UDK 721+697.9:69.009.182 Primljeno 7. 10. 2005.

Analiza prirodne ventilacije

u zgradama
Mijo Zagorec, Petar Donjerkovi
Kljune rijei M. Zagorec, P. Donjerkovi Struni rad
zgrada, Analiza prirodne ventilacije u zgradama
prirodna ventilacija,
mehanika ventilacija, Polazi se od vanost klime u prostorijama u kojima borave ljudi. Opisano je znaenje ventilacije i
klima u prostoriji, odabira vrste ventilacije u zgradama i dani su prijedlozi za poboljanje prirodne ventilacije u
tehniki propisi, zgradama. Pokazano je da nai tehniki propisi za projektiranje i izvedbu prirodne ventilacije u
usklaivanje propisa zgradama nisu usklaeni s tehnikim propisima za utedu energije, toplinsku zatitu i zatitu od buke u
zgradama. Preporuuje se usklaivanje naih tehnikih propisa s tehnikim propisima EU.

Key words M. Zagorec, P. Donjerkovi Professional paper

building, Analysis of natural ventilation in buildings
natural ventilation,
mechanical ventilation, The paper starts by emphasizing significance of climate in rooms destined for human habitation. The
room climate, significance of ventilation and selection of ventilation type in buildings is described, and proposals are
technical regulations, given for improving natural ventilation in buildings. It is shown that our technical regulations for the
harmonization of design and realization of natural ventilation in buildings have not been harmonized with technical
regulations regulations for energy savings, thermal protection and noise protection in buildings. The authors
recommend harmonization of our technical regulations with those applied in the EU.

Mots cls M. Zagorec, P. Donjerkovi Ouvrage professionel

immeuble, Analyse de la ventilation naturelle dans les immeubles
ventilation naturelle,
Au dbut de l'ouvrage, l'accent est mis sur l'importance du climat dans les pices destines
ventilation mcanique,
l'habitation humaine. L'importance de la ventilation et de la slection du type de ventilation est dcrite,
climat dans la pice,
et les recommandations sont donnes pour l'amlioration de la ventilation naturelle dans les immeubles.
rglements techniques,
Il est dmontr que nos rglements techniques pour l'tude et la ralisation de la ventilation naturelle
harmonisation des
dans les immeubles ne sont pas harmoniss avec les rglements techniques pour l'pargne d'nergie, la
rglements
protection thermique et la protection contre bruit dans les immeubles. Les auteurs prconisent une
harmonisation de nos rglements techniques avec ceux appliqus dans l'UE.

. , .
,
,
, .
,
, . ,
,
, .
EU.

Schlsselworte M. Zagorec, P. Donjerkovi Fachbericht

Gebude, Analyse der natrlichen Belftung in Gebuden

natrliche Belftung, Der Ausgangspunkt des Artikels ist die Wichtigkeit des Klimas in Rumen in denen sich Menschen
mechanische Belftung, aufhalten. Es ist die Bedeutung der Belftung und der Auswahl der Belftungsart in Gebuden
Raumklima, technische beschrieben, und dabei sind Vorschlge fr die Besserung der natrlichen Belftung in Gebuden
Vorschriften, dargelegt. Man zeigt dass die kroatischen technischen Vorschriften fr Entwurf und Ausfhrung der
Harmonisierung der natrlichen Belftung mit den technischen Vorschriften fr Energiesparung, Wrme- und Lrmschutz in
Vorschriften Gebuden nicht in Einklang gebracht sind. Man empfielt die Harmonisierng der kroatischen
technischen Vorschriften mit denen der EU.

Autori: Mr. sc. Mijo Zagorec, dipl. ing. gra., Institut graevinarstva Hrvatske; prof. dr. sc. Petar Donjerkovi,
dipl. ing. str., Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb

GRAEVINAR 58 (2006) 5, 385-393 385

Ventilacija u zgradama
1 Uvod
Zadaa ventilacije u zgradama jest stalna zamjena one-
ienog zraka iz prostorija, osobito onih bez prozora,
svjeim zrakom iz slobodne atmosfere radi odravanja
higijenske klime potrebne za zdrav i udoban boravak.
Budui da u nas jo uvijek nema odgovarajuega tehni- osjeaj udobnosti i neudobnosti ljudskog tijela, zatita
kog propisa za ventilaciju u zgradama, u posljednje je
vrijeme dolo do nekoliko sluajeva trovanja pri grija-
nju stanova ureajima s otvorenim plamenom, kao to
su kamini i sobne pei.
Smatra se da je velik dio uzroka tome u injenici to se
pri izgradnji zgrada previe vodi rauna o tome da zbog
prekomjerne izmjene zraka zimi tijekom grijanja ne bi
dolo do nepotrebnih ventilacijskih gubitaka topline iz
grijanih prostorija zgrade, a da se pritom ne misli dovoljno
o injenici je li kod zatvorenih prozora i balkonskih vra-
ta u prostorijama osigurana najmanja higijenski potreb-
na koliina svjeeg zraka nunog za zdrav boravak lju-
di. To se smatra posebno vanim zato jer je Pravilnik o
tehnikim mjerama i uvjetima za provjetravanje u stam-
benim zgradama prestao vrijediti krajem 1987. godine, a
da jo do danas nije donesen novi odgovarajui tehniki
propis odnosno HRN. Meutim, donoenjem novog Teh-
nikog propisa o utedi toplinske energije i toplinskoj
zatiti u zgradama >1@ uinjen je velik napredak u tom
smislu, jer je tim Propisom odreen najmanji potreban
broj izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom.
2 Klima prostorije i njezino djelovanje na ljude
Klima je karakteristian tijek stanja atmosfere (srednje
kratkotrajne i srednje dugotrajne promjene) na jednome
mjestu >2@.
Klima prostorije jest klima kod koje su graevine djelo-
mice ili potpuno odvojene od neposrednog djelovanja
vanjske klime >2@. Klimu prostorije odreuju: tempera-
tura zraka, vlanost zraka, brzina strujanja zraka, broj
izmjena svjeeg zraka u prostoriji, razina buke, rasvjeta
te temperatura unutarnjih povrina zidova, podova, stro-
pova i namjetaja. Najpovoljniji su parametri klime prosto-
rije s obzirom na ljudski organizam oni koji, s jedne strane,
termikoj regulaciji organizma nameu najmanje zahtje-
ve i, s druge strane, osiguravaju stalnu opskrbu svjeim
zrakom.
Mikroklima jest klima u volumenu ije su dimenzije re-
da veliine 101 do 104 mm >2@.
Prouavanjem djelovanja klime prostorije na ljudski or-
ganizam bavi se fiziologija stanovanja. Fiziologija stanova-
nja jest interdisciplinarno znanstveno podruje koje izu-
ava ponaanje i reakcije ljudskog organizma u stambe-
nim prostorijama >3@. Cilj i svrha fiziologije stanovanja
jest stjecanje znanstvenih preporuka za usklaivanje stam-
386
M. Zagorec, P. Donjerkovi
benih prostorija, graevnih elemenata i graevnih insta-
lacija u zgradama ljudskim potrebama koje su viestru-
ke naravi: fizioloke, psiholoke i socijalne naravi.
U parametre klime prostorije koji djeluju na ljude ubra-
jaju se: izmjena topline izmeu ljudskog tijela i okolia,
od vlage, grijanje prostorija, prozori i/ili balkonska vrata
i ventilacija prostorija.
2.1 Izmjena topline izmeu ljudskog tijela i
okolia
Ljudsko tijelo kao izvor topline izmjenjuje sa svojim
okoliem toplinu na 4 naina: kondukcijom (voenjem),
konvekcijom (strujanjem), radijacijom (zraenjem) i is-
paravanjem znoja na koi (znojenjem) >3@.
Prenoenje topline kondukcijom jest prijenos neposred-
nim dodirom tijela s elementima zgrade (pod i zidovi),
namjetajem i predmetima u stanu. Takav nain prijeno-
sa topline ovisi o toplinskoizolacijskim svojstvima ma-
terijala s kojim tijelo dolazi u trajniji neposredan dodir.
Prenoenje topline konvekcijom jest prijenos topline s
ljudskog tijela na zrak u prostoriji i od zraka na tijelo,
ovisno o temperaturi i strujanju zraka, i iznosi prosjeno
25%-30% od ukupnog prenoenja topline s tijela.
Prenoenje topline radijacijom jest prijenos s ljudskog
tijela na okolne zidove i predmete, i to ak 40% do 60%
od ukupnog prenoenja topline s tijela, a ovisi o tempe-
raturi obodnih povrina.
Prenoenje topline isparavanjem vode iz tijela ovisi o
temperaturi i relativnoj vlanosti zraka u prostoriji i pros-
jeno jest 25% od ukupnog prenoenja topline s tijela.
Zato je pri vioj temperaturi znojenje vee, a pri nioj je
temperaturi manje.
2.2 Osjeaj udobnosti i neudobnosti ljudskog
tijela
Za ponaanje ljudskog tijela, ovisno o spomenutim fizi-
kalnim initeljima, vaan je osjeaj udobnosti i neudob-
nosti koji regulira ponaanje tijela ovisno o prilikama u
kojima se ono nalazi >3@. Osjeaj neudobnosti moe se
poveati od najobinijeg osjeaja dosade pa sve do os-
jeaja munine, ovisno o veliini poremeaja toplinskog
gospodarstva ljudskog tijela. Taj je osjeaj smislena bio-
loka regulacija koja ljudima ili ivim biima nareuje
da organizam treba poduzeti potrebne mjere za ponovnu
uspostavu poremeene ravnotee u toplinskom gospodar-
stvu tijela. U tu svrhu ivotinje trae zaklon od preko-
mjerne topline ili hladnoe, a ljudi prikladnu odjeu i
ostale tehnike mogunosti (grijanje ili hlaenje, venti-
laciju i dr.).
GRAEVINAR 58 (2006) 5, 385-393
M. Zagorec, P. Donjerkovi
Prema tome udobna je klima u stambenim i radnim pros-
torijama zgrada nuna pretpostavka za ouvanje zdravlja
i pune radne sposobnosti. Za ugodno stanovanje najva-
nije su sljedee preporuke:
1. Temperatura zraka zimi u stambenim bi prostorija-
ma trebala biti (21 r 1) qC. Ta temperatura mora biti
u granicama od 20 do 23 qC. U ostalim bi prostorija-
ma temperatura trebala biti izmeu 18 qC i 20 qC.
Ljeti su ugodne temperature izmeu 24 qC i 26 qC, a
odreuju se iz izraza (1):
-P = (-v + 20)/2 (1)
gdje znae:
-P - temperatura zraka u prostoriji, u qC
-V - temperatura vanjskog zraka, u qC
2. Srednje povrinske temperature obodnih graevins-
kih elemenata prostorije (zidovi, pod i strop) trebale
bi po mogunosti biti istog reda veliine kao i tempe-
ratura zraka. Odstupanja srednje temperature obod-
nih elemenata od temperature zraka ne smiju iznositi
vie od 2qC do 3qC, a temperatura od pojedinanih
obodnih povrina ne vie od 3qC do 4 qC.
3. Zimi je udobna relativna vlanost zraka od 40% do
50%, a ljeti (50 r 5)%. Vrijednosti ispod 30% medi-
cinski su nepoeljne jer imaju za posljedicu isuiva-
nje dinih putova.
4. Strujanje zraka na radnome mjestu (biozona pri radu
ili odmoru) trebalo bi biti od 0,1 do 0,3 m/s, ovisno
o aktivnosti korisnika, jer vee strujanje moe uzro-
kovati dizanje praine i dr.
2.3 Zatita od vlage
Radi zatite od pojave vlage na zidovima, pri projektira-
nju, graenju i tijekom uporabe zgrada valja poduzeti
sljedee mjere:
x vanjski zidovi na sjevernoj strani zgrade kao i ravni
krovovi moraju biti toliko toplinski izolirani da bi se
sprijeila pojava kondenzacije vodene pare na
unutarnjoj povrini zida zgrade, tj. da bude ispunjen
uvjet:
-i ! ts (2)
gdje su:
-i - temperatura na unutarnjoj povrini obodne gra-
evinske konstrukcije, qC
ts - rosite (toka roenja), qC; (rosite, u smislu
HRN U.J5.001, jest temperatura na kojoj parci-
alni tlak vodene pare u zraku odgovara tlaku
zasienja Ps na toj temperaturi) uz sjeverne zi-
dove zgrade ne smije se postavljati velikoplo-
GRAEVINAR 58 (2006) 5, 385-393
Ventilacija u zgradama
ni namjetaj, da bi se osigurala odgovarajua
temperatura na unutarnjoj povrini zida prirod-
nim strujanjem zraka (ormari, kreveti, komode,
krinje i dr.), jer se iza namjetaja na zidovima
lako skuplja vlaga i stvara plijesan,
x svaka prostorija u razdoblju grijanja mora se svako-
ga dana vie puta prozraiti da bi se smanjilo povie-
nje vlage nastale u graevnim materijalima i namje-
taju
x sve prostorije u stanovima moraju se grijati vlastitim
pojedinanim sobnim ili centralnim ogrjevnim tijeli-
ma (nikako se ne smiju grijati posredno iz susjednih
prostorija)
x vodena para iz kuhinje, kupaonice i praonice mora
se s pomou odgovarajue dimenzioniranih ventila-
cijskih ureaja (propisani broj izmjena svjeeg zraka)
odvoditi u atmosferu iznad krova zgrade.
2.4 Grijanje prostorija
Osnovni zahtjevi koje treba uzeti u obzir pri izboru sus-
tava grijanja u stanovima sa stajalita medicine i fiziolo-
gije stanovanja jesu:
x grijanje u stanovima mora biti takvo da u svakoj pros-
toriji gdje borave ljudi temperature budu u granica-
ma udobnosti koje su odreene u normama ovisno o
namjeni prostorije
x vanjske povrine ogrjevnog tijela trebaju biti to ve-
e radi povoljnijeg prenoenja topline radijacijom i
konvekcijom
x ogrjevni elementi ne smiju odavati previsoke tempe-
rature zbog prljanja zida i stropa (uz te elemente i
iznad njih) prainom koja se nalazi u zraku prostori-
je, ienje grijaih tijela od praine treba biti jedno-
stavno
x regulacija grijanja mora biti jednostavna, laka, u funk-
ciji vanjske temperature i namjene prostorije.
Napominjemo da su tehniki zahtjevi glede utede top-
linske energije i toplinske zatite koje treba zadovoljiti
pri projektiranju novih i rekonstrukciji i adaptaciji pos-
tojeih zgrada grijanih na unutarnju temperaturu viu od
12 qC, sadraj projekta zgrade u pogledu utede toplins-
ke energije i toplinsku zatitu, iskaznicu potrebne topli-
ne za grijanje zgrada te odravanje zgrada, propisani u
novom Tehnikom propisu o utedi toplinske energije i
toplinskoj zatiti u zgradama >1@.
2.5 Prozori i/ili balkonska vrata
Prozori i/ili balkonska vrata uvelike utjeu na klimu
prostorije. Naime, zimi su prozori hladne povrine, a
ljeti zbog propusnosti topline od suneva zraenja imaju
387
Ventilacija u zgradama M. Zagorec, P. Donjerkovi

za posljedicu zagrijavanje prostorija (efekt staklenika). pui tada treba osigurati i do 40 (m3 h-1/osoba) i vie.
Tehnikim propisom o utedi toplinske energije i Meutim, drugi je zahtjev izraen kao broj izmjena zra-
toplinskoj zatiti u zgradama, Prilog C, odreeni su za ka u prostoriji u jednome satu najee u uporabi. Prema
prozore, balkonska vrata i krovne prozore zahtjevi o tom je zahtjevu odreen najmanji broj potreban za izmjenu
zrakopropusnosti, koji su prikazani u tablici 1. svjeeg zraka u jednome satu za stambene prostorije, i
Tablica 1. Razredi zrakopropusnosti sljubnica prozora, to ovisno o funkciji prostorije >1, 3, 4, 5@.
balkonskih vrata i krovnih prozora >1@
3 Zahtjevi za ventilaciju u zgradama
R. Br. Razred zrakopropusnosti prema
Tehnikim propisom o utedi toplinske energije i toplin-
br. katova HRN EN 12207-1:2002 (Razred 1.
skoj zatiti u zgradama propisano je da zgrada mora biti
zgrade je najvee zrakopropusnosti, a
projektirana i izgraena na nain da se osigura namanje
razred 4. najmanje)
provjetravanje prostora zgrade koje je potrebno:
1. do 2 kata 2.
- da se ne bi ugrozili higijena i zdravstveni uvjeti
2. vie od 2 3.
- radi iskoritavanja ureaja za grijanje s otvorenim pla-
Posebno elimo ukazati na problematiku koja nastaje menom.
ljeti, tj. u toplije doba godine kada se zbog povienja
temperature u prostoriji otvaraju prozori, pa se time gu- Meutim, prema dosadanjim se iskustvima smatra da
bi njihova funkcija zatite od vanjske (uline) buke. ispravna ventilacija u grijanim prostorijama zgrada mo-
ra zadovoljiti tri bitna zahtjeva:
Iako je prozraivanje kroz prozore najjednostavniji na-
- osigurati najmanji potreban broj izmjena zraka radi
in ventiliranja, ipak takvu ventilaciju ne treba stalno
higijene i zdravstvenih uvjeta
primjenjivati ni zimi ni ljeti. Naime, za jakih vjetrova,
da bi se sprijeio efekt propuha, prozore valja zatvarati. - boravka u prostorijama,
Nadalje, esto obnavljanje svjeeg zraka otvaranjem - odvoditi oneieni zrak u atmosferu iznad krova
prozora je neudobno jer se na taj nain nepotrebno gubi zgrade
toplina iz grijanih prostorija (ventilacijski gubitak topline). - ograniiti prekomjeran broj izmjena zraka zbog sma-
njenja ventilacijskih gubitaka
2.6 Ventilacija prostorija
- topline >1, 3, 4, 5@.
Zrak u prostorijama u kojima borave ljudi zagauje se
poradi: 3.1 Najmanji broj potrebnih izmjena zraka
- isparavanja i pojave neugodnih mirisa Ventilacijom se kod zatvorenih vrata, prozora i/ili bal-
- stvaranja vodene pare od disanja i znojenja konskih vrata mora osigurati higijenski najmanja potrebna
- puenja izmjena zraka u prostorijama zgrada. Prema podacima
iz strune literature najmanji broj potrebnih izmjena zra-
- proizvodnje ugljinog dioksida i smanjenja kisika
ka prikazan je u tablici 2.
- kontaminacije s bakterijama i virusima
- oneienja zraka izvana ili zbog aktivnosti u Tablica 2. Najmanji broj potrebnih izmjena zraka u jedinici
prostoriji. vremena ovisno o vrsti i visini prostorije >5@
Budui da prve etiri vrste zagaivanja potjeu od ljudi, Broj potrebnih izmjena zraka u satu
proizlazi da su ljudi osnovni zagaivai zraka u Vrsta prostorije ovisno o visini prostorije [h -1]
prostorijama zgrada. Kao najvanija i najdjelotvornija 3, 0 m 2, 8 m 2, 6 m 2, 4 m
mjera za odravanje istog zraka u prostorijama jest Pojedinane garae 3 5 5 6
ventilacija prostorija, koja znai zamjenu oneienog Kuhinje (za vrijeme 15 25 30 30
zraka iz prostorija sa svjeim vanjskim zrakom. Postoje kuhanja)
dva osnovna zahtjeva za ventilaciju prostorija: Kupaonice 4 7 8 8
Spremita za 10 20 25 30
- volumen svjeeg zraka u jedinici vremena po jednoj
namirnice
osobi Q (m3 h-1/osoba),
Praonice rublja 5 9 12 15
- broj izmjena zraka u jednom satu n (h-1). Sobe za rad i boravak 3 4 4 5
Prema prvom je zahtjevu odreeno, da za jednog ovje- Spavaonice 3 4 5 6
ka u zatvorenoj prostoriji treba osigurati koliinu svjeeg Stubita 4 6 7 8
zraka najmanje 30 (m3 h-1/osoba), a ako se u prostoriji Nunici 4 5 7 9

388 GRAEVINAR 58 (2006) 5, 385-393

M. Zagorec, P. Donjerkovi
Prema odredbi propisanoj u Tehnikom propisu o utedi
toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama, broj
izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom kod zgrade
u kojoj borave ili rade ljudi mora biti najmanje n = 0,5
h-1, ako tehnikim propisom kojim je ureeno to
podruje nije drukije propisano. Takoer je propisano
da u vrijeme kada ljudi ne borave u dijelu zgrade koji je
namijenjen radu i/ili boravku ljudi, valja osigurati
izmjenu unutarnjeg zraka od najmanje n = 0,2 h-1.
Napominjemo da u sluaju kada se prostorije u zgradi
griju sobnim peima ili kaminima najmanji broj izmjena
zraka treba poveati za koliinu zraka koja je potrebna
za potpuno izgaranje goriva u takvim loitima. Poseb-
no napominjemo, da svaki kamin mora imati poseban
kanal za dovod svjeeg zraka iz atmosfere u loite i po-
seban dimnjak za odvod dimnih plinova iz loita. Takav
dimnjak mora biti, kao i svaki drugi, propisno izveden
po visini zgrade i s izlaznim otvorom iznad sljemena
krova zgrade najmanje 0,5 m.
3.2 Odvoenje oneienog zraka u atmosferu
Funkcija je ventilacije da osigurava odvoenje zraka
oneienog neugodnim mirisima, vodenom parom, di-
mom od puenja, prainom i sl. iz prostorija zgrade i za-
Slika 1. Shematski prikaz ventilacija u zgradama prema nainu izmjene zraka
GRAEVINAR 58 (2006) 5, 385-393
Ventilacija u zgradama
mijeni ga istim (po potrebi kondicioniranim) zrakom iz
atmosfere.
Najmanji broj izmjena zraka treba osigurati eljeni stu-
panj ugode prostorije tako da pri odreenoj sobnoj tem-
peraturi ne doe do pojave oteenja zidnih povrina od
kondenzacije vodene pare, kao to su, primjerice plijesan,
gljivice i sl.
3.3 Najvei doputeni broj izmjena zraka
Broj izmjena zraka u grijanim prostorijama zgrada zimi
ne smije biti prevelik zbog utede energije (ventilacijski
gubici topline), da bi se sprijeila prekomjerna potronja
topline za grijane prostorije. Taj najvei doputeni broj
izmjena zraka (gornja granica) jo uvijek nije dovoljno
tono odreen kao to je u tablici 2. odreen najmanji
broj potrebnih izmjena zraka (donja granica).
Zato najvei doputeni broj izmjena zraka u grijanoj
prostoriji treba odrediti ovisno o vrsti i intenzitetu svih
izvora zagaivanja zraka i eventualnih ureaja za grija-
nje s otvorenim plamenom, i to za svaku prostoriju posebno.
4 Vrste ventilacije u zgradama
Ventilacija (prozraivanje) u zgradama jest izmjena zraka
u stambenim i drugim prostorijama zgrada tako da se
389
Ventilacija u zgradama
oneieni zrak iz prostorija odvodi u atmosferu, a iz
atmosfere dovodi svjei i po potrebi kondicionirani zrak
radi odravanja vlanosti, istoe i reima strujanja zra-
ka po mikrohigijenskim normativima koji odgovaraju
potrebama ljudskog zdravlja i udobnog boravaka.
Opi zahtjevi za ispravnu ventilaciju prostorija jesu:
- pri ventilaciji prostorija mora se oneieni zrak iz
prostorija odvoditi u slobodnu atmosferu iznad zgra-
de (ne u druge prostorije)
- ventilacija prostorija mora biti takva da je i kod zatvo-
renih prozora i balkonskih vrata iz higijenskih razlo-
ga osigurana najmanja potrebna izmjena zraka
- ventilacija prostorija ne smije biti prekomjerna, da
se zbog prevelikog broja izmjena zraka ne bi preko-
railo gospodarski opravdanu koliinu topline u pro-
cesu grijanja prostorija zgrade (ventilacijski gubici
topline)
- pri ventilaciji i izvedbi instalacija i ureaja za venti-
laciju moraju se poduzimati mjere zatite od poara
u zgradi prema logiki postavljenim poarnim zonama.
Po nainu izmjene zraka postoje dvije osnovne vrste ven-
tilacije u zgradama: prirodna ventilacija i mehanika ven-
tilacija (slika 1.).
Od svih nabrojenih vrsta ventilacije jedino infiltracija
zraka kroz zidove, sljubnice u prozorima i balkonskim
vratima i dr. tee nekontrolirano, dok se ostali naini
prirodne i mehanike ventilacije mogu kontrolirati i/ili
regulirati.
Napominjemo da je Pravilnik o tehnikim mjerama i
uvjetima za ventilaciju u stambenim zgradama (Sl. list,
broj: 35/70) prestao vrijediti jo 23. prosinca 1987. godine.
Budui da od tada pa do danas jo nije donesen novi pra-
vilnik, smatra se da je to veliki nedostatak tehnikog zako-
nodavstva s obzirom na ventilaciju u zgradama.
4.1 Prirodna ventilacija
Prirodna ventilacija u zgradama jest ventilacija kod koje
se zrak izmjenjuje zbog uzgonskog efekta, razlike tlako-
va i naleta vjetra, tj. bez uporabe mehanikih ili drugih
slinih ureaja. Takva se ventilacija odvija infiltracijom
zraka kroz zidove i sljubnice, strujanjem zraka kroz otvo-
rene prozore i/ili balkonska vrata te strujanjem zraka
kroz ventilacijske kanale. Djelotvornost prirodne venti-
lacije ovisi o nizu klimatskih i graditeljskih (urbanisti-
kih, arhitektonskih i graevinskih) utjecaja >6@.
Za obnavljanje svjeeg zraka u stambenim prostorijama
u kojima boravi malo ljudi i u kojima nema posebnih
zagaivaa zraka nisu potrebni dodatni ureaji za vent-
390
M. Zagorec, P. Donjerkovi
iliranje, nego je dovoljna prirodna ventilacija infiltraci-
jom zraka kroz zidove i reke s povremenim otvaranjem
prozora i/ili balkonskih vrata.
Od klimatskih su utjecaja najvaniji:
- razlike u temperaturi izmeu vanjskog i unutarnjeg
zraka
- brzina (djelovanje) vjetra
- smjer vjetra.
Od graditeljskih utjecaja to su:
- poloaj zgrade u odnosu prema reljefu zemljita
- raspored prostorija u zgradi
- visina zgrade
- propusnost vanjskih prozora, balkonskih vrata i osta-
lih vrata (openito propusnost stolarije u zgradi)
- propusnost vanjskih elemenata konstrukcije zgrade
(vanjski zidovi i stropovi) i dr.
Budui da su klimatski utjecaji (razlika temperature, br-
zina i smjer vjetra) promjenljiva intenziteta i razliitog
trajanja, prirodna je ventilacija takoer neujednaena, a
u ljetnom (toplom) razdoblju godine moe biti ak i pot-
puno neuinkovita. Zato pri graenju zgrada treba podu-
zeti mjere da prirodna ventilacija bude trajno (cjelogo-
dinje) uinkovita i vea od donje higijenski potrebne
granice.
4.1.1 Infiltracija zraka
Infiltracija zraka je prirodna ventilacija kod koje se zrak
kod zatvorenih vrata, prozora i balkonskih vrata nekon-
trolirano izmjenjuje kroz vanjske zidove i sljubnice u
zidovima, prozorima, balkonskim vratima te unutarnjim
i vanjskim vratima.
Ispitivanjima je ustanovljeno da velik broj graevnih
materijala proputa zrak. Intenzitet propusnosti zraka
kroz graevne materijale ovisi o razlici tlaka unutarnjeg
i vanjskog zraka, debljini vanjskog zida i vrsti graev-
nog materijala od kojeg je zid izgraen. Infiltracija zraka
kroz vanjske zidove je najmanjeg intenziteta, tako da se
za tu vrstu prirodne ventilacije ne moe sa sigurnou
tvrditi moe li ona uope osigurati najnii potreban broj
izmjena zraka u prostorijama, osobito sada kada se, u
pravilu, esto izvode vieslojni vanjski zidovi zgrada s
paronepropusnim odnosno zrakonepropusnim slojem tzv.
parna brana.
Sljubnice u vanjskim zidovima zgrade su uski razmaci
izmeu krila vrata i dovratnika, prozorskih krila i dopro-
zornika, krila balkonskih vrata i dovratnika, pukotina u
neobukanim vanjskim zidovima i montanim konstruk-
cijama i dr. Prirodna ventilacija kroz sljubnice znatno je
intenzivnija od infiltracije zraka kroz vanjske zidove.
Koliina zraka koji struji kroz sljubnice ovisi o razlici
GRAEVINAR 58 (2006) 5, 385-393
M. Zagorec, P. Donjerkovi
tlaka zraka te irini i duljini sljubnice. irina sljubnica
kod drvenih prozora je 5 do 10 mm, a kod metalnih pro-
zora 3 do 5 mm >7@. Propusnost zraka zbog infiltracije
kroz vanjske zidove i zbog propusnosti kroz sljubnice
odreuje se proraunom i mjerenjem ovisno o vrijednosti
svih bitnih imbenika.
4.1.2 Ventilacija kroz otvorene prozore i/ili balkonska
vrata
Prirodna je ventilacija kroz otvorene prozore i balkonska
vrata najintenzivniji nain prirodne ventilacije. Prirod-
nom ventilacijom kroz otvorene prozore i balkonska vrata
moe se postii odgovarajui broj izmjena zraka u satu
u pripadajuoj prostoriji takoer ovisno o razlici tempe-
rature unutarnjeg i vanjskog zraka, brzini i smjeru vjetra
te veliini, poloaju i obliku vanjskih prozora i balkons-
kih vrata.
Priblian broj izmjena zraka koji se moe postii u upo-
rabi pri zatvorenom prozoru i/ili balkonskim vratima te
pri razliitim poloajima krila prozora i prozorskih role-
ta prikazani su u tablici 3.
Tablica 3. Broj izmjena zraka pri prirodnoj ventilaciji
kroz prozore i vrata >6@
Poloaj krila vanjskih prozora i Broj izmjena
vrata zraka u satu (h-1)
Prozor zatvoren, vrata zatvorena 0  0,5
Prozor otklopljen, rolete drvene
0,3  1,5
sputene
Prozor otklopljen bez roleta 0,8  4,0
Prozor poluotvoren 5  10
Prozor potpuno otvoren 9  15
Pozor i vrata potpuno otvoreni priblino 40
(popreno provjetravanje)
Napominjemo da prikazano variranje brojeva izmjena
zraka u jednome satu ovisi o brzini vjetra, razlici izme-
u temperature unutarnjeg i vanjskog zraka, vrsti prozo-
ra i roleta te rasporedu prozora u zgradi (jednostrano ili
popreno provjetravanje). Nadalje podaci iz tablice 3.
pokazuju da je broj izmjena zraka pri zatvorenom pro-
zoru i vratima manji od najmanje potrebnog broja izmjena
zraka u satu: 0 do 0,5 h-1  0,5 h-1.
Zato jo uvijek vrijedi tradicionalno pravilo da se pros-
torije moraju prozraivati otvaranjem prozora, a ne osla-
njati se samo na infiltraciju zraka kroz vanjske zidove i
sljubnice.. Pritom treba imati na umu da je kratko proz-
raivanje potpunim otvaranjem krila prozora i balkon-
skih vrata, osobito s aspekta zatite od prehlade i utede
toplinske energije potrebne za grijanje, bolje od trajnoga
prozraivanja kroz poluotvorena krila vrata ili prozora.
Ispravno prozraivanje prostorija zimi sastoji se u tome
GRAEVINAR 58 (2006) 5, 385-393
Ventilacija u zgradama
da treba kratko otvoriti irom sve prozore u trajanju 2-3
minute i to prema potrebi svakih 2  3 sata jedanput, a
ne dulje vrijeme drati prozore malo otvorene (odkrinute).
Naime, kada se otvore svi prozori na kratko vrijeme do-
lazi do potpune izmjene zraka, osobito pri poprenom
provjetravanju (brza izmjena zraka), a za to vrijeme va-
lja napustiti prostoriju. Prednost takve brze izmjene zra-
ka jest u tome to se akumulirana toplina u zidovima i
namjetaju ne stigne izgubiti. Nasuprot tome djelomino
otvaranje pojedinih krila ili manjeg broja prozora zimi
na dulje vrijeme nije ispravno, jer hladan zrak moe biti
tetan za zdravlje ljudi, osobito onih koji se nalaze blizu
otvorenih prozora.
Pri prirodnom prozraivanju kroz prozor i/ili balkonska
vrata, zrak u prostoriji obnavlja se ulaznim i izlaznim
strujanjem zraka. Budui da je vanjski zrak najee
hladniji od zraka u prostoriji, topliji zrak izlazi kroz gor-
nji dio prozora (naroito kroz kutije za rolete), a svjei,
hladniji zrak ulazi kroz donji dio prozora odnosno kroz
sljubnicu izmeu prozorskog krila i doprozornika. Zato
su uska zaokretna krila, visoka otklopna krila, gornja
odnosno donja otklopna krila i sl. tehniko-ventilacijski
povoljni naini izrade prozora.
Pri poprenom je provjetravanju u odreeno vrijeme do-
voljan samo jedan otvor na svakoj strani prostorije, kao
npr. gornje otklopno krilo u nekim dvoranama. Za regu-
laciju protoka zraka na suvremenim se otklopno-zaokret-
nim krilima prozora ugrauju dodatne naprave tzv. kare
za najmanji otklopni poloaj krila, koji treba poveati
ventilaciju prostorija za mali broj ljudi.
Za poboljanje prirodne ventilacije samo kroz prozore u
hladnome razdoblju, kada su prozori stalno zatvoreni,
postoji nekoliko preporuka, i to:
- izvedba prozora bez brtvljenja zazora ili s isprekida-
nom brtvom samo u gornjoj reki izmeu krila i do-
prozornika odnosno dovratnika
- izvedba ventilacijskih proreza u gornjem dijelu do-
prozornika ovisno o poloaju prozora (jednostrana
ili poprena ventilacija)
- izvedba dodatnoga uskoga ventilacijskog otvora sa
strane po cijeloj visini prozora koji se moe zatvoriti
iznutra nepropusnim krilom (grilja vaninepropusno
krilo unutra)
- ugradba ureaja (eline kare) za usko otvaranje
gornjeg otklopnog krila ili cijelog otklopnozaokret-
nog krila prozora (fiksno odkrinuta otklopna krila) i sl.
U najnovije je vrijeme zapoela proizvodnja tzv. venti-
lacijskih prozorskih sustava (odreene vrste najnovijih
prozora od plastinih profila, kao npr. sustavi: KBE,
391
Ventilacija u zgradama M. Zagorec, P. Donjerkovi

KMMERLING, GEALANT i dr.). Takvi prozorski 4.1.3 Ventilacija kroz kanale

sustavi omoguavaju stalnu ventilaciju i kod dulje zat-
Prirodna ventilacija kroz kanale znai izmjenu zraka u
vorenih prozora, kao npr. zimi ili za godinjih odmora.
prostoriji bez prozora kroz vertikalne zidane ventilacijs-
Vrednovanje prozora u HRN EN 12207:2001 razvrstano ke kanale koji se izvode od pripadajue prostorije do
je prema propusnosti zraka u 4 razreda, tako da je razred iznad krova zgrade (slika 2.). Pritom treba imati na umu
1. najvee, a razred 4. najmanje zrakopropusnosti. Zato da ventilacija prostorija bez prozora s ventilacijskim
suvremeni prozori i balkonska vrata, osobito oni od plasti- kanalima funkcionira ispravno samo ako je osigurano
nih i aluminijskih profila, imaju ugraene gumene brtve stalno dovoenje svjeeg zraka u odgovarajuim kolii-
izmeu krila i doprozornika da bi bili razvrstani u razred nama u pripadajuu prostoriju izvana ili iz neke druge
4. (razred najmanje propusnosti zraka pri rasponu ispit- prostorije koja ima prozore. U prostoriju koja se prozra-
nog tlaka zraka od 0 do 600 Pa) >8@. uje zrak se dovodi iz susjednih prostorija i to kroz do-
nji otvor u zidu ili dnu krila vrata. Takav donji otvor ne
Ovo vrednovanje odreeno je u skladu sa zahtjevima
smije imati poklopac za regulaciju protoka zraka. Onei-
odreenim za smanjenje ventilacijskih gubitaka topline i
eni se zrak odvodi iz prostorije kroz otvor ispod stropa
zatitu od buke u zgradama. Meutim, takvo vrednova-
s prikljukom na ventilacijski kanal. Takav gornji otvor
nje prozora nije u skladu sa zahtjevima za prirodnu ven-
mora imati nehrajui poklopac za regulaciju strujanja
tilaciju u zgradama, jer izmjena zraka zimi kroz sljubni-
zraka.
ce zatvorenih prozora i/ili balkonskih vrata nee zado-
voljiti zahtjeve za ventilaciju prostorija ni za mali broj Ventilacijski se kanali dimenzioniraju za najnepovoljniji
ljudi. sluaj, tj. za najmanju brzinu strujanja zraka. U sluaju
velikih razlika temperature i jakih vjetrova strujanje zra-
Osim toga u normi HRN U.J5.100 odreen je i zahtjev,
ka u kanalu regulira se poklopcem ugraenim na ulaznom
radi smanjenja ventilacijskih gubitaka topline u stanu,
otvoru za odvoenje oneienog zraka iz prostorije.
da najvea doputena ventilacija u stanu pri unutarnjem
Zahtjevi za projektiranje prirodne ventilacije prostorija
podtlaku od 50 Pa smije biti najvie dvije izmjene zraka
bez vanjskih prozora kroz zidane vertikalne kanale sus-
u jednome satu (NDV d 2 h-1) >9@. tavom pojedinanih kanala i sabirnih kanala odreene
U svakom sluaju donja granica prirodne ventilacije iz- su u HRN U.C1.200 >11@ i HRN U.C2.201 >12@.
raena kao n 0,5 h-1 izmjena svjeeg zraka u jednom
satu mora uvijek pri zatvorenim prozorima biti osigura-
na. U protivnom uporaba suvremenih slabo zrakopropus-
nih prozora bez dodatnih otvora za ventilaciju prostorije
nije u sluaju nedovoljne prirodne ventilacije za prepo-
ruku, jer se gubi prirodni ventilacijski uinak ime se
ugroava zdravlje ljudi.

Napominje se da je najnovijom HRN EN 13829 odreen

postupak mjerenja propusnosti zraka omotaa zgrade ili
omotaa dijelova zgrade na mjestu (in situ) >10@. Meto-
da razlike tlakova slui zato, da bi se moglo ocijeniti
propusnost zraka omotaa zgrade ili omotaa dijelova
zgrade. Ta se metoda koristi u svrhu:

a) mjerenja propusnosti zraka zgrade ili dijelova zgrade

da bi se utvrdilo jesu li zadovoljeni zahtjevi u pogle-
du smanjene propusnosti zraka

b) usporeivanja relativne propusnosti zraka izmeu

slinih zgrada ili dijelova zgrade

c) otkrivanja mjesta s premalom ili prevelikom propus-

nosti zraka M ostave, zahodi i/ili sanitarne prostorije

d) odreivanja smanjenje propusnosti zraka, koja je po- Slika 2. Sustav ventiliranja prostorija bez prozora pojedinanim
vertikalnim kanalima tako da se svjei zrak dovodi izvana
stignuta izvedbom jedne od raspoloivih mjera za kroz susjedne prostorije, a neisti zrak odvodi kroz
smanjivanje zrakopropusnosti. kanale iznad krova zgrade u slobodnu atmosferu

392 GRAEVINAR 58 (2006) 5, 385-393

M. Zagorec, P. Donjerkovi
Prirodnu se ventilaciju preporuuje pojaati uz uporabu
malih ventilatora na elektrini pogon. Takvi se mali venti-
latori upotrebljavaju npr. u stambenim zgradama za po-
veanje prirodne ventilacije u kuhinjama i prostorijama
bez prozora (ostave, zahodi, kupaonice i dr.) za povea-
no odvoenje oneienog zraka u slobodnu atmosferu.
Mali ventilatori mogu se postaviti pri vrhu prozora, pri
vrhu vanjskog zida prostorije, u otpariva (kuhinjsku napu),
na vrhu odvodnog ventilacijskog kanala i dr. Prednost po-
veanja prirodne ventilacije s malim ventilatorima je u
tome da se i u najnepovoljnijim prilikama (zimizatvoreni
prozori, ljetizastoj prirodne ventilacije) postie potreb-
na zamjena oneienog zraka svjeim zrakom u pripa-
dajuoj prostoriji.
4.2 Mehanika ventilacija
Mehanika je ventilacija prisilna izmjena zraka u zatvo-
renome prostoru kroz vertikalne kanale na mehaniki
(motorni) pogon s pomou ventilatora. Takva se ventila-
cija izvodi u podrujima s jakim vrtlogom vjetrova ili u
razdoblju kada nema prirodne ventilacije odnosno kad
nije dovoljno djelotvorna. Mehanika je ventilacija sigur-
nija od prirodne, jer ne ovisi o vanjskim imbenicima i
jer u prostoriju dovodi tono odreenu (reguliranu) koli-
inu zraka, a mogue je i kondicioniranje zraka (proi-
avanje, grijanje, hlaenje i vlaenje) u posebnim urea-
jima, tako da se u prostoriji odravaju povoljni klimats-
ki uvjeti bez obzira na vanjske atmosferske prilike (kli-
matizacija). Vrste mehanike ventilacije opisane su na
slici 1.
Zahtjevi za projektiranje mehanike ventilacije prostori-
ja (prostorije bez vanjskih prozora i s prozorima koji se
LITERATURA
[1] Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u
zgradama (NN broj: 79/05)
[2] DIN 500101:1977 Klimate und ihre technische Anwendung;
Klimabegriffe, Algemeine Klimabegriffe
[3] Grandjean, E.: Wohnphysiologie  Grundlagen gesunden
Wohnens, Verlag fr Architektur Artemis Zrich, 1973
[4] Galaso, I. : Ventilacija i klimatizacija, Tehnika enciklopedija,
svezak 13, 443 - 454, Leksikografski zavod Miroslav Krlea,
Zagreb, 1997.
[5] Radoni, M.: Grijanje i ventiliranje, Izdavako poduzee
Graevinska knjiga, Beograd
[6] Gertis, K.: Bauphysikalische Grundlagen der Wohnungslftung,
Deutsche Bauzeitschrift (1984) 2, 231234
[7] Strehle, K.: Neues Abdichtverfahren fr eingebaute Fenster
gegen Luft  und Schalldurchgang, Kunststoffe im Bau 2
(1966) 5, 4447
GRAEVINAR 58 (2006) 5, 385-393
Ventilacija u zgradama
ne otvaraju) kroz vertikalne kanale s pomou ventilatora
odreeni su u HRN U.C2.202 >13@.
5 Zakljuak
U suvremenim stambenim zgradama prirodna se venti-
lacija provodi tako, da se prostorije s prozorima ventili-
raju infiltracijom zraka kroz razliite sljubnice, prozore,
balkonska vrata i unutarnja vrata, a prostorije bez prozo-
ra kroz zidane vertikalne kanale i pripadajua vrata.
Budui da prirodna ventilacija ovisi o prirodnim pojava-
ma koje su promjenljiva intenziteta i razliita trajanja
(razliite razlike temperature te intenzitet i smjer djelo-
vanja vjetra) ona nije stalno ujednaena, a povremeno
ak ni dovoljno uinkovita. Osim toga pojavom suvre-
menih prozora i balkonskih vrata izraenih od PVC-a i alu-
minijskih profila s brtvljenim sljubnicama izmeu krila i
doprozornika odnosno dovratnika prirodna se ventilacija
u zgradama pogorala. Zato bi prirodnu ventilaciju u
stambenim zgradama trebalo hitno poboljati odgovara-
juim ventilirajuim prozorima ili malim ventilatorima
na elektrini pogon, osobito u obiteljskim kuama koje
se redovito grade bez vertikalnih zidanih ventilacijskih
kanala i esto s ureajima za grijanje s otvorenim plame-
nom, kao to su npr. razliite kuhinjske i sobne pei i
kamini.
Osim toga trebalo bi hitno donijeti odgovarajui tehniki
propis za ventilacije u zgradama u skladu s europskim nor-
mama (EN), jer je Pravilnik o tehnikim mjerama i uvjeti-
ma za ventilaciju u stambenim zgradama prestao vrije-
diti jo prije 19 godina. Budui da od tada jo uvijek ni-
je donesen novi Pravilnik, smatra se da je to velik nedo-
statak tehnikih propisa za ventilaciju u zgradama kod nas.
[8] Zagorec, M.: Ispitivanje plastinih prozora od PVC profila,
Tehnika 38 (2002) 09, 1011 i Tehnika 38 (2002) 10, 10  11
[9] HRN U.J5.100:1983 Toplinska tehnika u visokogradnji. Zrana
propusnost stana
[10] HRN EN 13829:2002 Toplinske znaajke zgrada 
Odreivanje propusnosti zraka kod zgrada  Metoda razlike
tlakova
[11] HRN U.C2.200:1971 Provjetravanje prostorija bez vanjskih
prozora kroz vertikalne i horizontalne kanale prirodnim putem.
Sistemi pojedinanih kanala
[12] HRN U.C2.201:1971  Provjetravanje prostorija bez vanjskih
prozora pomou vertikalnih i horizontalnih kanala na prirodni
nain. Sistem sabirnih kanala
[13] HRN U.C2.202:1971 Provjetravanje prostorija bez vanjskih
prozora pomou ventilatora
393