SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

ARHITEKTURA PAMETNIH TELEFONA

SEMINARSKI RAD

Predmet: Terminalni ureaji

Mentor: Sinia Husnjak, mag. ing. traff.
Studentica: Gabriela Barii
JMBAG: 0135237258

Zagreb, listopad 2016.

SADRAJ
1. Uvod ................................................................................................................................................ 1
2. System on a Chip (SoC) .................................................................................................................. 2
3. Centralna procesorska jedinica (CPU) ............................................................................................ 4
3.1DSP (Digital Signal Processor) arhitektura .................................................................................... 4
3.2 SoC i ARM procesori .................................................................................................................... 5
3.3. Usporedba Qualcomm Snapdragon i Nvidia Tegra ...................................................................... 6
3.4. Grafika procesorska jedinica (GPU) ........................................................................................... 7
4. Radna memorija (RAM) .................................................................................................................. 9
5. Zaslon ............................................................................................................................................ 11
5.1 OLED vs LCD LED .................................................................................................................... 11
5.2 Gustoa pixela i refleksija svjetlosti ............................................................................................ 12
6. Baterije pametnih telefona i potronja energije ............................................................................. 14
7. Zakljuak ....................................................................................................................................... 16
Sadraj ................................................................................................................................................... 17
Popis slika ............................................................................................................................................. 18
Popis tablica .......................................................................................................................................... 19
 1. Uvod
Pametni telefon (engl. smartphone) je mobilni ureaj s veim mogunostima za
pohranu podataka i povezanosti od obinog mobilnog telefona. On sa svojim naprednim
operacijskim sustavom povezuje odlike osobnog raunala s mobilnim telefonom. Veina
pametnih telefona mogu pristupiti Internetu, imaju dodirni zaslon, mogu pokretati aplikacije
od nezavisnih proizvoaa i sl. Takoer, veina pametnih telefona u dananjici mogu se
spajati na 4G LTE mreu, imaju razliite senzore i mehanizme mobilnog plaanja.

U ovom seminarskom radu bit e razraene glavne hardverske komponente pametnog

telefona. S obzirom na to da se javlja sve vea potreba za boljim performansama terminalnog
ureaja, potrebna je i bolja memorija, bolja centralna procesorska jedinica, RAM itd., a svi ti
dijelovi bit e detaljno obraeni u iduim poglavljima.

U prvom poglavlju je pojanjen pojam sustava na jednom ipu (System-On-A-Chip) s

njegovim prednostima i manama. Nakon toga detaljnije je objanjena vanost procesora, vrste
procesora te su usporeena dva razliita procesora sa svojim karakteristikama i
performansama. Kako rad procesora ovisi o radnoj memoriji, u etvrtom poglavlju je opisana
njena uloga kao i sve vea potreba da se poveava. U petom poglavlju su opisane tehnologije
koje se koriste za zaslon koji je postao jedan od najvanijih odlija pametnih telefona pri
njihovom odabiru. Za kraj, u estom poglavlju analizira se velika potronja baterije te s
obzirom na to da je napajanje najvea mana pametnih telefona, mogunosti i naini
optimizacije iskoritenja baterije.

1
 2. System on a Chip (SoC)
U zadnjih deset godina integrirani krugovi su postajali sve kompleksniji i skuplji,
stoga je industrija pokuala prihvatiti novi dizajn i metode koje se danas nazivaju system-on-
a-chip (SoC) dizajn, a primjenjuje se u tehnologiji pametnih telefona. Integrirani krug (IC) je
set malih elektronskih krugova koji se nalaze na malom plosnatom komadu (ipu) koji je
napravljen od poluvodikog materijala, najee silikona. Integrirani krug moe biti
napravljen tako malen da na sebi sadri vie milijardi tranzistora. S toga je SoC integrirani
krug koji spaja sve dijelove terminalnog ureaja na jedan ip. SoC se proizvodi tako da se
spoje svi IP (intellectual property) blokovi, jezgre ili virtualne komponente koji su
proizvedeni od strane neovisnih proizvoaa na jedan ip. IP jezgre mogu sadravati ugraene
procesore, memorijske blokove, analogne blokove i dijelove koji mogu podnijeti specifine
procese aplikacija. Odgovarajue softver komponente sadre operacijske sustave, kernel i
drivere ureaja. SoC tehnologija koristi manje energije, jeftinija je i ima viu pouzdanost za
razliku od sustava s vie ipova [3].

SoC se tipino sastoji od 32-bitne centralne procesne jedinice s odvojenom jezgrom za

USB. SoC je optimiziran za efikasno koritenje energije jer u veini sluajeva SoC ima
odvojen izvor napajanja. Najee komponente su: mikroprocesori, memorijski blokovi koji
ukljuuju ROM, RAM, EEPROM i flash memoriju. Ostali elementi SoC-a su periferije i
eksterni interfejsi poput USB-a ili Etherneta [11].

SLIKA 1. ARHITEKTURA SOC-A [11]

2
 Na slici 1. se vidi da je SoC integrirani krug sa sabirnicom koja povezuje razliite
dijelove. S obzirom na to da ne postoji standard, sam proizvoa odluuje o broju i
kompleksnosti dijelova. Dakle, najvea prednost SoC sustava je da su mali i imaju
univerzalnu strukturu [11].

SoC sustav moe biti proizveden razliitim tehnologijama, a najuestalije su:

Potpuno po mjeri (full custom) dizajn integriranih krugova je specificiranje

rasporeda za svaki pojedinani tranzistor i meusobne veze izmeu njih.
Ovakva izvedba potencijalno maksimizira rad ipa i minimizira njeno
podruje, ali je zahtjevan za implementiranje.
Standardna stanica (standard cell) je metoda dizajniranja ASIC (application-
specific integrated circuits) gdje se VLSI (low-levelvery-large-scale
integration) raspored inkapsulira u apstraktnu logiku reprezentaciju kao to je
NAND gate.
Field-programmable gate array (FPGA) je integrirani krug koji je dizajniran
tako da ga konfigurira korisnik ili dizajner nakon proizvodnje. Sastoji se od
poretka programiranih logikih blokova.

3
 3. Centralna procesorska jedinica (CPU)
Procesor (CPU Central processing unit) je glavni dio terminalnog ureaja koji slui
za obradu podataka. Sastoji se od aritmetiko-logike jedinice (ALJ), upravljake jedinice
(UJ) i registara. U aritmetiko-logikoj jedinici se izvode raunske i logike operacije. Zadaa
procesora je dohvaanje podataka iz memorije nad kojima izvrava aritmetike ili logike
operacije. Aritmetike operacije predstavljaju zbrajanje i mnoenje bitova, dok su logike
operacije I, ILI i NE. Upravljaka jedinica upravlja izvoenjem programa i izvodi nadzor nad
komunikacijom izmeu jedinica, dok registri slue za privremenu pohranu instrukcija,
podataka i adresa [4]

Pametni telefoni sve vie poveavaju broj jezgara svojih procesorskih jedinica zbog
potrebe za veim performansama. Ovo je veliki izazov proizvoaima zbog ogranienog
prostora i dizajna samih terminalnih ureaja. Takoer, dva vodea proizvoaa pametnih
telefona ne koriste istu arhitekturu procesora to uvelike utjee na odabir modela krajnjih
korisnika. Za usporedbu, iPhone koristi direktno kernel za izvravanje procesa. S druge
strane, Android radi s virtualnim slojem izmeu procesora i kernela, poznatim kao Virtual
Dalvik Machine (VDM) [12].

3.1DSP (Digital Signal Processor) arhitektura

DSP je specijalizirani mikroprocesor koji se koristio za mobilne ureaje. DSP je
dizajniran na jedinstvenom samostalnom integriranom krugu. Danas je DSP iroko integriran
unutar VLSI (very-large-scale integration) sustava. DSP omoguuju jeftinu i fleksibilnu
arhitekturu za mobilne ureaje. DSP koristi Harvard arhitekturu koja fiziki odvaja pohranu i
signalni put za instrukcije i podatke. Ovo je u kontrastu s Von Neumannovom arhitekturom
gdje su podatci i instrukcije pohranjene u istu memoriju. Kao to je prikazano na slici 2.,
zahtijeva podatkovnu memoriju i memoriju instrukcija kako bi se izvrile instrukcije. DSP
ima odvojenu podatkovnu sabirnicu i sabirnicu za instrukcije to omoguava simultanu
transmisiju. Arhitektura rezultira u manjim ciklusima za izvravanje pojedinane funkcije jer
omoguava visok raspon memorije i vie operacija operanda [3].

4
 SLIKA 2ARHITEKTURA DSP PROCESORA[3]

Pored tradicionalne arhitekture razvile su se i neke moderne DSP arhitekture za

mobilne ureaje. Unaprjeenja DSP arhitekture su via frekvencija i smanjeno koritenje
energije, a najefektivniji su ako mogu podravati paralelno procesuiranje. Takoer, znatno je
poveana snaga obraivanja podataka zbog napretka u proizvodnji samih ipova. Tako je isti
DSP ip 2000. godine pruao 5 GIPS (Giga Instructions per Second), a u 2010. godine se
poveao na 50 GIPS. Arhitektura modernih DSP-a moe se proiriti dupliciranjem jezgara
procesora [3].

3.2 SoC i ARM procesori

Arhitektura procesora mobilnih ureaja je postala jednostavnija s pojavom SoC
dizajna. Potreba za brzim odzivom u mobilnim ureajima moe se rijeiti koritenjem DSP
hibridnog ipa. Smanjenje voltae ipa omoguuje malo koritenje energije za izvoenje
operacija. Visoko integrirana SoC tehnologija s vie jezgara stvorila je bolje performanse, ali
visoka propusnost takvih arhitektura u mobilnim ureajima zahtijeva i unaprjeeniji sustav
brze memorije (cache).

Kako bi se ubrzale operacije na mobilnom ureaju, pojedinane tvrtke vre razliite

prilagodbe. Tako je ARM Ltd. napravila opsenu prilagodbu instrukcijskog dijela tako da je
veina instrukcija kodirana u 16-bita to podrava vie operacija vezanih za itanje i pisanje.
Na slici 3 se vidi utjecaj prilagodbe instrukcija na performanse i iskoritenje memorije.
Prilagodbom 32-bitnih informacija podatkovnog tipa na 8-bitne, uspjeno se povea
iskoristivost memorije i sveukupni rad procesora [3].

5
 SLIKA 3 PERFORMANS I ISKORISTIVOST MEMORIJE [3]

ARM bazirani procesori su najrasprostranjenija vrsta procesora u modernim pametnim

telefonima. ARM je 32-bitni instrukcijski set ija se arhitektura temelji na RISC (Reduced
instruction set computing) arhitekturi. RISC je CPU strategija dizajna koja se temelji na ideji
da pojednostavljeni instrukcijski set prua bolje performanse kad se spoji s arhitekturom
mikroprocesora koji vrei te instrukcije koristi manje ciklusa po instrukciji. ARM holdinzi
omoguuju licence dizajna ipova i prilagoenih instrukcijskih setova neovisnim tvrtkama
poput Applea, Qualcomma i sl., koji dizajniraju vlastite ureaje temeljene na dobivenoj
arhitekturi. Danas je ARM arhitektura glavna hardverska arhitektura za veinu operacijskih
sustava mobilnih ureaja (iOS, Android, Windows Phone, itd.)[3].

3.3. Usporedba Qualcomm Snapdragon i Nvidia Tegra

Qualcomm Snapdragon je vrsta SoC arhitekture procesora. Sagraen je na osnovu
Krait arhitekture procesora koja koristi ARM v7 instrukcijski set, ali je bazirana na
Qualcomm vlastitom dizajnu procesora. Procesori se nazivaju S4 ili aSMP (asynchronous
symmetrical multiprocessing) to znai da je svaka jezgra procesora prilagoavala svoju
brzinu sata i voltau ovisno o aktivnosti pametnog telefona kako bi se smanjilo koritenje
baterije. On integrira LTE (Long Term Evolution) modem i time podrava povezanost izmeu
2G, 3G i 4G LTE mrea te je s time takoer smanjeno troenje baterije i proizvodnja itavog
ureaja gdje je SoC koriten. Ovakva arhitektura ima mogunost dohvaanja i dekodiranja tri
instrukcije po satu. Ardeno grafika procesorska jedinica donosi unaprijeene grafike
performanse, a Hexagon DSP-ovi sniavaju potrebu za energijom za mnoge multimedijske
aplikacije. Snapdragon 800 procesor je dizajniran da omoguuje iznimno brze aplikacije i web

6
pretraivanje, visoku grafiku kvalitetu i due trajanje ivota baterije za pametne telefone.
Snapdragon 800 sadri 4 jezgre koje operiraju na 2.3 GHz to znai da je procesor u
mogunosti vriti etiri radnje s L2 cache od 2 MB [3].

S druge strane, Nvidia Tegra procesori integriraju ARM arhitekturu centralne procesne
jedinice, grafike procesne jedinice, memorije i sl. na jedan paket. Nvidia Tegra 4 procesor je
SoC s etiri jezgre s poveanim GPU jezgrama, brim satnim ciklusom i unaprijeenom
efektivnosti. Kao i Qualcomm Snapdragon, L2 razina cache memorije sadri 2MB. Prema
analizi ARM procesora pokazalo se da Nvidia Tegra procesor pobjeuje nad najboljim
Qualcomm Snapdragon procesorom kad je u pitanju performans. Iako je Nvidia dizajnirana da
tehniki bude bri SoC, Qualcomm Snapdragon imaju bolju iskoristivost energije. Razlog
tomu je to se unutar Tegra 4 procesora nalazi dodatna jezgra s niskom snagom (Cortex A15)
koja je nevidljiva operacijskom sustavu i izvodi pozadinske zadatke kao to je dranje
telefona na standbymodulu kad korisnik, na primjer, slua glazbu kako bi se glavne jezgre
oslobodile tog zadatka [3].

3.4. Grafika procesorska jedinica (GPU)

Grafika procesna jedinica je specijalizirani integrirani krug dizajniran za ubrzanje

izlaza slike na zaslon. Ona je pomoni procesor koji vri grafike izraune i transformacije
tako da centralna procesorska jedinica nije optereena njima. GPU je jako efikasan pri
manipuliranju grafike terminalnog ureaja. Stoga su moderni pametni telefoni, kod kojih
mobilne igrice sve vie guraju granice grafike procesorska jedinica, opremljeni sa sve vie
naprednim setovima ipova gdje je GPU sve vie bitan.

Za razliku od centralnih procesora koji s manje jezgara rade pri viim brzinama,
grafika procesorska jedinica ima mnogo procesnih jezgara koje rade pri niskim brzinama.
Ove jezgre rade dvije razliite funkcije: procesuiranje pixela i procesuiranje najviih toaka
(tjemena). Procesuiranje najviih toaka esencijalno se vodi oko ideje koordiniranih sustava.
GPU vri geometrijske izraune kako bi proizveo dimenzionirani prostor na zaslonu. Rezultat
ovih izrauna su rezultati u dubini i prostornim podatcima u igrici kao i mogunost rotacije u
trodimenzionalnom prostoru. Procesuiranje pixela je jo kompleksnija i zahtjeva jo vie
snage nego tjemena. Ono zahtjeva razliite slojeve i primjenjuje efekte potrebne za stvaranje
razliite teksture potrebne da se dobije najrealistinija mogua grafika. Nakon to su obadva
procesa zavrena, rezultat je prenesen na digitalni ita, u sluaju pametnih telefona, zaslon.

7
Pri igranju igara ovi procesi se dogaaju kontinuirano milijunima puta u sekundi, zbog ega
neki korisnici mogu osjetiti zagrijavanje mobilnog ureaja [13].

8
 4. Radna memorija (RAM)
Memorija sa sluajnim pristupom (engl. Random Access Memory RAM) naziva se
jo i radna memorija, a raunalo je koristi kao glavnu memoriju za privremenu pohranu
podataka. U RAM-u sadraj memorije ostaje sauvan samo dok postoji napajanje.
Karakteristika RAM-a je kratko vrijeme pristupa podatcima neovisno o tome u kojem dijelu
memorije su podatci spremljeni [7].

RAM je kljuni sastav svakog pametnog telefona i ima vitalnu ulogu u performansama
i stabilnosti terminalnog ureaja. Danas zadnji najmoderniji pametni telefoni imaju i do 6 GB
radne memorije kao to je to Asus Zenfone Deluxe 3 ili Lenovo Zuk2 2 Pro, to se odnosi
prvenstveno na mobilne telefone s operacijskim sustavom Android, dok na primjer iPhone 7 i
dalje ima 2 GB RAM-a. Glavna prednost RAM-a je njena brzina. Usporedimo li brzinu
prihvaanja podataka iz SD kartice s brzinom dohvaanja podataka s radne memorije,
procesor moe dohvatiti podatke i do 10 puta bre s RAM-a. Operacijski sustav odreenog
pametnog telefona je zasluan za upravljanje s raspodjelom RAM-a. On e pokuati
maksimizirati rad ureaja tako da e aplikacije i podatke kojima esto korisnik pristupa
postaviti na RAM. inei ove datoteke bliima za pristupanje, krae je vrijeme uitavanja i
time je performans ureaja unaprijeen [5].

Za primjer prednosti radne memorije, uzmimo u obzir aplikaciju za instant dopisivanje

kao to je WhatsApp. Ovakve aplikacije se najee koriste vie puta kroz dan, a zauzimaju
oko 25 MB memorije. Kao to se vidi na tablici 1, ako je aplikacija smjetena na unutarnju
memoriju pametnog telefona, bilo bi potrebno 1.3 sekunda da ureaj uita aplikaciju. Ovakvo
vrijeme bi bilo samo prihvatljivo pri prvom uitavanju aplikacije, no ve pri svakom iduem
bi korisnik bio nezadovoljan. Kako bi se ubrzalo vrijeme uitavanja, operativni sustav
mobilnog ureaja primijeti da se WhatsApp koristi redovito i prebaci tu aplikaciju na RAM.
Tad, da bi se aplikacija ponovno uitala je potrebno samo 0.2 sekunde.

9
TABLICA 1POTREBNO VRIJEME UITAVANJA 25 MB NA RAZLIITIM OBLICIMA MEMORIJE

Oblik memorije Brzina Vrijeme uitavanja 25 MB

RAM memorija 1,066 Mbit/s 0.2 sekunda
Unutarnja memorija (NAND 160 Mbit/s 1.3 sekunda
Flash)
Micro SD kartica 120 Mbit/s 1.7 sekunda
Cloud pohrana (preko 4G) 15 Mbit/s 13 sekunda
Cloud pohrana (preko 3G) 4 Mbit/s 50 sekunda
Izvor: Autor

Korisnici pametnih ureaja s Android operacijskim sustavom mogu upravljati

koritenje RAM-a na svojim ureajima koristei task manager aplikaciju. Unato miljenju da
redovito ienje RAM memorije poboljava rad pametnih telefona, Android je dizajniran
tako da se upravljanje RAM-om vri automatski. Kako bi se maksimizirao rad ureaja,
aplikacije i datoteke kojima se pristupa redovito se uvaju na RAM-u- To minimizira broj
odlazaka u sporiju, unutarnju memoriju. Takoer, RAM koristi istu koliinu energije bez
obzira je li koriten. Pri runom brisanju RAM memorije, mobilni ureaj e morati opet
kopirati podatke iz unutarnje memorije to e usporiti rad ureaja i poveati potronju
baterije [5].

10
 5. Zaslon
Pri odabiru pametnih telefona, jedan od najvanijih dijelova ureaja, za krajnje
korisnike je zaslon. Pametni telefoni se odlikuju dodirnim zaslonom (engl. touchscreen), a
sama tehnologija iza dodirnog zaslona se razlikuje od proizvoaa do proizvoaa.

5.1 OLED vs LCD LED

Glavna razlika izmeu ove dvije tehnologije je ta da LED LCD (Lightemitting diode,
Liquidcrystal display) koriste pozadinsko svjetlo kako bi osvijetlilo pixele dok OLED
(organic LED) tehnologija omoguavam da pixeli sami proizvode svoje svjetlo to se vidi i na
slici 4. To znai da OLED moe kontrolirati svjetlinu pixel po pixel [8].

SLIKA 4RAZLIKA IZMEU LED/LCD I OLED TEHNOLOGIJE [8]

U pametnih telefona s LCD zaslonom, LED LCD koristi LED pozadinsko svijetlo koje
se zapravo nalazi u zaslonu, a ne iza njega. Tada je svijetlo iz LED-a proputeno kroz matricu
koja napaja crvene, zelene i plave pixele. Kad je rije o kontrastu ija se vrijednost gleda u
omjeru svjetline i tame zaslona, prosjeni LCD zaslon ima omjer kontrasta 1000:1 to znai
da je svjetlina tisuu puta svjetlija od crnih. Nasuprot njega, OLED zaslon ima beskonaan
omjer kontrasta jer ist crn zaslon ne bi trebao emitirati svjetlo.

Nadalje, Galaxy Note 4 s OLED zaslonom nema uobiajena tri pod-pixela, nego kao
to se vidi na slici 5, postoje crvene-zelene-plave-zelene malene toke koje onda efektivno
stvaraju dva pixela. Oni nisu ni istog oblika, pa su crvene i plave u obliku dijamanta, a zelene
su manje i ovalnog su oblika. Ovakav raspored se naziva PenTile, a Samsung proizvodi
veinu svojih pametnih telefona s OLED tehnologijom i naziva ih Super AMOLED.

11
 SLIKA 5 IZGLED PIXELA U OLED TEHNOLOGIJI[8]

LCD-i generalno sporije stare od OLED-a, to znai da se u OLED tehnologiji crvene

i plave boje bre propadaju od zelene to moe dalje poremetiti balans boje.

OLED zasloni imaju skoro savrene kutove pogleda, mada se esto primijeti razlika u
nijansi kad se gleda pod velikim kutom, tako na primjer Galaxy Note 4 postane blago plav.
Kod LCD-a kut pogleda ovisi o koritenoj tehnologiji zaslona. to se tie boje ova dva
zaslona, za oba vrijedi da e boja ovisiti o kalibraciji zaslona samog proizvoaa [8].

Takoer, postoje dvije vrste LCD zaslona koje se bitno razlikuju svojom kvalitetom.
Prvi je TFT LCD (Thin Film Transistor) koja je najuestalija vrsta zaslona koritena u
pametnim telefonima. Iako nudi bolju kvalitetu i rezoluciju naspram ranijih verzija LCD
zaslona, njegovi nedostatci su slaba vidljivost pod kutovima te na izravnom svjetlu. Veliki
TFT zasloni troe vie energije, ali su jeftiniji za proizvodnju, pa se esto pronalaze na
jeftinijim pametnim telefonima. Druga vrsta je IPS-LCD (In-Place Switching) koji koristi
znatno manje energije i ima vee kutove pogleda za razliku od TFT. Via rezolucija (640 x
960 pixela) IPS LCD-a se nalazi u Apple iPhone 4 i naziva se Retina Display. Naziv je nastao
jer pixele ne moe individualno identificirati ljudsko oko [15].

5.2 Gustoa pixela i refleksija svjetlosti

Pixeli po inu (engl. Pixels per inch PPI) je mjerna jedinica za gustou pixela
(rezoluciju) elektronike slike ureaja poput monitora raunala ili pametnih telefona.
Generalno gledajui, to zaslon ima vei PPI to je kvaliteta slike vea. Zasloni s 1080p HD
rezolucijama tipino su veliki oko 5 ina, to znai da je gustoa pixela do 300 i 400 [10].

Kad je rije o refleksiji svjetlosti, proizvoai pametnih telefona imaju visok rizik
napraviti zaslon koji nee reflektirati puno svjetlosti. Najbolje rjeenje za to je pronala Nokia

12
sa svojom tehnologijom ClearBlack filter koja se nalazi iznad dodirnog sloja, ali ispod
stakla i ima polarizirajua svojstva. Ovaj filter radi i na AMOLED i na LCD zaslonima, a na
slici je prikazano da se prolaskom kroz razliite slojeve polarizira dok se ne postigne
horizontalna polarizacija. Na kraju, ta vodoravno polarizirana svjetlost udara linearnog
polarizatora te se time potpuno blokira. Samo svjetlo zaslona se ne blokira jer ono proe samo
drugu polovicu puta polarizacije, stoga je na kraju ipak nepolarizirana pa prolazi kroz
posljednji filter [9].

SLIKA 6REFLEKSIJA SVJETLOSTI CBD ZASLONA [9]

13
 6. Baterije pametnih telefona i potronja energije
Danas se pametni telefoni napajaju litij-ionskom baterijom. U ovoj vrsti baterija
tijekom pranjenja litijevi ioni se kreu od negativne elektrode prema pozitivnoj, a suprotan
proces se zbiva prigodom punjenja baterije. Budui da je osnova ove baterije vrlo lagan metal
litij, sama baterija je takoer lagana. Njena prednost je vrlo visoka gustoa energije, a za
razliku od baterija s niklom ne treba je odravati i ivotni vijek joj moe biti od 500 do 1000
ciklusa. Slabost baterije je to to je osjetljiva na prepunjivanje i pretjerano pranjenje te stari
bez obzira na koritenje.

Od same pojave pametnih telefona, na ove ureaje se dodaje sve vie funkcija. Jedan
od najveih problema je taj to vie ipova i vie procesnih ciklusa znai veu potrebu za
energijom iz napajanja. S obzirom na to da se baterije nisu razvijale istom brzinom kao i
potrebe proizvoaa za izumima, danas su baterije postale najslabija karika pametnih telefona.

Tipian pametni telefon dolazi s litij-ionskom baterijom s 860 mAh to otprilike nudi
3 vata energije za izvoenje svih funkcija do idueg punjenja. S ovakvom baterijom laptop bi
izdrao samo 5 minuta, a baterije laptopa danas uspjeno napajaju laptop i vie sati. S druge
strane, osobna raunala bazirana na procesorima x86 poput Core2Duo su visoko optimiziranih
performansi, a njihove L1 i L2 cache razine su jako brze i imaju velik kapacitet za pohranu.
Ovakav procesor ima potrebu za 65 vati energije. Proizvoai pametnih telefona su
zainteresirani za koritenje ovakvih mogunosti, ali problemi s pregrijavanjem i velikom
potrebom za energijom im to ne doputaju u dananjoj tehnologiji. Zbog toga jo uvijek nije
proizveden pametni telefon s x86 arhitekturom procesora. ak i procesori poput Atoma imaju
elektrino uitavanje koje je preveliko za pametni telefon i baterija bi trajala do 10 minuta.
Uzimajui u obzir takve injenice i ogranienja zbog veliine i potronje, hardver pametnih
telefona se razvio u drugom smjeru koristei procesore s niskom energijom i visoko
integrirane ipove [5].

Prema istraivanju iz 2010. godine, najvei dio energije u pametnim telefonima odlazi
na GSM modul i zaslon, ukljuujui LCD panel i dodirni zaslon, grafiku i pozadinsko svjetlo.
Nadalje, istraivanje je pokazalo da je svjetlina pozadinskog svjetla kljuna za odreivanje
potronje energije. Potvreno je da agresivno smanjenje pozadinskog svijetla znatno uteuje
energiju. to se tie GSM modula, on troi i statiku i dinamiku energiju, to znai da samo
odravanje veze s mreom troi znatan udio energije. Tijekom glasovnog poziva GSM u
prosjeku potroi 800mW, ali zatamnjenje pozadinskog svjetla tijekom poziva kao to to ini

14
Android utedi i do 40 % energije. RAM, audio i flash podsustavi su konstantno pokazivali
najmanju potrebu za energijom [1].

Kad je rije o procesorima s vie jezgara, koja su sve vie popularna, potrebno je
znatno unaprjeenje pri modeliranju potronje energije s obzirom na to da je to jedan od
najveih problema moderne tehnologije. Da je zaista tako pokazuje primjer Samsung Galaxy
S3 ija je snaga procesora 2,845 mW to je 2.53 puta ve od maksimalne snage zaslona i 3G
suelja [2].

Na slici 7 se vide rezultati koje prua GSM Arena alat za raunanje trajanja vijeka
baterije. U obzir su uzimane tri varijable: glasovni pozivi, pretraivanje interneta i
pregledavanje videa. Prvi test je glasovni poziv preko 3G mree, imajui na umu da veina
pametnih telefona gasi zaslon pri razgovoru su ugaene i sve ostale aplikacije. Test
pretraivanja interneta je izveden koritenjem automatske skripte koja uitava web stranicu
svakih deset sekundi. Na uitavanim stranicama nije bilo nikakvih elemenata s bljeskom, a
svjetlina zaslona je postavljena na 50%. Na kraju, zadnji test je test pregledavanja videa gdje
se mjerilo koliko dugo je potrebno da ureaj s potpuno napunjenom baterijom doe do 10%
dok se vrti video standardne definicije. Test se zaustavlja na 10% jer tada veina ureaja
zatvara svoje video aplikacije. Svjetlina zaslona je takoer postavljena na 50% i svi su radiji
na ureaju ugaeni, odnosno upaljen je zrakoplovni rad ureaja. Test omoguava podeavanje
razliitog trajanja ove tri radnje, a na slici su prikazani rezultati trajanja baterije za trajanje
svake radnje sat vremena. [14]

Trajanje baterije (h)

Apple iPhone 7 61

Microsoft Lumia 640 LTE 76

Samsung Galaxy S5 83

Apple iPhone 6s Plus 85

Sony Xperia Z3 101

Samsung Galaxy S6 109

0 20 40 60 80 100 120

SLIKA 7 TEST TRAJANJA BATERIJE PAMETNIH TELEFONA [14]

15
 7. Zakljuak
Pametni telefoni sve vie preuzimaju odlike osobnog raunala gdje je cilj da korisnik sa
sobom moe nositi neku vrstu depnog raunala. Potreba za boljim centralnim procesnim
jedinicama i veom radnom memorijom, kako bi se omoguile razne aplikacije na pametnim
telefonima, kao posljedicu imaju i veu potrebu za napajanjem. Naalost, tehnologija koja se
krije iza napajanja i baterija pametnih telefona nije u koraku s procesorima s vie jezgara.
Tako jo uvijek nije iskoriten maksimalan potencijal procesora u pametnim telefonima, a
kapacitet i snaga baterija znatno ovisi o dizajnu hardvera.

Takoer, jedna od najbitnijih stavki pri odabiru pametnog telefona krajnjim korisnicima je
zaslon. Proizvoai s novim tehnologijama omoguuju to realniji i prirodniji prikaz boja te
se poveava kvaliteta doivljaja sadraja i aplikacija.

16
Sadraj

[1] An analysis of power consumption in a smartphone, Aaron Carroll i Gernot Heiser, UK,
2010.
[2] Accurate CPU Power Modeling for Multicore Smartphones, Yifan Zhang, i ostali,
Peking, 2015.
[3] Evolution of Processor Architecturein Mobile Phones, Mahendra Pratap Singh, Manoj
Kumar Jain, Indija, 2014.
[4] Graa i nain rada elektronikog raunala, Hrvoje Gold, Zagreb, 2011.
[5] Smartphone s Hardware Architectures and Their Issues, Rohit Kumar, Lokesh Pawar,
Anurag Aggarwal, Indija, 2014.
[6] System-on-Chip : Reuse and Integration, Resve B. Saleh i ostali, USA; 2006
[7] Raunalstvo (nastavni tekst), Edouard Ivanjko i Mario Mutra, Zagreb, 2016.
[8] OLED vs LCD LED - http://www.trustedreviews.com/opinions/oled-vs-led-lcd
(14.12.2016.)
[9] Nokia display - http://www.oled-info.com/nokia-clearblack-display-cbd (14.12.2016.)
[10] Pixel density - https://en.wikipedia.org/wiki/Pixel_density (14.12.2016.)
[11] SoC - https://www2.informatik.hu-berlin.de/~iks/Studienarbeit/node14.html
(14.12.2016.)
[12] CPU - http://www.nairaland.com/2564943/which-more-important-ram-processor
(29.12.2016.)
[13] GPU in smartphones - https://www.androidpit.com/what-is-a-gpu (29.12.2016.)
[14] Smartphone batteries comparison - http://www.gsmarena.com/gsmarena_lab_tests-
review-751p6.php (29.12.2016.)
[15] Types o displays in smartphones -
http://www.quickonlinetips.com/archives/2011/02/types-of-displays-touchscreens-in-
smartphones/ (29.12.2016.)

17
Popis slika
Slika 1. Arhitektura SoC-a [11].................................................................................................. 2
Slika 2 Arhitektura DSP procesora [3] ....................................................................................... 5
Slika 3 Performans i iskoristivost memorije [3]......................................................................... 6
Slika 4 Razlika izmeu LED/LCD i OLED tehnologije [8] .................................................... 11
Slika 5 izgled pixela u OLED tehnologiji [8] .......................................................................... 12
Slika 6 refleksija svjetlosti cbd zaslona [9] .............................................................................. 13
Slika 7 Test trajanja baterije pametnih telefona14] .................................................................. 15

18
Popis tablica

Tablica 1 Potrebno vrijeme uitavanja 25 MB na razliitim oblicima memorije.................................. 10

19