Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
l_
L
I
t_
I
Arhitekrura ralunara
l_ (pregled principa i evolucije)
I
Skripta 201-1-
I
L
I
t_
L
I
t_
L-
L-
1. UVOD
;
it't.{' r':i'''r
r*iz. sai karakterise procesor? L{l
Procesor je sastavljeq.gd sklopo-v-a i 5-g5;ga
I
--Jt td,. Sta omogucuje podudarnost cifara binarnog brojnog sistema i logickih wednosti?
'?6dud"most cifarabina:nog brojnog sistema i logickih wednosti omogucuje da se arinneticke
operacije za binami brojni sistem opisu logickim funkcijama, ako se binarne cifre interprettaju kao
Iogicke wednosti.
3. Kada se (ne) zanemeruje prenos sa najznacajnije pozicije prilikom aritrnetike celih brojeva?
Prilikom aritnetike s a frrf znadenim broj evima.
g. Gde dolazi do izlaska van opsega u aritrnetici masinske normalizovane forme (u eksponentu ili
frakciji)?
U arimretici normalizovane forme do izlaska van opsega dolazi samo u eksponentu jer se prekobrojne
cifre frakcije odbacuju.
10. Kako se obavljaju konverzije o-rojeva iz decimalnog u binarni brojni sistem i obrnuto?
Biname cifre levo odzarezarastu kvadriranjem a desno odzarezaopadaju deljenjem sa dva.
Tako da ( desno binarni levo decimalni ):
1,.1=> 1.50
ffiS\>1s0.01
!-:<F-/
10:0625- => 1010.000L
tj cifre desno od nule iznose redom 0-50,0.25, 0.125, 0.0625.-.
Iz decimalnog u binami deljenjem sa 2 i posmatranjem ostatka.
Iz binarnog u decimalni mnozenjem sa 2 odgovarajuceg bita. 4:2- ' !' ":r ii u l.1'}:ttfuo
il ? :4 :: .J o,{'x,4 t
/t /1v
I-1. Koji binami broj se dobije nakon konverzije decimalnog broja 4.25? -'i i: $*i ,:lt
Dobiie se.100.01
12. Koji decimalni broj se dobije nakon konverzije binarnog broja 10q:01? -4 4' A:&
n'lfi Y-!: q!' b' 1
) :
13. Koji heksadecimalni broj se dobije nakon konverzije binarnog broja OOf1ffi
= ffi
0001 => L
=>i1
1010 => 10 => A
Dobije se 1A
Procedumi programski jezici se svr5tavaju u grupu programskih jezika visokog nivoa, dok se maiinski
i asemblerski jezici swStavaju u grupu programskih jezika niskog nivoa.
23. Kako upotreba potrpograma utiEe na duZinu programa i weme njegovog izrrrEavanja?
Upotreba potprograma uvek povedava broj naredbi, dime se produZava vreme izraZavanja potPrograma.
Pored tog4 koriSienje potprograma nekad izaz|va i poveiavanje duZine progftlm4 5to znadi da treba
vi5e memorijskih lokacija za smeStanje ma5inskog oblika programa.
24. Kako upotreba markoa utiEe na duZinu progr.rma i weme njegovog izw5avanja?
Koju adresu dekodira dekoderska funkcijaA3&A2&A1&A0 (Ai oznaEvaba i-ti bit adrese)?
1.
A3&A2&A1&A0 dekodira 0001111
22. Koji
su posebni argument prekidaEkih funkcija?
Arugmenti logiEke funkcij e IZA-DOBAVLJANJA
(-RS s&-RSs&-RS+&RS g&-RSz&-RS r&-RSo)
5.Racunar Koncept
nisam siguran u odgovore na pitanja ili ih nisam nasao u praktikumu: L8,2L,37,46,68
16. Da Li je ispravna kodna reE 0010 sa trl bita podataka i jednirn bitom parnosti?
Nije taEna, zato ito kad ima neparan broj jedinica tretra da na bitu pamosti stoji jedinica.A kad je paran
broj jedinica u podatku,na bitu parnosti treba da sioji nula.
slika 5.4.1- st.122
17. Koji bit je pogre5an, ako je netaEan bit parnosti 1 u kodnoj reEi sa Eetiri bita podataka (sa
rednim brojevima 3,5, 6 i 7) i tri bita parnosti podataka (sa rednim brojevima L,Zi4)?
Ako je netaian samo jedan od bita parnosti, tada je on pogrelan
26. Kome korisnik saop5tava koji operativni sistem treba da bude pokrenuti na poEetku rada
raEunara?
Korisnik pomodu BIOS-a bira koji ce inicijalni louder(bootstap loader) da pokene,a inicijalni louder
je program koji prebacuje u radnu memoriju module operativnog sistema i zapoEinje njegovo
izvrlavanje
6. SISTEMSKI PROGRANflE
x:LEVO Yo$
Eije malinske adrese naredbe poEinju od adrese 0?
Druga, jer je
0. SABERI (ona nema dodanru red)
1. je NE (isto nema dodatnu red) i onda
2. ide X
22. xKoliko apsolutnih adresa imaju rnaEinske naredtre koje odgovaraju asernblerskinl
naredbarna:
SABERI o/a0,YoL
NE Yo$
- x: LEVO %0
(podrazumeva se da ne postoji relativno adresiranje)?
Apsolutne adrese su adrese koje ti govore tacnu adresu na kojoj se nalazi nesto i vezane su samo za
skokove, ako se nevaram ovde nema ni jedna apsolutna.
8. Na Eernu se ternelji pozitivna povratna sprega koja predstavlja zamajac razvoja raEunara?
Pozitivna powatna sprega se temelji na sniZavanju cena i pro5irenju trZi5ta radunara. (Napredovanje
tehnologijl omoguiuje ili sniZavanje cene komponenti ili ve6u automatizaciju pri proizvodnji radunara.
Samim tim, niZa cena raiunara omoguiuje njegovu primenu u novim oblastima i samim tim proiirenje
trZidta. prolirenje trZiSta smanjuje indirektne troikove jer se sada ti trolkovi dele na viSe radunara, i taj
vilak se moZe uloZiti u daiji razvoj tehnologije koja onda ponovo izazivasniZavanje cene komponenti
odnosno proSirenje trZiSta i tako u krug.)
1. $ta je karakterisalo prenos podataka izmedu radne i masovne memorije kod raEunara prve
generacije?
CentralnipoloZaj procesora u organizaciji je imao za posledicu da se ni jedan prenost podataka izmetl
nije mogao izvr-Siti bez njegovog ude56a. Za prenos podataka izmeo*u radne i masorme memorije su
je postojao poseban memoriiski ailresni prostor,
-to*. posebne ulazno-izlazne naredbe i radi njih
portol.t.
su pripadale samo lokacije radne memorije, iulazno-izlazni adresni prostor, kome su pripadale
samo lokacije ulaznih i izlaznih uredaja ili masovne memorije.
5. Kako se obavlja prenos podataka izmedu radne i masovne memorije kod racunara druge
generacije?
Prenos podataka izmedu radne i masovne memorije kod ratunara druge generacije obavlja kontroler.
Slika 9.1-.3, Strana 177
( ;
10. Evolucija perioda arhitekture radunara oko 1970. godine
10. Kako se obavlja prenos podataka izmedu radne i masovne memorije kod raEunara tre6e
generacije?
Prenos podataka izmedju radne I masovne memorije wsi procesor tj njegov kontroler virnralne
rnemorije, I operativni sistem. Procesor pokrece prebacivanje ( tako sto zatazi pristup stranici koja se
ne nalazi u radnoj memoriji), zatim se prekljuci na izvrsavaaje drugog prog,rama, a kontroler virtuelne
memorije lzazove stranicni prekid cime se aktivira obradjivac stranicnog prekida.
24.* Da Ii je mogude translirati virtuelnu adresu 0100 u fiziEku 000, ako unutrainja adresa
stranice ima 2 bita, adresa fizi[ke stranice ima 1 bit adresa virtuelne stranice ima 2 bita, a tabela
stranica sadrZo {-, -, L, -} u svojim elementrima ftrajnje levo je element sa indeksom 0, a krajnje
desno je element sa indeksom 3) ?
Nije moguce
36. Da [i radlu rnemoriju sa reiima od 4 bajta, primarna reI rnoZe da ima adresu 24?
slika 10.2.1 str. 198 Adresa primarne reii trebaju biti deljivi, bez ostatka, sa brojem 4.
87. Da li radnu rnemoriju sa reiirna od 4 bajta, sekundarna reE nnoie da irna adresu 24?
slika 10.2.1 str 1-98. NernoZe po5to je to primarna rei.
52.* Koje bite sadrZe lokacije asoiijativne memorije iz kontrolera skrivene memorije?
Bit popunjenosti i bit izmenjenosti.
55. Koliko delova ima virtuelna adresa kod organizacije tabele stranica u dva nivoa?
3 dela, indeks tabeie stranica prvog nivoa, adresa virtualne stranice i unutra5nja stranica.
58. Ko brine o prebacivanju kopije sadrZaja lokacija sa jednog na drugi nivo men-rorijske
hijerarhije?
-O prebacivanju kopija sadrZaja sa drugog na prvi nivo brine kompajler, odnosno, ma5inska naredba
koju on generiSe.
-O prebacivanju kopije sadrZaja sa tre6eg na drugi nivo brine procesor, odnosno njegov kontroler
virtualne memorije i operativni sistem.
-Prebacivanje kopija sadrZaja stranica sa Eetwtog nivoa na treii nivo pokrede procesor, ali, poSto je to
prebacivanje znatno dugotrajnije od prekljuiivanja, procesor ne ieka na kraj piebacivanja, nego se
prekljuduje na izvrlavanje drugog programa. Zato u ovorn prebacivanju udeswuje operativni sistem.
6. Sta je mikro-kontroler?
Primene, vezane za automatsko upravljanje, su dovele do pojave raEunara na Eipu, nazvanih mikro-
konnoleri (microcontroller), kao Sto je, na primer,bio milao-kontojer Intel 8051.
L0. Cernu je pribtiino jednako srednje werne izvrlavanja jedne naredbe u reZimu rada sa
dugotrajnim preklapanjem?
Ovo srednje vreme je pribliZno jednako wemenu jednog procesorskog ciklusa za veliko m,jer je tada
prekiapanje dugotrajno, pa se vreme punjenja protodne strukture raspodeljuje na veliki broj
prekloplj enih izvriavanj a naredbi.
13. Sta kod segmentne organizacije radne memorije dele procesi, koji odgovaraju istorn
prograrnu?
Segment naredbi mogu da dele slike svih procesa koje odgovaraju izw5avanju istog programa.
2s.*Koliko se moZe prikazati nijansi boja i koliko je potrebno bita za piksel, ako tabela boja ima
4 elementa?
Mislim da se moZe prikazati 4 odabrane nijanse i mislim da je dovoljno 2 bita za piksel.
2g. Kako se re5ava problem zagu5enja sabirnice kod viSeprocesorskih raEunara sa zajedniEkom
sao-irnicom?
Ovaj problem moZe da se reii kori5denjem vi5e sabirnica, ali po cenu duZe razmene podataka izmedu
organizacionih komponenti radunara, zakadenih na razne sabimice.Ideja koriSdenja viSe sabirnica ima
laajnosr u unakrsnoj matrici (crossbar) . Slika Ll-2-4 sft. 240
Skrivene memorije dobrinse i smanjuju opteredenje sabirnice-
17,Sta su super-skalari?
Procesori koji mogu da izwsavaju istowemeno vise naredbi, nazivaju se super-skalari (superscalar).
Kod super-skalara se podrazumeva da dobavljanje naredbe, njeno dekodiranje, dobavljanje operanada i
odlaganje rezultata traju kace od izwsavanja operacije.
6. Kako miltiraiunari?
se dele
Dele se na: MPP (massively parallel processors) i klastere.
-programer treba da oznaEi nezavisne delove programa koji se nazivaju niti (thread).