Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
Prescott
SPASITELJ SVETA & POBEDA U HRISTU
www.najvaznijevesti.com
W. W Prescott
SPASITELJ SVETA & POBEDA U HRISTU
Naslov originala:
THE SAVIOUR OF THE WORLD & VICTORY IN CHRIST
By William Warren Prescott
Izdava:
Branko uri
Prevod sa engleskog:
Spasitelj sveta Suzana Stojanovski
Pobeda u Hristu Boidar Lazi; lektura: Suzana Stojanovski
Pesme prepevao:
Zvonimir Kosti Palanski
tampa:
Apollo Graphic Production Beograd
Tira 50 primeraka
dobravest@yahoo.com
(+381) 064/40-29-428
William W. Prescott
SPASITELJ SVETA
&
POBEDA U HRISTU
Beograd, 2017
SADRAJ
Posveenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
1. Stvarnost hrianstva . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
2. Veni Boji Sin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
3. Bogoovek Hristos Isus . . . . . . . . . . . . . . . . 24
4. Linost jevanelja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
5. Greh i Spasitelj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
6. Mesto koje se zove Golgota . . . . . . . . . . . . . . 43
7. Pomireni svet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
8. Dobijanje kljueva smrti . . . . . . . . . . . . . . . . 59
9. Prisutni Hristos . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
10. Savez blagodati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70
11. Milostivi i verni Prvosvetenik . . . . . . . . . . . 77
12. Na Svetenik na prestolu . . . . . . . . . . . . . . 83
13. Jevanelje o danu od odmora . . . . . . . . . . . . 89
14. elja zadovoljnog Isusa . . . . . . . . . . . . . . . . 95
15. Dovretak jevanelja . . . . . . . . . . . . . . . . . 102
SPASITELJ
SVETA
I DEO
POSVEENJE
Slava krsta
11
Spasitelj sveta
12
Stvarnost hrianstva
13
Spasitelj sveta
koja ne uzima sebe u obzir (ne gleda sebe prim. prev.) (1. Korinani-
ma 13,5), blagodat koja donosi spasenje (Titu 2,11) i silu koja spasava
od najeih napada neprijatelja (Matej 4,10.11). I sve to je bilo uinje-
no, ne zbog Njega samog, ve zbog nae koristi. Bog je bio u Hristu i
svet je pomirio sa sobom... Onoga koji nije znao za greh On je uinio
grehom, u nae ime; da bismo mi mogli da postanemo Boja praved-
nost u Njemu (2. Korinanima 5,18-21 ASV).
Ono to elim da naglasim je da nema hrianstva nezavisno od
(bez prim. prev.) istorijskog Isusa i da je stvarnost hrianstva pozna-
ta i postaje iskustvo onda kada istorijski Isus prebiva u naim srcima i
ivi svoj sopstveni ivot sile i pobede u nama (Galatima 2,20). Iz takvog
tumaenja hrianstva, kao to je ovo, proizilazi da je za nae spasenje
od greha potrebno neto vie nego to je ak i najiskreniji pristanak na
pravoverno ispovedanje; neto vie nego to je najstroe pridravanje
forme i obreda, ak i ako su forma i obred propisani od Boga; i neto
vie nego to je najvei napor oveka da oponaa Isusov ivot.
14
Stvarnost hrianstva
15
Spasitelj sveta
smislu u kom se ovi termini uobiajeno koriste, jer postoje neka uenja
koja svako od njih zastupa, a koja ja ne mogu da prihvatim kao biblij-
ska, ve sam ponizni vernik u Boga Oca, Boga Sina i Boga Svetog Duha
i u veliko spasenje koje su ova tri lica/osobe boanstva obezbedile za
sve koji e ga primiti. Ukoliko e itanje ove knjige i drugima donositi
sve vei oseaj stvarnosti hrianstva, kao to je njeno pisanje donelo
meni, imau oseaj da moj posao nije bio uzaludan. Neka naa srca
gore u nama, kako Duh istine bude otvarao nae umove do punijeg i
linijeg razumevanja Pisma.
16
2. VENI BOJI SIN
Najpre moram da naglasim osnovnu injenicu da osoba koja se
zove Isus iz Nazareta nije zapoela svoje postojanje (ivot prim. prev.)
onda kada je roena u Vitlejemu, kao to nije zavrila svoje postojanje
onda kada je prikovana na krst, na Golgoti. Kada bi On bio samo o-
vek koji je poeo i zavrio svoj ivot upravo onako kako ja to inim, ja
ne bih mogao da imam bezuslovno poverenje da On ima ikakvu veu
mo nego to imam ja i stoga bih se ustruavao da Mu se bezrezervno
predam. Moda u biti voljan da prihvatim takvu pomo poto sam,
putem iskustva, naao da je On u stanju da je prui, ali kako bih mogao
da verujem da bi On mogao potpuno da me spase od neprijatelja moje
due koji je dokazao da je jai od mene? Siguran sam da bih esto bio
preplavljen sumnjom i strahom da li je Isus iz Nazareta samo ljudsko
bie, iako bi [onda] bio vrhunsko ostvarenje onog najvieg i najboljeg
u ljudskom rodu. Potreban mi je Spasitelj koji moe da ostvari vie od
ljudske moi.
Meutim, ne moram da ispitujem nita u vezi sa ovim pitanjem.
Prihvatam Njegovu sopstvenu izjavu o Njegovom venom postojanju,
izreenu ovim jednostavnim, ali udesnim reima: Pre nego to se
Avraam rodio, Ja jesam! (Jovan 8,58 SSP). Svako ko nije upoznat,
kao to su Jevreji bili, sa Spisima tog vremena, koje sada oznaavamo
kao Stari zavet, moda nee odmah shvatiti puno znaenje ove Isusove
tvrdnje o prapostojanju i moda e biti zauen kada sazna da je Onaj
koji je priao sa Jevrejima bio ista ona osoba koja je priala i sa Mojsi-
jem u grmu. Moe da bude od koristi ako ponovo pregledamo zapis o
ovom iskustvu Bojeg oveka, kako je dat u 2. Mojsijevoj:
1 Jahve (ili Jehova) je vlastito ime Boga koje se u Bibliji spominje najvie puta oko
7000 puta u Starom zavetu prim. prev.
17
Spasitelj sveta
18
Veni Boji Sin
19
Spasitelj sveta
20
Veni Boji Sin
21
Spasitelj sveta
pazite ove izjave: Ja sam Jahve, tvoj Bog, svetac Izraela, tvoj Spasitelj
(Isaija 43,3 ASV); Ja, upravo ja sam Jahve i osim mene nema spasi-
telja (Isaija 43,11 ASV); Ko je to objavio od davnina? Zar nisam ja,
Jahve? Nema osim mene drugog Boga, nema pravednog Boga i Spasi-
telja; nema nijednog osim mene. Pogledajte u mene i spasiete se, svi
krajevi Zemlje, jer sam ja Bog i nema nijednog drugog (Isaija 45,21.22
ASV).
S obzirom na ove jasne objave, prirodno bi trebalo da oekujemo
da u Novom zavetu Isus iz Nazareta bude prepoznat kao Bog Spasitelj,
kao to i jeste. Mogu da ukaem samo na nekoliko takvih sluajeva, ali
oni su dovoljni. Pod nadahnuem Svetog Duha, Marija, Isusova majka,
rekla je: I duh moj se raduje u Bogu, Spasitelju mome (Luka 1,47
Bakoti). Pod istim nadahnuem, apostol Pavle nas savetuje da bi
trebalo da u svemu ukraavamo(ju) nauku Spasitelja naega, Boga...
oekujui blaenu nadu i slavan dolazak velikoga Boga i Spasitelja na-
ega, Isusa Hrista (Titu 2,10-13 arni). U istoj reenici iste ove
poslanice, isti pisac upuuje na Spasitelja naega, Boga i Hrista Isu-
sa, Spasitelja naega (Titu 1,3.4 arni), kombinaciju pojmova koja
je svakako puna znaenja. Takoe, Juda, sluga Isusa Hrista pie o
Bogu, naem Spasitelju (Juda 25 SSP). S obzirom na tako udesnu
objavu koja se odnosi na linost Isusa iz Nazareta, mislim da potpuno
opravdano upuujem na Spasitelja sveta kao na venog Boga i nala-
zim ohrabrenje i sigurnost inei to. Ako je Bog za nas, ko e protiv
nas (Rimljanima 8,31 arni).
U Starom zavetu nam je JA SAM otkriven u svom apsolutnom
boanstvu, ali kada je vena Re, koja je bila sa Bogom i... bila Bog,
postala telo i uselila se meu nas (Jovan 1,1.14 ASV), stvarno ot-
krivenje tog JA SAM darovano nam je u linosti Isusa iz Nazareta koji
je sebe otkrio takvim izjavama kao to su ove: JA SAM hleb ivota
(Jovan 6,48); JA SAM svetlost sveta (Jovan 8,12); JA SAM vrata
(Jovan 10,9); JA SAM dobri pastir (Jovan 10,11); JA SAM vaskr-
senje i ivot (Jovan 11,25); JA SAM put, istina i ivot (Jovan 14,6);
JA SAM pravi okot (Jovan 15,1). Isus iz Nazareta, svojim ivotom,
svojom smru i svojim vaskrsenjem, kao i svojim uenjima, otkrivao
22
Veni Boji Sin
23
3. BOGOOVEK HRISTOS ISUS
Iskreno priznajem da se prihvatam ove teme sa dubokim oseajem
sopstvene nesposobnosti da se na odgovarajui nain nosim s njom.
Kako mogu da rastumaim ovu tajnu o Bogu? Ne mogu da je objasnim
i ne smem pokuavati da to inim. Izjava je tako jednostavna: I Re je
postala telo i nastanila se meu nama (Jovan 1,14 SSP); tajna je tako
ubedljiva: Velika je tajna pobonosti; On koji se javio u telu (1. Timo-
tiju 3,16 ASV). Ali ne mogu da zanemarim tu injenicu. Ne mogu da
se sloim sa onima koji tvrde da je Isus bio ovek, i samo ovek; cvet
ljudskog roda, ali samo cvet, a ne Tvorac. Suoimo se sa nadahnutim
izvetajem i razumom se poklonimo otkrivenju.
Ne mogu da itam etiri jevanelja, direktan izvetaj oevidaca,
a da ne posmatram Isusa kao oveka. On je roen od ene (Galatima
4,4). Bio je obino dete. Kada je odrastao do zrelog doba, pokazao je
karakteristike uobiajene i za druge lanove ljudske porodice. Iskusio
je glad (Matej 4,2), bio mu je potreban san (Matej 8,24), postajao bi
umoran tokom putovanja (Jovan 4,6) i bio je dirnut do suza ljudskom
tugom (Jovan 11,35). Titula koju je primenio na sebe i ni na koga dru-
gog, i koju niko drugi nije primenio na Njega, bila je Sin oveiji
(Matej 8,20). Potpuno nezavisno od bilo kog otkrivenja u pogledu te
teme, izgleda oigledno da je On imao isto telo i krv kao to imam i ja,
a Njegov rodoslov pokazuje da Njegovi preci nisu bili bez mane. Sve
ovo je dovoljno lako da bi se razumelo, ali to nije sve.
Dok postoji jasan i ubedljiv dokaz da je Isus iz Nazareta bio ovek,
pravi lan ljudske porodice, postoji podjednako jasan i ubedljiv dokaz
da je bio i vie od oveka. On, koji je bio Sin oveiji, takoe je bio i
Boji Sin i te dve prirode su bile sjedinjene u jednoj nedeljivoj osobi.
Kakvu osnovu imam za ovakve tvrdnje? Pa ve smo otkrili da je Isus
iz Novog zaveta zapravo Jahve iz Starog zaveta, koji se pokazao u telu,
i ova jednostavna injenica ukazuje na ceo Stari zavet kao dokaz da je
Bog bio u Hristu (2. Korinanima 5,19).
Sin je bio iskljuivi objavitelj Oca, kao to je jasno reeno: I niko,
osim Oca, ne poznaje Sina. I niko ne poznaje Oca, samo Sin i oni ko-
24
Bogoovek Hristos Isus
25
Spasitelj sveta
stanila se meu nas (i videli smo Njegovu slavu, slavu kao jedinorod-
nog od Oca), puna blagodati i istine (Jovan 1,14 ASV). Boga niko
nije video nikad: Jedinorodni Sin koji je u naruju Oevom, On Ga
javi (objavi arni) (Jovan 1,18 Karadi). Isus iz Nazareta je tako
potpuno otkrio Oca, da je mogao da kae Filipu: Ko je video mene,
video je Oca (Jovan 14,9 arni). Kako su zavese drevnog svetilita
pokrile slavu Boga koji je prebivao u njemu i tako omoguile grenim
ljudima da priu blie, a da ne budu uniteni, tako je i u Hristu boan-
ska priroda bila zaogrnuta (pokrivena) ljudskom i u Njemu su ljudi
mogli da dou u zajednicu sa Bogom, mogli su da posmatraju Njegov
karakter i mogli su da nau blagoslov.
Osim toga, u Isusu iz Nazareta koji je preuzeo nau prirodu i sau-
estvovao (uzeo udela prim. izdavaa) u naem telu i krvi, data nam je
Boja definicija oveka. On je s pravom nazvan drugi ovek (1. Korin-
anima 15,47 arni). Od Adamovog do Hristovog vremena, ovek je
bio otkriven, ne kao prvobitno stvoren po Bojem obliju, ve kao roen
po Adamovom obliju i po Adamovoj slici (1. Mojsijeva 5,3), nosei obe-
leja greha, i fiziki i duhovno. Kada je Boji Sin postao telo, On je ivim
slovima objavio svetu, tako jednostavno i jasno izraeno, da bi i dete mo-
glo da ita i razume, Boanstvo Boga i ljudskost oveka (boansku priro-
du Boga i ljudsku prirodu oveka prim. prev.). U svom ivotu saoseanja
za druge i posveenosti drugima, On je na jezik ljudskog iskustva preveo
udesnu istinu da je Bog ljubav (1. Jovanova 4,8). Uzvienou svog sa-
vrenstva, a ipak jednostavnou svog odnosa sa obinim narodom koji
Ga je rado sluao, On je stalno otkrivao veliinu istinske poniznosti i po-
niznost istinske veliine. On je proslavio i Boanstvo i ljudskost.
Ne moemo ponoviti previe esto i ne moemo naglasiti previ-
e snano, veliku izjavu koja nam je data preko apostola Pavla, lino
svedoanstvo koje proizilazi iz njegovog sopstvenog iskustva: Istinita
je re i dostojna da je svi prime: Hristos Isus doe na svet da spase
grenike (1. Timotiju 1,15 arni). Kljuna misao tog spasonosnog
dela je zakucana ovim reima: Hristos [je] umro za nae grehe (1.
Korinanima 15,3 arni). Meutim, Bog kao Bog, u svom apso-
lutnom boanstvu, nije mogao da umre i stoga je moralna potreba da
26
Bogoovek Hristos Isus
bi On, koji je bio sa Bogom (u Boga arni) i..... bio je Bog (Jovan
1,1 ASV), trebalo da uzme telo kako bi mogao da poloi svoj ivot.
Tako je jednostavno uenje nadahnua, kao to itamo: Poto su
deca zajedniari u telu i krvi, tako je i On sam, na isti nain, uzeo ue-
a u tome; da bi kroz smrt mogao da obesnai onoga koji ima vlast
nad smru, odnosno, avola; i da bi mogao da oslobodi sve one koji
su, kroz strah od smrti, itavog svog ivota potinjeni ropstvu... Zato
je bilo potrebno da On u svemu bude uinjen kao Njegova braa. (Je-
vrejima 2,14-17 ASV). Boji Sin je uzeo uee u istom telu i istoj
krvi u kojima i mi imamo udela, da bi kao ovek, Bogoovek, mogao
da poloi svoj ivot i kroz svoju smrt donese osloboenje onima koji se
plae smrti. Kako je Hristova smrt zbog naih greha centralna odlika
dobre vesti, tako je i Njegovo preuzimanje ljudske prirode neminovno
sutinska odlika jevanelja Boje blagodati.
Ovaj isti glavni cilj utelovljenja, kada se pogleda iz drugog ugla,
ovako je izraen: Zato se (po)javio Sin Boiji - da razori (uniti Ba-
koti) dela avolova (1. Jovanova 3,8 arni). A vi znate da se on
pojavio da ukloni (uzme Karadi) grehe (1. Jovanova 3,5 SSP).
Boji Sin koji se, u svom apsolutnom boanstvu, nije mogao videti go-
lim okom, pojavio se u ljudskom telu, da bi kroz svoju smrt mogao da
uniti i avola i njegova dela. Ali moramo zapamtiti da je On bio Boji
Sin pre nego to se pojavio u telu (Galatima 4,4) i da nije prestao da
bude Boji Sin kada je preuzeo ljudsku prirodu (Jovan 9,35-37). Isus
Hristos je isti i jue i danas i doveka (Jevrejima 13,8 arni). Nje-
govo sopstveno svedoanstvo apostolu Jovanu vie od ezdeset godina
nakon svoje smrti i vaskrsenja, ima isti smisao: Ja sam Prvi i Poslednji
i ivi, i bejah mrtav, i vidi iv sam u sve vekove, i imam kljueve od
smrti i od ada (podzemlja SSP) (Otkrivenje 1,17.18 arni).
Tokom svog ivota na Zemlji, Isus iz Nazareta se poistovetio sa Ja-
hvom iz Starog zaveta, potvrujui za sebe da je JA SAM (Jovan 8,58); i
ponovo, nakon svog povratka na nebo, objavljujui da je prvi i posled-
nji, On je usvojio i primenio na sebe Jahvine rei, kako su nam date
kroz proroka Isaiju: Tako govori Jahve, car Izraela, njegov Otkupitelj,
Jahve nad vojskama: ja sam prvi i ja sam poslednji (Isaija 44,6 ASV).
27
Spasitelj sveta
28
Bogoovek Hristos Isus
Evo oveka (Jovan 19,5 arni). Evo vaeg Boga (Isaija 40,9
Danii).
29
4. LINOST JEVANELJA
Iz svog sopstvenog iskustva nauio sam razliku izmeu jevanelja
kao dobrog saveta i jevanelja kao dobre vesti. Posmatrano jednostav-
no kao dobar savet, jevanelje nam govori kakvi bi trebalo da budemo
i preputa nas naim sopstvenim snagama; ali, posmatrano kao dobra
vest, ono nam donosi nadohvat ruke mogunost da ostvarimo najbolje
ideale (da ostvarimo najvee savrenstvo prim. prev.) ivota i karak-
tera.
Ova dobra vest odnosi se na linost i delo Isusa iz Nazareta. Iz nje
uimo ko je On, ta je uinio za nas, ta ini i ta e initi. Velika cen-
tralna injenica je da ono to On ui, to je On; da je Njegova poruka
neodvojiva od Njega samog i da u jevanelju spasenja, kako nam je
prikazano u Pismu, nema razvijanja neke apstraktne teologije, ve da
spasonosna istina postaje linost u Isusu Hristu. Ovo je ono to bih
eleo da prikaem na tako jednostavan nain, da svako ko ita ovo po-
glavlje moe da primi linu pomo koja dolazi iz potpunijeg razume-
vanja i potpunijeg prisvajanja (prihvatanja) naeg predivnog Spasitelja.
Najpre se, onda, setimo da je ista grka re u naoj verziji Novog
zaveta ponekad prevedena kao propovedati, ponekad kao propove-
dati jevanelje, a ponekad kao doneti dobre glasove. U svakom od
tih sluajeva prikazana je dobra vest. A sada zapazite razliite izraze
upotrebljene u Novom zavetu kako bi ukazali na sadraj ovog jevane-
lja, ovih dobrih glasova. To je jevanelje Boije (1. Solunjanima 2,2
itd Karadi); evanelje slave blagoslovljenog (blaenoga arni)
Boga (1. Timotiju 1,11 ari); jevanelje Hristovo (1. Solunjanima
3,2 itd Karadi); jevanelje Isusa Hrista (Marko 1,1 Karadi);
jevanelje slave Hristove (2. Korinanima 4,4 Karadi); jevane-
lje blagodati Boje (Dela 20,24 Karadi); evanelje vaeg spase-
nja (Efescima 1,13 SSP); evanelje mira (Efescima 6,15 arni);
evanelje o carstvu (Matej 24,14 arni); evanelje Njegovog
Sina (Rimljanima 1,9 SSP); a ipak, postoji samo jedno, veno jevan-
elje. Meutim, moda je najpotpunija pojedinana izjava u vezi sa
jevaneljem sadrana u sledeim reima:
30
Linost jevanelja
1 Credal (eng.) veroispovedni od rei credo kredo tj. vjeruju. Kredo kratka formu-
la glavnih istina odreene religije prim. izdavaa
31
Spasitelj sveta
32
Linost jevanelja
33
Spasitelj sveta
34
Linost jevanelja
Uobiajeno znaenje rei savez (ili zavet u prevodu Vuka Karadia), kada se
primenjuje na svakidanje poslove u ivotu, ini ga sporazumom ili ugovorom (do-
govorom prim. izdavaa) izmeu dve strane, ukljuujui odreene obaveze koje su
uglavnom obostrane. Ako bilo koja strana ne ispuni preuzete obaveze, savez se pre-
kida i postaje nevaei. Meutim, takva nije osnova saveza blagodati, ije znaenje u
jevanelju najbolje moemo nauiti iz njegove upotrebe u Svetom pismu.
U pozivanju Avrama nalazimo ovo obeanje: U tebi e biti blagoslovena sva pleme-
na (svi ljudi, celo potomstvo ASV) na zemlji (1. Mojsijeva 12,3 Danii). Posle
njegovog velikog testa vere, obeanje se ponavlja, uz malu promenu u formulisanju i
potvruje se zakletvom: Sobom sam se zakleo... u tvom semenu e svi narodi na Ze-
mlji biti blagosloveni (1. Mojsijeva 22,16-18 ASV). Pod osvetljavajuim vostvom
Svetog Duha, u Petrovom propovedanju, ovo obeanje Avramu se tumai kao savez
koji je Bog nainio sa oevima: Vi ste sinovi proroka i saveza koji je Bog sklopio s
vaim praocima rekavi Avraamu: U tvom potomstvu bie blagosloveni svi narodi na
zemlji (Dela 3,25 kombinacija prevoda SSP-arni). Ovde nema nikakve nazna-
35
Spasitelj sveta
36
5. GREH I SPASITELJ
Greh je strana injenica. Nema izgovora za greh. Greh je pobuna
protiv svetosti Boga, protiv svetog Boga. Greh ukljuuje degradaciju
itavog bia, uniavanje (srozavanje) unutranjeg ivota, zloupotrebu
moralnih snaga. Greh je izraz izopaene prirode, u kakvom god obliku
se otkrio. Grenik je onaj koji ne uspeva da pokae Hristov karakter,
jer ta god nije po veri greh je (Rimljanima 14,23 Karadi). Dru-
gim reima, ta god u naem ivotu nije rezultat aktivnog ostvarenja
vere u Hrista, vere koja Ga prihvata kao Gospoda naih ivota, jeste
greh. JA je personifikovani greh (olienje greha prim. izdavaa). Tra-
enje svoga JA je sveobuhvatan greh. Sebinost je sama sutina greha.
Idolopoklonstvo prema sebi lei u osnovi svakog greha. Ja moram
da budem osloboen od sebe, jer znam, naime, da u meni, to jest u
mom telu, ne prebiva (nita ASV) dobro (Rimljanima 7,18 SSP).
Srce je obmanjivo (pevarno Danii) iznad svih stvari i izuzetno
pokvareno (Jeremija 17,9 ASV). Jer iznutra iz ljudskog srca izlaze
zle misli, blud, krae, ubijstva, preljube, lakomstva, zloe, prevare, ras-
pojasanost, zavist, hula, oholost, bezumlje. Sva ova zla izlaze iznutra
i ine oveka neistim (pogane (skrnave ASV) oveka Karadi)
(Marko 7,21-23 arni). Kakva slika telesnog1 srca! Kako je velika
potreba za Spasiteljem!
Za greh ne moe da se optui (tereti) Bog. On nije tvorac greha.
On nije stvorio grenika. Naprotiv, Bog je stvorio oveka ispravnog
(dobrog Danii) (Knjiga propovednikova 7,29 ASV). Meutim,
greh nije iznenadio Boga niti Ga je naao nespremnog da se izbori s
njim. Tvrditi suprotno znailo bi porei Boju venost i dovesti u pita-
nje Njegov karakter. Bog nije naredio da greh postoji, ali je predvideo
njegovo postojanje i postarao se da se suoi sa tom stranom opasno-
u.
Bog nas je spasao i prizvao svetim pozivom, ne na osnovu naih
dela, nego po svojoj odluci (nameri ASV; volji Sinod SPC) i blago-
dati koja nam je u Hristu Isusu dana pre venih vremena (2. Timotiju
37
Spasitelj sveta
38
Greh i Spasitelj
39
Spasitelj sveta
40
Greh i Spasitelj
41
Spasitelj sveta
42
6. MESTO KOJE SE ZOVE GOLGOTA
Kakve se samo nene ideje okupljaju oko te rei Golgota! Tamo su
se susrele pravda i milost. Tamo je stradanje odnelo pobedu i osigura-
na je slava. Tamo su dubine boanskog saoseanja nale svoj izraz i ot-
krivena je centralna tajna jevanelja. Pozivam vas da krenete sa mnom
na mesto koje se zove Golgota. Doimo otvorenih umova i pokornih
srca, jer se tamo odigrala najdirljivija tragedija itave ljudske istorije. I
dok ekamo u podnoju krsta, molimo se da Sveti Duh, koji je odreen
da bude uitelj spasonosne istine, ne samo prosvetli nae umove, ve i
da naim srcima, ubedljivom silom, prenese lekcije kojima bi Golgota
trebalo da nas naui.
Nema jevanelja spasenja bez krsta. Ovo navodim kao izraz svog
sopstvenog najdubljeg uverenja, kao rezultat svog sopstvenog proua-
vanja Boje rei i svog sopstvenog, linog iskustva. I tako apostol Pavle
pie: Re krsta je ludost onima koji ginu; ali nama, koji smo spaseni,
ona je Boja sila (1. Korinanima 1,18 ASV). Poruka krsta je dobra
vest, blagoslovena istina, da se Bog u Hristu tako obraunao sa gre-
hom, da on vie ne treba da bude prepreka izmeu nas i Boga, da je
smetnja ka najprisnijoj zajednici sa Bogom uklonjena i da nam je dar
venog ivota stavljen nadohvat ruke. Razapeti i vaskrsli Hristos je za
svaku verujuu duu ostvario osloboenje i od krivice i od sile greha, a
iz agonije Getsimanije dolazi radost spasenja. Kako predivno jevane-
lje! Kakav saoseajni Spasitelj!
Ali upravo ovde sam se prisetio zaslepljujueg uticaja greha na
ljudsko srce, poto sam svestan injenice, toliko mnogo naglaavane
ovih poslednjih godina, da je re krsta nepoeljna poruka modernom
umu. A zato je to tako? ta je ono to krst ini zloinom, sramotom?
Ah, to to je Hristos razapet, pravedni i sveti koji je stradao za ne-
pravednog i koji je uinio za nas ono to je nama bilo nemogue da
uinimo za sebe, sa ubedljivom silom nam svedoi o uasnoj prirodi
greha i o naoj sopstvenoj stranoj krivici. Krst obara ovekov ponos u
prainu, poziva na iskreno priznanje greha i na pokoravanje sebe Bogu
sa oseajem potpune bespomonosti i zavisnosti i objavljuje apsolutnu
43
Spasitelj sveta
44
Mesto koje se zove Golgota
45
Spasitelj sveta
46
Mesto koje se zove Golgota
47
Spasitelj sveta
48
Mesto koje se zove Golgota
49
Spasitelj sveta
50
Mesto koje se zove Golgota
Ovde bismo samo napomenuli da biblijska ideja koju je apostol Pavle izneo u 5.
poglavlju Poslanice Rimljanima ide jo dalje i radikalnije ne radi se o daru venog
ivota koji je stavljen na dohvat ruke, ve o daru koji je ve u ruci. Ne radi se o njego-
vom prihvatanju, nego o prestajanju sa njegovim odbijanjem i odbacivanjem! Naime,
poruka koju je on u tom poglavlju izneo glasi da su nam Hristos i svi Boji darovi kroz
Njega (Njegov ivot, opravdanje, pomirenje, spasenje... ) dati kao nasledni dar dar
koji dobijamo roenjem (pravnom terminologijom roenjem steeno pravo), ali Ga
kasnije zbog raznih razloga, kao to su prevara greha i ljubav prema njemu, oholost,
bezbonost, neverstvo... odbacujemo i zbog tog odbacivanja nam je potrebno pokaja-
nje, obraenje, novo (tj. duhovno) roenje, posveenje... koji su takoe Boji darovi.
Uostalom, velika je razlika u znaenju izmeu prihvatanja i neodbacivanja. Prihvata-
nje se odnosi na neto to trenutno nije ve tek treba da bude u naem posedu, neto
na ta jo uvek nemamo pravo i tek treba da ga dobijemo, a neodbacivanje se odnosi
na neto to ve jeste nae, na ta ve imamo pravo.
Iako na prvi pogled deluje nebitno i samo kao igra rei, to u koje od ova dva shva-
tanja verujemo odredie i na odnos prema Bogu i spasenju, a time i nain na koji
smatramo da dolazimo do njega da li naom ili Bojom inicijativom.
51
Spasitelj sveta
Od toga e dalje zavisiti i veliina nae zahvalnosti Bogu, pobuda zbog koje Mu slu-
imo, priroda naih dela da li e to biti dela vere (dela zahvalnosti zato to smo ve
spaseni) ili e to biti dela zakona (pokuaj da se sami opravdamo).
U prvom sluaju, naglasak je na nama, naoj inicijativi, mi smo u centru panje i
imamo znaajnog udela u svom spasenju. U drugom sluaju naglasak je na Bogu, Nje-
govoj inicijativi, On je u centru panje i na udeo je da prestanemo sa odbacivanjem.
U prvom sluaju radi se o arminijanizmu opravdanju verom i delima, pokuaju da
se zaradi spasenje, u drugom sluaju radi se o biblijskom opravdanju opravdanju
samo verom i zahvalnosti za dar spasenja obezbeen nasleem.
Shvatanje o prihvatanju Bojih darova vodi stavu: Hvala Ti, Hriste, za Tvoju dobru
ponudu (ne dar!), ali Ti nisi postigao bilo ta za nas sve dok mi najpre nismo uinili
pravu stvar prihvatajui je da bi ta ponuda postala delotvorna. Uradili smo svoj deo i
zato smo spaseni. Ako se ta misao izvede do njenog konanog zakljuka, ona se pre-
tvara u spasenje verom i delima, a to znai odbacivanje i gubitak spasenja.
Shvatanje o neodbacivanju Bojih darova vodi sasvim suprotnom stavu: Hvala Ti,
Hriste, za Tvoj nezasluivi dar, Ti si sve postigao, nae je bilo samo da prestanemo da
odbacujemo taj dar, a poto je i to plod Tvojih podsticaja, ubeivanja, delovanja i i-
njenja kroz nas, sva zasluga, hvala i slava za nae spasenje pripada samo Tebi.
Ova ideja, koja jedino moe sauvati vernike od podmuklog falsifikata opravdanja
verom Arminijanizma, koji u praksi predstavlja opravdanje i verom i delima iako
je deklarisan kao opravdanje samo verom, detaljnije je obraena u delima E. J. Wa-
ggoner-a Galatima poslanica Komentari (The Glad Tidings) i Rimljanima poslanica
Komentari (Articles on Romans). Iz njih u nastavku izdvajamo nekoliko najbitnijih
odlomaka. Jedno jo detaljnije razmiljanje na ovu temu izneto je u 13. poglavlju knji-
ge U potrazi za krstom (In Search of the Cross) od Roberta Wieland-a, koje glasi: ta je
Hristos postigao na krstu.
Pravdom jednoga besplatan dar je doao na sve ljude za opravdanje ivota (Ri-
mljanima 5,18 eng. prev). Ovde nema izuzetaka. Kao to je osuda dola na sve, tako
je i opravdanje dolo na sve. Hristos je okusio (doiveo, proao kroz) smrt za svakog
oveka. On je sebe dao za sve. tavie, On je dao sebe svakom oveku. Besplatan dar ja
dat svima. injenica da je to besplatan dar, dokaz je da nema izuzetaka. Da je pripao
samo onima koji su imali neke posebne kvalifikacije, onda to ne bi bio besplatan dar.
injenica je, dakle, i to je jasno izraeno u Bibliji, da je dar pravednosti i ivota u
Hristu doao na svakog oveka na Zemlji. Ne postoji ni najmanji razlog da svaki o-
vek koji je ikada iveo ne bude spasen za veni ivot, osim ako to ne eli. Toliko mno-
go njih prezrivo odbija dar koji je ponuen zabadava. (E. D. Vagoner, Rimljanima
poslanica Komentari, str. 101 originala)
Bog je svakom oveku dodelio meru vere, i to svima jednaku meru, jer mera blago-
dati je mera vere. Svakome se od nas dade blagodat u skladu s Hristom kao darom
(Efescima 4,7 eng. prevod). Hristos je dat bez rezerve svakom oveku, svi imaju
podjednake mogunosti da dobiju nasledstvo. (str. 89)
52
Mesto koje se zove Golgota
Da li pitate ta onda moe da sprei da svaki ovek bude spasen? Odgovor je nita,
osim injenice da nee svi ljudi odrati veru. Kada bi svi sauvali sve to im Bog daje,
svi bi bili spaseni. (str. 69)
Bog... eli da svi ljudi budu spaseni, i da dou do spoznaje istine (1. Timotiju 2,4).
I On postie sve stvari prema savetu Njegove volje (Efescima 1,11). Da li nameravate
da uite univerzalno spasenje (pouavate o univerzalnom spasenju)? neko moe da
upita. Mi nameravamo da uimo (pouavamo) upravo ono to ui Re Boja da se
pokaza blagodat Boja koja spasava sve ljude (Titu 2,11). Bog je ostvario spasenje za
svakog oveka i dao ga svakome, ali veina ga je prezrivo odbila i odbacila. Suenje
e otkriti injenicu da je potpuno spasenje dato svakom oveku i da su izgubljeni
promiljeno odbacili svoje roenjem steeno pravo na naslee. (Vagoner, Galatima
poslanica Komentari, str. 13 i 14 originala).
Neko moe povrno da kae: Onda smo svi kako treba; ta god da uradimo to je
ispravno, to se tie zakona [Bojeg], jer smo otkupljeni. Istina je da su svi otkupljeni,
ali nisu svi prihvatili otkupljenje. Mnogi kau za Hrista: Mi neemo da ovaj ovek
vlada nad nama, niti da verujemo blagoslovima koje Bog ima za nas. Ali, otkupljenje
je za sve. Svi su kupljeni skupocenom krvlju ivotom Hristovim, i svi mogu, ako
ele, da budu slobodni od greha i smrti. (str. 61)
53
7. POMIRENI SVET
Pokuao sam da pojasnim da je na mestu koje se zove Golgota,
uinjeno delo koje je ljudsku porodicu vas i mene oslobodilo kazne
koja je dola zbog Adamovog greha; da je Isus iz Nazareta preuzeo na
sebe sve obaveze koje su bile posledica tog greha i izmirio ih; i da niko
nikada nije niti e ikada biti kanjen zbog tog greha. elim sada da
razmotrim krst kao put pomirenja izmeu oveka i Boga.
Najpre zapazimo veliku razliku izmeu hrianstva i paganstva u
vezi sa ovim pitanjem pomirenja. U hrianstvu, ovek je taj koji se
miri sa Bogom, a pomirenje je Boji in; ali u paganstvu, bogovi su oni
koji se mire sa ovekom, a pokuaj pomirenja je ljudski in. Govorei
ovo, ne zaboravljam da neki koji izjavljuju da zastupaju hrianstvo,
Hristovu rtvu predstavljaju kao sredstvo ublaavanja Bojeg gneva,
ali ne ini mi se da je to uenje Pisma.
Ne elim jevanelje da proglasim blagim. Postoji tako neto kao
to je Boji bes. Gnev Boga je uasna stvarnost i mora se priznati. Na-
merni prestupnici zakona svetosti bie kanjeni venim unitenjem
od lica Gospodnjeg i od slave Njegove moi (2. Solunjanima 1,9
ASV). Ali ovaj gnev je zapravo ljubav koja se raspalila protiv greha, po-
sledica odbaene ljubavi i odbijenog pomirenja. I dalje ostaje istina da
je Bog ljubav i da je uinio sve to beskrajna ljubav moe da ponudi i
beskrajna mudrost moe da smisli za spasenje oveka.
Kada se, umesto Bojeg jevanelja, namerno izabere paganska fi-
lozofija, i kada grenik pokuava da sam ostvari delo pomirenja, ume-
sto da prihvati delo pomirenja koje je ve ostvareno, Bog se ne moe
smatrati odgovornim za neuspeh. Vena naela pravde i pravednosti
nisu podlona reviziji pukom ljudskom filozofijom, a Bog ne moe da
ugrozi stabilnost svoje vladavine prihvatanjem prividne svetosti kao
zadovoljavajueg otkupljenja za svesno krenje zakona svetosti. Kada
Bog opravdava, i On sam mora ostati pravedan.
Uobiajen tekst koji se bavi pomirenjem predstavlja stvar ovako:
A sve je od Boga, koji nas je kroz Hrista pomirio sa sobom i poverio
(dao) nam slubu pomirenja; naime, Bog bee u Hristu, mirei svet sa
54
Pomireni svet
55
Spasitelj sveta
56
Pomireni svet
57
Spasitelj sveta
58
8. DOBIJANJE KLJUEVA SMRTI
Ne nameravam da svoju nadu venog ivota polaem u svoju
sopstvenu filozofiju niti u filozofiju bilo koje druge osobe niti u sta-
ru tradiciju. Ja traim neki sigurniji temelj, nego to bilo ta od ovog
spomenutog prua. Pitam se, stoga, da li postoji zaista zadovoljavajua
osnova za uverenje da je smrt pobeena. Gledao sam lica svojih volje-
nih koji su umrli i video kako se njihove beivotne pojave (beivotna
tela prim. prev) prenose do njihovog mesta poinka u gradu mrtvih.
Otiao sam sa gorkom tugom u srcu, koja je odbila da bude ublaena
bilo kojom teolokom dogmom, bez obzira koliko je drevna ili koliko
je lepo sroena. Traio sam neto to vie zadovoljava, i naao sam. Ne
zavrava se sve smru. Hrianstvo je religija nade, a ta nada poiva
na injenicama. Isus iz Nazareta, koji je i Boji Sin i Sin oveiji, umro
je i ponovo vaskrsnuo. To su najvee istorijske injenice i ove injeni-
ce predstavljaju postojan (stabilan) temelj za inteligentnu veru u ivot
koji e doi. Tajna smrti je reena.
Neu pokuavati da sigurnost Isusovog vaskrsenja utvrdim ni-
zom tekih argumenata, poto mislim da to nije neophodno, ve u
nakratko skrenuti panju na temelj mog sopstvenog ubeenja da On
nije ostao u Josifovoj grobnici. Bili smo na mestu koje se zove Golgota.
Videli smo oveka iz Galileje koji je obeen na drvo. Tu je On dao svoj
ivot za nas i, kada se sve zavrilo, Njegovi tuni sledbenici poloili su
ranjeno telo u grobnicu bogataa.
Sada je trei dan posle toga i ja vas pozivam da poete sa mnom
do groba. ta nalazimo? Grob je prazan. Oni koji su ga posetili rano
ujutro nisu Ga nali, iako je posmrtna odora nemo svedoila da je bio
tu; ali jednostavnim reima im je kazano: Nije ovde; nego ustade
(Luka 24,6 Karadi). Znam da gazim po osetljivom terenu i da skep-
tici imaju spremnu primedbu na svaku takvu izjavu; ali shvatio sam da
je mogue suoiti se sa svim tim prigovorima na zadovoljavajui nain.
Teorije o krai tela, privremenom prekidu ivotnih funkcija, viziji i ilu-
ziji, nee se odrati nakon iskrenog preispitivanja. Objasniti injenice
u sluaju bilo koje od ovih teorija racionalista isto je toliko teko kao
59
Spasitelj sveta
60
Dobijanje kljueva smrti
61
Spasitelj sveta
62
Dobijanje kljueva smrti
63
9. PRISUTNI HRISTOS
Hristova smrt i vaskrsenje su velike centralne injenice Njegovog
zemaljskog iskustva, kao to se jasno vidi iz novozavetnog izvetaja i
moramo uvek da im pripiemo vrednost koja im s pravom pripada;
ali Njegovo delo kao Spasitelja nije zavreno onda kada je izaao iz
Josifovog groba i vratio se Ocu. On je bio primljen (uznet arni)
na nebo i seo je s desne strane Boga (Marko 16,19 ASV), ali Njego-
vo interesovanje za nas i Njegova aktivna sluba u nae ime nisu time
dovedeni do kraja. Dok je bio ovde na Zemlji, Isus iz Nazareta je bio
pobednik u svakom asu iskuenja (Jevrejima 4,15) i nadvladao je svet
(Jovan 16,33); ali ako je On doao samo da nam postavi primer koji
emo pokuavati da oponaamo, mi bismo uskoro postali razoarani,
obeshrabreni, poraeni. Jevanelje nije podsticaj da ivimo Isusov i-
vot, ve je dobra vest o onome to je obezbeeno, tako da Isus moe
da ivi svoj sopstveni ivot u nama. Razlika izmeu ova dva iskustva je
samo razlika izmeu neuspeha i uspeha u hrianskom ivotu.
U pouci koju obino oznaavamo kao propoved na gori, a koju je
Hristos dao na poetku svoje slube, On je istakao uslove za dravljan-
stvo u nebeskom carstvu i dunosti i obaveze koje su ukljuene u takvo
dravljanstvo. Dao je stroe tumaenje Bojeg zakona nego to se nala-
zi u Starom zavetu, pokazujui da Zakon trai ispravne misli, isto kao i
spolja ispravno ponaanje (spoljanju formu dobrog ponaanja prim.
prev.) (Matej 5,27.28) i insistirao je da nije mogue da formalno ispo-
vedanje bude zamena za potpun sklad sa Bojom voljom (Matej 7,21).
Onda je svojim svakodnevnim ivotom otkrio upravo ta znai preneti
svoje sopstvene rei u praktino iskustvo i tako nas nauio ta znai
biti hrianin. Meutim, On se tu nije zaustavio i zbog toga sam Mu
zaista zahvalan. Ne samo da nam je ostavio primer da treba da hodamo
Njegovim koracima (1. Petrova 2,21), ve nam je garantovao uspeh.
Ova garancija se nalazi u Njegovoj pouci u pogledu dolaska i delova-
nja Svetog Duha, koji je apsolutno neophodan za na uspeh u hrian-
skom ivotu. Ovo je ono to sada elim da pojasnim, sa nadom da e to
udahnuti obnovljenu hrabrost u srce svakoga kome ova poruka dolazi.
64
Prisutni Hristos
65
Spasitelj sveta
66
Prisutni Hristos
67
Spasitelj sveta
68
Prisutni Hristos
69
10. SAVEZ BLAGODATI
Kada postanem zbunjen zbog oiglednog haosa u svetskim dea-
vanjima i kada sam nesiguran u pogledu nekih od mojih tekih isku-
stava, a u mom umu se javi nagovetaj sumnje to se tie Boje ljubavi,
protivotrov za takvo otrovno raspoloenje nalazim u razmiljanju o
Isusu i Golgoti. Bog nas zaista voli. Njegove misli prema nama su mi-
sli mira (misli dobre Danii) (Jeremija 29,11 ASV). Dao nam je
potpun dokaz svoje ljubavi. ta bi jo On mogao da uini za nas, a da
nije uinio? (Isaija 5,4). ta emo, dakle, na to rei? Ako je Bog za nas,
ko e protiv nas? Bog, koji nije potedeo svog sopstvenog Sina, nego
ga je predao za sve nas, kako nam nee s njim i sve drugo darovati?
(Rimljanima 8,31.32 arni). Odbacite sumnju i strah! uvae u
savrenom miru onoga iji um ostaje u tebi; zato to se uzda (ima po-
verenje) u Tebe (Isaija 26,3 ASV). O, Jahve, Ti si moj Bog; uzvisiu
Te, slaviu Tvoje ime (Isaija 25,1 ASV).
Razmatrajui udesnu Boju ljubav, koja nam se otkriva tako to
nas otkupljuje od greha i njegovih stranih posledica, to moe da baci
svetlost na itav problem Njegove pokazane blagodati, ako razmislimo
malo o boanskoj svrsi naeg stvaranja. Ovo se jasno istie u Pismu.
Bog govori o svojim sinovima i kerima, kao o onima koje stvorih na
slavu sebi (Isaija 43,7 Danii). A kasnije kae o Izraelu: Ti si moj
sluga; Izrael, u kojem u se proslaviti (Isaija 49,3 ASV).
Stvaranje je bilo in ljubavi od strane svetog Boga, koji je doveo u
postojanje bia (dao ivot biima prim. prev.) koja mogu da otkriju
slavu Njegove sopstvene ljubavi. Ljubav nas je oblikovala po Njegovom
sopstvenom obliju, da bismo mogli da volimo (1. Mojsijeva 1,26).
Stoga je, kada su Ga pitali da napravi razliku izmeu zapovesti u zako-
nu, na Gospod otkrio temeljni zakon naeg bia i samu svrhu za koju
smo otkupljeni: Voli Gospoda, svoga Boga, svim svojim srcem, svom
svojom duom i svim svojim umom. To je prva i najvea zapovest. A
druga je slina ovoj: Voli svoga blinjega kao samoga sebe. Ceo Zakon
i Proroci zasnovani su na ovim dvema zapovestima (Matej 22,37-40
SSP). U naem odnosu prema Bogu nita ne moe da zameni ovu
70
Savez blagodati
71
Spasitelj sveta
72
Savez blagodati
73
Spasitelj sveta
74
Savez blagodati
75
Spasitelj sveta
76
11. MILOSTIVI
I VERNI PRVOSVETENIK
Imam utisak da relativno mali broj lanova crkve ozbiljno razmi-
lja o Hristu kao o stvarnoj osobi, koja obavlja stvaran posao za nas,
na stvarnom mestu. Pogaa me to to je naa religija sklona tome da
bude previe stvar oseanja, umesto zajednitva (1. Jovanova 1,3), sen-
timentalnosti, umesto duha (Galatima 5,25) i da je potrebno da gajimo
snaniji smisao za stvarnost u naem odnosu sa Bogom. Moda neko
prouavanje o slubi i delu Hrista, kao naeg prvosvetenika, moe da
doprinese takvom iskustvu.
Od vremena Mojsija do prvog dolaska naeg Gospoda, uz pre-
kid tokom perioda vavilonskog ropstva i skrnavljenja hrama od strane
Antioha Epifana, Boji narod je bio upoznat sa slubama u svetinji.
Stalna sluba svetenika po redovima, mnoge prinete rtve, i od strane
svetenika u svojstvu predstavnika i od strane ljudi pojedinano, ra-
znovrsnost donetih darova i tri velika godinja sabora zbog svetkova-
nja Pashe, praznika Senica i Dana pomirenja predstavljali su boansku
oiglednu pouku u pogledu greha, pravednosti i suda. Pored ovih slu-
bi, ije je stalno ponavljanje svedoilo da nisu konane, ve su senka
boljih stvari koje e doi (Jevrejima 10,1.2), bio je nagovetaj, kratak ali
znaajan, da e sam Jahve, obeani Mesija, kao Bogoovek sesti na pre-
sto blagodati, kao istinski svetenik po Melhisedekovom redu (Psalam
110,4). U Poslanici Jevrejima, jedinoj knjizi Novog zaveta u kojoj se
sedam temeljnih injenica jevanelja sjedinjuju u jedinstvenom prika-
zu Hristovog1 dela, nalazimo boansko tumaenje drevnih tipolokih
slubi, kada je stvarnost zauzela mesto senki, a milostivi (milosrdni) i
verni Prvosvetenik je otkriven u svom odnosu sa naim hrianskim
iskustvom. Ovo tumaenje zasluuje nau ozbiljnu panju.
U ovoj poslanici se pretpostavlja injenica greha. Nije bilo potrebe
dokazivati njegovo postojanje. Krst je pokazao njegovu uasnu stvar-
77
Spasitelj sveta
78
Milostivi i verni Prvosvetenik
79
Spasitelj sveta
80
Milostivi i verni Prvosvetenik
81
Spasitelj sveta
82
12. NA SVETENIK NA PRESTOLU
U poetku je Boji Sin, poto je bio Boji Sin, sedeo na prestolu
svemira, vladajui zajedno sa Ocem. Na veu venosti On je pristao da
napusti taj presto, doe na Zemlju, preuzme ljudsku prirodu, prihvati
obaveze koje je greh stvorio i, ispunjavajui te obaveze, spase ljudsku
porodicu od vene propasti. Svojim ivotom poslunosti kroz patnju,
to je kulminiralo Njegovom smru na krstu, On je otkupio nae grehe
pred Bojom pravdom i svetou (Rimljanima 5,19). Njegovo vaskr-
senje bilo je potvrda Njegove tvrdnje da je On Boji Sin (Rimljanima
1,4). On je primljen u nebo (Marko 16,19), Njegova rtva za nas je bila
prihvaena i On je seo s desne strane Velianstva na visinama (Je-
vrejima 1,3 arni). Zaharijevo proroanstvo je sada bilo ispunjeno:
Gle, ovek ije ime je Klica... i On e nositi slavu i sedee i vladae
na svom prestolu; i bie svetenik na svom prestolu; i savet mira bie
meu obojicom (Zaharija 6,12.13 ASV). Car se vraa na svoj presto,
ali sada On postaje milostiv i veran prvosvetenik (Jevrejima 2,17
D. Stefanovi), a Njegov presto je presto blagodati. Kao svetenik-car,
On sada deli blagoslove koje je stekao kao svoje, kroz svoje ponienje.
Sada je otkriven pun znaaj tipoloke slube u svetinji. Prineta
je prava rtva. Uinjeno je prihvatljivo otkupljenje za greh. Svetenik
koji je uinjen, ne po zakonu telesne zapovesti, ve po sili beskona-
nog ivota (Jevrejima 7,16 ASV), koji je svetenik doveka (zauvek
ASV), po redu Melhisedekovom (Jevrejima 5,6 SSP) zauzeo je svoje
mesto na prestolu blagodati i Ovaj, poto ostaje vavek, ima neprolazno
svetenstvo. Zato i moe potpuno i za uvek spasti one koji kroz njega
dolaze Bogu, poto svagda ivi da moe posredovati za njih (Jevrejima
7,24.25 kombinacija prevoda Sinod SPC-Bakoti).
A ko je ovaj svetenik? On je Isus iz Nazareta, Boji Sin, Sin o-
veiji, Bogoovek. Jer zakon postavlja ljude za svetenike koji imaju
slabost, a re zakletve... Sina koji je doveka savren (Jevrejima 7,28
kombinacija prevoda Karadi-Bakoti).
A sada dolazi garancija koja daje praktian zaokret itavoj ovoj
raspravi o svetenstvu i ini da to bude veoma lina stvar: A u ovome
83
Spasitelj sveta
84
Na Svetenik na prestolu
85
Spasitelj sveta
86
Na Svetenik na prestolu
87
Spasitelj sveta
Srean je onaj koji, bez ikakvih rezervi, moe da kae: Isus je moj
svetenik-car; On uvek ivi, da bi posredovao za mene.
88
13. JEVANELJE O DANU OD
ODMORA
ivimo u svetu nemira. Greh je sve okrenuo naopako. Veliki broj
ljudi ivi nezadovoljan svojim ivotom, iako stalno tragaju za zado-
voljstvom. Mnogi nose teret teskobe koji istiskuje radost iz ivota i
zagorava im slubu tekim ropstvom. Borba za opstanak, oigledan
trijumf nepravde i nesree koje izgleda nikada ne dolaze same, dovode
do toga da gorina due i tvrdoa srca postanu iskustvo veeg broja
ljudi nego to elimo da mislimo. Takvima najoptimistinija filozofija
postaje predmet ismevanja, a pozivi na vrlinu i sreu su puka izraa-
vanja beznadenosti i oaja. Uznemirenih umova i istroenih ivaca,
oni nastoje da zaborave svoje nevolje u vrtlogu uzbuenja, to se esto
zavrava tragino. Aneli plau, a sotona se raduje kada se tako gasi
nada u bolje stvari i kada svetlost ivota nestaje zbog straha od velike
tame. Da li su takva iskustva neizbenost mnogih ljudskih porodica?
Zar ne postoji nada za izbavljenje od tako ive smrti?
Ako prihvatimo evolucionistiku filozofiju i oslonimo se na sop-
stvene snage kao jedinu pobedonosnu silu, moramo se pomiriti sa
naelom opstanka fiziki najsposobnijih, iako su oni moda moralno
najnesposobniji, i stradanja mnogih moramo smatrati neim to ne-
ophodno prati napredak nekolicine. Takav stav moe da hrani ponos
onih koji sebe smatraju srenom nekolicinom, ali za prosene ljude,
koji ine veliku veinu, to e znaiti vozilo koje rui sve pred sobom,
samo sa drugaijim obelejem (oznakom). Za oveka koji je na dnu
ponora, ne reava problem to to zna da je on jedan od preaga ljud-
skih merdevina kojima se drugi penju na bezbedno. On i dalje ostaje u
ponoru, nevoljna rtva za dobrobit nekolicine. Filozofija kontinuiteta,
koja iskljuuje svako meanje spolja, jeste hladna i bezduna i ostavlja
nas bez nade i bez Boga u svetu (Efescima 2,12 Bakoti). To je po-
put fatamorgane za putnika koji je edan i gubi svest, to privremeno
moe da podstakne nadu, ali zapravo samo produbljava njegov oaj. To
je niska prevara.
89
Spasitelj sveta
Postoji samo jedan lek za nemir i nalazi se kroz delo Onoga koji je
rekao: Doite k meni vi svi koji se trudite (koji ste umorni arni)
i koji ste optereeni (potiteni ASV), i ja u vam dati odmor (Matej
11,28 Bakoti). Greh je uzrok svih naih nevolja, a Isus Hristos daje
odmor od greha. Zbog toga naa srca viu:
1 Sic je latinska re koja znai time, pa, poput, ili na takav nain. U pisanju se stavlja
izmeu uglastih zagrada i obino je u kurzivu [sic] kako bi ukazala na netaan ili
neobian pravopis, frazu, interpunkciju i/ili drugo naglaavajui da je citirani ma-
terijal dosledno reprodukovan iz originalnog citata i ne predstavlja transkripcionu
greku, ve je namerno tako napisan. U konkretnom sluaju, navode se tri a ne etiri
stvari prim. izdavaa
90
Jevanelje o danu od odmora
91
Spasitelj sveta
92
Jevanelje o danu od odmora
uli radosnu vest kao i oni; ali im ne pomoe re koju su uli, zato to
nije bila spojena sa verom kod onih koji su je uli. Jer u mir (odmor)
ulazimo mi koji verujemo (Jevrejima 4,1-3 kombinacija prevoda
arni-D. Stefanovi).
Oigledno se ovde misli na odmor vere, odmor due do kojeg se
dolazi verovanjem u Hrista kao Spasitelja od greha, odmor koji je iz-
gubljen zbog neverovanja, koje podrazumeva neposlunost. Meutim,
jednako je jasno da je ovaj odmor due na neki nain direktno povezan
sa subotom kao sedmim danom, jer odmah slede ove izjave: Jer je
negde za sedmi dan ovako rekao: I poinu Bog u sedmi dan od svih
svojih dela. A na ovom mestu opet: Nee ui u moj mir (Jevrejima
4,4.5 arni). Ova veza je jednostavna i znaajna. Sedmi dan je Boja
subota, Njegov dan odmora, u koji se On odmorio od svog dela. Od-
morio se i okrepio (2. Mojsijeva 31,17 ASV). Nakon to je ovekov
odmor u Bogu bio naruen grehom, jevanelje je omoguilo obnovu
ovog odmora kroz delovanje Boje stvaralake sile u novom stvara-
nju, a fiziki odmor sedmog dana postao je znak duhovnog odmora,
odmora due, koji proizilazi iz Hristovog spasiteljskog dela. Odmor
koji je Isus Navin nastojao da da deci Izraela nije bio konaan odmor,
tako da itamo: Ostaje, dakle, jo subotni odmor narodu Bojem. Jer
onaj koji ue u Njegov odmor, takoe odmara od svojih dela, kao to
je Bog odmorio od svojih (Jevrejima 4,9.10 kombinacija prevoda
D. Stefanovi-ASV). Prvobitno Boje delo stvaranja je bilo apsolutno
savreno, jer Bog je video sve to je stvorio i, gle, bilo je veoma do-
bro (1. Mojsijeva 1,31 ASV). Ali, to se tie oveka, nema nikoga
ko ini dobro, nema nijednoga (Rimljanima 3,12 SSP). Odmoriti se
od svojih sopstvenih dela i ui u Boji odmor, stoga, znai prestati sa
svojim grenim delima i prihvatiti dovreno Hristovo delo u nae ime,
a dranje subote kao sedmog dana, jeste spoljni znak takvog iskustva.
Jevanelje o danu od odmora je, zato, dobra vest da je Jahve ui-
nio sva naa dela za nas (Isaija 26,12 ASV) na temelju novog stva-
ranja i da je dranje prvobitnog dana od odmora nae priznanje da
smo spaseni delima nekog drugog, a ne svojim sopstvenim. To je nae
stalno svedoanstvo o Hristovoj spasiteljskoj moi.
93
Spasitelj sveta
94
14. ELJA ZADOVOLJNOG ISUSA
U elji koju je Isus u molitvi, neposredno pre raspea, izneo svom
Ocu, On je dao najubedljivije tumaenje boanskog cilja jevanelja:
Oe, elim da oni, koje si mi dao, budu sa mnom tamo gde sam ja, da
gledaju moju slavu, koju si mi dao (Jovan 17,24 arni). Moda e
nekima delovati kao udna pomisao, ali moramo priznati da Boje srce
ezne za zajednicom sa srcem oveka. Ljubav ne moe da ivi sama.
Ljubav mora da ima neki objekat. Ljubav trai povratni odgovor od
objekta ljubavi. Bog ljubavi je stvorio oveka za svoju slavu, darujui
mu srce podeeno ljubavlju da odgovori na beskonanu ljubav, tako
gradei temelj za uzajamnu zajednicu izmeu svetog Boga i oveka
stvorenog po Njegovom obliju. Takva je bila zajednica u kojoj su obe
strane uivale, pre nego to je ovek, svojim sopstvenim neopravdanim
inom (inom za koji nema izgovora prim. izdavaa), presekao ue
ljubavi i otvorio kanal zavisti i mrnje. Tako je ovek postao saveznik
sotone u njegovom nastojanju da srui carstvo ljubavi.
Meutim, beskonana ljubav nije mogla biti ugaena ak ni otvo-
renim inom pobune protiv nje. Sam in je preko svake mere bio mr-
zak Bogu, ali je On i dalje voleo izvrioca tog ina. I tako je pogodba,
koja je prvobitno nastala u srcu ljubavi pre venih vremena (2. Ti-
motiju 1,9 arni), postala delotvorna u jevanelju Boje blagodati.
Bog je toliko voleo svet da je dao svog jedinoroenog Sina (Jovan
3,16 SSP). Otac je poslao Sina, a Sin je doao dobrovoljno, kako bi
ponovo uspostavio carstvo ljubavi i tako obnovio tu prisnu vezu koja
je bila prekinuta svesnim odvajanjem od Boga. Dobra vest je da Bog
bee u Hristu, i svet pomiri sa sobom, ne raunajui ljudima njihove
prestupe (2. Korinanima 5,19 kombinacija prevoda Bakoti-SSP).
Ali koliko je mnogo toga bilo ukljueno u ovaj boanski in!
Poseban cilj saveza blagodati bio je da Bog dobije oveka u njego-
vom najdubljem biu, a da ovek dobije Boga u stvarnosti.
95
Spasitelj sveta
96
elja zadovoljnog Isusa
Bog koji pripada svom narodu i narod koji pripada Bogu, savr-
ena poslunost svim Bojim zapovestima, kao osnova za uzajaman
odnos izmeu Boga i Njegovog naroda, i ivot svetosti u Bogu, u pot-
punom odvajanju od sveta to je smisao jevanelja. Moj narod i va
Bog (Isaija 40,1 Danii) su stalni podsetnici saveza milosti i zalog
konanog spasenja. Bog nee zaboraviti svoj narod (Rimljanima 11,2
arni). Meutim, potpuno ostvarenje ove blagoslovene uzajamne
zajednice izmeu Boga i Njegovog naroda se neminovno odlae dok
se ne ukloni poslednja prepreka koja deli, a Bog i Njegov narod se ne
sretnu u Novom Jerusalimu. O tome itamo:
I videh novo nebo i novu zemlju, jer su prvo nebo i prva zemlja
proli, a ni mora vie nije bilo... Onda uh snaan glas sa prestola kako
govori: Evo Boiji ator je sa ljudima i Bog e prebivati meu njima.
Oni e biti njegov narod i sam Bog e biti s njima [i bie njihov Bog
ASV] (Otkrivenje 21,1-3 SSP). Ovo je cilj jevanelja.
Sada treba da pokaem da ta Isusova elja, da oni koji su mu dati
budu sa Njim i gledaju Njegovu slavu i dele je sa Njim, moe biti zado-
voljena samo kroz Njegovo dovreno delo blagodati. On je uzeo telo,
da bi, kao Bogoovek, okusio smrt za sve ljude (Jevrejima 2,9 SSP).
On je umro za nae grehe (1. Korinanima 15,3). On je vaskrsao zbog
naeg opravdanja (Rimljanima 4,25). On se uzneo na nebo i zauzeo
svoje mesto na prestolu blagodati, da bi, kao na svetenik, mogao da
predstavi svoju otkupiteljsku rtvu, kao pravednu osnovu za oprotaj
naih greha i dar Svetog Duha (Jevrejima 8,1.2). Ali sve to bi moglo da
se uini i bez postizanja pravog cilja jevanelja tog odnosa licem u
lice, koji e biti uzviena privilegija onih koji su sa Njim tamo gde je
On. Kako se to ostvaruje? Neka nam On kae.
No pre raspea, kada je stigao do poslednje faze svoje posluno-
sti kroz patnju, On je svojim uenicima dao obeanje koje garantuje
poslednji in u drami otkupljenja; Neka se vae srce ne uznemirava.
Verujte u Boga i u mene verujte. U kui moga Oca ima mnogo stanova.
97
Spasitelj sveta
Da nije tako, zar bih vam rekao: Idem da vam pripremim mesto.? A
kad odem i pripremim vam mesto, doi u opet i uzeti vas k sebi da i vi
budete onde gde sam ja (Jovan 14,1-3 SSP).
Mnogo je blagoslova, dragocenih blagoslova, koji nam se daruju
dok smo ovde, na svom putovanju ka nebu oprotaj naih greha, dar
pravednosti, mir koji prevazilazi svako razumevanje, zajednica sa Sve-
tim Duhom ali, ipak, ima tu mnogo vie toga za nas. Prikazan trijumf
nad smru tog dana, kada e svi koji su u grobovima uti njegov glas
i izai (Jovan 5,28.29 SSP), i uzimanje u susret Gospodu na nebu i
ostajanje zauvek sa Gospodom ipak su budunost; i sada stavljam
poseban naglasak na injenicu da ovi krunski blagoslovi mogu da se
ostvare samo linim povratkom naeg Gospoda na isti svet koji je po-
setio pre vie od 1900 godina1, kada je uzeo nae telo.
Ne zanemarujem tvrdnju mnogih da se smru dua vernika od-
mah odvodi u neposredno prisustvo Spasitelja, ve se oslanjam na rei
nadahnua:
98
elja zadovoljnog Isusa
Hrianstvo je, pre svega, religija nade, nade u dolazak Isusa koji
e uzeti svoj narod, da bude sa Njim. I tako itamo: A sve to je u
prolosti zapisano, zapisano je za nau pouku da strpljivou i utehom
Pisama imamo nadu (Rimljanima 15,4 SSP).
99
Spasitelj sveta
100
elja zadovoljnog Isusa
101
15. DOVRETAK JEVANELJA
Jevanelje koje pokuavam da predstavim jeste jevanelje ohra-
brenja i nade. Ono nije puki optimizam. Ono nije proizvod samo ljud-
ske filozofije. Ono je direktna poruka od Gospoda slave, koja nam je
preneta dobro potvrenim i natprirodnim otkrivenjem. Njegov kamen
temeljac je Tako kae Gospod. Ono se u sutini sastoji od obeanja
ivog Boga, u pogledu Njegovog Sina, koji je Spasitelj sveta (Rimlja-
nima 1,1-4). U prvom objavljivanju ovog jevanelja postoji beleka o
pobedi, iako e do nje doi kroz patnju enino seme e gaziti glavu
zmije (1. Mojsijeva 3,15). Obeanja koja su vodila do ostvarenja ove
pobede nalaze se na mnogo mesta u Pismu.
Ipak, trebalo bi da imamo inteligentno razumevanje onoga to
je ukljueno u trijumf jevanelja Boje blagodati. Ne postoji biblijska
osnova za nadu da e se svet obratiti. Dobra vest o otkupljenju, po-
mirenju i potpunom osloboenju od krivice i sile greha objavie se
celom svetu, ali nemamo garanciju da e se svi pokajati i poverovati u
jevanelje. Naprotiv, itava istorija otkupljenja pokazuje da su u svim
vremenima Hristovi verni sledbenici bili u manjini, esto oznaeni kao
ostatak. Uprkos tome, odgovornost i privilegija oglaavanja jevane-
lja spasenja svakom stvorenju pod nebom poiva na vernoj nekolicini,
koji se odravaju i ohrabruju obeanjem Gospoda: Evo ja sam s vama
u sve dane do svretka sveta (Matej 28,20 arni). iva crkva je
misionarska crkva.
Ali ono to elim da naglasim upravo sada jeste da je dan konane
pobede zapravo dan Gospodnji, onaj dan na koji je usmeravana panja
vernika od strane proroka od Samuilovih dana pa sve do vizija apostola
Jovana na ostrvu Patmos. Lini, vidljivi povratak Isusa Hrista u slavi, da
izvri presudu nad nepopravljivo zlima i da preda carstvo narodu koji je
doneo njegove rodove (Matej 21,43) jeste zavrni in drame otkupljenja
bez kojeg bi mnoga proroanstva i obeanja ostala neispunjena, a veni
cilj Boga u Hristu se nikada ne bi ostvario. Takav rasplet je nezamisliv.
vrsto stoji temelj Boji (2. Timotiju 2,19 Bakoti). Isus Hristos je
svedoio, a On je verni i istiniti svedok (Otkrivenje 3,14 arni).
102
Dovretak jevanelja
103
Spasitelj sveta
104
Dovretak jevanelja
105
Spasitelj sveta
106
Dovretak jevanelja
odrekli njene sile arni) (2. Timotiju 3,1-5 SSP). Ima vie nego
ikada lanova crkve, ali avaj! U ivotima sve veeg broja, naalost, ne-
dostaje dokaz spasonosne sile jevanelja.
4. Prilike u politikom svetu poklapaju se sa odlikama poslednjih
dana. Jer vi sami dobro znate da e Dan Gospodnji doi kao lopov
u noi. Dok jo budu govorili: Mir i sigurnost, zadesit e ih iznenad-
na propast (1. Solunjanima 5,2.3 kombinacija prevoda Sinod SPC-
Stvarnost&Duda-Fuak). Mirovni ugovor1 koji je potpisan od strane
pedesetak vlada u svetu, pozdravljen je kao najznaajniji dogaaj mo-
dernog doba, inei da osvajaki ratovi budu stvar prolosti i utirui
put za univerzalni mir. U isto vreme, zvanini izvetaji pokazuju da
je u Evropi pod orujem vie ljudi nego u bilo koje doba od poetka
skoranjeg Svetskog rata2, a od genijalnosti najveih umova se trai da
pronau sve razornije metode ratovanja. Boansko tumaenje ove je-
dinstvene situacije je ispravno.
5. injenica da se kraj sveta i Hristov dolazak poriu iz razlo-
ga zasnovanih na evolucionistikoj filozofiji prirodnog poretka, sama
po sebi je jedan od znakova nagovetenih od strane Nadahnua, koji
ukazuju na poslednje dane: Ovo najpre znajte, da e u poslednje dane
doi rugai sa svojim ruganjem, koji e ii po svojim sopstvenim pou-
dama i govoriti: gde je obeanje o njegovom dolasku? Jer otkako oe-
vi pomree sve stoji tako kao od poetka stvorenja (2. Petrova 3,3.4
arni). Savremeni naunici nastoje da poveu samog Gospoda sa
zakonom kontinuiteta, zakonom koji su sami stvorili.
6. Proroanstva o velikom otpadu koja ukazuju na oveka greha,
ispunjavaju se u Rimokatolikoj crkvi i u otpalom protestantizmu, a
poslednji poziv jevanelja, neposredno pre nego to e nastupiti dan
Gospodnji, jeste: Iziite iz nje, narode moj, da se ne pomeate u grehe
njene, i da vam ne naude zla njena. Jer gresi njeni dopree do neba,
i Bog se seti njenih grenih dela (bezakonja Bakoti) (Otkrivenje
18,4.5 kombinacija prevoda Karadi-D. Stefanovi). Ovaj poziv tru-
be sada odzvanja irom sveta u velikom pokretu drugog dolaska.
1 Autor misli na Versajski mirovni ugovor zakljuen 28. juna 1919. godine, izmeu
lanica Antante i Nemake, nakon Prvog svetskog rata prim. prev.
2 Prvi svetski rat prim. prev.
107
Spasitelj sveta
108
Dovretak jevanelja
109
William W. Prescott
POBEDA
U HRISTU
II DEO
POBEDA U HRISTU
1. On me je voleo
To je ono to dotie moje srce. Uvek mi je bilo lako da verujem
da Bog voli svet i da Isus voli svoju Crkvu, ali nisam mogao da vidim
bilo kakav razlog zbog zato bi On voleo mene. Shvatio sam, meutim,
da nema nikakvog razloga, to se mene tie. Objanjenje je dovoljno
jednostavno kada gledam u Njega, a ne u sebe. On je ljubav. Ljubav je
sama osnova Njegovog bia. Ljubav je Njegov ivot. Ljubav je okrue-
nje u kome ivi. On voli zato to ivi. Njegova ljubav ne trai dostojne,
ve upravo nedostojne. Stoga On voli mene.
Isus se bavi nama kao pojedincima. Njegovo je srce dovoljno i-
roko, Njegova ljubav dovoljno velika, Njegovo znanje iroko i sveobu-
hvatno da moe da doe u lini dodir sa svakim od nas. On me pozna-
je po imenu ba kao to poziva beskonaan broj zvezda po njihovim
imenima. On poznaje moja iskustva. On saosea sa mnom u mojim
iskuenjima i probama. On me voli kao da sam jedini objekat Njegove
ljubavi. On se brine za mene kao da nema nikog drugog za koga bi se
brinuo. Mogu da Mu priam o svojim problemima i On slua kao da
sam jedini koji sam Mu doao za pomo. On ispunjava sve moje potre-
be kao da sam jedini koji osea bilo kakvu potrebu. On je moj kao da
imam iskljuivo pravo na Njega.
A taj prisan, lini odnos ne utie ni na koji nain na moju savrenu
slobodu izbora i delovanja. Svakoga jutra biram da prihvatim Njegovu
ljubav, svakoga jutra biram da Ga volim i radim za Njega. Svakoga jutra
Mu kaem: Tvoja ljubav me je pronala i privukla i ja sam Tvoj. Imam
slobodu da Ga ostavim u bilo kom trenutku, ali sam vezan okovima
koji se ne urezuju svilenim uzicama ljubavi. Ne elim da idem tamo
gde On ne moe ii sa mnom. Ne elim da inim bilo ta u emu ne bih
mogao da saraujem sa Njim. On vlada nada mnom skiptrom ljubavi,
a ivotna radost i lepota se nalaze u najblioj zajednici sa Njim.
Da li zna da te On voli? Proputa najbolju stvar u ivotu ako
tvoje srce nije svetilite Njegove ljubavi. Imaj u vidu: On voli tebe kao
to voli i mene.
113
Pobeda u Hristu
2. iveo je za mene
Isus je uzeo isto telo koje imam i ja. On se suoio sa istim isku-
enjima sa kojima se i ja suoavam. Svojevoljno je sebe uinio upravo
tako zavisnim od sile koja je van Njega, kao to sam i ja [zavistan], opi-
rui se iskuenju . Pokazao je da je nekome tako slabom, kao to sam
ja, mogue da bude posluan Bojoj svetoj volji kroz kroz obezbeenu
blagodat.
Bio je strano pogreno shvaen, a ipak je odbio da pristane i na
najmanje odstupanje od strogo ispravnog smera. Nasuprot tamne po-
zadine sebinosti i greha, licemerja i samopravednosti koji su bili obe-
leje Njegovog vremena, On je, svojim linim ponaanjem, uspostavio
zakon samoodricanja i samoportvovane ljubavi. On je bio upravo ono
to je pouavao.
iveo je istinskim ljudskim ivotom. Umarao se, isto kao i ja. Bio
je edan kad je hodao u toploti vrelog dana, kao to sam i ja. Bio mu je
potreban san, da bi osveio svoje telesne snage nakon zamornog dana,
isto koliko je potreban i meni. Bila mu je potrebna hrana za telo, kao
to je potrebna i meni. Ni na koji nain se nije razlikovao od mene u
svim ovim aspektima. Bio je moj brat u telu.
Pa ipak, On je bio Boji Sin, jedno sa Ocem od venosti, kroz koga
su stvoreni svetovi i u kome su sve stvari povezane. Pre nego to je
posetio ovaj svet kao Sin oveiji, heruvimi i serafimi su bili Njegove
voljne sluge, a aneli su bili poslanici Njegove volje. On je bio sa Bo-
gom i On je bio Bog. Bio je u svom domu u velianstvenoj slavi Neba.
ta je objanjenje za ove oigledne protivrenosti Njegovog bia?
Ono se nalazi u jednostavnoj injenici da je On iveo za mene. Onaj
koji je vie od oveka mogao je da postane ovekov predstavnik, otelo-
tvorenje ljudske rase; i ne samo da je mogao da preuzme ljudsku priro-
du, ve je mogao da objedini u sebi svakog pojedinanog lana ljudske
porodice i postane moj lini predstavnik i ivi ivotom koji bi mogao
114
Pobeda u Hristu
3. Umro je za mene
Isus sam mi je to rekao. Stavio je u moje srce i um ovu sigurnost:
On me je voleo i dao sebe za mene (videti Galatima 2,20). Moje beza-
konje poloeno je na Njega. On je nosio moj greh. On je umro umesto
mene. On je poloio svoj ivot za mene kao da sam jedini koji treba da
bude otkupljen.
Da je On napustio mesto na visini,
I doo da umre za oveka zloga,
Ti to smatra udnim? Ali ja ne,
Jer ja dobro poznam Spasitelja svoga.
Ba nijedne druge due, osim mene,
Da na celom svetu nigde bilo nije,
I tada bi Hristos poloio ivot,
Da me spase smrti i uz sebe svije.
115
Pobeda u Hristu
4. Spasava me
Isus me je voleo i umro je za mene. Isus je vaskrsao iz mrtvih,
vazneo se na nebo i sada ivi kao moj lini Spasitelj. U Njemu imam ot-
kupljenje, ak i oprotaj svojih greha. Sa Njim imam zajednitvo dan za
danom, poto ivim sa Njim i hodam sa Njim. Prepoznajem Njegovu
prisutnost u sebi i oslanjam se na Njega da me sauva da ne uinim bilo
ta suprotno Njegovoj blagoslovenoj volji. Potinio sam se Njemu. Do
kraja sam prihvatio Njegovu volju u svemu i On ispunjava svoja obea-
nja meni. U radosti i utesi Njegove ljubavi idem napred iz dana u dan.
116
Pobeda u Hristu
117
Pobeda u Hristu
118
Pobeda u Hristu
119
Pobeda u Hristu
7. On je moj Zastupnik
Znam da sam sagreio, ali isto tako znam i da imam zastupnika
kod Oca, Isusa Hrista, pravednika (1. Jovanova 2,1 arni). Isus je
120
Pobeda u Hristu
121
Pobeda u Hristu
8. On e doi po mene
Isusova je elja da budem sa Njim tamo gde je On. On sam je to
rekao jasnim reima. Da bi ta elja mogla biti ispunjena, On je doao s
neba na ovaj svet; iveo je za mene, umro za mene, vaskrsao i sada je
za uvek iv, da moe posredovati (Jevrejima 7,25 Bakoti) za mene.
Sve to je bilo neophodno da bi me spasao od mog greha i posledinog
odvajanja od sebe i da bi mogao da mi otkrije svoj sopstveni ivot kako
bi me pripremio za svoj dolazak. On me je zavoleo i sebe predao (dao
SSP) za mene (Galatima 2,20 arni).
Jedinstvo sa Bogom, u Hristu, kroz Svetoga Duha, jeste hrian-
stvo, kao to mi je otkriveno kroz moje lino iskustvo. Nita drugo
nee zadovoljiti Boje srce i nita drugo nee zadovoljiti enju mog
sopstvenog srca. Ta zajednica poinje ovde i sada i bie u svojoj punoj
blagoslovenosti ostvarena kad Ga budem video licem k licu.
Koliko god eznuo da budem sa Njim, ja ne mogu da odem k Nje-
mu, ve On mora da doe po mene. Obeao je da e to uraditi i ja
znam da e ispuniti svoje obeanje. Stoga Ga oekujem sa pouzdanom
sigurnou.
On me nee razoarati.
Njegov dolazak po mene e biti ispunjenje celokupnog Njegovog
dela za mene i mog celokupnog nadanja u Njega. Proroci su predskaza-
li ovaj krunski dogaaj. Psalmisti su pevali o njemu. Sveti svih vekova
molili su se za njega. To je i cilj celokupne istorije. Tokom dugih veko-
va to je bilo oekivanje i uteha svih vernih. Sa njima i ja ekam na taj
dogaaj.
122
Pobeda u Hristu
123
Pobeda u Hristu
124
Pobeda u Hristu
10. On mi je sve
Teko je reima izrei ta je Hristos za mene. Lako je ponoviti
tvrdnju: Hristos je sve i u svemu, ali kako da izrazim svoje iskustvo
prenosei te rei u svakodnevni ivot? Naao sam da je Hristos ade-
kvatno zadovoljenje svake moje potrebe kao hrianina. Svi moji stra-
hovi i moja strepnja od budunosti umiruju se kad svoj um zadrim
na Njemu i kad sigurnost postane istinita u mom sluaju: uvae u
savrenom miru onoga iji um se zadrava na Tebi; zato to se On uzda
u Tebe (Isaija 26,3 eng. prevod).
Ne znamo budunost, al nam jaka nada,
Jer Isusa znamo, na tronu to vlada!
125
Pobeda u Hristu
126
U PONUDI SU
I SLEDEE KNJIGE I BROURE
OBRNUTA MOLITVA
Voda ne tee uzbrdo, a i ljudi obino ne izgovaraju mo-
litve poput one zapanjujue u Jevanelju po Jovanu 4, koja
je obrnutog smera.
Jesmo li spremni za tektonsku promenu u svom pristu-
panju Bojem prestolu?
MARIJA MAGDALENA:
Biblijska pria, Robert J. Wieland
Marija Magdalena pleni panju i inspirie matu go-
tovo svake osobe koja je sluala o njenom tajanstvenom
i raskonom inu pomazanja skupocenim mirom koje je
izlila naIsusova stopala, opravi ih zatim svojim suzama.
Robert J. Wieland istrauje ivotnu priu ove udesne
ene koja zauzima visoko mesto meu linostima o koji-
ma govori Sveto pismo.
OTVORENI PUT DO
HRIANSKOG SAVRENSTVA,
A. T. Jones
Dons predstavlja Hrista u sve tri Njegove slube kao
Proroka, Svetenika i Cara. Knjiga smelo izlazi u susret
mnogim izazovima koji se danas postavljaju pred hrian-
stvo.
Jedan od njih je: Da li je hriansko savrenstvo karak-
tera mogue, uprkos injenici da smo smrtnici, roeni u grehu?
INDIVIDUALNOST U RELIGIJI,
A. T. Jones
Iako nas od autorovog vremena deli vie od jednog sto-
lea, on je u delu ije korice italac upravo gleda, gotovo
proroki aktuelan u svom obraanju nama ovde i sada:
Dolazi dan, i nije daleko, kada e autokratija, nadmo-
nost i krutost zakona vlasti, ujedinjena crkva i drava, pa i
same crkve, stajati svi ujedinjeni i pokretani istom milju,
pa e zahtevati pokornost i uniformnost u religiji; i unititi
svaku naznaku individualnosti u religiji i svaku vrstu prava na nju.
I upravo zato, imajui u vidu ono to uskoro treba da doe, objavljene
su ove studije.
BESMRTNOST DUE,
A. T. Jones
Broura odgovara na pitanje da li je ovo biblijska doktri-
na. Uz to, daje i biblijski odgovor koji baca svetlo na ono to
se dogaa posle smrti.
JEVREJIMA POSLANICA KOMENTARI,
E. J. Waggoner
- Kako Boja pravednost postaje moja?
- Na koji nain je Isus Hristos postao moja zamena?
- ta ja da inim da bi spasenje Boje donelo vidljive i
stvarne plodove u mom ivotu?
Na ova i mnoga druga pitanja, tako poznata svakom
hrianskom verniku, autor daje veoma neobine i goto-
vo sasvim neoekivane odgovore ak i za mnoge dugogodinje istraivae
Biblije.
279.14-246-277
, ., 1855-1944
Spasitelj sveta ; & Pobeda u Hristu / William W. Prescott ; [prevod sa
engleskog Spasitelj sveta - Suzana Stojanovski, Pobeda u Hristu - Boidar
Lazi]. - 1. izd. - Beograd : B. uri, 2017 (Beograd : Apollo Graphic
Production). - 126 str., [8] str. s tablama ; 21 cm
ISBN 978-86-920741-4-1
1. , .: & Pobeda u Hristu
COBISS.SR-ID 240491788