Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
UDK 80^.0-25:808.61/62-25
METAGOVORNI GLAGOLI U FRANCUSKOM i
MAKEDONSKOM JE Z IK U
U z n a e n ju svakoo qovornoq a k ta z v e d e r w u o k v r u
govorne n t e r k o m u n k a c i j e n o s t u lir a m o r e t i r i c-K-nv-i a
1. misao
2. odnos g o v o r n k a prema m s i i
3. in te r o d n o s g o v o r n i k a prema i n t e r n o v o r n i k u
4. c i l j govornog a k ta
1) M e t a g la g o li za a k t v n o s t i n a r i n e r o v o r e n j a , s l u -
a n ja i u ta n ja napr. f r . g la g o li " a s p i r e r " , " c h e v r o t e r " ,
" h u r l e r " , " p p i e r " , kao i mak. " p e l t e i " , " m r m o r i " , " v r e s k a " ,
" b r b o r i" 'it d .
2) M e t a g la g o li za smisao govornog a k t a , o o v . r a d n j e ,
gOv. a k c i j e / napr. f r . " c i t e r " , " p a r a p h r a s e r " , " s o u l i r n e r " ,
" i n d i q u e r " , " p r c i s e r " , " f a i r e a l 1u s io n a " , " n i e r " , " a f f i r m e r "
i t d . kao i mak. " t v r d i , " n a z n a i " , " p o d v l e e " , " n r e c i z r a " ,
"d o d a d e " , " p o v t o r i " i t d .
3) M e t a g l a g o l i za i n t e i s m s a o g o v . ^ t a n v . r ad nje
1 gov. a k c i j e / n a p r. f r . " p r i e r qqun qqce , 's o u h a i t e r qgch
q q u n " , " r a c o n t e r qqch a q q u n ", " e n t e r t e r r gqun de gc;ch" i t d
kao i mak. " s e isp o v e d u v a nekomu", " s e d o v e ru v a nekomu", " b l a -
g o d a ri nekomu na n e t o " , " i z v e s t u v a nekoqo za n e t o " , "p re d -
upreduva nekogo na n e t o " i t d .
4 ) M e t a g la g o li za In t e r s m is a c ^ o v o r n e i n t e r a k c i j e /napr
f r . " s e n t r e t e n i r " , "m arch an d er", " c o n v e r s e r " , "s e q u e r e l l e r "
i t d . kao i mak. " r a z g o v a r a " , " m u a b e t l " , " d i s k u t i r a " , " s e c e n k a ",
"se k a ra ".
812.
Z . NIKODINOVSKI : METAGOVORNI GLAGOL1 U FRANCUSKOM J E Z I K U
Svaka grupa sadri v e l i k i b ro j m e ta n la p o la , a s v i za~
jedno s a i n j a v a j u taksonomiju govorne tnterkom unikaci j e o d re d ie -
nog j e z i k a . U govoru srecemo razne forme m etaqlaq o la k o je se kom-
b in u ju sa druqim vrstama r e i . G la g o lsk e forme, o s t v a r e n e u no -
voru u k o m b in a c iji sa druqim reima i l i same zovemo g la g o ls k e
r e l a c i j e . O v d e emo uzeti u o b z ir samo g la g o ls k e r e l a c i j e sa
1inim g la g o ls k im formama. N j ih emo p ro u c a v a ti u sklopu t r i
v r s t e p u n k tu a c ija to :
Za a k t i v n o s t n a in e s l u a n j a u t a n ja p o s t o j is -
to tako grupa m etaglago la i i z r a z a : f r . " c o u t e r " , " s e m e ttre a
l ' c o u t e " , "n c o u te r que d'u n e o r e i l l e " , " b o i r e le s p a ro le s
de qqun", " f a i r e la sourde o r e i l l e " , " s e t a i r e " , "ne pas p i p e r "
i t d . kao mak. " s l u a " , " s e p ra v i na u d re n ", " p r i s l u k u v a " ,
" s e d na u i " , " m o l i " , "zaneme" i t d .
813.
GODINJAK S D P I J , 7-8, 1983/84.
su u z e t i iz ra z n ih g o v o rn lh s t t l o v a fra n c u sk o g I makedonskoc
j e z i k a , p o k a z u je da p o s t o j e r a z l i k e kako u b r o j u m e ta g la g o la
tako i u n j i h o v i m z n a e n jim a . To se na<roito odnosi na a s o c i-
j a c i j e k o je su vezane za e t i m o l o g i j u o v l h a l a g o l a koj i , oznaa-
v a j u i i s t g l a g o l s k i p ro c s e s t o to ra d e i na r a z l i i t e ua-
i ne.
t o se t i e n j i h o v e s i n t a k s e , s v i m e t a g la g o li iz ove
grupe mogu g r a d i t a a e n t i v n e , samo nekl I n t e r a g e n t i v n e i j o
manji b r o j k o a g e n t iv n e g l a g o ls k e r e l a c i j e . Imena o v : h g l a c o l -
s k ih r e l a c i j a d o la z e od n j i h o v h s a s t a v n h e le m e n a ta . To su
s l e d e i e l e m e n t i : "A g e n s " j e elem en at g la g o ls k e r e l a c j e koj ?
oznaava g o v o r n k a 11i iz v o d ja a qovorne r a d n j e , " In t e r a g e n s "
j e e lem enat g l a g o s le k e r e l a c ? j e k o j o znaava in t e r g o v o r n i k a
i H onog kome se g o v o r n k obra-u i "K o a o e n s " j e elemenat g l a
g o ls k e r e l a c i j e k o j 1 oznaava i n t e r g o v o r n k a govorne i n t e r a k -
c i j e u ra v n o p ra v n o j u lo z i sa govorntkom.
Kakva j e p ra g m a tik a o v ih g l a g o l a ?
J a s u o j e da sv a k a u p o tre b a m e ta g la g o la k o j su mar-
k ira n i nekom s t i l i s t i k o m oznakom u r e e n ic lm a 111 gramatikama
8 1 k.
Z.NIKOD INOVSK!: METAGOVORNI GLAGOli U FRANCUSKOM JE Z IK U
p o v l a i sa sobom o d re d je n odnos g o vo rnfk a prema n t e r g o v o r n i -
ku k o j 5 moe b t p o z i t i v a n : i s p o l j a v a n j e p r ip a d n o s t i s t o j
d r u tv e n o j g r u p , i l i n e g a t v a n : e l j a z a d l f e r e n c i j a c j o m , za
ru g a n je i t d . Tako recm o , tr^eba z n a t da su f r . g l a g o l i " j a c t e r
" d g o i s e r " , " e s g o u r d e r " , " d e b a g o u l e r " , " d v i d e r " m a r k ir a n oz-
nakom " p o p u l a i r e " kao I makedonski g l a g o l " s e d e r e " , "mumla",
" m e le " i t d . M edjutlm , ono to nema u r e n c lm a , a ega su sve-
sn s v l govornt s u b je k t l jednog j e z i k a , J e s t e S l n j e n i r a da j e
z n a e n je samih g la g o la o d lu u ju e za n jlh o v u u n o tre h u . * t o ce
r e i da se zborom upotrebom o d red jen o o m e t a g la g o ia o d re d ju -
j e i odnos q o vo rn k a prema govornom procesu i njeciovom agensu.
To se n a r o c i t o odnosl na m e ta g la g o le k o j o z n a a v a ju o d r e d je -
ne n e d o s ta tk e n a ln a iz g o v a r a n ja kao n a p r . " g r a s s e y e r " , " z z a
y e r " , " b g a y e r " , " b a f o u i l l e r " i t d . Razume se da odnos g o v o rn ik a
z a v l s i od samog govornog a k ta al i vec i sama upotreba metagla-
g o la p o v l a l sa sobom i o dre d jen u p re d s ta v u o n te ro d n o s u . Na-
Ime, ono t o se smatra kao negat.yno g o v o rn lk nece u p u t i t i na
s v o ju a d r e s u , a to nee u i n i t i ni na a d re su n t e r g o v o r n i k a u-
k o l i k o el I da sauva s l m e t r i a n odnos s n jlm i nema do t r e e g
l i c a kome se n e g a tlv n o bez vee r e z e r v e moe u p u t i t i . To j e
o d l n o z r a z o fr a n c u s k i p is a c P i e r r e Danons u k n j i z l " L e
j a c a s s i n " : "T o u t e s t l a f a u t e de c e t t e t r o i s i m e personne,
ja m a is de l a p r e m i r e " ( s t r . 1A4).
- Tu d i s des b t i s e s / - ZboruvaS g lu p o s t !
- Il n a r i e n d i t / - N l t o ne r e e .
- Q.u est-ceq u e tu d i s ? / - 5 to vel i S / v l ka/?
- Il a d t une p o s ie /- Kaza edna pesna
- J a v a i s entendu d i r e par ... / - S I unav od . . .
B ELEK E
816.
2.NIKODINOVSKI: METAGOVORNI GLAGOll U FRANCUSKOM JE Z IK U
Je s p e r s e n : La p h ilo s o p h ie de la grammaire , Les d i t i o n s de
minuit",' 1971 , s t r . '148 i d a l j e .
R s u m
1. le s v e rb es m ta la n g a g ie rs proprement d i t s e t
2. le s verbes m t a l I n g u l s t l q u e s . L a n a ly s e du sens
des u n it s de V In tercom m un!cation v e r b a le permet l a c l a s s i f i
c a t i o n su lv a n te ^ d e s verbes m ta la n g a g ie rs proprement d i t s :
1. metaverbes d sig n an t 1 a c t i v i t e t le s m anires de p a r l e r ,
- d c o u t e r e t d e - s e - t a ir e / f r . " b a l b u t t e r ' 1, maced. " p e l t e l " /
2. metaverbes d sig n a n t l a s i g n i f i c a t i o n de I n a c t i o n v e r b a le /
f r . " c i t e r " , maced. " t v r d l " / 3. mtaverb* d sig n a n t l i n t e r s i g
n i f i c a t i o n de In a c t i o n v e r b a l e / f r . " p r i e r qqun", maced. "m oI
nekogo" / e t A. m etaverbes d sig n a n t 1 I n t e r s i g n i f i c a t i o n de
l i n t e r a c t i o n v e r b a le / f r . " s e q u e r e l l e r " , maced. " s e k a r a " ) .
Dans la s u i t e de l a r t i c l e l a u te u r t u d i b r i v e
ment l e s deux prem iers groupes su r t r o i s p o i n t s : 1. l e sens du
procs 2. le s c o n s t r u c t i o n s sy n ta x iq u e s e t 3. l a c o n n o ta tio n de
r e m p l o i des metaverbes dans l e d is c o u r s .
l tu d e , s i b r v e qu e l l e e s t , d un c e r t a i n nombre de
m etaverbes f a i s a n t p a r t i e de la taxinom ie de 1* Intercommunica
t i o n v e r b a l e , montre q u ^ ll e x i s t e des d i f f r e n c e s n o ta b le s e n tre
l e s metaverbes f r a n a i s e t l e s metaverbes macdoniens dans le s
t r o i s p o in t s t u d i s .