IZVORI SVJETLOSTI

Prof.dr.sc. Slavko Krajcar

Aljoa ribar, dipl.ing. OSRAM d.o.o.
Elektrina rasvjeta,
rasvjeta 2009/2010

Podjela i svojstva
Izvore svjetlosti prvenstveno dijelimo prema nainu generiranja svjetlosti
principom termikog zraenja (arulje sa arnom niti) i principom
luminiscencije (arulje na izboj).
Termiko zraenje Elektrino zraenje Luminiscencija
sunce krijesnica

Prirodni
izvori grom
svjetla

standardna ivina arulja dioda

arulja metalhalogena arulja
natrijeva arulja
halogena arulja

Umjetni
izvori arulja s mjeanim
svjetla svjetlom
fluorescentne cijevi
Elektrina rasvjeta,
rasvjeta 2009/2010

Generiranje svjetlosti
Postoje dva naina generiranja umjetnog svjetla:
termiko zraenje i luminiscentno zraenje.
Ova dva principa ine osnovu podjele izvora svjetlosti.
Izvori svjetla

arulje s krutinom arulje na izboj

Luminiscentno zraenje Termiko zraenje Tinjavi izboj Izboj s lukom

Halogene arulje Visokotlane arulje Niskotlane arulje

Standardne arulje na izboj na izboj
Halogene arulje na ivine arulje Fluorescentne cijevi
mreni napon

LED
Laser
Niskonaponske Metalhalogene arulje Fluokompaktne arulje
Izotopna arulja halogene arulje
Elektro luminiscencija
Foto luminiscencija
Radio luminiscencija
Kemo luminiscencija Visokotlane natrijeve Niskotlane natrijeve
Bio luminiscencija arulje arulje
Tribo luminiscencija
Elektrina rasvjeta,
rasvjeta 2009/2010

Generiranje svjetlosti
Svjetlosno zraenje koje se ne zasniva na termikom zraenju naziva se
luminiscentno zraenje. Luminiscentno zraenje nastaje kada elektroni
prelaze iz jedne energetske razine u drugu. Potrebnu energiju za
luminiscenciju mogue je dovesti iz razliitih izvora:
Oznaka Energija Primjer
Elektro luminiscencija Elektrina energija Izboj u plinu, pn - prijelaz

Foto luminiscencija Elektromagnetsko zraenje UV konverzija s luminiscentnim materijalima

Kemo i bio luminiscencija Energija kemijske reakcije Gorenje, oksidacija, enzimske reakcije

Tribo luminiscencija Mehanika energija Svjetlosni efekti u kristalima

Termo luminiscencija Toplinska energija Svjetlosni efekti u kristalima
Radio luminiscencija Radioaktivnost Aurora Borealis

Visokotlane arulje na izboj su prema tome izvori luminiscentnog

zraenja gdje se potrebna izlazna energija dobiva tokom elektrine struje.
Za razliku od njih, luminiscencija fluorescentnih arulja dolazi od energije
zraenja (UV zraenja).
Elektrina rasvjeta,
rasvjeta 2009/2010

Management Summary
Elektrina rasvjeta,
rasvjeta 2009/2010

Fluorescentne cijevi
Fluorescentne cijevi proizvode skoro 2/3
ukupnog umjetnog svjetla u Europi.
Svjetlo fluorescentnih cijevi je:
Jednoliko
Ekonomino
Dugotrajno
ali nije tokasto
Prosjean vijek trajanja izvora svjetla je
period nakon kojeg 50% izvora svjetlosti
radi.
Koristan vijek trajanja izvora svjetla je
period nakon kojeg rasvjetni sustav daje
80% poetnog (nazivnog) svjetlosnog
toka.
Elektrina rasvjeta,
rasvjeta 2009/2010

Fluorescentna cijev - primjena

Elektrina rasvjeta,
rasvjeta 2009/2010

Fluorescentna cijev - primjena

Elektrina rasvjeta,
rasvjeta 2009/2010

Fluorescentna cijev - primjena

Elektrina rasvjeta,
rasvjeta 2009/2010

arulje na izboj u plinu

Kod arulja na izboj svjetlost se generira principom
luminiscentnog zraenja.
Elektrini izboj deava se u cijevi napunjenoj plinom ili
parama zbog djelovanja elektrinog polja izmeu dvije
elektrode. Pri tome u plinu, koji prije dovoenja napona na
elektrode nije vodljiv, nastaju slobodni nositelji u obliku
iona i elektrona.
Slobodni elektroni, pod djelovanjem elektrinog polja, mogu
s atomima plina izazvati sljedee vrste sudara: Izboj kod fluorescentne cijevi

mala brzina elektrona (elastini sudar) elektron se u sudaru s

atomom plina samo reflektira uz neznatni gubitak energije (koja se
pretvara u toplinu)
srednja i visoka brzina (uzbudni sudar) elektron podie energiju
atoma plina na viu razinu, pri emu atom nakon kraeg vremena
zrai jedan foton.
Izboj kod visokotlane arulje na izboj
vrlo visoka brzina (ionizirajui sudar) elektron izbacuje iz atoma
plina elektron, ime atom prelazi u pozitivni ion. Tako nastaju Prednosti pred izvorima svjetlosti sa arnom niti su:
pozitivni i negativni nosioci, te raste struja.
vea svjetlosna iskoristivost (do 180 lm/W)
Bez ogranienja struje razvio bi se lavinski efekt, pa se dulji vijek trajanja (do 20.000 sati)
koriste ograniivai struje (prigunice). Prigunice su veliki svjetlosni tok (do 210.000 lm)
induktiviteti koji se spajaju u seriju s izvorom svjetlosti.
Suvremeni rasvjetni sustavi sve vie koriste i elektronike
prigunice.
Elektrina rasvjeta,
rasvjeta 2009/2010

Generiranje svjetlosti
Atom plina ili metalne pare sastoji se od jezgre i nekoliko elektrona koji putuju po tono utvrenim
stazama (energetske razine). Kada je atom plina pogoen sa slobodnim elektronom ili ionom tada
dolazi do skakanja elektrona u atomu na viu energetsku razinu, na kojoj se kratko zadrava. Pri
povratku na niu energetsku razinu emitira se elektromagnetska energija u obliku svjetlosnog kvanta
fotona. Energija fotona jednaka je razlici energetskih razina.
U luminiscentnom zraenju postoji samo zraenje odreene energije i odreene valne duljine, koje
ovisi o kemijskom sastavu tvari. Luminiscentno zraenje ima diskretni spektar.

Svjetlo

Fosfor Vidljiva svjetlost

UV zraenje

K Atomska jezgra
H Elektron u nioj orbiti
e- - Uzbudni elektron

A* Uzbueni elektron u vioj orbiti

R Emitirano zraenje pri prelasku A* u niu orbitu
Elektrina rasvjeta,
rasvjeta 2009/2010
Elektrina rasvjeta,
rasvjeta 2009/2010

arulja na izboj u plinu

Fluorescentne arulje pripadaju grupi niskotlanih izvora na izboj. Svjetlost se generira izbojem u ivinim parama
visoke luminoznosti, pri emu se stvara uglavnom nevidljivo UV zraenje, koje se fosfornim slojem na unutranjoj
stjenki cijevi pretvara u vidljivo svjetlo. Ovaj princip generiranja svjetla naziva se foto-luminiscencija.

Spektar zraenja koji daje fluorescentna cijev je sloeni, a uporabom razliitih fluorescentnih materija mogue je
dobiti drukije karakteristike temperature boje, faktora uzvrata i svjetlosne iskoristivosti.
Postoje i okrugle i fluorescentne cijevi U-oblika. Promjer cijevi smanjuje se, ime se postie vea iskoristivost
svjetlosnog sustava (izvor svjetlosti je blii tokastom). Danas se najee koriste cijevi promjera 26 mm (T8 8/8), a
fluocijevi nove generacije imaju promjer od 16 mm (T5). Postoje i 38 mm (T12) i 7 mm (T2) fluocijevi.
Kao i sve arulje na izboj, fluorescentne cijevi ne mogu se prikljuiti direktno na mreni napon, ve trebaju prigunicu,
te starter (pri paljenju trebaju vii napon nego u pogonu).

Dnevno svjetlo 6000 K, Ra=95 Toplo bijela boja 3100 K, Ra=85 Interna 2700 K, Ra=85
Elektrina rasvjeta,
rasvjeta 2009/2010

Fluorescentna cijev elementi proizvodnog procesa

1 Valjanje i rezanje staklene cijevi

2 Dodavanje fluorescentnog omotaa
3 Pumice i strujne uvodnice
4-7 Montaa podnoja i elektroda
8 Montaa u cijev
9 Vakumiranje cijevi, punjenje plinom
i ivom, 1 2
zatvaranje, montaa podnoja
10 Gotova fluorescentna cijev

8 9

http://www.youtube.com/watch?v=YwsD
vINxA84

3 4 5 6 7
10
Elektrina rasvjeta,
rasvjeta 2009/2010

arulje na izboj u plinu

Svjetlosni tok s vremenom opada (zbog pada iskoristivosti fluorescentnog sloja i troenja
elektrode), to se moe poboljati uporabom elektronikih predspojnih naprava.
Vijek trajanja fluorescentnih cijevi ovisi o:
- periodu paljenja/gaenja
- predspojnim napravama
- koritenom fluorescentnom materijalu

Vijek trajanja [%]

140

120 8h

100 3h

80
1h
60
45 min
40

20 5 min

0
3 5 10 15 20 24
Period paljenja/gaenja [h]
Elektrina rasvjeta,
rasvjeta 2009/2010

arulje na izboj u plinu

Temperatura okoline

Svjetlosni tok fluorescentne cijevi ovisan je o

temperaturi okoline. Postoje specijalne izvedbe za
uporabu na niskim temperaturama.

Energetska bilanca fluorescentne cijevi Grla za fluorescentne cijevi

Elektrina rasvjeta,
rasvjeta 2009/2010

arulje na izboj u plinu

Osnovne karakteristike fluorescentnih cijevi

Opis i oznaka Svj. tok (lm) Svj. Temp. boje Uzvrat boje Luminancija Dimenzije
iskoristivost (K) (cd/cm2)
(lm/W)
Standard 36W/640 (zabranjena u EU !!!) 2.850 79 4.000 2B (65) 0,86 1200 mm,
standardna izvedba koristi halofosfatni omota =26mm

LUMILUX 36W/840 3.350 93 4.000 1B (85) 1,20 1200 mm,

izvedba s poboljanom iskoristivou i uzvratom boja =26mm
koristi tri-fosforni omota
LUMILUX 36W/954 2.350 65 5.400 1A (98) 0,60 1200 mm,
izvedba s jako dobrim uzvratom boja koristi pet-fosforni =26mm
omota
FH 35/840 3.650 104 4.000 1B (85) 1,70 1450 mm,
nova generacija T5 maksimalna iskoristivost =16mm

FQ 39/840 3.500 90 4.000 1B (85) 2,70 850 mm,

nova generacija T5 minimalne dimenzije =16mm

Okrugla fluocijev Fluocijev U oblika Fluocijev

Elektrina rasvjeta,
rasvjeta 2009/2010 Izvori svjetlosti
arulje na izboj u plinu

LUMINISCENCIJA
Fotoluminiscencija
Izboj u plinu - pri izboju u plinu, koje nastaje zbog djelovanja elektrinog polja, mogue je dobiti i zraenje u vidljivom dijelu spektra (npr. ivine
arulje, natrijeve arulje, metalhalogene arulje)
Fluorescencija - kod fluorescentnih cijevi i fluokompaktnih arulja, pri izboju u ivinom plinu generira se gotovo isljuivo UV zraenje, koje se
pretvara u vidljivo zraenje fosfornim omotaem koji je naneen na unutranjost staklene cijevi. Budui da ovo zraenje traje samo dok traje
pobuda, govorimo o fluorescenciji. Danas se najvie koriste kalcij halofosfatni fosfori u kombinaciji s fosforima koji se aktiviraju elementima
rijetkih zemalja.
Fosforescencija - kod nekih fluorescentnih materijala elektroni mogu ostati u metastabilnom uzbuenom stanju kroz neki period koji traje od
milisekunda do dana. Nakon prelaska iz tog stanja oni emitiraju svjetlost. Ova pojava naziva se fosforescencija. Za prelazak iz metastabilnog
stanja u stanje u kojem se emitira svjetlost potrebna je dodatna energija, koja se obino dobiva IR zraenjem (toplinom). Kratkotrajna
fosforescencija se koristi kod fluorescentnih cijevi, kako bi se smanjio utjecaj treptanja zbog pogona na izmjenini napon.

Elektroluminiscencija
Odreeni materijali pretvaraju elektrinu energiju direktno u svjetlo, bez izboja u plinu (npr. LED)
Elektrina rasvjeta,
rasvjeta 2009/2010 Izvori svjetlosti
arulje na izboj u plinu
Fluokompaktne arulje
Fluokompaktne arulje su zapravo savinute fluorescentne cijevi, ime se postiu manje ukupne dimenzije izvora svjetlosti, dok se
zadravaju sve karakteristike rada fluorescentnih cijevi (zbog toga i naziv - Compact Fluorescent Lamps - CFL).
Fluokompaktne arulje pripadaju grupi niskotlanih arulja na izboj, pri emu se svjetlost generira principom fotoluminiscencije. Izboj
se deava izmeu elektroda u ivinim parama, pri tlaku od cca 1,07 Pa (tlak para tekue ive pri temperaturi od 40C. Tlak bitno ovisi
o najnioj temperaturi u cijevi (cold spot) , gdje se kondenzira tekua iva koja nije u plinovitom stanju. Osim ive u punjenju se obino
nalazi i neki inertni plin, kao pomo pri startanju (argon, kripton, neon, ksenon, ...). Koliina ive se bitno smanjuje, i iznosi 2-5 mg u
kvalitetnijim cijevima.
Kao i veina arulja na izboj, fluokompaktne arulje moraju u pogonu imati, u seriju spojenu, napravu za ograniavanje struje. Ova
predspojna naprava, koja se naziva prigunica, ograniava pogonsku struju na vrijednost za koju je arulja napravljena, te osigurava
potreban startni i pogonski napon.

Temperaturu boje svjetla koju daju fluokompaktne arulje mogue je kontrolirati

fosfornim omotaem, kao i kod fluorescentnih cijevi. Standardno se koriste
trokomponentni fosfori.
Zahvaljujui svojim kompaktnim dimenzijama fluokompaktne arulje razvijene su
prvenstveno kao zamjena za standardne arulje snage 25-100W, ali se zahvaljujui
konstantnom razvoju njihovo podruje primjene znatno proirilo, te danas
predstavljaju jedan od najpopularnijih izvora svjetlosti, budui da spajaju visoku
iskoristivost fluorescentnih cijevi i kompaktne dimenzije.
Fluokompaktne arulje proizvode se u snagama od 5 - 42 W. Postoje izvedbe s
integriranom elektronikom prigunicom i standardnim grlom E27 i E14, koje mogu
zamijeniti gotovo svaku standardnu arulju, ostvarujui pri tome utedu energije od
gotovo 80%. Za ovakvu izvedbu fluokompaktnih arulja koristi se naziv - tedne
arulje.
Elektrina rasvjeta,
rasvjeta 2009/2010 Izvori svjetlosti
arulje na izboj u plinu

tedna arulja fluokompaktna arulja s integriranom el. prigunicom

Visokokvalitetni LUMILUX
fosfor za vrlo dobar uzvrat
boje
Start s predgrijavanjem bez
terptanja za veliki broj
ukljuivanja

prigunica za
izuzetnu trajnost i
utedu energije

Filter
kondenzator 15 x 1000 h = 15 000 h
Optimalno
za miran rad
ogranienje
radio smetnji 25 W 5 W
40 W 7 W
Visokokvalitetno plastino 60 W 11 W
kuite za termiku 75 W 15 W
otpornost 100 W 20 W
Mogui DC pogon 120 W 23 W
Elektrina rasvjeta,
rasvjeta 2009/2010 Izvori svjetlosti
arulje na izboj u plinu

Fluokompaktne arulje pogonske karakteristike

Vijek trajanja fluorescentnih i fluokompaktnih arulja odreen je gubitkom emisijskog sloja na elektrodama (zbog toga dolazi do zatamnjenja
rubova fluocijevi pri kraju ivotnog vijeka) do kojeg dolazi pri svakom paljenju, ali i normalnim pogonom. Elektronike predspojne naprave s
predgrijavanjem elektroda znatno produljuju njihov vijek trajanja, budui da zagrijavaju elektrode, ime povisuju njihov otpor (otpor
wolframove niti ima pozitivan temp. koeficijent) i time smanjuju startnu struju, odnosno gubitak emisijskog sloja pri startanju. Vijek trajanja
standardnih fluorescentnih cijevi s magnetskom predspojnom napravom iznosi 8.000 sati, a s elektronikom predspojnom napravom i
trokomponentnim fosforom produuje se i do 20.000 sati.
Svjetlosni tok fluorescentnih i fluokompaktnih arulja se smanjue tijekom koritenja zbog fotokemijske degradacije fosfornog omotaa i
sklupljanja naslaga unutar cijevi koje apsorbiraju svjetlo. Koritenjem kvalitetnih fosfora i elektronikih predspojnih naprava mogue je
postii odravanje svjetlosnog toka id o 92% nakon 20.000 sati uporabe.
Fluokompaktne arulje su jo osjetljivije na radnu temperaturu od fluorescentnih cijevi, te postoje i specijalne izvedbe koje koriste amalgam
umjesto ive, kako bi postigli manju ovisnost svjetlosnog toka o temperaturi, to je pogotovo primjetno kod svjetiljaka manjih dimenzija.
Iskoristivost fluorescentnih/fluokompaktnih arulja bitno se poboljava uporabom elektronikih predspojnih naprava koje rade na vioj
frekvenciji (obino 20-30 kHz), zbog smanjenih gubitaka anode. Zbog toga arulje s elektronikim prigunicama obino rade s manjom
snagom, uz isti svjetlosni tok.

Elektromagnetske smetnje (radio smetnje)

Izboj u ivi stvara i elektromagnetsko zraenje, koje se mora smanjiti
odgovarajuim filterima (kondenzatorima) i dizajnom smae svjetiljke. Zbog
toga je definiran cije niz standarda i propisa koji moraju zadovoljavati
svjetiljke.

Rel. svjetlosni tok ovisno o frekvenciji (kHz)

Elektrina rasvjeta,
rasvjeta 2009/2010 Izvori svjetlosti
arulje na izboj u plinu

Predspojne naprave
Predspojne naprave prvenstveno slue za ograniavanje struje, zbog negativne U-I karakteristike arulja na izboj. Uz to predspojna naprava
osigurava i dovoljan napon za poetak izboja u plinu. Budui da predspojna naprava osigurava pogonske uvjete arulje na izboj, potrebno je da
njene karakteristika odgovaraju izvoru svjetlosti, inae moe doi do velikih odstupanja svjetlosnih karakteristika i vijeka trajanja izvora svjetlosti.
Predspojne naprave uvije troe elektrinu energiju, te smanjuju iskoristivost kompletnog sustava.

Starter
Start fluorescentnih cijevi deava se u dvije faze: elektrode trebaju biti dovoljno ugrijane da
ponu emitirati elektrone i mora postojati dovoljno veliko elektrino polje izmeu elektroda
da se ionizira plinsko punjenje i da doe do izboja.
Za startanje fluorescentnih cijevi i fluokompaktnih arulja koje koriste vanjski startni element
koristi se starter, koji se spaja izmeu elektroda. Zahvaljujui bimetalnom kontaktu, on
osigurava predgrijavanje elektroda i postie dovoljno veliki naponski impuls (300 - 800 V)
za poetni izboj.

Prigunica
Slui za ograniavanje struje, te moe biti magnetska ili elektronika (objedinjuje i funkciju startera). Sustav s magnetskom prigunicom
predstavlja induktivni teret, te se uvijek koristi kompenzacijski kondenzator.
Zbog relativno visokih gubitaka u magnetskim prigunicama (i do 25%), te niz drugih prednosti, sve vie se koriste elektronike predspojne
naprave. Elektronike predspojne naprave omoguuju i regulaciju (nije mogue samo smanjiti napon kao kod arulja sa arnom niti, budui bi to
prekinulo izboj).
Elektrina rasvjeta,
rasvjeta 2009/2010 Izvori svjetlosti
arulje na izboj u plinu

Spojevi fluorescentnih i fluokompaktnih arulja

Kapacitivni spoj Duo spoj

Neon
Fluorescentne cijevi i fluokompaktne arulje koriste tople elektrode, koje su obino napravljene od wolframove ice. Za razliku od njih, neonske
cijevi koriste tinjajue elektrode (hladne elektrode) koje koriste jako male struje (rade na povienom naponu, a za start trebaju do 15 kV).
Neonske cijevi ne koriste fosforni omota na staklu, ve se dodatkom ive ili argona (plava boja) ili obojenim staklom mijenja boja neona (koji je u
osnovi crven). Neonske cijevi koriste se prvenstveno za razliite efekte (reklame, ...), ali zbog dodatnog transformatora predstavljau relativno skupi
sustav, koji se sve vie mijenja fluorescentnim cijevima, svjetlovodima ili LED sustavima.
Elektrina rasvjeta,
rasvjeta 2009/2010 Izvori svjetlosti
arulje na izboj u plinu
Elektrina rasvjeta,
rasvjeta 2009/2010 Izvori svjetlosti
arulje na izboj u plinu

Visokotlane arulje na izboj

Ova grupa izvora svjetlosti obuhvaa skupinu arulja na izboj - ivine arulje, metalhalogene arulje i visoktlane natrijeve
arulje.
Izboj u plinu deava se u iku, izmeu elektroda. iak uvijek sadri neki startni plin, koji se lagano ionizira i neki element
koji isprava pri izboju, i pri tome stvara karakteristino svjetlo. Tako ivine arulje koriste ivu, natrijeve natrij, a
metalhalogene arulje mjeavinu natrija, skandija, tulija, holmija i disprozija. iak se radi od kvarcnog stakla ili specijalne
keramike.
Ziak se obino nalazi unutar zatitnog balona, koji titi iak i elektrine kontakte od vanjskih utjecaja. Osima toga, vanjski
balon slui i kao zatita od UV zraenja, esto ima i sloj difuznog materijala, koji smanjuje bljetanje samog izvora. Kod
ivinih arulja, vanjski balon sadri i sloj fosfora, koji slui za pretvaranje dijela UV zraenja u vidljivu svjetlost.
Takoer, vanjski balon moe sadravati i ureaj za proiavanje atmosfere unutar balona (obino vakum) koji se naziva
geter.
Zbog razliitiih principa generiranja svjetla, visokotlane arulje na izboj imaju bitno razliite karakteristike.
Visokotlane arulje na izboj koriste razliita grla.
Elektrina rasvjeta,
rasvjeta 2009/2010 Izvori svjetlosti
arulje na izboj u plinu
ivina arulja (HQL)

ivine arulje su najstarije arulje na izboj. Dodatni filter za

Fosfor poboljanje
Svjetlost generiraju izbojem u ivinim parama, koji poinje
isparavati nakon to se pojavi poetni izboj u argonu. uzvrata boje
Pogonski tlak iznosi od 200 - 400 kPa, i bitno utjee na
karakteristike spektra zraenja, koji je uglavnom u hladnijem
SE
podruju (4000 K), te ostvaruje iskoristivost do 60 lm/W.
Hladno
Faktor uzvrata boje je kategorije 3.
bijela boja
Start se postie pomou startne elektrode (SE), a za pogon je
potreban prigunica.
Postupak paljenja traje od 3-6 min, a ponovnog paljenja na
toplo 5-10 min.
Prosjean vijek trajanja je 16.000 sati.
Ne preporua se za nove instalacije, zbog velike koliine ive
bit e zabranjena u EU (Travanj 2015), ve je zabranjena u Prigunica
SAD.
UN
Primjene: javna rasvjeta i ind. rasvjeta
Snaga: 50-1000W, 230V
Elektrina rasvjeta,
rasvjeta 2009/2010 Izvori svjetlosti
arulje na izboj u plinu

Pogonske karakteristike
ivine arulje
Elektrina rasvjeta,
rasvjeta 2009/2010 Izvori svjetlosti
arulje na izboj u plinu
arulja s mjeanim svjetlom (HWL)

arulja sa mjeanim svjetlom je u principu ivina arulja, u kojoj arna nit

koja je dodana u seriju glumi ulogu prigunice.
Postie se neto toplija temperatura boje (3.800 K) i poboljani faktor
uzvrata boje (kategorija 2B), kao rezultat djelovanja arne niti, ali se Fosfor
iskoristivost smanjuje na 20-30 lm/W.
PE
Proizvodi se u snagama 160W - 500W, i prvenstveno se koristi kao
zamjena za velike arulje sa arnom niti, gdje donose utede energije do
30%. P

Postupak paljenja traje do 2 min, a ponovnog paljenja na toplo 3-5 min.

SE
Kao i ivine arulje, koriste se sve manje.

SR

arna nit

UN

PE: Pogonska elektroda

SE: Starna elektroda
SR: Startni otpor
P: Prigunica
Elektrina rasvjeta,
rasvjeta 2009/2010 Izvori svjetlosti

Metalhalogena arulja (HQI/HCI) arulje na izboj u plinu

Koriste slian princip kao i ivine arulje, s tim da kao

dodatak ivinom punjenju koriste razliite metal 400 500 600 700 nm
halogenide kao dodatak. Metalhalogenidi se raspadaju pri
viim temperaturama, nakon ega metali generiraju
vidljivo zraenje kompletnog spektra. Pribliavanjem
hladnijoj stijenci balona, oni ponovno rekombiniraju i ciklus
se ponavlja. Tlak plina je 400 kPa - 2 hPa.
Dodatkom metalhalogenida postie se puno kvalitetnije Hg* Me+ Mo-folije
svjetlo (uzvrat boje 1A) i via iskoristivost (do 120 lm/W). Elektrode Hal* Me* Tl
Kombiniranjem razliitih metala mogue je dobiti i razliite Me1Me2Hal
temperature boja - od 3.000 K do 6.500 K. MeHal
Me
Hal
Proizvode se u snagama od 20W 2.000 W, s izuzetno iak
irokim podrujem primjene (od unutarnje do javne
rasvjete, foto rasvjete, efekt rasvjete do auto rasvjete).
Propaljiva Prigunica
Za pogon trebaju poseban visokonaponski startni element
(propaljiva) koji daje potreban naponski impuls od 3-6 kV.
Postupak paljenja traje do 3 min, a ponovnog paljenja na
toplo 5-20 min.
Dy, Ho, Tm, Sn
Kod specijalnih izvedbi mogue je postii trenutan start na
toplo uz odgovarajui propaljiva (naponi i do 40 kV)
Talij

Natrij

Litij

Indij
Arena Zagreb (built for World handball championship in
ARENA sportska dvorana

Autori: UPI-2M : Alan Leo Pletina d.i.a., Berislav Medi d.i.g.,Tamara Bri-Stanti d.i.a.
1st place award for Structural design at world festival
of architecture in Barcelona 2009.
Sportska dvorana Vinjik Zadar
Dubrovnik aerodrom
Stadion Kantrida, Rijeka

http://edition.cnn.com/2011/SPORT/football/09/05/football.weird.football.stadiums/index.html
Nikola Tesla memorijalni park,
Smiljan
Elektrina rasvjeta,
rasvjeta 2009/2010 Izvori svjetlosti
arulje na izboj u plinu
Metalhalogena arulja (HQI/HCI) Pogonske karakteristike

Toplija temp. boje 3100 K Hladnija temp. boje 4200 K Najhladnija temp. boje 6500 K
Elektrina rasvjeta,
rasvjeta 2009/2010 Izvori svjetlosti
arulje na izboj u plinu
Natrijeve arulje (NAV)
Kod natrijevih arulja izboj se dogaa u natrijevim parama uz dodatak
ksenona za laki start i poveanu iskoristivost i male koliine ive.
Pogonski tlak je 20-40 kPa.
Natrijeve arulje postiu najveu iskoristivost do 150 lm/W, ali uz slabiji
uzvrat boje (kategorija 4, 20-30) i toplu (utu) temperaturu boje (2000
K).
Ove karakteristike nas zadovoljavaju, i natrijeve arulje predstavljau
najbolje rjeenje za cestovnu rasvjetu.
Postiu prosjean vijek trajanja od 32.000 sati, uz veliku sigurnost
(preivljavanje do 95% nakon 16.000 sati pogona - 4 godine u javnoj
rasvjeti).
Postupak paljenja traje do 5 min, a ponovnog paljenja na toplo 1-2
min. Ponovno paljenje je bre nego kod metalhalogenih arulja, zbog
manjeg pogonskog tlaka. Naime, kod vieg pogonskog tlaka ionizacija
nije mogua s dostupnim naponom, ve je potrebno ekati da se
arulja ohladi, ime joj i pada tlak.
Zagreb: Cestovna rasvjeta
Elektrina rasvjeta,
rasvjeta 2009/2010 Izvori svjetlosti
arulje na izboj u plinu

Natrijeve arulje (NAV) Pogonske karakteristike

Elektrina rasvjeta,
rasvjeta 2009/2010 Izvori svjetlosti
arulje na izboj u plinu

Niskotlane natrijeve arulje

Svjetlost se generira izbojem u natrijevim parama pri niskom tlaku (0,7 Pa), ime se postie gotovo monokromatsko uto svjetlo (589,0 i
589,6 nm) i izuteno visoka iskoristivost do 200 lm/W. Kao startni plin koristi se neon.
Pri ovako niskom tlaku, natrijeve pare imaju temperaturu od 260C, koja se odrava vanjskim balonom u kojem je vakum. Svako odstupanje
od ove temperature dovodi do bitnih odstupanja od nazivnih pogonskih parametara.
Period startanja traje do 20 minuta, a u poetku u izboju dominira neon (crvena boja), kojeg poslije zamjenjuje izrazito uta boja natrija.
Ponovno plajenje je gotovo trenutno.
Kao predspojna naprava najvie se koristi autotransformator, koji daje potreban startni napon od 400 - 550V.