AMERIKA

Poeci: trupa kao dioniko drutvo

Do polovice 18. stoljea zabiljeena je sporadina aktivnost na amerikom podruju i

to u dravi Virginiji.!34Poetak pravog, profesionalnog kazalita zapoinje 50-ih
godina kad kompanija Lewisa Hallama (sastavljena od 12 odraslih i troje djece)
naputa Englesku, prelazi ocean i izbjegavi Boston (gdje puritanci zabranjuju teatar)
i Philadelphiju (zbog kvekerskog neprijateljstva) iskrcava se u Virginiji, te u
Williamsburgu zapoinje svoj rad. Nakon njegove smrti trupa se ujedinjuje s trupom
Davida Douglasa, pa putuje po raznim krajevima Amerike. Uspijevaju u gradnji
nekoliko kazalinih zgrada (Philadelphija, New York, Charleston, Williamsburg). S
poetkom revolucije 1774., kazaline su aktivnosti zabranjene. I obnovit e se tek
nakon samostalnosti 1785., kad se osniva American Company pod vodstvom
Hallamova sina.

Poetkom 19. st. kada se SAD ire, Philadelphija postaje kazalino sredite: ve
1794. otvoreno je kazalite Chestnut Street Theatre s 1200 gledatelja te
proscenijem irine 11 metara i 21 dubine, a veina glumaca dovedena je iz
Engleske.35
Drugi po vanosti grad je New York gdje je ve 1732. otvorena jedna kazalina
kua (u skladitu) u Nassau Streetu za povremene predstave, a 3 nakon godine
navodno je u istoj ulici proraditi i druga. Godine 1753. u New York stie i Lewis
Hallam iji sin zajedno s pooimom Davidom Douglasom otvara 1767. znameniti
John Street Theatre u koje je nekoliko puta (1789.) zaao i sam George
Washington, !36a koji se nalazo istono od Broadwaya.
Rat za samostalnost prekinut e profesionalne kazaline aktivnosti, Britanci e
povremeno dovoditi amaterske rodoljubne trupe, ak e drvenom John Street
Theatreu zamijeniti ime u Theatre !oyal, a navodno su ljeti davali open-air
predstave u dvoritu crkve Trinity.

34
Godine171.6 izgraeno je kazalite u Williamsburgu, a 173.0 u Charlestonu
35
Prvo je ameriko kazalite koje je uvelo plinsku rasvjetu, ak prije londonskog Drury Lanea
36
Prvi ameriki predsjednik smijao se na premijeri farse Williama Dunlapa Derbys Return
Era nezavisnih privatnih trupa: 1790-1860

Godine 1798. osnovano je u New Yorku pod vodstvom iskusnog i najjaeg

kazalinog menadera Williama Dunlapa poznato kazalite Park Lane, koje ostaje
najznaajnijim u Americi sve do 40ih godina.!37S njim e NewYork preuzeti primat nad
Philadelphiom, a kazalini ivot probudit e se i u Bostonu, Charlestonu, Baltimoreu i
Washingtonu.
Krajem 18 st. trupe su napustile oblik dionikog drutva u organizaciji kazalita, pa
sada svi dobivaju tjedne plae. Menaderi preuzimaju odgovornost za trupu, a glumc
dobivaju tjedne plae od 10 do 50 $ tjedno, ovisno o rangu.
Veina glumaca jo uvijek potjee iz Engleske, najpoznatiji je od njih i najslavniji
Junius Brutus Booth, a najpopularniji glumac rodom Amerikanac je Edwin Forrest,
dugogodinji Macreadyev rival. Veina glumaca specijalizirana je za odreene uloge
koje igraju sve do starosti, pa se ne dogaa rijetko da npr Romea igra
pedesetogodinjak.

Otvaraju se nove zgrade i raste konkurencija izmeu menada koji najvie energije
troe na organiziranje gostovanja zvijezda s one strane oceana, moda koju je poeo
veliki Kean 1820., a nastavili sestra i brat Kemble, Macready, ali i Sarah Bernhardt,
Ernesto Rossi..., to je znatno bogatilo menadere, ali osiromailo lokalne glumce
koji se nisu mogli nositi s gostujuima, jer su honorari zvijezda rasli na tetu plaa
stalnih glumaca. Zvijezda, dakle putuje irom i uzdu zemlje i za visoke honorare
izvodi svoje omiljene scene s lokalnim glumcima, za to im treba tek proba dvije.

Kazalite prodire i na nova podruja, a dolaskom eljeznice 1830. olakava se

prijevoz od mjesta do mjesta, iako kazalitarci vie vole prijevoz vodenim putem, pa
su tako mnoga kazalita otvarana na parobrodima (linija Pitsburg-New Orleans, npr.),
to su tzv. showboats, tj. brodovi za zabavu koji postaju sve opremljeniji i luksuzniji a
u modi ostaju do dvadesetih godina prolog stoljea.
Piu se drame s amerikom tematikom u kojima su glavni likovi Indijanci, Jenkiji, a
poslije se javlja i komini lik Crnca koji najee interpretira vjernog slugu, to dovodi
do raanja novog anra tzv.: minstrel showa, u kojima obojeni bijelci imitiraju za
37
njih komine karakteristike crnih robova s plantaa. Moda tog anra trajala je na jugu
sve do kraja stoljea i emancipacije glumaca crne boje koe. Trupe za minstrel
showove bile su mnogobrojne, a neke od njih brojale su preko 100 lanova.!38

New York, zlatno doba

Sjajnim razdobljem newyorkog kazalita oznaavaju se godine 1820.-1850., kada

radi vie od 20 kazalita i kada gostuje najvie glumakih zvijezda iz Europe.
Gostuju u kazalitima koje pohode pripadnici vie klase newyorkog drutva, i to u
zgradama u kojima se osim kazalinih predstava odravaju jo i plesovi, koncerti,
skuptine, partiji i beskrajna itanja novih literarnih djela. Osim gostujuih zvijezda
NY stvara i svoje: doba je to poetaka glumakih dinastija kao to su npr.
39
Jeffersonovi, Drewovi, BoothoviR i Barrymorovi.

Razina kazaline publike nije rasla s ambicijama njihovih producenata, pa jedan

engleski turist s gnuanjem biljei 1817. ponaanje publike u parteru jednog
newyorkog teatra, navodei da su svi tamo obueni i ponaaju se kao u nas zidari,
a jedan drugi panjolski putnik biljei 1835. da je parter pun portira i elektriara s
kapama na glavama, koji jedu slatkie i vau jabuke za vrijeme predstave. Nije
rijetkost da prije poetka predstave s galerije po glavama publike u parteru leti voe,
povre i ostali rekviziti nestrpljivaca koji ne vole uobiajeno kanjenje poetka
predstave.
Dogaaji u kazalitu uzrokovali su i dvije ozbiljne pobune: prvu koju su u svibnju
1836. uzrokovala dvojica britanskih glumaca i zbog toga su bili istjerani iz Park
Theatra masovnim prosvjedima, a druga, u svibnju 1849. pretvorila se u bitku
izmeu oboavatelja britanske zvijezde Macreadya i amerikog miljenika Edwina
Forresta - obojica su igrala istodobno Macbetha u dva razliita kazalita. Ispred
zgrade Opere na Astor Placeu poginule su tada 22 osobe, a desetine su ranjene.

38
Jedna je trupa s obojenim glumcima djelovala u New Yorku, i to ona Jamesa Browna koja je
nastupala u dvorani African Grove, inae ajani otvorenoj za javnost. Na repertoaru su imali i Richarda
III. i neke druge tragedije, u toj grupi poeo je svoju karijeru i najpoznatiji crni glumac stoljea Ira
Aldridge, koji se 1825 preselio u London gdje je napravio zavidne uspjehe i doivio veliku slavu.
Odlikovali su ga vladari Prusije i Rusije, a i sam Vojvoda Meiningenski. Umro je za vrijeme jedne
predstave u Poljskoj!
39
John Wilkes Booth, mlai brat poznatijeg i boljeg Edwina Bootha koji je u 22 sata i 22 minute 14. 4.
1865. u Ford Theatreu u Washingtonu za vrijeme predstave Our American Cousin ubio amerikog
predsjednika Abrahama Lincolna.
Doba ekspanzije: 1860-1896

Doba je to i definitivnog urbanistikog lociranja newyorkih kazalita oko Broadwaya

i Times Squera: najprije poinju graditi zgrade oko Union Squarea, kreu prema
sjeveru zajedno sa irenjem samog grada, tako da se prva koncentracija kazalita u
NY postavlja izmeu Madison Squarea i Herald Sqvarea., no ve 1900. nalaze svoj
konani dom uzdu Broadwaya blizu Long Acre Sqvarea. i 42. ulice.!40
Britanski pripovjeda Arnold Bennett primijetit e 1912.: U New Yorku ima gotovo
dvostruko vie prvoklasnih teatara nego u Londonu, a ono to njega osobito pogaa
jest arhitektonski sklad i praktinost jer svaki gledatelj je ravnopravan u gledalitu,
moe vidjeti i uti sve to se dogaa na sceni, to u Europi nije bio sluaj.
Mnogo bitnija razlika koja se poetkom 20. st. moe primijetiti u usporedbi s
europskim kazalitem jest uznapredovala komercijalizacija newyorkih teatara, koja
e potpuno napustiti britansku tradiciju glumca-menadera i tradiciju repertoarnih
kua. Dramske forme i kazalina produkcija pratile su kao i ostali segmenti
amerikog drutva dinamiku ekonomskog razvitka grada i drave. Poduzetnici, npr.
Oscar Hammerstein, David Belasco i Charles Billingham dominiraju amerikom
kazalinom scenom, grade se nova kazalita, dominantan anr postaje mjuzikl i
njegove ekstravagancije koje donose visok profit, pa se postavlja standard koji e
ostati na snazi do danas: financijska snaga najvea je karakteristika amerikog
kazalita! To je doba uspona kazalinih tajkuna, emu je najvie pogodovala
promjena vlasnikog modela kazalita koji se poeo mijenjati ve gotovo pola
stoljea ranije, oko 1860., kada pisac, glumac i menader Dion Boucicault
uspostavlja prvu kombiniranu trupu: po prvi put glumci nisu vrsto vezani za neku
trupu, nemaju kontrolu nad voenjem trupe i time im se osigurava arolikost
repertoara. irenjem gradova diljem SAD-a, iri se (uz zlatnu groznicu) i ona
teatarska do kraja 19. st. nacija posjeduje oko 5 000 kazalita, od kojih je veina
vodviljske orijentacije, a ostali ugouju trupe i zvijezde-pojedince. Doba je to velikih
ekstrema u teatru: od minstrel showa i vodvilja (pretee TV showa), preko ia
Tomine kolibe (koju izvodi preko stotinu kazalita irom zemlje) i opereta Gilberta i

40
Kad je New York Times podigao svoju zgradu na raskru Broadwaya i Sedme avenije, ono se
nazvalo Times Square. Lokacija je to koja je uskoro zadobila meunarodnu reputaciju ne samo
zahvaljujui kazalitima, ve i znamenitim restoranima, hotelima, pa i javnim kuama zanimljivo je da
je taj dio grada i bio prvi elektrificiran 1895.
Sullivana pa do gostovanja Baleta parike Opere i prvog amerikog mjuzikla The
Black Crook.
!!!!!!
Pojam autorskih prava nee biti poznat u Americi sve do 1911. kad e se prije svih
zatiti pisci, osnivanjem Lige amerikih pisaca, a 1914., kompozitor Victor Herbert
izborit e osnivanje Amerikog drutva kompozitora i izdavaa (ASCAP) .

I dok Amerikanci krajem 19. stoljea nezaustavljivo jure prema potpunoj

komercijalizaciji kazalita, u Europi (Francuska, Rusija, Njemaka, Austrija) ve
cvjeta redateljsko kazalite, a s redateljima se javlja nova generacija osnivaa
nezavisnih kazalita i trupa kod kojih se zamjeuje znaajan pomak na vrijednosnoj
ljestvici: dok su dotadanji producenti utjelovljeni redovito u obliju glumaca koji su
po potrebi bili i oblikovatelji predstava u umjetnikom i svakom drugom smislu,
otkriem i definiranjem reije kao nezavisne profesije, otkrit e se i novi horizonti u
organizaciji i produkciji kazaline umjetnosti
Producenti novog stoljea smatrat e se produetkom ne samo glumca i pisca, nego
najvie Redatelja, osobe koja e potpuno transformirati kazalinu sliku Europe!. No,
trebat e od pojave Vojvode od Meiningena proi vie od stotinu godina dok se ime
producent ne odvoji od redateljevog, glumevog i pievog u mnogim kazalinim
sredinama oni su i danas jedno