- meusobna impedancija vorita
- spojna matrica
je (nxg) matrica koja daje vezu izmeu vorita i grana
Primjer 1 (1)
1 2 3 4 5 6 7
(1) 1 1 0 0 0 0 0
(2) -1 0 1 1 0 0 0
(3) 0 -1 -1 0 1 1 0
(4) 0 0 0 -1 -1 0 1
(5) 0 0 0 0 0 -1 -1
Primjer 1 (2)
y1-2
y1-3
1 -1 0 0 0
1 1 0 0 0 0 0
y2-3 1 0 -1 0 0
-1 0 1 1 0 0 0 0 1 -1 0 0
0 -1 -1 0 1 1 0 y2-4 0 1 0 -1 0
0 0 0 -1 -1 0 1 0 0 1 -1 0
y3-4
0 0 0 0 0 -1 -1 0 0 1 0 -1
y3-5 0 0 0 1 -1
y4-5
Primjer 1 (3)
Ovu matricu nije mogue invertirati.
Ne moemo dobiti:
Metoda vorita, drugi put (1)
Jedno vorite (npr. 5), proglasimo referentnim

Napone vorita odreujemo relativno u odnosu na to vorite
Poznajemo struje koje ulaze u ostala vorita

Ponovo prvi Kirchoffov zakon za sva vorita, osim za referentno
(n-1) jednadbi s n nepoznanica
n-ta jednadba je :
Prema tome moramo znati jo jedan napon Un,

a ostalih (n-1) emo izraunati

Umjesto da izluimo napone U1, U2, U3, kao u prethodnom
sluaju (slajd 16), izluimo razlike napona (U1 Un), (U2 Un),
(U3 Un), i dobijemo ove jednadbe:
Odnosno:
Primjer 1 (4)
Diskusija o Y i Z matricama
Y matrica admitancija vorita
Matrica admitancija vorita je kvadratna nn matrica
Z matrica impedancija vorita:
Pitanje: Kada je Y matricu mogue invertirati?
Napomena:
Drugim metodama dolazimo od drugih matrica
Metodom petlji dolazimo do matrice impedancije petlji
Matrica impedancije petlji je kvadratna pp matrica
Njoj inverzna matrica je matrica admitancija petlji
Primjer 2 (1)
Y= singularna matrica
vorite je referentno
Primjer 2 (2)
Primjer 2 (3)
Primjer 3: Kocka
Ukoliko je pivot Yii :

Pivot:
Elementi Yij (u istom retku kao i pivot, j=1,2,...,n; ji)
Elementi Yji (u istom stupcu kao i pivot, j=1,2,...,n; ji)
Ostali elementi Ykl (k=1,2,...,n; ki, l=1,2,...,n; li)

m=1 , i=3
m=2 , i=6
m=3 , i=7
m=4 , i=1
m=5 , i=2
m=6 , i=4
m=7 , i=5
Y matrica je relativno prazna

Z matrica je puna
z11 - je nadomjesna impedancija izmeu vorita 1-8

z22 - je nadomjesna impedancija izmeu vorita 2-8
z1,i - je napon u voritu i ako je struja u voritu 1 = 1A

Pitanja i komentari
Analiza elektroenergetskog sustava Predavanje 5: Proraun tokova snaga

Predavanje 5: Proraun tokova snaga
Analiza elektroenergetskog sustava Predavanje 5: Proraun tokova snaga 2

Osnovni proraun u EE
mreama
Potreban za
Voenje pogona EE sustava
Planiranje razvoja EE sustava
Projektiranje dijelova EE mree

Pojednostavljeni primjer:
prijenos 100 MW
iz Belgije u Italiju
Tokovi snaga
u mrei
Power World Simulator

www.powerworld.com

Provodi se u EE mreama u stacionarnom pogonskom stanju
Cilj prorauna je odrediti napone po iznosu i kutu u svim
voritima mree, odnosno odrediti vektor stanja (iz kojeg se
lako mogu izraunati preostale traene vrijednosti)
Rezultati prorauna:
Vektor napona svih vorita (iznos i kut)
Iz dobivenih rezultata je mogue izraunati:
Iznose radne i jalove snage kroz grane mree
Injekcije snage u voritima (raspodjela optereenja izvora)
Gubitke snage u mrei
Primjer 1
Ukoliko je zadano:
Direktnim proraunom je mogue izraunati napon V2 i snagu

S2 u voritu
Primjer 2
Ukoliko je pak zadano:
Zbog nelinearnosti problema vie nije mogue izravno

izraunati V2 i S1
Problem je potrebno rjeavati primjenom iteracijskog
postupka
Klasifikacija vorita
Svako vorite mree (sabirnica) je definirano sa etiri
elektrine vrijednosti:
Injektirana djelatna snaga Pi (MW)
Injektirana jalova snaga Qi (MVAr)
Iznos napona Vi
Fazni kut napona i
U proraunu tokova snage za svako vorite (sabirnicu) vrijedi:

Dvije elektrine veliine su zadane
Dvije elektrine veliine su nepoznanice
Klasifikacija vorita
Na osnovu toga koje su dvije vrijednosti poznate, a
koje je potrebno izraunati, vorita se dijele na:
vorita tereta (poznato P, Q)

najvei broj vorita
Generatorska vorita (poznato |V|, P)
ona vorita u kojima postoji regulacija napona
potrebna i ogranienja u proizvodnji jalove snage Qmin, Qmax
Referentno vorite (poznato |V|, )
koristi se i naziv vorite regulacijske elektrane
Struktura prorauna
Ulazni podaci
Iteracijski postupak
Rjeenje
Ulazni podatci
Ulazni podatci koji moraju biti zadani (poznati):
Konfiguracija mree
Parametri elemenata mree (impedancije vodova)
Djelatna i jalova snaga u potroakim voritima
Iznos (modul) napona i djelatne snage u generatorskim voritima
Napon u referentnom voritu (kut se obino uzima za nulu)
Kako bi iteracijski postupak mogao zapoeti potrebno je

pretpostaviti poetne vrijednosti napona vorita
Standardno se za poetne iznose napona uzimaju nazivne

vrijednosti ( , )
Matematiki model prorauna

Proraun tokova snage se temelji na metodi vorita:
pomou Y matrice:
pomou Z matrice:
Pri emu je:

vektor vanjskih struja narinutih u vorita mree
vektor napona vorita
matrica admitancija mree
matrica impedancija mree


Umjesto narinutih struja u voritima su zadane snage
(pogledati ulazne podatke). Navedene jednadbe je stoga
potrebno pisati u sljedeem obliku:
pomou Y matrice:
pomou Z matrice:
Zbog ovakve ovisnosti napon-snaga jednadbe tokova

snage se ubrajaju u nelinearne (kvadratne) algebarske
jednadbe

Rjeavanje nelinearnih (kvadratnih) jednadbi zahtijeva
primjenu iteracijskih postupaka
Iteracijski proraun:
Odvija se kroz vie iteracija (koraka)
U svakoj iteraciji se provjerava da li dobiveni rezultati zadovoljavaju
postavljeni kriterij tonost
Rezultati koji ne zadovoljavaju postavljeni kriterij tonosti slue kao
ulazni podaci za sljedeu iteraciju
Osnovne metode prorauna tokova snaga temeljene na
iteracijskim numerikim postupcima su:
Gauss-Seidel metoda pomou Z-matrice
Gauss-Seidel metoda pomou Y-matrice
Newton-Raphson metoda
Gauss-Seidel Newton-Raphson
Johann Carl Friedrich Gauss Sir Isaac Newton PRS MP
(1777 1855) (1642 1727)
njemaki matematiar i fiziar engleski fiziar i matematiar
Philipp Ludwig von Seidel Joseph Raphson
(1821 1896) (1648 1715)
njemaki matematiar engleski matematiar
Snage u voritima

Si U i Ii Pi jQ i

U i U i e j i
n * n * *
Ii Yij U j Ii Yij U j
j1 j1
j j
U *j U j e
jij jij
Yij Yij e ; Yij* Yij e
n n
jij j j
Si U i I i* Ui Yij* U *j Ui e j i
Yij e U j e
j 1 j 1
n
j ( i j ij )
Si U i Yij U j e
j 1
Snage u voritima
n

Si U i U j Yij cos i j ij j sin( i j ij )

j 1
Djelatna snaga u voritu i (Pi)

n
Pi U i U j Yij cos i j ij
j1
Jalova snaga u voritu i (Qi)

n

Qi U i U j Yij sin i j ij
j 1
Snage u voritima
Odnosno:
n

j 1
n

Pi U i Yii cos ii U i U j Yij cos i j ij
2

j 1
j i
n

Qi U i U j Yij sin i j ij
j 1
n

Qi U i Yii sin ii U i U j Yij sin i j ij
2

j 1
j i
Snage u granama
Ii-j yij Ij-i
i j
Ui yi0 yj0 Uj

Ii j U i U j yi j U i yi 0
*

* * *

* *
Si j U i Ii j U i U i U j yi j U i yi 0

I ji U j U i yi j U j y j0
*

* * *

* *
S ji U j I ji U j U j U i yi j U j y j0
Snage u granama
Gubitci snaga u granama:

S Si j S ji
* * *

2 * 2 *
S U i U j yi j U i U j U i yi 0 U j y j0

Napomena: y i j - uzduna admitancija grane

Yij - element matrice admitancija vorita,
meusobna admitancija vorita
(izmeu vorita i i j)

Yij yi j
Gauss-Seidel
pomou Z matrice
Metoda Gauss-Seidel pomou Z-matrice

Mrea od n vorita jedno vorite referentno:

n
U i U ref . Zij Ij
j1
j ref

U Z I
1
Z Y
Matrica Y se dobije uzimajui u obzir samo uzdune

parametre grana
Poprene admitancije grana sainjavaju novu matricu Y

Matrica Y:
Kod ove metode u matricu Y ulaze samo uzdune admitancije
Poprene admitancije se koriste za formiranje matrice Y
Primjer:

y y12 0
12
y12 y13 y13

Y y12

0 y13 y13

Matrica Y:
Primjer:

y
01
Y' y'02 y' '02

y 03

Uz U n U ref vrijedi:

U1 U n Z11 I1 Z12 I2 ... Z1( n 1) In 1

Ui U n Zi1 I1 Zi 2 I2 ... Zi ( n 1) In 1

U n 1 U n Z( n 1)1 I1 Z( n 1) 2 I2 ... Z( n 1)( n 1) In 1
Struje u voritima je potrebno odrediti pomou injekcija snaga

u voritima

Postupak prorauna:
1. korak
Uitavanje podataka o mrei (konfiguracija, admitancije grana)
Uitavanje podataka o injekcijama snage u voritima
2. korak
Formiranje matrice Y (samo poprene admitancije grana)
Formiranje matrice Y (samo uzdune admitancije grana)
3. korak
1
Raunanje matrice Z ( Z Y )
4. korak
( 0)
Poetne vrijednosti napona vorita: Ui 1 j0 p.u. 10 p.u.
5. korak
Raunanje struja u voritima (nulta iteracija, k=0):
*
( 0) Si ( 0)
Ii *(0) Yi U i
'
i 1,2,..., n 1
Ui

6. korak
(1) (1)
Raunanje napona U i i struja Ii u voritima (k=1):
U1(1) U ref Z11 I1(0) Z12 I 2(0) ... Z1( n 1) I ((0)
n 1)
S1*
I1(1) U1(1) Y1'
U1*(1)
U 2(1) U ref Z 21 I1(1) Z 22 I 2(0) ... Z 2( n1) I ((0)
n 1)
S 2*
I 2(1) U 2(1) Y2'
U 2*(1)
i 1 n 1
U i(1) U ref Zij I j(1) Zij I j(0)
j 1 j i
Si*
I i(1) U i(1) Yi' za i 1, 2,..., n 1
U i*(1)

7. korak
(1)
Provjera da li izraunate vrijednosti napona U i zadovoljavaju
unaprijed postavljeni uvjet tonosti:
(1) ( 0)
(Ui Ui )
0.001 0.0001 (najee)
Ako je postavljeni uvjet zadovoljen za svaki i KRAJ PRORAUNA,
(1)
konano rjeenje je vektor stanja U i (i=1,2,, n-1)
U suprotnom prelazak u sljedeu iteraciju (1)(k=2) koritenjem
izraunatog vektora struja u voritima Ii , te ponovnim
( 2)
izvravanjem koraka 6 (dakle raunaju se U i i Ii ) i koraka 7
( 2)
Ako postavljeni uvjet nije zadovoljen ni u drugoj iteraciji prelazi

se u treu (k=3) koritenjem rezultata iz druge itd. dok se ne
ostvari traena tonost

Openito za neku iteraciju k+1 vrijede sljedei izrazi:
( k 1) i 1 ( k 1) n 1 ( k )
Ui Zij I j Zij I j U ref
j1 j i
*
( k 1) Si ( k 1) '
Ii *(k 1) U i Yi za i 1,2,..., n 1
Ui
Proraun se zaustavlja kada je ispunjeno:

( k 1) ( k )
Ui Ui za i 1,2,..., n 1
Traeno rjeenje (vektor stanja) je:

( k 1) ( k 1)
Ui Ui ik 1
Primjer: Gauss-Seidel pomou Z-matrice


Zadano:
i j zi-j (p.u.) y'i-j/2 (p.u.)

1 2 0.02+j0.06 j0.03
1 3 0.08+j0.24 j0.025
2 3 0.06+j0.18 j0.02
2 4 0.06+j0.18 j0.02
2 5 0.04+j0.12 j0.015 vorite 1
3 4 0.01+j0.03 j0.01 proglaavamo
referentnim
4 5 0.08+j0.24 j0.025
uzduni parametri popreni parametri

R+jX G+jB
(ve prepolovljeni)

Zadano:
Generator Teret
v. U MW Mvar
1. 1.06+j0 / / / /
2. 40 30 20 10
3. 45 15
4. 40 5
5. 60 10
Bazna snaga: S B 100 MVA

Traena tonost: 0.001

Izraunamo uzdune admitancije 1
yi j
zi j
i j zi-j (p.u.) yi-j (p.u.)

1 2 0.02+j0.06 5-j15
1 3 0.08+j0.24 1.25-j3.75
2 3 0.06+j0.18 1.66-j5
2 4 0.06+j0.18 1.66-j5
2 5 0.04+j0.12 2.5-j7.5
3 4 0.01+j0.03 10-j30
4 5 0.08+j0.24 1.25-j3.75

Matrica Y (sadri samo uzdune impedancije):
6.25-j18.75 -5+j15 -1.25+j3.75 0 0
-5+j15 10.833-j32.5 -1.66+j5 -1.66+j5 -2.5+j7.5

Y5 -1.25+j3.75 -1.66+j5 12.916-j38.75 -10+j30 0
0 -1.66+j5 -10+j30 12.916-j38.75 -1.25+j3.75
0 -2.5+j7.5 0 -1.25+j3.75 3.75-j11.25
vorite 1 je referentno pa odbacujemo 1. redak i 1. stupac
10.833-j32.5 -1.66+j5 -1.66+j5 -2.5+j7.5

-1.66+j5 12.916-j38.75 -10+j30 0
Y
-1.66+j5 -10+j30 12.916-j38.75 -1.25+j3.75
-2.5+j7.5 0 -1.25+j3.75 3.75-j11.25

Matrica impedancija vorita:
(2) (3) (4) (5)
0.016857+ 0.012571+ 0.013428+ 0.0151743+

(2)
j0.050571 j0.03771 j0.0402857 j0.047143
0.012571+ 0.0297143+ 0.0262857+ 0.017143+
1 (3)
j0.03771 j0.089143 j0.0788571 j0.0514286
Z Y
0.013428+ 0.0262857+ 0.0317143+ 0.0185238+
(4)
j0.0402857 j0.0788571 j0.09514 j0.0585714
0.0151743+ 0.017143+ 0.0185238+ 0.043651+
(5)
j0.047143 j0.0514286 j0.0585714 j0.1309524

Matrica poprenih admitancija Y:
(2) Y2 j0.03 + j0.02 + j0.02+j0.015 j0.085
(3) Y3 j0.025 + j0.02 + j0.01 j0.055

Y'
(4) Y4 j0.02 + j0.01 + j0.025 j0.055
(5) Y5 j0.015 + j0.025 j0.04


k=0
*
(0) S2 ( 0 ) 0.2 j 0.2
I 2 *(0 ) Y2 U 2
'
j 0.085 1 0.2 j 0.285
U2 1 j0

(0) S3* 0.45 j 0.15
I 3 *(0 ) Y3' U 3( 0 ) j 0.055 1 0.045 j 0.095
U3 1 j0
*
(0) S4 ( 0 ) 0.4 j 0.05
I 4 *(0 ) Y4 U 4
'
j 0.055 1 0.4 j 0.005
U4 1 j0

(0) S5* 0.6 j 0.1
I 5 *(0 ) Y5' U 5( 0 ) j 0.04 1 0.6 j 0.06
U5 1 j0

k=1

U 2(1) U1 Z 22 I 2( 0 ) Z 23 I 3( 0 ) Z 24 I 4( 0 ) Z 25 I 5( 0 ) 1.05122 j 0.05399
*
(1) S
I 2 *(21) Y2' U 2(1) 0.17544 j 0.208887
U2

U 3(1) U1 Z 32 I 2(1) Z 33 I 3( 0 ) Z 34 I 4( 0 ) Z 35 I 5( 0 ) 1.02777 j 0.09581
*
(1) S3 (1)
I 3 *(1) Y3 U 3 0.42585 j 0.12813
'
U3
(1) (1) (1) ( 0 ) ( 0 )
U 4 U1 Z 42 I 2 Z 43 I 3 Z 44 I 4 Z 45 I 5 1.02521 j 0.0992
*
(1) S4 (1)
I 4 *(1) Y4 U 4 0.38782 j 0.02933
'
U4
(1) (1) (1) (1) ( 0 )
U 5 U1 Z 52 I 2 Z 53 I 3 Z 54 I 4 Z 55 I 5 1.01913 j 0.11403
*
(1) S5 (1)
I 5 *(1) Y5 U 5 0.57518 j 0.1212
'
U5

Provjera:
U (21) U (20) 1.05112 j0.05399 1 j0
0.05112 j0.05399
0.05112 j0.05399 0.001
Uvjet nije ispunjen (ostale napone nije ni potrebno dalje

provjeravati) prelazak u sljedeu iteraciju
k=2
U 2(2) U1 Z 22 I 2(1) Z 23 I 3(1) Z 24 I 4(1) Z 25 I 5(1)
S2*
I 2(2) Y2' U 2(2)
U 2*(2)

Iteracija v. 2 v. 3 v. 4 v. 5
0. 1+j0 1+j0 1+j0 1+j0

1.05112- 1.02777- 1.02529- 1.01913-
1.
j0.05399 j0.09581 j0.0992 j0.11403
1.04622- 1.02041- 1.01924- 1.0122-
2.
j0.05286 j0.08837 j0.09454 j0.10841
1.04622- 1.02035- 1.01918- 1.01212-
3.
j0.05129 j0.08924 j0.09502 j0.10908
1.04748 1.02425 1.02361 1.018
-28 -5 -5.33 -6.15
U treoj iteraciji je zadovoljen postavljeni kriterij tonosti

Gauss-Seidel
pomou Y matrice
Metoda Gauss-Seidel pomou Y-matrice

Mrea od n vorita jedno vorite referentno:

I Y U

I1 Y11 U1 Y12 U 2 ... Y1n U n

I 2 Y21 U1 Y22 U 2 ... Y2 n U n

I ( n 1) Y( n 1)1 U1 Y( n 1) 2 U 2 ... Y( n 1) n U n

1
U1 I1 Y12 U 2 Y13 U 3 ... Y1n U n
Y11
1
U2 I 2 Y21 U1 Y23 U 3 ... Y2 n U n
Y22
1
U n 1 I n 1 Y( n 1)1 U1 Y( n 1)3 U 3 ... Y( n 1) n U n
Y( n 1)( n 1)
Za vorite i:
*
Si
Ii *
Ui
*
(1) 1 Si ( 0) ( 0) (0)
Ui *(0) Yi1 U1 Yi 2 U 2 ... Yin U n
Yii U i

Za neku iteraciju k+1 i vorite i:

( k 1) 1 Si* (k ) (k ) (k )
Ui *(k ) Yi1 U1 Yi 2 U 2 ... Yin U n
Yii U i
*
( k 1) Si
Yi1 ( k ) Yin ( k )
Ui *(k ) U1 ... U n
Yii U i Yii Yii
*
( k 1) Si n Y (k )
*(k ) U j
ij
Ui
Yii U i j 1 Yii
j i

*
Si
KLi
Yii

Yij
YLi , j
Yii
( k 1) 1 i 1 ( k 1) n (k )
Ui KLi *(k ) YLi , j U j YLi , j U j
Ui j 1 j i 1
Uvjet tonosti:
( k 1) ( k )
Ui Ui
Primjer: Gauss-Seidel pomou Y-matrice
Primjer je isti kao i kod GS metode za Z-matricom


Zadano:

1 2 0.02+j0.06 j0.03
1 3 0.08+j0.24 j0.025
2 3 0.06+j0.18 j0.02
2 4 0.06+j0.18 j0.02
2 5 0.04+j0.12 j0.015 vorite 1
referentnim
4 5 0.08+j0.24 j0.025

Zadano:
Generator Teret
v. U MW Mvar
1. 1.06+j0 / / / /
2. 40 30 20 10
3. 45 15
4. 40 5
5. 60 10


Matrica Y:
6.25-j18.695 -5+j15 -1.25+j3.75 0 0

-5+j15 10.833-j32.415 -1.66+j5 -1.66+j5 -2.5+j7.5

Y -1.25+j3.75 -1.66+j5 12.916-j38.695 -10+j30 0
0 -1.66+j5 -10+j30 12.916-j38.695 -1.25+j3.75
0 -2.5+j7.5 0 -1.25+j3.75 3.75-j11.21

Yij yi j Puna prava Y matrica sa
uzdunim i poprenim
n

Yii yi j Yi '
elementima
j 1
( 0)
Poetne vrijednosti napona: U i 1 j 0 i 2, 3, 4, 5

( k 1) KL2 (k ) (k ) (k )
U 2 *(k ) YL2,1 U1 YL2,3 U 3 YL2, 4 U 4 YL2,5 U 5
U2
( k 1) KL3 ( k 1) (k )
U 3 *(k ) YL3,1 U1 YL3, 2 U 2 YL3, 4 U 4
U3
( k 1) KL4 ( k 1) ( k 1) (k )
U 4 *(k ) YL4, 2 U 2 YL4,3 U 3 YL4,5 U 5
U4
( k 1) KL5 ( k 1) ( k 1)
U 5 *(k ) YL5, 2 U 2 YL5, 4 U 4
U5

P2 jQ2 0.2 j 0.2
KL2 0.0074 j 0.0037
Y22 10.833 j 32.415
P3 jQ3
KL3 0.00698 j 0.0093
Y33
P4 jQ4
KL4 0.00427 j 0.00891
Y44
P5 jQ5
KL5 0.002413 j 0.004545
Y55

Y21 5 j15
YL2,1 0.46263 j 0.000177
Y22 10.833 j 32.415

Y 1.66 j 5
YL2,3 23 0.15421 j 0.00012
Y22 10.833 j 32.415

Y24
YL2, 4 0.15421 j 0.00012
Y22

Y
YL2,5 25 0.23131 j 0.00018
Y22
YL3,1 0.0969 j 0.00004
YL3, 2 0.12920 j 0.00006
YL3, 4 0.77518 j 0.00033

YL 4, 2 0.1292 j0.00006
YL 4,3 0.77518 j0.00033
YL 4,5 0.0969 j0.00004
YL 5, 2 0.66881 j0.00072
YL 5, 4 0.3344 j0.00036
(1)
U 2 1.03752 j 0.0029
Postupak se ubrzava uvoenjem faktora ubrzanja :

1.4
(1) (1) ( 0)
U 2 U 2 U 2 0.03752 j0.0029
(1) ( 0) (1)
U 2 ubrzani U 2 U 2 1 j0 0.05253 j0.00406

U 2(1)ubrzani U 2(0) U 2(1) 1 j 0 0.05253 j 0.00406
U 2(1)ubrzani 1.05253 j 0.00406
U 3(1) 1.00690 j 0.00921

U 3(1) 0.069 j 0.00021
U 3(1)
ubrz U (0)
3 U 3 1.00966 j 0.01289
(1)
U 4(1)ubrz U 4(0) U 4(1) 1.01579 j 0.02635
U 5(1)
ubrz U (0)
5 U 5 1.02728 j 0.07374
(1)

2. iteracija
KL2
U (2)
2 *( 1 ) YL2 ,1 U1 YL2 ,3 U 3( ubrz
1)
YL2 ,4 U 4( 1ubrz
)
YL2 ,5 U 5( ubrz
1)
U 2ubrz
U 2( 2 ) U 2( 2 ) U 2( 1ubrzani
)
U 2( ubrz
2)
U 2( 1ubrzani
)
U 2( 2 )
KL3
U (2)
3 *( 1 ) YL3 ,1 U1 YL3 ,2 U 2( ubrz
2)
YL3 ,4 U 4( 1ubrz
)
U 3ubrz

Rjeenje:
Iteracija U2 U3 U4 U5
1.05253+ 1.00966- 1.01579- 1.02727-
1.
j0.00406 j0.01289 j0.02635 j0.07374
1.04528- 1.02154- 1.02451- 1.01025-

2.
j0.03015 j0.04227 j0.06353 j0.08032

1.04623- 1.02036- 1.0192- 1.01211-

10.
j0.05126 j0.08917 j0.09504 j0.10904

Tokovi snaga:
y'1* 2
P12 jQ12 U1 (U U ) y
*
1
*
2
*
1 2 U1 U
*
1
2
88.8 j8.6 MVA
y'1* 2
P21 jQ21 U 2 (U U ) y
*
2
*
1
*
1 2 U 2 U *
2
2
87.4 j 6.2 MVA
P1 2 j Q1 2 P12 P21 j( Q12 Q21 )

1.4 MW j 2.4 Mvar

Tokovi snaga: Vod P [MW] Q [Mvar] P [MW] Q [Mvar]
1-2 88.8 -8.6
1.4 -2.4
2-1 -87.4 6.2
1-3 40.7 1.1
1.2 -1.9
3-1 -39.5 -3
2-3 24.7 3.5
0.4 -3.3
3-2 -24.3 -6.8
2-4 27.9 3.0
0.4 -2.9
4-2 -27.5 -5.9
2-5 54.8 7.4
1.1 0.2
5-2 -53.7 -7.2
3-4 18.9 -5.1
0 -1.9
4-3 -18.9 3.2
4-5 6.3 -2.3
0 -5.1
5-4 -6.3 -2.8
Pitanja i komentari

Metoda Newton-Raphson
y
f ' x0
x
f x0 f x1
f ' x0
x0 x1
y0 y zadano
f ' x0
x0 x1
y0 y zadano
x1 x0
f ' x0
Pribliavanje rjeenju (x) od nekog poetnog,

pretpostavljenog rjeenja (x0) pomou tangenti
Mrea od n vorita jedno vorite referentno
(vorite n)
Poznate snage u voritima:
Generatorska i vorita tereta
n
i 1,2,..., n 1
j 1
vorita tereta
Qi U i U j Yij sini j ij
n
i 1,2,..., n g 1
j 1
Potrebno izraunati: U i i 1, 2, ..., n g 1

i i 1, 2, ..., n 1
Postupak prorauna:
1. korak
Uitavanje podataka o mrei (konfiguracija, admitancije grana)
Uitavanje podataka o injekcijama snage u voritima
2. korak
Formiranje matrice Y (pune prave Y matrice)
3. korak
( 0)
Poetne vrijednosti napona vorita: Ui 1 j0 p.u. 10 p.u.
4. korak
Raunanje snaga u voritima:

n
Pira U i0 U j0 Yij cos i0 j0 ij
0
i 1, 2,..., n 1
j 1

n
Qira U i0 U j0 Yij sin i0 j0 ij
0
i 1, 2,..., n 1 g
j 1
5. korak
Pi 0 Pizad Pira
0
i 1, 2,..., n 1
Qi0 Qizad Qira
0
i 1, 2,..., n 1 g
6. korak
Provjera kriterija tonosti:
Pi 0
Qi0
Uvjet ispunjen KRAJ PRORAUNA
Uvjet nije ispunjen raunanje Jakobijeve matrice J
7. korak
Raunanje i0 , U i0 pomou Pi 0 , Qi0 i Jakobijeve
matrice
8. korak
U i1 U i0 U i0
i1 i0 i0
9. korak
Obavljanje iteracijskog postupka ponavljanjem koraka 4, 5,
6, 7 i 8 (i koritenjem rezultata iz prethodne iteracije) dok
nije ispunjen postavljeni kriterij tonosti
Jakobijeva matrica
P P
P J1 J 2
U
J
Q U J 3 J 4 U Q Q U

U
P1 P1 P1 P1

1 n 1 U1 U n 1 g
P1 1

Pn 1 Pn 1 Pn 1 Pn 1

Pn 1 1 n 1 U1 U n 1 g n 1

Q1 Q1 Q1 Q1 Q1 U1

1 n 1 U1 U n 1 g
Qn 1 g
Qn 1 g Qn 1 g Qn 1 g Qn 1 g U n 1 g

1 n 1 U1 U n 1 g
Jakobijeva matrica J
Jakobijeve podmatrice J1, J2, J3, J4
P
J1: J1

Pi
U i U j Yij sini j ij
n
i j 1
j i
Pi
U i U j Yij sini j ij
j
P
J2: J2
U
Pi
2 U i Yii cos ii U j Yij cos i j ij
n
U i j 1
j i
Pi
U i Yij cos i j ij
U j
Q
J3: J3

Qi
U i U j Yij cos i j ij
n
i j 1
j i
Qi
j
Q
J4: J4
U
Qi
2 U i Yii sin ii U j Yij sini j ij
n
U i j 1
j i
Qi
U i Yij sini j ij
U j
Vrijedi: P J1 J 2

Q J 3 J 4 U
1
J1 J2 P

U J 3 J4 Q
Openito za k-tu iteraciju vrijedi:

n
Pira U ik U jk Yij cos ik jk ij
k
i 1, 2,..., n 1
j 1

n
k
Qira U ik U jk Yij sin ik jk ij i 1, 2,..., n 1 g
j 1
Pi k Pizad Pira
k
i 1, 2,..., n 1
Qik Qizad Qira
k
i 1, 2,..., n 1 g
Jakobijeva podmatrica J1 (iteracija k)
k
Pi

n
U i U jk Yij sin ik j k ij
k
i 1, 2, ..., n 1

i j 1
j i
k
Pi

U ik U jk Yij sin ik j k ij i 1, 2, ..., n 1 ; j 1, 2, ..., n 1
j

(k )
Pi n
Yii cos ii U j Yij cos i
(k ) (k ) (k ) (k )
2 U i j ij i 1, 2, ..., n 1

i
U j 1
j i
(k )
Pi

U j

Ui
(k )

Yij cos i
(k ) (k )
j ij i 1, 2, ..., n 1; j 1, 2, ..., n 1 g
k
Qi

n
k
U j Yij cos i j ij
k k k
Ui i 1, 2, ... , n 1 g
i j 1
j i
k

Qi
k k k k
i 1, 2, ... , n 1 g ; j 1, 2, ... , n 1
j


k
Qi

n
2 U i Yii sin ii U jk Yij sin ik j k ij
k
i 1, 2, ... , n 1 g
U i j 1
j i
k
Qi

U

U ik Yij sin ik j k ij i 1, 2, ... , n 1 g ; j 1, 2, ... , n 1 g
j
Naponi u iteraciji k+1:
k k 1 k
J1 P
k k 1 k
U J4 Q
U ik 1 U ik U ik
ik 1 ik ik
Primjer: Newton-Raphson metoda


Zadano:

1 2 0.02+j0.06 j0.03
1 3 0.08+j0.24 j0.025
2 3 0.06+j0.18 j0.02
2 4 0.06+j0.18 j0.02
2 5 0.04+j0.12 j0.015 vorite 1
referentnim
4 5 0.08+j0.24 j0.025

Zadano:
Generator Teret
v. U MW Mvar
1. 1.06+j0 / / / /
2. 40 30 20 10
3. 45 15
4. 40 5
5. 60 10


Matrica Y:
6.25-j18.695 -5+j15 -1.25+j3.75 0 0
-5+j15 10.833-j32.415 -1.66+j5 -1.66+j5 -2.5+j7.5
-1.25+j3.75 -1.66+j5 12.916-j38.695 -10+j30 0
Y 0 -1.66+j5 -10+j30 12.916-j38.695 -1.25+j3.75
0 -2.5+j7.5 0 -1.25+j3.75 3.75-j11.21
19.712 15.81 3.95

-71.5145 108.435 108.435 0 0
15.81 34.18 5.27 5.27 7.9

108.435 -71.52 108.435 108.435 108.435
3.95 5.27 40.79 31.62
Y 108.435 108.435 -71.54 108.435 0
5.27 31.62 40.79 3.95

0
108.435 108.435 -71.54 108.435
7.9 3.95 11.82
0 0
108.435 108.435 -71.52

( 0)
Poetne vrijednosti napona: Ui 1 j0 i 2, 3, 4, 5
Snage u voritima:
P2izr
0
0 . 3 P4izr
0
0
Q20izr 0.985 Q40izr 0.055
P3izr
0
0.075 P5izr
0
0
Q30izr 0.28 Q50izr 0.04

P20 P2 zad P2izr
0
0.5 Q20 1.185
P30 0.375 Q30 0.13
P40 0.4 Q40 0.005
P50 0.6 Q50 0.06
P20 20

P50 J1 J 2 50
0
Q2 J3 J 4 U 20

Q50 U 50
33.4 5 5 7.5 10.533 1.66 1.66 2.5

5 38.975 30 0 1.66 12.84 10 0
5 30 38.75 3.75 1.66 10 12.916 1.25
7.5 0 3.75 11.25 2.5 0 1.25 3.75
J
11.338 1.66 1.66 2.5 31.43 5 5 7.5
1.66 12.991 10 0 5 38.415 30 0
1.66 10 12.916 1.25 5 30 38.64 3.75
2.5 0 1.25 3.75 7.5 0 3.75 11.17
0.05068 21 20 20 0.05068 2.904

2 0
0.0911 31 0.0911 3.22
0.09733 41 0.09733 5.577
50 0.11268 51 0.11288 6.455

U 20 0.05494
0.03134 U 21 U 20 U 20 1.05449
U 50 0.03091 U 31 1.03134
0.026 U 41 1.03091
U 51 1.026

5 5
1
P2izr U 2 1
U
j 1
1
j
1 1
Yij cos i j ij 1
Q2izr U 2 1
U Y
j 1
j
1
ij sin i1 j1 ij

5 5
1
P5izr U 5 1
U j Yij cos i j ij
j 1
1 1 1 1
Q5izr U 5 1
j ij
U 1
j 1
Y sin 1
i 1
j ij
P21 P2 zad P2izr

1
Q21 Q2 zad Q21izr

P51 P5 zad P5izr
1
Q51 Q5 zad Q51izr
Neke varijante Newton-Raphson metode
Newton-Raphson u pravokutnim koordinatama

Umjesto P P
P
U

Q Q Q U

U
Koristimo P P

P e f e

Q Q Q f

e f

Gdje je U U e j f
Newton-Raphson s korekcijom napona (1)

Umjesto P P
P
U

Q Q Q U

U
Koristimo
P P
U
P
U

Q Q Q U / U
U
U
Ovaj pristup se esto koristi kod rjeavanja NR metode kada se koristi

potpuna J matrica, pogotovo kada se ne koristi [pu] metoda
Newton-Raphson s korekcijom napona (2)

Tada jednadbe izgledaju ovako
P1 P1 P1 P1
U1 U n 1 g
1 n 1 U1 U n 1 g
P1 1

Pn 1 Pn 1 Pn 1 Pn 1
U1 U n 1 g
Pn 1 1 n 1 U1 U n 1 g n 1

Q1 Q1 Q1 Q1 Q1 U1 / U1
U1 U n 1 g
1 n 1 U1 U n 1 g
Qn 1 g U n 1 g / U n 1 g
Qn 1 g Qn 1 g Qn 1 g Qn 1 g
U1 U n 1 g
1 n 1 U1 U n 1 g
Brzi Newton-Raphson postupak
Jakobijeva matrica rauna se samo u nultom koraku iteracije

U svim daljnjim koracima, koristi se ista Jakobijeva matrica
Alternativno:
Jakobijeva matrica rauna se samo u prvih nekoliko koraka
iteracije (npr. nultom i prvom)
U svim daljnjim koracima, koristi se zadnja izraunata Jakobijeva
matrica
Razdvojeni Newton-Raphson postupak

Umjesto P P
P
U

Q Q Q U

U
Koristimo
P
P
0

Q
0 Q U
U
Pri emu zanemarujemo J2 i J3
i dobivamo dva potpuno odvojena sustava jednadbi:
1
J 1 P
1
U J 4 Q
Brzi razdvojeni Newton-Raphson postupak

Kombinacija prethodna dva postupka
Dakle raunaju se dvije odvojene Jakobijeve matrice (J1 i J4)
i to samo u prvom koraku iteracije
Velik broj prorauna Newton-Raphson metodom radi se upravo

brzim razdvojenim postupkom
Engleski:
Fast-decoupled Newton-Raphson Power-flow
Pitanje
Koje su dimenzije Jakobijeve matrice za mreu od 10 vorita
od ega su elektrane (s regulacijom napona) u 5 vorita?
Pitanja i komentari

Istosmjerni model tokova

snaga
Istosmjerni model tokova snaga

Pojednostavljena (aproksimativna) metoda
Linearizacija problema tokova snaga
Svrha: poveanje brzine prorauna (smanjenje tonosti)
Primjena: dispeerski centri (veliki broj prorauna u kratkom
vremenu)
Istosmjerni model = proraun tokova djelatne snage
Analize u kojima se koristi:
- prorauni proirenog realnog vremena (PRV)
- planiranje i praenje razmjene djelatnih snaga izmeu EES-a
- procjena zaguenja mree

Pretpostavke:
- zanemarene poprene grane
- zanemarene konduktancije svih prijenosnih elemenata (Gij=0)
- razlike kuteva napona su male, tj. vrijedi: sin i j i j
- iznosi napona vorita su priblino isti (nazivne vrijednosti)
U i U j 1.0
n
Pi U i U j Yij cos(ij i j )
j 1
element Yij Yij / 90
n
element Yii Yii / 90 Qi U i U j Yij sin(ij i j )

j 1
cos i j 90 cos i j cos 90 sin i j sin 90 sin i j
sin i j 90 sin i j cos 90 cos i j sin 90 cos i j


n n
Pi Yii cos(90 ) Yij sin( i j ) Yij sin( i j )
j 1 j 1
j i j i
n n
Qi Yii sin(90 ) Yij cos( i j ) Yii Yij cos( i j ) 0
j 1 j 1
j i j i
za male kuteve vrijedi: sin( )

Uvoenjem Bij i Bii umjesto Yij i Yii Y j B
Bii dijagonalni element imaginarnog dijela matrice Y (pozitivna vrijednost)
Bij vandijagonalni element imaginarnog dijela matrice Y (negativna vrijednost)
n n n n n
Pi Bij ( i j ) i Bij Bij j i Bii Bij j Bij j
j 1 j 1 j 1 j 1 j 1
j i j i j i j i
n 1
Pi Bij j , za n ref 0
j 1

Matrini zapis:
P B
B matrica stupnja n 1 x n 1
P vektor stupnja n 1
vektor stupnja n 1
Pi Pg Pl , Pi injekcija u voritu
Pg proizvodnja u voritu
Pl potronja u voritu
Rjeenje: B P
1

Zapis u pravokutnim koordinatama: yij gij jbij jbij , gij 0
P1 1

n
Pi j B i , Bii bij , Bij bij
j 1

Pn 1 n 1
1 P1
Pi Pg Pl , Pi injekcija u voritu

i j B Pi
1 Pg proizvodnja u voritu
Pl potronja u voritu

n 1 Pn 1

Tokovi snaga u granama:
i j
Pi j i j jbij
jxi j
Pi j Pj i , nema gubitaka Rij 0
Bilanca ostvarena u ref. voritu

Primjer: Istosmjerni model tokova snaga


Zadano:
i j X B v. Pi (MW) Pi (p.u.)
1 2 j0.06 -j16.667 2. 20 0.2
1 3 j0.24 -j4.167 3. -45 -0.45
2 3 j0.18 -j5.556 4. -40 -0.4
2 4 j0.18 -j5.556 5. -60 -0.6
2 5 j0.12 -j8.333
3 4 j0.03 -j33.333
4 5 j0.24 -j4.167

5
P1 Pi 20 45 40 60 125 MW
i 2
20.833 16.667 4.167 0 0

16.667 36.111 5.556 5.556 8.333
B j 4.167 5.556 43.055 33.333 0
0 5.556 33.333 43.055 4.167
0 8.333 0 4.167 12.5

0.05057 0.03771 0.04029 0.04714
1 0.03771 0.08914 0.07886 0.05143
B j
0.04029 0.07886 0.09514 0.05857
0.04714 0.05143 0.05857 0.13095
2 0.2 0.05126
3 1 0.45 0.09497
B j
4 0.4 0.10063
5 0.6 0.11571

j 1 2 j 0 0.05126
P1 2 0.85433 85.4 MW
jX 12 j 0.06
j 0 0.09497
P13 0.396 39.6 MW
j 0.24
j 0.05126 0.09497
P23 0.243 24.3 MW
j 0.18
P2 4 27.4 MW
P25 53.7 MW
P3 4 18.9 MW
P45 6.3 MW

Isti primjer izraunat s Yij:
i j Z Y v. Pi (MW) Pi (p.u.)
1 2 0.02+j0.06 5-j15 2. 20 0.2
1 3 0.08+j0.24 1.25-j3.75 3. -45 -0.45
2 3 0.06+j0.18 1.66-j5 4. -40 -0.4
2 4 0.06+j0.18 1.66-j5 5. -60 -0.6
2 5 0.04+j0.12 2.5-j4.5
3 4 0.01+j0.03 10-j30
4 5 0.08+j0.24 1.25-j3.75
19.76 15.81 3.95 0 0

15.81 34.25 5.27 5.27 7.9
Y j 3.95 5.27 40.84 31.62 0
0 5.27 31.62 40.84 3.95
0 7.9 0 3.95 11.85
0.05332 0.03977 0.04248 0.04970

1 0.03977 0.0940 0.08315 0.05423
Y j
0.04248 0.08315 0.10032 0.06176
0.04970 0.5423 0.06176 0.13811

2 0.2 0.054
3 1 0.45 0.10014
Y j
4 0.4 0.1061
5 0.6 0.122
P1 2 1 2 y1 2 j 0.054 ( j15.81) 0.85374 85.4 MW ( 88.8 MW )

P13 1 3 y13 j 0.10014 ( j 3.95) 0.395553 39.6 MW ( 40.7 MW )
P23 2 3 Y23 j 0.054 0.10014 ( j 5.27) 0.243 24.3 MW ( 24.7 MW )
P2 4 2 4 Y2 4 j 0.054 0.10061 ( j 5.27) 0.275 27.5 MW ( 27.9 MW )
P25 53.7 MW ( 54.8 MW )
P3 4 18.9 MW ( 18.9 MW )
P45 6.3 MW ( 8.3 MW)
Napomena : crvenom bojom su oznaeni rezultati dobiveni metodom Gauss-Seidel
pomou Y matrice
Pitanja i komentari
Analiza elektroenergetskog sustava Predavanje 8: Proraun kratkog spoja

Predavanje 8: Proraun kratkog spoja
Analiza elektroenergetskog sustava Predavanje 8: Proraun kratkog spoja 2
Kratki spoj
Problematika kratkog spoja

Dvije vrste kvarova:
Uzduni kvarovi prekid vodia
Popreni kvarovi proboj izolacije (kratki spojevi)
Uzroci kratkih spojeva:
Slom izolacije:
a) Zbog poveanja elektrinog naprezanja
b) Zbog smanjenja dielektrine vrstoe izolacije
c) Zbog kombinacije uzroka pod a) i b)

Elektrina naprezanja izolacije:
Pogonski napon
Povienje napona (Ferantijev efekt, zemljospoj)
Unutranji prenaponi (sklapanje, ferorezonancija)
Atmosferski prenaponi
Utjecaj mree vieg napona (najgori: dodir)

Trofazni kratki spoj:
Dvofazni kratki spoj:


Dvofazni kratki spoj sa zemljom:
Dvostruki zemljospoj neuzemljene mree:


Jednofazni kratki spoj:
Zemljospoj:

Vektorska slika (kvalitativna):
Zemljospoj (mrea uzemljena

Zemljospoj (izolirana mrea)
preko rezonantne prigunice)

Vektorska slika (kvalitativna):
Mrea uzemljena direktno Mrea uzemljena preko otpora
Klasini proraun kratkog spoja

Simetrine komponente:
R
U i 0U i dU i iU i 1 3
a j
S
U i 0U i dU i a 2 iU i a 2 2
1 3
a2 j
T
U i 0U i dU i a iU i a 2 2 2
R
Ui 1 1 1 0U i
S
Ui 1 a2 a dU i
T
Ui 1 a a 2 iU i
0
Ui 1 1 1 RU i
1
d
Ui 1 a a 2 SU i
i 3
Ui 1 a2 a TU i

Vektorske slike kratkog spoja:
Trofazni kratki spoj:
Prilike na mjestu kvara:

IR 1
E1 2
I S Z a
IT 1
a

VR 0

VS 0
VT 0


Dvofazni kratki spoj:
IR a 2 a
E1 2
I
S Z Z a a
IT 1 2 0

a2 a j 3
VR (a 2 a ) Z 2
E1
S
V (a a ) Z 2
2
Z1 Z 2
VT 2 Z 2
a 2 a 1

Jednofazni kratki spoj:
IR 0
3E1 0
I
S Z Z Z
IT 1 2 0
1

VR (a 2 a ) Z 2 (a 2 1) Z 0
E1
V
S Z Z Z ( a a 2
) Z 2 ( a 1) Z 0
VT 1 2 0 0

a2 a j 3
3
a 2 1 1,5 j
2
3
a 1 1,5 j
2

Primjena
- dimenzioniranje opreme
- podeenje relejne zatite
- dimenzioniranje uzemljivaa
- odreivanje elektromagnetskog utjecaja na ostale objekte
- itd.
Relejna zatita:
Ureaji koji automatski upravljaju iskapanjem u mrei ako nastane kratki
spoj.
Zahtjevi:
1. Osjetljivost
2. Kritinost
3. Brzina
4. Selektivnost
5. Pouzdanost (rezerva)

Generacije ureaja za zatitu od kratkog spoja:
Nain Vremensko Kriterij za

Generacija Ureaj
mjerenja podeavanje djelovanje
1 Osigurai Primarno Donekle Nadstrujno
Nadstrujno ili
2 Okidai Primarno Grubo
podnaponski
Elektromehaniki
3 Sekundarno Dobro Sloen
releji
4 Statiki releji Sekundarno Fino Sloen
Numerika Sekundarno Korisniki

5 Egzaktno (po potrebi)
zatita (daljinsko) definiran
Klasini proraun kratkog spoja

Primjena metode simetrinih komponenti
Jednofazni model
Redukcija mree na mjesto kvara (direktni, inverzni, nulti sustav)
a) nadomjesna impedancija na mjestu kratkog spoja ukupna
impedancija cijelog sustava gledana s mjesta kvara (primjena pravila
za serijski i paralelni spoj, transfiguraciju zvijezda- trokut i dr.)
b) odreivanje struje na mjestu kvara (ovisno o vrsti)
c) odreivanje napona u voritima i struja u granama mree (povratak
na stvarnu mreu)
d) zakret napona i struja na transformatorima (ovisno o grupi spoja)
Matrini proraun kratkog spoja

Klasini proraun mrea u praznom hodu (dobro za
dimenzioniranje opreme)
Matrini proraun openitiji (prazni hod ili trenutno stanje, tj.
stanje prije nastanka kratkog spoja stanje u zdravoj mrei)
Dodatni podaci za proraun (generator, teret)
Model generatora:
Si*
E U i I i jX
"
i
"
d ,i U i * jX d" ,i
Ui
Ei" unutarnja elektromotorna sila generatora u voritu i (poetna vrijednost)
Si snaga generatora u voritu i odreena proraunom tokova snaga
Model tereta:
Si* Si*
I i * U i yi yi 2
, yi admitancija tereta u voritu i
Ui Ui

a) Stanje prije nastanka kratkog spoja mrea u praznom hodu
Referentno vorite: nul-toka sustava (zemlja)
Primjena teorema superpozicije (nazivni naponi u mrei prije kvara,
struja kratkog spoja za mreu u praznom hodu u voritu m)
kv zdr kv zdr
U1 U1 0 U1 1
Z1n
Z11
0 U m I
m , U m 1

Z n1 Z nn KS
U n U n 0 U n 1
p .u .
Sve struje su jednake nuli (0), osim struje na mjestu kvara

Matrica impedancije vorita dobivena inverzijom matrice admitancije
vorita u koju su ule sve admitancije (vodovi, generatori,
transformatori, tereti)
Admitancije generatora i transformatora dodane u dijagonalu matrice
admitancije vorita

b) Stanje prije nastanka kratkog spoja optereena mrea
Primjena teorema superpozicije (struje optereene mree prije
kratkog spoja + struje kratkog spoja za mreu u praznom hodu)
Stanje zdrave mree odreeno tokovima snaga
I1 U1 U1 I1
I Y11 Y1,n 1 U Z11 Z1,n 1
2 U2 2 I2

Yn 1,1 Yn 1,n 1 TS Z n 1,1 Z n 1,n 1 TS
I n 1 n 1
U U n 1 I n 1
Matrice [Y]KS i [Z]KS razlikuju se od matrica [Y]TS i [Z]TS

Za primjenu superpozije treba koristiti istu matricu [Y] za tokove snaga
i kratki spoj (vektor struja za tokove snaga sadri samo struje
generatora idealni strujni izvori, struje optereenja su uzete u obzir
preko admitancija dodanih u dijagonalne lanove matrice [Y])

Superpozicija
Kvar u voritu m
U1
kv
I1
zdr
0
kv
U1
zdr
0
kv

0 Z KS 0 I m U m Z KS I m

U n I n 0 U n 0

struje I1 , I 2 , ... , I n 0 , osim za generatorska vorita
Ei"
I i " Ei" yd" ,i , i generatorsko vorite
xd ,i

Primjer
Zadano:
U2=1+j0 p.u. , S2=1 p.u. , jXv = j1 p.u. , jXd= j0,2 p.u.
Tokovi snaga (struja)
S2* 1
I2 * 1
U2 1
I1 j1 j1 U1 1 j1

1 j1 j1 1 1 j1 U 1 j1 1 U 1 1 j1
j1
I1 j1 1 j1 j11 1

Naponi zdrave mree (tereti predoeni admitancijama)
S 2* 1
I2 * 1
U2 1
zdr zdr
U 1 E1" yd 1 E1" yd" 1 Y11 Y12 U1
U Z KS U
2 0 0 21 22 KS 2
Y Y
S 2*
yd 1 j 5 , yT 2
"
2
1
U2
E1" U1 I1 jxd" 1 1 j1, 2 , E1" yd" 1 6 j 5
1
1 j1 j1 j 5 j1 6 j 5
zdr
1 0
j1 j1 1
6 j 5 j1 j 5 j1 1 j1
zdr
0 j1 1
j1 1
j 6 1 j1 j1 1 6 j 5
j1 1 j1 j1 1 1 0

Odreivanje struje kratkog spoja
U1
kv
U1
zdr
0
kv
Um 0

0 U mzdr Z mm I mkv
0 U m Z KS I m
U mzdr
I mkv
Z mm
U n U n 0
I KS I mkv
Pitanja i komentari

Kratki spoj

Model elektrinih prilika u bolesnoj mrei:
B
U1 0
I1
I
2
Um Z Im Ik Im

In
Un 0
B Z
d
U1 U1 d
Z1m I m
d
Um U m d Z mm I m
d
Un Un d
Z nm I m

Ako postoji nesimetrini kratki spoj:
d
U1 d 0
d d I1
Z11 Z1n d
I 2 d
d
U dU m Im
d
Z n1 d
Z nn d
In
d
Un 0
i
0 0
0
U1 U1
i i 0 0 0 0
Z11 Z1n Z11 Z1n
U iU m
i
i
U 0U m
0
0
i i Im 0 0 Im
Z n1 Z nn Z n1 Z nn
i 0
Un Un
0 0
Trofazni kratki spoj

d
Z1m
U d
z
U mZ
d
Um 0 d
U1
B 1
Z mm
0 U mz d Z mm I m
U mz
d
Um 0
Im d
Z mm
d d
Un Z nm
U nz d
U Z
m
Z mm

Primjer:

Primjer: 3 1 0
Y 1 3 1
0 1 2
1 1 1 1
0 0
3 1 0 3 1 0 3 3 3 3
1 5 1 1 1 13 1
Y 2
1 1 5 1
Y 1 1 3 1
2 2 2 2 3 2 3 2 3 6 2
1 1 1 1 1 1 1 1
0 0 0 0
2 2 2 2 2 2 2 2
0.385 0.154 0.077

Y 3 0.154 0.461 0.23 Z
0.077 0.23 0.615

d B
U1 1 I1
d
U2 Z 0 Z 0
d
U3 0 0
B
d
U1 0.385 0.385 d I1 0
d
U2 0.154 0.154 d I1 0
d
U3 0.077 0.077 d I1 0
d
U1 0.385 0.385 d I1 0
d
I1 1
Struje generatora: 1A; Svi naponi: 0.


d
U B 0 0.154 1 0.461 d I 2
0.154
d
I2 A 0.334 A
0.461
d B
U1 0.385 0 0.333
d
U2 0.154 Z 0.334 0
d
U3 0.077 0 0
Izvor daje:
1 A-0.333 A= 0.667 A

d B d Z
U1 U1 0
d
U2 dU 2 Z 0
d d
U3 U3 I3
B
d
U1 0.385 Z13 d I 3
d
U2 0.154 Z 23 d I 3
d
U3 0.077 Z 33 d I 3
d
U 3B 0 0.077 Z 33 d I 3
0.077
d
I3 A 0.125 A
0.615
B
d
U1 0.385 0.077 ( 0.125) 0.375
d
U2 0.154 0.23 (0.125) 0.125
d
U3 0.077 0.615 (0.125) 0
Jednofazni kratki spoj

U bolesnom voritu treba postaviti jednadbe simetrinih
komponenata:
R
Um 0
R
I m I md I mi I m0
T
Im S Im 0
R
Um 1 1 1 U m0
S
U m 1 a2 a U md
T
U m 1 a2 a 2 U mi

U m0 U md U mi 0 I m0 a 2 I md a I mi 0
S
Im 0 I m0 a I md a 2 I mi 0
T
Im 0 I m0 I md I mi
n
U I j Z md , j Z md ,m I m0
d
m
j 1
U mi Z mi ,m I m0
U m0 Z m0 ,m I m0
j m, j m
I
j 1
Z d
U Z
prije kvara

U mZ Z mm
d
I m0 Z mm
i
I m0 Z mm
0
I m0 0
Z
U
I m0 d m
Z mm Z mm
i
Z mm
0
3 U mZ 3 U mZ
I KV 3 I d
0

Z mm Z mm Z mm 2 Z mm Z mm
m i 0 d 0
U mZ - fazni napon trofazne mree


Primjer:
0.385 0.154 0.077

Z d Z i 0.154 0.461 0.230
0.077 0.230 0.615
0.770 0.308 0.154

Z 0 0.308 0.922 0.460
0.154 0.460 1.230
U1d 1 I1d

U 2d Z d 0 0
U 3d 0 0

U1d 0.385 1 0.385 I1d
U1i 0.385 I1i
U10 0.77 I10
0.385
I10 I1i I1d 0.25 A
0.385 0.385 0.77
U1d 1 0.25 0.288

U 2d Z d 0 0.115
U 3d 0 0.058
U1i 0.25 0.096

U 2i Z i 0 0.0385
U 3i 0 0.0193
U10 0.25 0.192
U 20 Z 0 0 0.077
U 30 0 0.039
Struja bolesnog vorita u fazi R:

I1R I 0 I d I i 3 0.25 0.75
Direktna mrea
Inverzna mrea
nulta mrea
U1R 1 1 1 0.192 0
U1S 1 a 2 a 0.288 0.298 j 0.316
U1T 1 a a 2 0.096 0.298 j 0.316
I1R 1 1 1 0.25 0.75
I1S 1 a 2 a 0.25 0
I1T 1 a a 2 0.25 0
R
I IZV 1 1 1 0.096 0.904
S
I IZV 1 a2 a 0.712 0.312 j 0.534
T
I IZV 1 a a 2 0.096 0.312 j 0.534
Pitanja i komentari

Kratki spoj
Dvofazni kratki spoj

d 0 i 0
U1 d U1
1I 0 0
I
d 2

Um Z d ; Um Z i
Im I mi
In
Un Un
0 0
Na mjestu kvara:
U S UT
I S IT

U S U 0 a 2 U d a U i
U T U 0 a U d a 2 U i
U 0 a 2 U d a U i U 0 a U d a 2 U i
a 2

a U d a 2 a U i
Ud Ui
Analogno iz drugog uvjeta: I d I i

Uvrtavanjem matrinih jednadbi u dobivene jednakosti:
U md ZU md Z mm
d
I md
U mi Z mm
i
I mi
Z
Z
U Z
d d
I Z
d i
I Z mm I
i d U md
m mm m mm m m I d
d
Z mm Z mm
m i

Primjer:
0.385 0.154 0.077

Z d Z i 0.154 0.461 0.230
0.077 0.230 0.615
B Z
U1d 0.385 0.192 0.192
0.385 U 2d 0.154 0.077 0.077
I md 0.5 A
0.385 0.385 U 3d 0.077 0.0385 0.0385
I mi 0.5 A U1i 0.5 0.192
U 2i Z i 0 0.077
U 3i 0 0.0385
Direktna mrea
I gd 1 A 0.192 A 0.808 A
Inverzna mrea

Iz izvora po fazama R, S i T:
R
I IZV I IZV
d
I IZV
i
0.808 0.192 0.616 A
S
I IZV a 2 I IZV
d
a I IZV
i

0.5 j 0.866 0.808 0.5 j 0.866 0.192
0.308 j 0.866 A
T
I IZV 0.5 j 0.866 0.808 0.5 j 0.866 0.192
0.308 j 0.866 A
Na mjestu kvara (poprene struje):
R
I m I IZV
d
I IZV
i
0 A
S

I m a 2 I md a I mi a 2 a I md j 3 0.5 j 0.866 A
T
I m a I md a 2 I mi a a I j 0.866 A
2 d
m

U grani 1-2 :
I1d2 0.115 I1i2
R
I1 2 0.23 A
S

I1 2 a 2 I1d2 a I1i2 a 2 a I1d2 I1d2 0.115 A
T
I1 2 a I1d 2 a 2 I1i 2 a a I
2 d
1 2 0.115 A
U grani 1-0 :
R
I10 I1d0 I1i0 0.192 0.192 0.385 A
S

I10 a 2 I1d0 a I1i0 a 2 a I1d0 0.192 A
T
I10 a I1d0 a 2 I1i0 a a I
2 d
10 0.192 A

U voritu 1 :
R
U1 U1d U1i 0.192 0.192 0.385 V
S
U1 a 2 U1d a U1i 0.192 V
T
U1 a U1d a 2 U1i 0.192 V

U voritu 1 :
Dvofazni kratki spoj sa zemljom

U d ZU d Z d I md
U i Z i I mi
U 0 Z 0 I m0
S
U TU 0
R
I 0
U 0 a 2 U d a U i U 0 a U d a 2 U i
U0 Ud Ui
R
I I0 Id Ii 0
I i I d I 0

Z
U md Z mm
d
I md Z mm
i
I mi Z mm
0
I m0
U md Z mm I md Z mm I mi 1

Z d i
I i
i
m U md Z mm
Z d
I md
Z mm
Z
U md Z mm
d
I md Z mm
0
I m0
i
Z mm I mi Z mm
0
I m0 i
Z mm
I 0 I mi
0
m
Z mm
Z
U md Z mm
d
I md Z mm
i

I md I m0
i
Z
U md Z mm
d
I md Z mm
i Z
I md mm
0
Z mm
Z
U d
m Z d
mm I m 0
d

Z i
Z d
Z i
d
Z
U m 1 0 Z mm Z mm
d mm d i mm
0
mm
Im 0
Z mm Z mm

0
Z mm Z mm
i
I U d
d Z d
Z mm Z mm Z mm Z mm Z mm Z mm
m 0 m i 0 d i
Z
U md Z d Z mm
d 0
Z mm Z mm
i
I i Um i d
i
Z mm Z mm Z mm Z mm Z mm Z mm Z mm
m 0 i 0 d i
Z mm
Zd Z0 Zi Z0 Zd Zi Zd Z0 Zd Zi
U mm mm i mm d mm 0 mm i mm 0 mm d mm i mm mm
Z d

m

Z mm Z mm Z mm Z mm Z mm Z mm Z mm

Z 0

Um d
Z d mm

mm mm
Z Z 0
Z i
mm Z 0
mm Z d
mm Z i
mm
i
Z mm
I U d
0 Z d

m m
0 i 0 d i
mm mm
Z Z Z mm Z mm Z mm Z mm

Primjer:
0.385 0.154 0.077 0.770 0.308 0.154

Z d Z i 0.154 0.461 0.230 Z 0 0.308 0.922 0.460
0.077 0.230 0.615 0.154 0.460 1.230

0.77 0.385
I md 0.385 0.60 A
0.385 0.77 0.385 0.77 0.385 0.385
0.77
I m 0.385
i
0.4 A
0.385 1.925
0.385
I m0 0.385 0.2 A
0.385 1.925
d B d Z
U 1 U 1 I md 0.385 0.385 0.6 0.154
U 2
d
U 2
d
Z d 0 0.154 0.154 0.6 0.0616
U 3
d
U 3
d
0 0.077 0.077 0.6 0.0308
i B
U 1 I mi 0.385 0.4 0.154
U i
2 Z i 0 0.154 0.4 0.0616
U i
3 0 0.077 0.4 0.0308

0 B
U 1 I m0 0.77 0.2 0.154
U 0
2 Z 0 0 0.308 0.2 0.0616
U 0
3 0 0.154 0.2 0.0308
Direktna mrea
Inverzna mrea
Nulta mrea

R
U1 1 1 1 U10
S
U1 1 a 2 a U1d
T
U1 1 a a 2 U1i
0.154 0.154 0.154 0.462
0.154 0.77 j 0.133 0.77 j 0.133 0
0.154 0.77 j 0.133 0.77 j 0.133 0
R
I1 1 1 1 0.2
S
I1 1 a 2 a 0.6
T
I1 1 a a 2 0.4
0 0
0.2 0.3 j 0.5196 0.2 j 0.3464 0.3 j 0.866
0.2 0.3 j 0.3464 0.2 j 0.5196 0.3 j 0.866

R
I IZV 1 1 1 0.077 0.615
S
I IZV 1 a 2 a 0.846 0.423 j 0.846
T
I IZV 1 a a 2 0.154 0.423 j 0.866


R
I1 2 1 1 1 0.0462 0.231
S
I1 2 1 a 2 a 0.0924 0.0462
T
I12 1 a a 2 0.0924 0.0462
R
I10 1 1 1 0.077 0.385
S
I10 1 a 2 a 0.154 0.077
T
I10 1 a a 2 0.154 0.077
R
I 20 1 1 1 0.0308 0.154
S
I 20 1 a 2 a 0.0616 0.0308
T
I 20 1 a a 2 0.0616 0.0308

R
I 2 3 1 1 1 0.0154 0.077
S
I 2 3 1 a 2 a 0.0308 0.0154
T
I 2 3 1 a a 2 0.0308 0.0154
R
I 3 0 1 1 1 0.0154 0.077
S
I 3 0 1 a 2 a 0.0308 0.0154
T
I 3 0 1 a a 2 0.0308 0.0154
Pitanja i komentari

AES 2013-14 Predavanja

Enviado por

Dados do documento

Direitos autorais

Formatos disponíveis

Compartilhar este documento

Compartilhar ou incorporar documento

Opções de compartilhamento

Você considera este documento útil?

Este conteúdo é inapropriado?

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

AES 2013-14 Predavanja

Enviado por

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

Analiza elektroenergetskog sustava Uvodno predavanje

Analiza elektroenergetskog sustava

Primjer prijenosne mree

Karakteristike pogona EES-a

Vaniji prorauni EES-a

Vaniji prorauni EES-a

Vaniji prorauni EES-a

Izraz za snagu u kompleksnom podruju

Struja u realnom podruju: i I max sin t i

Primjenom Moivre-ovog stavka:

Izraz za snagu u kompleksnom podruju

Izraz za snagu u kompleksnom podruju

Analiza elektroenergetskog sustava

Osnovni zakoni i teoremi za proraun mrea

19,6 V 19,6 V 0,161 A

aktivna mrea Uab' Z Et Uab' Z

aktivna mrea Uab=Et

aktivna mrea Uab' Z IN YN Uab' Z

Izvod iz Theveninovog teorema (prazni hod, kratki spoj)

aktivna mrea Uab=0 Iab

Eliminacija vorita (opa zvijezda u opi poligon)

Problem razliitih naponskih razina

Problem razliitih naponskih razina

A XT2 B XV1 C XT3 D

Relativne veliine u proraunima mrea

SS ' , S ( MVA) snaga stvarnog (trofaznog)sustava ,

Izbor baznog napona najvei dio mree ili npr. 100 kV

Metoda jedininih vrijednosti

Metoda jedininih vrijednosti

Izbor bazne snage proizvoljan, npr. 100 MVA

Relativne veliine u proraunima mrea

METODA OTPORA METODA REDUCIRANIH JEDININE VRIJEDNOSTI

Modeli elemenata EES-a

Y1 Y1 Priblina shema voda

Y th / 2 Y th / 2 Tona shema voda

Analiza elektroenergetskog sustava

Model dvonamotnog transformatora

Z1 = R1+jX1 , R1 otpor primarnog namota, X1 reaktancija primarnog namota

Preraunavanje na primarnu stranu

Pretpostavka: transformator je simetrian element jednofazni model

Pretvorba zvijezda trokut

Odreivanje uzdunih impedancije transformatora

Odreivanje uzdunih i poprenih elemenata

Transformator kao element mree

Metoda otpora Metoda p.u.

Primjer modeliranja transformatora

Elementi preraunati na 220 kV stranu (stvarni napon transformatora

Bitno: nazivni prijenosni omjer (1) s one strane na koju se

Model bez idealnog transformatora

Model bez idealnog transformatora

Parametri se odreuju usporedbom struja pri pokusima kratkog spoja

Model bez idealnog transformatora

U1 Elementi se preraunavaju na vorite 2

Model bez idealnog transformatora

Model bez idealnog transformatora

Model bez idealnog transformatora

Model bez idealnog transformatora

Matrini oblik modela transformatora

matrica admitancija vorita

Opi model transformatora

Opi model transformatora

Pokusi kratkog spoja i praznog hoda

karakteristika praznog hoda

Ik=f(i) karakteristika kratkog spoja