HUMAN RIGHTS PAPERS

Paper 16

SARAJEVSKI OTVORENI CENTAR

AGENCIJA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA BIH

autor i autorica:
Inela Hadi
Vladana Vasi
Saa Gavri
Goran Selanec
Adrijana Hanui
Emina Bonjak
Samra Filipovi-Hadiabdi

Sarajevo, avgust 2015.

ISSN 2203-6079

www.soc.ba
www.arsbih.gov.ba

Ka efikasnoj zatiti od diskriminacije:

PRIJEDLOG ZA IZMJENE I
DOPUNE ZAKONA O ZABRANI
DISKRIMINACIJE BIH
Zajedniki prijedlog Agencije za ravnopravnost
spolova BiH i Sarajevskog otvorenog centra
 PRIJEDLOG ZA IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O ZABRANI DISKRIMINACIJE BIH

UVOD1

Primjenom Zakona o zabrani diskriminacije BiH (ZZD) od njegovog donoenja 2009.

godine primjeeni su njegovi odreeni nedostaci i propusti koji su u praksi doveli do rijetke i
neujednaene primjene ovog zakona. Takoe, Zakon o zabrani diskriminacije BiH nije usklaen
sa pravnim poretkom Evropske unije (EU). Usklaivanje pravnog poretka BiH, u ovom sluaju
antidiskriminacijskog zakonodavstva, sa pravnim poretkom EU, predstavlja jedan od uslova za
lanstvo BiH u Evropskoj uniji. BiH je u okviru Struktuisanog dijaloga za pravosue (2014) te na
sjednici Privremenog odbora (Ugovor o stabilizaciji i pridruivanje, zasjedanje 2013.) od strane
Evropske komisije eksplicitno pozvana da ovaj zakon usaglasi sa evropskom pravnom steevinom.
S tim u vezi javila se potreba organizacija civilnog drutva da ukau i predloe odreena rjeenja
po pojedinim lanovima zakona. Kroz zajedniki rad Agencije za ravnopravnost spolova BiH,
Sarajevskog otvorenog centra i naih saradnika/ca nastao je ovaj dokument2.

Napominjemo da e Evropska komisija pristupne pregovore ocjenjivati prema

usklaenosti dravnih pravnih akata, meu kojima je i antidiskriminacijsko zakonodavstvo,
sa: antidiskriminacijskim odredbama osnivakih ugovora, antidiskriminacijskim direktivama i
relevantnim odlukama Suda Evropske unije.

Odredbe od direktnog znaaja za antidiskriminacijsku zatitu nalazimo u dva kljuna ugovora

Unije: Ugovoru o funkcionisanju Evropske unije (UFEU, Treaty on the Functioning of the European
Union) i Ugovoru o Evropskoj Uniji (UEU, Treaty on the European Union)3. Tako UFEU u lanu
9. i UEU u lanu 3. propisuju da pri utvrivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti Unija
posebnu panju posveuje borbi protiv drutvene iskljuenosti i suzbijanju diskriminacije. UFEU
ovu obavezu u lanu 10. konkretizira, te Uniju obavezuje da se, pri definisanju i primjeni svojih
politika i aktivnosti, ona treba boriti protiv diskriminacije na osnovu spola, rasnog ili etnikog
porijekla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi i seksualne orijentacije. Zabranu diskriminacije
ekplicitno tematizuje i Povelja Evropske Unije o osnovnim pravima (Povelja, Charter of
Fundamental Rights of the European Union). Tako lan 21. Povelje4 zabranjuje diskriminaciju na
osnovu spola, rase, boje koe, etnikog ili socijalnog porijekla, genetskih karakteristika, jezika,
vjeroispovjesti ili uvjerenja, politikog ili bilo kog drugog miljenja, pripadnosti nacionalnoj
manjini, imovinskog stanja, roenja, invalidnosti, starosne dobi ili seksualne orijentacije, a lan
23. sadri posebnu odredbu kojom izriito garantuje jednakost ena i mukaraca ime jasno
navodi kako garancija jednakosti ukljuuje i mogunost uvoenja mjera pozitivne akcije.

Od praktinog znaaja za sam Zakon o zabrani diskriminacije su antidiskriminacijske

direktive, koje detaljno i eksplicitno definiu obaveze drava lanica, a samim time i buduih
drava lanica, kada govorimo o usklaivanju sa istim. Radi se o sljedeim direktivama:
- Direktiva Vijea 2000/78/EZ od 27. novembra 2000. o uspostavi okvira za jednak
tretman na podruju zapoljavanja i odabira zvanja (SL L 303, 2.12.2000.),
- Direktiva Vijea 2000/43/EZ od 29. juna 2000. o primjeni naela ravnopravnosti osoba
bez obzira na njihovo rasno ili etniko porijeklo (SL L 180, 19.7.2000.),

1 Ovaj dokument se zasniva na analizi Usklaivanje Zakona o zabrani diskriminacije BiH sa pravnom steevinom EU.
Struna analiza usklaenosti, autorice Tene imonovi Einwalter (zamjenica Puke pravobraniteljice RH) i autora
Gorana Selanca (zamjenik Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova RH), koju je Sarajevski otvoreni centar objavio
u martu 2015. godine u ediciji Human Rights Papers, Paper 9. Analiza je dostupna na engleskom i BHS jeziku: http://
soc.ba/uskladivanje-zakona-o-zabrani-diskriminacije-bih-sa-pravnom-stecevinom-eu/
2 Ove amandmane treba shvatiti kao prijedlog, ali nikako kao finalne i adekvatno nomotehniki ureene pravne norme.
3 Zvanine verzije ugovora dostupne su na: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=celex:12012E/TXT i
http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=celex:12012M/TXT
4 Povelja je dostupna na: http://www.europarl.europa.eu/charter/pdf/text_en.pdf

Human Rights Paper, Paper 16

2 Sarajevski otvoreni centar; ekalua 16, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; +387 (0) 33 551 000; office@soc.ba
 PRIJEDLOG ZA IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O ZABRANI DISKRIMINACIJE BIH

- Direktiva Vijea 2004/113/EZ od 13. decembra 2004. kojom se primjenjuje naelo

ravnopravnosti mukaraca i ena u mogunosti dobivanja i nabavke roba, odnosno
pruanja usluga (SL L 373/37, 21.12.2004.),
- Direktiva 2006/54/EZ Evropskog parlamenta i Vijea od 5. jula 2006. o provedbi naela
jednakih mogunosti i jednakoga tretiranja mukaraca i ena u pitanjima zapoljavanja
i obavljanja zanimanja (SL L 204/23, 26.7.2006.)

Predloene izmjene i dopune Zakona o zabrani diskriminacije BiH ukljuuju obaveze iz EU

pravnog poretka i drugih meunarodnih akata, te pored toga unapreuju druge nedostatke koji
jesu ili bi mogli nepovoljno uticati na efikasnost zatite od diskriminacije.

Human Rights Paper, Paper 16

3 Sarajevski otvoreni centar; ekalua 16, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; +387 (0) 33 551 000; office@soc.ba
Zakon o zabrani diskriminacije BiH Prijedlog izmjene i dopune Obrazloenje prijedloga
2009 Zakona o zabrani diskriminacije BiH
GLAVA I OPE ODREDBE

lan 1.
(1) Ovim zakonom uspostavlja se okvir za
ostvarivanje istih prava i mogunosti svim
licima u Bosni i Hercegovini i ureuje sistem
zatite od diskriminacije.
(2) U skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i
meunarodnim standardima koji se odnose na
ljudska prava i osnovne slobode, ovim zakonom
utvruju se odgovornosti i obaveze
zakonodavne, sudske i izvrne vlasti u Bosni i
Hercegovini, kao i pravnih lica i pojedinaca koji
vre javna ovlaenja (u daljnjem tekstu:
nadlene institucije Bosne i Hercegovine), da
svojim djelovanjem omogue zatitu,
promovisanje i stvaranje uslova za jednako
postupanje.
Iza lana 1. dodati lan 1a. koji glasi: U zakonu se uvodi odredba o rodnoj neutralnosti termina. Rijei i pojmovi
lan 1a. (Rodna neutralnost termina) koji imaju rodno znaenje, nezavisno da li su koriteni u mukom ili
Izrazi koji su radi preglednosti dati u jednom enskom rodu, odnose se jednako na muki i enski rod.
gramatikom rodu bez diskriminacije se odnose i na Obaveza uvoenja ovog lana u zakon proizilazi iz lana 44a. Jedinstvenih
mukarce i na ene. pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH.

Iza lana 1a. dodati lan 1b. koji glasi: Umjesto u samom tekstu zakona, lan 1b. ve na samom poetku zakona
lan 1b. (Definicija termina) uvodi skraene nazive za tri kljuna termina koji se koriste kroz cijeli zakon.
U ovom zakonu termin:
a) Institucija ombudsmena oznaava Instituciju
ombudsmena za ljudska prava Bosne i
Hercegovine,
b) javna tijela oznaava sve institucije, organe,
tijela, ustanove i sve druge institucije vlasti u
Bosni i Hercegovini (dravne, entitetske, Brko
Distrikta BiH, kantonalne, gradske, optinske,
kao i druga pravna lica koja obavljaju javne
ovlasti),
c) Ministarstvo oznaava Ministarstvo za
ljudska prava i izbjeglice BiH.

4
 lan 2. se mijenja i glasi:
lan 2. lan 2.
(1) Diskriminacijom, u smislu ovog zakona, (Definicija diskriminacije i osnove na temelju
smatrae se svako razliito postupanje, kojih je zabranjena diskriminacija)
ukljuujui svako iskljuivanje, ograniavanje (1) Diskriminacijom u smislu ovog zakona nedostaci uklonili, predlae se ukidanje teksta postojeeg stava 2.
ili davanje prednosti utemeljeno na stvarnim ili smatrae se svako razliito postupanje, ukljuujui
pretpostavljenim osnovama prema bilo kojem svako iskljuivanje, ograniavanje ili davanje
licu ili grupi lica na osnovu njihove rase, boje prednosti utemeljeno na stvarnim ili
koe, jezika, vjere, etnike pripadnosti, pretpostavljenim osnovama prema bilo kojem licu
nacionalnog ili socijalnog porijekla, veze s ili grupi lica, i onima koji su s njima u rodbinskoj ili
nacionalnom manjinom, politikog ili drugog drugoj vezi, kao i svaka druga okolnost koja za
uvjerenja, imovnog stanja, lanstva u sindikatu svrhu ili posljedicu ima da bilo kojem licu ili grupi
ili drugom udruenju, obrazovanja, drutvenog lica onemogui ili ugroava priznanje, uivanje ili osnova na temelju kojih je zabranjena diskriminacija. Iako lan 2. Zakona o
poloaja i pola, polnog izraavanja ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi prava, sloboda
orijentacije, kao i svaka druga okolnost koja ima i povlastica u svim oblastima javnog ivota.
za svrhu ili posljedicu da bilo kojem licu (2) Diskriminacija, u skladu sa stavom 1. ovog
onemogui ili ugroava priznavanje, uivanje ili lana, je zabranjena na sljedeim osnovama: rasa, Direktiva 2000/43/EZ zabranjuje diskriminaciju na osnovu rasnog ili
ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi prava i boja koe, nacionalno ili etniko porijeklo,
sloboda u svim oblastima javnog ivota. pripadnost nacionalnoj manjini, vjera, jezik,
(2) Zabrana diskriminacije primjenjuje se na sve politiko ili drugo uvjerenje, lanstvo u sindikatu ili
javne organe kao i na sva fizika ili pravna lica, drugom udruenju osnovanom u skladu sa
kako u javnom tako i u privatnom sektoru, u zakonom, invaliditet, genetske karakteristike,
svim oblastima, a naroito: zaposlenja, lanstva zdravstveno stanje, dob, spol, rod, interspolnost,
u profesionalnim organizacijama, obrazovanja, brani ili porodini status, trudnoa, seksualna mogue da su i dob i invaliditet njime ve obuhvaeni, u pogledu
obuke, stanovanja, zdravstva, socijalne zatite, orijentacija, rodni identitet i izraavanje, socijalni
dobara i usluga namijenjenih javnosti i javnim status, drutveno porijeklo, imovinsko stanje, ili
mjestima, te obavljanja privrednih aktivnosti i bilo koje drugo lino svojstvo.
javnih usluga.
5
Vidi: European Commission: 2005 Annual Report on Equality and Anti-Discrimination, vidi: http://ec.europa.eu/justice/discrimination/files/lawrev5_en.pdf
5
lan 2. u svojoj trenutnoj definiciji (stav 1) ne pokriva sve neophodne
osnove na kojima diskriminacija treba biti zabranjena, te ne zabranjuje
diskriminaciju na osnovu povezanosti sa licem ili grupom lica.
Postojei stav 2. regulie oblasti u kojima je diskriminacija zabranjena, to je
ve puno ire i preciznije odreeno postojeim lanom 6. Kako bi se ovi
Izmjenom stava (1) uvodi se i zabrana diskriminacije na osnovu rodbinske
ili druge povezanosti5, za razliku od dosadanje definicije, gdje se zabrana
diskriminacije na osnovu povezanosti odnosila samo na nacionalne manjine
kroz koritenje termina veze s nacionalnom manjinom.
Izmjenom stava (2) koriguje se djelimina nedoslijednost kada je rije o listi
zabrani diskriminacije BiH utvruje iroku i otvorenu listu osnova, ova lista
kao i termini koji se koriste, nisu u skladu sa direktivama Evropske unije.
Zato se predlae izmjenjena lista osnova.
etnikog porijekla, Direktiva Vijea 2000/78/EZ na osnovu seksualne
orijentacije, invaliditeta, vjere ili uvjerenja te dobi, a Direktiva 2006/54/EZ i
Direktiva 2004/113/EZ na osnovu spola (to prema praksi Evropskog suda
ukljuuje i rodni identitet i izraavanje).
Da se zakljuiti da dvije osnove iz direktiva: dob i invaliditet nisu ukljuene
u trenutni tekst zakona. Iako je zbog otvorenosti liste osnova dakako
usklaivanja ipak je nuno, radi vidljivosti i ozbiljnosti zabrane
diskriminacije temeljem ovih osnova, u lan 2. stav (2) dodati i dob i
invaliditet, kao osnove koje se izriito navode.
Nuno je dodati i seksualnu orijentaciju i rodni identitet i izraavanje kao
osnove po kojima je zabranjena diskriminacija. Pojam seksualne orijentacije
se uvodi iz razloga zato to trenutno koriteni pojmovi spolno izraavanje
ili orijentacije nisu terminoloki ispravni i kao takvi ne postoje niti se
koriste u komparativnoj pravnoj praksi. Uobiajeni termini su seksualna
orijentacija i rodni identitet.
Ostali pobrojani osnovi proizilaze iz drugih meunarodnih dokumenata te
prakse Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i Evropskog suda
pravde u Luksemburgu.
lan 21. Povelje Evropske Unije o osnovnim pravima zabranjuje
diskriminaciju na osnovu spola, rase, boje koe, etnikog ili socijalnog
porijekla, genetskih karakteristika, jezika, vjeroispovjesti ili uvjerenja,
politikog ili bilo kog drugog miljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini,
imovinskog stanja, roenja, invalidnosti, starosne dobi ili seksualne
orijentacije.
lan 26. Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima zabranjuje
diskriminaciju na osnovu: rase, boje koe, spola, jezika, vjere, politikog i
drugog miljenja, nacionalnog i drutvenog porijekla, imovinskog stanja,
stanja po roenju ili drugog stanja.
lan 14. Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama i lan 1.
Protokola br. 12 Evropske konvencije o ljudskim pravima navode sljedee
osnove: spol, rasa, boja koe, jezik, vjera, politiko ili drugo miljenje,
nacionalno ili drutveno porijeklo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina,
stanje po roenju i drugo stanje.
Druge osnove, kao to su trudnoa, proizilaze iz komparativne prakse drugih
evropskih drava.

Zakljuno moemo rei da predloena lista osnova pokriva obaveze iz

EU direktiva, ali i iroku listu drugih osnova koje proizilaze iz drugih
meunarodnih dokumenata te prakse Evropskog suda za ljudska prava
u Strazburu i Evropskog suda pravde u Luksemburgu. Na ovaj nain
Bosna i Hercegovina dobija sveobuhvatnu te pravno zasnovanu listu
osnova na temelju kojih je zabranjena diskriminacija. BiH e tako, u
poreenju sa drugim dravama Zapadnog Balkana, dobiti najbolje
definisanu listu osnova.

6
GLAVA II OBLICI DISKRIMINACIJE
lan 3.
(Oblici diskriminacije)
(1) Neposredna diskriminacija je svako razliito
postupanje po osnovama odreenim u lanu 2.
ovog zakona, odnosno svako djelovanje ili
proputanje djelovanja kada je neko lice ili
grupa lica dovedena ili je bila ili bi mogla da
bude dovedena u nepovoljniji poloaj za razliku
od nekog drugog lica ili grupe lica u slinim
situacijama.
(2) Posredna diskriminacija podrazumijeva
svaku situaciju u kojoj, naizgled neutralna
odredba, kriterijum ili praksa, ima ili bi imala
efekat dovoenja nekog lica ili grupe lica u
nepovoljan ili manje povoljan poloaj u odnosu
na druga lica.
7
lan 3. se mijenja i glasi:
lan 3.
(Oblici diskriminacije)
(1) Neposredna diskriminacija je svako razliito
postupanje po osnovama odreenim u lanu 2.
stavu (2) ovog zakona, odnosno svako djelovanje ili
proputanje djelovanja kada je neko lice ili grupa
lica dovedena ili je bila ili bi mogla da bude
dovedena u nepovoljniji poloaj za razliku od
nekog drugog lica ili grupe lica u slinim
situacijama.
(2) Posredna diskriminacija podrazumijeva svaku
situaciju u kojoj, naizgled neutralna odredba,
kriterijum ili praksa, ima ili bi imala efekat
dovoenja nekog lica ili grupe lica, po osnovama
odreenim u lanu 2. stavu (2) ovog zakona, u
nepovoljan ili manje povoljan poloaj u odnosu na
druga lica, osim ako se takva odredba, kriterijum ili
praksa mogu objektivno opravdati legitimnim
ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su
primjerena i nuna.
Zakon o zabrani diskriminacije garantuje jednakost u postupanju (lan 2.
direktive 2000/78/EC). Naelo jednakosti u postupanju sastoji se
prvenstveno od 1) garancije zabrane neposredne diskriminacije i 2) garancije
zabrane posredne diskriminacije.
Direktiva 2000/43/EC i Direktiva 2000/78/EC vrlo jasno odreuju definicije
neposredne i posredne diskriminacije.
U lan 3. stav (1) dodaju se rijei po osnovama odreenim u lanu 2. stavu
(2) ovog zakona.
Predloena odredba stava (2) predvia izmjenu definicije posredne
diskriminacije kako bi se na jasan i izriit nain dopustila mogunost da se
neuravnoteeni uinak naizgled neutralnog postupanja pokua opravdati kao
neophodan odnosno razmjeran s obzirom na vanost koju legitimni cilj,
kojem naizgled neutralno postupanje slui, ima za konkretno poslovanje.
Promjenom definicije posredne diskriminacije ovaj lan bi se usaglasio sa
deficijama posredne diskriminacije koje proizilaze iz Direktive 2000/43/EC i
Direktive 2000/78/EC.

lan 4.
(Ostali oblici diskriminacije)
(1) Uznemiravanje se smatra diskriminacijom u
svakoj situaciji u kojoj ponaanje vezano uz
jedan od navedenih osnova iz lana 2. ovog
zakona ima za svrhu ili iji je efekat povreda
dostojanstva lica i stvaranje zastraujueg,
neprijateljskog, degradirajueg, poniavajueg
ili uvredljivog ambijenta.
(2) Polno uznemiravanje je svaki oblik
neeljenog verbalnog, neverbalnog ili fizikog
ponaanja polne prirode iji je cilj ili efekat
povreda dostojanstva lica, posebno kada e se
njime stvoriti zastraujui, neprijateljski,
degradirajui, poniavajui ili uvredljiv
ambijent.
(3) Mobing je oblik nefizikog uznemiravanja
na radnom mjestu koji podrazumijeva
ponavljanje radnji koje imaju poniavajui
efekat na rtvu ija je svrha ili posljedica
degradacija radnih uslova ili profesionalnog
statusa zaposlenog.
(4) Segregacija je djelo kojim (fiziko ili
pravno) lice odvaja druga lica na osnovu jedne
od nabrojanih osnova iz lana 2. ovog zakona, u
skladu s definicijom diskriminacije sadranom u
lanu 2. ovog zakona.
(5) Izdavanje naloga drugima za vrenje
diskriminacije i pomaganje drugima prilikom
diskriminacije smatra se oblikom
diskriminacije.
(6) Podsticanje na diskriminaciju je svako
zagovaranje nacionalne, rasne ili vjerske mrnje
i zabranjeno je.
8
lan 4. mijenja se i glasi:
lan 4.
(Ostali oblici diskriminacije)
(1) Uznemiravanje je svako neeljeno ponaanje
uzrokovano nekim od osnova iz lana 2. stava (2)
ovog zakona koje ima za cilj ili stvarno predstavlja
povredu dostojanstva lica i stvaranje zastraujueg,
neprijateljskog, degradirajueg, poniavajueg ili
uvredljivog okruenja.
(2) Seksualno uznemiravanje je svaki oblik
neeljenog verbalnog, neverbalnog ili fizikog
ponaanja seksualne prirode koje ima za cilj ili
stvarno predstavlja povredu dostojanstva, a posebno
onda kada stvara zastraujue, neprijateljsko,
degradirajue, poniavajue ili uvredljivo
okruenje.
(3) Segregacija je djelo kojim (fiziko ili pravno)
lice svjesno ili nesvjesno sistemski izdvaja druga
lica u odvojene skupine na osnovu jedne od osnova
iz lana 2. stava (2) ovog zakona.
(4) Podsticanje na diskriminaciju je svako
zagovaranje nacionalne, rasne ili vjerske mrnje,
izazivanje netrpeljivosti na osnovu jezika,
politikog uvjerenja, spola, seksualne orijentacije,
rodnog identiteta i izraavanja, invaliditeta ili bilo
kojeg osnova iz lana 2. stava (2) ovog zakona.
(5) Govor mrnje je izraavanje ideja, informacija i
miljenja u sredstvima javnog informisanja kao i
publikacijama, na skupovima i mjestima dostupnim
javnosti i ispisivanje i prikazivanje poruka ili
simbola kojima se podstie mrnja ili nasilje protiv
lica ili grupe lica zbog njihovog linog svojstva ili
bilo kojeg osnova iz lana 2. stava (2) ovog zakona.
(6) Viktimizacija predstavlja svaki oblik
nepovoljnog postupanja prema licima koja su
prijavila diskriminaciju, prisustvovala ili svjedoila
diskriminaciji, odbila nalog za diskriminatornim
postupanjem, na bilo koji nain uestvovala u
postupku za zatitu od diskriminacije, pruila
Zakon o zabrani diskriminacije BiH propisuje 6 ostalih oblika diskriminacije
i to: uznemiravanje, spolno uznemiravanje, mobing, segregacija, izdavanje
naloga drugima i podsticanje na diskriminaciju. Naalost, definicije ovih
pojmova nisu u skladu sa evropskom pravnom steevinom tj. samim
direktivama i/ili komparativnom pravnom praksom. Zbog toga su
predloene izmjene definicija ostalih oblika diskriminacije.
Oblici diskriminacije uznemiravanje i seksualno uznemiravanje (stav 1. i
stav 2. ovog lana) usaglaeni su sa definicijama koje proizilaze iz Direktive
2006/54/EC. Pored toga, pojam uznemiravanja bilo je neophodno dopuniti
tako da ponaanje mora biti neeljeno od strane osobe o kojoj je rije.
Kod definicije seksualnog uznemiravanja rije spolno je zamijenjena
rjeju seksualno, imajui na umu da je to adekvatniji termin, te ustaljeni
termin koji se izmeu ostalog koristi i u samom Zakonu o ravnopravnosti
spolova BiH, lan 5.
Definicija posebnog oblika diskriminacije segregacija u stavu (3) se
jasnije i detaljnije regulie kako bi se naglasilo da segregacija ne mora biti
poinjena sa namjerom ve da radnje koje ine diskriminaciju mogu imati
posljedicu koja nije poinjena sa namjerom.
Definicija posebnog oblika diskriminacije podsticanje na diskriminaciju
u stavu (4) se jasnije i detaljnije regulie, tako da pokriva i druge osnove,
pored nacionalne, rasne i vjerske mrnje, a u skladu sa komparativnom
praksom kada govorimo o vrenju protivzakonitih djela poinjenih na
osnovu predrasude. Isto rjeenje moemo pronai u lanu 13. stavu (1)
Zakona o zabrani diskriminacije Republike Srbije.
Podsticanje na diskriminaciju nije vie stav (6) ve postaje stav (4).
Stavom (5) uvodi se novi oblik diskriminacije: govor mrnje, a po uzoru na
definiciju iz lana 11. Zakona o zabrani diskriminacije Republike Srbije.
Ova odredba se pokazala kao jako efikasna norma za suzbijanje govora
mrnje nad manjinskim skupinama, to potvruju i izvjetaji i preporuke
Poverenice za ravnopravnost Republike Srbije.
Stavom (6) se viktimizacija definie kao oblik diskriminacije. Okvirna
direktiva (2000/78/EC) drave obavezuje da uspostave efikasne mjere zatite
od viktimizacije. Miljenja smo da se to najefikasnije moe urediti ukoliko
se viktimizacija definie kao oblik diskriminacije. Prema ovom stavu, niko
ne smije biti doveden u nepovoljniji poloaj zbog toga jer je u dobroj vjeri
prijavio diskriminaciju, prisustvovao diskriminaciji, odbio nalog za
informacije ili dokumente potrebne u postupku
zatite od diskriminacije ili o diskriminatornom
postupanju u dobroj vjeri informisala javnost.
(7) Izdavanje naloga drugima za vrenje
diskriminacije i pomaganje drugima prilikom
diskriminacije smatra se oblikom diskriminacije.
(8) Diskriminacijom smatrae se i propust da se
licima sa invaliditetom, u skladu sa njihovim
specifinim potrebama omogui:
a) koritenje javno dostupnih resursa,
b) uee u javnom i drutvenom ivotu, i Stavom (8) se uvodi i jo jedna posebni oblik diskriminacije - proputanje
c) pristup radnom mjestu i odgovarajui uvjeti rada,
prilagoavanjem infrastrukture i prostora,
koritenjem opreme i na drugi nain, koji nije
nerazmjeran teret za onoga ko je to duan
omoguiti.
9
diskriminatornim postupanjem ili na bilo koji nain uestvovao u postupku
voenom povodom diskriminacije. Ova garancija titi svakog, a ne samo
direktne rtve diskriminacije. Slino rjeenje moemo pronai u lanu 7.
Zakona o suzbijanju diskriminacije Republike Hrvatske. Imajui na umu da
se viktimizacija regulie kroz ovaj lan, postojei lan 18, koji govori o
viktimizaciji, se brie (vidi dole).
Dosadanji stav (5) se preuzima i postaje stav (7), imajui na umu da ovi
oblici diskriminacije (izdavanje naloga) proizilaze iz Direktive 2000/43/EC.
razumne prilagodbe, u skladu sa Direktivom 2000/78/EC. Poseban izraz
naela jednakosti koji sasvim sigurno ne predstavljaju izuzetak ve ide ruku
pod ruku sa garancijom zabrane nejednakosti u postupanju na osnovu
invaliditeta jeste razumna prilagodba. Okvirna direktiva (2000/78/EC)
izriito navodi kako garancija razumne prilagodbe za osobe s invaliditetom
predstavlja garanciju potivanja naela jednakosti u postupanju prema ovoj
drutvenoj skupini. Drugim rijeima, razumna prilagodba nije izuzetak od
pravila koju treba tumaiti i primjenjivati iskljuivo u mjeri koja je strogo
neophodna kako bi se ostvario neki cilj koji doputa odstupanje od vaeeg
standarda. Razumna prilagodba jeste pravilo. U nekim dravama lanicama
EU, proputanje razumne prilagodbe se u dravnom zakonodavstvu definira
kao oblik diskriminacije, a kod kojeg dolazi do diskriminacije neinjenjem
odnosno proputanjem. Prema Okvirnoj direktivi (2000/78/EC) razumna
prilagodba predstavlja obavezu poslodavca da u sluajevima kada je to
potrebno, s obzirom na invaliditet konkretne osobe, poduzme odgovarajue
mjere kojima e toj osobi osigurati pristup, uestvovanje ili napredovanje u
radnom odnosu ili strunom osposobljavanju osim ako e mu takva obaveza
nametnuti nerazmjeran teret za njegovo poslovanje. Mjere za koje je mogue
ostvariti podrku unutar okvira nacionalne politike jednakosti osoba s
invaliditetom nee se smatrati nerazmjernim optereenjem ako je duan isto
omoguiti. lan 4. Zakona o suzbijanju diskriminacije Republike Hrvatske
na slian nain ureuje ovo pitanje.
Dosadanji stav (3) mobing se brie iz ovog lana.
Mobing se vezuje za proces rada, a ne specifina lina svojstva rtve
(osnove diskriminacije) ili njenu pripadnost nekoj iroj grupi. Mobing se
svodi na posljedicu sistemskog postupanja prema radniku/ci kojim se tu
osobu eli poniziti unutar radnog okruenja, izolovati ili iskljuiti iz istog.
Uznemiravanje kao oblik diskriminacije je iri i drutveno ozbiljniji oblik
nepovoljnog postupanja koje mora biti uslovljeno pripadnou osobe

Iza lana 4. dodaje se lan 4a. koji glasi:
lan 4a. (Tei oblici diskriminacije)
(1) Teim oblikom diskriminacije smatrae se
diskriminacija poinjena prema odreenom licu ili
grupi lica po vie osnova iz lana 2. stava (2) ovog
zakona (viestruka ili ukrtena diskriminacija),
diskriminacija poinjena vie puta (ponovljena
diskriminacija), diskriminacija koja se ini u duem
vremenskom periodu (produena diskriminacija) ili
koja posljedicama posebno teko pogaa rtvu
diskriminacije.
(2) Sud e voditi rauna o okolnostima iz stava (1)
ovoga lana pri utvrivanju visine naknade tete te
pri odmjeravanju kazne za prekraje utvrene ovim
zakonom.
6
Odlinu analizu ovog pitanja ponudila je Analitika Centar za drutvena istraivanja: http://www.analitika.ba/bs/publikacije/regulacija-mobinga-u-bosni-i-hercegovini-u-
kontekstu-zakona-o-zabrani-diskriminacije
10
odreenoj drutvenoj grupi koja se tradicionalno nalazi u nepovoljnijem
poloaju unutar konkretnog drutva. Stoga, dok diskriminacija obuhvata sve
oblasti drutvenog ivota i sve aktivnosti pojedinca, mobing se samo odnosi
na proces rada.
Iz toga proizilazi neophodnost posebne regulacije ove materije.
Treba se detaljno razmotriti mogunost da se ovo pitanje uredi posebnom
glavom ovog zakona, posebnim zakonom na dravnom nivou ili da se uredi
(radnim) zakonodavstvom entiteta.
Sva ova rjeenja imaju svoje prednosti i mane.
Zakoni koji reguliu oblast zabrane diskriminacije u Hrvatskoj i Srbiji ne
pokrivaju pitanje mobinga6. Srbija je pitanje mobinga uredila posebnim
zakonom.
Dosadanjim tekstom Zakona o zabrani diskriminacije se ne propisuju tei
oblici diskriminacije.
lanom 4a, po uzoru na komparativno rjeenje iz Zakona o suzbijanju
diskriminacije Republike Hrvatske (lan 6.) i Zakona o zabrani
diskriminacije Republike Srbije (lan 13.) uvode se tei oblici diskriminacije
koji e znaiti oteavajuu okolnost pri procjeni diskriminacije kao i samom
srazmjeru izreene kazne. Cilj je zatita osoba koje su izuzetno podlone
diskriminaciji kao to su npr. Romkinje koje potencijalno nisu
diskriminirane samo zbog pripadnosti nacionalnoj manjini, ve i zbog toga
jer su ene (diskriminacija na osnovu spola/roda). Ono to takve osobe ini
posebno ranjivima je injenica da se vrlo esto nalaze u podreenom
poloaju unutar svoje drutvene skupine zbog istovremene pripadnosti
drugoj skupini. tovie, zbog tetnih posljedica koje takvo postupanje ima u
stvarnom ivotu, vjerovatnost da osoba koja se uputa u nepovoljno
postupanje prema vie osnova nije svjesna ili nije mogla biti svjesna je
znaajno manja od situacije u kojoj je nepovoljno postupanje ogranieno
samo na jednu osnovu. Slino vai i za druge viestruko marginalizirane
drutvene podgrupe.

lan 5.
(Izuzeci od principa jednakog postupanja)
Zakonske mjere i radnje nee se smatrati
diskriminacijskim kada se svode na nepovoljno
razlikovanje ili razliito postupanje ako su
zasnovane na objektivnoj i razumnoj
opravdanosti. Sljedee mjere nee se smatrati
diskriminacijskim kada se njima ostvaruje
legitiman cilj i ako postoji razuman odnos
proporcionalnosti izmeu sredstava koja se
koriste i cilja koji se nastoji realizovati i kada:
a) proizlaze iz sprovoenja ili donoenja
privremenih posebnih mjera osmiljenih bilo da
se sprijee ili nadoknade tete koje lica trpe, a
koje su odreene osnovima navedenim u lanu 2
ovog zakona, i to naroito za pripadnike
ugroenih grupa poput lica sa invaliditetom,
pripadnika nacionalnih manjina, ena, trudnica,
djece, omladine, starijih lica i drugih drutveno
iskljuenih lica, civilnih rtava rata, rtava u
krivinim postupcima, raseljenih lica, izbjeglica
i azilanata; odnosno da se omogui njihovo
puno uee u svim oblastima ivota;
b) su zasnovane na obiljeju koje se odnosi na
bilo koji od osnova navedenih u lanu 2. ovog
zakona kada, u ogranienim okolnostima, zbog
prirode konkretnih profesionalnih aktivnosti
koje su u pitanju ili konteksta u kojem se
izvravaju, takvo obiljeje predstavlja stvarni i
odreujui uslov u pogledu odabira zvanja. Ovaj
izuzetak e biti predmet povremenih
preispitivanja;
c) su zasnovane na razlikovanju, iskljuivanju
ili davanju prednosti u vezi sa zapoljavanjem
kao lana osoblja institucije koje se obavlja u
skladu sa doktrinama, osnovnim postavkama,
dogmama, vjerovanjima ili uenjima konkretne
11
lan 5. se mijenja i razdvaja na zasebne lanove na
sljedei nain:
lan 5.
(Izuzeci od zabrane diskriminacije)
(1) Razliito postupanje prema licima ili grupi lica
uzrokovano nekim od osnova iz lana 2. stava (2)
ovog zakona smatrae se opravdanim i doputenim
pod uslovom da je, u skladu s Ustavom, izriito
propisano zakonskim aktom, a nuno je za ouvanje
javne sigurnosti, odravanja javnog reda i
prevencije krivinih djela, zatite zdravlja te zatite
prava i sloboda drugih ljudi te istovremeno
nerazmjerno ne naruava osnovna demokratska
obiljeja pravnog poretka Bosne i Hercegovine.
(2) Razliito postupanje iz stava (1) ovog lana ni u
kom sluaju ne smije dovesti do formalne ili
stvarne diskriminacije na osnovu rasne ili etnike
pripadnosti, nacionalnog porijekla, boje koe, vjere,
spola, seksualne orijentacije i invaliditeta.
lan 5a.
(Razliito postupanje usloljeno vjerskom
pripadnou ili uvjerenjem)
(1) Razliito postupanje prema licu koje se zasniva
na nekoj od karakteristika u vezi s bilo kojom
osnovom iz lana 2. stava (2) ovog zakona ne
predstavlja diskriminaciju kada zbog prirode
odreenih profesionalnih djelatnosti ili zbog uslova
u kojima se one obavljaju takva karakteristika
predstavlja stvarni i odluujui uslov za obavljanje
odreenog zanimanja, ako je svrha opravdana, a
zahtjev proporcionalan, ali je takva praksa podlona
obavezi povremenog preispitivanja.
(2) U skladu s odredbama i vrijednostima Ustava
Bosne i Hercegovine odnosno Evropske konvencije
o ljudskim prava i osnovnim sloboda razliito
postupanje prema licima uslovljeno njihovom
vjerskom pripadnou ili uvjerenjem doputeno je u
okvirima ovog zakona iskljuivo pod sljedeim
kumulativnim uslovima:
Nain na koji trenutni tekst Zakona o zabrani diskriminacije, lan 5, ureuje
izuzetke odnosno mogunost odstupanja od garancije zabrane
diskriminacije je preirok te zahtjeva ozbiljnije izmjene u svrhu usklaivanja
sa EU direktivama. Ovdje donosimo detaljno obrazloenje.
Svaka direktiva doputa i odreene izuzetke, pri emu, za razliku od
Direktive 2006/54 ili Direktive 2000/43, Direktiva 2000/78 propisuje najire
mogunosti odstupanja od garancije jednakosti u postupanju.
Direktiva 2000/78 tako dozvoljava dravama lanicama da zakonima
propiu mjere koje se u demokratskim drutvima smatraju neophodnima u
svrhu javne sigurnosti, ouvanja javnog reda i spreavanja krivinih djela,
ouvanje zdravlja te zatite prava i sloboda drugih. Tako iroko postavljena
izuzea oigledno su preuzeta iz Evropske konvencije o ljudskim prava i
specifina su za Direktivu 2000/78 te kao takva nisu primjenjiva u podruju
ravnopravnosti spolova odnosno etnike i rasne ravnopravnosti.
Direktiva 2006/54, Direktiva 2000/43 i Direktiva 2000/78 doputaju bona
fide kvalifikacije tj. upotrebu nedozvoljenih kriterija razlikovanja onda kada
s obzirom na prirodu radnog zadatka ili kontekst u kojem se zadatak obavlja
taj kriterij predstavlja stvarni i odluujui faktor za uspjeno ispunjenje
konkretnog zadatka pod uslovom da je zadatak legitiman odnosno da je
upotreba kriterija razmjerna cilju koji se zadatkom eli ostvariti.
Meutim, Direktiva 2000/78 doputa dravama lanicama da zadre
zakonske propise koji su u trenutku donoenja direktive bili na snazi ili koji
su izglasani nakon stupanja direktive na snagu, ali ozakonjuju praksu koja je
postojala u trenutku stupanja direktive na snagu, a koji vezano uz radne
aktivnosti u crkvama odnosno javnim ili privatnim organizacijama ije se
djelovanje temelji na etosu utemeljenom na religijskom ili vjerskom
uvjerenju te doputaju razliito postupanje uslovljeno religijskim ili vjerskim
uvjerenjem, pod uslovom da uzimajui u obzir etos konkretne organizacije i
s obzirom na prirodu konkretnih aktivnosti odnosno kontekst u kojem se one
obavljaju. Takvo razlikovanje predstavlja stvarni, legitimni i opravdani
kriterij zapoljavanja. Direktiva 2000/78 doputa takvim organizacijama da
od svojih zaposlenika zahtijevaju da se prema njenom religijskom ili
vjerskom etosu odnose u dobroj vjeri i s potovanjem. Takoe, specifini
izuzetak doputen ovom direktivom odnosi se na postupanje na osnovu dobi.
Direktiva 2000/78 izriito doputa dravama lanicama da propiu kako
razliito postupanje na osnovu dobi nee predstavljati povredu garancije
jednakosti u postupanju ako je u okolnostima nacionalnog prava ono
razumno i objektivno opravdano legitimnim ciljem - ukljuujui legitimnu
politiku zapoljavanja, ciljeve unapreivanja trita rada, ciljeve strunog
osposobljavanja - te ako su sredstva namijenjena ostvarenju tog cilja
vjeroispovijesti ili vjere, s obzirom da je
razlikovanje, iskljuenje ili davanje prednosti
izvreno savjesno kako ne bi dolo do povrede
vjerskih osjeanja pripadnika te vjeroispovijesti
ili te vjere;
d) odreuju maksimalnu starosnu dob
najprimjereniju za prekid radnog odnosa i
odreuju starosnu dob kao uslov za
penzionisanje;
e) su zasnovane na dravljanstvu na nain
predvien zakonom;
f) su zasnovane na realizaciji razumnih
prilagoavanja s ciljem da se obezbijedi princip
jednakog postupanja u odnosu na lica s
invaliditetom. Poslodavci su stoga prema
potrebi u konkretnom sluaju duni da
preduzmu odgovarajue mjere, radi
omoguavanja da lice sa invaliditetom ostvari
pristup, uestvuje, ili napreduje u zaposlenju,
odnosno da uestvuje u obuci, ako takve mjere
ne nameu nesrazmjeran teret poslodavcu;
g) stavljanje u nepovoljniji poloaj pri
ureivanju prava i obaveza iz porodinog
odnosa kada je to odreeno zakonom, a posebno
s ciljem zatite prava i interesa djece, to mora
biti opravdano legitimnom svrhom, zatitom
javnog morala, kao i pogodovanju braka u
skladu s odredbama porodinih zakona;
h) prilikom zasnivanja radnog odnosa, ukljuuju
u lanstvo, te u djelovanju koje je u skladu s
naukom i poslovanjem registrovanih crkava i
vjerskih zajednica u BiH, kao i druge javne ili
privatne organizacije koja djeluje u skladu s
ustavom i zakonima, ako to zahtijevaju vjerske
doktrine, uvjerenja ili ciljevi.
12
a) kada se radi o mogunosti pristupa i
uestvovanju u profesionalnim djelatnostima
unutar vjerskih institucija i drugih organizacija
koje svojim djelovanjem, u okvirima vaeih
zakonskih normi, promoviu sistem vrijednosti
zasnovan na vjerskom ili filozofskom odnosno
nekonfesionalnom uvjerenju;
b) kada zbog prirode konkretne profesionalne
djelatnosti iz take a) ovog stava ili okolnosti u
kojima se ona obavlja kriterij vjerske pripadnosti
odnosno vjerskog, filozofskog ili
nekonfesionalnog uvjerenja predstavlja stvarni,
legitiman i opravdan uslov za obavljanje tog
zanimanja, uzimajui u obzir sistem vrijednosti te
institucije;
c) ako profesionalna djelatnost iz take a) ne
ukljuuje ekonomske aktivnosti u okvirima
trinih odnosa.
lan 5b. (Ostali oblici razliitog postupanja)
(1) Doputeno je razliito postupanju u pogledu
uslova ulaska i boravka dravljana treih zemalja i
osoba bez dravljanstva na teritoriju Bosne i
Hercegovine odnosno postupanje koje, u skladu sa
vaeim zakonskim propisima, proizlazi iz pravnog
statusa tih dravljana treih zemalja i osoba bez
dravljanstva;
(2) Potujui pravo svake osobe na porodini ivot se odnose na religijske organizacije i javne ili privatne institucije ije
u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i
Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i
osnovnim slobodama doputeno je razliito
postupanje na osnovu seksualne orijentacije u
pogledu zasnivanja branog statusa pod uslovom da
se isti ne koristi kako bi se osobama istospolne
seksualne orijentacije ograniio pristup koristima i
povlasticama vezanim uz zapoljavanje i radne
odnose, obrazovanje i struno usavravanje te uz
sistem zdravstvenog, socijalnog i penzijskog
osiguranja i zatite.
(3) Pri ureivanju prava i obaveza iz porodinih
odnosa nevezanih uz brani status iz stava (2) ovog
prikladna i nuna.
Direktiva 2000/43/EC doputa razlike u postupanju koje se zasnivaju na
dravljanstvu (lan 3, stav 2), mislei pri tome na dravljanstvo treih
drava, s obzirom da je diskriminacija na osnovu dravljanstva drava
lanica EU zabranjena primarnim pravom Evropske Unije.
Prije svega, trenutni lan 5. garanciju razumne prilagodbe definie kao
"izuzetak od principa jednakog postupanja" dok ga direktiva 2000/78 izriito
odreuje kao garanciju provoenja naela jednakosti u postupanju. Nesklad
na konceptualnom nivou predstavljae oteavajui faktor u primjeni od
strane nadlenih tijela ako zbog nieg drugog onda jer e tijela primjene
insistirati da se izuzea od osnovnog standarda moraju tumaiti "strogo" ili
"usko", to e ograniiti uinkovitost ove garancije za osobe s invaliditetom.
tovie, zahvaljujui nainu na koji je formulirana druga reenica stava 1.
lana 5, proizlazi da bi poslodavac mogao tvrditi da mjere razumne
prilagodbe naelno predstavljaju diskriminaciju osoba bez invaliditeta te
mogu biti poduzimane samo ako su razmjerne s obzirom na specifine
okolnosti i potrebe osoba bez invaliditeta koje konkuriu za isto mjesto ili
radnu povlasticu. S aspekta direktive 2000/78 takvo tumaenje predstavlja
neprihvatljivo ogranienje garancije razumne prilagodbe.
Nadalje, lan 5. definie mjere pozitivne akcije kao izuzetak od naela
jednakosti u postupanju, dok je EU antidiskriminacijske direktive odreuju
kao specifini oblik jednakosti u postupanju radi postizanja pune jednakosti
u stvarnom ivotu. Osim ove konceptualne razlike, uslovi doputenosti
mjera pozitivne akcije na kojima insistira trenutni lan 5. nisu u skladu s
onima koje je razvio Sud Evropske unije kroz svoje odluke.
Uz navedeno, lan 5. je takoe vrlo nejasan u pogledu opsega izuzetaka koji
djelovanje se zasniva na etosu zasnovanom na religijskom ili vjerskom
uvjerenju. Iz teksta lana 5. proizlazi kako je religijskim i vjerskim
institucijama postupanje u pogledu zapoljavanja doputeno nepovoljno na
osnovu religijskih ili vjerskih uvjerenja kandidata iako ono nuno ne
predstavlja "stvarni, legitimni i opravdani kriterij" zapoljavanja. tovie,
odredba lana 5. doputa religijskim i vjerskim organizacijama nepovoljno
postupanje temeljem bilo koje od nedozvoljenih osnova, a ne samo na
osnovu religijskog ili vjerskog uvjerenja. Na tvrdnju kako lan 5. ograniava
nepovoljno postupanje ove vrste uslovima "postizanja legitimnog cilja" i
"postojanjem razumnog odnosa proporcionalnosti izmeu sredstava koja se
koriste i cilja koji se nastoji realizovati", korisno je ukazati kako isti lan 5.
u svojoj taki (c) prua uputu kako su oba uslova zadovoljena "s obzirom da
je razlikovanje, iskljucenje ili davanje prednosti izvreno savjesno kako ne
lana doputeno je razliito postupanje na osnovu
seksualne orijentacije iskljuivo ako je, u skladu sa
Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom
konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim
slobodama, takvo postupanje u potpunosti
usklaeno sa zahtjevima koji proizlaze iz zatite
osnovnog prava svake osobe na porodini ivot te
ako se porodini status na bilo koji nain ne koristi
kako bi se osobama istospolne seksualne
orijentacije ograniio pristup koristima i
povlasticama vezanim uz zapoljavanje i radne
odnose, obrazovanje i struno usavravanje te uz
sistem zdravstvenog, socijalnog i penzijskog
osiguranja i zatite.
(4) Razliito postupanje na osnovu dobi bie
doputeno ako je ta razlika objektivno i razumno
opravdana legitimnim ciljem, ukljuujui legitimnu
politiku zapoljavanja, trite rada i strukovno
obrazovanje te ako su naini ostvarivanja tog cilja
primjereni i nuni, a posebno ako se odnosi na:
a) postavljanje posebnih uslova za pristup
zapoljavanju i strunom osposobljavanju, za
zapoljavanje i obavljanje zanimanja, ukljuujui
uslove u pogledu otkaza i naknada za rad, za
mlada lica, starije radnike i lica koja su duna
brinuti o drugima, radi poticanja njihove
strukovne integracije ili osiguranja njihove
zatite;
b) odreivanje minimalnih uslova u pogledu
dobi, radnog iskustva ili godina provedenih u
slubi za pristup zapoljavanju ili odreenim
prednostima vezanim uz zapoljavanje;
c) odreivanje najvie dobi za zapoljavanje, koja
se zasniva na zahtjevima obuke za odreeno
radno mjesto ili na potrebi postojanja razumnog
razdoblja zaposlenja prije penzionisanja.
(5) Razliito postupanje propisano zakonom u
pogledu penzijske dobi za ene i mukarce bie
doputeno u okvirima ovog zakona ako je ta razlika
objektivno i razumno opravdana legitimnim ciljem,
a posebno uzimajui u obzir injenicu da ene uz
13
bi dolo do povrede vjerskih osjeanja pripadnika te vjeroispovijesti ili te
vjere". S obzirom da u pogledu zapoljavanja odredba lana 5. take (c)
omoguava religijskim ili vjerskim organizacijama gotovo nesputanu
diskriminaciju na osnovu bilo kojeg od osnova koje direktiva 2000/78
propisuje, ona je nepomirljiva sa zahtjevima koji proizlaze iz te direktive.
Isto vrijedi i za odredbu lana 5. take (h).
Navedenim odredbama treba dodati i odredbu lana 5. taka (g) koja po
uzoru na hrvatski Zakon o suzbijanju diskriminacije doputa nepovoljno
postupanje temeljem bilo koje naelno nedozvoljene osnove "pri ureivanju
prava i obaveza iz porodinog odnosa kada je to odreeno zakonom, a
posebno s ciljem zatite prava i interesa djece, to mora biti opravdano
legitimnom svrhom, zatitom javnog morala, kao i pogodovanju braka u
skladu s odredbama porodinih zakona". S aspekta EU prava, ovakva
formulacija nee biti problematina samo pod uslovom da se njom u
pogledu pristupa bilo kojoj povlastici iz regulatorne nadlenosti EU (radna
prava, penzija, socijalna zatita, pristup trinim robama i uslugama) niti na
koji nain ne pokuava opravdati nepovoljno postupanje uslovljeno nekom
od osnova koje uivaju posebnu antidiskriminacijsku zatitu u EU pravnom
poretku kao to su npr. etnika pripadnost, spol ili seksualna orijetacija pod
izgovorom zatite porodice i djece. tovie, s aspekta direktive 2000/78
zatita (heteroseksualnog) braka niti na koji nain ne moe opravdati
nepovoljno postupanje u pogledu pristupa koristi iz radnog odnosa prema
osobama koje se nalaze u istospolnim stabilnim emocionalnim zajednicama.
S obzirom da je odredba usvojena po hrvatskom uzoru, korisno je uputiti na
razvoj dogaaja u Hrvatskoj u kojoj je nedavno usvojen Zakon o ivotnom
partnerstvu osoba istog spola kojim je hrvatsko zakonodavstvo do kraja
usklaeno sa zahtjevima koji proizlaze iz direktive 2000/78 i nedavnih
odluka Suda Evropske unije u Luksemburgu.
Uzimajui sve ovo u obzir, postojei lan 5. je detaljno preformulisan te
su njegove odredbe podijeljenje u lanove 5, 5a, 5b, 5c. i 5d. Na ovaj
nain Bosna i Hercegovina bi u cijeloj regiji dobila najbolju regulaciju
kada govorimo o izuzeima, razliitom postupanju i mjerama za
promociju stvarne jednakosti.
profesionalne obaveze za koje odgovaraju na tritu
rada preuzimaju i dio odgovornosti za brigu i njegu
unutar porodice, posebno djece, starijih i nemonih
te e biti podlono povremenom preispitivanju i
postepenom izjednaavanju.

lan 5c.
(Mjere promocije jednakih mogunosti)
(1) Mjere promocije jednakih mogunosti
predstavljaju specifine pogodnosti uslovljene
nekim od osnova iz lana 2. stava (2) ovog zakona
kojima se licima koja pripadaju drutvenoj grupi
koja se tradicionalno ili due vrijeme nalazi u
nepovoljnom poloaju u drutvu omoguava
ravnopravno sudjelovanje u javnom ivotu,
otklanjaju postojee neravnopravnosti ili im se
osiguravaju prava u kojima su ranije bili uskraeni.
(2) Mjere promocije jednakih mogunosti se uvode
privremeno s ciljem osiguravanja potpune i stvarne
drutvene ravnopravnosti konkretne drutvene
grupe i ne predstavljaju diskriminaciju u okvirima
ovog zakona ako kumulativno zadovoljavaju
sljedee uslove:
a) kada postoji znaajna podzastupljenost lica
koja pripadaju odreenoj drutvenoj grupi s tim
da se prag znaajne podzastupljenost u pogledu
pristupa ili koritenja konkretne koristi, prilike,
povlastice ili dobra odreuje od sluaja do sluaja
uzimajui u obzir zastupljenost konkretne grupe u
cjelokupnom stanovnitvu;
b) ako je sposobna pridonijeti uklanjanju ili
ublaavanju uzroka koji dovodi do znaajne
podzastupljenosti iz take a) ovog stava;
c) ako je nakon provedene objektivne i
nepristrasne procjene kandidata koji konkuriu za
konkretnu korist, priliku, povlasticu ili dobro
kojem se utvrdilo da najbolji kandidati iz
nadzastupljene i podzastupljene grupe
podjednako zadovoljavaju objektivne uslove za
pristup ili koritenje iste;
d) ako je u pogledu zapoljavanja i napredovanja

14
 na radnom mjestu mjera pozitivnog djelovanja
propisana kao zakonska ili podzakonska obaveza
lica koje je duno tu obavezu potivati moe,
nakon provedene objektivne i nepristrane
procjene kandidata, u obzir uzeti i vane razloge
specifine za socijalnu situaciju u kojoj se nalazi
konkretno lice kako bi uprkos propisanoj obavezi
prednost ipak dala onom kandidatu koji pripada
grupi koja nije podzastupljena, ali samo pod
uslovom da se takvom odlukom niti na koji nain
ne pokuava zaobii smisao mjere promocije
jednakih mogunosti.
(3) Mjere promocije jednakih mogunosti koje se
odnose na zapoljavanje, ouvanje zaposlenja,
usavravanje i cjeloivotno uenje lica s
invaliditetom imae posebnu vanost za promociju
jednakih mogunosti zapoljavanja za lica s
invaliditetom.
(4) Mjere promocije jednakih mogunosti mogu
ukljuivati i osnivanje organizacija na osnovu
pripadnosti nekoj od drutvenih grupa vezanih uz
osnove iz lana 2. stava (2) ovog zakona ako je
glavni cilj takvih mjera promovisanje posebnih
potreba tih lica kako bi se sprijeio ili kompenzirao
nepovoljniji poloaj u kojem se konkretna grupa
tradicionalno ili due vrijeme nalazi u drutvu.

lan 5d. (Mjera razumne prilagodbe)

(1) Kako bi se garantovalo potovanje naela
jednakog postupanja u pogledu lica s invaliditetom,
moraju se obezbjediti mjere razumnog
prilagoavanja njihovim posebnim potrebama to
znai da poslodavci prema potrebi u odreenoj
situaciji poduzimaju odgovarajue mjere kako bi se
licu s invaliditetom omoguio pristup
zapoljavanju, uestvovanju ili napredovanje na
radu ili usavravanje, ako takve mjere za
poslodavca ne predstavljaju nerazmjerno
optereenje.
(2) U smislu mjera razumnog prilagoavanja iz
stava (1) ovog lana posebnu, ali ne i iskljuivu,

15
panju treba posvetiti obezbjeivanju odgovarajue,
odnosno uinkovite i praktine mjere za
prilagoavanje radnog mjesta invaliditetu,
prilagoavanjem prostorije i opreme, rasporeda
radnog vremena, raspodjelom zadataka ili
obezbjeivanjem sredstava za osposobljavanje ili
uvoenje u radne zadatke.
(3) Kako bi se utvrdilo uzrokuju li odreene mjere
nerazmjerno optereenje iz stava (1) ovog lana,
posebno je potrebno voditi rauna o povezanim
finansijskim i drugim trokovima, razmjeru i
finansijskim izvorima preduzea te o
mogunostima dobivanja pomoi iz javnih
sredstava ili kakve druge pomoi s tim da se
optereenje ne moe smatrati nesrazmjernim ako
poslodavac koristi pomo postojeih mjera
obezbjeenih u sklopu dravne, entitetske,
kantonalne ili lokalne politike za zatitu lica s
invaliditetom.

16
GLAVA III ZATIENA PRAVA
lan 6.
(Oblast primjene)
(1) Ovaj zakon primjenjuje se na postupanje
svih javnih tijela na nivou drave, entiteta,
kantona i Brko Distrikta BiH, optinskih
institucija i tijela, te pravnih lica s javnim
ovlaenjima, kao i na postupanje svih pravnih i
fizikih lica, u svim a posebno u sljedeim
oblastima ivota:
a) zapoljavanja, rada i radnih uslova,
ukljuujui pristup zaposlenju, zanimanju i
samozapoljavanju kao i radne uslove, naknade,
napredovanja u slubi i otputanja sa posla;
b) obrazovanja, nauke i sporta. Dostupnost
obrazovanja ne bi trebalo da zavisi od
useljenikog statusa djece ili njihovih roditelja;
c) socijalne zatite, ukljuujui socijalno
osiguranje, socijalne nadoknade, socijalnu
pomo (nadoknade za stanovanje, nadoknade za
mlade, itd.) i nain postupanja prema
korisnicima socijalne zatite;
d) zdravstvene zatite, ukljuujui dostupnost
zatite i lijeenja, i u odnosu na nain na koji se
prua zatita i lijee pacijenti;
e) obuke, ukljuujui poetno osposobljavanje i
stalno struno usavravanje, sve vrste i sve
nivoe profesionalnog usmjeravanja, naprednog
strunog usavravanja, dokvalifikacije i
prekvalifikacije, ukljuujui i sticanje
praktinog radnog iskustva;
f) pravosua i uprave ukljuujui aktivnosti
policije i drugih slubenika za sprovoenje
zakona, slubenika pogranine kontrole, vojno i
zatvorsko osoblje. Konkretno, sva lica e da
budu jednaka pred sudovima i tribunalima;
g) stanovanja, ukljuujui pristup stanovanju,
uslove stanovanja i raskid ugovora o najmu;
h) javnog informisanja i medija;
i) lanstva u profesionalnim organizacijama,
17
lan 6. stav (1) mijenja se i glasi: U definiciji lana 6. stava (1) nedostajalo je eksplicitno nabrajanje
gradskih institucija i tijela. Imajui na umu da su svi nivoi vlasti
(1) Ovaj zakon primjenjuje se na postupanje svih pobrojani, bitno je da tu budu pobrojani i gradovi.
javnih tijela, kao i na postupanje svih pravnih i No, kako se pitanje javnih tijela povlai kroz cijeli zakon i kako se ne bi
fizikih lica, u svim a posebno u sljedeim svaki put naglaavalo da se odredbe odnose na institucije, organe, tijela,
oblastima ivota: ustanove i sve druge institucije vlasti u Bosni i Hercegovini (dravne,
a) zapoljavanja, rada i radnih uslova, ukljuujui entitetske, Brko Distrikta BiH, kantonalne, gradske, optinske, kao i druga
pristup zaposlenju, zanimanju i samozapoljavanju pravna lica koja obavljaju javne ovlasti) u novom lanu 1b. uveden je
kao i radne uslove, naknade, napredovanja u slubi skraeni termin javna tijela te je isti definisan.
i otputanja sa posla; Zato se kroz cijeli zakon mjenja koritenje termina javna tijela bez
b) obrazovanja, nauke i sporta. Dostupnost nepotrebnog eksplicitnog nabrajanja svih nivoa vlasti. Na ovaj nain sam
obrazovanja ne bi trebalo da zavisi od useljenikog tekst se ini itljivijim.
statusa djece ili njihovih roditelja;
c) socijalne zatite, ukljuujui socijalno
osiguranje, socijalne nadoknade, socijalnu pomo
(nadoknade za stanovanje, nadoknade za mlade,
itd.) i nain postupanja prema korisnicima socijalne
zatite;
d) zdravstvene zatite, ukljuujui dostupnost
zatite i lijeenja, i u odnosu na nain na koji se
prua zatita i lijee pacijenti;
e) obuke, ukljuujui poetno osposobljavanje i
stalno struno usavravanje, sve vrste i sve nivoe
profesionalnog usmjeravanja, naprednog strunog
usavravanja, dokvalifikacije i prekvalifikacije,
ukljuujui i sticanje praktinog radnog iskustva;
f) pravosua i uprave ukljuujui aktivnosti policije
i drugih slubenika za sprovoenje zakona,
slubenika pogranine kontrole, vojno i zatvorsko
osoblje. Konkretno, sva lica e da budu jednaka
pred sudovima i tribunalima;
g) stanovanja, ukljuujui pristup stanovanju,
uslove stanovanja i raskid ugovora o najmu;
h) javnog informisanja i medija;
i) lanstva u profesionalnim organizacijama,
ukljuujui lanstvo u organizaciji radnika ili
poslodavaca ili u bilo kojoj organizaciji iji lanovi
obavljaju neko odreeno zanimanje; ukljuenost u
takve organizacije i povoljnosti koje pruaju takve
organizacije;
j) robe i usluga namijenjenih javnosti i javnim
ukljuujui lanstvo u organizaciji radnika ili
poslodavaca ili u bilo kojoj organizaciji iji
lanovi obavljaju neko odreeno zanimanje;
ukljuenost u takve organizacije i povoljnosti
koje pruaju takve organizacije;
j) robe i usluga namijenjenih javnosti i javnim
mjestima, ukljuujui, na primjer, prilikom
kupovine robe u trgovini, prilikom podnoenja
molbe za kredit u banci i u odnosu na pristup
diskotekama, kafiima i restoranima;
k) obavljanja privredne djelatnosti, ukljuujui
pravo o trnoj konkurenciji, odnose izmeu
preduzea i odnose izmeu preduzea i drave;
l) uea u kulturnom i umjetnikom
stvaralatvu;
m) jednakom ueu u javnom ivotu svih
graana;
n) porodice, pri emu e brani drugovi uivati
potpunu jednakost prava kao i odgovornosti u
pogledu brane zajednice, tokom trajanja brane
zajednice i njene rastave ukljuujui i prava i
odgovornosti u pogledu podizanja djece, u
skladu s odredbama porodinog zakona;
o) prava djeteta, ukljuujui one mjere zatite
koje su potrebne shodno njihovom statusu
maloljetnika, od strane njihove porodice,
drutva i drave.
18
mjestima, ukljuujui, na primjer, prilikom
kupovine robe u trgovini, prilikom podnoenja
molbe za kredit u banci i u odnosu na pristup
diskotekama, kafiima i restoranima;
k) obavljanja privredne djelatnosti, ukljuujui
pravo o trnoj konkurenciji, odnose izmeu
preduzea i odnose izmeu preduzea i drave;
l) uea u kulturnom i umjetnikom stvaralatvu;
m) jednakom ueu u javnom ivotu svih graana;
n) porodice, pri emu e brani drugovi uivati
potpunu jednakost prava kao i odgovornosti u
pogledu brane zajednice, tokom trajanja brane
zajednice i njene rastave ukljuujui i prava i
odgovornosti u pogledu podizanja djece, u skladu s
odredbama porodinog zakona;
o) prava djeteta, ukljuujui one mjere zatite koje
su potrebne shodno njihovom statusu maloljetnika,
od strane njihove porodice, drutva i drave.
GLAVA IV INSTITUCIJE NADLENE
ZA ZATITU OD DISKRIMINACIJE
lan 7.
(Centralna institucija za zatitu od
diskriminacije)
(1) Centralna institucija nadlena za zatitu od
diskriminacije je Ombudsmen za ljudska prava
Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
Ombudsmen Bosne i Hercegovine).
(2) Ombudsmen Bosne i Hercegovine u okviru
svoje nadlenosti:
a) zaprima pojedinane i grupne albe u vezi sa
diskriminacijom;
b) fizikim i pravnim licima koje su podnijele
albu zbog diskriminacije prua potrebna
obavjetenja o njihovim pravima i obavezama,
te mogunostima sudske i druge zatite;
c) povodom albe Ombudsmen Bosne i
Hercegovine moe da odlui da ne prihvati
albu ili da pokrene postupak istraivanja;
d) predlae pokretanje postupka medijacije u
skladu s odredbama Zakona o medijaciji;
e) prikuplja i analizira statistike podatke o
sluajevima diskriminacije;
f) podnosi godinji, a prema potrebi i vanredne
izvjetaje o pojavama diskriminacije
Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine,
Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine,
Narodnoj skuptini Republike Srpske i
Skuptini Brko Distrikta Bosne i Hercegovine;
g) informie javnost o pojavama diskriminacije;
h) na sopstvenu inicijativu sprovodi istraivanja
u oblasti diskriminacije;
i) daje miljenja i preporuke s ciljem
spreavanja i suzbijanja diskriminacije, te
predlae odgovarajua zakonska i druga rjeenja
nadlenim institucijama Bosne i Hercegovine;
j) ima pravo da pokree i uestvuje u postupku
za zatitu od diskriminacije za prekraje
propisane ovim zakonom;
19
Pojedini stavovi, i pojedine take stavova, lana 7.
mijenjaju se i glase:
lan 7.
(Centralno tijelo za zatitu od diskriminacije)
(1) Centralno tijelo nadleno za zatitu od
diskriminacije je Institucija ombudsmena za ljudska
prava Bosne i Hercegovine.
(2) Institucija ombudsmena u okviru svoje
nadlenosti:
a) zaprima pojedinane i grupne albe fizikih i lanom 1b.
pravnih lica te provodi postupak ispitivanja u vezi
sa diskriminacijom koja je izvrena od strane javnih
tijela;
c) slobodno odluuje hoe li albu prihvatiti. U
sluaju neprihvatanja albe, Institucija
ombudsmena e pismenim putem obavijestiti
podnositelja albe o razlozima neprihvatanja iste;
f) u okviru svog godinjeg izvjetaja, a prema
potrebi i kroz specijalne izvjetaje, dostavlja
informaciju o pojavama diskriminacije
Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine,
Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine,
Narodnoj skuptini Republike Srpske i Skuptini
Brko Distrikta Bosne i Hercegovine. Posebno i
pojedinano se istiu preporuke koje nisu
provedene;
g) informie javnost, podie svijest, provodi
kampanje i i na druge naine aktivno promovie
borbu protiv diskriminacije u svrhu prevencije iste;
h) sprovodi istraivanja u oblasti diskriminacije;
j) pokree postupke za zatitu od diskriminacije za
prekraje propisane ovim zakonom ili kao prijatelj
suda (amicus curiae) uestvuje u drugim
lan 7. se mijenja, kako bi se terminoloke nedoumice uklonile i sadrajne
odredbe jasnije odredile.
Umjesto institucija koristi se termin tijelo, imajui na umu da je to
ustaljeni termin i bolje odgovora terminu equality body, koji se moraju
uspostaviti na osnovu direktiva 2000/43/EC, 2004/113/EC i 2006/54/EC.
U stavu (1) centralna institucija se naziva ispravnim imenom te se u ime
dodaje rije Institucija, u skladu sa Zakonom o ombudsmenu za ljudska
prava u BiH. Na osnovu toga se uvodi novi skraeni naziv, koji vie nije
Ombudsmen Bosne i Hercegovine, nego se koristi termin Institucija
ombudsmena, a u skladu definicijom termina, to je odreeno novim
Stav (2) taka a) se detaljnije regulie, odreujui da Institucija
ombudsmena mora obraivati albe koje se odnose samo na diskriminaciju
koja je izvrena od strane javnih tijela. Imajui na umu da se Institucija
ombudsmena primarno bavi krenjem ljudskih prava od strane javnih tijela, i
u sluaju diskriminacije Institucija se bavi samo onim sluajevima gdje je
javno tijelo poinilo diskriminaciju, te se ostali sluajevi rjeavaju drugim
postupcima.
Stav (2) taka c) se mjenja. I dalje se Instituciji ombudsmena daje sloboda
ocjene, s tim da se Institucija ombudsmena obavezuje da se u sluaju
neprihvatanja albe mora pismeno oitovati podnositelju.
Stav (2) taka f) se mjenja. Po novom prijedlogu Institucija ombudsmena
vie ne izrauje posebni godinji izvjetaj o pojavama diskriminacije nego
svoje nalaze ukljuuje u (postojei) godinji izvjetaj Institucije
ombudsmena, koji se na osnovu obaveze iz zakona o ombudsmenu ve
izrauje. Godinji izvjetaj Institucije ombudsmena je sveobuhvatan,
pokriva razliita pitanja zatite i promocije ljudskih prava te e se samo
nadograditi posebnim poglavljem i podglavljima. U godinjem izvjetaju
Institucije ombudsmena posebno se istiu preporuke koje nisu provedene,
kako bi nadlena parlamentarna tijela na svim nivoima vlasti mogla donositi
odgovarajue zakljuke i mjere, kako bi se izvrio pritisak na te institucije
javne vlasti s ciljem zaustavljanja/neponavljanja diskriminacije.
Stav (2) taka g) se mijenja. Postojea definicija se proiruje te se primarno
naglaava funkcija promocije ljudskih prava, u ovom sluaju promocija
suzbijanja i borbe protiv diskriminacije, a u skladu sa UN-ovim Parikim
principima koji se odnose na promociju ljudskih prava.
Stav (2) taka h) se mjenja. Rijei na sopstvenu inicijativu se briu,
imajui na umu da se ovdje radi o nezavisnoj instituciji koja uvijek na
sopstvenu inicijativu djeluje.
k) prati zakonodavstvo i daje savjete prekrajnim postupcima, Stav (2) taka j) se mjenja. Kroz brisanje rijei ima pravo pocrtava se
zakonodavnim i izvrnim organima; znaaj pokretanja i uestvovanja u postupku za zatitu od diskriminacije,
l) podie svijest o pitanjima vezanim za rasizam imajui na umu da Institucija ombudsmena skoro da nikako nije koristila tu
i rasnu diskriminaciju u drutvu; mogunost u proteklih 5 godina.
m) unapreuje politike i prakse koje imaju za
cilj da osiguraju jednako postupanje. Stav (3) se samo terminoloki prilagoava i ureuje.
(3) Ombudsmen Bosne i Hercegovine pri izradi (3) Institucija ombudsmena pri izradi godinjeg
redovnih izvjetaja, miljenja i preporuka o izvjetaja, specijalnih izvjetaja, odluka i preporuka
pojavama diskriminacije sarauje sa o pojavama diskriminacije sarauje sa
organizacijama civilnog drutva koje se bave organizacijama civilnog drutva koje se bave
zatitom i promovisanjem ljudskih prava i zatitom i promovisanjem ljudskih prava i
organizacijama koje se bave zatitom prava organizacijama koje se bave zatitom prava
grupa izloenih visokom riziku diskriminacije. marginalizovanih grupa izloenih visokom riziku Stav (4) se samo terminoloki prilagoava kroz koritenje novog termina tj.
(4) Ombudsmen Bosne i Hercegovine prua diskriminacije. novog skraenog naziva Institucija ombudsmena.
pomo licima ili grupama lica koje se obraaju (4) Institucija ombudsmena prua pomo licima ili
meunarodnim tijelima za zatitu od grupama lica koje se obraaju meunarodnim
diskriminacije u davanju uputa, savjeta, tijelima za zatitu od diskriminacije u davanju
konsultacija u toku postupka, predloga i uputa, savjeta, konsultacija u toku postupka,
preporuka. prijedloga i preporuka. Stav (5) se terminoloki prilagoava kroz koritenje novog termina tj. novog
(5) Institucija ombudsmena za ljudska prava (5) Institucija ombudsmena e u svrhu ostvarivanja skraenog naziva Institucija ombudsmena. Pored toga, ukida se postojea
Bosne i Hercegovine e u svrhu ostvarivanja obaveza koje proizilazi iz ovog zakona internim odredba da se uspostavlja poseban odjel ve se samoj Instituciji
svoje nadlenosti uspostaviti poseban odjel koji aktom, te u skladu sa zakonom koji regulie rad i ombudsmena ostavlja pravo da internim aktom donese odluku na koji nain
bi iskljuivo razmatrao predmete navodne djelovanje Institucije ombudsmena, donijeti odluku e se razmatrati albe i ko e te poslove vriti. Pariki principi Ujedinjenih
diskriminacije u pogledu postupanja javnih o tome ko i na koji nain razmatra albe navodne nacija, preporuke Meunarodnog koordinacionog komiteta i preporuke
tijela na nivou drave, entiteta, kantona i Brko diskriminacije u pogledu postupanja javnih tijela, te Venecijanske komisije Instituciji ombudsmena preputaju pravo unutranjeg
Distrikta Bosne i Hercegovine, optinskih na koji nain e se donositi preporuke. ustroja samim institucijama ombudsmena, s ciljem jaanja i ispunjavanja
institucija i tijela, te pravnih lica s javnim U budet Institucije ombudsmena uvrstie se principa nezavisnosti7. Ipak, zadrava se obaveza iz druge reenice da se u
ovlaenjima, kao i postupanje svih pravnih i posebna budetska stavka neophodna za vrenje budetu Institucije ombudsmena uvrsti posebna budetska stavka koja e
fizikih lica, u svim oblastima ivota. nadlenosti centralnog tijela za zatitu od naznaiti koja su finansijska sredstva neophodna kako bi institucija vrila
U budet Institucije ombudsmena za ljudska diskriminacije. Ova budetska linija prikazuje poslove centralnog tijela za suzbijanje diskriminacije te tijela za zatitu
prava Bosne i Hercegovine uvrstie se posebna trokove osoblja ali i trokove vezane za ostale ravnopravnosti i jednakosti. Ova budetska linija treba pokriti sredstva za
budetska stavka neophodna za funkcionisanje aktivnosti pobrojane u stavu (2). osoblje, ali i druge aktivnosti, kao to su istraivanja, kampanje za podizanje
specijalnog odjela/specijalnih odjela za borbu svijesti, terenski rad i sve ostale aktivnosti koje su pobrojane u stavu (2)
protiv diskriminacije. ovog lana.
(6) Sve dravne institucije, entitetske,
kantonalne i tijela Brko Distrikta Bosne i Stavovi (6) i (7) se briu, imajui na umu da isti na jedan povran i nejasan
Hercegovine, optinska, institucije i pravna lica nain reguliu pitanje provedbe postupka ispitivanja te donoenja preporuka.





























































7
O samim preporukama vie informacija je mogue pronai u analizi: http://eu-monitoring.ba/prijedlozi-za-unapredenje-institucionalnih-okvira-zastite-i-promocije-ljudskih-prava/ i
modelu zakona: http://eu-monitoring.ba/model-zakona-o-instituciji-ombudsmena-u-bih/

20
s javnim ovlaenjima, te ostala pravna i fizika Pitanje ispitivanja i donoenja preporuka je novim stavom (5) preputeno
lica duna su, na zatjev Ombudsmena Bosne i regulaciji same Institicije ombudsmena, kao to je to sluaj i sa drugim
Hercegovine, najkasnije u roku od 30 dana od oblicima krenja ljudskih prava, a o skladu sa zakonom koji odreuje rad
dana zaprimanja zahtjeva dostaviti traene Institucije ombudsmena.
podatke i dokumente.
(7) Nadlene institucije u Bosni i Hercegovini
obavezne su da sarauju sa Ombudsmenom
Bosne i Hercegovine i daju pismeno odgovore i
obavjetenja u roku koji je Ombudsmen Bosne i
Hercegovine odredio i o efektu preporuka datih
s ciljem otklanjanja diskriminacije.

21

lan 8.
(Voenje evidencije i koordinacija nadlenih
institucija)
(1) Nadlene institucije u Bosni i Hercegovine
dune su da vode redovnu evidenciju svih
sluajeva prijavljene diskriminacije, a diskriminacije po kojima se ti postupci vode te ih
prikupljene podatke obavezno da dostave
Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice Bosne
i Hercegovine.
(2) Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice
Bosne i Hercegovine, u okviru zakonom
utvrenih nadlenosti, ima obavezu, na osnovu
prikupljenih podataka o pojavama i obimu
diskriminacije, najmanje jednom godinje da
pripremi Savjetu ministara Bosne i Hercegovine
izvjetaj, a prema potrebi i posebne izvjetaje
koji sadre predlog mjera za spreavanje i
suzbijanje pojava diskriminacije u Bosni i
Hercegovini.
(3) Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice
Bosne i Hercegovine duno je da jednom
godinje, preko Savjeta ministara Bosne i
Hercegovine, izvjetava i Parlamentarnu
skuptinu Bosne i Hercegovine o pojavama
diskriminacije i u vezi s tim predlae konkretne
zakonodavne ili druge mjere.
(4) U skladu s odredbama ovog lana,
ustanovie se posebne evidencije u preko Savjeta ministara Bosne i Hercegovine,
zakonodavnim, izvrnim i sudskim organima
radi evidencije sluajeva diskriminacije
utvrene u krivinim, parninim, vanparninim i po potrebi, predlae konkretne zakonodavne ili
izvrnim postupcima.
(5) Centralna baza podataka za poinjena djela
diskriminacije bie uspostavljena u Ministarstvu
za ljudska prava i izbjeglice Bosne i
Hercegovine.
(6) Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice
Bosne i Hercegovine, u roku od 90 dana od
dana stupanja na snagu ovog zakona, donijee
Pravilnik o nainu prikupljanja podataka o
22
lan 8. mjenja se i glasi:
lan 8.
(Voenje evidencije, izvjetavanje i prevencija)
(1) Sva pravosudna tijela duna su voditi evidencije
i statistike preglede o sudskim predmetima
vezanim za diskriminaciju i osnovama
dostavljati Ministarstvu i Instituciji ombudmena do
1. februara za prethodnu kalendarsku godinu.
(2) Sva pravosudna tijela iz stava (1) ovoga lana
duna su sve evidencije o sluajevima
diskriminacije iz njihove nadlenosti iskazati po
spolu, osnovu diskriminacije i statusu
diskriminacije.
(3) Institucija ombudsmena dostavljene podatke od
svih pravosudnih tijela predstavlja u okviru
godinjeg izvjetaja, a prema potrebi i kroz
specijalne izvjetaje, u skladu sa lanom 7. ovog
zakona.
(4) Ministarstvo najmanje jednom godinje
sprovodi istraivanja u oblasti diskriminacije.
(5) Ministarstvo, na osnovu prikupljenih podataka
od strane svih pravosudnih tijela, godinjeg
izvjetaja Institucije ombudsmena i sprovedenih
istraivanja iz stava (4), sastavlja prijedlog mjera za
spreavanje i suzbijanje pojava diskriminacije u
Bosni i Hercegovini.
(6) Ministarstvo je duno da jednom godinje,
izvjetava i Parlamentarnu skuptinu Bosne i
Hercegovine o poduzetim mjerama, i u vezi s tim,
Ministarstvo na osnovu prikupljenih podataka od strane svih pravosudnih
druge mjere.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjelice Bosne i Hercegovine od 2009.
godine pa do danas naalost nije ispunilo svoje obaveze predviene lanom
8. Nije usvojen pravilnik iz stava (6), nije uspostavljena baza podataka iz
stava (5) niti je ikada izraen izvjetaj od strane Ministarstva (stav (5)).
Kako bi se ovaj problem rjeio, te sistem zatite od diskriminacije uinio
efikasnijim, ali u skladu sa realnim okolnostima, novi lan 8. predvia
direktnu obavezu prema svim pravosudnim institucijama (stav (1)) da do 1.
februara za prethodnu kalendarsku godinu dostave podatke o sudskim
predmetima vezanim za diskriminaciju, te da te podatke dostave
Ministarstvu i Instituciji ombudsmena.
Sluajevi voeni u upravnim postupcima se nee prikupljati, uzimajui u
obzir realne okolnosti, ali treba razmotriti mogunost da se ova odredba
uvede kada se za to stvore uslovi.
Institucija ombudsmena e te podatke ugraditi u svoj Godinji izvjetaj (stav
(3)), i po potrebi u svoje specijalne izvjetaje. Imajui na umu da Institucija
ombudsmena svoje izvjetaje dostavlja svim zakonodavnim tijelima na
nivou drave, entiteta i Brko distrikta, svi relevantni podaci e biti dostupni
parlamentima, te se na taj nain otklanja dupli posao, da Institucija
ombudsmena, ali i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH izrauju
godinje izvjetaje, to je bila obaveza po trenutnom tekstu zakona (stav
(5)).
Ministarstvo se s druge strane obavezuje da djeluje strateki. Ministarstvo u
skladu sa novim odredbama lana 8. ima obavezu da najmanje jednom
godinje sprovodi istraivanja (stav (4)). Istraivanja Ministarstva e se
ticati pojedinih osnova ili posebnih oblika diskriminacije, te e pokriti i sve
one pojave diskriminacije koje nisu dokumentovane kroz sudske ili upravne
postupke, nego su isti ostali nevidljivi.
tijela, godinjeg izvjetaja Institucije ombudsmena i sprovedenih istraivanja
(stav (5)) priprema mjere (javnopolitiki dokument, jedno- ili viegodinji) i
tako proaktivno djeluje u borbi protiv diskriminacije. Jednom godinje
Ministarstvo izvjetava Parlamentarnu skuptinu BiH o poduzetim mjerama
te, po potrebi, predlae konkretne zakonodavne ili druge mjere. Ministarstvo
e se tako potediti redovnog izvjetavanja te e se posvetiti stratekom
djelovanju u oblasti suzbijanja diskriminacije, saraujui sa nadlenim
tijelima entiteta, kantona i Brko distrikta.
predmetima diskriminacije u Bosni i
Hercegovini kojim se definie sadraj i izgled
upitnika za prikupljanje podataka o predmetima
diskriminacije i ostala pitanja vezana za
postupak prukupljanja potrebnih podataka.
lan 9.
(Praenje sprovoenja Zakona)
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH
prati sprovoenje ovog zakona.

lan 10.
(Saradnja sa organizacijama civilnog
drutva)
U izradi izvjetaja, prilikom pripreme zakona,
strategija i drugih planova koji se odnose na
stanje ljudskih prava i pitanja diskriminacije,
sve nadlene institucije obavezne su da sarauju
s organizacijama civilnog drutva koje se bave
zatitom i promovisanjem ljudskih prava i
organizacijama koje se bave zatitom prava lica
i grupa lica izloenih visokom riziku od
diskriminacije.

23
GLAVA V POSTUPCI ZA ZATITU OD U lan 11. dodaje se stav 4. koji glasi: Stav (4) potrebno je uvesti kako bi se preciznije odredilo da se naelo
DISKRIMINACIJE (4) Sud i druga tijela primjenjuju naelo hitnosti u hitnosti primjenjuje u svim postupcima u kojima se ispituje tvrdnje o
svim postupcima u kojima se ispituju tvrdnje o poinjenoj diskriminaciji. Slino rjeenje moemo pronai u lanu 16.
lan 11. poinjenoj diskriminaciji. Zakona o suzbijanju diskriminacije Republike Hrvatske.
(Zatita u postojeim postupcima) Ovo pitanje je do sada bilo regulisano u lanu 12, dosadanji stav (2), iako
(1) Svako lice ili grupa lica koja smatra da je se taj stav odnosi samo na posebne tube za zatitu od diskriminacije. Kako
diskriminisana moe traiti zatitu svojih prava bi se hitnost odnosila na sve postupke, ukljuujui i one upravne, ovo pitanje
putem postojeih sudskih i upravnih postupaka. se regulie kroz lan 11.
(2) U sluajevima u kojima povreda prava na
jednako postupanje proizlazi iz upravnog akta,
alba u upravnom postupku i eventualno
pokretanje upravnog spora na osnovu zatite od
diskriminacije, a kojom se zahtijeva ponitenje
takvog upravnog akta, nee sprijeiti lice iz
stava (1) ovog lana da pokrene sudski postupak
za zatitu od diskriminacije.
(3) Svi konkretni zahtjevi navedeni u lanu 12.
ovog zakona, kao pojedinani ili zajedniki,
mogu se traiti u svrhu podnoenja tube u
parninom postupku.
Dodaje se novi lan 11a. koji glasi: S ciljem stvaranja efikasne zatite od diskriminacije, rjeavanja sluajeva
lan 11a. (Interne procedure zatite) diskriminacije internim putem i smanjivanja broja albi prema Instituciji
Sva javna tijela, te ostala pravna lica sa vie od 20 ombudsmena i pred sudovima, sva javna tijela ali i druga pravna lica
uposlenih, duni su da u svoje opte pravne akte, ili obavezuju se da usvoje interne procude za zatitu od diskriminacije, u nadi
kroz posebne pravne akte, reguliu postupanje u da e se tako rjeavati sluajevi.
sluaju diskriminacije, te da tako osiguraju efikasne
interne procedure zatite.

24

lan 12.
(Posebne tube za zatitu od diskriminacije)
(1) Lice ili grupa lica koja su izloena bilo
kojem obliku diskriminacije, prema odredbama
ovog zakona, ovlaeni su da podnesu tubu i da
trae:
a) utvrivanje da je tuenik povrijedio tuioevo
pravo na jednako postupanje, odnosno da radnja
koju je preduzeo ili propustio moe neposredno
dovesti do povrede prava na jednako postupanje
(tuba za utvrivanje diskriminacije);
b) zabranu preduzimanja radnji kojima se kri ili
se moe prekriti tuioevo pravo na jednako
postupanje, odnosno da se izvre radnje kojima
se uklanja diskriminacija ili njene posljedice
(tuba za zabranu ili otklanjanje diskriminacije);
c) da se nadoknadi materijalna i nematerijalna
teta uzrokovana povredom prava zatienih
ovim zakonom (tuba za nadoknadu tete);
d) da se presuda kojom je utvrena povreda
prava na jednako postupanje na troak tuenika
objavi u medijima, u sluaju kada je
diskriminacija poinjena kroz medije (tampane,
printane i elektronske), odnosno bilo koje vrste.
(2) Sud i druga tijela koja sprovode postupak
duna su da radnje u postupku preduzimaju
hitno, obezbjeujui da sve tvrdnje o
diskriminaciji budu to prije ispitane.
(3) Kada se svi zahtjevi zasnivaju na istom
injeninom i pravnom osnovu, zahtjevi se
mogu istaknuti zajedno (kumulativno) u jednoj
tubi o kojoj se odluuje u parninom postupku,
ako su svi zahtjevi u meusobnoj vezi i ako je
isti sud stvarno nadlean za svaki od tih
zahtjeva.
(4) O tubama iz stava (1) ovog lana odluuje
nadleni sud primjenjujui odredbe zakona o
parninom postupku koji se primjenjuju u Bosni
25
lan 12. stav 1, taka d), i stav 3. se mijenjaju, a lan 12. stav 1, taka d), i stav 3. se mijenjaju, a stav 2. se brie. Tako stav
stav 2. se brie. Stav 3. postaje stav 2, dok stav 4. 3. postaje stav 2, dok stav 4. postaje stav 3. Pored toga dodaju se stavovi (4),
postaje stav 3. Pored toga dodaju se novi stavovi (5) i (6).
(4), (5) i (6):
Stav (2) navedenog lana konkretizuje kumulativno odluivanje u postupku
po osnovu diskriminacije i u sluajevima da se radi o posebnim postupcima
(radni sporovi, sporovi male vrijednosti, arbitraa i izuzetak smetanje
posjeda). Slino rjeenje moemo pronai u lanu 17. Zakona o suzbijanju
diskriminacije Republike Hrvatske.
Stav (1), taka d) se skrauje, te se obaveze iz ove take, po uzoru na lan
17. Zakona o suzbijanju diskriminacije Republike Hrvatske, konkretizuju
kroz tri nova detaljna razraena stava: (4), (5) i (6).
Stavovi (4), (5) i (6) eksplicitino i detaljno propisuju obaveze tuenog i
nain objave presude u medijima ukoliko je do diskriminacije dolo upravo
posredstvom medija. Dosadanja definicija stava (1), take d) nije bila
dovoljno eksplicitna i jasna, te je bilo potrebno da se ista pojasni kroz nove
stavove (4), (5) i (6).
Dosadanji stav 2. se brie jer je se pitanje hitnosti ureuje kroz lan 11.
(novi stav (4)).
d) da se presuda kojom je utvrena povreda prava
na jednako postupanje na troak tuenika objavi u
medijima.
(2) Zahtjevi iz stava 1. ovoga lana mogu se
istaknuti zajedno sa zahtjevima za zatitu drugih
prava o kojima se odluuje u parninom postupku
ako su svi zahtjevi u meusobnoj vezi bez obzira na
to je li za te zahtjeve propisano rjeavanje u
redovnom ili u posebnom parninom postupku,
osim sporova o smetanju posjeda. U tom sluaju
primjenjuju se mjerodavna pravila za vrstu spora o
kojoj je rije, ako ovim zakonom nije drukije
odreeno, to se posebno odnosi na naelo
preraspodjele tereta dokazivanja i naelo naknade
tete s odbijajuim uinkom.
(3) O tubama iz stava (1) ovog lana odluuje
nadleni sud primjenjujui odredbe zakona o
parninom postupku koji se primjenjuju u Bosni i
i Hercegovini, ako ovim zakonom nije drugaije
odreeno.
Hercegovini, ako ovim zakonom nije drugaije
odreeno.
(4) Zahtjev za objavu presude iz stava (1) take d)
ovoga lana sud e usvojiti ako utvrdi:
(a) da je do povrede prava na jednako postupanje
dolo posredstvom medija, ili
(b) da je informacija o postupanju koje kri pravo
na jednako postupanje bila objavljena u
medijima, a objavljivanje presude je potrebno
radi potpune naknade uinjene tete ili zatite od
nejednakog postupanja u buduim sluajevima.
(5) Ako usvoji zahtjev za objavom presude, sud e
naloiti da se presuda objavi u cijelosti. Izuzetno,
sud moe odrediti da se presuda objavi u dijelovima
ili da se iz teksta presude uklone odreeni lini
podaci ako je to potrebno radi zatite privatnosti
stranaka i drugih lica, a ne dovodi u pitanje svrhu
pruene pravne zatite.
(6) Presuda kojom se nalae objava u medijima
obavezuje izdavaa medija u kojem treba objaviti
presudu, bez obzira na to je li bio stranka u
postupku.

Uvodi se novi lan 12a. koji glasi:
lan 12a (Odnos Institucije ombudsmena i suda)
(1) U sluaju da sud razmatra predmet o kojem je
Institucija ombudsmena ve donijela preporuku,
sud ima obavezu da izradi posebno, jasno i detaljno
obrazloenje u sluaju odstupanja od preporuke.
(2) Lice koje je podnijelo tubu sudu, po lanu 11. i
12, koje je podnijelo i albu Instituciji
ombudsmena, duno je pismenim putem obavijestiti
Instituciju ombudsmena o pokretanju sudskog
postupka.
Novim lanom 12a. predvia se obaveza pruanja posebnog, jasnog i
detaljnog obrazloenja suda u sluaju odstupanja od preporuke Institucije
ombudsmena za ljudska prava BiH u istom sluaju diskriminacije. Takvim
rjeenjem, koje je poznato i u komparativnoj praksi (npr. u Austriji i
Holandiji), postigla bi se bolja harmonizacija postupka pred Institucijom
ombudsmena i onog pred sudom, te dodatno osnaio autoritet Institucije
ombudsmena za ljudska prava BiH kao centralnog tijela za zatitu od
diskriminacije i ravnopravnosti.
Stav (2) regulie obavezu da se Institucija ombudsmena informie ukoliko
lice koje je diskriminisano za vrijeme razmatranja albe od strane Institucije
ombudsmena paralelno pokrene i sudski postupak. Ova informacija moe
biti od znaaja za daljnje postupanje Institucije ombudsmena.

26
lan 13.
(Nadlenost, rokovi i izvrenje)
(1) Ako ovim zakonom nije drugaije
propisano, a u skladu sa zakonima o sudovima u
oba entiteta i Brko Distrikta Bosne i
Hercegovine, za sporove po tubi iz lana 12.
ovog zakona nadleni su u prvom i drugom
stepenu sudovi opte mjesne nadlenosti.
(2) U postupcima propisanim u lanu 12. ovog
zakona uvijek je dozvoljena revizija.
(3) Po osnovu tubenog zahtjeva iz lana 12.
ta. b) i d) ovog zakona, nadleni sud moe da
odlui da alba ne zadrava izvrenje ili da
odreuje krai rok za ispunjenje radnje koja je
naloena tueniku.
(4) Rok za podnoenje tube na osnovu lana
12. ovog zakona iznosi tri mjeseca od dana
saznanja o uinjenoj povredi prava, a najdalje
jednu godinu od dana uinjenja povrede. Rok za
podnoenje zahtjeva za reviziju iznosi tri
mjeseca od dana uruenja drugostepene
presude.
lan 14.
(Privremene mjere zatite)
Sud moe u postupcima iz l. 11. i 12. ovog
zakona odrediti privremenu mjeru shodno
pravilima zakona o parninom postupku koji se
primjenjuju u Bosni i Hercegovini.
27
lan 13. stav (1) i stav (4) se mijenja i glasi:
(1) Ako ovim zakonom nije drugaije propisano, a
u skladu sa zakonima o sudovima u oba entiteta i
Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, za sporove po
tubi iz lana 12. ovog zakona nadlean je u prvom
i drugom stepenu pored suda opte mjesne
nadlenosti i sud na ijem podruju tuitelj ima
prebivalite, te sud mjesta gdje je poinjena radnja
diskriminacije.
(4) Rok za podnoenje tube na osnovu lana 12. su onemoguavale uinkovitu primjenu EU odredbi materijalnog prava. U
ovog zakona iznosi dvanaest (12) mjeseci od dana
saznanja o uinjenoj povredi prava, a najdalje (5)
pet godina od dana uinjenja povrede. Kod
kontinuirane diskriminacije rok se rauna od dana
posljednje uinjene radnje. Rokovi se ne raunaju u
sluajevima sistemske diskriminacije. Rok za
podnoenje zahtjeva za reviziju iznosi tri mjeseca
od dana uruenja drugostepene presude.
lan 14. se mijenja i glasi:
lan 14.
(Mjera obezbjeenja)
(1) Prije pokretanja i u toku postupka povodom
zahtjeva iz lana 12. stava (1) sud moe na
prijedlog predlagatelja odrediti sudsku mjeru
obezbjeenja, odnosno privremenu mjeru
obezbjeenja, shodno pravilima zakona o
parninom postupku koji se primjenjuju u Bosni i
Hercegovini.
(2) Mjera obezbjeenja se moe odrediti ako:
a) predlagatelj uini vjerovatnim da je povrijeeno
pravo na jednako postupanje,
b) je odreivanje mjere obezbjeenja potrebno radi
otklanjanja opasnosti od teke povrede prava na
jednako postupanje, nenadoknadive tete ili
spreavanja nasilja.
Izmjenama lana 13. stava (1) zbog kompleksnosti samog postupka kao i
namjere zakonodavca da osigura zatitu osobi izloenoj diskriminaciji
omoguava se izaberiva nadlenost. Ovakvim, irim propisivanjem izaberive
nadlenosti izlazi se u susret tuiteljima kako bi im se olakao pristup
sudskoj zatiti i omoguio izbor foruma koji je za njih najpovoljniji. lan
18. Zakona o suzbijanju diskriminacije Republike Hrvatske ovo rjeenje na
slian nain ureuje.
Izmjenama lana 13. stava (4) popravlja se jedno od najslabijih rjeenja
trenutne verzije zakona. Budui da se iz dosadanje prakse sudova kao i lica
koja su traila zatitu podnoenjem tube utrvdilo da rok za podnoenje
tube nije dovoljno dug, neophodno je obezbjediti dui vremenski period na
podnoenje tube, ali ne preiroko zbog pravne sigurnosti.
Sud Evropske unije u Luksemburgu je kroz svoju praksu zahtjevao od
nacionalnih sudova da iz primjene izuzmu odredbe procesnog karaktera koje
velikom broju sluajeva radilo se o odredbama koje su propisivale kratke
rokove podnoenja tube.
Zbog toga se predlau novi rokovi (dvanaest mjeseci od dana saznanja tj. pet
godina od dana uinjenja povrede).
lan 14. se mijenja kako bi se naziv i sadraj lana uskladili sa usvojenom
terminologijom graanskog procesnog prava odnosno odredbama zakona o
parninim postupcima u BiH koji definiu sudsku mjeru odnosno
privremenu mjeru obezbjeenja na to upuuje i navedena norma lana 14.
Tako se naziv lana mjenja u Mjere obezbjeenja.
Uvodi se odredba da predlagatelj uini vjerovatnim da je povrijeeno pravo
na jednako postupanje odnosno da je odreivanje mjere obezbjeenja
potrebno radi otklanjanja opasnosti od teke povrede prava na jednako
postupanje, nenadoknadive tete ili spreavanje nasilja.
Slino rjeenje poznaje i lan 19. Zakona o suzbijanju diskrimiancije
Republike Hrvatske.
 lan 15. mijenja se i glasi:
lan 15. lan 15.
(Teret dokazivanja) (Preraspodjela tereta dokazivanja)
(1) U sluajevima kada lice ili grupa lica navode (1) U svim postupcima predvienim ovim zakonom
injenice u postupku iz lana 12. ovog zakona, kada lice ili grupa lica navode injenice iz kojih je
potkrepljujui navode o tome da je zabrana mogue pretpostaviti da je diskriminacija
diskriminacije prekrena, navodni prekrilac poinjena, navodni poinilac diskriminacije duan
duan je da dokae da nije prekrio princip je dokazati da nije povrijedio princip jednakog
jednakog postupanja ili zabrane diskriminacije u postupanja ili zabrane diskriminacije.
predmetu rasprave. (2) U sluajevima u kojima lice smatra da je snosilo
(2) U sluajevima u kojima lice smatra da je posljedice diskriminacije, kao dokazno sredstvo za
snosilo posljedice diskriminacije, kao dokazno ostvarenje prava iz stava (1) ovog lana mogu se
sredstvo za ostvarenje prava iz stava (1) ovog koristiti i statistiki podaci ili baze podataka.
lana mogu se koristiti i statistiki podaci ili (3) Kao svjedok u postupcima za zatitu od
baze podataka. diskriminacije moe se pojaviti i lice koje se
(3) U sluajevima kada lice smatra da je snosilo svjesno izloilo diskriminatorskom postupanju sa
posljedice diskriminacije zbog proputanja namjerom neposredne provjere primjene pravila o
razumnog prilagoavanja, teret dokazivanja lei zabrani diskriminacije.
na protivnoj strani. (4) U sluajevima kada lice smatra da je snosilo
posljedice diskriminacije zbog proputanja
razumnog prilagoavanja, teret dokazivanja lei na
protivnoj strani.
(5) Odredba stava 1. ovog lana ne primjenjuje u
prekrajnim i krivinim postupcima.
8
Vidi Fiona Palmer Re-dressing the Balance of Power in Discrimination Cases: The Shift in the Burden of Proof European anti-discrimination law review - issue 4 (2006)
9
C-109/88 Danfoss [1989]; C-127/92 Enderby [1993]; C-54/07 Centrum voor gelijkheid van kansen en voor racismebestrijding/Firma Feryn NV; C-381/99 Susanna Brunnhofer v
Bank der sterreichischen Postsparkasse AG. 2001 ECR I-04961; C-81/12 Asociaia Accept v Consiliul Naional pentru Combaterea Discriminrii 2013 ECR 00000
28
Institut prebacivanja tereta dokazivanja ustanovljen je direktivom 90/80/EZ.
Razlog zbog kojeg se lan 15. mijenja je to do sada nije odreivao nikakav
prag za pretpostavku prima facie diskriminacije nakon kojeg bi teret
dokazivanja prelazio na tuenog te ostavljao iroku diskreciju sudovima da
sami odreuju ovaj prag te je stoga nuno kroz lan 15. propisati jasan prag
prima facie diskriminacije temeljen na obavezi tuitelja da u svjetlu stvarne
mogunosti pristupa dokaznom materijalu u konkretnom predmetu iznese i
dokae one injenice koje sudu doputaju pretpostavku da je do
diskriminacije moglo doi. lan 20. Zakona o suzbijanju diskriminacije RH
na slian nain ureuje ovu oblasti.
Antidiskriminacijske direktive ujednaeno odreuju naelo preraspodjele
tereta dokazivanja i propisuju da kada stranka koja smatra da joj je
povrijeeno pravo na jednakost u postupanju iznese i dokae injenice
temeljem kojih se moe pretpostaviti da je do diskriminacije dolo, na
tuenom je da dokae kako nije povrijedio jamstvo jednakosti u postupanju.8
Sud Europske unije u Luksemburgu bavio se pitanjem praktine primjene
ovog naela kroz niz predmeta kao to su 109/88 Danfoss, C-127/92
Enderby, C-381/99 Brunnhofer, C-54/07 Feryn, C-81/12 Steaua.9
No, Sud je takoe jasno naglaavao kako razumije da je diskriminaciju vrlo
esto teko dokazati zbog niza prepreka s kojima se rtve suoavaju u
pogledu pristupa informacijama i materijalima koji su kljuni za uspjeh u
dokaznom dijelu postupka. U tom smislu, Sud je naglaavao kako tuitelji
ne smiju biti kanjavani zbog injenice da radi objektivnih razloga nisu
imali kvalitetan pristup potrebnim dokazima. Stoga, bilo koji oblik
netransparentnosti pri donoenju odluka ili postupanju koji bi mogli
predstavljati diskriminaciju u naelu je dovoljan da teret dokaza u
potpunosti pree na tuenog. to e tueni morati dokazivati u konkretnom
sporu ovisi o konkretnim injenicama spora, a prvenstveno o tome to je
tuitelj mogao dokazati i dokazao u prvoj fazi dokaznog postupka. No, iz
prakse Suda Europske unije jasno je da se od tuitelja ne moe traiti da
dokazuje diskriminaciju s odreenim (visokim) stupnjem vjerojatnosti ako
to iz objektivnih razloga nije u mogunosti.
Direktive 2000/78/EZ i 2000/43/EZ odnose se na postupke pred parninim
sudovima ili bilo kojim nadlenim tijelom, pa bi u ovom smislu bilo
potrebno izmijeniti postojeu odredbu i odrediti da se preraspodjela tereta
dokazivanja vri u svim postupcima predvienim ovim zakonom. Stav 2.
preuzet je is postojeeg lana kao mogunost da diskriminisana osoba u
svrhu dokazivanja diskriminacije moe koristiti statistike podatke i baze
podataka. Stavom 3. ovog lana uvedena je mogunost da se kao svjedok u
postupcima za zatitu od diskriminacije moe pojaviti i lice koje se svjesno
izloilo diskriminatorskom postupanju sa namjerom neposredne provjere
primjene pravila o zabrani diskriminacije.
U sluaju izmjene stava 1, uveden je stav 5. kojim je precizirano da se
odredba stava 1. ovog lana ne primjenjuje u prekrajnim i krivinim
postupcima, a radi ouvanja principa presumpcije nevinosti kao osnovnog
elementa pojma pravinog suenja.

29

lan 16.
(Uestvovanje treih lica)
(1) U postupku koji se pokree u skladu sa
lanom 12. ovog zakona, moe se kao trea
strana na strani lica ili grupe lica koja tvrde da
su rtve diskriminacije pridruiti tijelo,
organizacija, ustanova, udruenje ili drugo lice
koje se u okviru svoje djelatnosti bavi zatitom
od diskriminacije lica ili grupe lica o ijim se
pravima odluuje u postupku.
(2) Sud e dopustiti uestvovanje tree strane
samo uz pristanak lica na ijoj strani se trea
strana eli umijeati.
(3) Bez obzira na ishod parnice, trea strana
sama e snositi trokove svog uestvovanja u
parnici.
30
lan 16. se mijenja i glasi: U pogledu postojeih odredbi lana 16. potrebno je postojee rjeenje
izmjeniti i terminoloki uskladiti sa odredbama postojeih zakona o
lan 16. parninim postupcima u BiH koji poznaju institut umjeaa.
(Uestvovanje treih lica) U stavu (1) definie se mogunost uea umjeaa samo u sluaju da se isti
(1) U postupku koji se pokree u skladu sa lanom u okviru svoje formalne statutarne ili stvarne djelatnosti bavi zatitom od
12. ovoga zakona moe se kao trea strana na strani diskriminacije.
lica ili grupe lica koja tvrde da su rtve Kroz stav (2) regulie se uee umjeaa samo uz pristanak lica na ijoj se
diskriminacije kao umjea pridruiti tijelo, strani umjea eli umjeati.
organizacija, ustanova, udruenje ili druga osoba Stavom (3) se odreuje da e umjea uestvovati i poduzimati radnje u
koja se u okviru svoje formalne statutarne ili postupku sve do izriitog opoziva pristanka.
stvarne djelatnosti bavi zatitom od diskriminacije
lica ili grupe lica o ijim se pravima odluuje u
postupku.
(2) Sud e dopustiti uestvovanje tree strane samo
uz pristanak lica na ijoj strani se trea strana eli
umijeati. O sudjelovanju treeg lica odluuje sud
primjenjujui na odgovarajui nain odredbe ovog
zakona te vaeih zakona o parninom postupku u
BiH.
(3) Umjea e uestvovati i poduzimati radnje u
postupku sve do izriitog opoziva pristanka.
(4) Bez obzira na ishod parnice, trea strana sama
e snositi trokove svog uestvovanja u parnici u
skladu sa odgovarajuim odredbama zakona o
parninom postupku.

lan 17.
(Kolektivna tuba za zatitu od
diskriminacije)
Udruenja, tijela, ustanove ili druge organizacije
koje su registrovane u skladu sa propisima koji
reguliu udruivanje graana u Bosni i
Hercegovini, a imaju opravdan interes za zatitu
interesa odreene grupe ili se u okviru svoje
djelatnosti bave zatitom od diskriminacije
odreene grupe lica, mogu da podnesu tubu
protiv lica koje je povrijedilo pravo na jednako
postupanje, ako uine vjerovatnim da je
postupanjem tuenog povrijeeno pravo na
jednako postupanje veeg broja lica koja
preteno pripadaju grupi ija prava tuilac titi.
31
lan 17. se mjenja i dopunjuje, te stoga ovaj lan Postojee odredbe lana 17. potrebno je precizirati kroz dopunu stava (1) i
glasi: uvoenje stava (2).
lan 17. Stavom (2) se jasno odreuje da je kolektivnu tubu za zatitu od
(Kolektivna tuba za zatitu od diskriminacije) diskriminacije mogue podnijeti radi utvrenja da je tueni povrijedio pravo
1) Udruenja, tijela, ustanove ili druge organizacije na jednako postupanje u odnosu na lanove grupe ija prava tuitelj titi,
koje su registrovane u skladu sa propisima koji zatim da se zabrani poduzimanje radnji kojima se kri ili moe prekriti
reguliu udruivanje graana u Bosni i pravo na jednako postupanje, odnosno da se izvre radnje kojima se uklanja
Hercegovini, a imaju opravdan interes za zatitu diskriminacija ili njene posljedice u odnosu na lanove grupe, te da se
interesa odreene grupe ili se u okviru svoje presuda kojom se utvrena povreda prava na jednako postupanje objavi u
formalne statutarne ili stvarne djelatnosti bave medijima na troak tuenog.
zatitom od diskriminacije, mogu da podnesu tubu
protiv lica koje je povrijedilo pravo na jednako Precizirajui lan 17. postaje jasno da kolektivnu tubu nije mogue
postupanje, ako uine vjerovatnim da je podnijeti sa zahtjevom za naknadom tete.
postupanjem tuenog povrijeeno pravo na jednako
postupanje veeg broja lica koja preteno pripadaju Ovo pitanje je na slian nain rjeeno u lanu 24. Zakona o suzbijanju
grupi ija prava tuitelj titi. diskriminacije Republike Hrvatske.
2) U tubi iz stava 1. ovog lana mogu se istaknuti
zahtjevi da se:
(a) utvrdi da je tueni povrijedio pravo na jednako
postupanje u odnosu na lanove grupe ija prava
tuitelj titi,
(b) zabrani poduzimanje radnji kojima se kri ili
moe prekriti pravo na jednako postupanje,
odnosno izvre radnje kojima se uklanja
diskriminacija ili njene posljedice u odnosu na
lanove grupe,
(c) presuda kojom je utvrena povreda prava na
jednako postupanje objavi u medijima na troak
tuenog.
(3) Procesne odredbe ovog zakona na odgovarajui
nain primjenjuju se na tubu iz stava 1. ovog
lana.
lan 18. lan 18. se brie. S obzirom da ovaj lan definie viktimizaciju, ovaj lan se ukida, a
(Zatita lica koje prijavljuje diskriminaciju vikrimizacija se regulie kao jedan od ostalih oblika diskriminacije u lanu
ili uestvuju u postupku) 4.
Nijedno lice koje je prijavilo diskriminaciju ili
uestvovalo u pravnom postupku za zatitu od
diskriminacije nee trpjeti nikakve posljedice
zbog takvog prijavljivanja ili uestvovanja.

GLAVA VI- KAZNENE (PREKRAJNE) Napomena:

ODREDBE
Neophodno je izvriti analizu usaglaenosti zakona o prekrajima BiH, RS i
lan 19. FBiH i prekrajnih odredbi iz Zakona o zabrani diskriminacije.
(Povreda lana 2. stav (2) ovog zakona) U sluaju da se utvrdi neusaglaenost, treba razmotriti potrebu pristupanju
(1) Novanom kaznom u iznosu od 1.500 KM izmjenama i dopunama zakona o prekrajima BiH, RS i FBiH kako bi se
do 5.000 KM kaznie se za prekraj pravno lice uskladili sa Zakonom o zabrani diskriminacije.
koje dovede neko lice ili grupu lica u
nepovoljan poloaj na osnovima nabrojanim u
lanu 2. (Diskriminacija), stav (1), na nain
opisan u l. 3. (Oblici diskriminacije) i 4. (Ostali
oblici diskriminacije) ovog zakona.
(2) Novanom kaznom u iznosu od 700 KM do
1.500 KM kaznie se za prekraj iz stava (1)
ovog lana i odgovorno lice u dravnoj,
entitetskoj i kantonalnoj instituciji, instituciji
Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, optinskoj
instituciji, u pravnom licu s javnim
ovlaenjima i u drugom pravnom licu.
(3) Za prekraj iz stava (1) ovog lana takoe e
se kazniti i fiziko lice, i to novanom kaznom u
iznosu od 550 KM do 1.500 KM.
(4) Ako se prekraj iz stava (1) ovog lana uini
proputanjem da se postupi po preporuci
Ombudsmena Bosne i Hercegovine, kaznie se
pravno lice novanom kaznom u iznosu od
2.500 KM do 6.500 KM, a odgovorno lice u
pravnom licu ili fiziko lice kaznie se
novanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do
3.000 KM.
(5) Ako se prekraj iz stava (1) ovog lana uini
proputanjem da se postupi po nalogu suda,
novanom kaznom u iznosu od 3.500 KM do

32
10.000 KM kaznie se pravno lice, a novanom
kaznom u iznosu od 2.000 KM do 5.000 KM
kaznie se odgovorno lice u pravnom licu ili
fiziko lice.
lan 20.
(Povreda lana 7. st. (6) i (7) ovog zakona)
(1) Novanom kaznom u iznosu od 1.000 do
5.000 KM kaznie se pravno lice za prekraj
ako:
a) ne dostavi podatke ili dokumente na zahtjev
Ombudsmena Bosne i Hercegovine, odnosno
ako ih ne dostavi u propisanom vremenskom
roku, i ne dozvoli uvid u njih, u suprotnosti sa
lanom 7. (Centralna institucija za zatitu od
diskriminacije), stav (6) ovog zakona;
b) ne sarauje s Ombudsmenom Bosne i
Hercegovine i ne daje pismeno odgovore ili
obavjetenja, odnosno ne obvijesti o efektu
preporuka datih s ciljem otklanjanja
diskriminacije, u suprotnosti sa lanom 7. stav
(7) ovog zakona.
(2) Za prekraje iz stava (1) ovog lana takoe
e se kazniti i odgovorno lice u dravnoj,
entitetskoj i kantonalnoj instituciji, instituciji
Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, optinskoj
instituciji, u pravnom licu s javnim
ovlaenjima i u drugom pravnom licu, i to
novanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500
KM.
(3) Za prekraj iz stava (1) ovog lana kaznie
se i fiziko lice, i to novanom kaznom u iznosu
od 450 KM do 1.000 KM.
lan 21.
(Povreda lana 18. ovog zakona)
(1) Pravno lice koje lice koje je prijavilo
diskriminaciju u dobroj vjeri, ili lice koje je na
bilo koji nain uestvovalo u postupku zatite
od diskriminacije dovede u nepovoljan poloaj
na osnovu toga to je to lice prijavilo
diskriminaciju ili uestvovalo u postupku, u
suprotnosti sa lanom 18. (Zatita lica koje

33
prijavi diskriminaciju ili uestvuju u postupku)
ovog zakona, kaznie se za prekraj novanom
kaznom u iznosu od 1.000 KM do 10.000 KM.
(2) Za prekraje iz stava (1) ovog lana takoe
e se kazniti i odgovorno lice u dravnoj,
entitetskoj i kantonalnoj instituciji, instituciji
Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, optinskoj
instituciji, u pravnom licu s javnim
ovlaenjima i u drugom pravnom licu, i to
novanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do
3.500KM.
(3) Za prekraj iz stava (1) ovog lana takoe e
se kazniti i fiziko lice, i to novanom kaznom u
iznosu od 700 KM do 2.000 KM.
(4) Ako prekraj iz stava (1) ovog lana uini s
namjerom odgovorno lice u pravnom licu,
odgovorno lice u pravnom licu e se kazniti
novanom kaznom u iznosu od 2.000 KM do
7.000 KM, i ako je uini sa namjerom fiziko
lice, fiziko lice e se kazniti novanom kaznom
u iznosu od 1.500 do 4.000 KM.
lan 22.
(Zatitne mjere)
(1) Za prekraje propisane ovim zakonom mogu
se izrei zatitne mjere oduzimanja predmeta i
zabrane obavljanja odreene profesionalne
djelatnosti, poslovne aktivnosti ili dunosti.
(2) Zatitne mjere oduzimanja predmeta
obavezno se izriu svaki put kada je prekraj
izvren korienjem tih predmeta, odnosno kada
su predmeti bili namijenjeni izvrenju prekraja
ili su predmeti nastali zbog izvrenja prekraja.
lan 23. mjenja se i glasi:
lan 23. lan 23. Izmjenom lana 23., obaveza iz lana 23. postaje jasnija i realnija.
(Objavljivanje rjeenja o prekraju) (Objavljivanje rjeenja o prekraju) Objavljivanje se vie ne odnosi na javne medije ve na tampane medije,
Rjeenje o prekraju propisano ovim zakonom Rjeenje o prekraju propisano ovim zakonom koji po svojoj prirodi jesu pravo mjesto za objavu pismenih tekstova.
objavljuje se u javnim medijima dostupnim na objavljuje se u najmanje jednom tampanom mediju
cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. dostupnom na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

34
GLAVA VII PRELAZNE I ZAVRNE
ODREDBE

lan 24.
(Usaglaavanje ostalih propisa s ovim
zakonom)
(1) U sluaju neusaglaenosti drugih zakona s
ovim zakonom u postupcima po ovom zakonu,
primjenjivae se ovaj zakon.
(2) Svi zakoni i opti propisi bie usaglaeni s
odredbama ovog zakona u roku od godinu dana
od dana njegovog stupanja na snagu.
(3) Ovaj zakon ne prejudicira odredbe i uslove
koji su utvreni u meunarodnim ugovorima i
sporazumima s vjerskim zajednicama, ime se
ne dira u njihovu djelatnu, normativnu i
organizacionu autonomiju i princip punog
uivanja prava vjerskih sloboda i izraavanja.

Uvodi se lan 24a. koji glasi: Na ovaj nain bi se osigurala provedba Zakona te obavezalo Vijee
ministara BiH da sistematski radi na prevenciji i suzbijanju diskriminacije.
lan 24a.
(Strategija za prevenciju i suzbijanje Ova obaveza proizilazi iz Izvjetaja o napretku (Progress Report) za 2014.
diskriminacije) godinu, koji je usvojen od Evropske komisije. BiH je takoe u nekoliko
(1) Vijee ministara BiH je obavezno da u roku od preporuka kroz Univerzalni periodini pregled (UPR) pozvana da izradi,
18 mjeseci nakon donoenja izmjena i dopuna usvoji i provodi viegodinju anti-diskriminacijsku strategiju.
zakona usvoji sveobuhvatnu, viegodinju strategiju
za prevenciju i suzbijanje diskriminacije, uz pratei
akcioni plan provedbe.
(2) Strategija i akcioni plan trebaju definisati nain
provedbe zakona i mjere za preventivno djelovanje
protiv diskriminacije.
(3) O provedbi strategije Vijee ministara BiH
najmanje jednom godinje informie Parlamentarnu
skuptinu BiH.
lan 25. Napomena:
(Stupanje na snagu)
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana Treba razmotriti da se izradi preieni tekst zakona.
objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH".

35
 PRIJEDLOG ZA IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O ZABRANI DISKRIMINACIJE BIH

Ova publikacija izlazi u okviru edicije HUMAN RIGHTS PAPERS, koju objavljuje Sarajevski
otvoreni centar. U ediciji Human Rights Papers izlaze opti i tematski izvjetaji, analize i studije,
kao i druge relevantne publikacije o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Ovi izvjetaji i
publikacije su osnova za daljnje zagovarake aktivnosti prema dravi, ali i meunarodnim tijelima.

Ediciju Human Rights Papers ureuje Saa Gavri.

U ovoj ediciji objavili smo do sada 15 publikacija.

Sljedee publikacije se tiu suzbijanja i zatite od diskriminacije:

Tena imonovi Einwalter/Goran Selanec (mart 2015): Usklaivanje Zakona
o zabrani diskriminacije BiH sa pravnom steevinom EU. Struna analiza
usklaenosti. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar. Dostupno na:
http://soc.ba/uskladivanje-zakona-o-zabrani-diskriminacije-bih-sa-pravnom-
stecevinom-eu/ (BHS verzija)
http://soc.ba/en/alignment-of-the-law-on-prohibition-of-discrimination-with-the-eu-
acquis-expert-analysis-on-alignment/ (engleska verzija)
Sarajevski otvoreni centar (mart 2015): Strategija za prevenciju i borbu protiv
diskriminacije. Izazovi i mogunosti za napredak u Bosni i Hercegovini. Sarajevo:
Sarajevski otvoreni centar. Dostupno na:
http://soc.ba/strategija-za-prevenciju-i-borbu-protiv-diskriminacije/ (BHS verzija)
http://soc.ba/en/strategy-for-preventing-and-combating-discrimination/ (engleska verzija)

Human Rights Paper, Paper 16

36 Sarajevski otvoreni centar; ekalua 16, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; +387 (0) 33 551 000; office@soc.ba