Você está na página 1de 4

KADA SPOZNAJA NIJE DOVOLJNA

Na jednu dimenziju osobne inteligencije u Gardnerovim se prikazima _esto

ukazuje, no nju se ipak malo istrauje: rije_ je o ulozi emocija. Moda je uzrok tome,

kako mi je to napomenuo Gardner, _injenica da njegov rad toliko po_iva na modelu

uma kakav nudi spoznajna znanost. Odatle i njegov pogled na ove inteligencije koji

naglaava spoznaju - razumijevanje samog sebe i drugih u motivima, radnim

navikama i primjena tih spoznaja u upravljanju vlastitim ivotom i slaganju s drugima.

Ali, poput kinesteti_kog svijeta, u kojem se fizi_ka iznimnost manifestira neverbalno, i

svijet emocija iri se izvan granica jezika i spoznaje.

I premda u Gardnerovim opisima osobnih inteligencija ima i vie nego dovoljno

prostora za uvid u me_uigru emocija i na_ine na koje je njima mogu_e ovladati,

Gardner i njegovi suradnici nisu se detaljno pozabavili ulogom osje_aja u tim

inteligencijama, nego su se usredoto_ili na spoznaje o osje_aju. Zbog takva teita,

moda i nehotice, neistraeno ostaje _itavo more emocija zbog kojih su unutarnji

ivot i me_uljudski odnosi tako kompleksni, toliko fascinantni i nerijetko zbunjuju_i.

Tako jo treba otkriti i smisao u kojem postoji inteligencija u emocijama i smisao u

kojem inteligencija moe biti unijeta u emocije.

Gardnerov naglasak na kognitivnim elementima u osobnim inteligencijama

odraava duh vremena u kojem su njegovi psiholoki stavovi nastali. Pretjerano

naglaavanje kognitivnoga, _ak i na podru_ju emocija, u psihologiji je, djelomi_no,

posljedica slu_aja u povijesti te znanosti. Negdje oko sredine ovoga stolje_a

akademskom psihologijom dominiraju bihevioristi u liku B.F.Skinnera, koji je drao

1
da se jedino ponaanje koje je mogu_e promatrati objektivno, izvana, moe

prou_avati sa znanstvenom to_no_u. Bihevioristi su _itav unutarnji ivot, uklju_uju_i

i emocije, izbacili iz znanstvenih razmatranja.

A onda, s dolaskom kognitivne revolucije krajem ezdesetih, fokus psiholoke

znanosti premjestio se na na_in na koji um registrira i pohranjuje informacije te na

narav inteligencije. No emocije su i dalje bile izvan dosega znanosti. Me_u

kognitivnim znanstvenicima uobi_ajeno se dralo da inteligencija zna_i hladno,

objektivno obra_ivanje podataka. Ona je hiperracionalna, neto poput g. Spocka iz

Zvjezdanih staza, arhetipskog lika koji simbolizira gole informacijske bitove

neuprljane osje_ajima, utjelovljuju_i zamisao prema kojoj emocije nemaju nikakva

mjesta u inteligenciji i samo nam zamu_uju sliku o mentalnome ivotu.

Kognitivne znanstvenike koji su prihvatili ovakav stav zavela su ra_unala kao

operativni model uma. Pritom su zaboravljali da je, u stvarnosti, wetware* mozga

preplavljen neurednom, pulsiraju_om i vlanom mjeavinom neurokemikalija, ni po

_emu sli_nom sotoniziranom, urednome silikonu koji je stvorio glavnu metaforu za

um. Naj_e_im modelima kojima kognitivni znanstvenici objanjavaju na_ine na koje

um obra_uje informacije nedostajalo je prihva_anje _injenice da razum vode osje_aji,

koji ga, tovie, mogu posve preplaviti. Kognitivni je model u tom smislu osiromaeni

pogled na rad uma, pogled koji ne uspijeva objasniti Sturm and Drang osje_aja koji

intelektu daje okus. Kako bi ustrajali pri ovakvu stavu, i sami kognitivni znanstvenici

morali su, kada je rije_ o njihovim modelima uma, zanemariti vanost koju su za te

modele imala njihova osobna nadanja i strahovi, njihove bra_ne razmirice i

profesionalne zavisti - prave bujice osje_aja koji ivotu daju okus i dinami_nost, i koji

u svakom trenutku utje_u na to kako se (i koliko dobro ili loe) informacije obra_uju.

2
wetware - prema hardware, software; wet - mokar, vlaan -prim. prev.

Iskrivljena znanstvena slika emocionalno praznog mentalnoga ivota - koja je

vladala posljednjih osamdeset godina istraivanja inteligencije - malo-pomalo se

mijenja kako psihologija po_inje raspoznavati sredinju ulogu osje_aja u razmiljanju.

Nekako poput novog Spocka koji se u filmu Zvjezdane staze: nove generacije zove

Data, psihologija po_inje cijeniti snagu i prednosti emocija u mentalnome ivotu, kao

i njihove opasnosti. Na posljetku, Data uvi_a (i zbog toga bi bio razo_aran, da je bio

u stanju osjetiti razo_aranje) kako njegova hladna logika ne uspijeva do_i do

ispravnog ljudskog rjeenja. Naa je ljudskost najo_itija u naim osje_ajima; Data

eli osje_ati, svjestan toga da mu nedostaie neto vrlo vano. eli prijateljstva,

odanost; kao limenom liku u _arobnjaku iz Oza, nedostaje mu srce. Bez smisla za

lirsko koji donose osje_aji, Data moe svirati glazbu ili pisati poeziju s tehni_kom

virtuozno_u, ali ne moe osjetiti njihovu strast. Pouka koju moemo izvu_i iz

njegove _enje za samom _enjom glasi da su vie vrijednosti ljudskoga srca - vjera,

nada, odanost, ljubav - posve isklju_ene iz hladnog kognitivnog pogleda na

stvarnost. Emocije oboga_uju; model uma koji ih izostavlja osiromaen je.

Kada sam Gardnera pitao zbog _ega toliko naglaava misli o osje_ajima, ili

metaspoznaju, vie nego same emocije, priznao mi je da je bio sklon razmatranju

inteligencije na kognitivan na_in, ali je rekao: Kada sam prvi put pisao o osobnim

inteligencijama, doista sam mislio na emocije, naro_ito u svome konceptu

intrapersonalne inteligencije - jedna od komponenata jest postizanje emocionalnog

sklada sa samim sobom. Za interpersonalnu inteligenciju vitalni su signali

instinktivnih osje_aja koje primate. No kako se razvijala u praksi, teorija viestruke

inteligencije napredovala je i sada se vie bavi metaspoznajom - odnosno svije_u

o vlastitim mentalnim procesima - a manje _itavom lepezom emocionalnih

3
sposobnosti.

Unato_ tome, Gardner priznaje da ove sposobnosti koje se odnose na emocije i

opho_enje s Ijudima imaju presudnu vanost u rjeavanju problema na koje

nailazimo u svakodnevnome ivotu. On nadalje isti_e da velik broj osoba s

kvocijentom inteligencije 160 radi za ljude _ija inteligencija odgovara razini 100, u

slu_aju da ti prvi ne raspolau osobitom intrapersonalnom inteligencijom, a da su ti

drugi u tome vrlo jaki. A u svakodnevnome svijetu nema vanije inteligencije od

interpersonalne. Ako je nemate, loe _ete odabrati bra_nog partnera, posao i tako

dalje. Djecu u koli moramo podu_avati osobnim inteligencijama.