ALBERT CAMUS: STRANAC

1. ALBERT CAMUS, STRANAC

Albert Camus (1913-1960) francuski romansijer, esejist i dramatiar. Romansirana

autobiografija Prvi ovjek, drama Kaligula, romani: Kuga, Pad, drame: Opsadno stanje,
Pravednici, esej Pobunjeni ovjek. Stranac Fabula tog romana dogaa se u Aliru. Glavni je
lik Mersault iji ivot pratimo od trenutka kad mu umire majka. Njegova svakodnevnica
osvjeena je poznanstvom s Marijom. Odluujui trenutak u njegovu ivotu je ubojstvo
Arapina, za koje ne moemo sa sigurnou rei je li sluaj ili namjera. Nakon sudskog procesa
Mersaulta osuuju na smrt zamjerajui mu bezosjeajnost koju je pokazao na majinu
sprovodu, injenicu da se nakon ubojstva nije pokajao te da je u Arapina ispalio 5 hitaca, po
emu je ubojstvo okvalificirano kao namjera. Mersault cijelo suenje doivljava kao neto
normalno, ne pokuava se izvui, a na kraju ne prihvaa niti vjeru koja bi mu moda probudila
nadu i olakala pomisao na smrt. On je zadovoljan i eli da to vie ljudi doe na njegovo
smaknue. Mersault je stranac u svijetu u kojemu ivi: ravnoduan je, ne pokuava kontrolirati
sve dogaaje u svom ivotu, ne odreuje vlastitu budunost, ne odreuje ivotne ciljeve i
prioritete, okrenut je prema sadanjosti. On se zbog smrtne kazne ni po emu nije osjeao
zakinut u odnosu na druge ljude, svi su osueni na smrt. Shvatio je apsurd ivota koji ga
okruuje, on je probuen jer ne trai smisao izvan sebe, nego u sebi samome. Zato mu ne treba
vjera, on je sretan usprkos injenici da e drugi dan biti pogubljen. To znai da postoji srea u
apsurdu ako ovjek prihvati da njegovo postojanje u svijetu nema vieg cilja ili smisla izvan
njega samog. Svijet i drutvo u kojemu Mersault ivi puno je dvolinosti, lai, lanog morala,
relativnosti pravde i sudstva. Filozofija apsurda. Monoloki roman glavni lik je i pripovjeda.
Tehnika solokvija vrsta monologa koji razumijeva odsutnost drugih lica, iskaz je skrivenih
misli i osjeaja knjievnog lika. Kratki sadraj: Radnja romana dogaa se u Aliru. Glavni
junak je mali namjetnik Mersault, mladi s banalnim ivotom bezbroja malih, beznaajnih
ljudi. Roman, pisan u prvom licu, zapoinje jednostavnom konstatacijom: Danas je majka
umrla. Od te prve jednostavne reenice u romanu svi dogaaji djeluju tako na glavnog junaka
- oni najglavniji, presudni, kao i svakodnevni. Upravo je ta beznaajna svakodnevnost i ispunila
prvi dio ove ispovjedi. Mir i ravnodunost kojom Mersault putuje na pokop majke, mir koji u
njemu uestvuje, produuje se do posljednjeg retka knjige. U njegovu ivotu nema potresa.
Imati prijatelja, djevojku, izlaziti s njima, ljubiti - to je okvir njegova ivota, okvir koji
ispunjava iz dana u dan na isti nain. Jedan dogaaj odjednom unosi promjenu u taj ivot. Za
uobiajnog izleta u okolici grada Alira s prijateljem i djevojkama, dolazi do sukoba sa koji je
za Mersaulta bio presudan. On i njegov prijatelj Raymond potukli su se sa dvojicom Arapina.
Najgore je proao Raymond kojeg je Arapin ranio noem. Kad su se strasti smirile i inilo se
da je sve zaboravljeno dolazi do preokreta. Mersault pitoljem ubija tog Arapina. Drugi dio
romana odvija se u zatvoru bez ikakvih dogaaja osim ispitivanja i suenja, on sadri osjeanja
i misli Camusova junaka, koji ne moe dati nikakvo objanjenje za svoj postupak; isto tako ne
moe pronai nijedan razlog pokajanja, niti eli da se spasi. Smrt na koju je osuen prima
potpuno ravnoduno, uvjeren da je, napokon, sve svejedno, da nema vrijednosti zbog kojih bi
trebalo neto poduzeti. Uasavanje koje izaziva svojom otvorenom ravnodunou oito je
uasavanje koje ovjek pokazuje pred otkriem besmislenosti, apsurda svog postojanja.
Mersault ide miran u smrt uvjeren da ona nije ni u emu gora od ivota, ni besmislenija, uvjeren
da je ona apsolutni kraj.