1.

Zato je pri obradi nastavnih sadraja najuinkovitije koristiti informacije prvog reda (i koje su
to?), a koje koristimo ako nam nisu dostupne one prvoga reda (i koje su to?)?

Informacije prvog reda- vizualne informacije dobivene od izvorne, neposredne stvarnosti, npr.
kad vidi biljku uivo.
Informacije drugog reda- dobivene posredovanjem vizualnih nastavnih sredstava (slika, film),
npr. kad vidi sliku biljke.
Informacije treeg reda- rijei, npr. kad ti netko opie biljku rijeima.

2. Koji su nedostaci frontalnog rada i kako ih moemo ublaiti?

OVO SAM NASLA NA NETU : U neposredno (direktno) ustrojenoj nastavi najee se

primjenjuje frontalni (zajedniki, kolektivni) oblik nastavnog rada. U frontalnom radu jedan
nastavnik neposredno pouava zajedniki sve uenike (u skupini, odjelu i odjeljenju).
Nastavnik je u direktnom odnosu s uenicima i nastavnim sadrajem, odnosno on je posrednik
izmeu nastavnog sadraja i uenika.
* Frontalni oblik rada osobito odgovara psihofizikim sposobnostima uenika mlaih odjela
osnovne kole. Iako je takav oblik rada prevladavao u staroj koli, zbog ekonominosti se i
danas zadrao kao najei nastavni oblik rada.
* Svim uenicima osigurava istodobno motrenje, prenoenje poruka, sustavno ponavljanje,
utvrivanje znanja i razvitak njihovih sposobnosti.
* Najpogodnija primjena frontalnog oblika rada je u na uvodnim satima. Frontalni rad je
posebno pogodan za koritenje filma, CD, TV emisija itd. u nastavi.

Nedostaci frontalnog oblika rada

* Najei nedostaci frontalnog rada su:
* zapostavljanje individualnih osobina uenika; nastava se prilagoava tzv. prosjenom
ueniku, koji zapravo ne postoji, pa ona ne zadovoljava potrebe ni mogunosti natprosjenih
uenika a uope je ne mogu pratiti oni koji za tim prosjekom zaostaju (po sposobnostima,
predznanju, ritmu rada itd.);
* ograniavanje komunikacije izmeu nastavnika i uenika jer nastavnik moe poslati
informaciju svim uenicima, ali je ne moe primiti od svih uenika;
* stalnom primjenom frontalnog rada oblikuje se u razrednom odjelu ozraje predavaonice i
sluaonice u kojoj nastavnik predaje a uenici sluaju. Nastavnik se trudi da uenici dobiju sve
gotovo, preraeno, to u uenika oblikuje psihologiju gotovanstva.
**ne ukljuuje dovoljno uenike u nastavu, postaju previe pasivni.
**glavni NEDOSTACI nemogunost nastavnika da istovremenim radom s velikom grupom
uenika uzima u obzir njihove posebnosti
**kritika fn usmjerava se na njezinu pretjeranu dominaciju i pogrenu primjenu

UBLAAVANJE:
-uljepati uionice
-oivjeti nastavne rituale
-informirati uenike o planu nastave
 -poboljati tehniku postavljanja pitanja
-poboljati predavanje uitelja
-reducirati voeni razgovor
-metodiki varirati ponavljanja
-napraviti dobru organizacijsku pripremu

iskustva su pokazala da su znanja steena preteno metodom nastavnikovausmenog izlaganja

nepotpuna, verbalnaiformalna
iskljuiva primjena te metode ne razvijaaktivnost uenika,pa time ni njihove radne navike ni
sposobnosti

3. O emu trebamo voditi rauna pri postavljanju pitanja uenicima (i to izbjegavati)?

Prilagoditi izbor rijei i sadraja pitanja uenicima

Pitanjima obuhvatiti to vie uenika
Po potrebi postavljati potpitanja
Iskoristiti uenike odgovore (ak i netone)
Izabrati dobar trenutak za postavljanje pitanja i odrediti primjerenu stanku izmeu pitanja
Progresivno poveati spoznajne zahtjeve kroz nizanje pitanja vieg reda
Djelotvorno se sluiti pitanjima u pismenom obliku

Valja izbjegavati:
Pitanja na koja uenici ne mogu dati odgovore (zbog neznanja ili nedostatka iskustva)
Alternativna pitanja (Imaju li ptice krila?)
Sugestivna pitanja (Podrava li kisik gorenje?)
Kaverzna pitanja, koja sugeriraju pogrean odgovor
Neodreena i vieznana pitanja (Kakvo je godinje doba zima?)
Predugaka, sloena, viestruka pitanja (to je renesansa, njezine bitne karakteristike, kada
se javlja?)

4. U fazi pripreme nastavnog sata o emu nastavnik mora voditi rauna kada odabire metode
rada koje e koristiti i to sve mora pripremiti s obzirom na izabranu metodu?

Priprema za verbalnu metodu:

-vremensko trajanje izlaganja
- plan izlaganja
-obrada nepoznatih rijei
-uporaba nastavnih sredstava

Kod vizualnih metoda nastavna sredstva koja treba pripremiti su:

Predmete, projekcije, grafika sredstva, , pokuse, pojedini projekt,slike, film, odn. sredstva za
demonstraciju (predmet promatranja). Pravilno prikazivanje predmeta (mjesto)
 Kod praktinih metoda treba unaprijed pripremiti:
Pribor i materijal za rad.

5. Kooperativno uenje obuhvaa:

a) Rad u paru, rad u grupi, timski rad
b) Samostalni rad, rad u paru, rad u grupi
c) Samostalni rad, frontalni rad
d) Frontalni rad, rad u paru, rad u grupi
6. Vjeronauk je:
Izborni predmet
7. Didaktika je:
a) Znanost koja prouava odgojne probleme u koli
b) Znanost koja prouava proces uenja
c) Grana pedagogije koja se bavi odgojno-obrazovnim problemima djece kolskog uzrasta
d) Grana pedagogije koja se bavi teorijom i praksom odgojno- obrazovnog procesa
8. Odgojem zadovoljavamo ljudske potrebe:
a) Egzistencijalne, socijalne i humanistike ? jer imamo drutveni i individualni aspekt
b) Bioloke, socijalne i samoaktualizacijske
9. U obrazovne sadraje i aktivnosti u nastavi ubrajamo:
Odaberite jedan ili vie odgovora:
a. radne, ekoloke i prometne sadraje
b. znanstvene, umjetnike i tehnoloke sadraje
c. egzistencijalne, socijalne i humanistike sadraje
d. drutvene I individualne sadraje ? to su aspekti odgoja/obrazovanja
10. Obrazovanje je:
a) Svaka relativno trajna promjena u ponaanju ili znanju prouzrokovana odreenom
interakcijom ili skupom interakcija
b) Sloeni i institucionalizirani oblik odgojno obrazovnog djelovanja u kojem se partnerski,
organizirano i sustavno ui
c) Pedagoki i didaktiki osmiljeno, vie ili manje sustavno organizirano pouavanje i
uenje kojim pojedinac stjee opa i posebna znanja o svijetu oko sebe
d) Proces u kojem pojedinac na temelju svog iskustva nastoji zadovoljiti brojne osobne
ciljeve
11. Obrazovne interese moemo promatrati kao:
a) Bioloke, socijalne i samoaktualizacijske
b) Spoznajni, doivljajni i psihomotoriki
c) Funkcionalne, materijalne i odgojne
d) Interese znanja, razumijevanja i primjene
12. Kojom metodom uenici spoznaju okruenje veim brojem osjetila?
a) Gledanjem filma
b) Metodom razgovora
c) Metodom rada na tekstu
d) Izvoenjem pokusa
13. Prvi didaktiki udbenik Didactica magna napisao je:
 a) J.F.Herbart
b) J.Locke
c) F.Rabelais
d) J.A.Kamensky
14. Prihvatljiva drutvena razina (Bloom!) u psihomotorikom podruju je:
a) Usvajanje vrijednosti
b) Precizacija vjetina i umijea
c) Automatizacija vjetina i umijea
d) Primjena vjetina i umijea
15. Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva na afektivnom podruju obuhvaa:
a) Znanje, razumijevanje, primjenu, analizu, sintezu, vrednovanje da je kognitivno
b) Prihvaanje, reagiranje, usvajanje vrijednosti, organiziranje vrijednosti,
vrednovanje/personalizaciju
c) Imitaciju, manipulaciju, precizaciju, koordinaciju, automatizacijupsihomotorno
podruje
d) Znanje, razumijevanje, usvajanje, koordinaciju i vrednovanje
16. Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva na kognitivnom podruju obuhvaa:
e) Znanje, razumijevanje, primjenu, analizu, sintezu, vrednovanje da je kognitivno
f) Prihvaanje, reagiranje, usvajanje vrijednosti, organiziranje vrijednosti,
vrednovanje/personalizaciju
g) Imitaciju, manipulaciju, precizaciju, koordinaciju, automatizaciju
h) Znanje, razumijevanje, usvajanje, koordinaciju i vrednovanje
17. Odgojem zadovoljavamo ljudske potrebe:
a) Primarne, sekundarne, tercijarne
b) Egzistencijalne, socijalne i humanistike
c) Bioloke, socijalne i samoaktualizacijske ??
d) Spoznajne, doivljajne, psihomotorike
18. Raspored predmeta u nastavnom planu moe biti:
a) Sukcesivni, simultani, kombinirani
b) Izvedbeni i operativni
c) Obvezni, izborni i fakultativni
d) Dnevni, tjedni, mjeseni
19. Svaki praktini rad u nastavi mora prijei sljedee metodike etape:
a) Frontalne i grupne
b) Nije unaprijed odreeno
c) Priprema, izvoenje i vrednovanje rada
d) Priprema i izvoenje rada
20. Obrazovne interese moemo promatrati kao:
a) Spoznajni, doivljajni, psihomotoriki
b) Interese znanja, razumijevanja i primjene
c) Funkcionalne, materijalne i odgojne
d) Bioloke, socijalne i samoaktualizacijske
21. Nastavni plan propisuje:
a) Nastavne predmete i njihov redoslijed izuavanja po razredima
b) Predmetna podruja, cjeline, teme i nastavne jedinice
 c) Nastavne predmete, njihov redoslijed izuavanja po razredima, opseg i dubinu nastavnih
sadraja
d) Nastavne predmete, njihov redoslijed izuavanja po razredima i tjedni broj sati
22. Nastavni program propisuje:
a) Predmetna podruja, teme, jedinice
b) Opseg, dubinu i redoslijed nastavnih sadraja
c) Nita od navedenog
d) Nastavne predmete, njihov redoslijed izuavanja po razredima i tjedni broj sati
23. Katehetiki, razvojni, heuristiki... vrste su:
a) Promatranja
b) Usmenog izlaganja
c) Razgovora
d) Diskutiranja
24. Prihvatljivi, precizni glagoli prema Bloomu su:
a) Morati, trebati, znati
b) Definirati, razlikovati, argumentirati
c) Znati, zapamtiti, osvjestiti
d) Razumijeti, upoznati, nauiti
25. Plansko, rukovoeno promatranje okruenja na temelju kojeg e uenici oblikovati konkretne
i jasne predodbe, jasne pojmove, sudove i zakonitosti naziva se:
a) Gledanje
b) Pokus
c) Praktini rad
d) Demonstracija
26. Nastavne metode su:
a) Niti jedan odgovor nije toan
b) Oblici rada u nastavi kojima sadraje uenja pribliavamo ueniku
c) Sredstva prenoenja informacija, sredstva komuniciranja
d) Putovi ili naini zajednikog rada nastavnika i uenika u nastavnom procesu pomou
kojih uenici stjeu nova znanja i razvijaju psihofizike sposobnosti
27. Temeljni zadaci nastave su:
a) Drutveni i individualni
b) Materijalni, funkcionalni, odgojni
c) Formalni, neformalni, informalni
d) Primarni i sekundarni
28. U socijalne sadraje ubrajamo:
a) Razvoj pozitivne slike o sebi
b) Graanski odgoj
c) Svi su odgovori toni
d) Ekoloki odgoj
29. Nazivi dijelova nastavnih sadraja su:
a) Predmetno podruje, nastavna cjelina, nastavna tema, nastavna jedinica
b) Nita od navedenog ?? jer ovo gore za nastavni program, ali nast sadraji i ine nastavni
program
c) Poetni, razvijeni, napredni
 d) Obvezni i izborni
30. U odgojne sadraje i aktivnosti u nastavi ubrajamo:
a) Radne, ekoloke i prometne sadraje
b) Znanstvene, umjetnike i tehnoloke sadraje
c) Drutvene i individualne
d) Egzistencijalne, socijalne i humanistike
31. U egzistencijalne sadraje ubrajamo:
a) Odgoj za samozatitu
b) svi su odgovori toni
c) zdravstveni odgoj
d) radni i proizvodni odgoj
32. Nastava vjeronauka u RH spada u:
a) Izborni odgojno-obrazovni program
b) Obvezni odgojno-obrazovni program
c) Niti jedan odgovor nije toan
d) Fakultativni odgojno-obrazovni program
33. Metodu usmenog izlaganja, metodu razgovora, metodu itanja i rada na tekstu, metodu
pisanja ubrajamo u:
a) Verbalne metode
b) Prakseoloke metode
c) Praktine metode
d) Vizualne metode
34. Na izbor nastavnih metoda, uz ostalo utjeu:
a) Svi su odgovori toni
b) Uenikovo okruenje
c) Dob i predznanje uenika
d) Zadaci i sadraji nastavnih predmeta
35. Usmeno izlaganje u nastavi moe biti u obliku:
a) Pripovijedanja, opisivanja, obrazlaganja, demonstracije
b) Pripovijedanja, opisivanja, obrazlaganja, objanjavanja, izvjetavanja
c) Pripovijedanja, opisivanja, obrazlaganja, razgovora, itanja
d) Pripovijedanja, opisivanja, obrazlaganja, promatranja
36. Nastavni mediji su:
a) Putovi ili naini zajednikog rada nastavnika i uenika u nastavnom procesu pomou kojih
uenici stjeu nova znanja i razvijaju psihofizike sposobnosti
b) Svi su odgovori toni
c) Sredstva prenoenja informacija
d) Oblici rada u nastavi kojima sadraje uenja pribliavamo ueniku
37. Nastavne medije dijelimo na:
a) Vizualne, auditivne, audiovizualne bognar 67. (+tekstualni, simulacije, internet)
b) Verbalne, vizualne, praktine- nastavne metode
c) Verbalne, vizualne, auditivne
d) Verbalne, tekstualne, vizualne
38. Cjeloviti, razgranati i programirani vrste su:
a) Programa
 b) Planova
c) udbenika
d) metoda rada u nastavi
39. Sukcesivni, koncentrini i kombinirani mogu biti:
a) Nastavni planovi
b) Nastavni programi
c) Udbenici
d) Nastavni planovi i nastavni program
40. Pojam kolska ekologija opisujemo:
a) Akcije ureivanja okolia koji se provode u odgojno-obrazovnim ustanovama
b) Ekoloke sadraje koji se pouavaju u kolama
c) Niti jedan odgovor nije toan
d) Izabrane i ureene prostore u kojima se odvija odgojno-obrazovni proces

Precizni glagoli: analizirati, opisati, definirati, napraviti, usporediti, razlikovati,

argumentirati

Neprecizni glagoli: znati, raumijeti, cijeniti, zapamtiti, upoznati, nauiti, osvijestiti