Uiteljski fakultet

Sveuilite u Zagrebu
Savska c. 77, Zagreb
Ak. g. 2016. / 2017.

Teorija likovnog oblikovanja 1

Analiza:
Michelangelo Caravaggio, Zataja Petrova, 1610.

Ime i prezime: Debora Pohajda

e-mail: debora.pohajda@gmail.com
modul: likovna kultura
godina studija: 2.

9. lipnja 2017., Zagreb

Michelangelo Merisi da Caravaggio talijanski je slikar koji je radio u Rimu, Napulju, na
Malti i na Siciliji izmeu 1593. i 1610. godine. Zaetnik je baroknog slikarstva i prvi
pravi slikar toga pravca. Umjetnici toga razdoblja slikaju izrazito realistina djela s
ciljem da izmame emocionalne reakcije ljudi. Jedan od odlinih primjera njegova
slikarstva upravo je slika Zataja Petrova koju je naslikao oko 1610. godine.
Dimenzije slike su 94 x 125.4 cm, a slika je ulje na platnu. Format slike je horizontalno
postavljen pravokutnik te horizontalna linija ini pravac koji odjeljuje glave od ostatka
tijela likova. Naziv slike slae se sa sadrajem, te tako na slici vidimo Petra, Isusova
uenika, s desne strane, vojnika s lijeve i izmeu njih slukinju pred kojima je Petar
poricao Isusa Krista. Ta tri lika na slici nisu ukomponirana simetrino, ve, kada sliku
podijelimo vertikalnom linijom na dva jednaka kvadrata vidimo da lijeva strana slike
sadri dva lika, vojnika i slukinju, a desna strana samo jednog Svetog Petra. Dakle,
slika je asimetrina i nema ravnotee izmeu te dvije polovice kvadrata. Slika jest
figurativna, a tema slike religiozna. Ritam nije naglaen. Crte su uglavnom tanke, na
mjestima otre, a prema toku ponajvie otvorene. Likovi su graeni strukturnim linijama
i plohama. Uoavamo linearnu perspektivu. U sreditu se nalaze likovi, a pozadina je
obojana tamnim bojama kako bi likovi doli do izraaja. Caravaggiov izrazito jaki
kontrast svjetla i sjene prikazuje likove snanom dramatinou, dok je njegov precizni
realizam doveo do novog nivoa emocionalne napetosti. Kontrastom i tonskom
modelacijom dobivamo privid trodimenzionalnog prostora i trodimenzionalnih likova.
Boje su priguene, tonovi zagasiti, a na slici prevladava smea, neutralna boja kojom
Caravaggio postie izrazit kontrast, dok odjea vojnika i Petra sadri primarne boje,
odnosno utu i crvenu. Slika prikazuje Caravaggijevu mogunost da prenese psiholoki
intenzitet u jedinstvenu scenu oznaenu dramatinom igrom svjetla i sjene.

S obzirom da je format slike pravokutnik, ona pripada sumjerljivim formatima. Ucrtavi

kvadrat na reprodukciji primijetila sam da povuena linija, odnosno granica kvadrata,
slijedi profil treeg lika. Prvo sam odluila provjeriti odgovara li format reprodukcije
dublu. Kako linije izmjerene stanice kvadrata s lijeve strane od sredita izlaze iz formata
reprodukcije i kvadrat se ne udvostruuje, zakljuujem kako se ne radi o formatu dubl.
Nakon toga odluila sam provjeriti je li format slike kvinton (2:3). Polovinu stranice
kvadrata dodajem istom. Meutim, udvostruen kvadrat postavljen uz desnu stranicu ne
dijeli format na tri jednaka dijela, ve ta dodatna polovina kvadrata izlazi iz formata
reprodukcije te zakljuujem da nije rije ni o kvintonu. Zatim, pokuavam odrediti
odgovara li format dijagonu. Kako bih to provjerila, povlaim veliku dijagonalu
kvadrata iz donjeg lijevog kuta u gornji desni kut. estar postavim u donji lijevi kut i
izmjerim veliku dijagonalu kvadrata estarom, te povlaim estar prema donjem desnom
kutu samog formata. estar i kut samog formata se ne poklapaju, ali njihova razlika je
minimalna, pa zakljuujem da je format reprodukcije najblii dijagonu. Zahvaljujui
povuenoj horizontali, uoavam da su svi likovi naslikani u istoj ravnini. Vertikalna
linija slijedi poloaj enina tijela na reprodukciji. Nakon odreivanja polovita stranica,
povlaim dvije velike dijagonale. Velika dijagonala, koja se protee od donjeg lijevog
kuta prema gornjem desnom kutu, dijeli reprodukciju na dva trokuta, donji i gornji. U
donjem trokutu uoavam lik Svetog Petra, koji zahvaa veinu tog trokuta, a u gornjem
trokutu uoavam stala dva lika. Povlaei drugi veliku dijagonalu, od gornjeg lijevog
kuta prema donjem desnom kutu, uoavam da se likovi ponovo dijele. Meutim lijevi
lik ostaje u donjem trokutu, a ostala dva pripadaju gornjem trokutu. Sredite slike je
sjecite dijagonala te horizontale, a ako njega postavljeni su prsti likova. Povlaenjem
male dijagonale, od lijevog donjeg kuta prema polovini gornje stranice, odvaja dva lika,
jednog oslikanog tamnijim nijansama, a drugog oslikano svjetlijim. Povlaenjem male
dijagonale, od sredine donje stranice pravokutnika prema gornjem desnom kutu,
uoavam da ta linija prati poloaj Svetog Petra, koje je lagano nagnut prema desnom
rubu slike. Zatim sad odredila lijevu i desnu vertikalu slike uz pomo polovita
pravokutnika. Vertikala na lijevoj strani slike prati poloaj tijela vojnika, centralna prati
liniju tijela ene, a desna vertikala prati lice svetog Petra. Gornja horizontalna linija
zlatnog reza prati usne likova, dok donja horizontalna linija zlatnog reza prolazi kroz
ruke likova. Isto tako, lijeva linija zlatnog reza prati lice enskog lika, a desna linija
zlatnog reza prolazi kroz ruke enskog lika i desnog mukog lika.

Slika prikazuje Petrovu izdaju Isusa Krista. Prema Novom Zavjetu Isus je prorekao da
e ga se Petar odrei tri puta u jednoj noi. Nakon to su vojnici uhitili Isusa, Petar je
susreo slukinju koja ga je optuila da je jedan od Isusovih sljedbenika. Tu optubu je
Petar porekao tri puta ispunjujui proroanstvo. Caravaggijeva interpretacija reducira tu
priu na jedan intenzivan sukob. Jasno je, ve na sami pogled osvijetljenih dijelova, da
je Petar sredite slike obasjan bljetavim sjajem koji proizlazi iz svjetleeg izvora,a koji
se nalazi izvan okvira slike. Na slici se jasno vidi Petrovo naborano elo i njegove ruke
pokazujui na svoja prsa kao da zbunjujue i nevino pokazuje na sebe i govori: Tko?
Ja?. Slukinja, odnosno osoba koja je optuila Petra, prikazana je kao potpuna
suprotnost, ili bolje reeno kontrast, osvijetljenom Petru. Prikazana je gotovo potpuno u
sjeni. Gornji dio slukinjinog lica blijedo je osvijetljen to tmurnu ekspresiju njenog lica
ini jo intenzivnijom. Iako su njezini prsi uprti u Petra, njen pogled je uprt u drugu
stranu, gotovo teko gleda i vojnika. Slukinja pokazuje dva prsta prema svetom Petru,
a vojnik jedan, to simbolizira tri puta Petrovu zataju Isusa kako kae i pria. Vojnikovo
lice koje je potpuno u mraku je sve osim dokuiv. Bez obzira na tamne obrise, jasno se
moe vidjeti kako je vojnik nagnut prema Petru. Svijetlo koje mu prelazi preko oklopa
jasno ukazuje na to da je spreman na dunost. Njegov optuivaki prst vraa na pogled
natrag na Petra. Igranje svjetlom i sjenom olakava gledateljima utvrditi vanost
svakog lika.

Ova slika je reprezentativni primjer baroknih djela. Glavna obiljeja koja je time ine su
snani svjetlosni kontrasti, odnosno intenzivna sjenovita rasvjeta, iluzija dubokog
prostora, religiozni sadraj. Caravaggiov doprinos krajnjeg realizma u slikarstvo takoer
karakterizira svjetlo i tama intimne sjene u koju su uronjene, a svoje likove slikao je
gledajui ive modele, i to obino ljude s ulice, pa i likove svetaca i samog Krista. Slika
Zataja Petrova smjetena je u Metropolitanskom muzeju umjetnosti u New Yorku.