VAKUFNAME BOSNE

K A T A L O G I Z L O B E
Aladin Husi
Osman Lavi

VAKUFNAME BOSNE
(1463.-1878.)
K A T A L O G I Z L O B E

SA R AJEVO 2 0 1 3 .
 PREDGOVOR
U okviru manifestacije Dani vakufa koju od 2011. godine organizi-
ra Vakufska direkcija Rijaseta islamske zajednice u Bosni i Hercegovini,
prireena je izloba pod nazivom Vakufname iz Bosne 1463.-1878.. Or-
ganizatori izloe su Vakufska direkcija i Gazi Husrev-begova biblioteka u
Sarajevu, a autori Osman Lavi i Aladin Husi. Izloba je otvorena 04.06.
2013. godine u holu nove zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke u ulici
Gazi Husrev-begova 46. U dosadanjoj praksi prireivane su raznovrsne
izlobe, rukopisa, djela, mushafa, no izlobi vakufnama kao vrlo znaajnih
izvora za prouavanje nae prolosti nije bilo. Prema tome ovo predstavlja
prvu izlobu te vrste.
Iz mnotva vakufnama koje se uvaju u fundusu Gazi Husrev-bego-
ve biblioteke izvren je izbor vakufnama prema kriterijima koje su autori
postavili shodno idejnoj koncepciji izlobe. U ovom sluaju nastojalo se
zadovoljiti nekoliko kriterija koji bi reflektirali cjelokupno razdoblje, civili-
zacijsku, povijesnu i kulturoloku realnost u Bosni u stoljeima osmanske
uprave. Izloba tako predstavlja svojevrstan povijesni vremeplov i povijesni
hod kroz etiri stoljea osmanske uprave i odraava vrlo vane drutvene,
povijesne, kulturoloke pojave, svjedoi graditeljske aktivnosti, prosvjetne
prilike, jednom rjeju svjedoi dobroinstvo prisutno na svakom kraju bo-
sanskog prostora.
Izloba je imala pet tematskih cjelina koncipiranih na teritorijalnom
principu, odnosno pojedinim regijama Bosne koje zapoinju Sarajevom
kao duhovnim i kulturnim centrom Bosne, prema tome i sreditem koje po
broju vakifa i sauvanih vakufnama svakako dolazi na prvo mjesto. Broj,
znaaj vakifa i vakufa nametnuo je potrebu da se za Sarajevo ostavi neto
vie prostora. Mostar i mostarske vakufname i vakifi takoer zasluuju da
u tom redoslijedu budu u samom vrhu. Uz znaaj vakifa i vakufa mostarske
vakufname predstavljaju osobenu umjetniku pojavu rijetko sauvanu na
naim prostorima. No nismo se mogli ograniiti samo na Mostar tako da
neke vrlo znaajne i umjetniki zanimljive vakufname nisu nale mjesto na
izlobi te su uvrteni i neki drugi gradovi Hercegovine. Nakon Hercegovine
slijede vakufname iz srednje Bosne, istone Bosne, zapadne Bosne, vaku-
fname ena i najzad vakufljenje knjiga. Svaku od navedenih regija i temat-
skih cjelina pratio je isti problem, kako kod velikog broja vakufnama nai

3
kompromis i rjeenje koje e udovoljiti postavljenim principima i kriterijima.
Cijenimo da smo barem donekle u tome uspjeli. Katalog tako u potpunosti
odraava stanje i redoslijed eksponata postavljenih na samoj izlobi.
Unutar svake cjeline preteno je uvaavan hronoloki princip redoslije-
da nastanka vakufnama. Meutim, u nekim sluajevima moralo se odstupiti
od hronolokog principa. Tako se kao pretea bosanskih vakufnama, vaku-
fnama Ishak-bega iz 1445. godine nala iza vakufnama trojice najznaajnijih
sarajevskih vakifa (Isa-bega, Ajas-bega, Gazi Husrev-bega). Dimenzije su je
naprosto svrstale uz vakufname Mustafa-bega i Muslihudina ekrekije dok
s druge strane tri najznaajnija vakifa zasluuju da se svrstaju kao jedna cje-
lina. Slino odstupanje primjenjeno je i kod vakufljenja knjiga jer se namee
potreba da vakufname kojima se uvakufljuje veliki broj knjiga odnosno itave
biblioteke slijede jedna drugu. Sve u svemu, ovaj katalog predsavlja svojevr-
stan dokument i ogledalo navedene izlobe.
Sarajevo, 15. zu-l-kade 1434/19. septembar 2013.
4 5
CIVILIZACIJSKI ZNAAJ I NEKE KARAKTERISTIKE
BOSANSKIH VAKUFNAMA (1463-1878)
Civilizacijsko razdoblje neki raunaju od poetka upotrebe pisma, neki
od nastanka gradova dok trei od nastanka drave kao novog vida organi-
ziranja zajednica i drutva u cjelini. Svaka od ovih pojava predstavlja zna-
ajan iskorak ovjeka u njegovom povijesnom hodu. Ovim pojavama stva-
rane su pretpostavke za dalji, snaniji i dinaminiji napredak ovjeanstva,
i njegovu tranziciju u naprednije i ureenije drutvo. Vakufname na ovoj
izlobi simboliziraju upravo spomenute vrste postignua: pismo, grad i dr-
avu, ureenu po najviim onodobnim standardima. Dakako, ni u kom slu-
aju ne elimo sugerirati da s vakufnamama u Bosni poinje civilizacijsko
razdoblje, no s pravom moemo kazati da je to poetak nove epohe obi-
ljeene upravo naprijed spomenutim, a to su: pojava novog pisma i novih
jezika, nastanka novih gradova shodno novim standardima. S druge strane
one potvruju ulazak Bosne u jedan globalni kulturno-civilizacijski okvir
koji se prostirao na tri kontinenta, obuhvativi kolijevke drevnih civilizaci-
ja. Jednom rijeju, one potvruju da je Bosna postala dijelom prostora na
kojem su se najsnanije proimala i pulsirala civilizacijska strujanja. One
su istovremeno potvrda povezanosti Bosne sa svim dijelovima tog novog
civilizacijskog prostora. Jer, vakufname koje su ovdje izloene, po svojoj
formi i funkciji, istovjetne su s vakufnamama u bilo kojem dijelu osman-
skog dravno-pravnog sistema, bez obzira na kojem krajoliku nastajale. Tih
poveznica ima jo, no vrijeme ne dozvoljava njihovo elaboriranje.
Vakufname kao dokumenti imaju historijsku, pravnu, umjetniku i je-
ziku vrijednost. One se mogu promatrati sa svakog od tih aspekata po-
naosob. Ovdje emo ukazati samo na sutinu sadraja. U najkraem, va-
kufnama je prvenstveno historijsko-pravni dokument kojim se definiraju:
1. razlozi - motivi, 2. svrha 3. predmet uvakufljenja, zatim 4. uvjeti i nain
koritenja, te 5. nain upravljanja zadubinom. Dakle, moemo rei da je
to pravni akt koji regulira kljuna pitanja koja se tiu statusa uvakufljenih
predmeta. Teko je iz vie razloga definirati, pogotovo nabrajati predmete
uvakufljenja, jer su oni vrlo esto mnobrojni i raznorodni, ponekad dostiu
brojku i preko 200 objekata. No, u gruboj klasifikaciji moemo kazati da su
to: nekretnine - objekti raznih tipova i namjena, zemljine parcele, zatim
pokretnosti: knjige, novac, nakit, pokustvo, ukrasni predmeti... itd.
Ovdje je potrebno naglasiti da se najee radi o itavom spektru ne-
kretnina i pokretnosti koje uvakufljuje ista osoba, i sve to regulira se naje-
e jednom vakufnamom. Jer veina vakufa, barem sloenijih, koncipirana
je na principu ekonomske samoodrivosti, da se rashodi mogu pokrivati
iz prihoda vakufa. Neki ak predviaju i akumulaciju i nove investicije u
vakuf. Otuda imamo vrlo esto veliki broj nekretnina koje donose priho-
de ija se upotreba i namjena takoer definira vrlo precizno. Prema tome,
vakufname vrlo detaljno razrauju sve segmente, i sva pitanja koja se tiu
naina funkcioniranja, u svrhu to bolje efikasnosti, iskoristivosti te dugo-
trajnosti vakufa.
No, u vakufnamama nerijetko moemo nai i sadraje izvan svih na-
ih oekivanja pa i naeg povrnog poimanja vakufa: sredstva za obavljanje
hada, nojeva jaja, arena jaja, odravanje javnih nunika, nabavka dva ka-
zana koji e se posuivati za vrijeme svadbi, sredstva slubeniku koji e uz
ramazan svaki dan donositi vodu pred iftar iz Neretve pred Roznamaijinu
damiju da se demat iftari, plaanje poreza za siromane, uvijek vedro i
nasmijano lice muallima, voe ili slatkii za djecu etvrtkom itd..
Iako je ve ope poznato da su vakufi odigrali znaajnu ulogu u razvi-
tku gradova u Bosni, ovdje elimo istai da su upravo mnoge vakufname
svjedoanstva postanka odnosno, kako bi smo mogli rei rodni listovi
mnogih gradova u Bosni. Usprkos tome, nije poznato na alost, da i jedan
grad u ovoj zemlji, kao dan grada obiljeava dan kada je on utemeljen,
odnosno kada je vakufnamom dokumentiran i potvren njegov nastanak.
Vakufname su jednostavno gradove uvodile u matine knjige. Ovdje izlo-
ene vakufname potvruju, osnivanje nekih gradova kao: Sarajeva, Rudog,
Novog Jajca/Varcar Vakufa i Nove Kasabe.
Nastanak ili postanak grada nije jedino to se moe istai u kontekstu
grada ili njegovog razvitka. Mnogo vaniji jeste novi koncept urbane or-
ganizacije grada u kojemu su precizno podijeljene i definirane gradske
zone, stambena, privredna, njihova komunalna, komunikaciona uvezanost
te urbana ureenost. Jer, grad ne ini gradom samo kriterij veliine, broj
stanovnika ili rasprostranjenost, nego funkcije i sadraji koje nudi grad kao
izraz dostignutog stepena razvitka drutva. Dakle, vakufname su potvrda
novih standarda i novih kriterija koje je trebalo ispuniti da bi neto moglo
da se zove gradom.
Ova izloba ima 45 eksponata. Oni predstavljaju samo dio onoga to
se uva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci kao najznaajnijoj riznici nae
pisane kulturne batine.
6 7
U idejnom pogledu izloba se temelji na pet kriterija:
Historijskom Umjetnikom
Regionalnom Vremenskom
Rodnom
Nastojali smo da u ovu izlobu uvrstimo neke najznaajnije vakife i naj-
znaajnije vakufe, koji su odigrali vanu ulogu u nekom od spomenutih as-
pekata: urbanom, privrednom, kulturno-prosvjetnom, infrastrukturnom.
A svaki vei vakuf sadravao je sve navedene aspekte. Jer istakli smo, da su
neki vakufi brojali i preko 200 razliitih objekata.
Drugi kriterij kojim smo se rukovodili jeste estetski. Bilo bi teta javno-
sti ne predstaviti bilo koju mostarsku vakufnamu, sa stanovita njihove for-
me, kao minijaturnih knjievnih djela, umjetnike vrijednosti, iluminacija,
peata, pa i samoga rukopisa.
Treim kriterijem eljeli smo koliko je to doputao prostor i raspoloivi
korpus, pokriti cjelokupni teritorij Bosne, odnosno sve njene regije barem
kroz pojedine regionalne centre.
Nastojali smo takoer, da u vremenskom smislu pokrijemo cijelo raz-
doblje osmanske vladavine. Ovakav pristup, po samoj formi vakufnama,
kako unutranjoj - sadrajnoj tako i vanjskoj, odraava povijesnu zbilju,
sveukupno drutveno stanje i pokazuje vremenski hod institucije vakufa,
koja je djelila sudbinu Carstva jasno pokazujui faze uspona i padova, to se
uoava, kao to rekoh i kroz formu i kroz sadraj. Najstarija ovdje izloena
vakufnama potjee iz 1445. godine i odnosi se na Skopje. Rije je o vaku-
fnami Ishak-bega, oca prvog veeg bosanskog vakifa. Ona je pretea drugih
vakufnama i te tradicije u Bosni i stoga je nala svoje mjesto na ovoj izlobi.
Najstarija vakufnama iz Bosne je vakufnama Isa-bega Ishakovia iz 1462.
godine, a najmlaa potjee iz 1877., posljednje godine osmanske uprave u
Bosni. I to je vakufnama Babi Emine.
Naravno, rodni kriterij nije utjecaj dananjih modnih trendova nego
obaveza koju namee bosanska povijesna realnost u kojoj je ena, kao to
se iz izloenog moe vidjeti bila i te kako drutveno aktivna i prisutna, od
16. stoljea do kraja osmanske uprave.
U tematskom pogledu, izloba je podijeljena na nekoliko cjelina: va-
kufname iz Sarajeva, Hercegovine, istone Bosne, zapadne Bosne, srednje
Bosne, sjeveroistone Bosne, zatim vakufname Bonjakinja, i najzad vaku-
fljenje knjiga kao posebna i vrlo vana vrsta vakufa. Sve to skupa najbolje
pokazuje da 1463 g. kulturni i duhovni ivot ipak nije stao, kao to je to
jedan planetrano poznati pisac tvrdio. Ove vakufname ponajbolje svjedoe
dvije stvari: njegove zablude i neznanje ili pak njegovu zlonamjernost.
 Na kraju, moramo kazati jo poneto. Neke od izloenih vakufnama pisa-
ne su u formi minijaturnih zbornika, ili manjih knjievnih dijela, od dvade-
setosam lista. U nekima od njih nalazi se po jedna, nekima dvije, a u nekima
i po tri vakufname od istog vakifa. Takvih vakufnama je manji broj. Pojedine
su pisane na jednom papiru, razliitih dimenzija. Ipak, elimo istai da velii-
na, odnosno duina nekih od tih vakufnama dostie i tri duna metra. To je
dovoljan razlog da one budu izloene.
Neke kao to se iz izloenog moe vidjeti su zabiljeke na jednoj ili dvije
stranice rukopisa koji se uvakufljuju, a neke saete u samo jednu reenicu ili
kratku zabiljeku. Sve izloene vakufname pisane su na dva jezika, arapskom
i osmansko-turskom. Moe se kazati da u vakufnamama do kraja 16. stoljea
dominira arapski jezik dok od poetka 17. stoljea osmansko-turski.
Besjeda o vakufnamama ne bi bila potpuna kada ne bismo istakli da su
izloene vakufname pisane od Tripolisa u Libanu, preko Agriboza u Grkoj,
naravno i gradova u Bosni, ali i Budimu. I na kraju, potrebno je naglasiti da
su neke od izloenih bosanskih vakufnama, svojim peatima ovjeravali naj-
vii pravni autoriteti u Osmanskom Carstvu, zamjenik istanbulskog kadije,
zatim istanbulski kadija, kadiasker ili vojni sudac Anadolskog dijela Carstva,
Rumelijski kadiasker, dakle, vojni sudac evropskog dijela Carstva, i najzad,
najvii pravni i duhovni autoritet Osmanskog Carstva, uveni Ebussusd, ej-
hulislam s najduim staom i svakako najvei pravnik i kodifikator prava, ne
samo u vrijeme Sulejmana Zakonodavca nego Osmanskog Carstva uope.
Aladin Husi
8 9
VAKUFNAME SARAJEVA
Vakufname precizno definiraju nain upravljanja i funkcioniranja vakufa
do najsitnijih detalja. One koje spominju objekte kolektivnog stanovanja
(medrese) ili ishrane (imarete) posebnu panju posveuju jelovniku. Stoga,
neke od njih izmeu ostalog propisuju kada, ta e se i od ega kuhati za
obroke u zadubinama, zatim u kojim koliinama te kako i kome e se spo-
menuta hrana dijeliti.
Iz vakufname Isa bega, sina Ishakova
A zatim je (izjavio da je) u selu Brodac u podruju Sarajeva sagradio jed-
no konaite (dom) u stilu tekije (zavije), koja se satoji od tri kue, jedne staje,
jednog ograenog dvorita (harem) i ostalog to je potrebno, i za svoga ivota
uvakufio je i zavjetao s tim da slui kao tekija (zavije) i konaite siromanim
muslimanima koji su uenici, sejjidi, ratnici i putnici-namjernici.
(U njoj) e se kuhati meso, pirina i hljeb koliko bude dovoljno a (troie
se) i masnoe koliko bude potrebno.
Oni (gosti) imaju pravo na jelo (orbu) tri dana i ne mogu tu stanovati
vie od tri dana. Na orbu imaju pravo i slubenici spomenute tekije (zavije),
a viak hrane koji preostane i pretekne kad se podmire oni (gosti i slubenici)
davae se nejakoj siroadi koja stanuje u toj varoi (kasaba).
Dobrotvor je, takoe, podigao most na rijeci Miljacki i (odredio) da za
njegovo odravanje slui petnaest arina (zemljita) s oba kraja mosta s gornje
i donje strane njegove, i zavjetao ga onima koji e preko njega prelaziti.......
Isto tako, odredio je od tih prihoda deset dirhema da se kupuje meso i da
se ono kuha svakog dana i to polovina izjutra a polovina navee. Isto tako,
odredio je penicu za orbu koja je dovoljna u toj tekiji (zavije). (Ono to
pretee) davae se nejakoj siroadi koja stanuju u ovoj varoi (kasaba).
Isto tako, odredio je slubeniku ove tekije koji e kuhati hranu u ovoj tekiji
po dva dirhema dnevno i orbu izjutra i naveer, te pola dirhema za hljeb.
Isto tako, odredio je etiri dirhema dnevno za drva, a po pet dirhema
dnevno za potrebe tekije, tj. za hasure i ulje za svjetlo, za so i drugo to je
potrebno za spremanje jela...
 Iz vakufname Gazi Husrev-bega 1531. godine

U spomenutoj kuhinji e se kuhati odreena jela svakog dana dva puta,

ujutro i naveer; ako se ujutro kuha orba, pravie se od jednog kejla pre-
ienog pirinia i s mesom, a ona koja e se praviti uveer od pola kejla
preiene penice. (Dalje tu e) se kuhati uoi svakog petka jelo poznato kao
pilav i to od tri kejla preienog pirinia i 9 oka masla, zatim jednog kejla
pirinia, tri oke masla i 12 oka istog meda jelo koje se zove zerde. Za vrijeme
Ramazana kuhat e se svake noi od tri kejla pirinia jelo koje se zove pilav i
orba od penice, osim uoi petka kada e se kuhati kako je to ve utvreno.
Odredio je (da se troi):
- za (nabavku) mesa svakog dana 50 dirhema, ali se ova svota moe preko-
raiti i umanjiti, zavisno od cijena,
Za hljeb svakog dana 96 oka finog brana, s tim da svaka fudola bude teka
100 drama, i da se ova svota moe prekoraiti ili umanjiti,
- za so, luk, slanutak, biber i ostalo dnevno 6 dirhema,
- za drva u kuhinji i u pekari dnevno 15 dirhema.
Takoer je odredio za specijalno goenje putnika koji tu odsjedaju 30
dirhema dnevno. Davae se svakom putniku prilikom dolaska med i hljeb,
kako je to ve poznat obiaj i u drugim imaretima.
Za zagrijavanje musafirhane u zimske dane (neka se daje) dnevno 4 dir-
hema.

Vakufnama Isa-bega, sina Ishakova, prvog bosanskog krajinika (1454-1463),

utemeljitelja grada Sarajeva. Predstavlja najstariju vakufnamu na tlu Bosne.
Datacija: Sarajevo, dumadel-ula 866/1.2.-3.3.1462. godine.
Ovjera: Mubarek, sarajevski kadija; Jezik: arapski

10 11
 Vakufnama Gazi Husrev-bega,
bosanskog sandakbega (1521-
1541. s prekidima) jednog od
najznaajnijih bosanskih vakifa.
Datacija: Sarajevo,
1. dumada-evvela
938/11.12.1531. godine.
Prijepis: kadija Jusuf, prijepis
odobrio Ahmed, sin Osmanov
Jezik: arapski

Vakufnama Gazi Husrev-bega,

za medresu i biblioteku.
Datacija: Sarajevo, 26. redep
Dva prepisa vakufname Ajas-bega, sina Abdulhajeva, bosanskog sandakbega 943/8.1.1537. godine.
(1470. i 1477.), druga poznata vakufnama iz Bosne.
Ovjera prijepisa: Muhamed
Datacija: Sarajevo, sredinom rebiul-evvela 882/23.6.-2.7.1477. godine. Refik, sin hadi Abdullahov,
Ovjera: Muhamed, sarajevski kadija i Ibrahim, vojni kassam u Sarajevu. mufeti u poslovima vakufa.

Jezik: osmansko-turski Jezik: arapski

12 13
Poetak vakufname Ishak-bega,
oca Isa-begova.
V
Vaku
Va
Vakufnama
akku
kufn
uffn
fnam
ama Mu
am Must
Mustafa-bega,
ustsstaf
affa-
afaa-bbe
beg
ega
ga, si
ga, sina
ina
na IIskender-pae,
sken
sken
sk endde
ende
der
der-
er-
r pa
pae,
e, na
e n
namjesnika
amj
mjes
jes
esn
sni
nika
n ikka
Najstarija vakufnama koja SSirije
Siirriije
j i drugih
druugi
gih
ih pokrajina
ppookr
okr
kraj
ajin
aj ina na
na istoku.
ist
stok
oku
oku
se odnosi na junoslavenske
Datacija: druga dekada zulhideta 923/25.12.1517 -
krajeve. Vakufnama se odnosi
3.1.1518. godine, pisana u Tripolisu u Libanu.
na medresu i imaret u Skopju.
Napisao: Muhamed, sin Nezirov, kadija u kadiluku Tripolis (Liban).
Datacija: poetak zulkadeta
848/17-26.02.1445. godine. Ovjera: Ataullah, sarajevski kadija
Jezik: arapski Dimenzije: 106x28 cm
Dimenzije: 106x28 cm Jezik: arapski, nesh pismo s karakteristikama sulusa.

14 15
 Vakufnama Karo h.
Omera, sina Muhremova,
za zadubine u mahali
ekreki Muslihudina, kojom
uvakufljuje pekaru, magazu,
Vakufnama
V k f M
Muslihudina
lihh di ekrekije,
k ki ijj predstavlja
d t ljj najstariju
j t ij kuu i 700 groa.
vakufnamu iz Sarajeva iji orginal je sauvan.
Napisao: Mehmed Emin,
Datacija: Sarajevo, zulkade 932/8.1526. godine. zastupnik sarajevskog kadije.
Napisao: Ubejdullah, sin Ahmedov, sarajevski kadija, Datacija: 21. aban
ovjerio Muhamed ez-Zejreki, sarajevski mula. 1186/16.11.1772. godine.
Jezik: arapski, pismo nesh. Jezik: osmansko-turski
Dimenzije: 217x21 cm. Dimenzije: 61x24 cm

16 17
Vakufnama Muzaferije
Abdulkadir-efendije, sina
hadi Ahmedova, iz ejh
Feruhove mahale, kojom
uvakufljuje 1300 groa.
Datacija: posljednja dekada
ramazana 1197/18.-28.08.
1783. godine.
Ovjera: Abdullah,
sarajevski kadija.
Jezik: osmansko-turski
Dimenzije: 82x25,5 cm

Vakufnama Deneti Mehmed-

bega, sina Ali-begova, iz
ohadi Sulejman-ef.
mahale u Sarajevu.
Legelizacija: Mufti-zade Ismail,
zastupnik sarajevskog kadije
Datacija: 1. redep
1266/12.05.1850. godine.
Jezik: osmansko-turski
Dimenzije: 76x26,5 cm

18 19

VAKUFNAME HERCEGOVINE

Uz Sarajevo, Mostar predstavlja mjesto s najveim brojem vrlo znaaj-

nih vakufa i vakifa. Mostarske vakufname su zanimljive kako prema izgledu
tako i prema svome sadraju. U drugoj vakufnami ejvan ehaje iz Mostara
(1558), nalazi se neobian popis predmeta u njegovim zadubinama u Mo-
staru, Gabeli i Blagaju. Knjige, tespihi, prostirka, ne predstavljaju neoekivnu
pojavu u vakufnamama, no zatitna sredstva od vruine, bure i studeni (za-
rovi, mueme, mramorne ploe) ve privlae panju. Meutim, 29 nojevih
jaja u damiji u Mostaru ili arena jaja u damiji u Gabeli svakako su pr-
vorazredna zanimljivost. Nojeva po svome broju, a arena uope po svome
prisustvu u damiji. Zbog zanimljivosti sadraja, u cijelosti donosimo popis
stvari navedenih na kraju vakufname ejvan ehaje. Zavreuje da se istakne
i gest Karaoz-bega koji odreuje da se iz sredstava njegovog vakufa njegovoj
supruzi Aii-hatun, keri Abdullaha, svakog dana dodijeljuje dva dirhema
dnevno do kraja njenog ivota. U tu svrhu pisana je posebna vakufnama.

Iz vakufname ejvan ehaje

Spisak knjiga koje su namijenjene za vaiza:

Predmeti odreeni za asnu damiju koja je podignuta u kasabi Mostar
tri asna mushafa, veeg formata, za uenje u asnoj damiji i uz njih tri
rahle;
dvije klupice za Kuran asni, manjeg formata;
dva Kurana asna, manjeg formata, za mekteb;
dva kompleta duzova, od kojih se svaki sastoji od trideset du-zova, za
uenje asne hatme;
dvije krinje koje se mogu zakljuavati, postavljene na dva postolja i
tri En-ama asna.

Spisak knjiga koje su namijenjene za vaiza

djelo Muhamedija, u dva sveska;
... za hutbe i tarif;
spjev Mevlud,
djelo Magalis-al-anwar;

20 21
 dva katanca za krinje za komplete duzova; jedna sedada-halija za mihrab,
dva katanca za klupice. hiljadu tespiha,
dva iraka od mesinga,
Spisak prostirki i ostalog u asnoj damiji:
jedan ilim za minber,
etiri sveana plata
dvije vee halije,
tri sedade-halije,
etiri misirske hasure,
tri velike halije,
jedna zavjesa od filca za vrata,
jedan ilimi za mihrab,
deset arenih jaja.
jedan ilim
pet sedada na kojima je predstavljen mihrab, Spisak predmeta koji se nalaze u asnom mesdidu u Blagaju:
jedna zavjesa za vrata, jedan primjerak Kurana asnog s dvije rahle,
osam komada zavjesa impregniranih votanom masom za prozore, komplet (od trideset duzova Kurana) za uenje hatme, s jednom kri-
dva katanca za dolape, njom,
jedan katanac za vrata asne damije. dva iraka od bakra,
dva iraka, izraena iz drveta,
Spisak iraka i svijenjaka asne damije
jedna sedada za mihrab,
jedan par iraka od mesinga
hiljadu tespiha od imirova drveta,
jedan par svijenjaka od drveta za votane svijee
jedan par iraka za trpezu (sofra) Ova vakufnama ima 28 lista, svaki je napisan rukom pisara ove vakufname.
dva komada maica,
dva svijenjaka od mesinga, U svojoj vakufnami iz 1554. godine:
dva komada koica od tigrovine za klupice. (Vakif je takoer) odredio da se iz tih sredstava (izdvaja) u svakih pet godina
po 3000 dirhema za lice koje e obaviti had za njega. Ta osoba treba da je
Spisak svijenjaka i viseih svjetiljki u asnoj damiji:
(ve ranije) obavila had za sebe i da je sama u mogunosti da obavi sastavne
pet ogledala (ayine top),
(glavne) dijelove obrede hada, njegove vadibe, sunete, adabe i ostalo to
trideset i pet svjetiljki (fenjera),
spada u njih.
dvadeset i devet nojevih jaja,
Vakif je ......... odredio da mekteb ima muallima blage naravi.... On e pou-
jedan visei luster sa sedam svjetiljki (kandil), jedan primjerak Sulejma-
avati djecu muslimana i upuivati ih u jasnu Knjigu. Odnosit e se prema
na-muhura,
njima kao to se odnose oevi prema djeci, ne pravei razliku meu njima pri
hiljadu tespiha izraenih od imirova drveta,
pouavanju. ....On je isto tako odredio da mekteb ima halifu. On e uvjeba-
jedan bakreni ugum za svjetiljke,
vati s djecom lekcije koje su ve obraene, kao i one koje jo nisu obraene.
jedan ibrik od bakra,
komplet lanaca za svjetiljke,
Iz vakufname hadi Muhamed-bega (Karagoz-bega) 1570. godine
dvadeset ploa od mramora za prozore,
jedan sat koji otkucava,
asnom erijatskom sudu i uzvienom suditu pristupio je nosilac ovog va-
jedan pjeani sat.
ljanog erijatskog uvakufljenja i javne isprave koje treba da se pridrava, ....
Spisak predmeta koji se nalaze u asnoj damiji u skeli Gabela: hadi Muhamed-beg, naka ga Allah uputi ka jo veoj razboritosti do Sudnjeg
komplet od trideset duzova (Kurana) sa krinjom, dana i odredio svojoj supruzi Aii-hatun, keri Abdullaha, po dva dirhema
jedan primjerak asnog Kurana s klupicom na koju e se stavljati, svakog dana iz sredstava koja preteknu od njegovih asnih vakufa. Istovre-
etiri rahle, meno on je odredio da joj se to davanje ne uskrauje do kraja njenog ivota.

22 23
 Vakufname hadi Muhamed-
Vakufnama ejvan ehaje, sina bbega (Karagoz-bega), jednog od
Abdurahmanova, jednog od n
najpoznatijih vakifa u Mostaru,
najpoznatijih vakifa u Mostaru i uutemeljivaa
ut e istoimene medrese.
ehaje na dvoru u Istanbulu. Datacija: Mostar, prva dekada
Datacija: Mostar, 7. evval ramazana 977/7-16.02.
961/5.9.1554. godine. 1570. godine.
Jezik: arapski Jezik: arapski
Dimenzije: 24x16 cm, Dimenzije: 28,5x19,5 cm,
15 listova.
28 listova.

24 25
Vakufnama Hodaverdije, sina
Alije, poznatog kao Hodaverdi
Bosna Mehmed-beg, jednog
od znaajnijih predstavnika
bosanskog plemstva iz 16.
stoljea.
Datacija: Sarajevo, redep
987/24.08.-22.09.1579.
godine.
Jezik: arapski
Dimenzije: 135x21 cm

Vakufnama Dervi-pae, sina

Bajezidova (Bajezidagia),
dvorskog slubenika u
Istanbulu, namjesnika, pae i
pjesnika.
Datacija: Mostar, druga
dekada rebiul-ahira 1001/14.-
23.01.1593. godine.
Jezik: arapski
Dimenzije: 24x15 cm

26 27

VAKUFNAME SREDNJE BOSNE

Iako je institucija vakufa na prostoru srednje Bosne zaivjela ve poet-

kom 16. stoljea i ve tada sagraeni neki znaajni vakufski objekti, tek s
prijenosom administrativnog sjedita u Travnik, dolazi do nove afirmacije
institucije vakufa. Najznaajniji vakifi tog perioda na prostoru srednje Bosne
su Eli Ibrahim-paa (1704 i 1705-1708) i Mehmed-paa Kukavica (1757-60).
Obojica su osnovali medrese i brojne druge zadubine, meu kojima su po-
sebno znaajne biblioteke pri medresama. Eli Ibrahim-paa je uvakufio 103
primjerka knjiga za potrebe svoje medrese u Travniku.
U vakufnami je precizirao nain koritenja uvakufljene biblioteke: Na-
vedene knjige izdavat e se uenicima u spomenutoj kasabi uz tvrd zalog.
Uenik pak koji zaloga nema, koristit e knjigu na njenome mjestu.
Knjige se ne smiju posuivati u druga mjesta. Ako bi knjiniar prekrio
ovaj propis i knjigu posudio, provesti e se nad njim propisi eriata.

Iz vakufname Eli Ibrahim-pae:

Vakufnama Niki Paa, sina Mustafina, stanovnika Uzunovia mahale u Stocu.
Datacija: 10. evval 1283/9.2.1867. godine.
Ovjera: Salih, kadija, zastupnik kadije u Stocu
Jezik: osmansko-turski
Dimenzije: 34,5x24 cm
- 30 lijepo ispisanih, pozlaenih i uve-
zanih duzova Kurana.
- Tefsir od Kadi Bejzavije, 2 sveska.
- Tefsir od sure Nebe pa dalje, 1 sv.
- Tefsir od ejha, II svezak.
- Tefsir od sure Burud pa dalje iz Tef-
sira Hanefije, 1 sv.
- Tefsir od sure Nebe pa dalje od
ejhzade-a, 1 sv.
- Mikatul-envar, 1 sv.
- Komentar na djelo ira.
- Djelo ira, 1 svezak
- Hilyetul-ebraz, 1 sv.
- Halisatul-haqaiq, 1 sv.
- U 1 svesku tri broure i Haqa-
iqul-haqaiq.
- Deqaiqul-ahbar, 1 sv.
- U 1 svesku Diyaul-qulub, Bahrul-ke-
lam, Hadisi erbein, Tariqus-salikin,
broura od ihabud-dina, broura
Zikrul-wulat, Miyarut-tariq i brou-
ra Hediyye.
- Muhtarun sahhah, 1 sv.
- U 1 svesku afiya, komentar afiye i
osnovni tekst djela Ariid (metrika).
- Kaiful-kina, 1 sv.
- U 1 svesku komentar na Dibadu
od Seyyidi Alije i II komentar djela
Qawaidul-irab.
- U 1 svesku Kifaye i erhu Iftitah.
- Zubdetul-waizin, 1 sv.
- Sarfi Kemaliyye i komentar Merah-a
od Sururije, 1 sv.
- U 1 sv. Tuhfetul-muluk i komentar

28 29
 uruti-salat-a.
- Nuzhetul-enwar, 1 sv.
- U 1 sv. komentar Fikh-a od Kejdani-
je i komentar djela Tuhfe.
- Telwih, 1 sv.
- Komentar Menara od Ibni Meleka, 1
sv.
- Ebahun-nezair, 1 sv.
- Komentar Meraha od Abdurrahma-
na.
- U 1 svesku Madbut, erhu Matlub,
komentar Emsile, komentar za
Nasere, - drugi komentar Emsi-
le, drugi komentar za Nasere, ko-
mentar, Sarfa i Emsilei-muhtelifa-e.
- Drugo djelo (Merah) od Abdurrah-
mana, 1 sv.
- Risalei-vezaif, 1 sv.
- Minhadul-abidin, 1 sv.
- erh Izije od Halebije, 1 sv.
- Komentar Enmuzeda.
- Komentar djela ejha Seyyidi Aliza-
de-a od Seyyidi erifa.
- Risalei Begavi, I sv.
- Risalei Hikem, 1 sv.
- Telhis, 1 sv.
- El-Menar od Ibnu Ayniye, 1 sv.
- U 1 svesku Kefu wafiye i erhu Ka-
fiye.
- erhu Hindi lit-Tegabun.
- Komentar arperdi od afiye.
- U 1 svesku Tertibu ewrad, Munadat,
Risalei hilyetun-nebiyyi i email od
Suyutiye.
- U 1 svesku Siradiyye, ihabuddin i
Kemal-paa-zade.
- Kafiye, 1 sv.
- U 1 svesku Feraid u stihu i erh ati-
biya.
30
- Tewdih, 1 sv. - Drugi komentar Dezeriye, 1 sv. - U 1 sv. komentar Fikhi ekber-a i ko-
- Daw, 1 sv. - Qasidei Burde. mentar Hudaye iz filozofije.
- Menazili sairin, 1 sv. - Imad minel adab od Mesuda. - Komentar u stihu na Hadisi arbein, 1
- Feraid od Seyyida, 1 sv. - Halebi sagir. sv.
- Teysir. - Komentar Emali-e. - Risalei Mubini enbiya, 1 sv.
- Risalei istilahati fikh, 1 sv. - Hadisi erbein. - Risalei ahkami mukellef, ,1 sv.
- Quduri, 1 sv. - erhu Edrumiyye. - Kitabu Mewiza.
- emsiyye, 1 sv. - Komentar Merah-a. - Djelo Dezeriyye.
- Komentar afiyye od Seyyidi Aliza- - Komentar Feraid-a od Dellala. - Komentar emsiyye-e.
de-a.
- Komentar Taqdim na Muqaddimu.
- Rewnekul-medalis, 1 sv.
- Ifsah, 1 sv.
- Galetatul-ewam od Kemalpaaza-
de-a.
- erhi Menar Dinkoz, 1 sv.
- U 1 svesku komentar Kafiye od Hin-
dije i Murib od Kurd-efendije.
- Sebiyyat, 1 sv.
- Dibade erhi Muhammediyye, 1 sv.
- Komentar Iziya-e.
- Hudaya o filozofiji s komentarom, 1
sv.
- Mubeyyini masdar, 1 sv.
- Sururiyin komentar El-Misbah-a.
- Delali Mesud, 1 sv.
- Muhtesari Menar, 1 sv.
- Ewful-wafiye, 1 sv.
- Risalei keib, 1 sv.
- Drugi komentar Iziya-e.
- erhu Dezeri. 1 sv.
- erhu aqaidi diniyye, 1 sv.
- Irdudin komentar Akaida.
- Komentar Hayali-e od Kemalpaa-
zade-a.
- Glosa na emsiyyu.
- U 1 sv. erhu Dezeri i Takuprizade.
- Muhyiddinov komentar Husam-a.
- Esraru Arebi, 1 sv.
- Ebulleys Semerkandi, sv.
31
 Vakufnama Pae Mula
Ibrahima, sina Ibrahimova,
nastanjen u mahali Grbavica
u Sarajevu kojom vakufi
nekretnice u Kreevu.
Datacija: 11. dumadel evvel
1254/01.08.1838. godine.
Ovjera: Mehmed Hasib, sin
hadi Ibrahimov,
naib u Sarajevu.
Jezik: osmansko-turski
Dimenzije: 48,5x16 cm

Vakufnama amil-pae,
bosanskog valije (1756-57.
godine), za damiju na mjestu
Gazi- agine (danas arene)
damije u Travniku.
Datacija: Travnik
15.zulkade1171/21.07.
1758. godine.
Legalizacija: Ahmed,
kadija Bosna-Broda.
Ovjera: Ishak Mahir, kadija
Jezik: osmansko-turski
Dimenzije: 109x22 cm

32 33

Vakufnama Ahmed Seid bega, sina Dervi Sulejmanova, stanovnika mahale
Muslihudina u Travniku, defterehaje na pokrajinskom divanu.
Datacija: Jajce, 7. dumadel evvel 1262/02.05.1846. godine.
Ovjera: hadi Jahja, zastupnik kadije u Jajcu
Jezik: osmansko-turski
Dimenzije: 78x27,5 cm
34
VAKUFNAME ISTONE BOSNE
Ope je poznato da su vakufi odigrali znaajnu ulogu u postanku i raz-
vitku gradova u Bosni. Posebnu ulogu u tom procesu imali su ljudi porije-
klom iz Bosne bilo da su slubovali u Bosni ili u nekim drugim pokrajinama
Osmanskog Carstva. Vrlo esto oni su u mjestima svoga porijekla podizali
zadubine, na taj nain se oduivali svome zaviaju, doprinosili njihovom ra-
zvitku, nastojali da olakaju ivot u tim krajevima i rijee probleme lokalnog
stanovnitva. Meu zaslunima za afirmiranje i razvitak svoga rodnog kraja
su i Mustafa-beg Sokolovi, osniva kasabe Rudo i Musa-paa utemeljitelj
Nove Kasabe. Motivi i briga o pojedinim segmentima ivota u svome kraju
sadrani su u dijelovima tekstova vakufnama spomenutih vakifa.
Iz vakufname Mustafa-bega Sokolovia,
bosanskog sandak-bega, (1555-57).
U skladu s tim, poto je na jednoj strani mezre poznate pod imenom Rudo,
u nahiji Polimlje, koja pripada kadiluku Foa u Hercegovakom sandaku, koja
je u blizini plemenitog mjesta njegova roenja i njegovoj porodinoj lozi, rijeka
Lim a na drugoj strani rijeka Krupa, i poto je to mjesto prolaza i prelaza, te svaki
as i u svako vrijeme prolaze i prelaze putnici i prolaznici, a to je mjesto daleko
od grada, te poto postoji krajnja potreba da se na tom mjestu izgradi most i da
ono postane kasaba, to je sreom i napretkom ovjenani, moni i uzvieni sultan
svijeta i vladar zemlje i vremena dodijelio mulk, kao jedan od svojih uzvienih
darova, spomenutu opisanu mezru reenom mirilivi svijetlog uma i darovana mu
je carska mulknama.
Nakon toga, spomenuti emir, ije su vjerske zadubine obilne i dobroinstva
mnogobrojna, potrudio se da tu sretnu zemlju osvijetli svijetlim znacima islama
i oisti rijekama zapovijedi odredaba erijata. Sa iskrenom namjerom i istom
eljom, on je krenuo putem ponosnih muslimana na koje se ukazuje u estitoj
izreci Boje hramove gradi samo onaj koji vjeruje u Boga i Sudnji dan i na pome-
nutom mjestu izgradio je visoku damiju i bogomolju srcu ugodnu...,
U blizini spomenute damije izgradio je kolu koja plijeni srce, na ijem ukra-
su u obliku sunanog diska, na njenom visokom svodu, kao dan blista svjetlo
spasa...,
35
 Takoer, na tom mjestu izgradio je jedan visoki han na nepristupanom
mjestu i Boga radi zavjetao ga putnicima. A na velikoj rijeci po imenu Lim, koja
protie u blizini spomenutog mjesta tako da podozrivi ronilac uobrazilje biva
zaprepaten na dnu njene dubine a preduzetni pliva razuma u pitanju prelaza
preko nje dobija vrtoglavicu- sagradio je jedan vrst most i jedan elitan kameni
most na luk i zavjeato ga za klasno privilegovane i za plebs, za sve ljude koji tuda
prolaze i prelaze. Uz to je sagradio prvorazrednu banju koja prua spokojstvo. Na
rijeci koja je poznata meu ljudima pod imenom Krupa, vrijedan mlin, od etiri
prostorije, koji danonono okree poput nebeskih sfera, kao i dvije stupe, te du-
ane tavilaca pod krovom ije su granice poznate i napokon na tritu vie du-
ana ije su granice poznate s tri strane za privrednike arije, zanatlije i trgovce.

Musa-paa iz Nove Kasabe, do 1643. godine podigao je damiju u kadiluku
Bira, u mahali Jadar, u granicama sela Kovai i Gojkovi, uvakufio je lijepim
rukopisom ispisanih 30 komada duzova, mekteb u blizini damije, 150.000 aki
za potrebe mekteba, 2 karavan saraja u spomenutom mjestu, 25 vlastitih duana,
5 stupa koarskih, na obali rjeice Jadar, 4 mlinska vitla na spomenutoj rjeici.

Iz vakufname Musa-pae iz Nove Kasabe.

Nadalje je plemeniti vakif i svaiji dobroinitelj postavio uslov: Ako Bojom

dobrotom u asnom vakufu nastane uveanje, neka u sezoni jagnjadi i treanja
mutevelija preda muallimu trista aki iz vakufskih prihoda da on djecu sabere na
izletitu koje odaberu radi gozbe, pa kada se pogostite, raziite se i tada neka se
lijepom dovom sjetite vakifa-dobrotvora, ...
Isto tako, na Kurban bajram svake godine, a to je za vrijeme radovanja siro-
tinjskih srca, neka se da u ruke muallimu 360 aki kao suma za kurbane, neka on
za taj novac kupi kurbane pa neka, prema sadraju jede i druge nahrani, bogate
i siromane
Vakufnamu potpisuje 35 svjedoka: od brata vakifova, preko ehaja i drugih
Vakufnama Mustafa-bega Sokolovia,
velikodostojnika Budimskog ejaleta, imami Velike damije u Budimu, hatib da- bosanskog sandak-bega, (1555-57)
mije u Jadru, mujezin damije Jadar, stanovnik Budima porijeklom iz Uica, sta- osnivaa kasabe Rudo.
novnik Sarajeva, Kalin hoda Muslihudin, hatib Sinan-begove damije u ajniu.
Datacija: druga dekada muharrema
/26 9.-5.10.1555. godine.
Napisao: Muhamed, sin Mustafin,
sudski povjerenik za stvari naslijea
vilajeta Bosna.
Jezik: osmansko-turski
Dimenzije: 110x33 cm

36 37
Vakufnama Husein-bega, sina
Ilijasova, porijeklom iz sela
Arnautovii u okolini Rogatice,
najzaslunijeg za urbani
razvitak Rogatice.
Datacija: Viegrad, 5. redep
965/23.4.1558. godine.
Ovjera: Dafer, sin Jusufov,
kadija u kadiluku Viegrad.
Jezik: osmansko-turski,
pismo divani.
Dimenzije: 160x29 cm Vakufnama Musa-pae iz Nove
Kasabe, osnivaa Nove Kasabe
kod Vlasenice, silahdara sultana
Murata IV, namjesnika Egipta,
tri puta namjesnika Budima i
admirala osmanske mornarice.
Datacija: prva dekada rebiul-evvela
1053/20.-29.5.1643. godine.
Napisao: Abdulbaki, sin Mustafa-ehaje
Ovjera: Abdullah, sin Huseinov,
kadija u Budimu
Jezik: osmanski-turski
Dimenzije: 15,5x26 cm

38 39

Vakufnama Brankovia Murat-
bega, sina Ahmed-begova, iz
sela Kovanj kod elebi Pazara
(Rogatice)
Ovjera: hadi Ibrahim elebija,
kadija elebi Pazara.
Datacija: 10. safer 1288/30.04.
1871. godine.
Jezik: osmansko-turski
Dimenzije: 75,5x26,5 cm
40
VAKUFNAME SJEVEROISTONE
BOSNE
Osim to su igrali znaajnu ulogu u politikom i vojnom ivotu Bosne,
Gradaevii su se istakli i na opedrutvenom i humanitarnom planu. I u
tom pogledu postali su najznaajnija porodica u sjeveroistonoj Bosni. Ta
osobina krasila je sve lanove porodice Gradaevi, muke i enske. Njiho-
va vakufska dobra nalazila su se u Gradacu, Graanici, Modrii i Brkom
a inile su ih: medrese, damije, mesdidi, duani, kue i zemljine parcele.
Doprinos vakufa Gradaevia u kulturnom i prosvjetnom ivotu musli-
mana na navedenim podrujima iznimno je znaajan. Neke od sauvanih
zadubina te porodice danas su prvorazredni spomenici kulture.
U mjestima gdje nije bilo ekonomski tako jakih porodica, nedostatak je
nadoknaivan udruivanjem veeg broja pojedinaca u cilju rjeavanja dru-
tvenih potreba. Vie dobrotvora udruilo je svoja sredstva, te su zajedniki u
Zvorniku podigli medresu i za nju uvakufili nekretnine i novac.
Iz vakufname Gradaevi Murat - kapetana, sina Osmanova
U jednoj od vakufnama Murat-kapetana, brata Husein-kapetana Gradaevi-
a, datiranoj 19. rebiul evvela 1225/21.06.1810. godine meu uvakufljenim do-
brima navedeni su:
...han i u prizemlju 9 duana, a na spratu 6 soba, kafana, konjunica, saman-
luk, hambar, dva magacina, 10 duana nasuprot hana, zatim pet soba, 8 duana i
1 pekarski duan, 18 placeva u varoi ispod tvrave, medresa koju je sagradio u
Gradacu i ispod nje 8 duana, i u kasabi ispod medrese 9 duana, opet u varoi
13 mulkovnih placeva, u kasabi Modria 8 duana, 2 pekarska duana, 15 parcela
u mulkovnom vlasnitvu...
Iz vakufname Zvornike medrese 1856. godine
Jahjaefendi (Jahjaefendizade) hadi Raid-aga, ugledni stanovnik hadi Tur-
gutove mahale u gradu Zvorniku, zatim hadi Abdullabagi hadi Hasan-aga
i hadi Grahi hadi Mustafa-aga iz mahale Namazgah; zatim Fiadai Mah-
mud-beg, Abdi-beg i Rustem-beg, sin Dervi-bega stanovnici mahale Zamlaz;
41
zatim Mustafa-beg, sin Saliha iz Trnove, stanovnih mahale Fethije, doli su na
ovaj asni i svakog potovanja zasluni erijatski sud da se spomenuta vakufnama
slubeno zavede u sudski sidil. ...
....podignuta je uz zalaganje i pomo cjelokupnog muslimanskog stanovni-
tva, izgraena i oivljena asna medresa koja je imala na svom gornjem spratu
est odaja i uionicu, a prizemno podrumsku prostoriju i kuhinju, za koju su
stanovnici otkupili dva dijela, od navedenih suvlasnika (uivalaca) za poznatu
protuvrijednost ...
Hadi Raid-aga, Jahjaefendi, 1/3 svog djela zemljita na kojem je izgreena
medresa
Mustafa-aga, zemljite dva izgorjela duana za medresu
Hasan-aga, ...spomenuta medresa je u izgradnji i nedostaje joj sredstava...
1/3 iz vakufa Namaz-gah damije namjenjen za opravku Namaz-gah damije.
Mehmed-beg, dva duana u cjelini
Rustem-beg, zastupa svoju enu Fatu, ker Abdullaha, uvakufljuje 1/5 bae
zajedno sa svojim pastorkom Salihom, sinom Hasan-bega
Mustafa-beg, bau u mahali Fethiji, koja ima 70-80 stabala voa. Vakufnama Gradaevi Murat-
kapetana, sina Osmanova, brata
...Nakon ove izjave, skupina graana Zvornika koji su bili inicijatori da se Husein-kapetana Gradaevia.
medresa, o kojoj je rije, izgradi, i koji su novano i fiziki uestvovali u njenoj
izgradnji, dola je pred sudsko vijee, i skupa s asnim i potovanim ktitorima Datacija: 19. rebiul evvel
ija su imena gore navedena, i u prisustvu mutevelije navedenog Mahmud-age 1225/21.06.1810. godine.
na zakonom propisan i valjan nain oitovali su i izjavili sljedee: Trudom i Jezik: osmansko-turski
zalaganjem sviju nas, prikupljenim novcem sa sviju strana, ime smo zadovoljni
Dimenzije: 80,5x28 cm
i na emu smo zahvalni, zapoela je Allahovim imenom i s zahvalnou Njemu,
izgradnja ove medrese, koja je hvala Allahu, i opet hvala Allahu s uspjehom iz-
graena i zavrena. Novcem koji je preostao vakufu, izgraeno je iza spomenute
medrese osam duana, jedna magaza i zgrada telegrafa (pota)....
...kupit e se menzilhana u mahali Fethiji, ....a koja ima na spratu sobu, kiljer
i kuhinju; a dolje podrum i hajat....a predviena je iskljuivo da to bude stan licu
koje e biti muderris i ne smije se traiti nita na ime kirije.
Od preostalog novca 5200 groa: ...navedeni mutevelija nabavit e i pripojiti
vakufu ono to je korisno za vakuf.

42 43

Vakufnama Jahjaefendi
Raid-age, iz Zvornika, iz
mahale hadi Turguta.
Datacija: mart 1281. (1864)
Ovjera: Sejid Hasan ukri Ovjera: Sejjid Ali, zastupnik
Jezik: osmansko-turski
Dimenzije: 77,5x26,5
44
Vakufnama hadi Omera,
sina Ebu Bekirova,
muhadira prognanog iz
apca 1862. godine.
Datacija: 5. zulkade,
1280/11.04.1864. godine.
zvornikog kadije
Jezik: osmansko-turski
Dimenzije: 61,5x22,5
45
Vakufnama estorice
uglednih stanovnika
Zvornika za medresu u
Zvorniku.
Ovjera: Sejid Hasan ukri,
zastupnik kadije
Datacija: 21. rebiul-ahir
1287/20.07.1870. godine.
Jezik: osmansko-turski
Dimenzije: 79,5x28,5 cm
46
Vakufnama ahdagi h.
Mustafe, iz Bosanskog Broda,
nastanjenog u Donjoj mahali.
Datacija: 22. muharrem
1289/31.03.1872. godine.
Ovjera: hadi Ahmed-zade
Mehmed, zastupnik kadije
Jezik: osmansko-turski
Dimenzije: 77,5x26,5 cm
47

VAKUFNAME ZAPADNE BOSNE
Uz Gazi Husrev-bega, Ferhad-paa Sokolovi, moe se matrati najveim i
najznaajnijim vakifom u Bosni, ne samo po broju podignutih objekata nego
i po drugim kriterijima, broju mjesta u kojima je podizao zadubine, ali i vri-
jednosti i njihovom znaaju. Samo u Banja Luci izmeu 1579. i 1587. godine
podigao je 216 razliitih objekata. Dakle, podigao je cijelo gradsko naselje
Donji eher veliine nekih gradova. To je Banja Luku svrstalo u kategoriju e-
hera - gradova najvieg ranga u Osmanskom Carstvu. Vakufe je podizao i u:
Hrvacama, Zemuniku kod Zadra, Livnu, Kostajnici, Dobrunu, Kratovu, Svi-
njaru i Vrani. U sjeni brojnih graevina ostaju neke druge zanimljive odredbe
koje stoje u Ferhad-begovoj vakufnami.
Drugi vrlo znaajan vakif s podruja zapadne Bosne je Kizlaraga Mustafa
(Darussaade-agasi), sin Mehmed-bega sin Abdulvedudov, utemeljiva kasa-
be Novo Jajce kasnije Varcar Vakuf (Mrkonji Grad). Osim to je znaajan po
osnivanju novoga grada, njegova vakufnama pokazuje iznimno veliku pa-
nju posveenu komunalnim pitanjima i djeci koja pohaaju kolu (mekteb).

Iz vakufmane Ferhad-bega Sokolovia

Sahatiji koji popravlja sat, neka se daju tri ake nakon obavljenog posla.
Osobi koja mete i isti javne nunike neka se isplate dvije ake dnevno.
uvaru koji svaku no do jutra bude obilazio i pazio spomenute duane i
koji tu slubu bude paljivo i brino vrio, neka se daju 4 ake dnevno.
Neka se osobi koja jedanput u 3 mjeseca opere turban s mog turbeta isplati
pet aki, a takoe neka se za sapun da 5 aki.
Neka se jednom tekom bolesniku, siromahu daje 10 aki.

Iz dobiti vakufskih objakata uz prethodno odobrenje kadije:

- olovom pokriti han koji se nalazi pred damijom i neka se uredi tako da
bude to korisniji,
- Neka se izmeu gore spomenutih duana izgradi i jedan odgovarajui bezi-
stan, kada za to bude ostvaren dovoljan vakufski viak,
- Neka se od kamena naprave kule pod mostom na rijeci Vrbas u Banja Luci, a
ako zatreba neka se na odgovarajuem mjestu u Banja Luci sagradi jo jedan han,

48 49
 - Neka se u blizini moje damije u Banja Luci sagradi jedna prostorija u kojoj
e biti odravana predavanja za uenike,
- Kada prihodi s dobiti dostignu sumu da se na odgovarajuem prostoru bli-
zu moje damije u Banja Luci bude mogla podii medresa s 12 soba i kad se
profesoru bude moglo isplaivati 25 aki dnevno a uenicima po 4 ake, neka
se takva medresa podigne, ... a navedena uionica neka slui jo i za odravanje aki plate; njegovom kreposnom prvom zamjeniku odredio je dnevno tri ake,
predavanja iz hadisa,
- Kada se opet sakupi viak od vakufskih dobara neka se izgradi imaret, tekija,
i ostali za njih potrebni objekti, neka se plate i izdaci onako kako je kod vakufa
merhum Gazi Husrev-bega u zatienom Sarajevu (uinjeno).
Poto je za moj vakuf vana i korisna izgradnja objekata, neka se grade na-
kon to mutevelija, nazir, kadija, slubenici, moja djeca i moji ostali osloboeni
robovi koji budu stanovali u Banja Luci i ostali ugledni muslimani zakljue da je
izgradnja nuna, neophodna i korisna za sljedbenike Muhamedove i ostale ljude,
i nakon to kadija naredi da se to zavede u sudski protokol.
Izvod iz vakufname Kizlar-age Mustafe
(Darussaade-agasi), sina Mehmed-bega
Kada je uvidio da je dobro da damija postoji, podigao je lijepu asnu da- kasabe i neka se ne dodjeljuje sluba stanovnicima druge kasabe. Svi slube-
miju u svom rodnom mjestu, u krasnoj kasabi nazvanoj Jajce Jenidesi u Bo-
sanskom sandaku, sagradio je i jedan mekteb za muslimansku djecu koja se
poduavaju Kuranu, jedan karavansaraj za dolazak, konaenje i prolazak svih
putnika namjernika.
Za rashode i odravanje asne damije i lijepog mekteba uvakufio je odre-
enu sumu zlatnika.
Uglednog aua visokog carskog dvora Ramadana, sina Abdullahova, posta-
vio je za muteveliju.
Moj opunomoitelj, ugledni gospodin, je ranije u spomenutoj kasabi sagra-
dio i uvakufio: jednu vrstu graevinu pokrivenu olovom da bude damija, lijep
mekteb za muslimansku djecu; jedan vrsti i visoki han od dvadeset soba (oda-
ka) za bijedne i siromane, mone i nemone; njegovoj blizini dvadeset i etiri
duana te od spomenutih duana odvojeno jednu pekarsku furunu.
Za izdatke srenih vakufskih objekata uvakufio je 674100 aki i predao spo-
menutom muteveliji, a postavio je slijedee uslove:....
50
Deset sposobnih hafiza neka budu duzhani. Svaki dan poslije jutarnje mo-
litve neka se sakupe u mihrabu asne damije i proue po jedan duz. Svaki neka
dobiva dnevno po dvije ake.
Uljudnom i pametnom muallimu u asnom mektebu odredio je dnevno est
drugom zamjeniku odredio je dnevno dvije ake.
Odredio je da se svake sretne godine kupi djeci koja ue u mektebu po jedna
dolama i po jedne akire od bijele abe (ohe), po jedan ulah (kapa) od ohe
yetmi ile i po jedan areni pojas. Prilikom leyle i kadra neka im se to podjeli
i obue. Koliko god djece bude u mektebu, neka ni jedno dijete ne bude uskrae-
no od poklona, ako je ikako mogue.
Ukratko, svake godine neka se na spomenuti nain kupi odjea od strane
vakufa za do osamdesetoro djece. Svake godine za ovu svrhu odredio je 10800
aki...
Neka bude jedan sujoldija, ovjek koji se razumije u vodovodne puteve i
kanale i u tom ima iskustva.
Neka se postavi jedan ferra radi ienja abdesthana asne damije i nuni-
ka karavansaraja.
Osim vakufskog nazira, svi slubenici vakufa moraju biti domai ljudi iz
nici vakufa i dobri ljudi spomenute kasabe neka dobrovoljno i besplatno budu
naziri vakufskih dobara i neka prilikom polaganja rauna podnose izvjetaj o
predmetima o kojima je bila rasprava i neka tako postignu nagradu sveznajueg
Gospodara.
Vakufski slubenici neka budu sposobni ljudi, a neka se sluba ne dodjeljuje
nesposobnim i nedostojnim. Naroita panja neka se posveti sujoldijskoj slubi
i neka se ta sluba dodijeli ovjeku koji znade olovo topiti i kamen klesati i obra-
ivati.
Meu svjedociama: istanbulski muderrisi, vratari sultanova dvora.
51
 Vakufnama Sofi Mehmed-pae, sandak-bega Bosne (1551),
Varada, beglerbega Rumelije, lana Carskog divana.
Najstarija sauvana i poznata vakufnama iz Banja Luke.
Datacija: Banja Luka, prva dekada safera 962/26.12. 4.01.1554/55. godine.
Napisao: Muhamed, sin Bajazidov, el-Muki, sarajevski kadija.
Jezik: arapski, pismo nesh
Dimenzije: 300x24 cm.
52
Vakufnama Sokolovi Ferhat-pae, bosanskog sandak-bega (1574) i prvog
bosanskog beglerbega (1580), najzaslunijeg za urbani razvitak Banja Luke.
Datacija: Banja Luka, 21-30.01.1587. godine.
Jezik: osmansko-turski
Dimenzije: 11,5x19,5, 21 list
53
Vakufnama Kizlar-age Mustafe
taafe ((Darussaade
Daaaru
D ruusssaa
aade
dee aagasi),
gaasi
s ),
), ssina
iin
ina
na Me
Mehm
Mehmed-begova,
hmed
hmed-beg
ed -bbeggov
ovaa,, Vakufnama hadi Perviz-age, sina Abdullahova, trgovca iz Banje Luke, osnivaa
utemeljitelja kasabe Novo Jajce/Varcar Vakufa (Mrkonji Grada). nove hadi Pervizove mahale.
Datacija: Istanbul, prva dekada mjeseca dumadel-ahira Datacija: Banja Luka, 27. ramazan 1039/09.05.1630. godine.
1003/11-20.02.1595. godine. Ovjera: Muhamed Nerkesi, Sarajlija, kadija Banja Luke
Jezik: osmansko-turski, pismo nesh. Jezik: osmansko-turski
Dimenzije: 21x 13,5, strana 33 Dimenzije: 99x25 cm

54 55

VAKUFNAME ENA

Shodno svojim mogunostima ene su vrlo esto kao i mukarci ostavljale

sredstva i uvakufljavale u razliite svrhe. Meu prvim poznatim vakifama u
Bosni su ahdidar, supruga Gazi Husrev-bega (sredinom 16. stoljea) zatim,
Hatida supruga Ilijas-bega iz Rogatice, te sestra Mihri-hatun, Aia-hatun su-
pruga Ibrahim-age u Glasincu (krajem 16. stoljea). U svim krajevima Bosne
do kraja osmanske vladavine susreemo takve sluajeve. Svaka vakufnama
definira neke specifine namjene uvakufljene imovine ili sredstava.
Vakufnama Salih-age, sina
Mehmedova, iz mahale Donja
Prikouna, Biha, nastarija
poznata i ouvana vakufnama Iz vakufname ahdidar, supruge Gazi Husrev-bega:
iz Bihaa.
.... nakon to je izdvojila iz svog najistijeg imetka, a to je jedan cijeli mesdid
Datacija: 21. ramazan kojeg je podigla i sagradila u jednoj od mahala (Haseki hatuna) Sarajeva, kue
1089/6.11.1678. godine. gazija, ....
Ovjera: Osman-efendi-zade (Vakifa je uvakufila) i cijeli iznos od 100.000 srebrenih dirhema koji su u op-
Sejjid Muhamed Arif, ticaju njenog istog imetka.
bihaki kadija U spomenutom mesdidu treba da bude osam poznavalaca Kurana od kojih
Jezik: osmansko-turski e svaki uiti po jedan duz uzvienog i asnog Kurana-Furkana, pravilno i lijepo
a ne na brzinu.
Dimenzije: 76,5x26 cm Ako se dogodi manjak u dohotku ili okrnjenje u glavnici u bilo kojoj prilici i
iz bilo kakvih iznenadnih neprilika, neka se smanji u svim trokovima u omjeru
u kojem nee biti pristrasnosti niti bojazni (da e se pogreno postupiti).

Ona je takoer, uvakufila, zavjetala i odredila u dobrotvorne svrhe za dru-

ge svoje vakufe dio onoga to je njeno i to je u njenom posjedu, a to je jedan
dom koji se nalazi u spomenutom zatienom gradu u mahali damije umrlog
Jahja-pae. .... Odredila je da u njemu ona stanuje kao osoba koja vri slubu na-
zira sve dok je u ivotu, a kada umre i sretne svoga Gospodara, neka se taj dom
proda za 15000 dirhema koji budu u opticaju u to vrijeme.
Spomenuta vakifa je, takoer, uvakufila od onoga to je njeno i to je u nje-
nom posjedu do izvrenja ovog vakufa jedan cijeli dom, koji se nalazi uz njen
spomenuti mesdid. ....Odredila je da tu stanuje onaj ko bude imam u spomenu-
tom mesdidu. Kada postojea zgrada propadne i srui se, neka je popravlja onaj
ko bude stanovao svojim sredstvima, a ne sredstvima vakufa.

56 57


Agi Fatima ki Ibrahim-age, iz hadi Isa mahale u Sarajevu, 1876. godine

iz svoga imetka izdvojila je i uvasijetila/uvakufila 22000 groa za ukop i druge
usluge, nakon njene smrti i:

6000 groa za bedela koji e obaviti had (za nju), 2000 za hranu na dan
ispraaja i doeka njenog bedela. Od ostatka (10000) novca na pogodnom mje-
stu kupiti duan ili kuu koju izdavati pod kiriju i iz prihoda kirije svake godine
uiti hatmu i klati kurban, zatim pred duu njenih roditelja klati kurban kupovati
mukave za Isabegovu damiju i vriti popravke...

Babi Emina-Uzejfe, ki Ibrahim-bega, iz Kebkebir hadi Ahmedove mahale

u Sarajevu 1877. godine uvakufila je:

...mulkovnu kuu, koja e se izdavati pod zakup, od zakupa svake godine ku-
piti dva ovna i kao kurban zaklati za Kurban bajram zatim podjeliti siromasima,
a sevabe namjeniti pred duu vakife i njenog mua umrlog hadi Mustafu Ku-
maina. Svake godine za ramazan prouiti po jednu hatmu a sevape namjeniti
pred duu vakife i njenog mua.

Aia ki hadi Ahmeda iz Mostara 1646. godine:

...da se kupuju svijee siromanim uenicima koji stanuju u sobama Kara-

oz-begove medrese u Mostaru.
- da se za vrijeme zime kupuju drva i dijele po sobama spomenute medrese.
Zato su uenici duni u svojim sobama prouiti svake noi uoi petka po nekoli-
ko ihlasa za due vakife i oca joj hadi Ahmeda.

Nefisa Metiljevi iz Mostara 1771. godine:

Da se svake godine u redepu, abanu i ramazanu kupuje po jedan groluk Vakufnama ahdidar, supruge Gazi Husrev-begove, prijepis iz 1551. godine.
hljeba i dijeli sirotinji Nezir-agine mahale. Datacija: oteena na kraju.
Jezik: arapski

58 59
 Vakufnama Babi Emine-
Uzejfe, keri Ibrahim-begove,
iz Kebkebir hadi Ahmedove
mahale u Sarajevu.
Ovjera: Sejjid Omer Fehmi,
zastupnik sarajevskog kadije
Ovjera prijepisa: 2 rebiul evvel
1294/16.03.1877, fetva-i emin
Datacija: 12. muharrem
1293./07.02.1876. godine.
Jezik: osmansko-turski
Dimenzije: 76x29 cm

Vasijetnama/vakufnama Agi Fatime, zvane erifovka,

iz hadi Isa mahale u Sarajevu.
Datacija: zulhidde 1293/17.12.1876. godine.
Jezik: osmansko-turski
Dimenzije: 56x39 cm

60 61

Vakufnama Sabihe, keri Durakove, iz mahale
hadi Ibrahima Opania (Opani-zade), u Sarajevu.
Ovjera: Mehmed Rahmi, sarajevski kadija
Datacija: 17. redep 1176./31.01.1763. godine.
Jezik: osmansko-turski
Dimenzije: 32,5x22
62
VAKUFLJENJE KNJIGA
Stotine vakufnama u Bosni i Hercegovini odnose se na uvakufljenje knji-
ge. Vakufname su najee ispisivane na prvoj foliji knjige, ali i na posebnim
listovima ili pak brourama.
U nekim vakufnamama vakif je predvidio poseban fond za nabavku knjiga
i njihovo uvanje i popravljanje. Hadi Hurem, sin Balin, stanovnik mahale
hadi Ahmeda Hodia u Sarajevu, 1011/1602. godine, od prihoda novanog
vakufa u iznosu od 86.400 groa, izmeu ostalog odredio je: ...da se u moje
mektebe kupe po tri mushafi-erifa i svaki da bude u tri sveska uvezan, a ako
bi se ovi poderali, da se od ovog vika poprave.
U prvoj polovini XVII stoljea, hadi Jusuf, sin Kalimanov, uvakufio je
iznos od 51. 000 aki i odredio da se prihod, pored ostalog, ima troiti jedan
dio na popravak korica mushafa-erifa, iji su vlasnici siromani.
Hadi Halil-ef. Trepani iz Graanice, pisar erijatskog suda i muderris na
beogradskoj medresi, pred kraj ivota, u damiji u Pervane mahali, u rodnoj
Graanici, uvakufio je linu biblioteku, i vakufnamom napisanom rebiul-evvela
1177/septembara 1763. godine izmeu ostalog predvidio:
Ako se, ne daj Boe, pokae opasnost od neprijatelja, radi sigurnosti, popa-
kovati knjige u sanduke i u prisustvu mojih nazira sravniti s popisom, a po tom
neka kadija zapeati sanduke. Tako zapeaene sanduke otpremiti u Sarajevo i
pohraniti u Bezistan i sa znanjem suda predati upravi Bezistana na uvanje. Po-
slije, kad se moje knjige budu preuzimale iz Bezistana, ponovo popisati sa zna-
njem sarajevskog kadije, a potom ih vratiti u ranije sagraenu biblioteku i tamo
ih predati. Sarajevskom muftiji, onima koji su moje knjige nadzirali, muderrisu,
(...) prema mogunostima, odrediti plate. Ovo je povjereno kadijama, muteve-
lliji, vekilu i nazirima.
Dervi-paa Bajezidagi, da bi zatitio knjigu od oteenja ili unitenja, uvje-
tovao je u svojoj vakufnami da se Mesnevijom moe koristiti iskljuivo preda-
63
va Mesnevije i da se ne moe rasparavati na vie dijelova u svrhu koritenja, niti
se moe prepisivati iz njega, a ni praviti ispisi, jer bi se na taj nain otetila i tim
se ne bi postigao eljeni cilj, tj. da to djelo korisno poslui i da se njime koristi.
(GHB, R-3769)

Mutesellim Banje Luke sejjid Mustafa-paa Babi, uvakufljujui autograf po-

znate zbirke fetvi autora Jahja-efendije, odredio je da ni pod kojim uvjetima ne
moe biti predmetom prodaje, kupovine, zaloga niti nasljedstva.
Za nazira (kontrolora) uvakufljene knjige odredio je tada aktualnog muftiju
Banje Luke hafiza Mustafa-efendiju a kada on umre brigu o uvakufljenoj knjizi
ima preuzeti sljedei muftija Banje Luke. (GHB, R-8475).

Prema nekim slobodnijim procjenama samo 5% knjinog fonda bosansko-

hercegovakih biblioteka preivjelo je turbulentno XIX i XX stoljee. Knjigu je
pratila sudbina njenih potovalaca i korisnika. Njihovim raseljavanjem i protjeri-
vanjem nestajala je i knjiga kao dragocjen produkt duhovne i materijalne kulture.
Na prostorima Bosne i njenog okruenja unitenje biblioteka, arhiva i muzeja
bilo je cilj, a ne kolateralna teta mnogih ratova. Takav scenarij odigrao se pred
oima svjetske javnosti i u posljednjoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu (1992-95)
kada je, po scenariju kriarskih planera, u plamenu poput kordobskih nestao i
knjini fond sarajevskih biblioteka.

Vakufnama Dervi-pae, sina Bajezidova (Bajezidagia), kojom za potrebe svoje

medrese i biblioteke uvakufljuje 46 svezaka rukopisa iz oblasti erijatskog prava i
tesavufa.
Datacija: Mostar, 15. ramazana 1010/8. marta 1602. godine.
Ovjera: Mustafa, sin Muhamedov, mostarski kadija
Jezik: arapski
Dimenzije: 24x15 cm

64 65
Vakufnama Eli Ibrahim-pae kojom je za biblioteku svoje medrese u Travniku
uvakufio 103 rukopisa (NUB, Rs-713).
Datacija:13. zul-hiddeta 1117/28 03.1706. godine
Ovjera: Agriboz, Mustafa, kadija
Dimenzije rukopisa: 21 x 14 cm
Jezik: arapski
66
Vakufnama Halil-ef. Trepania kojom je u obnovljenoj damiji u Pervane mahali u
Graanici uvakufio biblioteku. (R-8240, fol. 117a-118b)
Datacija: rebiul-evvel 1177/septembar 1763. godine.
Prepisao: Abdulvehhab, muderris u Graanici, 1183/1769. godine
Jezik: osmansko-turski
Dimenzije rukopisa: 21x14 cm
67
Vakufnama Mustafe Babia, miralaja bosanskog, mutesellima sarajevskog i
Biljeka o uvakufljenju iz koje se razumije da je rukopis
banjalukog, kojom je za medresu u Visokom uvakufio biblioteku
uvakufio sam Gazi Husrev-beg (R-2526, fol. 1a).
od 83 knjige/A-1331/TO.
Prijepis djela: 883/1479. godine
Datacija:1256/1840. godina.
Dimenzije rukopisa: 18,5 x 13 cm
Dimenzije: 44,5 x 40 cm
Jezik: arapski
Jezik: osmansko-turski

68 69
Vakufnama ejh Sulejmana, biveg eher-ehaje u gradu Sarajevu, za potrebe
Vakufnama h. Ali Alemdara, sina Huseinovog, Kapa-zade (Kapi) iz Dami-i atik
uenika Sim-zade medrese.
(Careve damije) mahale, kojom uvakufljuje primjerak mushafa za Carevu damiju
Datacija: redep 1204/mart 1790. godine. u Sarajevu. (GHB, R-10).
Prijepis: hafiz Ahmed, sin Ahmedov, 1201/1786. godine Datacija:13. zul-kade 1248/03.04.1833. godine
Dimenzije rukopisa: 16 x 10 cm Dimenzije rukopisa: 42 x 27cm
Jezik: osmansko-turski Jezik: arapski

70 71
Vakufnama Mustafa-pae Babia, miralaja bosanskog, mutesellima sarajevskog i
banjalukog, (GHB, 8475).
Datacija: 19. safera 1262/15. 02.1846. godine.
Prijepis: autograf, nastao 1053/1663. godine.
Dimenzije rukopisa: 26 x 15 cm
Jezik: osmansko-turski
72
Vakufnama Fadil-pae erifovia, sina Mustafinog, kojom uvakufljuje primjerak
mushafa za Carevu damiju u Sarajevu. (GHB, R-09).
Datacija: muharrem 1287/april 1870. godine
Ovjera: lini vakifov peat
Dimenzije rukopisa: 40 x 26,5 cm
Jezik: osmansko-turski
73
Bosanske vakufname - Katalog izlobe

Autori izlobe:
dr Aladin Husi
mr. Osman Lavi

Izdava:
Vakufska direkcija
Gazi Husrev-begova biblioteka

Za izdavaa:
hfz mr. Senajid Zaimovi
dr. Mustafa Jahi

DTP:
Faruk pilja

tampa:
???

CIP