ovjek - endotermni organizam (toplinu stvara metabolikim

procesima i odrava stalnu tjelesnu temperaturu)

osjeaj ugode iskazuje se BIOMETEOROLOKIM INDEKSIMA koji
se odreuju na temelju temperature, vlanosti i strujanju zraka
Njemaka, Austrija, vicarska, Grka- zbog razvijenosti zdravstvenog
turizma postoji zakonska obaveza izrade bioklimatskih prikaza
osjet ugode: uvjetovan toplinskom ravnotenom tijela i okoline
- meteoroloki i nemeteoroloki imbenici 9 kategorija: -4 iznimno
hladno, 0 ugodno, +4 iznimno vrue
indeks toplinske ugode izraunave se na temelju podataka o
vanjskoj temperaturi zraka, vlanosti zraka i brzini vjetra
METEOROLOKI IMBENICI: temperatura, strujanje zraka,
vlanost, izloenost suncu
NEMETEOROLOKI IMBENICI: odjevnost, aktivnost, izloenost ili
zaklonjenost utjecajima
na temperaturu tijela utjee: temperatura zraka, brzina strujanja
zraka, vlanost
najvaniji individualni imbenik je SPOSOBNOST PRILAGODBE
opa prilagodba tijela u hladnim uvjetima uspostavlja se
promjenama u hormonskoj ravnotei i odnosi se na cijelo tijelo
lokalna prilagodba dovodi do bolje prokrvljenosti i vie
temperature koe u udovima
Promjene povezane s niskim temperaturama: ozebline (ne dolazi do
smrzavanja tkiva- ruke, noge, nos(mjesta aksijalne temperature)),
smrzotine (dolazi do smrzavanja tkiva-ruke, noge, ui i nos;
povrinsko-mjehuri, duboko-smrzavanje tetiva, kostiju i miia),
hladne opekline (direktni fiziki dodir sa zaleenim predmetom),
raspukline (fisure) na rukama, rovovsko (imerzijsko stopalo)
Promjene povezane sa visokim temperaturama: dehidracija (prvi
problem kod aktivnosti i boravka na vruini), prolazni toplinski
umor (aklimatizacija), toplinski grevi, toplinska iscrpljenost,
toplinski udar (najozbiljnija tegoba; u RH rijetko, uestalija je u
pustinjskim i polupustinjskim podrujima), sunanica (toplinski udar
sa dodatnim djelovanjem sunevih zraka na zatiljak glave)
utjecaj vremena na bolesti srca i krvnih ila budui da imaju
smanjenu mogunost termoregulacije savjetuje se oprez jer fizika

1
 aktivnost u uvjetima niskih i visokih temperatura moe biti rizina za
nastanak sranog ili modanog udara
pokazatelji osjetljivosti na vrijeme: glavobolja, migrena,
nesanica, poremeaji spavanja, munina, umor, opa slabost,
promjene raspoloenja, razdraljivost, depresija, oteana
koncentracija, poremeaji u radu srca i krvotoka, bolovi u kostima i
zglobovima
UV zraenje djeluje LOKALNO (koa, kosa oi) i OPENITO
(probavni sustav, krvotok, metabolizam, hipotalamus, lijezde sa
unutarnjim izluivanjem
FOTOERITEM-crvenilo koe (posljedica UV zraenja): ne oituje se
odmah nego sa zakanjenjem; crvenilo koe i pojava opekotina
KEMIJSKI su ODGOVOR na pretjerano izlaganje UV zrakama
FOTOOSJETLJIVOST-osjetljivost organizma na Sunevo zraenje
(ovisi o dobi, spolu i godinjem dobu)
MORSKA VODA sadri: natrijeve ione i druge kloride, kalij, kalcij,
magnezij, jodide u tragovima i mikroorganizme (96,5% ista voda,
3,5% ostali sastojci:sol,otopljeni plinovi, netopljive estice i organske
supstance)
morska voda je po sastavu slina ljudskoj krvnoj plazmi
morska sol ima svojsta antiseptika i antihistaminika
pomae kod konih alergijskih bolesti i respiratornih bolesti
FIZIKA SVOJSTVA MORA: salinitet, temperatura, gustoa
PELOID je po svojoj konfiguraciji blato, ali sa ljekovitim svojsvima.
Ljekovitost potjee od soli, biostimulatora i plinova. Nastaje
taloenjem organskih i anorganskih materijala, a moe se pronai u
lagunama mora, slatkovodnim ekosustavima i vulkanskim
podrujima. Ubrzava cirkulaciju, metabolizam, utjee na rad
endokrinih lijezda, utjee blagotvorno na kone i reumarske bolesti.
vrste peloida: FANGA i TRESETA PULPA
najpopularnije ljekovito blato sa Mrtvog mora-vitamin E i
minerali
prvo kupalite PULA 1885.g
plivaka natjecanja SAVA I KUPA poetkom 20.st
(popularizirale su kupanje)
PRAVILNIK O KUPALITIMA (2005.g) udaljavanje u moru i
stajaim vodama do 100m, a u tekuicama do 30m

2
 SALINITET omjer ukupne koliine otopljene tvari u gramima u
odreenoj koliini morske vode u kilogramima; bezdimenzijska
veliina; promili
prosjena slanost svjetskog mora 35
Crveno more 40
Baltiko more 6
slanija su mora koja primaju manje padalina, imaju manji dotok
tekuica i intenzivnije isparavaju
slanija mora sprorije se zaleuju
nepoeljne posljedice cvjetanja mora su meduze i alge Caulerpa
taxifolia i Caulerpa racemosa
sjeverni Jadran morfostrukturalno je zaljev u kojem je mora plitko
pa je osjetljiv na oneienja
glavni uzrok oneienja rijeka Po
Rijeki, Transki i Maranski zaljev pojava cvjetanja je
produktivnija jer je izmjena zaljevske vode usporena
tjekom cvjetanja turizam sjevernog Jadrana izgubi oko 1 MILIJARDU
DOLARA
rijeki zaljev izoliran je od otvorenog mora otocima Krkom i
Cresom
od Moenike Drage do Crikvenice ima 73 plae (+19 plaa na
zapadnoj obali Krka; sjeverni dio Cresa ine strme obale pa nema
plaa)
cvjetanje mora prvo je uoeno u Prelukom zaljevu
intenzitet cvjetanja najvei je krajem lipnja i poetkom srpnja
(intenzivnije je u blizini izvora oneienja- Luka Mlaka, Rafinerija
Mlaka, Brodogradilite 3Maj)
Centar za istraivanje mora Rovinj
Maestral (tramontana) nagomilava sluzavu tvar na plae
Jugo i bura raspruju sluzavu tvar i iste plae
okrene obale krapava struktura
cvjetanje mora tal. mare sporco, eng. mucilage phenomenon
stvaranje sluzavih estica na povrini morske vode
cvjetanje izaziva FIZIKALNE, KEMIJSKE I BAKTERIOLOKE
promjene u vodi
zona bez kisika ANOKSIJA
granine vrijednosti nakon kojih se pojavljuje cvjetanje: za
koncentraciju fosfora i duika granina vrijednost je
200mg/1m3 vode

3
 utjecajna gibanja: morske struje, morski valovi, plima i oseka
primarni uinci klimatskih promjena: PODIZANJE RAZINE MORA,
POVEANA ESTINA I UESTALOST OLUJNIH NEVREMENA
prirodni hazardi: GEOLOKI (seizmika aktivnost, vulkanske
erupcije, ekstremno veliki valovi, odroni i klizita, poplave i slijeganje
terena) i ATMOSFERSKI (tornado, olujna neveremena i
meteotsunami)
ponavljaju se u nepravilnim vremenskim razmacma s razliitim
intenzitetom
jadranska zona izraena seizmotektonska aktivnost radi
nadiranja jadranske mikroploe prema sjeveru i njeno podvlaenje
pod Dinaride
najvea seizmotektonska aktivnost KLANA-RIJEKA-VINODOL- SI
KRK (u zoni od 30km)
osnovna znaajka seizminosti je pojava veeg broja slabijih
potresa u seizmiki aktivnim razdobljima
epicentralna podruja: Klana, Rijeka, Omialj, Bribir-Griane;
manja epicentralna zona je u dolini rijeke Kupe
susjedna epicentralna podruja: FURLANSKO I LJUBLJANSKO
MSC- pokazuje snagu i uinak potresa (u stupnjevima)
M-magnituda potresa
recentni glacioeustatiki rast 1,26 mm/god
acqua alta pojava ekstremno visoke razine mora
najvia razina mora zabiljeena je u Bakru 117 cm iznad srednje
razine mora
velike koliine padalina u kratkom vremenskom razdoblju uzrokuju
bujine tokove i poplave u urbanim sredinama (ugroena
podruja: Moenika Draga, Medveja, Baka)
ua bujica u mora oblikovana su kao prirodni ljunkoviti ali
atraktivni su kao kupalita
Mediteran KSEROFITNI TIP VEGETACIJE
oko 300 poara godinje na Jadranu
Primarni efekti prirodnog hazarda su izravne materijalne tete, a
sekundarni i tercijarni su smanjenje kvalitete turistike ponude i
gubitak trinog udjela
prve kanu ture Mrenica, Kupa, Korana
rafting masovni razvoj rijenog turizma
rafting Cetina

4
 negativan utjecaj na rijeke (oteenje sedrenih barijera) Krupa
i Zrmanja
ribolovni turizam: Gacka, Drava, Dunav
Marina u Prelogu nautiki turizam na tekuicama
VODE TEKUICE su sve vode koje teku od izvora prema uu
(rijeke, rijeice i potoci)
JEZERA su reljefna udubljenja ispunjena vodom
Plitvika jezera su povrinom najvei i nastariji NP u RH
fenomen KRKE HIDROGRAFIJE
poznata su po sedrenim slapitima i biodinamikom procesu
rasta sedre
SEDRA je porozna vapnenaka stijena nastala taloenjem kalcijevog
karbonata iz vode koja gradi barijere, pragove i druge oblike u
krkim rijekama i potocima (proces stvaranja sedre naglaen je na
slapitima)
bukovo-jelova uma orkova uvala od najouvanijih u Europi
1267 biljnih vrsti ( 75 endemskih)
limitirajui faktor vodenih resursa TEMPERATURA I ISTOA
VODE
rizik zaraznih bolesti (infekcije) vei je to je neka vodena
povrina manja i slabije protona
rizik poveava ulaz kanalizacijskih i otpanih voda, nedostatak
sanitarije uz obalu, velik broj kupaa i visoka temepratura
vode
bazeni (uklanjanje rizika) klorni preparati, filtracija i izmjena
vode
FLORA ukupnost svih biljnih vrsta koje obitavaju na jednom
mjestu, u jednom ekosustavnu odnosno krajoliku
VEGETACIJA ukupnost svih populacij svih biljnih vrsta koje
obitavaju na jednom mjestu, u jednom ekosustavu odnosno
krajobrazu
FAUNA ukupnost svih ivotinjskih vrsta koje obitavaju na jednom
mjestu, u jednom ekosustavu odnosno krajobrazu
znaenje ume za turizam ZATITNA FUNKCIJA, FUNKCIJA
BLAGOSTANJA, FUNKCIJA KORISNOSTI
Zatitna: od lavina, odrona, klizanja zemljita, erozije tla i utjecaja
vjetra

5
 Blagostanja: proiava zrak i vodu, filtrira tetne tvari, djeluje kao
spremnik za vodu, ujednaava klimu, obiljeava krajobraz i idealno je
okruenje za odmor
Korisnosti: drva za grau i ogrijev i hrana za ljude i ivotinje
osnovna djelatnost koja se povezuje s prirodnim vrijednostima je
EKOLOKI ODRIVI TURIZAM