Prirucnik Za Prevenciju Nasilja Preko Interneta

Filozofski fakultet Osijek
Prirunik za voditelje programa prevencije nasilja

putem interneta
Nakladnik
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
Za nakladnika
prof. dr. sc. Loretana Farka
Urednica:
doc. dr. sc. Daniela incek
Grafika urednica:
Iva Ani
Autori:
dr. sc. Ana Babi ike, poslijedoktorandica
Marija Mili, asistentica
doc. dr. sc. Daniela incek
dr. sc. Jasmina Tomai Humer, poslijedoktorandica
Recenzenti
doc. dr. sc. Renata Juki
dr. sc. Ksenija Romstein, poslijedoktorandica
Lektura:
doc. dr. sc. Goran Tanackovi Faletar
ISBN: 978-953-314-086-5
Sadraj
Predgovor
01
1. radionica
10
2. radionica
19
3. radionica
35
4. radionica
43
Radionica za roditelje I
48
Radionica za roditelje II
55
Evaluacija za uenike
58
Evaluacija za voditelje programa
58
Zakljuak
59
Literatura
63
Prirunik za voditelje programa prevencije nasilja putem interneta
Predgovor
Predgo
Raunala i pametni telefoni dio su nae svakodnevice, ali i svakodnevice djece i mladih.
Koritenje interneta posljednjih nekoliko godina ekspanzivno raste i sa sobom nosi mnoge prednosti,
poput vee dostupnosti informacija i znanja, olakane i bre komunikacije sa sugovornicima koji su
prostorno udaljeni, razvoja informatikih znanja i vjetina i slino. Kao i svaka tehnologija, osim
prednosti, pred korisnike stavlja neke izazove i donosi neeljene posljedice. Priroda nekih aktivnosti na
internetu (npr. raunalnih igrica) lako promijeni doivljaj protoka vremena, pa posljedino provodimo na
internetu puno vie vremena nego to smo planirali. To u nekim sluajevima ometa i svakodnevno
funkcioniranje, pa se danas dijagnosticira i ovisnost o raunalnim igricama/internetu. Informacije koje se
dijele putem interneta dostupne su (esto) puno irem krugu osoba nego to su to osobe koje dijele
informacije prvotno namjeravale. Vrnjako nasilje ne odvija se vie samo licem u lice ve djeca jedna
drugu vrijeaju i koristei se razliitim stranicama ili aplikacijama na mobitelima, pa su te uvrede
dostupne puno iroj skupini ljudi nego kad se upuuju licem u lice. Nadalje, od takva nasilja dijete ne
moe pobjei u sigurnost svoga doma jer su podsjetnici na nasilje stalno dostupni putem raunala i
mobitela. Istraivanja pokazuju da djeca popularnim drutvenim mreama poput Facebooka pristupaju
uglavnom putem mobitela, to znai da im je potencijalni pristup zlostavljaa (kako vrnjaka tako i
odraslih) doslovno u depu.
Vrnjako nasilje putem interneta namjeran je pokuaj nanoenja tete vrnjaku ili vrnjacima
kroz manipulaciju ili naruavanje odnosa s drugima, i to preko mobitela ili interneta (Cetin, Yaman i
Peker, 2011). Namee se usporedba s vrnjakim nasiljem licem u lice ili tradicionalnim vrnjakim
nasiljem. Kao zajednika obiljeja tih dvaju tipova vrnjakog nasilja mogu se nabrojati: a) agresivnost,
b) postojanje namjere da se drugu osobu povrijedi, c) poinitelj moe biti jedna osoba ili skupina i d) rtva
se ne moe samostalno obraniti. Oekivano, postoje i razlike, a meu najvanijima se istiu: a) koritenje
informacijsko-komunikacijske tehnologije (osobito raunala i mobitela) za poinjenje nasilja i b)
injenica da dijete koje doivljava nasilje to trpi prostorno i vremenski neogranieno (nije sigurno od
nasilja ni u svome domu, a nasilni sadraji prisutni su 24 sata dnevno i mogu ostati online neogranieno
dugo kod nekih oblika nasilja). Upravo zadnje obiljeje najvie upozorava na ozbiljnost tog problema.
Fu, Chan i Ip (2014) ukazali su na to da zemlje u kojima je vea uestalost nasilja putem interneta
doivljavaju i veu uestalost neprirodnih smrti djece (pritom prvenstveno misle na suicid), to
jasno ukazuje da se radi o potencijalno izuzetno ozbiljnom problemu koji naruava kvalitetu
ivota mladih ljudi. Chisholm i Day (2013), usporeujui istraivanja o emocijama koje
1
doivljavaju rtve tih dvaju tipova nasilja, utvrdili su da rtve tradicionalnog nasilja doivljavaju
strah i depresiju, dok rtve vrnjakog nasilja putem interneta doivljavaju ljutnju, tugu i strah.
Isti autori ukazuju i na neka vana obiljeja vrnjakog nasilja putem interneta koja ukazuju na to
da su psiholoki procesi u podlozi tradicionalnog nasilja i nasilja putem interneta ipak razliiti.
Nasilje putem interneta odvija se bre, esto uz poiniteljev doivljaj da je anoniman i da e mu to
omoguiti izbjegavanje posljedica injenja nasilja, potencijalna publika puno je vea i ona sama
esto koristi olakotne okolnosti koje anonimnost na internetu omoguuje. Iako postoji
anonimnost, sama rtva esto e tono znati tko je autor nekog runog komentara. Dodatni
problem nosi i okolnost da poinitelji tee mogu vidjeti reakciju svoje rtve, to moe poveati
dehumanizaciju. Tijekom izrade i provedbe tog programa od djece i mladih esto se ulo kako
uvredljive komentare ne treba doivljavati ozbiljno, uz spremnost da se rtvama pripie pretjerana
osjetljivost ako ih takve situacije povreuju. Dakle poinitelji, s jedne strane, ne mogu vidjeti bol
koju nanose, to moe produljiti njihovo djelovanje jer je njihova namjera esto npr. naaliti se, ali
to u kontekstu relativno jednosmjerne komunikacije rtva doivljava kao nasilje. S druge strane,
oni vrnjaci koji bi potencijalno mogli osjetiti empatiju i pomoi djetetu koje doivljava nasilje ne
samo da nemaju uvid u bol koju njihov prijatelj osjea ve mu i poriu pravo na nju, ponekad i uz
osuujue reakcije. Kad usporedimo izraze koje upotrebljavamo kad govorimo o neemu to
inimo koristei se internetom i ono to inimo uivo, moe se uoiti da potonje nazivamo
stvarnim, pa i stvarnim ivotom. Implicitno, kao da poruujemo da je ono to inimo putem
interneta nestvarno, to u kontekstu nasilja moe za posljedicu imati deindividualizaciju, odnosno
odmicanje od normi koje potujemo u stvarnom ivotu, pa moemo stei dojam da nasilje
manje boli i da je naa odgovornost manja. Sva ta obiljeja nasilja putem interneta lako ukazuju
zato ono moe izazvati zabrinutost, ali istovremeno e svima nama biti lako povjerovati da se
nasilje putem interneta dogaa nekom drugom, da se nama bliski ljudi i djeca ne uputaju i ne
doivljavaju isto, sve dok nas (internetska) stvarnost grubo ne razuvjeri.
Dodatna oteavajua okolnost jest injenica da se nasilje putem interneta i nasilje licem u
lice isprepliu. U jednom istraivanju meu turskim srednjokolcima (Erdur-Baker, 2010) treina
srednjokolaca bila je rtvom i tradicionalnog nasilja i nasilja putem interneta, a etvrtina ih se
uputala u injenje obaju tipova nasilja. Kowalski i Limber (2013) na brojnijem su uzorku (N=931
sudionik) koji je zahvaao iri dobni raspon djece (od 11 do 19 godina) potvrdili zajedniko
pojavljivanje dvaju tipova nasilja u iskustvu njihovih sudionika te su utvrdili da je sudjelovanje u
vrnjakom nasilju povezano s razliitim nepovoljnim ishodima. Oni sudionici iz istraivanja
Kowalskog i Limber (2013) koji su sudjelovali u vrnjakom nasilju tako da su ga i inili i
2
doivljavali pokazivali su najnepovoljnije obrasce (najvie razine anksioznosti i depresivnosti,

najnie samopotovanje i najslabije kolske ocjene). Po nepovoljnosti tih obrazaca najvie se
istiu rtve, a zatim poinitelji, dok djeca i mladi koji nisu bili ukljueni u vrnjako nasilje imaju
najnie razine anksioznosti i depresivnosti. Sudionici koji su bili nasilni imali su najvie kolskih
izostanaka u odnosu na ostale podskupine, a rtve su imale najnepovoljnije pokazatelje fizikog
zdravlja. Na povezanost tih dviju vrsta vrnjakog nasilja zorno ukazuju i neki naslovi
znanstvenih radova kao to je npr. New bottle but old wine: A research of cyberbullying in
schools (Nova boca, ali staro vino: istraivanje nasilja putem interneta u kolama, Li, 2007).
Dok je kod tradicionalnog vrnjakog nasilja jedna od kljunih odrednica bila razlika u
(fizikoj) snazi izmeu poinitelja i rtve, kod nasilja putem interneta ta je odrednica neto
drukije prirode (Kowalski i Limber, 2013) i odnosi se na razliku u dostupnosti i mogunosti te
vjetinama koritenja svega onoga to informacijsko-komunikacijska tehnologija nudi, a da bi se
nanijela teta drugoj osobi.
Nancy Willard (2006), koja je vie godina vodila Centar za sigurno i odgovorno koritenje
interneta, ukazala je na razliite tipove nasilja putem interneta:
1. Iskazivanje ljutnje: slanje ljutitih, neugodnih i vulgarnih poruka izravno usmjerenih prema osobi
ili nekoj online grupi
2. Uznemiravanje: kontinuirano slanje prijeteih poruka nekoj osobi
3. Uhoenje putem interneta: uznemiravanje koje doprinosi teti ili zastraivanju pojedinca
4. Klevetanje: slanje ili objavljivanje uvredljivih, neistinitih ili zlih izjava o nekoj osobi drugim
ljudima
5. Maskiranje: pretvaranje da je osoba netko drugi te slanje ili objavljivanje materijala pod
identitetom druge osobe, koju time ine loom ili potencijalnom prijetnjom drugima
6. Izdaja i prevara: slanje ili objavljivanje materijala o osobi koji ukljuuju osjetljive, privatne ili
neugodne informacije, ukljuujui i privatne poruke i slike
7. Izdvajanje: aktivnosti kojima se osobu namjerno iskljuuje iz neke online grupe.
Iako je prolo gotovo deset godina od nastanka navedene kategorizacije, ona ukljuuje glavne pojavne
oblike nasilja putem interneta, kod kojeg se oni nasilni postupci koje poinitelj izravno ini i usmjerava
prema rtvi povremeno razlikuju od onih u kojima adolescent potie druge da se ponaaju nasilno prema,
zapravo, njegovoj rtvi (Snakenborg, Van Acker i Gable, 2011). Drutvena aktivistica Parry Aftab
(2013), koja je svoje djelovanje usmjerila na pruanje pravne pomoi putem interneta i
osvjetavanje javnosti o problemu vrnjakog nasilja putem interneta, kao trei oblik tog nasilja
dodaje i javno objavljivanje nepoeljnih informacija o rtvama koje dijeli na javne objave
3
neprimjerenog sadraja usmjerene protiv rtve ili objavljivanje materijala (ukljuujui i privatne
seksualno eksplicitne poruke koje je poslala rtva), a u svrhu poniavanja.
Kao ope strategije kojima se eli prevenirati vrnjako nasilje putem interneta
Snakenborg, Van Acker i Gable (2011) razlikuju tri pristupa zakonodavnu osnovu kojom se
regulira vrnjako nasilje putem interneta, razvoj tehnologije koja onemoguuje ili smanjuje
pojavu takva nasilja te preventine kolske programe kojima se eli upoznati djecu i mlade sa
sigurnim i odgovornim koritenjem interneta. U Republici Hrvatskoj je u 149. lanku Kaznenog
zakona (NN 125/11) koji se odnosi na klevetu kao oteavajua okolnost istaknuto poinjenje toga
djela putem medija ili raunalnih mrea. Ipak, kako su djeca u RH do svoje etrnaeste godine
kazneno neodgovorna, a potom do punoljetnosti njihovo krenje zakona, ali i kaznenopravnu
zatitu djece i mladih, regulira Zakon o sudovima za mlade (NN 84/11), vano je istaknuti da se
u njemu ne spominju raunala i drutvene mree. Snakenborg, Van Acker i Gable (2011) smatraju
da kole, unato ogranienim mogunostima, trebaju razvijati vlastiti sustav pravila koja ukljuuju
reakciju na pojavu vrnjakog nasilja putem interneta jer takvo nasilje, ak i kad ga adolescenti
ine izvan kole, moe djelovati na odnose u koli. Jedno od zanimljivih tehnikih rjeenja za
smanjenje vrnjakog nasilja jest aplikacija ReThink (http://www.rethinkwords.com/) koju je
osmislila adolescentica Trisha Prabhu potaknuta samoubojstvom jedanaestogodinje rtve
vrnjakog nasilja putem interneta. Sama aplikacija prepoznaje potencijalno uvredljiv tekst u
poruci i potie korisnika da ponovno razmisli eli li poslati takvu poruku. Slonje, Smith i Frisn
(2013) su razgovarajui u fokusnim skupinama s mladima doznali kako oni smatraju da bi, u
sluaju da doive neki oblik vrnjakog nasilja putem interneta, prvenstveno koristili neko
tehniko rjeenje poput blokiranja poinitelja, promjene imena koje koriste na profilima
drutvenih mrea ili promjene broja mobitela, dok su drugi navodili da bi se odluili za izravnu
konfrontaciju. Indikativno je, pa i alarmantno, to to neki mladi misle kako je taj tip vrnjakog
nasilja nezaustavljiv. Iako odrasli esto preporuuju mladima da im se obrate prilikom
doivljavanja nasilja putem interneta, brojna istraivanja (npr. DeHue, Bolman i Vllink, 2008;
Cassidy, Jackson i Brown, 2009), ukljuujui i neka domaa istraivanja (incek, urakovi,
Antolovi i ia, 2014), ukazuju na to da se mladi za pomo prvenstveno obraaju prijateljima,
mogue i zbog toga to smatraju da se roditelji i odrasli ne bi znali na odgovarajui nain nositi s
tim problemom. Slonje, Smith i Frisn (2013) predlau da se postojei razvijeni programi
usmjereni na prevenciju tradicionalnog nasilja proire kako bi obradili i temu vrnjakog nasilja
putem interneta, ukazujui na to da im je poznata tek jedna neovisna evaluacija koju su proveli
Mishna, Cook, MacFadden, Saini i Wu (2009), a koja pokazuje kako e psihoedukacijski
programi poveati znanje djece o tome kako se zatiti, kao i potaknuti ih da raspravljaju o nasilju
4
putem interneta, ali ih nee potaknuti da uistinu i primijene navedene oblike ponaanja. Ipak,
Mishna i sur. (2009) istiu kako su se usmjerili na tek etiri programa koji su namijenjeni
uenicima od 10 do 14 godina, dok Slonje, Smith i Frisn (2013) kao primjere dobre prakse
izdvajaju videomaterijale koje su i sami uenici, roditelji i nastavnici pozitivno ocjenili.
Potaknuti tim spoznajama, osmislili smo projekt Ne e-nasilju usmjeren na prevenciju
elektronikog vrnjakog nasilja meu djecom i mladima. Glavni cilj projekta jest prevencija vrnjakog
nasilja stvaranjem sveobuhvatnog i samoodrivog preventivnog programa koji slijedi nekoliko vanih
principa:
zasnovan je na najsuvremenijim znanstvenim spoznajama o bitnim karakteristikama i initeljima koji

doprinose, ali i onima koji mlade mogu zatiti od nasilja i zlostavljanja putem interneta, a
navedene e spoznaje strunjacima pribliiti znanstvenici kroz odgovarajua predavanja u
okviru edukacije i radionica
ukljuuje velik broj strunjaka koji izravno i svakodnevno u svom radu susreu djecu i mlade s
problemima koji se programom ele prevenirati te e biti prilagoen dobnim specifinostima
razvit e se program koji se sastoji od etiri radionice
ukljuuje paljivu kvantitativnu i kvalitativnu evaluaciju zasnovanu na znanstvenim metodama
usmjeren je ne samo na nastavnike, roditelje i uenike pojedinih osnovnih i srednjih kola nego i na
iru javnost (ciljane dobne skupine u cijeloj dravi)
ima naglaen aspekt samoodrivosti
mogunost primjene u drugim upanijama u RH, ali i zemljama u okruenju
usmjeren je na skretanje pozornosti ire zajednice prema rastuem problemu pojave vrnjakog
nasilja meu djecom i mladima koje se odvija putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija.
Vaan je dio projekta osmiljavanje programa radionica za uenike u suradnikom radu strunjaka
koji rade u osnovnim i srednjim kolama, a koji su, zajedno s autoricama ovog prirunika i
djelatnicima i volonterima Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, tijekom dvodnevnih radionica
osmiljavali program radionica koji je prikazan u ovom priruniku.
5
Slijedi popis strunih suradnica, profesora i profesorica iz osnovnih i srednjih kola, kao i
djelatnica i volonterki Centra za nestalu i zlostavljanu djecu koje su, uz autorice ovog prirunika,
osmiljavale sadraj radionica:
Ana Antolovi Kristina Kruli Sandra Vukovi

Andreja Bihar Lada Ili Puhari Sanja Antolovi Kurtovi
Anja Horvat Plantosar Lidija Brod Sanja Grizelj
Barbara Krui Lidija telcer Stania arkovi
Biljana Na Lucija Vejmelka Stefanie Jade urakovi
Blaa urbek Bagari Ljerka Puljevi Tatjana Luki
Blaenka Pul Ljilja Runje Tihana Vidaek
Brankica Kovaevi Mariana Witovski Vanja Gorjanac
Dajana Ivani Mirela Rudec Venesa imi
Dina Mastelica Mirela Unuki Verica Hilak
Gordana Vlahovi Mirjana Bili Verica Kuhari Buevi
Iva Jeger Miser Monika Jurki Zdenka Lonari
Ivana Duvnjak Monika Slikovi Zvonica Kuanda
Jadranka Juri Sandra Horvat eljka Kneevi ubi
Jadranka Oberman Sebenji Sandra Strunje Prki eljka ivkovi
Kristina Akerman Sandra Uranjek Varga
Atmosfera tijekom radionica na kojima se osmiljavao ovaj program bila je izuzetno kvalitetna,
svi prisutni unijeli su svoje profesionalno iskustvo i svoje znanje, a rezultat je toga ovaj prirunik,
za koji se nadamo da e biti od koristi brojnim narednim generacijama. Stoga se autorima
prirunika, osim onih slubenih, mogu smatrati sve drage kolegice i dragi kolega s gornjeg popisa.
Tijekom naeg rada susretali smo se i s odreenim dvojbama. Mnoge nedoumice pojavile
su se i pred nama etirima, koje smo preuzele zadatak pretoiti osmiljeno na radionicama u
prirunik. Neke od dvojbi bile su kako ukljuiti to vie osmiljenih aktivnosti, a zadrati
jednostavnu strukturu programa. Pritom smo eljele osmisliti takvu inaicu programa koju e moi
provoditi i voditelji koji nisu bili na radionicama u okviru kojih se program osmiljavao, ali i
studenti diplomskog studija psihologije koji e pohaati posebni izborni kolegij.
Osmiljavajui program radili smo inaice za osnovne i srednje kole. Pri pisanju
prirunika pokazalo se da su inaice za osnovne i srednje kole uvelike sline te da, u veini
radionica, nema potrebe da se rade dvije inaice.
6
Jedan od zakljuaka bio je da e se uvrstiti vie inaica druge radionice. U zavrnoj inaici
od istoga smo odustali kako bismo, s jedne strane, osigurali kontinuitet od prve do etvrte
radionice, dok smo, s druge strane, vodili rauna o ujednaenosti programa koji e se provoditi.
Prvi razlog omoguio nam je da uenici kroz program:
1. osvijeste prednosti i rizike koritenja interneta te pozitivne i potencijalne negativne

posljedice vlastitog ponaanja na internetu
2. prepoznaju i razumiju rizina ponaanja na internetu i e-nasilje
3. primjenjuju pravila o sigurnom ponaanju na internetu
4. organiziraju aktivnosti u koli i lokalnoj zajednici u svrhu promicanja sigurnih ponaanja

na internetu.
Nabrojano predstavlja ciljeve svake od uenikih radionica. Kontinuitet smo nastojali osigurati
time to se u prvoj i drugoj radionici pojavljuje djevojica Ana. Kroz prie/videoisjeke pratimo
njezina iskustva i iskustva njezinih prijateljica i prijatelja s injenjem i doivljavanjem e-nasilja i
rizinim ponaanjem na internetu.
Od poetka osmiljavanja programa odluili smo da emo provesti evaluaciju istog, i to
ukljuujui nacrt situacije prije i poslije u komparativnim skupinama. Ta evaluacija dat e nam
podatke o uinkovitosti programa i pojedinih aktivnosti te je upravo stoga i vano da se program
provodi ujednaeno u svim tretmanskim razredima. To je dodatni razlog za standardiziranje
programa.
U konanoj inaici programa vodili smo rauna o izmjeni raznovrsnih aktivnosti kroz
razliite radionice i koritenju razliitih sredstava kako bismo odrali interes uenika. Nastojali
smo osigurati primjerenu razinu osobne ukljuenosti vodei se time da jedino osobna ukljuenost
uenika i roditelja (npr. kroz aktivnosti gdje osvjetavaju vlastita iskustva s e-nasiljem) moe
rezultirati eljenim promjenama u ponaanju, a ne samo promjenama u znanju.
Nastojali smo voditi rauna i o vremenu koje je na raspolaganju voditeljima radionica te se
nadamo da su aktivnosti osmiljene tako da se mogu provesti u okviru kolskog sata.
Radionice su provedene u osam osnovnih i tri srednje kole u proljee 2015. godine.
Nakon provedene evaluacije povratne informacije uenika, roditelja i strunih suradnika pouile
su nas sljedeem:
Ovako osmiljene radionice najprimjerenije su u mlaim dobnim skupinama,
ponajvie meu uenicima petih i estih razreda osnovnih kola.
Srednjokolcima vie odgovaraju aktivnosti koje ih potiu na diskusiju, na
razmatranje moralnih dilema, a koje su prilika da oni sami stvore svoje zakljuke o
7
posljedicama takvih aktivnosti, pa i da saznaju o zakonskim posljedicama takva

ponaanja.
Vano je vremenski usmjeriti aktivnosti tako da ostane dovoljno vremena za
provoenje razrednih projekata koji se osmisle u etvrtoj radionici. Najbolje je
zapoeti s aktivnostima u prosincu ili sijenju te ostaviti mogunost da se one
odvijaju svaki drugi tjedan.
U aktivnostima bi neke dijelove koji se zapisuju bilo dobro zamijeniti raspravama u
kojima voditelji/nastavnici na ploi sumiraju zakljuke.
Neke uvodne aktivnosti treba preoblikovati na nain da vie motiviraju uenike na
sudjelovanje, a bilo bi dobro uvesti vie razliitih aktivnosti kraeg trajanja.
Uenici su jako dobro prihvatili prvu radionicu te se ona u ovom obliku moe
zadrati i u osnovnim i u srednjim kolama.
Filmovi u drugoj radionici veini su uenika bili zanimljivi, no bilo bi dobro dio
aktivnosti koji se odvija kroz pisanje na plakate provesti kao grupnu aktivnost.
Trea radionica obino je imala vie uinaka kod mlaih uenika, ali i kod uenika
gimnazija postigao se pozitivan uinak u smislu osvjetavanja odgovornosti prema
podacima koje objavljuju kad se njihov razredni plakat trebao preseliti u hodnik
kole.
U zadnjoj radionici bilo bi dobro da se umjesto pisanih materijala koristi metoda
zapisivanja na plou i zajednikog dogovaranja.
Radionice za roditelje pokazale su se gotovo neizvedivima, prvenstveno zbog
slabog odaziva roditelja i dojma da je to razvojni izazov koji ne pogaa njihovu
djecu. Izuzetak su bili razredi u kojima su roditelji neposredno prije radionica
doivjeli da im djeca imaju vee neprilike zbog nasilja putem interneta. Kao dobar
motivacijski pristup pokazalo se uklapanje kratkog psihoedukativnog pristupa (do
10-ak minuta) u neki redovni roditeljski sastanak, a koji bi vodili uenici koji bi
tako poduavali svoje roditelje. Takoer, roditeljima je bilo izuzetno motivirajue
saznati podatke dobivene na temelju anketa koje su ispunila njihova djeca jer su
neki tada postali svjesni da se, unato njihovu dojmu, njihova djeca susreu s
nasiljem putem interneta ili sudjeluju u njemu.
Imajui na umu te preporuke, u ovoj, zavrnoj, inaici prirunika zadrali smo originalne
radionice, ali smo ih i modificirali i nadopunili te ponudili i neke alternativne aktivnosti ili
alternativne mogunosti provoenja radionica (navedene plavom bojom u samom tekstu
8
originalnih radionica). Sukladno preporukama, naglaavamo da je mogue odabrati i drukiji

tempo provedbe (npr. provesti dvije radionice u petom razredu, a treu i etvrtu radionicu provesti
kada isti uenici budu u estom razredu). Preporuujemo da se kao standard radionice provode na
poetku predmetne nastave, dok nudimo i dodatne aktivnosti za uenike srednjih kola (preporuka
je da se provode u drugom razredu srednje kole). Iskustva provedbe programa ukazuje da
srednjokolci dobro reagiraju na prvu radionicu, da su dobro upoznati s tehnikim aspektima
zatite svoje privatnosti, ali, sukladno dobi, to proputaju initi jer se ne doivljavaju
potencijalnim rtvama. Stoga smatramo primjerenom treu radionicu s izradom plakata koji e se
postaviti u hodnik kole. Istovremeno, manje se identificiraju s problemima obraenim u drugoj
radionici jer je to primjerenije za mlau razvojnu dob. Stoga su im ponueni alternativni materijali
(prie u prvoj, moralne dileme u drugoj radionici). Ovisno o planu kole, mogue je u okviru
kolskog programskog dana uvrstiti projekte iz etvrte radionice. Takoer, mogue je u srednjim
kolama provesti i skraeni program koji se sastoji od prve i druge radionice.
Kako se od akademske godine 2015./2016 na Filozofskom fakultetu Osijek provodi izborni
kolegij Prevencija nasilja preko interneta, dogovoreno je da e u okviru tog kolegija studenti
uvjebavati same radionice i pripremati se za njihovo voenje, a potom e ih voditi u parovima,
zajedno sa strunim djelatnicima osnovnih kola koji e na taj nain ujedno biti i mentori
studentima.
Nama koji smo sudjelovali u osmiljavanju i provoenju ovih aktivnosti to je bilo lijepo i
korisno iskustvo, a nadamo se da e takvo iskustvo imati i budui voditelji i uenici koji e
sudjelovati u ovom programu.
9
1. radionica
Prednosti i rizici ponaanja na internetu

Prijatelji i neprijatelji u depu
Cilj: osvijestiti prednosti i rizike koritenja interneta te pozitivne i potencijalne negativne

posljedice vlastitog ponaanja na internetu
Ishodi:
1. osvijestiti rairenost koritenja interneta i drutvenih mrea
2. znati prepoznati i navesti prednosti i pozitivne strane koritenja interneta i drutvenih mrea
3. znati prepoznati i navesti rizike i negativne strane koritenja interneta i drutvenih mrea
4. osvijestiti koje informacije dijelimo s drugima i na koji nain
Prije same radionice zamoliti uenike da razmaknu klupe tako da u sredini prostorije ostane
dovoljno prostora da se stolice posloe u krug (shema 1).
Shema 1
Materijal:
scenariji s priama (Pria o Marku i Ani)
radni list Pitanja (primjerak za svakog uenika)
radni list Pozitivni i negativni primjeri koritenja interneta (primjerak za svakog uenika)
10
olovke
klupko vune
1. Uvodna aktivnost: Internet i mi 5 minuta
Cilj: osvijestiti rairenost koritenja interneta i drutvenih mrea
Tijek uvodne aktivnosti:
Sudionici sjede u krugu.
Voditelj proita reenicu i, ako se reenica odnosi na uenike, oni trebaju ustati. Voditelj
ita tri reenice i nakon svake eka da uenici sjednu ili ustanu.
Nakon posljednje reenice, svi sjednu i s voditeljem prokomentiraju provedenu aktivnost.
Uputa: Sjednimo u krug. Sada emo odigrati jednu kratku igru (za uenike srednje kole:
provesti jednu aktivnost). Ja u vam proitati reenicu. Kada ju ujete, ustat ete ako se reenica
odnosi na vas. Ako se reenica ne odnosi na vas, ostanite sjediti.
Jeste li svi shvatili? Krenimo.
Neka ustanu:
a) svi koji koriste Viber1 na svojim telefonima
b) svi oni koji imaju Facebook-profil na mobitelu
c) svi oni koji imaju Facebook-profil.
Ovisno o rezultatima, voditelj prokomentira.
Vidjeli smo koliko je raireno koritenje interneta i drutvenih mrea. Za to sve moemo
koristiti internet? Navedite neke primjere."
1
Viber je aplikacija za pametne telefone koja korisnicima omoguuje pozive i slanje besplatnih SMS-poruka. Viber
radi na 3G- i WiFi-mrei. Viber ne zahtijeva korisniki raun te omoguuje izravan poziv svim mobilnim i fiksnim
mreama, gdje je softver instaliran na oba ureaja. (Wikipedija, 2015)
11
2. Sredinja aktivnost: Prie vaih vrnjaka 35 minuta
Cilj: prepoznati i osvijestiti pozitivne i negativne situacije koje se mogu dogoditi na internetu te
mogue posljedice tih situacija
Tijek sredinje aktivnosti:
Uenici se (prema vlastitim preferencijama) dijele na skupine od po (maksimalno) 6

uenika te svaki lan skupine dobiva radni list Pitanja (5 pitanja) i radni list Pozitivni i
negativni primjeri koritenja interneta.
Voditelj radionice proita/prezentira (pomou PowerPoint-prezentacije) svim uenicima

dva scenarija (prie o Marku i Ani).
Nakon toga u manjim skupinama odgovaraju na radni list Pitanja i radni list Pozitivni i
negativni primjeri koritenja interneta.
Radni list Pitanja sastoji se od 5 pitanja koja se odnose na prezentirane situacije,

odnosno na prie o Ani i Marku (aktivnost traje cca 10 minuta).
Radni list Pozitivni i negativni primjeri koritenja interneta slui kako bi uenici
osvijestili/naveli neka svoja pozitivna/negativna iskustva/situacije koje su doivjeli na
internetu (aktivnost traje cca 10 minuta).
Kad zavre rad u malim grupama (aktivnost traje cca 20 minuta), odgovore izlau ostatku
razreda (aktivnost traje cca 10 minuta).
Voditelj pomae grupama ako im neto nije jasno.
ALTERNATIVNO: Uenici u grupama usmeno odgovaraju na pitanja (iz radnog lista

Pitanja raspravu prema tim pitanjima vodi voditelj radionice. Mogue je da to
organizira kao kviz u kojem uenici nude vie razliitih odgovora, a uenici glasuju za onaj
koji smatraju najtonijim/najprimjerenijim. Pobjednik kviza kao nagradu zapoinje
zavrnu aktivnosti, odnosno on prvi dodaje klupko vune komu eli i iskazuje elju.
Uputa: Sada u vas podijeliti u manje grupe. Nakon toga svi emo zajedno proitati dvije prie,
nakon ega ete u malim grupama odgovoriti na dobivena pitanja na radnim listovima. Za svaku
priu dobit ete radni list Pitanja (s pet pitanja) na koja trebate svi, kao skupina, odgovoriti. Za
odgovaranje imate oko 10 minuta.
12
Scenariji:
1. Ponovni susret s rodbinom iz Australije
Marko je nedavno otvorio profil na Facebooku jer su njegovi roditelji inzistirali da eka svoj
13. roendan kako ne bi krio pravila. Jako je uzbuen jer se napokon nee razlikovati od
vrnjaka. O Fejsu ve puno zna jer mu je Petar doputao da povremeno koristi njegov profil.
Ali sada ima svoje slike, svoje prijatelje, svoje objave. Uzbuen je jer je napokon dodao za
prijatelje i roake iz Australije. Marko se s roacima via rijetko jer ne dolaze esto u
Hrvatsku, a on nikada nije bio u Australiji. Povremeno se dopisuju mailom i onda mu oni alju
fotografije s praznika i razliitih putovanja na koja idu. Marku se jako svia Australija i elja
mu je da jednog dana otputuje tamo na praznike. U zadnjem dopisivanju s roacima otkrio im
je svoju elju pa su ga pozvali u posjet tijekom ljeta (ak su mu obeali kupiti avionsku kartu).
2. Prihvaanje i traenje prijateljstva s nepoznatim osobama
Ana je napunila 13 godina i napokon je doekala da moe otvoriti svoj Facebook-profil.

Ponosno bira koje e ime profila odabrati, profilnu sliku (tu se morala malo i naminkati i
provesti dobrih pola sata dok ne napravi selfie na kojem super izgleda). Popunjava podatke o
sebi te unosi da je roena 25. 1. 2002., da stanuje u Osijeku, Neretvanska 10 te dodaje mamu,
tatu i stariju sestru kao lanove obitelji. Dodala je i Petru i Nikolinu, njezine dvije najbolje
prijateljice, kao sestre, jer ih tako i doivljava. Napisala je i svoj broj mobitela. Vidi da moe
neke od tih stvari skriti ili pokazati samo prijateljima, ali ona ih ima tako malo i htjela bi brzo
poveati broj prijatelja. Zadovoljna svojim profilom, odlazi na spavanje. Tijekom noi,
mobitel je vie puta zvonio jer je primila poruku. Ne moe vjerovati svojim oima s
nepoznatog broja netko joj alje uvredljive poruke (Glupa gusko, Ba si runa). Jako je
uznemirena i ne razumije kako je to mogue.
13
Prie za srednjokolce:
1. Jo ima dobrih ljudi

Ana je oajna. Poela je kolska godina i sad je sve trebalo biti malo lake jer je drugi razred i
napokon se sprijateljila sa svima u razredu, a uspjela je nai vremena i za ekipu iz osnovne kole. I
ovaj vikend trebao je biti savren. Mia, prijateljica iz razreda, pozvala ju je na roendanski tulum.
Ana je odmah imala super ideju kupila joj je kartu za koncert grupe koju Mia oboava. Spremila
je novanik u torbu, no kad je stigla kui, vidjela je da joj nema novanika. U novaniku joj je
ostalo samo desetak kuna, ali je u njemu bila karta za koncert koju je kupila Mii i Anina butra
(mjeseni pokaz za tramvaj). Tek je poetak mjeseca i mora sutra u kolu. Paniari i ne zna to da
radi, no onda joj Antonija predloi da objavi status na nekim Facebook-grupama i svom profilu.
Iako ne oekuje previe, Ana shvati da nema to izgubiti. Stavlja status na svoj profil uz
mogunost da svi vide njezinu objavu i moli prijatelje da to podijele na svojim profilima. Mnogi
ju tjee, ali ne znaju nita o izgubljenom novaniku. Odjednom, dobiva poruku od Tene koju je
kontaktirao neki Marko jer je naao Anin novanik. Ana mu se javlja, dogovaraju se kad da se
nau da joj preda njezine stvari. Ana je presretna, nee morati kupovati novi pokaz, moi e
obradovati prijateljicu (dodue, nee vie biti iznenaenje), a dodatni bonus je to to je Marko
stvaaarno sladak .
2. Marko vie nije Marko

Marko ima 16 godina, ide u 2. razred gimnazije, rado igra League of Legends (LoL trenutno
jedna od najpopularnijih raunalnih igrica za mlade). Njegov champion (lik) je Loki. Marko se
dogovorio s roditeljima da moe igrati samo vikendom, i to ne dulje od 3 sata. Zato igra ve
mjesecima i super mu je jer je Loki skupio puno zlata i iskustva. Kraj je tjedna i Marko se sprema
na oputanje uz svoju omiljenu igru. Ukucava ifru, ali ona ne radi. Nekoliko puta pokuava
upisati ifru, trai da mu je poalju ponovno, ali ne dobiva odgovor. alje svom prijatelju Ivanu,
koji isto igra LoL, poruku na Fejs i ovaj ga obavjetava da je Loki aktivan i upravo igra. Marko
shvaa da mu je netko hakirao profil. To nije sve... Na Fejsu mu prijatelji alju uvredljive poruke i
raskidaju prijateljstva s njim. Ivan mu javlja da Loki vrijea i sve njihove zajednike prijatelje, da
odaje ono to je Marko znao runo prokomentirati o njima. Marku se smrai shvaa da je Ana,
koju je ostavio prije tjedan dana, vidjela njegovu ifru.
14
Radni list Pitanja:
1. Koje su pozitivne posljedice Anina/Markova otvaranja profila na Facebooku?

2. Koje su negativne posljedice Anina/Markova otvaranja profila na Facebooku?
3. Zato je Ana/Marko eljela/elio otvoriti Facebook-profil?
4. to se promijenilo u Aninu/Markovu ivotu nakon to je otvorila/o Facebook-profil?
5. O emu Ana/Marko treba voditi rauna pri koritenju Facebook-profila?
Sada popunite radni list Pozitivni i negativni primjeri koritenja interneta. Na njemu trebate
napisati neka SVOJA iskustva i situacije s interneta koje su bile pozitivne/negativne. Kada SVI
napiete svoja iskustva na radni list Pozitivni i negativni primjeri koritenja interneta, proitajte
ih ostatku grupe. Nakon toga svaka e skupina ostatku razreda prezentirati svoje odgovore. Je li
sve jasno? Ima li pitanja?
Radni list Pozitivni i negativni primjeri koritenja interneta
List papira podijeljen je na dvije polovice na prvu polovicu sudionici piu/navode

pozitivne primjere koritenja interneta, a na drugu negativne primjere.
3. Zavrna aktivnost: Svi smo mi dio mree 5 minuta
Cilj: osvijestiti koje informacije dijelimo s drugima i na koji nain
Tijek zavrne aktivnosti:
Voditelj imenuje osobu kojoj e dodati/baciti klupko vune, drei jedan kraj vune u svojoj
ruci. Kada doda ueniku vunu, mora imenovati neto ugodno/pozitivno to eli dati toj
osobi, govorei reenicu: Dajem ti imenuje ugodan osjeaj ili aktivnost (npr. sreu,
uspjeh na utakmici, sreu na ispitu itd.).
Klupko doe do svih uenika (jednom) dok se ne vrati voditelju.
Voditelj osvjetava uenike o podjeli informacija na internetu.
Uputa: Stanite u krug. Upoznali smo jednu mreu, internetsku mreu. Na Facebooku npr. imamo
onu opciju da podijelimo status kako se osjeamo. I podsjetnik da npr. estitamo roendan ili da
15
nekom zaelimo neto lijepo. A sada emo se pozabaviti jednom drukijom mreom. Stvorit emo
svoju mreu tako da svatko zaeli nekom u naoj grupi neto lijepo osjeaj, aktivnost ili neto
drugo to darujemo. Ja u u jednu ruku uzeti kraj vune, a drugom u klupko baciti/dodati jednom
ueniku te rei njegovo ime i osjeaj koji mu darujem. Vodite rauna da svi moraju samo jednom
dobiti klupko vune. Kad doe red na vas, drite jednom rukom jedan kraj vune, a drugom predajte
klupko. Jeste li shvatili? Krenimo.
Sad smo kroz jednu mreu podijelili neto lijepo. Mislite li da je sve to proitate na internetu
ugodno? (Priekamo odgovore.) Moramo stati i razmisliti prije nego neto napiemo ili
objavimo. U sljedeoj radionici vie emo govoriti o onim ponaanjima na internetu koja mogu
povrijediti druge ljude ili nas same, pa i biti nasilna. Hvala vam to ste sudjelovali!
16
Radni list Pitanja o Ani i Marku
Pria o Ani
Pria o Marku
1. Koje su pozitivne posljedice Anina otvaranja profila na Facebooku?
1. Koje su pozitivne posljedice Markova otvaranja profila na Facebooku?
2. Koje su negativne posljedice Anina otvaranja profila na Facebooku?

2. Koje su negativne posljedice Markova otvaranja profila na Facebooku?
3. Zato je Ana eljela otvoriti Facebook-profil?

3. Zato je Marko elio otvoriti Facebook-profil?
4. to se promijenilo u Aninu ivotu nakon to je otvorila Facebook-profil?

4. to se promijenilo u Markovu ivotu nakon to je otvorio Facebook-
profil?
5. O emu Ana treba voditi rauna pri koritenju Facebook-profila?

5. O emu Marko treba voditi rauna pri koritenju Facebook-profila?
17
Radni list - Pozitivni i negativni primjeri koritenja interneta
Pozitivni primjeri koritenja interneta Negativni primjeri koritenja interneta
18
2. radionica
Upoznavanje uzroka, oblika i posljedica e-nasilja i rizinih ponaanja na internetu
Idi, vidi, upoznaj... e-nasilje prepoznaj!
Cilj: prepoznati i razumjeti rizina ponaanja na internetu i e-nasilje
Ishodi:
1. navesti oblike rizinih ponaanja na internetu
2. prepoznati uzroke i (emocionalne) posljedice rizinih ponaanja na internetu i e-nasilja
3. predloiti naine izbjegavanja rizinih ponaanja na internetu i e-nasilja ili smanjivanja

njihovih posljedica
4. povezati dobivene spoznaje s vlastitim iskustvima
Materijal:
4 lista A3-papira s vodenim igom grupe i pitanjima za glavnu aktivnost
onoliko znakova (na kraju radionice nalaze se znakovi koje treba isprintati i izrezati)
koliko ima uenika voditi rauna da imamo podjednak broj znakova za svaku od grupa
kako bi se uenici ravnomjerno rasporedili
neprozirna vreica, kutija ili koara iz koje uenici izvlae znakove
flomasteri
videoisjeci
A3-plakat sa slikom monitora
paketi post-ita (ljepljivih papiria u boji)
primjerak pria za voditelje radionica (inaica bez filma)
19
Uvodna aktivnost: Moj znak moja grupa 5 minuta
Cilj: raspodjela u grupe i priprema za glavnu aktivnost
Stolovi su unaprijed rasporeeni u etiri grupe i oko njih su postavljene stolice za uenike.
Na svakom je stolu A3-papir s vodenim igom s oznakom grupe i pitanjima koji vode
prema glavnoj aktivnosti.
Uenici izvlae znakove i sjedaju za stol svoje grupe.
Uputa: Na proloj radionici vidjeli smo kako internet moemo koristiti na nain da budemo
sigurni, ali i na naine koji nas izlau riziku da nam se dogodi neto loe. Na ovoj emo radionici
vie govoriti o tome koja su razliita rizina ponaanja na internetu, kako do njih moe doi,
kakve osjeaje ona mogu izazvati i kako njihove posljedice moemo sprijeiti ili umanjiti.
Podijelit emo se u etiri grupe. Svatko od vas iz vreice e izvui po jedan znak i sjesti za stol s
tim znakom. Imamo Facebook-grupu, Twitter-grupu, Instagram-grupu i Youtube-grupu.
(Pokazivati pritom gdje se nalazi stol za svaku grupu.)
1. Sredinja aktivnost: to je bilo s Anom? 30-35 minuta
Cilj: prepoznati i imenovati rizino ponaanje u videoisjecima, njegove uzroke i posljedice te

naine njihova izbjegavanja ili umanjivanja
Svi uenici gledaju (sva) etiri filma / paljivo sluaju prie.
Svaka grupa (posebno paljivo) prati po jedan film / paljivo slua po jednu priu, a
zadatak je prepoznati rizina ponaanja i e-nasilje, uzroke i (emocionalne) posljedice tih
ponaanja.
Svoja opaanja uenici zapisuju na plakat te predlau naine izbjegavanja rizinih

ponaanja i e-nasilja te smanjivanja njihovih negativnih posljedica.
20
Uenici prezentiraju plakate.
ALTERNATIVNO: Uenici se podijele u grupe. Nakon to odgledaju prvi film, grupa

Twitter dolazi pred razred i njezini lanovi vode aktivnosti, tj. postavljaju (uz pomo
voditelja radionice) pitanja razredu s njihova plakata, sumiraju odgovore i zapisuju iste na
plakat. Isto ponavljaju preostale tri grupe za sljedea tri filma.
Uputa: Sada emo pogledati nekoliko videoisjeaka (proitati nekoliko pria)2. Sjeate li se Ane
i njezinih prijatelja s prve radionice? (Ane koja je pravila profil na Facebooku ako ih treba
podsjetiti.) Sad emo vidjeti to se dalje dogaalo s njima.
Dok gledate videoisjeke, pokuajte prepoznati koja ponaanja Ane i njezinih prijatelja moemo
okarakterizirati kao e-nasilje ili rizino ponaanje na internetu, kako se likovi osjeaju kad se tako
ponaaju ili to doive (kad im prijatelji tako neto uine), zato je uope do toga dolo koji su
uzroci tog ponaanja. Kad pogledamo filmove, to ete zapisati na ove papire na stolovima
Twitter-grupa za prvi film, Instagram-grupa za drugi film, Facebook-grupa za trei film, a
Youtube-grupa za etvrti film.
Gledaju filmove, a pri svakom filmu voditelj podsjea koja se grupa treba posebno usmjeriti na
njega.
Uputa: Vidjeli smo sva etiri filma, a sad vas molim da ih u svojim grupama prokomentirate.
Pred vama su plakati podijeljeni u etiri kvadrata. U prvi upiite sva ponaanja koja ste opazili. U
drugi upiite uzroke takvih ponaanja. U trei upiite osjeaje koji prate takva ponaanja. U etvrti
kvadrat upiite to sve moe pomoi da se takva ponaanja ne dogode, odnosno, ako se ve
dogode, kako se mogu umanjiti njihove posljedice.
Potom e svaka grupa predstaviti to je napisala, a druge grupe mogu dodati ako im se ini da se
neto zaboravilo.
Voditelj obilazi grupe i provjerava jesu li svi dobro razumjeli svoje zadatke.
Kako grupe iznose svoja izlaganja, voditelj sumira razliite uzroke e-nasilja i rizinog ponaanja
na internetu, oblike, (emocionalne) posljedice i prijedloge rjeenja.
2
Za radionice na kojima nije mogue pustiti videoisjeke.
21
Prie:
1. Prihvaanje i traenje prijateljstva s nepoznatim osobama
Ana je nedavno otvorila profil na Facebooku jer su njezini roditelji inzistirali da najprije
proslavi svoj 13. roendan kako ne bi krila pravila. Jako je uzbuena jer se napokon nee
razlikovati od vrnjaka. O Fejsu ve puno zna jer joj je Petra doputala da povremeno koristi
njezin profil. Ali sada ima svoje slike, svoje prijatelje, svoje objave. Prijatelje iz razreda i kole
odmah je dodala, no i dalje ima samo stotinjak prijatelja, a htjela bi, kao njezina druga najbolja
prijateljica Nikolina, imati barem 500 prijatelja. S desne strane pojavljuju joj se preporuke za
prijatelje. U poetku je birala one koje poznaje uivo. Ali nikako da se priblii eljenoj brojci.
Poinje dodavati prijatelje svojih prijatelja. Pa to ima veze ako ih ne poznam, upoznat u ih
uskoro. Ionako moji prijatelji ne bi dodali nekoga tko nije OK. Odjednom dobiva zahtjev od
nekog Mislava. Bzzz, pa on ima 30 godina.... i ne poznam ga... ali kako da mu odbijem
zahtjev, skuit e i onda u ispasti nepristojna. Prihvaa zahtjev.
2. Dijeljenje fotografija
Ana ima trinaest godina i tek je nedavno postavila profil na Facebooku. S Petrom i Nikolinom
bila je na kupanju i napravile su cijeli album fotografija. Nikolina je postavila neke fotke na
Fejs i tagirala ih je. Naravno, ne one nepristojne npr. kad su se iz zafrkancije slikale tako da
su uhvatile odraz svojih stranjica u ogledalu (naravno, u kupaem). Dobila je puno lajkova na
postavljene komentare. Ooooo, ima i poruke. Hm, pa tu je i poruka od Mislava. On njoj stalno
alje poruke i vrlo je pristojan, ali joj je dosadan. Sad je pohvalio njezinu fotografiju. Ali to je
tako udno, on ima 30 godina i zapravo ne zna kako bi ga se rijeila. Sreom, tu je i Ivanova
poruka. Ivan je Anina simpatija. Pita ju kako je bilo na kupanju i Ana mu sve ispria. Kad je
uo da to nisu sve fotke, ica ju da mu poalje i ostale. Pa ipak joj je on deko natjera ga da
joj obea da to nee pokazivati nikom, to on i ini. Poslala mu je fotke, ukljuujui i onu s
ogledalom. Sutradan dolazi u kolu s Nikolinom i ba su dobro raspoloene. Vidi Marka,
Tomu i eljka kako se smijulje i gledaju u njih. Odjednom se njih trojica grle, namjetaju pred
staklom i zauzimaju pozu nagnuti naprijed. Potom prasnu u smijeh i pokazuju na njih dvije.
Ani samo sine Ivan je poslao njezinu fotografiju ovoj trojici. Zlo joj je. Sad e joj se svi
rugati. Kako je mogao?!!
22
3. Susret s nepoznatom osobom
Ana ima 13 godina. Jako je uzrujana jer je njezin deko Ivan izdao njezino povjerenje i
proslijedio sliku na kojoj su ona i njezine dvije prijateljice u kupaima. Sad joj se cijela kola
smije i ruga i jako je uzrujana. Prirodno, i njezine prijateljice Nikolina i Petra uzrujane su jer
se sada svi smiju i njima dvjema. Ne samo da su uzrujane nego su i ljute na nju jer je bila tako
glupa da proslijedi njihovu sliku iako su se dogovorile da ju nitko ne smije vidjeti jer je
neprimjerena. Ana se osjea jadno i odbaeno. Ne moe se poaliti prijateljicama jer su ljute
na nju. Ne moe rei ni roditeljima jer bi ju sigurno kaznili. Ba u tom trenutku javio joj se
Mislav s Ljepotice, kako ti je proao dan? Inae joj je grozno kad joj taj ovjek od 30
godina, za kojeg si ne moe ni objasniti zato ga je prihvatila za prijatelja na Fejsu, poalje
poruku. Ali danas joj je ba bio grozan dan i, prije nego to je razmislila to napraviti, napisala
mu je to joj se dogodilo. Kako je vidio da je jako uzrujana, predloio joj je da odu na toplu
okoladu u kafi nedaleko od njezine zgrade. Pa ionako joj je trebalo neto da joj razbistri
glavu. Mami i tati rekla je da ide do Petre jer zajedno rade projekt iz biologije i spremila se.
Malo joj je bilo nelagodno kad je dolazila, ali Mislav se ini pristojnim. Jako je ljubazan i
paljiv prema njoj. Jedino.... kad su odlazili nagnuo se i poljubio ju. To joj je bilo grozno.
Otrala je u svoju zgradu.
4. Lano predstavljanje
Ana ima 13 godina. Nedavno je doivjela to da je njezin dotadanji deko Ivan iznevjerio
njezino povjerenje i poslao sliku nje i njezinih prijateljica u kupaima svojim prijateljima.
Deki im se od tog dana rugaju, a i svi su im se ostali uenici pridruili. Dobacuju im vrlo
rune uvrede. I Nikolina i Petra ljute su na Anu jer je bila tako nepromiljena. Uznemirena
svime to joj se dogodilo, otila je s nekim udnim Mislavom od 30 godina na kavu iako ga ne
poznaje, nego ga je samo dodala na Facebooku. Iako se inio pristojnim, na kraju ju je
poljubio, to joj je bilo grozno. Ani je sada svega dosta. Osvetit e se Ivanu za sve to joj je
napravio. Odluila je napraviti lani profil na Facebooku, predstaviti se kao Ivan i objavljivati
uvrede svim njegovim prijateljima. Ne samo to, prijateljstvo na lanom profilu prihvatio je i
njihov profesor iz matematike. Ana pomisli: Sad u se zabaviti. I pone vrijeati profesora i
govoriti mu da im daje preglupe zadatke. Profesor Ivana upozori da je nain na koji se
ponaa neprimjeren, da e ga sutra prijaviti razredniku i stavi ga na ignore-listu.
23
3. Zavrna aktivnost: to u promijeniti? 5 minuta
Cilj: povezivanje dobivenih informacija s osobnim iskustvom
Svaki uenik dobije svoj post-it-papiri i na njega zapie to e promijeniti u svom

ponaanju na internetu.
Post-it-papiri postavlja se na plakat sa slikom monitora.
Uputa: Danas smo upoznali razliita ponaanja na internetu koja imaju neeljene posljedice.
Vjerojatno je svatko od nas shvatio da se i sam nekada rizino ponaa na internetu. Sada na post-it
koji ste dobili napiite jednu stvar koju ete promijeniti, tako da ubudue budete manje u opasnosti
da vam se dogodi neto loe dok ste na internetu. Svoj papiri nalijepite na ovaj plakat s
monitorom.
Na monitor pun je papiria s naim odlukama, vjerujem da smo danas puno nauili i da emo
biti sigurniji ubudue. Radujem se naoj sljedeoj radionici kada emo to to smo danas nauili
primijeniti u jednoj konkretnoj aktivnosti. Molim vas da se za tu aktivnost pripremite tako da
razmislite kako biste se eljeli predstaviti na internetu koji su vai interesi, koju glazbu volite,
to volite raditi donesite na iduu radionicu neku svoju fotografiju kojom biste se eljeli
predstaviti te izreite natpise ili slike koje prikazuju vae interese kako biste se idui put mogli to
bolje predstaviti. (Dio napisan kosim slovima koristi se za razrede u kojima e se u treoj
radionici raditi poster.)
24
Inaica za srednjokolce:
1. Uvodna aktivnost: "Neka prvi baci kamen." 10-15 minuta
Cilj: osvijestiti sudionike o njihovim rizinim postupcima i onome to im u tome moe pomoi
Stolice su rasporeene tako da uenci sjede u krugu u sredini.
Voditelj radionice poinje uvodni tekst i potom potie uenike na raspravu (neka od pitanja
ponuena su u tekstu upute).
Uputa: Na proloj radionici vidjeli smo da internet moemo koristiti na nain da budemo sigurni,
ali i na naine koji nas izlau riziku da nam se dogodi neto loe. U ovoj radionici razgovarat
emo o tome kako dolazi do nasilja putem interneta, koje ono sve posljedice moe imati,
ukljuujui i one najtee. Svi mi ponekad inimo neke stvari kojima se ba ne ponosimo, svi
znamo ponekad ogovarati nekoga, pisati zlobne komentare. Sjetite se neke situacije vezane uz
internet u kojoj se ba niste ponosili svojim ponaanjem. to vam je pomoglo da se prestanete loe
osjeati? to vam je pomagalo da se bolje osjeate kad se netko prema vama runo ponaao putem
interneta? Je li vam neki prijatelj povjerio da ima problema jer mu se vrnjaci rugaju ili zbog
nekog drugog oblika nasilja putem interneta? to u takvim situacijama pomae? to s tehnike
strane moemo uiniti da se zatitimo? A to moemo uiniti da rune rijei preko neta manje
bole?
2. Sredinja aktivnost: To se dogaa nekom drugom. ili moda moe i meni? 15-20
minuta
Cilj: osvijestiti sudionike o okolnostima koje dovode do uputanja u rizine situacije i nainima
da se takvim okolnostima odupru ili da lake prebrode posljedice
Voditelj ita uenicima tekst. Isti tekst bilo bi dobro projicirati na prezentaciji.
Uenike se potie da raspravljaju o pitanjima u nastavku. Moe ih se podijeliti u skupine

(npr. prvi, koji razmiljaju o perspektivi same Amande, drugi, koji pojanjavaju ponaanje
njezina ucjenjivaa, trei, koji zauzimaju perspektivu onih uenika koji su joj se rugali ili
ju napadali i etvrti, koji su su tiha veina, tj. oni koji ne ine zlo, ali ni ne pomau).
25
Uputa: Proitat u vam sljedei tekst. Molim da ga paljivo sluate kako bismo kasnije mogli
razgovarati o tome.
Njezino ime je Amanda Michelle Todd
Roena je 27. studenoga 1996.
Amanda je objavila video na kojem opisuje kako ju je, kad je imala trinaest godina, jedan
mladi s kojim se dopisivala preko chata, nakon jednogodinjeg nagovaranja, nagovorio da
mu nakratko pokae grudi. Potom ju je ucjenjivao da e svima poslati sliku s njezinim golim
grudima ukoliko mu ne pokae vie. Na samo boino jutro 2010., u ranu zoru, policija ju je
probudila jer je slika s njezinim grudima poslana svima. To nije poklon koji si za Boi eli
jedna etrnaestogodinjakinja. Uskoro joj je postalo nepodnoljivo te se njena obitelj preselila i
ona je promijenila kolu.
No njezin zlostavlja nije prestajao. Godinu dana kasnije otvorio je Facebook-profil s

njezinom nagom slikom kao profilnom fotografijom. ivot je i u novoj koli postao nemogu.
Amanda se osjeala sve loije, poela se rezati, izbjegavala je izlaske, bila je uasno
usamljena. Ponadala se da e nai utjehu u vezi s jednim mladiem koji je bio drag prema njoj.
No ispostavilo se da ju je samo elio iskoristiti kako bi prevario svoju djevojku. Njegova ju je
djevojka i fiziki napala. Amanda se nije ni branila. I sama je vjerovala da je ona jedina kriva.
Nastojala je zatititi mladia s kojim se upustila u prevaru vjerujui da je njemu stalo do nje.
Sve to bilo joj je previe i pokuala je poiniti samoubojstvo. Lijenici su ju uspjeli spasiti.
Za razliku od njih, njezini vrnjaci imali su otrovne komentare na Facebooku. Opet se

preselila, no oni su joj i dalje slali poruke u kojima su joj preporuivali da promijeni nain
samoubojstva, javljali joj da ale to je preivjela, poticali ju da se pokua ponovno ubiti.
Njezin zlostavlja s poetka slijedio ju je. Sprijateljio se s njezinim suuenicima iz nove kole
pod izlikom da e se nagodinu preseliti u tu kolu. Kad je skupio dovoljno brojnu publiku,
ukljuujui i Amandine prijatelje i profesore, svima je poslao Amandin stari video.
AMANDA JE POSLUALA ONE KOJI SU JOJ PORUIVALI DA PONOVNO POKUA

SUICID. Jo jednom lijenici su ju uspjeli spasiti. Sad su joj se vrnjaci rugali i zbog toga.
Trei ju put nisu spasili Njezino ime bilo je Amanda Michelle Todd. Umrla je 10. listopada
2012. godine.
26
Pitanja za raspravu:
1. Koji su sve uzroci Amandina postupka?
2. Postoji li Amandina odgovornost za zlostavljanje koje je doivjela?
3. Kakav zloin treba osoba poiniti da zaslui 2 godine proganjanja, tri preseljenja, teku
depresiju i, konano, smrtnu kaznu? Odgovara li to Amandinu grijehu?
4. Nekada smo spremni za rtve rei da su si same krive jer im se neto dogaa. to to
govori o nama samima? to to govori o naem strahu da ne postanemo rtve? Postajemo li
time zlostavljai?
5. Koja je odgovornost svih onih koji su pogledali Amandinu sliku i smijuljili joj se i upirali
prstom u nju?
6. to je s onima koji nisu napadali, ali nisu ni pomagali? Koja je njihova odgovornost?
7. Pokazalo se da je Amandin zlostavlja 35-godinji Nizozemac koji je na slian nain

ucjenjivao vie djevojaka i mladia iz Canade, SAD-a i Nizozemske. Kakve bi zakonske
posljedice trebao doivjeti?
8. to bi bilo da je Amandin zlostavlja maloljetan? Kako bi onda bilo najbolje postupati

prema njemu?
9. Zlostavlja je Amandinu sliku koristio kao profilnu sliku. Kako biste se osjeali da netko
vae fotografije, ne eksplicitne, ve ove obine, pone koristiti kao svoje? to to zapravo
govori o tome kako mi doivljavamo ono to objavljujemo na internetu? Kako bismo se
osjeali da netko doe u nau kuu, sa zida nam uzme omiljenu fotografiju i odnese ju? Je
li to ureeno zakonski? Kako bi bilo najbolje tako neto urediti?
10. Na internetu se lako mogu pronai podaci o Amandi, no nema podataka o njezinu
zlostavljau. Hakerska grupa Anonymous objavila je ime zlostavljaa. to mislite o tom
potezu Anonymousa? Zato policija ne navodi ime osumnjienog?
11. Pokazalo se da osoba za koju je policija sumnjala da je Amandin zlostavlja i ucjenjiva i

koju je imenovala grupa Anonymous nije ucjenjivala Amandu. Dodue, i dalje je pod
istragom jer se sumnja da se putem interneta uputao u seksualno eksplicitne razgovore s
djecom. Ali nema dokaza da je on ucjenjivao Amandu. to mislite da bi Anonymous sada
27
trebao uiniti? Koje su sve negativne posljedice ako je netko javno prozvan, pa i osuen
zbog neega to nije uinio? Osobito, koje su sve posljedice ako pravi ucjenjiva ostaje
neprepoznat?
3. Zavrna aktivnost: Da mi je arobni tapi 5-10 minuta
Cilj: smanjivanje emocionalne uznemirenosti, prepoznavanje mogunosti djelovanja
Svaki uenik kae po jednu stvar koju bi uinio kako bi Amandi olakao patnju ili ju
potaknuo da prebrodi na pozitivan nain vrnjako nasilje.
Uputa: Razgovarali smo o uistinu traginoj situaciji u kojoj se nala jedna mlada djevojka. Svi
imamo dojam da se to dogaa nekom drugom, nekada nam se ini da je ta osoba preosjetljiva, a
nismo svjesni koliko to boli dok sami ne iskusimo takvo to. Ipak, mi biramo hoemo li biti
zlostavljai, pomonici zlostavljaa, tihi promatrai ili aktivni pomagai. Predlaem da sada
budemo aktivni pomagai i da svatko od nas kae koju bi malu stvar uinio ili koju bi poruku
poslao Amandi dok je jo bila iva da ju oraspoloi, ohrabri, da joj pomogne u njezinoj boli. Npr.
ja bih
Imajte na umu da se svi mi u ivotu naemo u svakoj od tih situacija. Kad smo Amanda, vano je
potraiti pomo dragih i dobronamjernih ljudi. Kad smo Amandini prijatelji, vano je pruiti ruku,
nekad je dovoljno samo sjediti pored te osobe, nekad ju moemo aktivno braniti, nekad moemo
priati viceve da ne misli o onome to ju boli. I jedna lijepa rije nekada nekome moe spasiti
ivot.
28
29
30
31
32
33
34
3. radionica
Sigurno ponaanje na internetu
S@fe profil
Cilj: primjenjivanje pravila o sigurnom ponaanju na internetu
Ishodi:
1. imenovati ili nabrojati svoje sigurne grupe i sigurne osobe na internetu
2. znati navesti prednosti sigurnog ponaanja na internetu
3. izraditi sigurnu inaicu profila razreda ili FB-grupe (offline)
Materijal:
radni list Moji ljudi na internetu (primjerak za svakog uenika)
veliki paket post-ita svaki uenik treba dobiti vie papiria
za inaicu s izradom profila na posteru: veliki poster smjeten na sredini razreda stolovi
trebaju biti razmjeteni tako da u sredini bude mjesta za veliki poster i da tim
stolovima uenici mogu lako prilaziti na posteru unaprijed pripremiti i nalijepiti po
jedan predloak FB-profila za svakog od uenika u razredu
za inaicu s izradom sigurnog profila razreda: raunalna uionica u kojoj se na platnu

projicira izrada sigurne verzije razrednog profila, a uenici prethodno sami pregledavaju je
li njihov pravi profil u skladu s pravilima sigurnosti; oni koji nemaju FB-profil izrauju
o predloak za FB-profil (PowerPoint template) za uenike koji ne koriste Facebook
35
1. Uvodna aktivnost: Tko su moji ljudi na internetu? 5-10 minuta
Cilj: prepoznati tko su osobe od povjerenja s kojima se uenici sreu na internetu (i u stvarnom
ivotu)
Uenici popunjavaju radni list Moji ljudi na internetu.
Zaokruuju ljude koje sreu u stvarnom ivotu.
Uputa: Na internetu se susreemo s razliitim ljudima koji mogu imati razliite namjere, a mi
sami pripadamo razliitim grupama (npr. neke obitelji imaju svoje grupe na internetu, nekada se
ulanimo u neku grupu kako bismo igrali neku videoigru i slino). Kao i u stvarnom ivotu, vano
je prepoznati tko su oni kojima moemo vjerovati, a tko su oni koji ele da im vjerujemo kako bi
iskoristili nae povjerenje i zapravo im ne moemo vjerovati, kao i tko su ljudi za koje nismo
sigurni treba li im vjerovati ili ne. Razmislite koga biste od ljudi koje susreete na internetu
svrstali u koji krug. (Treba pokazivati na primjerku kako popunjavati radni list.) U sredinjem
krugu pie JA, prvi sljedei krug oznaava sigurne ljude na internetu, potom ide krug ovaj
malo tamniji u koji upisujemo ljude za koje nismo sigurni moemo li im vjerovati, a u zadnji,
najtamniji krug, upisujemo imena ljudi koje sreemo na internetu, ali koji ne zasluuju nae
povjerenje.
Uputa: U kojem krugu imate najvie ljudi? Obino imamo relativno malo ljudi koji zasluuju
nae potpuno povjerenje. Sad kada ste popunili krugove, zaokruite one ljude koje sreete u
stvarnom ivotu. Jesu li ravnomjerno rasporeeni u sva tri kruga? Ljudi od naeg povjerenja jesu
ljudi kojima se moemo obratiti kad nam se neto loe dogodi na internetu.
36
Radni list Moji ljudi na internetu
37
2. A) Sredinja aktivnost: Profil moga razreda izrada plakata 30 minuta
Cilj: izraditi profil svog razreda i primijeniti ranije usvojena pravila sigurnog ponaanja na
internetu
Uenici osmiljavaju kako e se predstaviti na profilu svog razreda.
Lijepe post-ite s informacijama o sebi na predloke osobnih profila na Facebooku (na

razrednom profilu poster).
Odluuju i skidaju/dodaju post-ite kojima se predstavljaju.
Uputa: Sada emo raditi razredni profil. Taj profil imat e prostor za svakog uenika uzmite
post-ite. Na prvi profil napiite ime i prezime ili nadimak kojim se elite predstaviti na internetu te
nalijepite fotografiju koju ste ponijeli sa sobom. Moete i nacrtati neto to e vas predstavljati
ako ne elite staviti fotografiju. Sada uzmite jo post-ita na njima navedite ono to elite da
drugi znaju o vama moete navesti svoj datum roenja, kolu koju pohaate, adresu, prijatelje,
roake, kakvu glazbu sluate, omiljene glumce, omiljene pjevae, sportae, vae hobije i interese.
Sad kad ste sve to napravili, zalijepite post-ite na svoj predloak na velikom profilu ne
zaboravite napisati svoje ime/nadimak. Ako vam nedostaje mjesta, stavite post-ite jedan na drugi i
nalijepite na predloak. (Dobro je pokazati im kako ste to mislili. Ako imate svoj razred, moete
unaprijed predvidjeti mjesto za uenike u razredu na plakatu.)
Uredili smo svoje profile. Koje ste sve informacije navodili? Ovaj na poster izvjesit emo na
hodniku kole gdje ga svatko moe vidjeti i pogledati informacije o vama koje ste stavili na njega.
Sad razmislite elite li zadrati sve post-ite koje ste stavili na svoj predloak? elite li moda
neke maknuti da ih ne vidi ba svatko tko proee hodnikom kole? Vjerojatno shvaate da je to
slino kao i na pravom Facebooku neke informacije spremni smo podijeliti samo sa svojim
prijateljima, neke samo s nekim prijateljima, a neke ne elimo dijeliti s drugim ljudima. Izlaganje
u kolskom hodniku je kao kad netko tko nije na prijatelj pregledava na profil trebamo dobro
razmisliti to elimo da sazna o nama, sjetite se to smo radili na prethodnoj radionici i koji sve
rizici postoje kad smo na internetu. Jedan nain da ih sprijeimo jest da budemo odgovorni u
objavljivanju podataka o sebi. Sada doite do svojih predloaka i ostavite samo one post-ite koje
elite da vide prolaznici na hodniku.
38
3. A) Zavrna aktivnost: Prednosti sigurnog ponaanja na internetu 5-10 minuta
Cilj: istaknuti prednosti sigurnog ponaanja na internetu
Voditelj potie uenike da navedu neke prednosti sigurnog ponaanja na internetu.
Uputa: Danas smo izradili sigurni profil i razgovarali o tome kako biti siguran na internetu.
Razmislite i recite mi zato je to dobro, koje su pozitivne posljedice i koje su prednosti toga da
pazimo na svoju sigurnost dok koristimo Internet.
39
Predloak:
40
2. B) Sredinja aktivnost: Profil moga razreda izrada profila na Facebooku 20 minuta
Cilj: izraditi profil svog razreda i primijeniti ranije usvojena pravila sigurnog ponaanja na
internetu
Voditelj (uz pomo nastavnika informatike) izrauje razredni profil kao da izrauje
osobni, a ne grupni profil.
Uenici predlau to navesti u razrednom profilu.
Uputa: U prethodnim radionicama razgovarali smo o nekim rizicima koje sa sobom nosi
koritenje interneta i o tome kako ih smanjiti. Sada emo se time koristiti kako bismo napravili
sigurnu inaicu Facebook-profila naeg razreda ja u po vaim uputama izraivati profil, a radit
emo ga kao da se radi o osobnom profilu. Kako emo nazvati na profil? Hoemo li navesti
podatak o datumu roenja? (Dok izraujete profil, proite s njima razliite stavke i provjeravajte
ele li da se neki podatak doda, kao i postavke sigurnosti koje odreuju vidljivost podataka na
profilu.)
elite li ukloniti neke podatke ili ograniiti njihovu vidljivost? Uenici koji ne koriste Facebook
mogu izraditi probni profil u obliku PowerPoint-prezentacije i na njemu odluiti koje podatke o
sebi ele podijeliti, a koje ne.
41
3. Zavrna aktivnost: Rasprava o sigurnom ponaanju na internetu 10-15 minuta
Cilj: istaknuti prednosti sigurnog ponaanja na internetu
Voditelj potie raspravu o sigurnom ponaanju na internetu.
Uputa: Danas smo izradili sigurni profil i razgovarali o tome kako na internetu biti siguran. Sada
porazgovarajmo o tome kako sve moemo biti sigurni na internetu.
Pitanja za raspravu:
- Ako osoba nije na Facebooku, moe li osigurati da se o njoj nita ne objavljuje?
- Kad objavljujemo neke slike na kojima su drugi ljudi, je li u redu objaviti ih ili bismo
trebali traiti pristanak ljudi koji su na tim slikama?
- Kako se odluujemo to emo objaviti na internetu? (Ako uenicima treba pomo: Moe li
jedan od kriterija elimo li neto objaviti biti kako emo se osjeati za mjesec dana, godinu
dana ili desetak godina ako netko vidi neku fotografiju ili status koji smo objavili? )
- Kako odoliti nagovaranju prijatelja da otvorimo Facebook ili neki drugi profil ili raun ako
mi to zapravo ne elimo?
- to uiniti ako deko nagovara djevojku da mu poalje goliave slike?
- to kad se prijatelji meusobno nadmeu i izazivaju da objave neki status kojim se

nekome prijeti ili se vrijeaju neki ljudi kako bi dokazali da su frajeri?
42
4. Radionica
Promicanje sigurnih ponaanja na internetu
"eraj dalje" ili "alji dalje"
Cilj: organizacija aktivnosti u koli i lokalnoj zajednici u svrhu promicanja sigurnih ponaanja na
internetu
Ishodi:
razumjeti vanost sigurne upotrebe interneta

znati objasniti razloge za sigurnu upotrebu interneta
znati kreativno izraziti razloge za sigurnu upotrebu interneta
znati potaknuti druge uenike na sigurnu upotrebu interneta
osjetiti zadovoljstvo i ponos zbog znanja prikupljenih na radionicama posveenim sigurnoj
upotrebi interneta i mogunosti prezentacije tih znanja drugima
Materijali:
papiri A4- i A3-formata

olovke, bojice, flomasteri i kreda
magneti
ploa ili flip-chart
radni listii Ja mogu i Ti moe
43
1. Uvodna aktivnost: "Oluja ideja za sigurnost na internetu" 15 minuta
Cilj: osmisliti to vie aktivnosti kojima bi se mogla promovirati vanost sigurne upotrebe
interneta na razini kole i lokalne zajednice
Uenici predlau naine promicanja sigurnih ponaanja na internetu u koli i lokalnoj

zajednici, pri emu se svi prijedlozi piu na plou ili flip-chart.
Uenici putem glasovanja odabiru najbolji prijedlog.
Uputa: Na prijanjim radionicama bavili smo se razliitim temama u vezi sa sigurnim

ponaanjem na internetu, kao i e-nasiljem. Na dananjoj radionici pokuat emo osmisliti nain da
drugim uenicima nae kole, nastavnicima i roditeljima prenesemo ono to smo nauili.
Sad bih vas molila da predloite to vie naina na koje moemo drugima predstaviti sve ono to
smo nauili. Ja u vae prijedloge pisati na plou, a poslije emo glasovanjem odabrati najbolji
prijedlog.
(Voditelj potie uenike i usmjerava njihove prijedloge. Mogunosti su npr. organizacija dana
sigurnog interneta razreda ili kole, organizacija uenike predstave na temu e-nasilja, snimanje
filma ili radioemisije na temu e-nasilja, donoenje kolskih ili razrednih pravila o sigurnom
ponaanju na internetu, izrada bontona ponaanja na internetu, izrada plakata i/ili letka,
prezentacija za roditelje i uitelje itd.)
Sad u proitati jedan po jedan prijedlog, a vi dignite ruku za prijedlog koji vam se svia. Moete
dignuti ruku i za vie prijedloga. Pokraj svakog prijedloga napisat u broj glasova koje je prijedlog
osvojio.
44
2. Sredinja aktivnost "Ja mogu" 15 minuta
Cilj: razraditi aktivnosti za promociju sigurne upotrebe interneta na razini kole i lokalne
zajednice
Uenike se dijeli u skupine na nain da im se dodjeljuje broj 1, 2, 3 ili 4. Svi kojima je

dodijeljen broj 1 ine 1. skupinu itd.
Uenici individualno na radnom listiu odgovaraju na pitanje u vezi sa svojom ulogom u
promicanju sigurne upotrebe interneta (uloga se odnosi samo na ishod prethodne
aktivnosti), npr. "Za dan sigurnog interneta ja mogu" Alternativno: mogue je to
organizirati kao raspravu u manjoj grupi, tj. preskoiti ovaj individualni dio rada.
Uenici prezentiraju pojedinane ideje i glasuju o ideju koju smatraju najboljom
aktivnou za promociju sigurne upotrebe interneta u okviru naina promocije o kojem se
odluilo u prethodnoj aktivnosti.
Svaka skupina predstavlja odabrane aktivnosti ostatku razreda i voditelju, a netko od
uenika sve prijedloge zapisuje na plou ili flip-chart.
Uputa: Sad u svakom podijeliti po dva radna listia. Na jednom radnom listiu (Ja mogu)
navest ete to mislite da biste vi osobno mogli napraviti kad bismo organizirali npr. dan
sigurnog interneta, a na drugom to bi mogao uiniti kolega iz vae grupe koji sjedi vama s desne
strane. U obzir pokuajte uzeti sve ono to znate i moete uiniti, a moglo bi se uklopiti u na...
npr. dan sigurnog interneta.
Nakon to ste popunili radne listie, proitajte lanovima svoje skupine to ste napisali te od svih
spomenutih aktivnosti zajedniki odaberite one koje se uklapaju u na... npr. dan sigurnog
interneta. Aktivnosti koje ste odabrali predstavit ete ostalima u razredu.
45
3. Zavrna aktivnost: Na plan za sigurnost na internetu 15 minuta
Cilj: napraviti okvirni plan za promociju sigurnosti na internetu u koli i/ili lokalnoj zajednici
Na temelju aktivnosti iz prethodnog dijela radionice, uenici zajedniki, uz pomo

voditelja, sastavljaju konani plan za promicanje sigurnosti na internetu u koli i/ili
lokalnoj zajednici.
Trae se dobrovoljci koji e nakon radionice napisati plan u elektronikoj verziji te ga
dostaviti ravnatelju, strunoj slubi i nastavnicima u koli.
Uputa: U zavrnom dijelu ove radionice izradit emo konani plan za provedbu naeg... (dana
sigurnog interneta), a plan emo dostaviti u elektronikoj verziji ravnatelju, strunoj slubi i
nastavnicima u koli. U osmiljavanju plana nastojte navesti sve to mislite da je vano kako bi se
on mogao i provesti. Treba mi dobrovoljac ili nekoliko njih koji e zapisivati sve ono to se
dogovaramo, a kasnije to prepisati na raunalu.
Daljnji tijek razgovora ovisi o aktivnostima koje se planiraju, a vano je da plan bude to
konkretniji, da sadri informacije o aktivnostima, sudionicima, mjestu i vremenu odravanja,
voditeljima itd.
46
Radni list - Ja mogu
47
RADIONICE ZA RODITELJE
Radionica za roditelje I
Sigurnost na internetu
Cilj: obavijestiti roditelje o provedbi programa za prevenciju nasilja putem interneta u razredu
njihove djece te ih upoznati s osnovnim pojmovima sigurnog ponaanja na internetu i e-nasilja
Ishodi:
razumjeti to je e-nasilje
shvatiti vanost sigurne upotrebe interneta
znati objasniti razloge za sigurnu upotrebu interneta
Materijali:
papiri A4- i A3-formata

papir A3-formata na kojem velikim slovima pie DA i papir A3-formata na kojem velikim
slovima pie NE
olovke, bojice i flomasteri
etiri dvominutna filma koji predstavljaju razliita rizina ponaanja na internetu
1. Uvodna aktivnost I-3 minute
Cilj: opustiti roditelje i zainteresirati ih za temu sigurnosti na internetu
Na jednom kraju uionice na pod se stavi papir na kojem velikim slovima pie DA, a
na drugi kraj prostorije papir na kojem velikim slovima pie NE. Roditelji se zamole da
ustanu te im se govore odreeni pojmovi iz internetskog argona, a oni trebaju stati u
blizinu natpisa DA ako znaju na to se pojam odnosi, odnosno u blizinu natpisa NE ako
ne znaju na to se pojam odnosi. Pojmovi koji se govore jesu: LOL (Lough out
loud)...
Po zavretku aktivnosti roditelje se zamoli da se vrate na svoje mjesto
48
Uputa: Dobrodoli na radionicu posveenu sigurnosti na internetu. Molim vas na poetku da se

ustanete. Kao to vidite, na podu na kraju uionice nalazi se papir na kojem pie DA, a kod ploe
papir na kojem pie NE. Ja u proitati neke pojmove i kratice jedno po jedno, a vi stanite u
blizinu natpisa DA ako znate na to se taj pojam ili kratica odnosi ili u blizinu natpisa NE ako ne
znate na to se pojam ili kratica odnosi. Nakon svakog proitanog pojma moete promijeniti svoj
poloaj. Moemo li krenuti?
2. Uvodna aktivnost II Predstavljanje preventivnog programa Ne e-nasilju 2 minute
Cilj: upoznati roditelje s preventivnim programom Ne e-nasilju
Tijek druge uvodne aktivnosti:
Voditelj predstavlja roditeljima preventivni program Ne e-nasilju.
Uputa: Preventivni program Ne e-nasilju provodi se meu uenicima viih razreda osnovnih
kola i srednjih kola, a rezultat je suradnje strunih suradnika i nastavnika osnovnih i srednjih
kola, psihologa s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Osijek i Centra za nestalu i
zlostavljanu djecu iz Osijeka. Zajednikim naporima, spajanjem rezultata suvremenih istraivanja
i iskustava iz prakse, osmiljen je set od 4 radionice ija je svrha educirati uenike o e-nasilju i
sigurnosti na internetu te ih potaknuti na odgovorno ponaanje na internetu. Uenike se takoer
ui to mogu uiniti u konkretnim situacijama da zatite sebe i druge. Osim toga, potie ih se da
steeno znanje koriste u svakodnevnom ivotu i prenose ga drugima. Radionice se odravaju na
satu razredne zajednice, a vi ste kao roditelji ukljueni u dvije radionice ovu prvu, prije poetka
provedbe projekta, i drugu, po zavretku provedbe projekta. Radionice e voditi... Cilj dananje
radionice s vama jest upoznavanje s osnovnim pojmovima sigurnog ponaanja na internetu i e-
nasilja.
49
3. Sredinja aktivnost I: to znamo o sigurnosti na internetu? 15 minuta
Cilj: potaknuti roditelje na razmiljanje o sigurnosti na internetu i meusobnu razmjenu

informacija o toj temi
Roditelji se dijele u skupine od po 4-5 roditelja.

Polovica skupina dobiva zadatak da na papiru A3-formata napiu koja su sigurna, a koja
nesigurna ponaanja na internetu.
Druga polovica skupina dobiva zadatak da napie koja su to nasilna ponaanja na internetu.
Po jedan lan iz svake skupine predstavlja svoj rad ostalim roditeljima.
Voditelj na plou ili flip-chart pie odgovore u kategorije sigurna ponaanja / nesigurna
ponaanja / nasilna ponaanja.
Uputa: Slijedi mali zadatak koji ete rijeiti u skupinama od po 4 ili 5 roditelja. elja nam je uti
od vas kao roditelja koja ponaanja na internetu smatrate sigurnima, koja nesigurnima, a koja su
po vama nasilna ponaanja na internetu. Pretpostavljamo da ste neke od tih stvari i sami doivjeli,
a za neke uli od svoje djece. Mislimo da je za sve nas korisno da razmijenimo ta iskustva.
Molim vas da se podijelite u skupine (voditelj sugerira nain podjele). Svaka skupina dobit e
jedan papir A3-formata i paket flomastera, a zatim u individualno svakoj skupini rei to treba
napraviti.
Voditelj polovici skupina daje zadatak da napiu koja su sigurna, a koja nesigurna ponaanja na
internetu, a polovici skupina da napiu koja su nasilna ponaanja na internetu.
Uputa: Nakon to ste zavrili s radom, odaberite jednog lana svoje skupine koji e nas izvijestiti
o tome to ste napisali. Vae odgovore pisat u na plou.
50
4. Sredinja aktivnost II: Predavanje o sigurnosti na internetu i e-nasilju 15 minuta
Cilj: upoznati roditelje s najnovijim spoznajama o e-nasilju i sigurnosti na internetu
Tijek druge sredinje aktivnosti:
Voditelj roditeljima prezentira etiri dvominutna filma (videoisjeka) koji prikazuju

razliite vrste rizinih ponaanja na internetu.
U raspravi koja slijedi voditelj povezuje sadraj filmova s rezultatima grupnog rada iz
prethodne aktivnosti te upoznaje roditelje sa spoznajama o nasilju putem interneta i
sigurnosti na internetu.
Uputa: Vidjeli smo da vi kao roditelji raspolaete velikom koliinom informacija u vezi s
dananjom temom, a u narednih 8 minuta zajedno emo pogledati etiri dvominutna filma3 koji
prikazuju neka od spomenutih rizinih ponaanja.
to mislite o situacijama prikazanim u filmovima? Razgovarate li sa svojom djecom o

opasnostima takvih ponaanja? to mislite da bismo mi odrasli mogli uiniti da zatitimo djecu od
negativnih posljedica koritenja interneta?
U raspravi o nasilju putem interneta voditelj radionice moe se koristiti sljedeim podacima:
- Sve je vei broj mladih koji postaju rtve nasilja putem interneta od strane vrnjaka, ali i odraslih
osoba.
- Na temelju istraivanja koje je Filozofski fakultet Osijek proveo na podruju Slavonije,
utvreno je da je 2012. godine 24,9% uenika srednje kole doivjelo nasilje putem
interneta, a 27,7% poinilo je nasilje putem interneta, dok je 2013. godine 17,7%
doivjelo, a 16,5% poinilo nasilje putem interneta.
- Djeca i mladi svojim ponaanjem na internetu (nepaljivo i pretjerano samootkrivanje) esto i
sami doprinose vjerojatnosti da e postati rtvama takva oblika nasilja.
- Rezultati istraivanja pokazuju da mladi vrnjako nasilje putem interneta doivljavaju manje
tetnim i opasnim u odnosu na nasilje "licem u lice" te da i odrasli teko prepoznaju tu vrstu
nasilja.
3
Filmovi (videoisjeci) koje e gledati djeca/mladi na 2. radionici (Idi, vidi, upoznaj... e-nasilje prepoznaj!)
51
- Strunjaci smatraju da internetsko nasilje moe imati i ozbiljnije posljedice od nasilja licem u
lice, a istraivanja pokazuju i da su te dvije vrste nasilja povezane, kao i da su povezane s
drugim rizinim ponaanjima djece i mladih.
- Velik broj rtava nasilja putem interneta izvjeuje o negativnim uincima te vrste nasilja na
njihovo samopouzdanje, samopotovanje, odnose s drugima i kolske ocjene, a takoer i o
razinama ekstremne tuge i ljutnje povezane sa samoozljeivanjem i mislima o samoubojstvu.
5. Zavrna aktivnost: Pitanja roditelja 5 minuta
Cilj: pruiti roditeljima mogunost da postave pitanje vezano uz preventivni program koji e se
provoditi u koli koju pohaaju njihova djeca
Voditelj potie roditelje na postavljanje pitanja vezanih uz preventivni program.

Voditelj zahvaljuje roditeljima na panji, pozdravlja se s njima i zakazuje ponovni sastanak
po zavretku provedbe radionica s uenicima.
Upute: Na kraju dananje radionice voljela bih uti vaa pitanja vezana uz preventivni program
koji sam predstavila.
Zahvaljujem vam na aktivnom sudjelovanju u radionici i vaoj panji i srdano vas pozdravljam
do sljedee radionice koja e se odrati...
52
DA
53
NE
54
Radionica za roditelje II
Sigurnost na internetu
Cilj: informirati roditelje o rezultatima projekta prevencije e-nasilja Ne e-nasilju te razmijeniti

informacije o promjenama u njihovu ponaanju i ponaanju njihove djece vezanom uz sigurnost na
internetu; potaknuti roditelje na razgovor o sigurnosti na internetu
Ishodi:
Roditelji su upoznati s tijekom projekta Ne e-nasilju.

Roditelji su razmijenili informacije o promjenama u ponaanju djece.
Roditelji znaju kako potaknuti razgovor s djecom o sigurnosti na internetu.
Materijali:
PowerPoint-prezentacija o rezultatima projekta Ne e-nasilju

upitnik Koristi li moje dijete internet na siguran nain?
evaluacijski listii
olovke
1. Uvodni razgovor 2 minute
Cilj: upoznati roditelje sa svrhom dananje radionice i zahvaliti im na dolasku
Tijek uvodnog razgovora:
Voditelj zahvaljuje roditeljima na dolasku i objanjava im svrhu dananje radionice.
Uputa: Zahvaljujem vam na dolasku na dananju radionicu ija je svrha da vas upoznamo s
rezultatima projekta Ne e-nasilju koji smo provodili u razredu koji pohaaju vaa djeca.
Takoer nam je elja pruiti vam priliku za dodatna pojanjenja vezana uz sigurnost na internetu i
e-nasilje.
55
2. Sredinja aktivnost I: Prezentacija rezultata projekta Ne e-nasilju 15 minuta
Cilj: informirati roditelje o rezultatima projekta Ne e-nasilju
Voditelj uz pomo PowerPoint-prezentacije roditelje izvjetava o tijeku provedbe projekta

i rezultatima projekta.
Uputa: U narednih 15-ak minuta upoznat u vas s tijekom provedbe naeg projekta i postignutim
rezultatima. Ukoliko imate komentara ili pitanja, slobodno se javite tijekom izlaganja.
U nastavku slijedi izlaganje uz pomo priloene PowerPoint-prezentacije.
2. Sredinja aktivnost II: Koristi li moje dijete internet na siguran nain? 20 minuta
Cilj: potaknuti roditelje na komunikaciju s djetetom o sigurnosti na internetu i e-nasilju
Tijek druge sredinje aktivnosti:
Svaki roditelji dobiva upitnik Koristi li moje dijete internet na siguran nain?
Roditelji odgovaraju na pitanja u upitniku te na dodatno pitanje to mogu uiniti da
poveam sigurnost svog djeteta na internetu?
Vodi se grupna rasprava o roditeljskoj ulozi u sigurnosti na internetu.
Uputa: Svatko od vas dobit e jedan kratki upitnik koji ete individualno popuniti. Svrha
popunjavanja upitnika jest da razmislite koliko znate o tome kako vae dijete koristi internet.
Ispod pitanja o sigurnoj upotrebi interneta nalazi se dodatno pitanje to mogu uiniti da poveam
sigurnost svog djeteta na internetu?, pa i na njega odgovorite.
56
Upitnik Koristi li moje dijete internet na siguran nain?
1. Moje dijete ima svoj Facebook-profil. DA NE
2. Moje dijete osobno poznaje sve osobe s kojima kontaktira putem interneta. DA NE
Moje dijete osobno poznaje sve kojima su dostupni sadraji koje stavlja na
3. DA NE
internet.
4. Moje dijete sastalo se uivo s osobom koju je upoznalo na internetu. DA NE
4. Moje dijete doivjelo je sukob s drugom osobom na internetu. DA NE
5. Znam kojih je grupa na internetu moje dijete lan. DA NE
6. Moje dijete pazi koje e informacije o sebi otkriti na internetu. DA NE
to mogu uiniti da poveam sigurnost svog djeteta na internetu?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
eli li netko podijeliti s nama svoje odgovore? to kao roditelji i odrasli moemo uiniti kako
bismo poveali sigurnost nae djece na internetu? S kojim dilemama i tekoama se suoavamo?
to nam moe pomoi?
Tijek daljnjeg razgovora ovisi o tijeku radionice i ukljuenosti roditelja u raspravu.
1. Zavrna aktivnost Zavretak i evaluacija 3 minute
Cilj: istaknuti vanost sudjelovanja roditelja i uenika u projektu te im zahvaliti
57
EVALUACIJSKI LISTII ZA UENIKE
Alternativni listii za pojedine radionice
Evaluacijski upitnik 1
Molimo te ocijeni dananju radionicu tako da iskreno odgovori na dolje navedena pitanja.
Oznai svoje odgovore koristei se ocjenama kao u koli: od 1 (uope ne, loe) do 5 (potpuno,
odlino).
Koliko ti je sudjelovanje na radionicama pomoglo da:
1. Prepozna svoja rizina ponaanja na internetu 1 2 3 4 5
2. Bude ubudue paljiviji/a kad si online 1 2 3 4 5
3. Potrai pomo ukoliko ti se dogodilo neto runo ili sam napravi

1 2 3 4 5
neto loe na internetu
Evaluacijski upitnik 2
Molimo te ocijeni dananju radionicu tako da iskreno odgovori na dolje navedena pitanja.
Oznai svoje odgovore koristei se ocjenama kao u koli: od 1 (uope ne, loe) do 5 (potpuno,
odlino).
Koliko ti je radionica bila:
1. Zanimljiva 1 2 3 4 5
2. Korisna 1 2 3 4 5
3. Naporna 1 2 3 4 5
4. Upotrebljiva za svakodnevni ivot 1 2 3 4 5
5. Ve poznatog sadraja 1 2 3 4 5
6. Dosadna 1 2 3 4 5
58
Zavrna evaluacija
Molimo te ocijeni (na skali od 1 do 5) sve etiri radionice koje si proao:
Koliko ti je sudjelovanje na radionicama pomoglo da: Nimalo Izuzetno
Prepozna svoja rizina ponaanja na internetu 1 2 3 4 5
Bude ubudue paljiviji/a kad si online 1 2 3 4 5
Potrai pomo ukoliko ti se dogodilo neto runo ili sam

1 2 3 4 5
napravi neto loe na internetu
Koliko su ti radionice bile:
1. Zanimljive 1 2 3 4 5
2. Korisne 1 2 3 4 5
3. Naporne 1 2 3 4 5
4. Upotrebljive za svakodnevni ivot 1 2 3 4 5
5. Ve poznatog sadraja 1 2 3 4 5
6. Dosadne 1 2 3 4 5
Nabroji aktivnosti koje su ti se posebno svidjele:
_______________________________________________________________________________
Nabroji aktivnosti koje bi trebalo promijeniti ili izbaciti iz radionica:
_______________________________________________________________________________
Treba li dodati neke aktivnosti ako da, koje?
_______________________________________________________________________________
Evaluacija voditelja programa

kola______________________
Razred____________________ Broj uenika u razredu:_______
Broj prisutnih uenika po radionici: 1)______ 2)______ 3)______ 4)______
59
Molimo Vas da za svaku od radionica procijenite sljedee:
Radionica 1
Nimalo Izuzetno
Koliko je radionica bila:
2. Korisna 1 2 3 4 5
3. Naporna 1 2 3 4 5
4. Primjerena dobi uenika 1 2 3 4 5
5. Dosadna 1 2 3 4 5
Radionica 2
Nimalo Izuzetno
2. Korisna 1 2 3 4 5
3. Naporna 1 2 3 4 5
5. Dosadna 1 2 3 4 5
Radionica 3
Nimalo Izuzetno
2. Korisna 1 2 3 4 5
3. Naporna 1 2 3 4 5
5. Dosadna 1 2 3 4 5
Radionica 4
Nimalo Izuzetno
2. Korisna 1 2 3 4 5
3. Naporna 1 2 3 4 5
5. Dosadna 1 2 3 4 5
60
Koje sadraje ocjenjujete najuinkovitijima (tj. mislite da su najbolje postigli cilj koji su imali)?
_______________________________________________________________________________
Koje sadraje ocjenjujete najzanimljivijim uenicima?

_______________________________________________________________________________
Koje sadraje ocjenjujete neuinkovitima (tj. mislite da nisu postigli cilj koji su imali)?
_______________________________________________________________________________
Koje sadraje ocjenjujete dosadnim uenicima?

_______________________________________________________________________________
Treba li izbaciti neke aktivnosti ako da, koje?

_______________________________________________________________________________
Treba li dodati neke aktivnosti ako da, koje?

_______________________________________________________________________________
Je li vrijeme bilo dobro predvieno, tj. jeste li u nekim aktivnostima imali previe ili premalo
vremena (ako da, u kojima je bilo premalo, a u kojima previe)?
_______________________________________________________________________________
Jesu li radionice primjerene dobi uenika?
_______________________________________________________________________________
61
Zakljuak
Rad na ovom priruniku i projektu kroz koji je osmiljen program je bio nadahnjuju i pouan za
autorice samog prirunika. Pratei kako metodika pravila tako i specifinosti podruja prevencije
vrnjakog nasilja, s posebnim naglaskom na vrnjako nasilje koje se odvija preko interneta,
stvorile smo nastavni prirunik koji e biti dio nastavnih materijala za studente izbornog kolegija.
Nadamo se da e to biti i koristan materijal za sve nastavnike i strune suradnike zainteresirane za
provoenje preventivnih programa u osnovnim i srednjim kolama. Prirunik smo nastojale
prirediti kao gotove materijale koji se, uz vrlo jednostavnu pripremu, mogu provesti na satovima
razrednika. Vjerujemo da e nekim drugim strunjacima i znanstvenicima ovo biti inspiracija za
izradu slinih nastavnih prirunika s ciljem prevencije drugih rizinih ponaanja.
Posebno se zahvaljujemo suradnicima iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Osijek s

kojima smo provodili projekt Ne e-nasilju. Jedan od ishoda tog projekta je i ovaj prirunik, a
evaluacija projekta nam je izuzetno pomogla da prirunik doradimo. Dodatni materijal na koji
upuujemo u provoenju druge radionice su filmovi koji se mogu nai na sljedeim poveznicama:
Prihvaanje i traenje prijateljstava na internetu: https://www.youtube.com/watch?v=IYvkyg_J5J4
Dijeljenje fotografija na internetu: https://www.youtube.com/watch?v=wTW0NeUSSWY
Susret s nepoznatom osobom: https://www.youtube.com/watch?v=0JeSnRb5ELg
Lano predstavljanje: https://www.youtube.com/watch?v=uOhjBmF94i0
Prirunik koji sada objavljujemo iskusni struni suradnici mogu prilagoavati svojim
uenicima, studenti mogu pomou njega stjecati svoja struna iskustva, a mi, kao njegove
autorice, ekamo povratne informacije i jednih i drugih kako one one pohvalne, tako i one koje e
biti poticaj za doradu sljedeih izdanja ovog prirunika.
62
Literatura
Aftab, P. (2013). What is cyberbullying? Preuzeto 19. kolovoza 2015. s

https://www.linkedin.com/ pulse/what-cyberbullying-parry-aftab
Cassidy, W., Jackson, M., & Brown, K. N. (2009). Sticks and stones can break my bones, but how
can pixels hurt me? Students experiences with cyber-bullying. School Psychology
International, 30(4), 383-402.
Chisholm, J. F., & Day, S. K. (2013). Current trends in cyberbullying. Journal of Social Distress
and the Homeless, 22(1), 35-57.
etin, B., Yaman, E., & Peker, A. (2011). Cyber victim and bullying scale: A study of validity and
reliability. Computers & Education, 57(4), 2261-2271.
DeHue, F., Bolman, C., & Vllink, T. (2008). Cyberbullying: Youngsters' experiences and
parental perception. CyberPsychology & Behavior, 11(2), 217-223.
Erdur-Baker, . (2010). Cyberbullying and its correlation to traditional bullying, gender and
frequent and risky usage of internet-mediated communication tools. New Media & Society,
12(1), 109-125.
Fu, K. W., Chan, C. H., & Ip, P. (2014). Exploring the relationship between cyberbullying and
unnatural child death: an ecological study of twenty-four European countries. BMC
pediatrics, 14(1), 195.
Kazneni zakon (2011). Narodne novine, 125/11.
Kowalski, R. M., & Limber, S. P. (2013). Psychological, physical, and academic correlates of
cyberbullying and traditional bullying. Journal of Adolescent Health, 53(1), S13-S20.
Li, Q. (2007). New bottle but old wine: A research of cyberbullying in schools. Computers in
human behavior, 23(4), 1777-1791.
Mishna, F., Cook, C., MacFadden, R., Saini, M., & Wu, M. J. (2009). Interventions for children,
youth, and parents to prevent and reduce cyber abuse. Campbell Systematic Reviews, 5(2).
Slonje, R., Smith, P. K., & Frisn, A. (2013). The nature of cyberbullying, and strategies for
prevention. Computers in Human Behavior, 29(1), 26-32.
63
Snakenborg, J., Van Acker, R., & Gable, R. A. (2011). Cyberbullying: Prevention and
intervention to protect our children and youth. Preventing School Failure: Alternative
Education for Children and Youth, 55(2), 88-95.
incek, D., urakovi, S. J., Antolovi, A., & ia, I. (2014). Internet violence among high-
school students in Vinkovci. Paper presented at 11th Alps Adria Conference in Pecs,
Hungary.
Willard, N. (2006). Cyberbullying and cyberthreats. Eugene, OR: Center for Safe and Responsible
Internet Use.
Zakon o sudovima za mlade (2011). Narodne novine, 84/11.
64

Prirucnik Za Prevenciju Nasilja Preko Interneta

Enviado por

Dados do documento

Direitos autorais

Formatos disponíveis

Compartilhar este documento

Compartilhar ou incorporar documento

Opções de compartilhamento

Você considera este documento útil?

Este conteúdo é inapropriado?

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

Prirucnik Za Prevenciju Nasilja Preko Interneta

Enviado por

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

Filozofski fakultet Osijek

Prirunik za voditelje programa prevencije nasilja

doivljavali pokazivali su najnepovoljnije obrasce (najvie razine anksioznosti i depresivnosti,

zasnovan je na najsuvremenijim znanstvenim spoznajama o bitnim karakteristikama i initeljima koji

Ana Antolovi Kristina Kruli Sandra Vukovi

1. osvijeste prednosti i rizike koritenja interneta te pozitivne i potencijalne negativne

4. organiziraju aktivnosti u koli i lokalnoj zajednici u svrhu promicanja sigurnih ponaanja

posljedicama takvih aktivnosti, pa i da saznaju o zakonskim posljedicama takva

originalnih radionica). Sukladno preporukama, naglaavamo da je mogue odabrati i drukiji

Prednosti i rizici ponaanja na internetu

Cilj: osvijestiti prednosti i rizike koritenja interneta te pozitivne i potencijalne negativne

1. osvijestiti rairenost koritenja interneta i drutvenih mrea

4. osvijestiti koje informacije dijelimo s drugima i na koji nain

scenariji s priama (Pria o Marku i Ani)

radni list Pitanja (primjerak za svakog uenika)

1. Uvodna aktivnost: Internet i mi 5 minuta

Cilj: osvijestiti rairenost koritenja interneta i drutvenih mrea

Tijek uvodne aktivnosti:

Sudionici sjede u krugu.

Nakon posljednje reenice, svi sjednu i s voditeljem prokomentiraju provedenu aktivnost.

Jeste li svi shvatili? Krenimo.

a) svi koji koriste Viber1 na svojim telefonima

b) svi oni koji imaju Facebook-profil na mobitelu

c) svi oni koji imaju Facebook-profil.

Ovisno o rezultatima, voditelj prokomentira.

2. Sredinja aktivnost: Prie vaih vrnjaka 35 minuta

Tijek sredinje aktivnosti:

Uenici se (prema vlastitim preferencijama) dijele na skupine od po (maksimalno) 6

Voditelj radionice proita/prezentira (pomou PowerPoint-prezentacije) svim uenicima

Radni list Pitanja sastoji se od 5 pitanja koja se odnose na prezentirane situacije,

Voditelj pomae grupama ako im neto nije jasno.

ALTERNATIVNO: Uenici u grupama usmeno odgovaraju na pitanja (iz radnog lista

1. Ponovni susret s rodbinom iz Australije

2. Prihvaanje i traenje prijateljstva s nepoznatim osobama

Ana je napunila 13 godina i napokon je doekala da moe otvoriti svoj Facebook-profil.

1. Jo ima dobrih ljudi

2. Marko vie nije Marko

Radni list Pitanja:

1. Koje su pozitivne posljedice Anina/Markova otvaranja profila na Facebooku?

Radni list Pozitivni i negativni primjeri koritenja interneta

List papira podijeljen je na dvije polovice na prvu polovicu sudionici piu/navode

3. Zavrna aktivnost: Svi smo mi dio mree 5 minuta

Cilj: osvijestiti koje informacije dijelimo s drugima i na koji nain

Tijek zavrne aktivnosti:

Klupko doe do svih uenika (jednom) dok se ne vrati voditelju.

Voditelj osvjetava uenike o podjeli informacija na internetu.

2. Koje su negativne posljedice Anina otvaranja profila na Facebooku?

3. Zato je Ana eljela otvoriti Facebook-profil?

4. to se promijenilo u Aninu ivotu nakon to je otvorila Facebook-profil?

5. O emu Ana treba voditi rauna pri koritenju Facebook-profila?

Pozitivni primjeri koritenja interneta Negativni primjeri koritenja interneta

Upoznavanje uzroka, oblika i posljedica e-nasilja i rizinih ponaanja na internetu

Idi, vidi, upoznaj... e-nasilje prepoznaj!

Cilj: prepoznati i razumjeti rizina ponaanja na internetu i e-nasilje

1. navesti oblike rizinih ponaanja na internetu

2. prepoznati uzroke i (emocionalne) posljedice rizinih ponaanja na internetu i e-nasilja

3. predloiti naine izbjegavanja rizinih ponaanja na internetu i e-nasilja ili smanjivanja

4. povezati dobivene spoznaje s vlastitim iskustvima

4 lista A3-papira s vodenim igom grupe i pitanjima za glavnu aktivnost

neprozirna vreica, kutija ili koara iz koje uenici izvlae znakove

A3-plakat sa slikom monitora

paketi post-ita (ljepljivih papiria u boji)

primjerak pria za voditelje radionica (inaica bez filma)

Uvodna aktivnost: Moj znak moja grupa 5 minuta