Você está na página 1de 23

dr. sc.

Damir Brneti - vii predava, Visoka policijska kola, MUP RH


Anelko Ljubej, bacc. crim. - policijski slubenik, Policijski nacionalni ured za suzbijanje
korupcije i organiziranog kriminaliteta, MUP RH

Analiza korupcijskih kaznenih djela protiv slubene dunosti iz policijske prakse


SAETAK
Zakonodavstvo Republike Hrvatske korupcijska kaznena djela predvia u l. 21. Zakona o
Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) kojim je odreena
nadlenost USKOK-a. Dio kaznenih djela iz nadlenosti USKOK propisan je u glavi XXVIII.
Kaznenog zakona Republike Hrvatske - Kaznena djela protiv slubene dunosti. Teina
korupcijskih kaznenih djela posebno se istie komparacijom korupcijskih KD protiv slubene
dunosti u ukupnoj frekvenciji kaznenih djela, sa udjelom nastale materijalne tete. U
promatranom razdoblju primjene noveliranog Kaznenog zakona (2013. 2014. g.), prema
policijskim podacima, u Republici Hrvatskoj je prijavljeno ukupno 119559 kaznenih djela od
kojih je 2860 korupcijskih kaznenih djela protiv slubene dunosti (2,4%). Materijalna teta
prouzroena svim prijavljenim kaznenim djelima 3.585.538.384,00 kuna, dok materijalna teta
nastala korupcijskim kaznenim djelima iznosi 1.252.763.231,00 kuna to je 34,93% od ukupne
tete. Slubenika korupcijska kaznenih djela osobito su drutveno opasna s obzirom da
relativno mali broj korupcijskih kaznenih djela generira visoku materijalnu tetu, a
korumpirane slubene osobe ugroavaju zakonitost, objektivnost i nepristranost obavljanja
slubene dunosti.

Kljune rijei : mito, korupcija, slubena dunost, slubena osoba, odgovorna osoba

1. Uvod

Kaznena djela protiv slubene dunosti ugroavaju povjerenje graana u dravne i javne slube,
javni poredak u cjelini. Propisivanjem kaznenih djela protiv slubene dunosti titi se zakonitost
i ispravnost u djelovanju dravnih i javnih slubenika te se osigurava njihovo profesionalno i
moralno ponaanje. Poinitelji su najee slubene ili odgovorne osobe stoga se ova kaznena
djela nazivaju slubenika kaznena djela.1 Slubene ili odgovorne osobe koje postupaju s
kriminalnom namjerom smanjuju uinkovitost pravne drave, a upravo bi oni trebali biti
zatitnici pravnog poretka te primjer zakonitog, moralnog i profesionalnog postupanja. Te osobe
ne rade u opem interesu nego svoj interes i vlastiti probitak stavljaju iznad njega. Slubena ili
odgovorna osoba svoj ili tui interes stavlja iznad javnog interesa i zapostavlja nepristranost u

1
Sukladno l. 87. st. 3. KZ/11, "slubena osoba je dravni dunosnik ili slubenik, dunosnik ili slubenik u jedinici
lokalne i podrune (regionalne) samouprave, nositelj pravosudne dunosti, sudac porotnik, lan Dravnog sudbenog
vijea ili Dravnoodvjetnikog vijea, arbitar i javni biljenik. Slubenom osobom smatra se i osoba koja u
Europskoj uniji, stranoj dravi, meunarodnoj organizaciji koje je Republika Hrvatska lan, meunarodnom sudu ili
arbitrai iju sudbenost Republika Hrvatska prihvaa, obavlja dunosti povjerene osobama iz prethodne reenice."
Odgovorna osoba je, sukladno l. 87. st. 6. KZ/11, "fizika osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je izriito ili
stvarno povjereno obavljanje poslova iz podruja djelovanja pravne osobe." Bitno je da odgovorna osoba obavlja
javne ovlasti, bez obzira jesu li joj te ovlasti dane normativnim aktom ili su faktiki povjerene.
obavljanju slubene dunosti (Pavlovi, 2013). Osim slubenih i odgovornih osoba poinitelji
nekih kaznenih djela protiv slubene dunosti mogu biti i druge osobe ukoliko svojim
postupanjem ugroavaju funkcioniranje slubi koje djeluju u javnom interesu.2 Ako je kaznenim
djelom protiv slubene dunosti koje je poinila odgovorna osoba pravna osoba ostvarila ili
trebala ostvariti protupravnu imovinsku korist, za kazneno djelo e se kazniti i pravna osoba i to
novanom kaznom ili ukidanjem pravne osobe.3 Korupcija nije definirana zakonom. U najirem
smislu, to je svaka zlouporaba javnih ovlasti radi ostvarenja privatnih probitaka. U uem smislu,
korupcija se moe definirati kao in nedoputene razmjene izmeu javnog dunosnika i druge
osobe u cilju ostvarivanja vlastitih probitaka. To je svaki in kojim se, suprotno javnom interesu,
nedvojbeno kre moral i pravne norme te povreuju temelji vladavine prava (Strategija
suzbijanja korupcije 2008.). Korupcija predstavlja drutveno neprihvatljivu pojavu koja izravno
ugroava ljudska prava, razara moral te ugroava stabilnost i gospodarski napredak drave. Osim
to je u suprotnosti s pozitivnim zakonskim propisima, ona predstavlja i devijaciju temeljnih
drutvenih naela (Nacrt strategije suzbijanja korupcije 2015.- 2020.). Zakonodavstvo Republike
Hrvatske korupcijska kaznena djela predvia u l. 21. Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i
organiziranog kriminaliteta (USKOK) kojim je odreena nadlenost USKOK a.4 Dio kaznenih
djela iz nadlenosti USKOK a propisan je u glavi XXVIII. Kaznenog zakona Republike
Hrvatske5 - Kaznena djela protiv slubene dunosti. USKOK obavlja poslove dravnog
odvjetnitva u predmetima kaznenih djela zlouporabe poloaja i ovlasti iz l. 291., ako je to
djelo poinila slubena osoba oznaena u l. 87. st. 3., nezakonitog pogodovanja iz l. 292.,
primanja mita iz l. 293., davanja mita iz l. 294., trgovanja utjecajem iz l. 295. i davanja
mita za trgovanje utjecajem iz l. 296. Kaznena djela nezakonitog pogodovanja, primanja
mita, davanja mita, trgovanja utjecajem i davanja mita za trgovanje utjecajem se smatraju
korupcijom u uem smislu odnosno konvencionalnom ili tradicionalnom smislu. Kazneno djelo
zlouporabe poloaja i ovlasti ne smatra se kaznenim djelom koje ini korupciju u uem smislu,
ali predstavlja korupcijsko kazneno djelo i jest korupcija u irem smislu (Kralj i dr. 2010:729).
Korupciju je teko mjeriti. Statistiki podaci o broju sluajeva korupcije koji su zavrili na sudu
u oitom su nerazmjeru s percepcijom javnosti o rasprostranjenosti te pojave zbog tajne prirode
korupcijskih kaznenih djela, kao i nevoljkosti involviranih da prijave takva djela tijelima
progona (Strategija suzbijanja korupcije 2008.). Teina korupcijskih kaznenih djela posebno se

2
Primjeri takvih kaznenih djela su kazneno djelo davanja mita iz l. 294. KZ/11 i kazneno djelo davanja mita za
trgovanje utjecajem iz l. 296. KZ/11.
3
Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (NN 151/03., 110/07., 45/11., 143/12.)
4
Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (NN 76/09., 116/10., 145/10., 57/11., 136/12.,
148/13.)
5
Kazneni zakon Republike Hrvatske (NN 125/11., 144/12.), dalje u tekstu KZ/11
istie komparacijom korupcijskih kaznenih djela u ukupnoj frekvenciji kaznenih djela, sa
udjelom nastale materijalne tete. U razdoblju primjene noveliranog Kaznenog zakona (2013.
2014. g.) prema podacima iz evidencije MUP-a, u Republici Hrvatskoj je prijavljeno ukupno
119559 kaznenih djela od ega je 2860 korupcijskih kaznenih djela protiv slubene dunosti
(2,4%). Materijalna teta prouzroena svim prijavljenim kaznenim djelima 3.585.538.384,00
kuna, dok materijalna teta nastala korupcijskim kaznenim djelima protiv slubene dunosti
iznosi 1.252.763.231,00 kuna to je 34,93% od ukupne tete. Tamna brojka korupcijskih
kaznenih djela, znatno je vea nego kod ostalih kaznenih djela jer ovdje nijednoj strani u
koruptivnom savezu nije u interesu razotkrivanje s obzirom su svi umijeani ostvarili odreene
interese i koristi. Korupcijska kaznena djela teko su dokaziva jer se ine bez svjedoka, a
materijalni tragovi su rijetki. S druge strane, saznanjem za korupcijsko kazneno djelo u pravilu
se otkrivaju i poinitelji. Organizacija i rad USKOK-a, kao posebnoga dravnog odvjetnitva za
suzbijanje korupcije, ukazuju koliko je vano postojanje specijaliziranih tijela za otkrivanje i
progon ovih kaznenih djela. Pozitivni pomaci postignuti su prvenstveno kroz zajedniki rad s
policijom, procjenom podruja u kojima je korupcija posebno rairena i koritenjem posebnih
izvidnih tehnika radi otkrivanja i dokazivanja ovih kaznenih djela (Strategija suzbijanja
korupcije 2008.). USKOK usko surauje sa Policijskim nacionalnim uredom za suzbijanje
korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK) koji provodi sloenija kriminalistika
istraivanja korupcije i organiziranog kriminaliteta. Imajui na umu tekoe u mjerenju i
otkrivanju korupcije javila se ideja o analizi policijskih rezultata ostvarenih kriminalistikim
istraivanjima korupcijskih kaznenih djela. S obzirom na karakteristike poinitelja, koji daju
posebnu teinu slubenikim kaznenim djelima, u analizu su uzeta korupcijska kaznena djela
protiv slubene dunosti za razdoblje primjene noveliranog Kaznenog zakona (KZ/11). Prikaz
slijedi strukturu posebnog dijela Kaznenog zakona, stoga je na poetku ralanjeno kazneno
djelo zlouporabe poloaja i ovlasti nakon ega se analiziraju kaznena djela protiv slubene
dunosti koja ine korupciju u uem smislu. Analiza pojedinog kaznenog djela slijedi koncept
opeg dijela Kaznenog zakona, pri emu su sublimirana recentna stajalita vodeih autora iz
strune i znanstvene literature. O svakom kaznenom djelu su izloene njegove openite
karakteristike, ralanjuje se nain poinjenja, potreban stupanj krivnje, karakteristike
poinitelja, da bi konano, gdje je to potrebno, radi lakeg praenja pravnog kontinuiteta izmeu
pojedinih odredbi "starog"6 i "novog" kaznenog zakona, bile spomenute razlike u odnosu na
odredbe koje su bile na snazi do stupanja na snagu KZ/11. Posebna panja dana je podacima za

6
Kazneni zakon NN 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 11/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08.,
57/11., dalje u tekstu KZ/97
2013. i 2014. godinu u kojima se primjenjivao aktualni KZ/11. Sluba za strateko planiranje,
analitiku i razvoj MUP-a, aurno vodi pregled temeljnih sigurnosnih pokazatelja i rezultata rada
policije. Za potrebe ove analize koriteni su analitiki podaci o prijavljenim kaznenim djelima
objavljeni na informacijskom sustavu MUP-a.7 Kao prijavljena kaznena djela katalogizirana su
sva kaznena djela koja su prijavljena policiji ili ih je policija otkrila vlastitom aktivnou.
Tablica 1: pregled analiziranih podataka
kaznena djela koja se progone po slubenoj dunosti materijalna teta (kn)
godina 2013. 2014. ukupno 2013. 2014. ukupno
ukupno KD 62708 56851 119559 2.061.426.445,00 1.524.111.939,00 3.585.538.384,00
korupcijska KD (glava 28 KZ/11) 1940 920 2860 941.965.674,00 310.797.557,00 1.252.763.231,00
udio korupcijskih KD 3,09% 1,62% 2,39% 45,67% 20,32% 34,93%
Izvor: Sluba za strateko planiranje, analitiku i razvoj MUP-a: Statistiki pregled temeljnih sigurnosnih pokazatelja
i rezultata rada

2. Zlouporaba poloaja i ovlasti

Zlouporaba poloaja i ovlasti iz l. 291. KZ/11 temeljno je kazneno djelo protiv slubene
dunosti, ali je supsidijarno u odnosu na ostala kaznena djela protiv slubene dunosti.8 Glavni
objekt kaznenopravne zatite kod kaznenog djela zlouporabe poloaja i ovlasti je slubena
dunost (obavljanje poslova usmjerenih na ostvarivanje prava, interesa i potreba graana te
zatita javnih, dravnih i drutvenih interesa), no daje se zatita i imovini. To je pravo ope
slubeniko kazneno djelo gdje je svojstvo slubene osobe konstitutivno obiljeje bia kaznenog
djela a moe biti poinjeno u obavljanju bilo koje slube. Slubena ili odgovorna osoba mora
prilikom vrenja slube, postupati protivno pravilima i interesima slube.9
Radnja kojom se ostvaruje obiljeje kaznenog djela alternativno je odreena, a moe se sastojati
od iskoritavanja svog poloaja ili ovlasti, prekoraenja granica svoje ovlasti ili neobavljanja
dunosti (Pavii i dr. 2007.). Kada slubena osoba djeluje unutar granica slubene ovlasti i
poduzima radnju koja pripada u njenu slubenu dunost, pa time sebi ili drugoj pravnoj ili
fizikoj osobi pribavi imovinsku ili neimovinsku korist ili prouzroi kakvu tetu drugoj osobi,
rije je o iskoritavanju poloaja ili ovlasti. Tipini primjer iskoritavanja poloaja i ovlasti je
postupanje poinitelja u suprotnosti s postojeim propisima, odlukama i nalozima viih

7
Podaci su dostupni u Slubi za strateko planiranje, analitiku i razvoj MUP-a: Statistiki pregled temeljnih
sigurnosnih pokazatelja i rezultata rada, pohranjeni na informacijski sustav:\\storage-ukp\ukp-
izvjea\statistickipregledi,izvjesca,rezultatirada\izvjesca_izvjestajne_analitike
8
U sudskoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske nalazimo vei broj odluka u kojima je izriito navedeno da je
kazneno djelo zlouporabe poloaja i ovlasti zadralo supsidijarno svojstvo prema opim naelima Kaznenog zakona
(Svedrovi, 2007:511).
9
Policijski slubenik koji se je legitimirao policijskom iskaznicom i znakom kriminalistike policije s ciljem da
obmane drugog djelatnika policije radi nesmetanog prelaska preko dravne granice, sa svrhom ostvarivanja
kriminalnog cilja za kojim je iao, nije zlouporabio slubeni poloaj i ovlasti jer nije bio u slubi niti je obavljao bilo
kakvu zadau vezanu za potrebe slube da bi se morao ponaati u skladu s pravilima i interesima slube. (VSRH,
Ik-392/02., 14.IV.2005.)
nadlenih tijela ili kada poinitelj koristi diskrecijsko pravo i ovlasti koje kao slubenik ima
prilikom rjeavanja nekog predmeta ili donoenja upravnog akta te izmeu vie moguih rjeenja
ne prihvaa ono koje je u interesu slube nego odabire rjeenje koje je u njegovom ili tuem
interesu. Slubeni poloaj je iskoriten kada slubena osoba iskoristi ovlasti vezane uz svoj
poloaj kako bi ostvarila svoj ili tui interes, djelujui pritom protivno interesima slube. O
iskoritavanju poloaja i ovlasti se radi i kada poinitelj poduzima radnju koja nema svojstvo
slubene radnje, ali koristi slubeni poloaj ili ovlasti (Pavlovi, 2013:748). Ako slubena osoba
poduzima slubene radnje koje nisu obuhvaene njenim slubenim ovlastima tada prekorauje
granice ovlasti. Poduzete slubene radnje same po sebi nisu protuzakonite ali su u nadlenosti
neke druge slube ili osobe, pa time slubena osoba prelazi granice svoje ovlasti i ini neto to
ne spada u njezinu ovlast (Pavii i dr. 2007.). Neobavljanje dunosti postoji kada slubena
osoba svjesno i voljno, proputa uiniti to je duna uiniti, a to pripada krugu njezine
nadlenosti, odbija uiniti to je duna uiniti, ne ureduje gdje bi trebala odmah postupati,
odugovlai s poduzimanjem ili obavljanjem neke svoje slubene obveze ili radnju poduzima na
nain da se ne moe postii njezin cilj. Neobavljanje dunosti moe se ostvariti injenjem, kada
postoji formalno i materijalno proputanje poduzimanja dune radnje, ili neinjenjem, kada
postoji formalno poduzimanje dune radnje, ali ne i njezino materijalno vrenje (Pavlovi,
2013:748).
Kazneno djelo zlouporabe poloaja i ovlasti je blanketno kazneno djelo jer zakonskim opisom
nije detaljno odreena radnja izvrenja kaznenog djela. U kojim sluajevima e slubena ili
odgovorna osoba iskoristiti svoj slubeni poloaj ili ovlasti, prekoraiti granicu svoje slubene
ovlasti ili propustiti obaviti dunost oznaeno je u drugim propisima kojima su te ovlasti i
dunosti ustanovljene. Poiniteljeva namjera obuhvaa svijest o radnji i pribavljanju koristi ili
prouzrokovanju tete koje e zbog tih radnji nastupiti. Imovinska je korist pribavljena u trenutku
kada postoji mogunost njenim raspolaganjem.10 Dovoljna je i neizravna namjera, kada
poinitelj nije siguran postupa li u granicama svoje ovlasti, ali poduzme radnju i pod cijenu da
prekorai svoju ovlast. Namjera je neizravna i kad je poinitelj svjestan da zbog njegovih
propusta moe doi do imovinske tete i na to pristaje. Ovo je materijalno kazneno djelo,
dovreno je nastupanjem posljedice, kada poinitelj pribavi korist ili je drugoj osobi prouzroena
teta. Ako nije nastupila posljedica u vidu pribavljanja koristi ili prouzrokovanja tete, djelo e

10
Imovinska korist je sukladno l. 87. st. 22. KZ/11 definirana kao "neposredna imovinska korist od kaznenog djela
koja se sastoji od svakog uveanja ili spreavanja umanjenja imovine do kojeg je dolo poinjenjem kaznenog djela,
imovina u koju je promijenjena ili pretvorena neposredna imovinska korist od kaznenog djela kao i svaka druga
korist koja je dobivena od neposredne imovinske koristi od kaznenog djela ili imovine u koju je promijenjena ili
pretvorena neposredna imovinska korist od kaznenog djela bez obzira nalazi li se na podruju Republike Hrvatske ili
izvan njega."
ostati u pokuaju (Pavlovi, 2013:749). Dok je u KZ/97 kazneno djelo zlouporabe poloaja i
ovlasti bilo dovreno samom zlouporabom poloaja ili ovlasti s ciljem odnosno namjerom da se
sebi ili drugoj pravnoj ili fizikoj osobi pribavi neimovinska korist ili da se drugome prouzroi
kakva teta, u KZ/11 kazneno djelo zlouporabe poloaja i ovlasti je dovreno tek u trenutku kada
nastupe posljedice protupravne radnje (Konani prijedlog KZ, 2011). Poinitelji kaznenog djela
u pravilu su slubene osobe, no mogu ga poiniti i odgovorne osobe. Rije je o delictum
proprium budui da je svojstvo slubene ili odgovorne osobe posebno svojstvo poinitelja ovog
kaznenog djela. Supoinitelji mogu takoer biti samo slubene ili odgovorne osobe, dok
poticatelji i pomagai mogu biti bilo koje osobe. Kvalificirani oblik kaznenog djela zlouporabe
poloaja i ovlasti postoji kada je kaznenim djelom pribavljena znatna imovinska korist ili je
prouzroena znatna teta.11 Mogu je stjecaj kaznenog djela zlouporabe poloaja i ovlasti s
kaznenim djelima krivotvorenja slubene isprave iz l. 279., primanja mita iz l. 293. i trgovanja
utjecajem iz l. 295. KZ (Pavlovi, 2013:749) te kaznenim djelom ugroavanja okolia otpadom
iz l. 196. st. 2. KZ (Turkovi i dr. 2013:269). Kazneno djelo zlouporabe poloaja i ovlasti se u
policijskoj praksi pojavljuje ee od svih ostalih korupcijskih kaznenih djela zajedno.
Tablica 2: KD zlouporabe poloaja i ovlasti u odnosu na ukupan broj korupcijskih KD protiv slubene dunosti
KAZNENO DJELO 2013 2014 UKUPNO
Zlouporaba poloaja i ovlasti (l. 291.) 890 758 1648
st. 1. 667 570 1237
st. 2. 223 188 411
korupcijska KD (glava 28 KZ/11) 1942 927 2869
Izvor: Sluba za strateko planiranje, analitiku i razvoj MUP-a:Statistiki pregled temeljnih sigurnosnih pokazatelja
i rezultata rada
Od ukupno prijavljenih 2869 korupcijskih KD protiv slubene dunosti, oko 57%, odnosno 1648
je kaznenih djela zlouporabe poloaja i ovlasti. U poinjenih 411 kaznenih djela (oko 25%)
pribavljena je znatna imovinska korist ili je prouzroena znatna teta. Kaznenim djelima
zlouporabe poloaja i ovlasti u tom razdoblju nastala je materijalna teta u iznosu od
1.214.669.173,00 kune, to ini oko 97% materijalne tete nastale korupcijskim KD.
Tablica 3: materijalna teta prouzroena KD zlouporabe poloaja i ovlasti u odnosu na tetu prouzroenu
korupcijskim KD
KAZNENO DJELO 2013 2014 UKUPNO
Zlouporaba poloaja i ovlasti (l. 291.) 939.414.135,00 275.255.038,00 1.214.669.173,00
st. 1. 642.316.527,00 177.267.730,00 819.584.257,00
st. 2. 297.097.608,00 97.987.308,00 395.084.916,00
korupcijska KD (glava 28 KZ/11) 941.965.674,00 310.797.557,00 1.252.763.231,00
Izvor: Sluba za strateko planiranje, analitiku i razvoj MUP-a:Statistiki pregled temeljnih sigurnosnih pokazatelja
i rezultata rada

11
Prema pravnom shvaanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su-IV k-4/2012-57., zakonsko obiljeje
znatne imovinske koristi odnosno znatne tete postoji kada vrijednost imovinske koristi odnosno tete prelazi
60.000,00 kuna.
Od ukupno 894 prijavljene osobe za korupcijska kaznena djela protiv slubene dunosti, oko
56%, odnosno 497 osoba je prijavljeno za kazneno djelo zlouporabe poloaja i ovlasti. Od 497
prijavljenih, 13 su bile pravne osobe (3%), od 484 fizike osobe, 370 poinitelja su bili mukarci
(76%), a 114 poinitelja (24%) su bile ene.

3. Nezakonito pogodovanje

Kazneno djelo nezakonitog pogodovanja iz l. 292. KZ/11 pravo je slubeniko kazneno djelo
kod kojeg je svojstvo slubene ili odgovorne osobe konstitutivno obiljeje bia kaznenog djela
(delictum proprium), a moe biti poinjeno samo u obavljanju poslova javne nabave. Kako
zakonskim opisom radnja poinjenja nije detaljno odreena, rije je o blanketnom kaznenom
djelu.12 Radnja poinjenja odreena je alternativno, moe se izvriti pogodovanjem jednom od
gospodarskih subjekata prilagoavanjem uvjeta javne nabave ili sklapanjem ugovora s
ponuditeljem ija je ponuda u suprotnosti s uvjetima iz dokumentacije za nadmetanje.
Nezakonito pogodovanje iskoritavanjem poloaja ili ovlasti ini se zlouporabom poloaja ili
ovlasti pogodovanjem u davanju, preuzimanju ili ugovaranju poslova za svoju djelatnost ili
djelatnost osoba s kojima je interesno povezana. Inkriminiran je sukob interesa. Slubena ili
odgovorna osoba djeluje u sklopu slubenog poloaja ili ovlasti s namjerom da pomogne, dade
prednost pred drugima, privilegira u davanju, preuzimanju ili ugovaranju poslova za svoju
djelatnost ili djelatnost osoba s kojima je interesno povezana.13 Stavak 1. je kazneno djelo
apstraktnog ugroavanja kojim se fragmentarno kriminalizira krenje dijela postupka javne
nabave (Pavlovi, 2013:752).
Kazneno djelo nezakonitog pogodovanja moe se poiniti samo s izravnom namjerom, budui da
se za poinjenje kaznenog djela trai sporazum slubene ili odgovorne osobe i gospodarskog
subjekta. Za razliku od kaznenog djela zlouporabe poloaja i ovlasti koje je materijalno kazneno
djelo, kazneno djelo nezakonitog pogodovanja je formalno kazneno djelo. U sluaju nezakonitog
pogodovanja kanjava se radnja, djelo je dovreno u trenutku sporazuma slubene ili odgovorne
osobe i gospodarskog subjekta odnosno u trenutku iskoritavanja poloaja ili ovlasti

12
Zakon o javnoj nabavi (NN 90/11., 83/13., 143/13., 13/14.) u l. 3. st. 1. propisuje da su prilikom provoenja
postupaka iz Zakona o javnoj nabavi naruitelji obvezni potovati naelo slobode kretanja robe, naelo slobode
poslovnog nastana i naelo slobode pruanja usluga te naela koja iz toga proizlaze, kao to su naelo trinog
natjecanja, naelo jednakog tretmana, naelo zabrane diskriminacije, naelo uzajamnog priznavanja, naelo
razmjernosti i naelo transparentnosti u odnosu na sve gospodarske subjekte.
13
Prema l. 4. st. 2. i 5. Zakona o sprjeavanju sukoba interesa (NN 26/11., 12/12., 124/12., 48/13.) "interesno
povezanim osobama se smatraju brani ili izvanbrani drug, srodnici po krvi u uspravnoj lozi, braa, sestre,
posvojitelj, posvojenik i ostale osobe koje se prema drugim osnovama i okolnostima opravdano mogu smatrati
interesno povezanim osobama."
pogodovanjem u davanju, preuzimanju ili ugovaranju poslova za svoju djelatnost ili djelatnost
osoba s kojima je interesno povezana. Poinitelji i supoinitelji mogu biti samo slubene ili
odgovorne osobe, ali poticatelji i pomagai mogu biti bilo koje osobe. U drugom stavku svojstvo
slubene ili odgovorne osobe je u suenom obliku u odnosu na zlouporabu poloaja i ovlasti
budui da obuhvaaju samo sluajeve pogodovanja navedene u zakonskom opisu kaznenog djela
odnosno sluajeve pogodovanja u davanju, preuzimanju ili ugovaranju poslova za svoju
djelatnost ili djelatnost osobe s kojom je interesno povezana. (Pavlovi, 2013:753). Pod
odgovornom osobom se smatra odgovorna osoba u tijelima dravne vlasti i jedinicama lokalne
samouprave i uprave, tijelima koja obavljaju javne ovlasti te slubena ili odgovorna osoba u
pravnim osobama koje su u vlasnitvu ili preteitom vlasnitvu Republike Hrvatske ili jedinica
lokalne samouprave i uprave (Konani prijedlog KZ, 2011). Objekt zatite kaznenog djela
nezakonitog pogodovanja je slubena dunost, njime se titi zakonito i pravilno odvijanje slube,
posebice u tijelima dravne vlasti i jedinicama lokalne samouprave i uprave, tijelima koja
obavljaju javne ovlasti te pravnim osobama koje su u vlasnitvu ili preteitom vlasnitvu
Republike Hrvatske ili jedinica lokalne samouprave i uprave kao i u bilo kojoj djelatnosti u kojoj
se pojavljuju slubene ili odgovorne osobe kojima su dane javne ovlasti (Pavlovi, 2013:753).
Od ukupno prijavljenih 2869 korupcijskih KD protiv slubene dunosti, bilo je 16 kaznenih djela
nezakonitog pogodovanja.
Tablica 4: KD nezakonitog pogodovanja u odnosu na ukupan broj korupcijskih KD protiv slubene dunosti
KAZNENO DJELO 2013 2014 UKUPNO
Nezakonito pogodovanje (l. 292.) 10 6 16
st. 1. 3 1 4
st. 2. 7 5 12
korupcijska KD (glava 28 KZ/11) 1942 927 2 869
Izvor: Sluba za strateko planiranje, analitiku i razvoj MUP-a:Statistiki pregled temeljnih sigurnosnih pokazatelja
i rezultata rada
Od ukupno 894 prijavljene osobe za korupcijska kaznena djela protiv slubene dunosti, 8 ih je
prijavljeno za kazneno djelo nezakonitog pogodovanja. Kaznenim djelima nezakonitog
pogodovanja nastala je materijalna teta u iznosu od 37.445.703,00 kune to ini oko 4%
materijalne tete nastale korupcijskim kaznenim djelima.
Tablica 5: materijalna teta prouzroena KD nezakonitoga pogodovanja u odnosu na tetu prouzroenu
korupcijskim KD
KAZNENO DJELO 2013 2014 UKUPNO
Nezakonito pogodovanje (l. 292.) 2.143.428,00 35.304.375,00 37.447.803,00
st. 1. 1.103.994,00 0,00 1.103.994,00
st. 2. 1.039.434,00 35.304.375,00 36.343.809,00
korupcijska KD (glava 28 KZ/11) 941.965.674,00 310.797.557,00 1.252.763.231,00
Izvor: Sluba za strateko planiranje, analitiku i razvoj MUP-a:Statistiki pregled temeljnih sigurnosnih pokazatelja
i rezultata rada
4. Primanje mita

Primanje mita iz l. 293. KZ/11 je korupcijsko kazneno djelo u uem smislu koje moe biti
poinjeno u obavljanju bilo koje slube. Objekt radnje ovog kaznenog djela je mito.14 Mito se
najee isplauje u novcu, no to moe biti i neka druga korist koja nema strogo imovinski
karakter, kao to je napredovanje u slubi, dobivanje kredita pod povoljnim uvjetima, plaanje
putovanja, pogodovanje pri kupnji automobila, ljetovanje u vikendici i sl. (Garai, 2013:579).
Dunosnik ne smije primiti niti vrijednosnicu i dragocjenu kovinu. Nije mito davanje i primanje
uobiajenih znakova panje koji slijede nakon obavljene slubene ili druge radnje, a koji nisu
unaprijed zahtijevani, primljeni, dogovoreni ili obeani te ako se ne radi o naknadnom pasivnom
podmiivanju.15 Nee biti mita ni u sluajevima nenovanih darova simboline vrijednosti do
najvie 500,00 kuna od istog darovatelja koji su poklonjeni dunosniku u skladu s Zakonom o
sprjeavanju sukoba interesa.16 Dravnom slubeniku nije zabranjeno primanje dara male
vrijednosti nakon obavljene slubene radnje ako dar nije prethodno dogovoren, obean ili
naknadno zahtijevan (Cvitanovi i dr., 2013:237). Objekt zatite je slubena dunost, titi se
uinkovito, zakonito i savjesno obavljanje slubene dunosti te suzbija korupcija. Primanje i
davanje mita podrazumijeva sklapanje izriitog ili preutnog sporazuma (korupcijski savez) o
nedoputenoj razmjeni izmeu davatelja i primatelja mita. Kazneno djelo e postojati bez obzira
zahtijeva li se ili prima mito za sebe ili za neku drugu osobu.
Kazneno djelo primanja mita ima tri oblika: pravo pasivno podmiivanje, nepravo pasivno
podmiivanje i naknadno pasivno podmiivanje (Cvitanovi i dr., 2013:234). Prvi stavak l. 293.
propisuje temeljni oblik kaznenog djela primanja mita, pravo pasivno podmiivanje. Radnja se
sastoji u zahtijevanju ili primanju mita ili prihvatu ponude ili obeanja mita od strane slubene ili
odgovorne osobe za sebe ili drugoga, kako bi unutar ili izvan granica svoje ovlasti obavila
slubenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti (komisivno) odnosno kako ne bi obavila
slubenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti (omisivno). Slubena ili odgovorna osoba
zloupotrebljava povjerenje koje joj je dano u obavljanju slubene ili druge radnje i postupa
suprotno interesima javne ili druge slube te poduzima neku nezakonitu radnju (Pavlovi,
2013:758). Drugi stavak propisuje nepravo pasivno podmiivanje u kojem se zahtijevanje ili
primanje mita ili prihvat ponude ili obeanja mita od strane slubene ili odgovorne osobe za sebe

14
Mito je sukladno l. 87. st. 23. KZ/11 definirano kao "svaka nepripadna nagrada, dar ili druga imovinska korist
bez obzira na vrijednost."
15
l. 17. Zakona o dravnim slubenicima (NN 92/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11.,
34/12., 49/12., 37/13., 38/13.) brani dravnom slubeniku zahtijevanje ili primanje darove za osobnu korist, korist
obitelji ili organizacije a radi povoljnog rjeenja predmeta upravnog ili drugog postupka.
16
l. 11. st. 3. i 4. Zakona o sprjeavanju sukoba interesa (NN 26/11., 12/12., 124/12., 48/13.)
ili drugoga odnosi na obavljanje (komisivno) slubene ili druge radnje unutar ili izvan njihove
ovlasti koja bi se morala obaviti ili na neobavljanje (omisivno) slubene ili druge radnje unutar
ili izvan njihove ovlasti koja se ne bi smjela obaviti. Slubena ili druga radnja je doputena i
zakonita i morala bi se obaviti ili propustiti i bez podmiivanja. Najee slubene ili odgovorne
osobe zahtijevaju ili primaju mito da bi bre postupali u ostvarenju nekog prava ili interesa
stranke. Poinjenje kaznenog djela nepravog pasivnog podmiivanja ne pretpostavlja neki
sporazum izmeu davatelja i primatelja mita, dovoljno je da slubena ili odgovorna osoba
pokae da mito smatra inidbom i protuinidbom za slubenu radnju odnosno da uvia kako i
druga strana to tako shvaa (Pavlovi, 2013:758). Trei stavak propisuje naknadno pasivno
podmiivanje, slubena ili odgovorna osoba nakon obavljanja odnosno neobavljanja slubene ili
druge radnje, zahtijeva ili primi mito.
Za primanje mita trai se izravna namjera. Svijest o vezi izmeu mita i traene radnje mora
postojati na obje strane, na strani davatelja mita i na strani primatelja mita. Izuzetno, oblik
krivnje moe biti i neizravna namjera, primjerice kada davatelj mita ponudi mito, a slubena ili
odgovorna osoba najprije odbija ponudu, no nakon razmiljanja, svjesna da uzimanjem mita ini
zabranjeno djelo, ipak uzima mito. Kod radnje zahtijevanja mita oblik krivnje moe biti samo
izravna namjera (Pavlovi, 2013:757). Kazneno djelo primanja mita je formalno kazneno djelo.
Inkriminirano je zahtijevanje ili primanje mita ili prihvat ponude ili obeanja mita, a dovreno je
u trenutku izraavanja spremnosti za poinjenje povrede slubene dunosti, ako je rije o
zahtjevu za mito ili u trenutku sklapanja korupcijskog saveza. Stoga nije mogu pokuaj
primanja mita. Djelo je dovreno bez obzira je li slubena ili odgovorna osoba poduzela slubenu
ili drugu radnju zbog koje je podmiena, sama spremnost na potkupljivost i podmitljivost je
dovoljno drutveno opasna. Primanje mita je kazneno djelo nunog sudionitva u kojem se
pretpostavlja sudjelovanje vie osoba. To je delikt susretanja gdje sudionici imaju razliite uloge
ali im se interesi susreu. Slubena ili odgovorna osoba je poinitelj kaznenog djela primanja
mita iz l. 293., a druga osoba je poinitelj kaznenog djela davanja mita iz l. 294. Ako slubena
ili odgovorna osoba ne prihvati ponueno ili obeano mito, osoba koja je to mito nudila ili
obeala e odgovarati za kazneno djelo davanja mita. U situaciji kada osoba ne pristane na
zahtjev slubene ili odgovorne osobe koja trai mito radit e se samo o kaznenom djelu primanja
mita za koje e odgovarati slubena ili odgovorna osoba koja je to mito zahtijevala (Pavlovi,
2013:765). Davatelj mita ulazi u kanjivu zonu kada ozbiljno prihvati traenje mita jer bez tog
prihvaanja nema korupcijskog saveza kao pretpostavke za istodobno postojanje oba kaznena
djela. Poinitelj kaznenog djela primanja mita je slubena osoba ili odgovorna osoba, to je
delictum proprium u kojem je svojstvo slubene ili odgovorne osobe posebno svojstvo
poinitelja. Za kazneno djelo primanja mita nee odgovarati odgovorne osobe na koje se odnose
odredbe kaznenog djela primanja mita u gospodarskom poslovanju iz l. 252. KZ, kao i odredbe
kaznenog djela primanja i davanja mita u postupku steaja iz l. 251. KZ (Cvitanovi i dr.,
2013:236). U veini sluajeva se radi o pojedinanom poinitelju, no mogue je supoiniteljstvo
i supoinitelji mogu biti samo slubene ili odgovorne osobe.17 Poticatelj moe biti bilo koja
osoba koja nagovori slubenu osobu da uzme mito, a sama joj ne daje mito, niti joj ga obeava.
Pomaga u kaznenom djelu primanja mita je posrednik izmeu davatelja i primatelja mita. Kada
posrednik postupa s namjerom da pomogne primatelju mita onda je rije o pomaganju u
poinjenju kaznenog djela primanja mita, a ako posrednik postupa s namjerom da pomogne
davatelju mita onda se radi o poinjenju kaznenog djela davanja mita posredovanjem.18 Pomaga
moe biti bilo koja osoba, no ako se u ulozi posrednika pojavljuje slubena ili odgovorna osoba
treba diferencirati njezinu odgovornost za pomaganje u poinjenju kaznenog djela primanja mita
i poinjenja kaznenog djela trgovanja utjecajem iz l. 295. Kod kaznenog djela trgovanja
utjecajem, na odluku slubene ili odgovorne osobe da povrijedi slubenu dunost utjee slubeni
ili drutveni poloaj ili utjecaj posrednika, a kod pomaganja u kaznenom djelu primanja mita na
njenu odluku da povrijedi slubenu dunost utjee mito, a slubena osoba koja posreduje je samo
u funkciji uruenja mita primatelju mita (Dereninovi, 2001:260). Kada slubena ili odgovorna
osoba nezakonito postupa u svezi s primanjem mita te ostvari i zakonski opis nekog drugog
kaznenog djela, postojati e stjecaj izmeu kaznenog djela primanja mita i drugog kaznenog
djela. Mogu je stjecaj kaznenog djela primanja mita s kaznenim djelima krivotvorenja slubene
isprave iz l. 279., zlouporabe poloaja i ovlasti iz l. 291. i trgovanja utjecajem iz l. 295. KZ
(Pavlovi, 2013:757). Od ukupno prijavljenih 2869 korupcijskih KD protiv slubene dunosti,
oko 18%, odnosno 516 bila su kaznena djela primanja mita.
Tablica 6: prijavljena KD primanja mita u odnosu na ukupan broj korupcijskih KD protiv slubene dunosti
KAZNENO DJELO 2013 2014 UKUPNO
Primanje mita (l. 293.) 455 61 516
st. 1. 159 43 202
st. 2. 293 18 311
st. 3. 3 0 3
korupcijska KD (glava 28 KZ/11) 1942 927 2 869
Izvor: Sluba za strateko planiranje, analitiku i razvoj MUP-a:Statistiki pregled temeljnih sigurnosnih pokazatelja
i rezultata rada
Od 516 prijavljenih kaznenih djela primanja mita 202 (39%) su bila pravo pasivno podmiivanje

17
Da bi se radilo o supoiniteljstvu potrebno je da svaki od poinitelja ili sudjeluje u poinjenju radnje ili da na
drugi nain bitno pridonese poinjenju kaznenog djela. Primjer takvog supoiniteljstva je situacija kada policijski
slubenik primi mito koje poslije dijeli s voom ophodnje, a koji se u trenutku poinjenja kaznenog djela nalazio u
blizini i koji je imao vlast nad djelom budui da je imao ovlast sprijeiti predaju novca od strane davatelja mita.
(Cvitanovi i dr., 2013:236).
18
Pomaga u poinjenju kaznenog djela primanja mita u skladu s l. 38. KZ/11 kaznit e se kao da ga je sam
poinio a moe se i blae kazniti.
iz l. 293. st. 1., 311 (60%) nepravo pasivno podmiivanje iz l. 293. st. 2., a 3 (1%) naknadno
pasivno podmiivanje iz l. 293. st. 3. Kaznenim djelima primanja mita u nastala je materijalna
teta u iznosu od 575.855,00 kuna.
Tablica 7: materijalna teta prouzroena KD primanja mita u odnosu na tetu prouzroenu korupcijskim KD
KAZNENO DJELO 2013 2014 UKUPNO
Primanje mita (l. 293.) 404.361,00 171.494,00 575.855,00
st. 1. 62.521,00 88.850,00 151.371,00
st. 2. 341.840,00 82.644,00 424.484,00
st. 3. 0,00 0,00 0,00
korupcijska KD (glava 28 KZ/11) 941.965.674,00 310.797.557,00 1.252.763.231,00
Izvor: Sluba za strateko planiranje, analitiku i razvoj MUP-a:Statistiki pregled temeljnih sigurnosnih pokazatelja
i rezultata rada
Od ukupno 894 prijavljene osobe za korupcijska kaznena djela protiv slubene dunosti, za
kazneno djelo primanja mita prijavljeno je 269 osoba (30%). Od 269 prijavljenih osoba jedna je
bila pravna osoba, 85 poinitelja su bili mukarci (32%), a 183 poinitelja (68%) su bile ene.

5. Davanje mita

Smjetanjem kaznenog djela davanja mita iz l. 294. KZ/11 meu kaznena djela protiv slubene
dunosti, iako nije slubeniko kazneno djelo, jasno je istaknuta slubena dunost kao zatitni
objekt ovog kaznenog djela. Slubena dunost se titi od svih povreda bez obzira dolaze li te
povrede od slubene/odgovorne ili neke druge osobe. Davanje mita je kazneno djelo protiv
slubene dunosti, ali nije slubeniko kazneno djelo jer ga kao delictum communium moe
poiniti bilo koja osoba koja slubenu ili odgovornu osobu podmiti da povrijedi slubenu
dunost. Davanje mita je korupcijsko kazneno djelo u uem smislu, naziva se jo i aktivnim
podmiivanjem u javnom sektoru. (Kralj i dr. 2010.) Kazneno djelo davanja mita je suprotnost
kaznenom djelu primanja mita, ali je s njime blisko povezano. Objekt radnje ovog kaznenog
djela je mito, a radnja poinjenja obuhvaa nuenje, davanje ili obeanje mita te posredovanje
pri podmiivanju slubene ili odgovorne osobe. Za postojanje aktivnog podmiivanja nije bitno
je li slubena ili odgovorna osoba obavila (ili propustila) slubenu ili drugu radnju za koju joj je
mito ponueno, dano ili obeano. Prilikom nuenja i obeanja mita rije je o jednostranoj izjavi
volje davatelja mita koja mora doi do primatelja mita. Slubena ili odgovorna osoba mora
saznati za ponudu odnosno obeanje, ali ponudu ili obeanje ne mora prihvatiti. Ako slubena ili
odgovorna osoba ne prihvati mito, osoba koja je to mito nudila ili obeala e odgovarati za
kazneno djelo davanja mita. Nije nuno da davatelj mita poimence zna slubenu ili odgovornu
osobu kojoj se mito nudi, daje ili obeava. Dovoljno je da je slubena ili odgovorna osoba iz
odreenog kruga slubenih ili odgovornih osoba kojima se mito treba dati i da je davatelj mita
odredio slubenu ili drugu radnju koju primatelj mita treba zauzvrat obaviti odnosno ne obaviti
(Pavlovi, 2013:763). Mito moe biti namijenjeno i treoj osobi. Kazneno djelo davanja mita
zajedno s kaznenim djelom primanja mita ulazi u delikte susretanja kod kojeg sudionici imaju
razliite uloge ali se njihovi interesi susreu, potrebno je sudjelovanje vie osoba od kojih je
svaka poinitelj kaznenog djela i svaka samostalno odgovora za poinjeno kazneno djelo.
Slubena ili odgovorna osoba je poinitelj kaznenog djela primanja mita iz l. 293., a druga
osoba je poinitelj kaznenog djela davanja mita iz l. 294. Kada je radnja poinjenja ovog
kaznenog djela davanje mita, rije je o nunom sudionitvu jer davanje mita implicira i primanje
mita na drugoj strani. Kod radnje poinjenja kaznenog djela davanja mita nuenjem ili
obeanjem ne mora se raditi o nunom sudionitvu jer slubena ili odgovorna osoba kojoj se
mito nudi ili obeava ne mora to mito i prihvatiti, dakle ne radi se o deliktu susretanja u situaciji
ako slubena ili odgovorna osoba odbije primiti mito (Dragievi Prtenjaa, 2009:246). Za
razliku od kaznenog djela primanja mita, kod davanja mita nije inkriminirano naknadno
podmiivanje.
Kazneno djelo davanja mita ima dva oblika: pravo aktivno podmiivanje i posredovanje pri
pravom aktivnom podmiivanju, te nepravo aktivno podmiivanje i posredovanje pri nepravom
aktivnom podmiivanju (Pavii i dr. 2007.). Temeljni oblik kaznenog djela davanja mita, pravo
aktivno podmiivanje, propisan je u prvom stavku l. 294. KZ/11. Radnja pravog aktivnog
podmiivanja se sastoji u nuenju, davanju ili obeanju mita slubenoj ili odgovornoj osobi da
unutar ili izvan granica svoje ovlasti obavi slubenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti
(komisivno) odnosno da ne obavi (omisivno) slubenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti.
Inkriminirano je i posredovanje pri pravom aktivnom podmiivanju. Drugi stavak propisuje
nepravo aktivno podmiivanje u kojem se nudi, daje ili obeava mito za obavljanje (komisivno)
odnosno neobavljanje (omisivno), slubene ili druge radnje unutar ili izvan granica ovlasti koja
bi se ionako morala odnosno ne bi smjela obaviti. Neskrivljeno davanje mita opisano je u treem
stavku ovog lanka, ali ovdje pojam neskrivljenog treba uzeti samo uvjetno budui da nije
iskljuena krivnja kao jedan od elemenata kaznenog djela, nego je pod odreenim uvjetima
iskljueno kanjavanje. Zbog tekoa u otkrivanju korupcijskih kaznenih djela, zakonodavac je
propisao fakultativno osloboenje od kazne poinitelja koji je mito dao na zahtjev slubene ili
odgovorne osobe i to prijavio prije otkrivanja ili prije saznanja da je kazneno djelo otkriveno. O
osloboenju poinitelja koji je dao mito odluuje sud kada su kumulativno ostvarene sve
zakonske pretpostavke, dakle poinitelj je dao mito na zahtjev slubene ili odgovorne osobe i to
je prijavio prije nego je podmiivanje otkriveno ili prije saznanja da je otkriveno. Zakonodavac
je tom odredbom namjeravao potaknuti prijavljivanje kaznenog djela od strane poinitelja koji su
bile rtve kriminalne situacije (Cvitanovi i dr. 2013:242). Bit ove odredbe je pogodba s
davateljem mita kojem se obeava osloboenje od kazne u zamjenu za njegovo svjedoenje
protiv primatelja mita (Dereninovi, 2001:269).
Kazneno djelo davanja mita je formalno kazneno djelo, kanjava se radnja usmjerena na
nuenje, davanje, obeanje mita ili na posredovanje u tim radnjama, a dovreno je kada
poinitelj poduzme bilo koju od navedenih radnji, pa nije mogu pokuaj kaznenog djela davanja
mita. Djelo je dovreno bez obzira je li slubena ili odgovorna osoba poduzela slubenu ili drugu
radnju zbog koje je nueno, dano ili obeano mito. Potreban oblik krivnje kod svih oblika
kaznenog djela davanja mita je izravna namjera. Kod poinitelja mora postojati svijest o vezi
izmeu mita i traene radnje, svijest o injenici da se mito nudi, daje ili obeava slubenoj ili
odgovornoj osobi. Izuzetno, oblik krivnje moe biti i neizravna namjera (Pavlovi, 2013:764).
Korupcijska razmjena moe biti inicirana i od strane slubene ili odgovorne osobe. Poinitelj
mora biti svjestan da nudi, daje ili obeava mito slubenoj ili odgovornoj osobi. U veini
sluajeva rije je o pojedinanom poinitelju, no mogue je i supoiniteljstvo. Kazneno djelo
davanja mita se moe poiniti i putem druge osobe, posrednika. Djelo posredovanja u davanju
mita je pomaganje poinitelju kaznenog djela aktivnog podmiivanja i ne tretira se kao
sudionitvo nego kao samostalno kazneno djelo. Pomaga (posrednik) moe biti bilo koja osoba,
no ako je posrednik slubena ili odgovorna osoba, diferenciranje njezine odgovornosti za
poinjenje kaznenog djela davanja mita posredovanjem i kaznenog djela trgovanja utjecajem iz
l. 295. jednako je kao i kod primanja mita (v. supra 4). U sluaju kada slubena ili odgovorna
osoba obavi zahtijevanu slubenu ili drugu radnju kojom su ostvarena sva bitna obiljeja nekog
drugog kaznenog djela kao npr. krivotvorenja slubene isprave iz l. 279. KZ, davatelj mita ili
posrednik pri podmiivanju kazneno e odgovarati za kazneno djelo davanja mita, ali i za
poticanje na kazneno djelo ija bitna obiljeja su ostvarena (Pavlovi, 2013:763). Od ukupno
prijavljenih 2869 korupcijskih KD protiv slubene dunosti, 577 bila su kaznena djela davanja
mita (oko 20%).
Tablica 8: KD davanja mita u odnosu na ukupan broj korupcijskih KD protiv slubene dunosti
KAZNENO DJELO 2013 2014 UKUPNO
Davanje mita (l. 294.) 522 55 577
st. 1. 199 40 239
st. 2. 322 15 337
st. 3. 1 0 1
korupcijska KD (glava 28 KZ/11) 1942 927 2 869
Izvor: Sluba za strateko planiranje, analitiku i razvoj MUP-a:Statistiki pregled temeljnih sigurnosnih pokazatelja
i rezultata rada
Od 577 prijavljenih kaznenih djela davanja mita, 239 (42%) su bila pravo aktivno podmiivanje
iz l. 294. st. 1., 337 (58%) nepravo aktivno podmiivanje iz l. 294. st. 2., te jedno neskrivljeno
podmiivanje iz l. 294. st. 3. Kaznenim djelima davanja mita u tom razdoblju nastala je
materijalna teta u iznosu od 70.400,00 kuna.
Tablica 9: materijalna teta prouzroena KD davanja mita u odnosu na tetu prouzroenu korupcijskim KD
KAZNENO DJELO 2013 2014 UKUPNO
Davanje mita (l. 294.) 3.750,00 66.650,00 70.400.00
st. 1. 3.750,00 66.650,00 70.400.00
st. 2. 0,00 0,00 0,00
st. 3. 0,00 0,00 0,00
korupcijska KD (glava 28 KZ/11) 941.965.674,00 310.797.557,00 1.252.763.231,00
Izvor: Sluba za strateko planiranje, analitiku i razvoj MUP-a:Statistiki pregled temeljnih sigurnosnih pokazatelja
i rezultata rada
Od ukupno 894 prijavljene osobe za korupcijska kaznena djela protiv slubene dunosti, za
kazneno djelo davanja mita prijavljene su 83 osobe (9%). Jedna prijavljena je bila pravna osoba,
a od 82 fizike osobe, 67 poinitelja su bila mukarci (82%), a 15 poinitelja su bile ene (18%).

6. Trgovanje utjecajem

Kazneno djelo trgovanja utjecajem iz l. 295. KZ/11 korupcijsko je kazneno djelo kojim se
inkriminira intervencija kod nadlene slubene ili odgovorne osobe u interesu neke tree osobe.
Objekt zatite je slubena dunost, a radnja poinjenja nezakonito posredovanje svojim
slubenim ili drutvenim poloajem ili utjecajem. Poinitelj zahtijeva, prima, ili prihvaa ponudu
ili obeanje mita za sebe ili drugu osobu kako bi nezakonito posredovao svojim slubenim ili
drutvenim poloajem ili utjecajem. Sklapa se izriiti ili preutni korupcijski savez o
nedoputenoj razmjeni izmeu davatelja i primatelja mita. Nema razlike zahtijeva li se ili primi
mito za sebe ili neku drugu osobu. Posredovanje znai da posrednik utjee na slubenu ili
odgovornu osobu kako bi obavila (ili ne bi obavila), slubenu ili drugu radnju u korist treeg.
Utjecaj na slubenu ili odgovornu osobu se sastoji od koritenja poiniteljevog slubenog ili
drutvenog poloaja ili utjecaja odnosno njegovog autoriteta utemeljenog na njegovom poloaju
u slubi ili drutvu, u politikim strankama, kulturnim i sportskim drutvima i sl. Mnogo osoba
iz dravnih i drugih struktura spremni su izai u susret takvim osobama, bilo zbog njihovog
slubenog ili drutvenog poloaja ili utjecaja, ili zbog toga to i sami raunaju da bi im te osobe
mogle biti od koristi u nekoj prilici (Pavlovi, 2013:767).
Kazneno djelo trgovanja utjecajem ima tri oblika: pravo aktivno protuzakonito posredovanje,
pravo pasivno podmiivanje u protuzakonitom posredovanju i nepravo pasivno podmiivanje u
protuzakonitom posredovanju. (Pavii i dr. 2007.) Prvi stavak ovog lanka propisuje temeljni
oblik kaznenog djela trgovanja utjecajem, pravo aktivno protuzakonito posredovanje. Kazneno
djelo je dovreno poduzimanjem radnje posredovanja, neovisno o tome je li oekivani utjecaj
obavljen, pa nije mogu pokuaj kaznenog djela pravog aktivnog protuzakonitog posredovanja.
Potreban oblik krivnje je namjera, poinitelj mora biti svjestan da se posredovanje vri
koritenjem slubenog ili drutvenog poloaja ili utjecaja i da je cilj posredovanja da slubena ili
odgovorna osoba obavi slubenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti ili da ne obavi
slubenu ili drugu radnju koju bi trebala obaviti (Pavlovi, 2013:768). Veinu kaznenih djela
pravog aktivnog protuzakonitog posredovanja ini pojedinani poinitelj, no mogue je i
supoiniteljstvo jednako kao i poticanje i pomaganje. Poticatelj je osoba koja nagovori osobu da
nezakonito posreduje. Kaznenim djelom trgovanja utjecajem inkriminira se samo aktivno, ali ne
i pasivno protuzakonito posredovanje odnosno kanjava se samo osoba koja posreduje, a ne i ona
osoba za korist koje se posreduje. Ta osoba e eventualno odgovarati kao poticatelj iz l. 37. KZ
(Garai, 2009:798). Kaznenim djelom trgovanja utjecajem nije inkriminirano nepravo aktivno
protuzakonito posredovanje odnosno lobiranje na nain da se utjee na to da slubena ili
odgovorna osoba uini slubenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti ili da ne obavi slubenu
ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti odnosno da obavi ono to je u njenoj ovlasti bez
ikakvog primanja mita. U tom sluaju osoba iskoritava svoj slubeni ili drutveni poloaj ili
utjecaj kako bi intervenirala na slubenu ili odgovornu osobu da pouri u obavljanju svoga
postupanja (Kralj i dr. 2010:744). Drugi stavak propisuje pravo pasivno podmiivanje u
protuzakonitom posredovanju. Poinitelj zahtijeva ili prima mito odnosno prihvaa ponudu ili
obeanje mita za sebe ili drugoga kako bi iskoritavanjem svoga slubenog ili drutvenog
poloaja ili utjecaja posredovao da slubena ili odgovorna osoba obavi slubenu ili drugu radnju
koja se ne bi smjela obaviti, ili da ne obavi slubenu ili drugu radnju koja bi se morala obaviti.
Djelo se ini s namjerom, poinitelj mora biti svjestan da se posredovanje vri koritenjem
slubenog ili drutvenog poloaja ili utjecaja i da je cilj posredovanja da slubena ili odgovorna
osoba obavi slubenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti ili da ne obavi slubenu ili drugu
radnju koju bi morala obaviti. Isto tako poinitelj mora biti svjestan da se za posredovanje prima
mito (Pavlovi, 2013:738). Ovo kazneno djelo je dovreno poduzimanjem bilo koje radnje
usmjerene na zahtijevanje ili primanje mita ili prihvat ponude ili obeanja mita, bez obzira je li
posredovanje koje je bilo razlog podmiivanja doista i uinjeno. Pokuaj ovog kaznenog djela
nije mogu s obzirom da je djelo dovreno u trenutku izraavanja spremnosti za poinjenje
povrede slubene dunosti ili u trenutku sklapanja korupcijskog saveza. Poticatelj moe biti bilo
koja osoba koja nagovori poinitelja pravog pasivnog podmiivanja u protuzakonitom
posredovanju da uzme mito za nezakonito posredovanje, a sama joj ne daje, niti joj obeava
mito. Ako osoba potie poinitelja kaznenog djela pravog pasivnog podmiivanja u
protuzakonitom posredovanju da od njega primi mito tada nee odgovarati za poticanje na
poinjenje kaznenog djela pravog pasivnog podmiivanja u protuzakonitom posredovanju nego
za kazneno djelo davanja mita za trgovanje utjecajem iz l. 296. Pomaga u ovom kaznenom
djelu je posrednik izmeu davatelja mita za trgovanje utjecajem i primatelja tog mita. Trei
stavak propisuje nepravo pasivno podmiivanje u protuzakonitom posredovanju. Zahtijevanje ili
primanje mita ili prihvat ponude ili obeanja mita od strane poinitelja za sebe ili drugoga odnosi
se na iskoritavanje svoga slubenog ili drutvenog poloaja ili utjecaja kako bi se posredovalo
na slubenu ili odgovornu osobu kako bi obavila slubenu ili drugu radnju unutar ili izvan svoje
ovlasti koja bi se morala obaviti (komisivno) ili kako ne bi obavila slubenu ili drugu radnju
unutar ili izvan svoje ovlasti koje se ne bi smjela obaviti (omisivno). Kod ovog kaznenog djela
poinitelj protuzakonito posreduje radi obavljanja zakonite slubene ili druge radnje. Radnja
poinjenja kaznenog djela, nemogunost pokuaja, namjera kao zahtijevani oblik krivnje te
pravna pozicija pojedinanog poinitelja, eventualnih supoinitelja, poticatelja ili pomagaa
identina je kao i u prethodnom sluaju pravog pasivnog podmiivanja u protuzakonitom
posredovanju.
Pojam poinitelja kaznenog djela trgovanje utjecajem je iri od pojma slubene osobe iz l. 87.
st. 3. KZ jer se uz slubenu osobu odnosi i na svakoga tko koristi svoj drutveni poloaj ili
utjecaj kao to su npr. razni drutveni, politiki, kulturni ili sportski djelatnici (Pavlovi,
2013:767). Poinitelj je osoba koja ima drutveni poloaj i utjecaj, ne moe biti bilo koja osoba.
Pasivno podmiivanje u protuzakonitom posredovanju je kazneno djelo nunog sudionitva u
kojem zakonski opis kaznenog djela pretpostavlja sudjelovanje vie osoba. Za ostvarenje
obiljeja zakonskog opisa ovog kaznenog djela potrebno je sudjelovanje vie osoba od kojih je
svaka poinitelj nekog kaznenog djela. Jedna osoba je poinitelj kaznenog djela pasivnog
podmiivanja u protuzakonitom posredovanju, a druga osoba je poinitelj kaznenog djela
davanja mita za trgovanje utjecajem. Ako posrednik ne prihvati ponueno ili obeano mito za
nezakonito posredovanje, osoba koja je to mito nudila ili obeala e odgovarati za kazneno djelo
davanja mita za trgovanje utjecajem. U situaciji u kojoj potencijalni davatelj mita ne pristane na
zahtjev osobe koja trai mito za nezakonito posredovanje ostvarit e se kazneno djelo trgovanja
utjecajem koje je poinila osoba koja je to mito zahtijevala (Cvitanovi i dr., 2013.). Od ukupno
prijavljenih 2869 korupcijskih KD protiv slubene dunosti, oko 3%, odnosno 85 je kaznenih
djela trgovanja utjecajem.
Tablica 10: prijavljena KD trgovanja utjecajem u odnosu na ukupan broj korupcijskih KD protiv slubene dunosti
KAZNENO DJELO 2013 2014 UKUPNO
Trgovanje utjecajem (l. 295) 56 29 85
st. 1. 48 18 66
st. 2. 8 3 11
st. 3. 0 8 8
korupcijska KD (glava 28 KZ/11) 1942 927 2 869
Izvor: Sluba za strateko planiranje, analitiku i razvoj MUP-a:Statistiki pregled temeljnih sigurnosnih pokazatelja
i rezultata rada

Od 85 prijavljenih kaznenih djela trgovanja utjecajem 66 (78%) su bila iz l. 295. st. 1., 11
(13%) iz l. 295. st. 2., a 8 (9%) iz l. 295. st. 3. Od ukupno 894 prijavljene osobe za korupcijska
kaznena djela protiv slubene dunosti, za kazneno djelo trgovanja utjecajem prijavljeno je 28
osoba (oko 3%), od kojih su 19 poinitelja bili mukarci (68%), a 9 poinitelja su bile ene
(32%).

7. Davanje mita za trgovanje utjecajem

Kao i kazneno djelo trgovanja utjecajem, tako je i kazneno djelo davanja mita za trgovanje
utjecajem iz l. 296. KZ/11 korupcijsko kazneno djelo kojim se inkriminira zabranjena
intervencija kod nadlene slubene ili odgovorne osobe u interesu neke tree osobe. To je ope
kazneno djelo protiv slubene dunosti, ali nije slubeniko kazneno djelo jer ga kao delictum
communium moe poiniti bilo koja osoba. I u ovom sluaju je pozicioniranje kaznenog djela
davanja mita za trgovanje utjecajem meu kaznena djela protiv slubene dunosti, iako nije
slubeniko kazneno djelo, istaklo slubenu dunost kao zatitni objekt ovog kaznenog djela.
Radnja poinjenja obuhvaa nuenje, obeanje ili davanje mita za nezakonito posredovanje
slubenim ili drutvenim poloajem ili utjecajem. Kazneno djelo davanja mita za trgovanje
utjecajem odnosno aktivno podmiivanje u protuzakonitom posredovanju, antipod je pasivnog
podmiivanja u protuzakonitom posredovanju. To su delikti susretanja kod kojeg sudionici imaju
razliite uloge ali se njihovi interesi susreu. Za ostvarenje ovog kaznenog djela potrebno je
sudjelovanje vie osoba. Osoba koja primi mito kako bi iskoritavanjem svoga slubenog ili
drutvenog poloaja ili utjecaja protuzakonito posredovala je poinitelj kaznenog djela trgovanja
utjecajem, a druga je osoba poinitelj kaznenog djela davanja mita za trgovanje utjecajem.
Davanje mita za trgovanje utjecajem ukljuuje i primanje mita na drugoj strani, to je nuno
sudionitvo. Ipak nee biti delikta susretanja ako osoba odbije primiti mito za protuzakonito
posredovanje (Cvitanovi i dr., 2013.). Kada osoba ne prihvati mito ponueno ili obeano za
protuzakonito posredovanje, osoba koja je mito nudila ili obeala e odgovarati za kazneno djelo
davanja mita za trgovanje utjecajem. Bez tog prihvaanja nema korupcijskog saveza kao
pretpostavke za istodobno postojanje oba kaznena djela.
Kazneno djelo davanja mita za trgovanje utjecajem ima dva oblika: pravo i nepravo aktivno
podmiivanje u protuzakonitom posredovanju. Razlika je u tome to se pravo aktivno
podmiivanje u protuzakonitom posredovanju sastoji u nuenju, obeanju ili davanju mita za
nezakonito posredovanje slubenim ili drutvenim poloajem ili utjecajem da bi se obavila
slubena ili druga radnja koja se ne bi smjela obaviti, ili da se ne obavi slubena ili druga radnja
koja bi se morala obaviti, dok se nepravo aktivno podmiivanje u protuzakonitom posredovanju
sastoji u nuenju, obeanju ili davanju mita za nezakonito posredovanje slubenim ili drutvenim
poloajem ili utjecajem kako bi se obavila slubena ili druga radnja koja bi se ionako morala
obaviti ili da se ne obavi slubena ili druga radnja koja se ionako ne bi smjela obaviti. Mito je
sastavni dio inkriminacije u oba oblika ovog kaznenog djela. Kazneno djelo e postojati bez
obzira nudi li se, obeava ili daje mito osobi koja bi trebala poduzeti radnju protuzakonitog
posredovanja ili nekoj drugoj osobi. Za aktivno podmiivanje u protuzakonitom posredovanju
potrebna je namjera. Poinitelj mora biti svjestan da posredovanje vri koritenjem slubenog ili
drutvenog poloaja ili utjecaja i da je cilj posredovanja da slubena osoba obavi slubenu ili
drugu radnju koja se ne bi smjela obavit ili da ne obavi slubenu ili drugu radnju koja bi se
morala obaviti (pravo aktivno podmiivanje u protuzakonitom posredovanju) odnosno da obavi
slubenu ili drugu radnju koja bi se ionako morala obaviti ili da ne obavi slubenu ili druga
radnju koja se ionako ne bi smjela obaviti (nepravo aktivno podmiivanje u protuzakonitom
posredovanju). Isto tako poinitelj mora biti svjestan da se za posredovanje daje mito (Pavlovi,
2013:769). Trei stavak po uzoru na neskrivljeno davanje mita, ureuje neskrivljeno aktivno
podmiivanje za protuzakonito posredovanje. U odnosu na KZ/97 novost je stavak 3. koji je
uveden po uzoru na neskrivljeno davanje mita, a koji predvia fakultativno osloboenje od kazne
poinitelja koji je mito dao na zahtjev osobe koja iskoritavanjem svoga slubenog ili drutvenog
poloaja ili utjecaja poduzima radnju protuzakonitog posredovanja te koji je prijavio to djelo
prije njegova otkrivanja ili prije saznanja da je djelo otkriveno (Konani prijedlog KZ, 2011.).
Kazneno djelo davanja mita za trgovanje utjecajem je dovreno poduzimanjem bilo koje radnje
aktivnog podmiivanja, bez obzira je li osoba koja bi trebala nezakonito posredovati prihvatila
mito, stoga nije mogu pokuaj ovog kaznenog djela. Ovdje je rije o jednostranoj izjavi volje
davatelja mita koja mora doi do primatelja mita. Radnja kaznenog djela davanja mita za
trgovanje utjecajem biti e ostvarena i kada je osoba koja bi trebala biti podmiena odbila
ponueno, obeano ili dano mito. Poinitelj kaznenog djela davanja mita za trgovanje utjecajem
moe biti bilo koja osoba, a najee je to osoba za iju se korist ili u ije ime se posreduje. Ako
osoba za iju se korist ili ime posreduje potie drugu osobu na izvrenje radnje poinjenja
odgovarat e kao poticatelj (Pavlovi, 2013:769).
Tablica 11: prijavljena KD davanja mita za trgovanje utjecajem u odnosu na ukupan broj korupcijskih KD protiv
slubene dunosti
KAZNENO DJELO 2013 2014 UKUPNO
Davanje mita za trgovanje utjecajem (l. 296.) 5 9 14
st. 1. 5 3 8
st. 2. 0 6 6
st. 3. 0 0 0
korupcijska KD (glava 28 KZ/11) 1942 927 2 869

Izvor: Sluba za strateko planiranje, analitiku i razvoj MUP-a:Statistiki pregled temeljnih sigurnosnih pokazatelja
i rezultata rada
Od 14 prijavljenih kaznenih djela davanja mita za trgovanje utjecajem 8 je bilo pravo aktivno
podmiivanje u protuzakonitom posredovanju a 6 nepravo aktivno podmiivanje u
protuzakonitom posredovanju. Od ukupno 894 prijavljene osobe za korupcijska kaznena djela
protiv slubene dunosti, za kazneno djelo davanja mita za trgovanje utjecajem prijavljeno je 6
mukaraca.

8. Zakljuak

Korupcija potie drutvenu i individualnu nejednakost, negativno utjee na gospodarski razvoj,


stabilnost i opu socijalnu sigurnost. Kaznena djela protiv slubene dunosti onemoguuju
pravilno i zakonito obavljanje slubene dunosti osoba na slubenom poloaju ili s odreenim
ovlastima, zbog ega su slubenika kaznena djela ozbiljna prijetnja stabilnosti dravnog sustava
Njima se ugroava autoritet drave, gubi se povjerenje graana u dravu odnosno u institucije
sustava i vlasti kako na sredinjoj tako i na lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) razini. Korupcijska
kaznena djela rue sustav koji bi trebao osigurati vladavinu prava i jednakost svih pred zakonom.
Podmitljivost dunosnika i slubenih osoba drutveno je opasna jer ugroava zakonitost,
objektivnost i nepristranost dravnih i drugih slubenika kao i pravilnost i zakonitost obavljanja
slubene dunosti. Analizom prezentiranih podataka, potvruje se teza o osobitoj teini
korupcijskih kaznenih djela s obzirom na visinu i udjel materijalne tete prouzroene kaznenim
djelima. Mali (2-3%) broj korupcijskih kaznenih djela generira treinu prouzroene materijalne
tete. Za uspjeno suzbijanje kaznenih djela protiv slubene dunosti potrebna je promjena
drutvene svijesti, prije svega u smjeru jaanja shvaanja o neprihvatljivosti korupcije i
podmiivanja na svim razinama drutva. U Republici Hrvatskoj raste drutvena osjetljivost na
kaznena djela protiv slubene dunosti, osobito na korupcijska kaznena djela. I do sada je sudska
praksa u sluajevima korupcije dosljedno otklanjala konstrukciju beznaajnog kaznenog djela
unato maloj vrijednosti podmiivanja, imajui u vidu drutvenu opasnost podmiivanja u
odnosu na zakonito funkcioniranje tijela dravne vlasti. Za korupciju nije vana vrijednost mita,
bitno je da mito motivira postupanje slubene ili odgovorne osobe. Doprinos shvaanju o
neprihvatljivosti i pogibeljnosti korupcijskih kaznenih djela daje i policija. Radom Policijskog
nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK) odnosno
kriminalistikim istraivanjima i razjanjavanjem korupcijskih kaznenih djela koja su policiji
prijavljena ili ih je policija otkrila vlastitom aktivnou, baca se vie svjetla na tamnu brojku
korupcijskog kriminala to demonstrira volju i odlunost na uspjeno suzbijanje kaznenih djela
protiv slubene dunosti, a osobito korupcijskih kaznenih djela. Tome normativni okvir daje
Kazneni zakon koji je izmijenjen i usklaen s dokumentima Ujedinjenih naroda, pravnom
steevinom Europske unije, konvencijama Vijea Europe, pravnim standardima Europskog suda
za ljudska prava i drugim meunarodnim dokumentima te je vaan instrument za sprjeavanje
kaznenih djela protiv slubene dunosti i suzbijanje negativnih utjecaja korupcije. Konano,
kako je jo 2008. godine naglaeno u Strategiji suzbijanja korupcije, suzbijanje korupcije nije i
ne smije biti obveza samo onih dravnih tijela kojima to proizlazi iz djelokruga rada. Suzbijanje
svih oblika korupcijskog ponaanja treba biti drutvena akcija najirih razmjera u koju e se
ukljuiti sva tijela drave, kao i zainteresirane organizacije, gospodarski subjekti, nevladine
udruge, graani i drugi.

ABSTRACT
Analysis of Corruptive Offenses Against Official Duty in Police Practice
Corruptive offenses are prescribed in Article 21 Law on the Office for the Suppression of
Corruption and Organized Crime (USKOK) which determines the competence of USKOK.
Some of crimes within the jurisdiction of USKOK are described in Chapter XXVIII. of
Criminal Code. The danger of criminal acts against official duty is particularly evident by
comparing the share of corruptive offenses in the overall frequency of offenses with a share of
resulting damage. In the reference period (2013 - 2014), according to data from the police
records, in the Republic of Croatia was reported a total of 119559 criminal offenses, of which
was 2860 corruptive offenses against official duty (2,4%). Material damage caused by all
reported crimes was 3.585.538.384,00 kuna, but material damage of reported corruptive
offenses was 1.252.763.231,00 kuna, (34,93%). It is justified to mark crimes against official
duty as particularly dangerous: relatively small number of corruption offenses generates high
material damage and great social danger from corrupt officials.

Keywords: bribery, corruption, official duty, official person, responsible person


LITERATURA
1. Cvitanovi L., Dereninovi D., Munivrana Vajda M., Turkovi K. (2013). Posebni dio
kaznenog prava. Zagreb: Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu.
2. Dereninovi D. (2001). Mit(o) korupciji. Zagreb: Nocci.
3. Dragievi Prtenjaa M. (2009). Poredbena analiza pasivnog podmiivanja u kaznenim
zakonodavstvima Hrvatske, Finske i Slovake. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i
praksu (Zagreb), 16(1), 233.-280.
4. Garai A., (2009). Kazneni zakon u sudskoj praksi posebni dio. Zagreb: Organizator.
5. Garai A., (2013). Novi kazneni zakon. Zagreb: Organizator.
6. Kralj T., Dragievi Prtenjaa M. (2010). Korupcijska kaznena djela protiv slubene
dunosti s analizom prijedloga izmjena. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu
(Zagreb), 17(2), 729.-767.
7. Pavlovi . (2013). Kazneni zakon. Rijeka: Libertin naklada.
8. Pavii B., Grozdani V., Vei P. (2007.). Komentar kaznenog zakona, Zagreb: Narodne
novine
9. Svedrovi M. (2007). Kaznena djela zlouporabe poloaja i ovlasti iz l 337. i zlouporaba
ovlasti u gospodarskom poslovanju iz l. 292. KZ-a: kaznenopravni dometi jedne
zakonodavne nedosljednosti. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), 14(2),
495.-574.
10. Turkovi K., Maravelski A. (2013). Komentar kaznenog zakona i drugi izvori novog
hrvatskog zakonodavstva. http://bs.scribd.com. 30.06.2014.
11. Kazneni zakon, Narodne novine 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 11/03, 190/03,
105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08., 57/11.
12. Konani prijedlog kaznenog zakona. (2011). http://www.mprh.hr 30.06.2014.
13. Kazneni zakon, Narodne novine 125/11., 144/12.
14. Strategija suzbijanja korupcije, Narodne novine 75/08.
15. Nacrt strategije suzbijanja korupcije 2015.-2020. (2014.), Ministarstvo pravosua,
http://www.transparency.hr/upload_data/site_files/nacrt-strategije-suzbijanja-korupcije-
2015_2020-3-.docx 01. 03. 2015.
16. Zakon o dravnim slubenicima, Narodne novine 92/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08.,
34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13.
17. Zakon o javnoj nabavi, Narodne novine 90/11., 83/13., 143/13., 13/14.
18. Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, Narodne novine 151/03., 110/07.,
45/11., 143/12.
19. Zakon o potvrivanju kaznenopravne konvencije o korupciji, Narodne novine 11/00.
20. Zakon o sprjeavanju sukoba interesa, Narodne novine 26/11., 12/12., 124/12., 48/13.
21. Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Narodne novine
76/09., 116/10., 145/10., 57/11., 136/12., 148/13.

Você também pode gostar