2016

GODISNJAK BZK PREPOROD

Izdava
BZK Preporod Sarajevo

Za izdavaa
Senadin Lavi

Redakcija
Aida Abadi-Hodi, Ismet Buatli, Elvis Fejzi,
Fahira Fejzi-engi, air Filandra, Aladin Husi,
Senadin Lavi, Sead emsovi, Sibela Zvizdi-Meco

Glavni urednik
Sead emsovi
seadsemsovic@hotmail.com

Sekretar redakcije
Isma Kamberovi
ismakamberovic@yahoo.com

Likovno oblikovanje korica

Jasminko Mulaomerovi
Meldijana Arnaut Haselji

Lektura
Indira Pindo

Prijevod saetaka na engleski jezik

Fuada Musli

Prijelom teksta
Meldijana Arnaut Haselji

Klasifikacija lanaka po UDK uraena je u Biblioteci

Instituta za bonjake studije BZK Preporod

Adresa:
Branilaca Sarajeva 30
71000 Sarajevo
Tel./Fax.: 226-511; 215-665
Web: www.preporod.ba
E-mail: preporod@bih.net.ba

asopis je referiran u Central and Eastern

European Online Library: www.ceeol.com

asopis izlazi jedanput godinje

 ISSN 15128180

2016

GODINA XVI
Sarajevo 2016.
 UDK 398.3: 929 Torlak, A.

Alija Torlak: izmeu stvarnosti

i__________________________________
narodnog vjerovanja
Elvir Duranovi
Institut za islamsku
tradiciju Bonjaka
Sarajevo

Alija Torlak jedan je od najpopularnijih junaka osmanskog perioda. Jo za ivota pje-

vale su se pjesme o njegovoj snazi, odvanosti i hrabrosti, a nakon smrti njegov mezar je
postao kultno mjesto muslimana. U ovom radu emo na osnovu dostupnih izvora pokuati
barem djelimino rasvijetliti ivot ovog velikog junaka i narodna vjerovanja muslimana
Torlakovca i Vinca o njemu.
Kljune rijei: Alija Torlak, Torlakovac, Vinac, kina dova, Alija erzelez, Esiri, na-
rodno predanje, turbe Alije Torlaka

Srednjovjekovni Vinac i njegov zatitnik Alija Torlak

atitnik Vinca i zapovjednik vojne posade u tvravi krajem XVI i po-

Z etkom XVII stoljea bio je Ali-aga, sin Mustafin, odnosno na uveni

junak Alija Torlak. To znamo na osnovu Opirnog popisa Bosanskog
sandaka iz 1604. godine, prema kojem je Ali-aga u nahiji Vinac uivao najvei
timar1, koji se sastojao od: ifluka, jednog zemina i dvije mezre2 s ukupnim priho-
dima od 1850 aki.
Inae, srednjovjekovni Vinac ili Vinac na desnoj obali Vrbasa udaljen je ot-
prilike 13 kilometara juno od Jajca. Sudei po tankim zidovima, napravljen je
najkasnije u XIII stoljeu. Pojavom vatrenog oruja zidovi su mu ojaani. ini
se da je u poetku bilo planirano da Vinac bude utvreni dvorac. Meutim, iz-
1
Adem Handi: Opirni popis Bosanskog sandaka iz 1604. Godine, sv I/2. Sarajevo:
Bonjaki institut Zurich Odjel Sarajevo i Orijentalni institut, 2000., str. 445-446.
2
O ifluku, zeminu i mezri pogledaj Uvod u: Adem Handi: Opirni popis Bosanskog..., str.
xxvii-xxviii.

Godinjak 2016/496
 Alija Torlak: izmeu stvarnosti i narodnog vjerovanja

gradnjom Jajca, poetkom XV stoljea, Vinac je postao vojno utvrenje ija je

primarna funkcija bila sprjeavanje napredovanja neprijateljske vojske prema
kraljevskom Jajcu.3 Grad je smjeten na stijeni nadmorske visine 500 metara,
koja se strmo obruava u dolinu. Imao je podgrae, gdje su 1453. godine odmara-
li dubrovaki trgovci na putu ka kralju Tomau u Jajcu. Upravo se te 1453. godine
Vinac prvi put javlja u historijskim izvorima.4 Do 1498. godine, kada su ga Turci
ponovo osvojili, bio je u sastavu Jajke banovine. U osmansko-ugarskim doku-
mentima iz 1503. i 1519. godini navodi se da Vinac pripada Osmanlijama.5 Da li
je Vinac nakon toga neko vrijeme ponovo bio u rukama Ugara, nije nam pozna-
to. Za razliku od Kreevljakovia, Hazim abanovi smatra da jeste potvrujui
podatak Evlije elebija, koji je zabiljeio da su Turci definitivno Vinac osvojili
934/1527-8. godine.6 U defterima se javlja 1562. godine kao utvreni grad i sre-
dite istoimene nahije.7 Evlija elebi je napravio kratku zabiljeku o Vincu, na-
vodei da se u gradu nalazi dizdar, zapovjednik grada, nekoliko vojnikih kua i
Sulejman-hanova damija.8
Damija se nalazila 200 m od utvrenja niz padinu. Danas je na njenom mjestu
sagraena munara. Nakon ukidanja vojne posade, u podgrau Vinca sagraena
je druga damija. Polovinom XX stoljea Mazali je za ovu seosku damiju pod
gradom napisao da je: ...obina s drvenom munarom.9 Krajem XVII stoljea,
1693. godine, zapovjednik grada Vinca bio je ehaja jajakog kapetana. Iste go-
dine popravljana je u to doba ve veoma oronula sultan Sulejmanova damija.10
Vojna posada u Vincu ukinuta je neto prije 1834. godine, jer je popisom inventa-
ra utvrenih gradova na podruju kadiluka Jajce s Bihorom od 05. janura 1834.
godine utvreno da je tvrava Vinac prazna, a da su 4.044 oke baruta prenesene
u jajako utvrenje.11

3
Husref Redi: Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Sarajevo Publishing,
d.d., 2009., str. 212.
4
Hamdija Kreevljakovi: Stari bosanski gradovi. Nae starine, br. 1 (1953)., str. 23.
5
Ibid.
6
Evlija elebi: Putopis: odlomci o jugoslovenskim zemljama. Sarajevo: Sarajevo - Publishing,
1996., fusnota 23., str. 205.
7
Hazim abanovi: Bosanski paaluk, postanak i upravna podjela. Sarajevo: Svjetlost,
1982., str. 178.
8
elebi Evlija: Putopis..., str. 205.
9
oko Mazali: Vinac i Doboj. GZM, nova serija, br. XIII, 1958. str. 236.
10
iro Truhelka:Pabirci iz jednog jajakog sidila. GZM, br. XXX, 1918., str. 161.
11
Hamdija Kreevljakovi: Prilozi povijesti bosanskih gradova pod turskom upravom. POF,
Orijentalni institut u Sarajevu, br. II, 1951., str. 154.

Godinjak 2016/497
DURANOVI

Alija Torlak: izmeu mita i stvarnosti

O velikom junaku Aliji Torlaku u historijskim izvorima nema mnogo podata-

ka. Analizom spomenutog deftera Bosanskog sandaka iz 1604. godine dr. Ismet
Buatli je nagovijestio da je Alija Torlak, po kojem danas nosi ime Torlakovac,
naselje na putu izmeu Jajca i Donjeg Vakufa, ustvari, spomenuti Ali-aga sin
Mustafin.12 On je tada posjedovao ifluk koji je prije njega pripadao njegovom
ocu Mustafi13 pa je naselje kasnije razvijeno na tom podruju po njemu nazvano
Torlakovac. S druge strane, s obzirom na to da se u Torlakovcu nalazi turbe
na mjestu pogibije Alije Torlaka, o emu se do dananjih dana meu mjetanima
Torlakovca njeguje narodno predanje, najverovatnije je naselje dobilo ime po
tom dogaaju, a s ciljem uvanja uspomene na ovog velikog bonjakog junaka.
Neto vie podataka o ivotu i smrti Alije Torlaka zabiljeio je turski pjesnik
Esiri 1629/30. godine. Njegovu poemu o Torlak Aliji na bosanski jezik je preveo
i u Godinjaku BZK Preporod objavio dr. Adnan Kadri, tako da je ovdje nee-
mo navoditi u cijelosti, ve samo krai sadraj.
Esiri pie da je Alija Torlak bio savremenik erzelez Alije. Otac mu je bio Ga-
zija Torlak iz Travnika, u kojem je i Alija roen. U odvanosti i hrabrosti niko mu
nije bio ravan, a pjesme o njegovom junatvu poele su se pjevati jo dok je bio
iv. Jednog dana krenuo je u pratnji prijatelja iz tvrave Ovunde ka Pruscu. Po-
red nekog potoka stao je da predahne i klanja namaz. Odloio je oruje, abdestio
se u potoku i kada je poeo klanjati, na njega su navalili afiri koji su ga ekali
u zasjedi. Njegov saputnik je pobjegao na konju, a nenaoruanog Aliju afiri su
nakon krvave borbe savladali i ubili.14
Prije tekstualne analize Esirijeve poeme o Aliji Torlaku, navest emo i na-
rodno predanje o njemu, a zatim informacije iz njih uporediti s ciljem otkrivanja
dodirnih taaka i utvrivanja istine o ivotu i smrti ovog velikog junaka.
Prema narodnom predanju, Alija Torlak bio je gospodar tvrave Vinac. esto
je tokom XVI stoljea ratovao s Austrijancima i u tim bitkama stekao veliku sla-
vu i ugled. Predstavljao je strah i trepet za Austrijance, pa je car u Beu raspisao
veliku nagradu za njegovu glavu. Jedna baba odala je tajnu afirima da Aliju
mogu ubiti samo dok klanja. Tako si i uinili. Kad je Alija jedne prilike stao da
klanja, katili (ubice) su mu prili s lea i ubili ga. Njegovu odsjeenu glavu od-

12
Ismet Buatli: Kraljevski grad pod sultanima. Jajce: MIZ Jajce, 2011., str. 296.
13
Adem Handi: Opirni popis..., str. 445.
14
Adnan Kadri: Smrt Alije erzeleza i Alije Torlaka u poeziji na osmanskom turskom jezi-
ku. Godinjak, BZK Preporod, god. 10 ( 2010), str. 285-286.

Godinjak 2016/498
 Alija Torlak: izmeu stvarnosti i narodnog vjerovanja

nijeli su u Be. Alija je bez glave skoio na svog konja i doao do Vinca. Tad ga
je ugledala sestra i viknula: Eno moga brata Ale bez glave. Alija je u taj mah
pao s konja. Gdje je pao tu je ukopan. Turbe mu je napravljeno na mjestu gdje je
ubijen, koje je po tom dogaaju dobilo ime Torlakovac.15
Iako su podaci iz epske poezije ili narodnog predanja sa stanovnita historijskih
nauka nepouzdani, oni esto epskom pjesniku ili pripovjedau slue kao osnovna
fabula. Imajui u vidu da je Esirijeva poema o Aliji Torlaku na turskom jeziku za-
biljeena poetkom XVII stoljea i narodno predanje koje je stoljeima njegova-
no meu mjetanima Vica, Torlakovca i okolice, a koji zasigurno nisu poznavali
turski jezik, nastali i razvijali se neovisno jedno od drugog, dodirne take izmeu
njih pruaju vii stepen vjerovatnoe da se tako stvarno i desilo.
U emu se poema o smrti Alije Torlaka i narodno predanje o njemu slau?
Prema narodnom predanju, Alija je bio gospodar Vinca. U pjesmi se, pak, navodi
da je Alija krenuo iz tvrave Ovunce, koju dr. Kadri doslovno prevodi kao Ovu-
nde. Tvrava pod tim imenom je nepoznata. Ovdje se, najvjerovatnije, radi o
utvrenom gradu Vincu, jer su ortografije lokaliteta Ovunce i Vinac dosta sline.
Ako je tako, a nemamo razloga sumnjati u to jer se mjesto pogibije Alije Torlaka
nalazi na putanji opisanoj u pjesmi izmeu Vinca i Prusca, moemo konstatovati
da je Alija Torlak ivio u Vincu.
Esiri dalje pjeva kako je Alija putujui ka Pruscu doao do nekog potoka.
Svom sudrugu dao je da mu priuva oruje, a on je siao u potok da se abdesti.
Tad su ih kauri napali. Njegov sudrug je pobjegao, a Alija je ostao goloruk kraj
potoka, gdje su ga katili ubili i odsjekli mu glavu. I dok se u predanju openito
govori o tome da je Alija ubijen dok je klanjao, pjesma donosi vie detalja o mje-
stu smrti ovog junaka. U pjesmi se navodi da je Alija ubijen pored nekog potoka
dok je iao iz Vinca u Prusac. Torlakovac, naselje nazvano po Aliji Torlaku, smje-
teno je na uu Sokolinskog potoka u Vrbas, u blizini nekadanjeg puta od Vinca
ka Pruscu. Turbe na mjestu pogibije naeg junaka nalazi se neposredno uz potok.
Dakle, ni ovaj navod iz pjesme ne bi se trebao olako odbaciti.
Da je Alija Torlak stvarno ubijen u Torlakovcu, osim po opisu iz poeme, moe
se zakljuiti analogno sluaju Alije erzeleza. Mjesto gdje je Alija erzelez ubi-
jen kasnije je po njemu nazvano Gerzovo. Slino je s Alijom Torlakom. Mjesto
gdje je on ubijen prozvano je Torlakovac. Tako su se Bonjaci u oba sluaja na
identian nain oduili i zauvijek sauvali sjeanje na ovu dvojicu uglednih juna-
ka iz prvih stoljea irenja islama na ovim prostorima.

15
Husein epalo: Kulturno historijski spomenici opine Donji Vakuf. Donji Vakuf: BZK Pre-
porod, 2001., str. 171. i Husein epalo: Legende Prusca aneks. Prusac, 2011., str. 19.

Godinjak 2016/499
DURANOVI

Ostaje nerijeeno pitanje vremena u kojem je Alija Torlak ivio. Na spo-

men-ploi podignutoj nad mezarom Alije Torlaka u Vincu stoji da je ovaj junak
ubijen oko 1650. godine, to odmah moemo odbaciti kao netano, jer je Esiri
Alijinu smrt opjevao 1629/30. godine. U pjesmi se navodi da je ivio u istom sto-
ljeu kada i erzelez, dakle XV stoljeu. Meutim, vidjeli smo da su Turci Vinac
osvojili 1498. godine, dakle osam godina nakon smrti Alije erzeleza. Poto je
Esiri poemu o smrti Alije Torlaka zapisao 1629/30. godine, od stvarnog vremena
smrti Alije do Esirijevog zapisa moralo je protei odreeni niz godina, pa se ini
istinitim navod iz narodnog predanja da je Alija Torlak junak iz kraja XVI i po-
etka XVII stoljea.
Nije nemogue stoga da je Alija Torlak, ustvari, Ali-aga, sin Mustafin, kako to
nagovjetava prof. Buatli. Godine 1604. on je raspolagao s najveim timarom u
nahiji Vinac.16 Te 1604. godine Ali-aga je bio u zrelim godinama, jer se u defteru
uz njegovo ime navode i imena tri njegova sina: Dafer, Mehmed i Bekir, koji
su tada takoer bili u godinama.17 Mogue je da je Ali, do tada poznati junak s
titulom age, nedugo nakon popisa 1604. godine ubijen na svom ifluku, a poto
je bio poznat po hrabrosti i junatvu, vijest o njegovoj smrti brzo se proirila, pa
ju je Esiri dvadesetak godina kasnije mogao zapisati.
Na osnovu komparativne analize informacija iz Esirijeve poeme i narodnog
predanja, oslanjajui se na popis iz 1604. godine, moemo s prilinom sigurnou
zakljuiti da je Ali-aga Torlak ivio i djelovao u Vincu krajem XVI i poetkom
XVII stoljea. S obzirom na titulu koju je imao i posjede koje je uivao, Alija je
obnaao funkciju zapovjednika ovog naselja. Ubijen je kraj potoka u Torlakovcu,
a ukopan je u haremu sultan Sulejmanove damije u Vincu, to takoer potvruje
injenicu da je bio pripadnik vojne posade Vinca.

Dva turbeta Alije Torlaka kao kultna mjesta

Na mjestu gdje je Alija Torlak ubijen u Torlakovcu sagraeno je turbe koje je s

vremenom postalo veoma posjeeno. Ovom velikom junaku napravljeno je turbe
i iznad njegovog mezara u Vincu. I to turbe je svijet obilazio, a za sunih mjeseci
pored njega su uene kine dove.
Alija Torlak je, dakle, kao i Alija erzelez, imao dva, a prema nekim preda-
njima i tri turbeta. Na mjestu njegove pogibije u Torlakovcu pored magistralnog
puta Donji Vakuf Jajce, prije agresije na Bosnu i Hercegovinu nalazilo se prvo

16
Adem Handi: Opirni popis..., str. 445.
17
Ibid.

Godinjak 2016/500
 Alija Torlak: izmeu stvarnosti i narodnog vjerovanja

turbe. Na postolju od sedre bila je drvena ograda do limenog krova. Turbe je

bilo otvorenog tipa. etverovodni limeni krov bio je ukraen drvenim alemom.
Srpsko-crnogorski agresori su turbe zapalili 10. juna 1992. godine.18 Poslije rata,
2010. godine, mjetani su na istom mjestu sagradili novo turbe.

Turbe na mjestu pogibije Torlak Alije u Torlakovcu.

Rije je o potkupolnoj graevini otvorenog tipa. Unutar turbeta nalazi se jedan

nian s natpisom Alija Torlak. Uz ovo mjetani su sagradili jo jedno turbe posvee-
no ehidima Torlakovca poginulim u agresiji na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995.
godine. Pred njihove due svake godine se u Torlakovcu ui ehidski mevlud.
Drugo turbe Alije Torlaka u Vincu mnogo je jednostavnije od onoga u Torla-
kovcu. Sastoji se od mezara ograenog plitkom ogradom od blokova i praznog
prostora predvienog za obavljanje namaza. Prekriveno je limenim krovom na
etiri vode koji se oslanja na etiri betonska stuba.
Na uzglavlju mezara, bez niana, nalazi se ploa s natpisom: Umrli Alija Tor-
lak. Poginuo je klanjajui namaz u Torlakovcu oko 1650. god. Postoje njegova
tri turbeta, i to u Beu, Torlakovcu i Vincu. Ruhina Fatiha. Ovo turbe obnovio je
Kaltak Hasan sa porodicom 1974. god.
Prije nego to je obnovljeno turbe na mezaru Alije Torlaka u Vincu svake go-
dine su jaka kia i led unitavali usjeve i plodove. Od kad je Hasan Kaltak natkrio
turbe 1974. godine, tua vie nije ubijala ljetinu.19
Tree turbe Alije Torlaka bilo je u Beu, gdje je, prema narodnom predanju,
radi obeane nagrade odnesena njegova glava.20
Prema narodnom predanju, Alija Torlak je bio evlija (dobri), a svoj visoki
status kod Boga dokazao je time to je od Torlakovca do Vinca stigao nosei u
rukama svoju odsjeenu glavu. Motiv kefaloforije ratnik koji u ruci nosi svo-
ju odsjeenu glavu sve dok ga neko ne vidi i to glasno ne konstatuje veoma je
prisutan u bonjakim narodnim predanjima o ehidima. Tipian primjer ovog
predanja zabiljeen je u okolici Zenice. U selu Jelini kod Zenice ima turbe za koje
narod pria da je tu bio neki ehid koji se bez glave borio i sjekao neprijatelje.
Neka ena ga je vidjela i rekla: Eno ga bez glave. U tom trenutku on je pao na

18
Husein epalo: Kulturno historijsk ..., str. 171.
19
Intervju autora s Muharemom ef. Deliem, penzionisanim imamom iz Vinca. Datum 29.
mart 2013.
20
Husein epalo: Legende Prusca aneks. Prusac, 2011., str. 19.

Godinjak 2016/501
DURANOVI

zemlju. Gdje god mu je krv pala na zemlju poela je izvirati voda.21 Slino se de-
silo i s Alijom Torlakom kojeg je kako ide bez glave vidjela i to glasno izgovorila
njegova sestra.22 Ne udi, stoga, to su mjetani Vinca od turbeta Alije Torlaka
napravili kultno mjesto na kojem su izvravali odreene vjerske obrede.
Za sunih mjeseci pored turbeta Alije Torlaka ispod starog grada u Vincu uile
su se kine dove. U obredu su, uz imama, uestvovala mektebska djeca. Nakon
podne-namaza imam bi s djecom krenuo ka starom gradu i turbetu. Put je bio ve-
oma teak i strm. Kad bi doli do turbeta, okruili bi ga, a zatim bi prouili kinu
dovu. Nije zapameno da se uila kina dova pored turbeta Alije Torlaka, a da
nije pala kia. Zadnji imam koji je s polaznicima mektebske nastave uio kinu
dovu u Vincu bio je Pruak, Zakir ef. Kania.23

Literatura:

Buatli Ismet: Kraljevski grad pod sultanima. Jajce: MIZ Jajce, 2011.
elebi Evlija: Putopis - odlomci o jugoslovenskim zemljama. Sarajevo: Svjetlost,
1967.
epalo Husein: Kulturno historijski spomenici opine Donji Vakuf. Donji Vakuf:
BZK Preporod, 2001.
epalo Husein: Legende Prusca aneks. Prusac, 2011.
Handi Adem: Opirni popis Bosanskog sandaka iz 1604. godine. sv I/2, Sara-
jevo: Bonjaki institut i Orijentalni institut, 2000.
Kadri Adnan: Smrt Alije erzeleza i Alije Torlaka u poeziji na osmanskom
turskom jeziku. Godinjak BZK Preporod, god. 10 (2010), str. 285-286.
Kreevljakovi Hamdija: Prilozi povijesti bosanskih gradova pod turskom upra-
vom. Prilozi za orijentalnu filologiju, Sarajevo: Orijentalni institut u Sarajevu,
br. II, 1951., str. 154.
Kreevljakovi Hamdija: Stari bosanski gradovi. Nae starine, br. 1 (1953), str. 23.
Mazali oko: Vinac i Doboj. Glasnik Zemaljskog muzeja, nova serija, br.
XIII, 1958., str. 236.

21
Vlajko Palavestra: Historijska usmena predanja iz Bosne i Hercegovine. Baybook Saraje-
vo i Most Art Zemun, 2004. godine, str. 492.
22
Husein epalo: Legende Prusca..., str. 19.
23
Intervju autora s Muharemom ef. Deliem, penzionisanim imamom iz Vinca. Datum 29.
mart 2013.

Godinjak 2016/502
 Alija Torlak: izmeu stvarnosti i narodnog vjerovanja

Redi Husref: Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Saraje-

vo Publishing, d.d., 2009.
Vlajko Palavestra: Historijska usmena predanja iz Bosne i Hercegovine. Saraje-
vo: Baybook Sarajevo i Zemun: Most Art, 2004.
abanovi Hazim: Bosanski paaluk, postanak i upravna podjela. Sarajevo:
Svjetlost, 1982.
Truhelka iro:Pabirci iz jednog jajakog sidila. Glasnik Zemaljskog muzeja,
br. XXX, 1918., str. 161.

TORLAK-ALIJA: BETWEEN REALITY AND FOLKLORE

Elvir Duranovi

Summary

Torlak Alija was one of the most popular heros of the Ottoman period. During his life,
a lot of songs were registered about his strength, courage and bravery, and after his death,
his grave became a cult place for Muslims. In this paper, based on the available sources,
we will try to partially illuminate this great heros life and folklore of Muslims Torlakovac
and Vince about it.
Key words: Torlak-Alija, Torlakovac, Vinac, rainy prayer, erzelez Alija, Esirs, folk
tradition, Torlak-Alijas grave

Godinjak 2016/503