TO SU EMOCIJE?

Nekoliko rije i o onome to podrazumijevam pod pojmom emocija, terminu o

to nom zna enju kojeg psiholozi i filozofi vode rasprave ve vie od stolje a. U
najdoslovnijem smislu, rje nik Oxford English Dictionary rije emocija definira kao
svaku uzbu enost ili uznemirenost uma, osje aja, strasti; svako estoko ili
uzbu eno mentalno stanje. Ja se rije ju emocija koristim kada elim ozna iti
osje aj i izrazito njegove misli, psiholoka i bioloka stanja te niz sklonosti
djelovanju. Postoje stotine emocija, kao i njihovih mjeavina, varijacija, mutacija i
nijansi. tovie, puno je vie suptilnih razlika me u emocijama nego to za njih
imamo rije i.

Istraiva i se ni danas ne slau oko toga koje se to no emocije mogu smatrati

primarnima - koje su plava, crvena i uta boja osje aja od kojih nastaju sve ostale
nijanse - pa ak ni oko toga postoje li uop e takve primarne emocije. Neki teoreti ari
govore o osnovnim skupinama, premda se svi ne slau ni u tom pitanju. Glavni
kandidati i neki od lanova njihovih skupina jesu:

Srdba: jarost, ogor enost, kivnost, gnjev, ozloje enost, indignacija, uzrujanost,
gor ina, mrnja, uznemirenost, razdraljivost, neprijateljstvo i, moda kao krajnje
vrijednosti, patoloka mrnja i nasilnost

Tuga: alost, bol, neveselost, potitenost, melankolija, samosaaljenje,

osamljenost, o aj i, u patolokim slu ajevima, teka depresija

Strah: tjeskoba, bojazan, nervoza, zabrinutost, konsternacija, zloslutnost,

oprez, strepnja, napetost, uasavanje, strava, jeza; kod psihopatologije, fobija i
panika

Radost: sre a, uitak, olakanje, zadovoljstvo, blaenstvo, slast, zabavljenost,

ponos, senzualni uitak, oduevljenje, zanos, veselje, zadovoljenje, eufori nost,
zaigranost, ekstati nost i, u krajnosti, manija

Ljubav: prihva anje, prijateljska naklonost, povjerenje, ljubaznost, sklonost,

odanost, zanesenost, oboavanje i platonska Ijubav

Za u enost: ok, preneraenost, zapanjenost, zadivljenost

Ga enje: prijezir, omalovaavanje, potcjenjivanje, odvratnost, odbojnost,

mrskost, gnuanje

Stid: osje aj krivnje, neugoda, alost, grizoduje, ponienje, aljenje, jad i

kajanje.

Dakako, ovaj popis ne rjeava sva pitanja o tome kako kategorizirati emocije. Na
primjer, to je s mjeavinama poput ljubomore, varijante srdbe koja u sebi sadri i
tugu i strah? A to je s vrlinama, poput nade i vjere, hrabrosti i opratanja, sigurnosti
i staloenosti? Ili nekima od klasi nih poroka, osje aja poput sumnje, samodopad-
nosti, lijenosti i be utnosti - ili dosade? Ovdje nema jednozna nih odgovora;
znanstvena rasprava o tome kako klasificirati emocije nastavlja se.

11
 Argument u prilog postojanju nekoliko sredinjih emocija djelomi no se oslanja na
otkri e do kojeg je doao Paul Ekman, sa sveu ilita University of California a San
Franciscu, koji je ustvrdio da specifi ne izraze lica za etiri takve emocije (strah,
srdbu, tugu i uitak) prepoznaju pripadnici razli itih kultura irom svijeta, a me u
njima i narodi koji ne poznaju pismo, pa vjerojatno nisu pod utjecajem filma ili
televizije - to govori o njihovoj univerzalnosti. Ekman je fotografije lica koja s
tehni kom precizno u odraavaju takve emocije pokazao pripadnicima ak i tako
udaljenih zajednica kao to je narod Fore na Novoj Gvineji, izolirano pleme u
nepristupa nome gorju koje ivi u kamenome dobu, te je utvrdio da Ijudi u svim
sredinama prepoznaju iste temeljne emocije. Ovu univerzalnost facijalnih izraza
emocija prvi je vjerojatno primijetio Darwin, koji je u tome vidio dokaz za to da su sile
evolucije te signale utisnule u na sredinji iv ani sustav.

U traenju temeljnih na ela, i ja slijedim Ekmana i druge u razmiljanju o

emocijama svrstanim u skupine ili dimenzije, uzimaju i glavne skupine - srdbu,
tugu, strah, uitak, Ijubav, stid i tako dalje - kao tipi ne primjere beskrajnih nijansi
naeg emocionalnog ivota. Svaka od ovih skupina u svome sreditu ima osnovnu
emocionalnu jezgru, iji se srodnici od nje razvijaju u nebrojenim smjerovima mu-
tacijama. U vanjskim su ovojima takvih nakupina raspoloenja, koja su, strogo
znanstveno gledano, znatnije transformirana i traju bitno due od emocije (dok e se
razmjerno rijetko dogoditi da e netko itav dan provesti obuzet arom bijesa, na
primjer, nije rijetko da je netko dugo angrizav, razdraljiv, pri emu se kod njega
lako izazivaju kra i napadaji bijesa). Nakon raspoloenja dolaze temperamenti,
pripravnosti na bu enje odre ene emocije ili raspoloenja zbog kojih je netko
melankoli an, plah ili vedar. A nakon takve emocionalne naravi dolaze pravi
poreme aji emocija poput klini ke depresije ili nepopustljive tjeskobe, kod kojih se
osoba osje a neprestano zarobljenom u otrovnom emotivnome stanju.
________________________________________________________________
_________

Kod osje aja srdbe krv te e u mii e ruku, zbog ega je lake uhvatiti oruje ili
udariti neprijatelja; rad srca se ubrzava, a navala hormona, primjerice adrenalina,
izaziva pulsiranje energije dovoljno snano za odlu nu akciju.

Kod straha krv odlazi u velike skeletne mii e, npr. noge, zbog ega je lake
bjeati - lice postaje posve blijedo, jer se krv iz njega povukla (stvara se osje aj da
se krv sledila). Istodobno, tijelo se posve uko i, makar samo na trenutak, moda
ostavljaju i dovoljno vremena za procjenu je li skrivanje bolja reakcija. Krugovi u
emocionalnim centrima mozga poti u izlu ivanje hormona koji u itavome tijelu
oglaavaju op u uzbunu. Zbog toga tijelo postaje napeto i pripravno za akciju, dok
se pozornost usredoto uje na neposrednu prijetnju, kako bi se to bolje procijenilo
kako je najbolje reagirati.

Me u glavnim biolokim promjenama kod radosti jest i poja ana aktivnost

modanoga centra koji sprje ava pojavu negativnih emocija i omogu uje pove anje
koli ine dostupne energije te stiavanje onih koje poti u zabrinutost. No nema
osobite promjene u fiziologiji, osim mirno e, zbog koje se tijelo bre oporavlja od
bioloke uzbu enosti koja je posljedica uzrujanosti. Ovakav sklop tijelu omogu uje
op e oputanje, a nudi mu i spremnost i snagu za bilo koju zada u koja je
neposredno pred njim, kao i za tenju k mnotvu drugih ciljeva.
 Ljubav, njeni osje aji i spolno zadovoljstvo za posljedicu imaju parasimpati ko
uzbu enje - fizioloku suprotnost mobilizacije koja za posljedicu ima borbu ili
bijeg, a tipi na je za osje aj straha i srdbe. Parasimpati ki obrazac, prozvan i
refleksom relaksacije niz je reakcija itavoga tijela koje stvaraju sveop i dojam mi-
ra i zadovoljstva i omogu uju ostvarivanje suradnje.

Podizanje obrva kod iznena enja omogu uje primanje ireg vizualnog dojma, a
i mrenici daje vie svjetla. Tako mozak prima vie podataka o neo ekivanu
doga aju, zbog ega mu je lake doku iti to se to no doga a i smisliti to je
najbolje poduzeti.

Izraz lica koji pokazuje ga enje jednak je irom svijeta i odailje jednaku
poruku: neto je runog okusa ili mirisa, ili je neugodno u prenesenome smislu. Izraz
lica - gornja usna izvijena ustranu i lagano naboran nos - ukazuje na iskonski
pokuaj, kako je to primijetio Darwin, da se zatvore nosnice pred odvratnim mirisom
ili da se ispljune otrovna hrana.

Glavna je funkcija tuge pomo i u prihva anju velikog gubitka, primjerice smrti
bliske osobe ili velikog razo aranja. Tuga izaziva presuivanje ukupne energije i
elje za svakodnevnim aktivnostima, naro ito za zabavom i uitcima a, kako se
produbljuje i pribliava depresiji, usporava metabolizam tijela. Takvo introspektivno
povla enje prilika je za oplakivanje izgubljenoga ili aljenje za neostvarenom nadom,
za sagledavanje posljedica doga aja po ivot osobe obuzete tugom i, kako se
energija po inje vra ati, planiranje novih po etaka. Mogu e je da su zbog ovog
gubitka energije rastueni - i ranjivi - prvi ljudi ostajali u blizini doma, gdje su bili
sigurniji.

Te prirodne reakcije nadalje oblikuju i nae ivotno iskustvo i kultura. Na primjer,

gubitak voljene osobe op enito izaziva tugu i bol. Ali na in na koji tu alost
pokazujemo - kako se iskazuju osje aji ili kako se sputavaju do trenutka kada e
osoba ostati nasamo - odre uje kultura, kao to ona odre uje i koji e to to no Ijudi u
naem ivotu potpadati pod kategoriju voljenih osoba koje treba oplakivati.

Dugotrajno razdoblje evolucije u kojem su oblikovane ovakve emocionalne

reakcije svakako je bilo obiljeeno stvarno u surovijom od onoga to je ve ina Ijudi
u smislu vrste proivjela tijekom pisane povijesti. Bilo je to vrijeme kada je malo
novoro en adi doivljavalo djetinjstvo, a malo odraslih osoba tridesetu godinu, kada
su grabeljivci mogli napasti u svakom trenutku, kada su hirovite izmjene sua i
poplava zna ile razliku izme u smrti od gladi i preivljavanja. Ali uz pojavu ratarstva i
ak i najrudimentarnijih oblika Ijudskih zajednica, izgledi za preivljavanje po eli su
se iz temelja mijenjati. U posljednjih deset tisu a godina, kada se takav napredak
ve udoma io u itavome svijetu, stisak okrutnih okolnosti koje su Ijudsku vrstu
odlu no drale u aci po eo je poputati.

Upravo zbog istih tih neodlonih okolnosti nae su emocionalne reakcije postale
toliko dragocjenima za preivljavanje; kako su opasnosti malo-pomalo slabjele,
slabjela je i primjerenost sastavnih dijelova naeg emocionalnog repertoara. I dok je
u davnoj prolosti srdba koja na povrinu izbija ve i na najmanji poticaj moda bila
presudna prednost koja je omogu avala preivljavanje, zbog dostupnosti
automatskog oruja trinaestogodinjacima ona je i pre esto bila pogubna reakcija (8.
Kako to kae Paul Ekman: Srdba je najopasnija emocija; me u glavnim
problemima koji razaraju dananje drutvo jest bijes koji se izmakao svakoj kontroli.
To je sada emocija koja se najtee prilago ava jer nas mobilizira i priprema za
borbu. Nae emocije razvile su se u vrijeme kada nismo raspolagali tehnologijom
koja bi nam omogu ila da na njih reagiramo tako snano. U pretpovijesno doba,
kada bi vas odjednom obuzela silna srdba i kada biste na trenutak poeljeli nekoga
ubiti, to ba niste mogli samo tako lako i u initi - me utim, danas je to mogu e.

Naa dva uma

Jednom mi je prijateljica pri ala o svome razvodu, bolnome odvajanju. Njezin
suprug zaljubio se u neku mla u enu s posla i odjednom objavio da je naputa kako
bi po eo ivjeti s tom drugom enom. Uslijedili su mjeseci ogor enog natezanja oko
ku e, novca i starateljstva nad djecom. Sada, nekoliko mjeseci kasnije, pri ala mi je
kako joj se nova neovisnost svi a, kako je sretna zbog toga to je sama. Jed-
nostavno vie ne mislim na njega... uistinu mi nije stalo, rekla mi je. Ali, dok je to
izgovarala, o i su joj se u trenu ispunile suzama.

Takav trenutak sa suzama u o ima lako bi mogao pro i neopaeno. Ali

suosje ajno razumijevanje injenice da ne ije suzne o i zna e da je ta osoba tuna,
unato tome to vas uvjerava u suprotno, in je razumijevanja jednak postupku
otkrivanja zna enja u rije ima otisnutim na stranici knjige. Jedno je djelo
emocionalnog uma, drugo racionalnog uma. U jednom vrlo stvarnome smislu, imamo
dva uma, jedan koji misli i drugi koji osje a.

Ova dva iz temelja razli ita na ina spoznavanja kroz me usobno djelovanje ine
ono to zovemo mentalnim ivotom. Jedan, racionalni um, na in je shva anja kojeg
smo obi no svjesni: kod njega su izraeniji svijest, promiljenost, razmatranje i
analiziranje. No uz njega postoji i drugi sustav spoznavanja: impulzivan i snaan,
katkada i nelogi an - emocionalni um. (Podrobniji opis karakteristika emocionalnoga
uma prona i ete u Dodatku B).

________________________________________________________________
________