Você está na página 1de 295

Anchee Min

Biser Kine
Naslov izvornika
Pearl of China

S engleskoga preveo
Ozren Doleal
Posveeno Pearl S. Buck
*

Pripadam Kini jer sam tamo ivjela od djetinjstva do odrasle dobi...


Imala sam sreu da ne ivim uzak i konvencionalan ivot bijelca u
Aziji, ve da ivim s Kinezima i govorim njihov jezik prije
vlastitoga te da mi njihova djeca budu prvi prijatelji.
Pearl S. Buck
Mojih nekoliko svjetova

Iza mirna, nepokolebljiva Kineskinjina oka, osjeam monu


toplinu. Mogle smo biti prijateljice, ona i ja, da ona nije prvo
zakljuila kako sam joj ja neprijatelj. Odluka je bila na njoj, a ne na
meni. Mene Kineskinje nikada nisu zavarale, ak ni djevojke ljupke
poput cvijeta. One su meu najsnanijim enama na svijetu.
Naizgled uvijek poputaju, ali zapravo nikad. U usporedbi s njima,
njihovi su muevi slabi. Odakle ta enska snaga? Tu su im snagu
dala stoljea, snagu neeljenih.
Pearl S. Buck
Pismo iz Pekinga
Prvi dio
PRVO POGLAVLJE

P rije nego to sam postala Vrba, bila sam Korov. Moja baka NaiNai
uporno je tvrdila da je bolje nadjenuti mi ime Korov. Vjerovala je
kako bi se bogovi morali dobro pomuiti da mi jo vie zagore ivot
ako sam ve na dnu. Tata nije dijelio to miljenje.
- Mukarci se ele eniti cvijeem, a ne korovom.
Uslijedila je prepirka i naposljetku su se sloili oko imena Vrba, jer
su je smatrali dovoljno njenom da bude alosna i dovoljno vrstom
da se od nje moe izraditi poljoprivredni alat. Oduvijek sam se pitala
to bi moja majka o tome mislila da je bila iva.
Tata mi je lagao o majinoj smrti. I on i NaiNai govorili su da mi je
majka umrla pri porodu. No iz glasina koje su kolale susjedstvom
doznala sam i drugu priu. Da otplati dugove, tata je svoju suprugu
iznajmljivao siromanim samcima, gradskim suhim prutovima. S
jednim od tih neenja majka je zatrudnjela. Ja sam u to vrijeme imala
etiri godine. Da se otarasi zametka kopileta, tata je od travara kupio
prah arobnog korijena. Taj je prah tata umijeao u aj, a majka ga je
popila. Majka je umrla zajedno sa zametkom. Tati je to slomilo srce, jer
je elio usmrtiti samo fetus, a ne i vlastitu suprugu. Za kupovinu druge
ene nije imao novca. Bio je bijesan na travara, no nita nije mogao
uiniti - bio je upozoren na djelovanje otrova.
NaiNai je strahovala da e ga bogovi kazniti za majinu smrt.
Vjerovala je da e ona u iduem ivotu biti zaraena ptica, a njezin sin
pseto bez nogu. NaiNai je palila mirisne tapie i preklinjala bogove da
joj umanje kaznu. Kad joj je ponestalo novca za mirisne tapie, poela
je krasti. Vodila me na trnice, u hramove i na groblja. U akciju bismo
kretale tek nakon mraka.
NaiNai se kretala etveronoke, poput kakve ivotinje. Smucala se
umarcima bambusa i nadsvoenim ciglenim hodnicima, oko
breuljaka i jezeraca. Pod jakom mjeseinom, istezao se NaiNain dug
vrat. Glava kao da bi joj se smanjila. Jagodine kosti bi joj se izboile.
Kose bi oi sjajile dok je motrila hramove. NaiNai bi se pojavila,
ieznula, a zatim se ponovo stvorila poput duha. Ali jedne je noi
zastala. Bolje reeno, sruila se. Znala sam da boluje. Kosa joj je
otpadala u pramenovima. U dahu joj se osjeao smrad trulei.
- Idi pronai oca - zapovjedila je. - Reci mu da mi se blii kraj.
Tata je bio naoit mukarac u tridesetima. Imao je ono to su gatare
nazivale vanjtinom kraljeva iz davnina ili pak ravnomjerno
rasporeenom energijom neba i zemlje, to je znailo da ima uglato
elo i iroku bradu. Imao je umiljate oi, nos oblika enjaka koji mu se
poput blagog breuljka uzdizao posred lica i usta uvijek spremna na
osmijeh. Kosa mu je bila gusta i crna poput svile. Svakog bi je jutra
eljao i mokru pleo da mu pletenica bude glatka i sjajna. Koraao je
uspravnih lea i uzdignute glave. Govorei mandarinski sa carskim
naglaskom, tata je svoj glas nosio poput kostima. Ali kad bi izgubio
ivce, glas bi mu pobjegao. Ljudi su ostajali zaprepateni kad bi
gospodin Yee odjednom progovorio nepoznatim glasom. Ne obazirui
se na NaiNaino miljenje da se njegove ambicije nikada nee ostvariti,
tata je sanjao da e jednoga dana raditi kao guvernerov savjetnik.
Posjeivao je ajane i ondje se razmetao svojim darom za klasino
kinesko pjesnitvo i stihove.
- Nastojim da mi um ostane otar, a knjievne vjetine dobro
ugoene - esto bi mi govorio.
Zbog naina na koji se predstavljao, nitko ne bi pogodio da je tata
bio obian sezonski nadniar.
Stanovali smo u Chin-kiangu, gradiu daleko od glavnoga grada
Pekinga, na junoj obali rijeke Jangce, u pokrajini Jiangsu. Naa obitelj
potjee iz pokrajine Anhui, surove zemlje gdje je opstanak ovisio o
neprestanom, mukotrpnom radu. Moja je obitelj naratajima obraivala
krto i neplodno tlo toga kraja, borei se s glau, poplavama,
skakavcima, razbojnicima i utjerivaima dugova. NaiNai se hvalila da
je ona ta koja je donijela sreu obitelji Yee. Nju je moj djed kupio
kad mu je bilo etrdeset godina. Nikome nije bilo doputeno spomenuti
da je ta kupoprodaja zakljuena u kui raspjevanih djevojaka,
mjesnom bordelu. U najboljim godinama, NaiNai bila je vitka stasa,
vrat joj je bio kao u labuda, a oi poput lisijih, s oba kraja zavinuta
uvis. Svakoga bi dana bojila lice, a kosu eljala poput cariine. Prialo
se da bi mukarcima krv uzavrela kada bi se NaiNai osmjehnula.
Kada je obitelj prela rijeku Jangce i odselila na jug, NaiNai je
obitelji Yee ve podarila tri sina. Tata je bio najstariji i jedini poslan na
kolovanje. Djed je oekivao povrat ulaganja. Od tate se oekivalo da
postane knjigovoa kako bi se obitelj mogla boriti protiv vladinih
poreznika. Ali stvari nisu pole kako treba - djed je zbog kolovanja
izgubio sina.
Tata je vjerovao da je predobar za nadniarski posao. Sa esnaest je
razvio skupe navike i matarije bogataa. itao je knjige o politikoj
reformi u Kini i vakao listie aja kako bi ublaio seljaki zadah po
enjaku. Idealan ivot, govorio je, bio bi sastavljati stihove pod
rascvalim vokama ljive, daleko od pohlepna materijalnog svijeta.
Umjesto da se vrati kui, tata je putovao zemljom aljui raune
roditeljima. Jednoga je dana od majke primio poruku. Majka ga je
izvijestila da su mu otac i braa teko bolesni i gotovo na samrti,
zaraeni boleu koja je poharala rodni grad.
Tata je pourio kui, ali pogreb je ve proao. Ubrzo potom, kuu su
mu zaplijenili utjerivai dugova. NaiNai i tata pali su u siromatvo te
zavrili kao nadniari. Premda se NaiNai zavjetovala da e vratiti
nekadanje blagostanje, zdravlje je vie nije sluilo. U vrijeme mog
roenja, NaiNai ve je patila od neizljeivih probavnih smetnji.
Tata se muio zadrati intelektualno dostojanstvo. Nastavio je
pisati poeziju. ak je za pogreb moje majke skladao pjesmu pod
naslovom Sladak miris knjiga. Pozivajui se na novosteenu
duhovnost, tvrdio je da e za ispraaj njegove supruge u idui ivot te
rijei biti bolji dar od nakita i dragog kamenja. Premda nije bio nita
imuniji od prosjaka, dobro je pazio da ne dobije ui. Odravao je
uredan izgled podrezujui bradu i nikada ne bi propustio priliku da
spomene svoju asnu prolost.
Tatina asna prolost meni nije znaila ama ba nita. Prvih godina
mladog ivota na pameti mi je bila jedino hrana. Svakim bih se jutrom
gladna budila i svake bih noi gladna usnula. Ponekad nisam mogla
zaspati od greva u elucu. Budui da sam neprestano morala tragati za
mrvicama, ivjela sam u bunilu. Iznenadna srea ili obilna etva
nakratko bi donijele hranu na stol, ali glad se uvijek vraala.
Do moje sedme godine, 1897., sve je polo iz zla u gore. Premda se
NaiNaino zdravlje nastavilo pogoravati, vrsto je odluila poduzeti
neto da popravi na poloaj. Vrativi se starome zvanju, poela je
primati mukarce u kutu nae kolibe. Kada bih dobila aku peene soje,
znala bih kako je vrijeme da se izgubim. Trala bih u brda kroz polja
rie i pamuka te se skrivala u bambusovim umarcima. Plakala sam jer
nisam mogla podnijeti pomisao da bih mogla izgubiti NaiNai onako
kako sam izgubila majku.

U to smo vrijeme tata i ja radili kao sezonski radnici u polju. On je


sadio riu, penicu i pamuk te nosio gnoj. Moj je posao bio uz rubove
polja saditi soju. Svakoga dana tata i ja ustajali smo prije zore da
stignemo na posao. Kao dijete bila sam plaena manje od odraslih, ali
bilo mi je drago da zaraujem. Morala sam se natjecati s ostalom
djecom, posebno djeacima. Neprestano sam dokazivala da sam u
sadnji soje bra od djeaka. tapiem za jelo buila bih rupe i u svaku
ubacila po zrno soje. Nogom bih u rupu utnula zemlju i zaepila je
nonim palcem.
Nadniarska trnica na kojoj smo dobivali poslove zatvarala se
nakon sjetve. Tata i ja nismo uspijevali nai drugi posao. Tata je
provodio dane lutajui ulicama u potrazi za poslom. Premda su ga svi
ljubazno primali, posao mu nitko nije nudio. Slijedila sam tatu gradom.
Kad sam ga uhvatila kako tumara oblinjim brdima, posumnjala sam u
ozbiljnost njegove nakane da pronae posao.
- Kakav velianstven pogled! - divio se tata promatrajui krajolik
koji mu se prostirao pod nogama. - Vrbo, prii i divi se ljepoti prirode!
Pogledala sam. iroka Jangce tekla je slobodno, s obje se strane
izlijevajui u rukavce i potoie koji su hranili jug zemlje.
- Iza dolina skriveni su stari hramovi podignuti prije mnogo stotina
godina - tata je ponovno podigao glas. - ivimo na najljepem mjestu
pod suncem.
Odmahnula sam glavom i rekla da mi je zloduh u trbuhu proderao
sve lijepe osjeaje.
Tata je odmahnuo glavom.
- to sam te uio?
Preokrenula sam oima i izrecitirala: - Krepost hrani i pobjeuje.

Krepost naposljetku nije uspjela nahraniti tatu. Zlodusi iz trbuha


ovladali su njime - i bio je uhvaen u krai. Susjedi s njim vie nisu
eljeli imati posla. To je bilo alosno jer tata zapravo nikada nije bio
uspjean lopov. Bio je suvie nespretan. Vie puta gledala sam kako
dobiva batine od ljudi kojima je krao. Bacili su ga u otvorenu
kanalizaciju. Svojim je prijateljima govorio da se spotaknuo o panj.
U smijehu su ga pitali:
- Je li to bio onaj isti panj kao i proli put?
Jednoga dana tata se vratio kui pridravajui si iaeno rame.
- Zasluio sam to - rekao je, proklinjui sam sebe. - Nisam smio
krasti djetetu iz usta.
Kada mi je bilo osam godina, ve sam bila iskusna kradljivica.
Poela sam kradui mirisne tapie za NaiNai. Premda me tata korio,
znao je kako bi obitelj gladovala da prestanem. Tata je prodavao robu
koju bih ukrala.
Isprva sam krala sitnice, poput voa, povra, ptica i psia. Zatim sam
prela na poljoprivredni alat. Kada bi preprodao ono to bih ukrala, tata
je urno odlazio u oblinju gostionicu na riino vino. Polako bi
pijuckao zatvorenih oiju, kao da ga paljivo kua. Kada bi mu se
obrazi zarumenjeli, recitirao bi omiljene pjesme. Premda su ga prijatelji
odavno napustili, zamiljao je svoju publiku.
Velebna Jangce rijeka ka oceanu tee,
Nikada vratiti se nee, kao ni dinastije slavni dani.
Kad iznova te svanut doba za junake?
Premda glazba i dalje svira, ustra, pobjednika,
Reforma je podbacila, reformatori glave izgubili,
Strane vojske zemljom haraju
A njegovo velianstvo u tamnici otoka Yintai ami.
Gdje je sada odgovor bogova?
Plaite uenjaci,
U oaju, srca slomljena...

Jednoga dana netko mu je zapljeskao. Sjedio je u kutu. Ustao je i


estitao tati. Bio je visok, u kineskim oima pravi div. Bio je to
smeokos stranac plavih oiju, ameriki misionar. Sjedio je sam s
debelom knjigom i alicom aja pred sobom. Nasmijeio se tati i
pohvalio njegovu lijepu pjesmu.

Ime mu je bilo Absalom Syden-stricker. Mjetani su ga zvali ludi


stranac demonskih oiju s nosom poput pluga. Bio je u gradu od kada
me pamenje slui. Ne samo da je glavom dosezao strop, ve su mu
ake i podlaktice bile obrasle dlakom nalik na korov. Tijekom cijele
godine Absalom je nosio sivu kinesku halju. Niz lea mu se sputala
pletenica za koju smo svi znali da je lana. Bio je smijean u tom
kostimu, no inilo se da za to ne mari. Absalom je vrijeme provodio
hvatajui ljude po ulici. Nastojao ih je zaustaviti i razgovarati s njima.
Pokuavao nas je nagovoriti da povjerujemo u njegova Boga. Jo su
nas kao djecu nauili da ga izbjegavamo. Bilo nam je zabranjeno
govoriti ita to bi ga moglo povrijediti, kao gubi se i slino.
Tata je dobro poznavao Absaloma Syden-strickera jer je i sam
vrijeme provodio lunjajui ulicama. Tata je zakljuio da Absalom
skuplja bodove kako bi mu njegov Bog nakon smrti osigurao kartu za
nebo.
- Zato bi inae napustio vlastiti dom i lutao meu tuincima? - pitao
se tata.
Tata je predmnijevao da je u vlastitoj zemlji Absalom bio
kriminalac. Toga je dana tata iz znatielje posluao to stranac ima rei.
Poslije toga, pozvao je Absaloma kui na daljnju raspravu.
Ushien, Absalom je doao. Nije mu smetala naa prljava koliba.
Sjeo je i otvorio svoju knjigu.
- Biste li eljeli uti priu iz Biblije? - ponudio je.
Tatu prie nisu zanimale. Zanimalo ga je kakav je to bog Isus bio.
- Prema nainu na koji je muen, proboden kopljem, prikovan i
vezan za stup, zakljuujem da je bio kralj meu razbojnicima. U Kini,
takvo razraeno javno muenje priutili bi samo vrlo uglednim
zloincima, kao to je bivi carski premijer Su Shun.
Absalomov je glas ispunilo uzbuenje. Poeo je objanjavati, no
njegov je kineski bilo teko razumjeti.
Tata je izgubio strpljenje. Kad je Absalom zastao, tata ga je
prekinuo.
- Kako bi Isus ikoga zatitio, kada nije bio u stanju zatititi ni
samoga sebe?
Absalom je zamahao rukama, upro prstom gore i dolje, a potoni
poeo itati iz Biblije.
Tata je zakljuio kako je dolo vrijeme da pomogne strancu.
- Kineski bogovi imaju vie smisla - rekao je. - Lake ih je tovati...
- Ne, ne, ne. - Absalom je tresao glavom poput trgoveva bubnjara. -
Ne razumijete me...
- Sluaj, strane, moji bi ti savjeti mogli pomoi. Odjeni Isusa i daj
mu oruje. Pogledaj naeg boga rata, Guan-gonga. On nosi generalsku
odoru iskovanu od teke kovine i nosi silan ma.
- Pametan ste ovjek - rekao je Absalom tati - ali najvea vam je
pogreka to to poznajete sve bogove osim istinskog Boga.

*
Primijetila sam da je Absalomovo lice nalik na veliki opijumski leaj, s
dugakim nosom poput stola u sredini. Ispod obrva nalik na dva ptija
gnijezda imao je bistre, plave oi. Nakon razgovora s tatom vratio se na
ulicu. Slijedila sam ga.
- Bog je vaa najvea srea! - pjevao je Absalom ljudima koji bi pred
njim zastajali. Nitko nije obraao pozornost na njega. Ljudi su vezivali
vezice na cipelama, djeci brisali mrklje s lica, a potom nastavljali
svojim putem. Absalom je dugake ruke podigao u zrak poput dvije
metle. Kada je ponovo ugledao tatu, nasmijeio se. Tata mu je uzvratio
osmijehom. Tati je trebalo dosta vremena da shvati to Absalom eli
rei.
- Protuzakonito smo prolili krv - govorio je Absalom maui tati
Biblijom ispred nosa. - Moda ne s predumiljajem, ali mrlja je ostala
na nama. ovjeanstvo je sa sebe moe sprati jedino molitvom i
dobrim djelima.
Otkrila sam gdje Absalom stanuje. Dom mu je bio koliba smjetena
u siromanom dijelu grada. Susjedi su mu bili seljaci i nadniari. Pitala
sam se zato je Absalom izabrao ba to mjesto. Premda je Chin-kiang
najmanji gradi u pokrajini Jiangsu, jo je od davnine vana luka. Od
obale rijeke poploane su ulice vodile do trgovina, a potom dalje prema
sreditu grada gdje se smjestilo veleposlanstvo Ujedinjenog
Kraljevstva. Veleposlanstvo je zauzelo najvii poloaj u gradu, s kojega
je pucao pogled na rijeku Jangce.
Premda nije bio prvi ameriki misionar u Kini, Absalom je tvrdio da
je krajem devetnaestog stoljea prvi stigao u Chin-kiang. Ako je za
vjerovati starcima, ubrzo po dolasku Absalom je kupio komad zemlje
iza groblja i ondje podigao crkvu. Kanio je izbjei uznemiravanje
ivih, ali za Kineze je uznemiravanje mrtvih predstavljalo najgori
mogui zloin. Na groblje je pala duga sjena crkve. Mjetani su
negodovali. Absalom je morao napustiti crkvu.
Odselio se u podnoje brda i za svoju novu crkvu iznajmio bivu
trgovinu. Bila je to prostorija niska stropa, iskrivljenih greda iz kojih su
ispadali klinovi i razbijenih prozora.
Ljudi su Absaloma uglavnom smatrali bezopasnim budalaem. Djeca
su ga voljela slijediti. Njegova su stopala bila glavna atrakcija, jer su
bila golema. Kada je Absalom zamolio mjesnog postolara da mu izradi
par kineskih cipela, to se proulo kao vijest dana. Znatieljnici su
obilazili duan samo da vide koliko e materijala trebati i hoe li mu
postolar zaraunati dvostruko.
Kada bi ga pitali zato je doao u Kinu, Absalom bi odgovarao kako
je doao da nam spasi due.
Ljudi su se smijali.
- to je to dua?
Absalom je proglasio da se sprema kraj svijeta i da emo svi
pomrijeti ne poemo li za Bogom.
- Ima li za to kakav dokaz? - pitao je tata.
- Tome slui Biblija - Absalom se nasmijeio i namignuo. -
Gospodin da je jednu i jedinu istinu.
Tata je bio poprilino razoaran Absalomovim opisom zapadnjakog
pakla. Kineski je pakao mnogo straniji. Tata je Absaloma rado
izazivao u ajanama i gostionicama. Uivao bi u okupljenom mnotvu i
svojoj sve veoj omiljenosti. Tata je, Absalomu iza lea, priznavao da
Absaloma slijedi uglavnom samo radi hrane, pogotovo radi kolaia
koje pee Absalomova supruga Carie.
U usporedbi s NaiNai, Carie je bila krupna ena. Oi su joj bile
svijetlosmee, a lice naborano, meko, bijelo i okruglo. Nosila je kapu
smijena oblika, koju je nazivala eiriem. Pod taj eir nagurala bi
svoju smeu, kovravu kosu. Carie je cijele godine nosila istu tamnu
haljinu. Bila je boje morske trave. Suknja joj je bila tako duga da se
vukla po podu.
Carie je pokuala supruga upozoriti na tatu. Tati nije vjerovala. Ali
Absalom se i dalje prema njemu odnosio kao prema dobrom prijatelju,
premda je tata odbijao redovito nedjeljom dolaziti u crkvu.
Poput pravog varalice, tata bi pred Absalomom hinio
zainteresiranost. Time bi meni pruao priliku za krau. Dan nakon to
sam odnijela i otira s crkvenoga praga, ula sam Carie kako vapi:
- Vie ne trebam pospremati kuu jer je svega nestalo!
DRUGO POGLAVLJE

J ednom kad je Absalom podigao ilustracije biblijskih pria da ih


pokae, upitala sam ga o bradonjama sa zlatnim prstenom na glavi:
- Zato ovi hodaju pustinjom umotani u plahte?
Absalom nije ni slutio da sam pitanje postavila ne bih li mu odvratila
pozornost i nastavila s kraom.
Absalomu se bilo teko usredotoiti. Ljudi su ga neprestano prekidali
povicima:
- Kada emo dobiti hrane, gospodaru Absalome? Hoete li zamoliti
Boga da nam iznese hranu na stol?
Kad je Absalom nastavio s propovijedi, djeca su ga stala povlaiti za
ruke i naguravati ga naokolo:
- Tko je Djevica? Tko je Marija?
- Tko je Bogorodica? - glasno sam upitala, prilijepivi se uz
Absaloma poput pijavice. Ruke su mi bile u njegovim depovima.
Kad me Absalom blagoslovio rijeima Isus te voli, ve sam imala
njegov novanik.

Strpavi novanik u dep, pourila sam sporednom ulicom i uputila se


iz grada. Osjetila sam da me netko prati pa sam poela vrludati. Jo
sam na potiljku osjeala pogled plavih oiju. Te su oi pripadale
djevojici mlijenobijele koe s crnom pletenom kapom na glavi. Bila
je tek neto mlaa od mene. Uvijek je sjedila u kutu crkve, drei crnu
knjigu konata uveza. Pogledom kao da mi je govorila: Vidjela sam
te.
Ve sam znala tko je ona. Bila je to ki Absaloma i Carie. Sluavka
njezine obitelji zvala ju je Pearl. Sa sluavkom je razgovarala na
narjeju Chin-kianga. inilo se da majci i ocu nije ba potrebna. Uvijek
je bila sama i neprestano itala.
Ne bih li je se otarasila, potrala sam prema brdima koliko su me
noge nosile. Prola sam kroz polja penice i pamuka. Zaustavila sam se
nakon nekoliko kilometara. Laknulo mi je kada sam se osvrnula i
vidjela da je vie nema na vidiku. Duboko sam udahnula i sjela. Bila
sam uzbuena zbog plijena.
Kad sam poela otvarati novanik, neto sam zaula.
Netko je prilazio.
Ukipila sam se i zadrala dah.
Polako sam se osvrnula.
Iza mene, u grmlju, bio je onaj par plavih oiju.

- Ukrala si oev novanik! - vikala je Pearl.


- Nisam - sanjala sam o hrani koju bih mogla kupiti novcem iz tog
novanika.
- E, ba jesi.
- Dokai!
- U depu ti je.
Odloivi knjigu, pokuala mi je posegnuti u dep.
Odgurnula sam je laktom.
Pala je.
vrsto sam zgrabila novanik.
Ustala je. Ruiaste usnice drhtale su joj od bijesa.
Stajale smo licem u lice. Vidjela sam kako joj se na elu skupljaju
graci znoja. Koa joj je bila bijela, kao izbijeljena. Vrak nosa bio joj
je zailjen. Poput lane pletenice njezina oca, crna pletena kapa
skrivala joj je kovravu plavu kosu. Bila je odjevena u kinesku tuniku
izvezenu indigo cvjetovima.
- Ovo ti je posljednja prilika da vrati novanik, inae e nastradati
- zaprijetila je.
Skupila sam usta puna sline i pljunula.
Kad je podigla ruke da zatiti lice, pobjegla sam.

Slijedila me preko polja, uz brijeg i niz brijeg. Kad me konano


dostigla, novanik sam ve bila sakrila. Podigla sam obje ruke u vis i
rekla:
- Doi i pretrai me.
Prila je, ali novanik nije pronala.
Nasmijeila sam se.
Zaprepateno je skinula svoju pletenu kapu. Zlatni su joj uvojci pali
preko lica.

Otada me posvuda slijedila. Nisam mogla krasti. Dane i noi provodila


sam smiljajui kako da je se otarasim. Doznala sam da ima mlau
sestru, Grace. Kineska sluavka koja se brinula o djevojicama, Wang
Ah-ma, ve je dugo radila za tu obitelj.
- Pearl i Grace uinile bi sve da izgledaju poput kineskih djevojica -
askala je Wang Ah-ma sa svojim prijateljicama uz prelo. Sjedile su na
suncu pred kuom. Wang Ah-ma plela je nove kape za Pearl i Grace.
Kape e prekriti njihove plave uvojke pa e izgledati poput malih
Kineskinja. Wang Ah-ma govorila je da mora brzo plesti jer su
djevojice stare kape ve iznosile.
- Sirota Pearl, svakog me dana moli da pronaem neto to bi
pomoglo da joj izraste crna kosa.
ene su se nasmijale:
- I, to si joj rekla?
- Rekla sam joj neka jede crne sjemenke sezama, pa ih je stala jesti
kao luda. Majka je pomislila da jede mrave.
Prije proljetne sjetve, seljaci bi dolazili u grad kupiti namirnice za
cijelu godinu. Dok su mukarci kupovali gnojivo i nosili alat na
otrenje i popravak, ene su pregledavale stoku. Motajui se oko tezgi s
hranom i trgovinama ivenim namirnicama, ekala sam priliku za
krau. Ve su proli tjedni od mojega posljednjeg pravog obroka.
Tata je zaloio gotovo svaki komad pokustva koji smo imali.
Nestali su stol, klupe, pa ak i moj krevet. Sada sam spavala na
slamarici, na zemljanom podu. Stonoge bi mi nou gmizale licem.
NaiNai je bolovala od infekcije koja nikako da proe. Jedva je
ustajala sjedine postelje koju smo jo imali. U potrazi za poslom, tata je
sve vie vremena provodio s Absalomom.
- Absalomu treba moja pomo - svakodnevno je govorio. - Absalom
ne umije pripovijedati. Uspavljuje ljude. Ja bih trebao biti taj koji
pripovijeda te njegove biblijske prie. Mogao bih Absalomov posao
postaviti na noge.
Ali Absalomu je bilo samo do spasenja tatine due.
Jedne noi ula sam tatu kako ape NaiNai:
- Miraz bi trebao biti poprilian.
Trebalo mi je neko vrijeme da shvatim na to misli. Jedan mu je
prijatelj ponudio da me kupi kao konkubinu.
- Nee prodati Vrbu! - NaiNai se udarala akom o prsa. - Jo je
dijete.
- Da bi se zaradilo, potreban je novac - prepirao se tata. - Usto, tebi
bi trebalo kupiti lijek. Lijenik kae da ti se stanje pogoralo...
- Sve dok diem, nemoj ni pomiljati na to! - briznula je u pla
NaiNai.
Sto ako NaiNai umre? Uplaila sam se. Prvi puta eljno sam
iekivala nedjelju, kada u moi na misu gdje Absalom govori o raju,
a Carie slui hranu. Tata i NaiNai eljeli su poi sa mnom, ali bilo ih je
stid pokazati tuincima svoju bijedu.
*

Absalomova crkva bila je soba s klupama. Zidovi su bili boje blata.


Absalom je govorio da je njegov Bog skroman te da vie mari za svoje
sljedbenike nego za izgled svojega hrama. Absalom je spomenuo da
upravo prikuplja novac za izgradnju prave crkve.
eljela sam Absalomu rei da ljude ne zanima ni njegov Bog ni
njegova crkva. Dolazili smo samo radi hrane. ekali smo da Absalom
dovri propovijed. Morali smo izdrati do kraja. Zaplakala bih od sree
kada bi dolo vrijeme za sklapanje ruku i izgovaranje rijei amen.
Nakon objeda raspoloenje bi nam se popravilo. Pjevali bismo
pjesme da zahvalimo Absalomovu Bogu. Carie nas je nauila pjevati
crkvene himne i oratorije. Prva pjesma koju nam je Carie pjevala zvala
se Milost. Njezin glas sve nas je iznenadio. Bio je dubok poput
kineskoga gonga. Cijela je soba podrhtavala. Zvuala je poput
proljetnog slapa koji se prelijeva s planina. Carieno meko, okruglo lice
topilo se od miline. Svoje je note bez napora slala kroz strop u nebo.
Zaljubila sam se u Milost. Pjesma me na neobian nain dirnula.
Odrasla sam uz kineske opere, ali tek me Cariena pjesma potaknula na
razmiljanje o majci. Nikada mi prije nije uspijevalo zamisliti kako je
majka izgledala. Pjesma mi ju je doarala, ivu i jasnu. Majka je bila
lijepa poput kineske boice. Gotovo sam mogla osjetiti njezin miris.
Lice joj je bilo oblo, a oi blage i vedre. Bila je sitna rasta, ali punih
oblina.
Doi, dijete moje, gotovo sam je ula kako govori. eznula sam
da te vidim.
Suze su mi navrle na oi. Primijetila sam da nisam jedina koja se
zaljubila u Milost. NaiNai je izrazila elju da nauim tu pjesmu kako
bih je pjevala na njezinu pogrebu.
Carie je imala udovino glazbalo koje je nazivala glasovir. Cesto
se pratila na njemu dok je pjevala. Prsti su joj plesali po tipkama dok je
sjedila na stolcu u suknji iji su se skuti vukli po podu. Mnoga smo
nedjeljna poslijepodneva proveli zajedno. Carie me nauila Milost rije
po rije. Odlazila bih kui i vjebala pred NaiNai i tatom.
Milost koja sve vodi nas, daje snagu i mir.
Pjevala sam onako kako bih pjevala kinesku operu. Glasom snanim
i punim naboja.
Oivjela je ivot moj, bijah slijep, a sada vidim.
Tata i NaiNai uivali su u pjesmi i s nestrpljenjem oekivali da
nastavim. Morala sam im rei da je to bilo sve to sam za sada uspjela
nauiti.
Tata je neko vrijeme utio, a onda rekao:
- Premda je Milost tuinska pjesma, govori o nama jer smo i mi
izgubljeni, zbunjeni i uplaeni.
NaiNai se sloila.
- Vrbo - obratila mi se - pobrini se da te Carie naui cijelu skladbu,
jer bih ja svakoga trena mogla zauvijek otii.
Upitala sam NaiNai hoe li ii u nebo i, ako hoe, hoe li tamo
susresti moju majku. NaiNai je kimnula.
- Majka bi voljela uti kako pjeva Milost.
Otila sam do Carie i zamolila je da me naui ostatak pjesme. Bila je
oduevljena. Posjela me pokraj sebe za glasovir i zapoela.
Vrijeme tee, prolazi sve, milost nam Boe daj, da ivei ne umremo,
da svjetlo bude nama.
Carien se glas promijenio. Ton je postao njeniji, podsjeajui me na
blagi potok koji ubori livadom.
Sve pjesme nae za Te su i molitve nae, spasi, o Oe, narod svoj,
nek milost vodi nas!
Od Wang Ah-ma doznali smo da je Carie od dolaska u Kinu izgubila
etvero djece.
- Ne poznajem nijednu enu koju je snala gora sudbina. Bila su to
etiri djeaka - uzdahnula je Wang Ah-ma podigavi etiri prsta u zrak.
Prema Wang Ah-mainim rijeima, Carie si je imena djece dala
urezati na uzglavlje.
- Gospodarica svake noi prije sna razgovara s njihovim dusima.
Ljude je zanimalo kakvu hranu Absalomova obitelj jede i kakva je
okusa.
- Sir i maslac - rekla je Wang Ah-ma. Gurnula si je prst u grlo i
pravila se da povraa. - Ima okus kao pokvareni tofu.
- A kakva je Pearl? - upitala sam.
- Pearl je drukija. Ona ima kineski eludac - Wang Ah-ma
nasmijeila se s odobravanjem. - Pearl jede isto to i ja. Snana je poput
bika.
- Misli da ona nee umrijeti poput svoje brae? - upitala sam.
Wang Ah-ma spustila je glas i aptom rekla:
- Ne vidim zato je etvero Cariene djece moralo umrijeti. Sve je
odnijela ista bolest. Mislim, djeaci su pobolijevali kao i kineska djeca.
Zato su kineska djeca preivjela? Pearlino tijelo nauilo se boriti s
boleu kao kinesko. Za ime Bude, uspjela je!
Okupljeni su zadivljeno kimnuli glavama.
- Uinila si dobro svojoj gospodarici, Wang Ah-ma!
Wang Ah-maino lice rascvalo se poput lotosa u ljeto.
- Pearl jede dvostruke obroke. Jedan u kuhinji s poslugom, a drugi s
roditeljima. Dijete ima nevjerojatan apetit. Oboava sojine oraie,
sjeme lotosa i peenu morsku travu. Najdrae su joj palainke od
mladoga luka koje svakoga tjedna posebno kupujem za nju.

Trebala sam predvidjeti da e me Pearl uhvatiti. Usta su mi bila puna


palainki koje sam ukrala Wang Ah-ma. Pearl je malko priekala.
eljela je biti sigurna da e imati svjedoka. Ruka mi je bila u Wang
Ah-mainoj koari, ali Wang Ah-ma pojma nije imala to se dogaa.
Pearl me odvukla do Carie koja je sjedila za glasovirom.
Slijedio nas je gotovo cijeli grad.
Pozvali su tatu i NaiNai.
- Ne pada jabuka daleko od stabla - vikala su djeca. - to se drugo i
moglo oekivati, kad se ugledala na oca?
- Uhvatila sam je na djelu - objavila je Pearl.
Carie nije ni pogledala ker. Okrenula se prema meni.
- Nisi to uinila, je li tako, Vrbo? - upitala je Carie sputajui
poklopac glasovira.
Iz straha da e tata i NaiNai pred cijelim gradom izgubiti obraz,
drsko sam slagala:
- Ne, nisam to uinila.
Carie je ustala da pozdravi tatu i NaiNai. Blagim im je glasom rekla:
- ao mi je, moja ki je pogrijeila.
- Ali majko! - prekinula ju je Pearl. - Uhvatila sam Vrbu u krai!
Obratila se Wang Ah-ma:
- Molim te, Ah-ma, reci majci istinu...
- Gospodarice - poela je Wang Ah-ma istupivi naprijed - Pearl nije
pogrijeila...
Carie je zaustavi pokretom desne ruke i ree:
- Ah-ma, juha vrije na tednjaku.
- Ne vrije, gospodarice. Maloprije sam provjerila.
- Poi i provjeri jo jednom - ree Carie.
- Dobro - odgovori Ah-ma kimajui - idem. Ali gospodarice, Pearl je
u pravu to se palainki tie. Vrba ih je ukrala.
- Ne, nije Vrba - ponovila je Carie izbjegavajui svaije oi.
NaiNai i tata izmijenili su poglede pune olakanja.
- Majko! - Pearl su se suze slijevale niz obraze. - Ako samo onjui
Vrbin dah osjetit e mladi luk!
- Dosta je bilo, Pearl - odmahne Carie.
- Kunem se Bogom - zajeca Pearl.
- Idi i pomogni prostrijeti stol za ruak - naloi joj Carie. - Otac ti je
na putu kui.
- Majko, nisam ja ta koja je lagala!
- Nisam ni rekla da si lagala, Pearl.
Bilo mi je teko tog poslijepodneva. Vrat mi je bio ukoen, kao da
ga pritie kameni rvanj. Otila sam u brdo i ondje sama sjedila.
Nisam se pomakla dok sunce nije zalo, a laari se vratili u luku. Oko
rijeke se poela iriti magla. Od guste se magle teko disalo. Te noi
nisam mogla spavati. Bila sam duboko postiena. Pearlino uplakano
lice cijele je noi lebdjelo nada mnom. Ustala sam i priznala tati i
NaiNai da sam ukrala palainke.
Nisu bili iznenaeni.
TREE POGLAVLJE

ajane su slavile dolazak proljea prireujui zabave. Ljudi vini


rijeima okupljali su se oko procvalih kamelija, voaka bresaka i
ljiva da bi pisali poeziju. Tata je volio te zabave, dok sam ja voljela
rascvale cvjetove bresaka nalik na ruiaste oblake. U travnju je
poelo kino razdoblje. Kia u junoj Kini nije pljutala. Sirila se poput
guste magle. Kad bih ispruila ruku, ne bih osjetila kapi. Ali im bih
izila, vlaga bi me svu ovila. Nakon deset minuta hoda, bila bih
promoena do koe. Ako bih otrla lice, s ruke bi mi kapala voda.
Veoma polako, kosa bi mi se ovjesila. Mokri pramenovi lijepili su mi
se uz lice.
U mjesec dana rijeka bi se podigla za desetak centimetara. Voda i
nebo stopili bi se u istu nijansu sive. Posvuda je bilo krastaa, jegulja,
glista i pijavica. Zemljani putovi pretvarali su se u blato. Bambus je
bujao. Do ljeta bi prekrio june obronke breuljaka.
Zubi su mi bili zeleni od vakanja svilenice. Tek sam navrila devet
godina. Postajalo mi je sve tee odolijevati porivu da kradem.
Razmiljala sam o djeaku koji nas je posjetio za prolu kinesku Novu
godinu. Bio nam je daljnji roak i imao sedamnaest godina. Zvao se
San-bao. Bio je egrt mjesnoga kovaa. Ono o emu sam zapravo
razmiljala bili su sojini oraii koje mi je San-bao obeao. Pitala sam
se kada e mi napokon uruiti taj svoj dar.
Noge su me odnijele do San-baove radionice. Da sam barem imala
ljepu odjeu. San-bao bio je iznenaen to me vidi. Bio je odjeven u
prljavu pregau, golih ramena. Bio je snaan i veseo mukarac konjske
vilice. Pod koom su mu se nazirao splet zmijolikih, debelih ila.
Spustivi eki, upitao me to me navelo da ga posjetim.
Nisam mu mogla kazati istinu. Nisam mu mogla rei da sam dola
radi sojinih oraia. Odgovorila sam mu da sam samo bila u prolazu.
Radosno se osmjehnuo.
- Jesi li jela? - upitao me.
- Nisam.
Bilo me stid to sam prebrzo odgovorila.
- to bi eljela da ti donesem?
Prije negoli sam se mogla zaustaviti, jezik mi je sam izlanuo:
- Voljela bih sojine oraie.
- Ah, tako je, sojini oraii.
Sjetio se to mi je obeao. Zamolio me da priekam i otiao u
radionicu. Kada se vratio, rekao mi je:
- Poi emo u etnju, a ja u ti nabaviti sojine oraie.
Tek to je San-bao platio sojine oraie, posegnula sam za
vreicom.
- Ne, ne jo - rekao je San-bao uzevi mi vreicu. - Ne bih elio da
mali prosjaci skoe na tebe. Moramo pronai mirno mjesto za sjedenje.
Slijedila sam ga. Stigli smo do staroga groblja gdje je korov sezao do
struka. Crne su vrane poletjele u nebo. Poljski mievi bjeali su kroz
grmlje divljih bobica. Sjeli smo. San-bao me promatrao dok sam jela
sojine oraie. im sam pojela, prebacio mi je ruku preko ramena.
- Dobar sam prema tebi, nisam li? - upitao je.
Kimnula sam, osjeajui se pomalo nelagodno.
- Uini mi uslugu - rekao je povukavi mi ruku i gurnuvi je sebi
meu noge.
Zaprepastila sam se.
- Ne mora biti tako ozbiljna - nacerio se.
- Idem kui, San-bao.
- Ma hajde, Vrbo.
- Ne, San-bao.
- Duna si mi.
Osmijeh mu je nestao s lica, a glas postao leden.
Uplaila sam se. Ustala sam i potrala, ali uhvatio me.
- Zar doista vjeruje kako u dopustiti da mi odleti ve kuhana
patka?
Gurnuo me na zemlju.
Borila sam se da se oslobodim.
Uhvatio me za vrat i svinuo glavu na stranu.
- Platio sam ti sojine oraie.
- Vratit u ti novac!
- Nema ti novca.
- Pronai u nain.
- Hou ga odmah!
- Nemam ga sada.
- O, da, ima. Ima neto to mi se svia. Sve to treba uiniti jest
pustiti me da to dotaknem...
Zavukao mi je ruku pod odjeu.
- San-bao, molim te!
- Vrbo, ne pravi mi probleme.
- Pusti me!
- Ne tjeraj me da te povrijedim.
- Ne!
- Kuko!
- Ne!
Pritisnuo mi je lice uz zemlju kako ne bih vritala.
Batrgala sam se i ritala, ali bio je prejak.
Strgnuo mi je odjeu.
Molila sam ga da prestane.
Odbivi, na silu je nalegao na mene.
Gubei snagu, slomila sam se. Nisam nikako mogla umai. Zaalila
sam zbog svoje gluposti.
Kad mi je San-bao gurnuo lice u stranu vidjela sam neiju sjenu.
Netko se skrivao iza kamene ploe.
Poznata crna, pletena kapa otkrila je o kome se radi.
- Upomo! - vrisnula sam.
Prije negoli je San-bao uspio reagirati, dotrala je Pearl. Udarila je
San-baoa velikim kamenom.
San-bao se smjesta sruio i ostao nepomian.
- Oh, moj Boe. - Pearl ustukne. - Jesam li ga ubila?
Ustajui, hvatala sam dah.
Pearl se sagnula i stavila San-baou prst pod nos.
- Nije mrtav! - rekla je Pearl. - Da ga jo jednom udarim?
- Ne, ne vie! - preklinjao je San-bao, pokuavajui ustati.
- Zasluuje smrt! - povikala sam.
- Ne! - San-bao se podigao na noge i pobjegao.
Pearl je trala za njim sve dok nije nestao s vidika.
Srce mi se ispunilo zahvalnou.
Pearl se vratila i otresla mi prljavtinu s odjee.
- Hvala to si mi pritekla u pomo, prijateljice - zaustila sam.
- Ma tko ti je prijateljica? - Okrenula mi je lea. - Laljivice!
- Molim te, oprosti mi, Pearl. Uinit u sve da ti se iskupim.
- Zar oekuje da ti povjerujem? - Pogledala me s gnuanjem. -
Ukrala si oev novanik i potroila njegov novac; ukrala si Wang Ah-
maine palainke i lagala mojoj majci... Ti, magare nedoraslo!
Otila je nizbrdo, maui koaricom.
Pokuala sam zadrati suze.
Pjevala je kinesku pjesmu koju sam dobro poznavala. Brda su
odzvanjala. Obasjano snanim suncem, areno divlje cvijee
poskakivalo joj je u koarici.
Jasminov cvijete, slatki jasminov cvijete
U proljee ljepoti tvojoj i mirisu nema ravna
Ubrala bih te i u kosu zataknula
No strah me da e mi zamjeriti i da se nagodinu nee vratiti

Nedjeljom je u crkvi bilo buno. Ljudi su razmjenjivali miljenja o


vremenu i nainima tamanjenja gamadi. ene su plele, krpale, vezle i
avrljale. Netko se dovikivao s kraja na kraj prostorije. Djeca su se
gaala iarkama. Majke su dojile novoroenad i vikale na stariju
djecu. Absalom nije mogao utiati gomilu sve dok tata nije zazvonio
runim zvoncem.
- Narode, zapadnjakom sveeniku potrebna je naa pomo - rekao
je tata podigavi glas. - Miljenja sam da nam Absalom ne nudi tek
drugi izbor, nego bolju nagodbu. Pogledajte, nae smo bogove
nahranili pa su sretni i debeli. Ali to su oni za nas uinili? Nita. A
sad, narode, elio bih da dobro promotrite Absalomova Boga, Isusa
Krista. Pogledajte samo emu slii. Svakome tko nije slijep odmah je
jasno da ovaj napornije radi od kineskih bogova. Zato sluajte, narode,
sluajte Absaloma.
Absalom je zgrabio priliku.
- Danas emo uiti o Kristovu krtenju. - Izvadio je crte u boji i
upro u njega prstom. - Ova dvojica mukaraca su Krist Gospodin i Ivan
Krstitelj.
Vidjela sam dvije prilike koje su stajale u rijeci izvodei obred. Ivan
i Krist imali su gotovo istonjake crte lica, malih nosova i blago kosih
oiju. Absalom je napokon posluao oev savjet. Ublaio je duboko
usaene zapadnjake oi i spljotio im iljate nosove. Krist je sada
imao due une resice, nalik na Budine.
Tata mi je ispriao da je Absalom isprva elio prikazati Krista
obraslog gustom bradom. Pristao mu je podiati bradu tek nakon to
mu je tata dokazao da niti jedan Kinez ne bi tovao boga koji izgleda
kao majmun.
- Budino se lice promijenilo na putu iz Indije u Kinu.
Tata je Absalomu svrnuo pozornost na razliku izmeu lika ranog
indijskog Bude i kasnijeg kineskog Bude. Budine su se oi smanjile
kad je stigao u Kinu, koa mu je postala glatkija i svjetlija. Kineski su
se kipari pobrinuli da Buda djeluje dobro uhranjeno. Poluzatvorenih
oiju, Buda izgleda kao da se sprema zadrijemati nakon obilna objeda.

Kada je Absalom krstio tatu, bio je to vaan dogaaj u gradu. Svi su


eljeli vidjeti kako tatu umau u rijeku poput punjene knedle u umak
od soje. Tada smo Pearl i ja prvi put sjedile jedna do druge. Obje smo
eljele pomoi oevima da privuku gomilu.
Absalom i tata stajali su suelice, do pojasa u rijeci. Absalom je bio
odjeven u svoju tamnosivu halju, a tata je nosio ispranu bijelu,
pamunu tuniku. Tata je bio napet i crven u licu, a Absalom se drao
ozbiljno i sveano.
- Uranjanje u rijeku oznaava priznanje krivnje i molbu za oprostom
- objasnio je Absalom na svojem kineskom obojenim snanim
naglaskom.
Tata je naglas ponavljao Absalomove rijei.
- Zaponi novi ivot! - povikao je Absalom. - Izai na svjetlost
kria!
Tata je pokuavao mirno stajati, ali bez uspjeha.
- Kada da uzmem dah? - upitao je.
Absalom se nije obazirao na njega.
- Uzmi me i u more me baci, rije je Kristova - pjevao je.
- Reci mi kada - ponovo e tata.
- ekaj - Absalom ga obujmi rukama.
- Strah me da se ne utopim - rekao je tata. - Doista me strah.
- Imaj vjere u Boga.
Absalom je tatu njeno naginjao unazad dok mu glava nije nestala
pod vodom.
Gomila je zadrala dah.
- Pravedan je Isus, na Gospodin! - povikao je Absalom. Gomila je
radosno zaklicala.
Tata je bio kao zaleen. Nakratko je izronio, ali gotovo smjesta opet
potonuo.
- Tata, to radi? - povikala sam.
- Prihvaa Kristovu smrt - tiho je kazala Pearl.
- Zato?
- Radi svojih grijeha, i grijeha ovjeanstva.
Tata je ponovo izronio iz rijeke dok se s njega voda slijevala kao iz
fontane. Nije se utopio. Odahnula sam. U mnotvu sam spazila
NaiNai kako brie suze. Sino nam je rekla kako joj se svia to e
joj sin biti oien.
- Bog obznanjuje: Ovo je sin moj ljubljeni! - viknuo je Absalom. -
Ovo je nagovjetaj smrti njegove na kriu i uskrsnua!
Absalom je izveo tatu iz rijeke.
- Osjeam Boga i volju Njegovu! - obratio se tata gomili. - Radi
Isusa sam odbacio svoj promaen ivot. Sada u zapoeti novi!
Bila sam sigurna da je tata to uinio iz zahvalnosti prema Absalomu.
Kao da je bio dirnut tatinim preobraenjem, Absalom je, podigavi
obje ruke u zrak, povikao:
- Slava Bogu!

*
Govorei uglas kao da pjevaju u duetu, tata i Absalom stajali su na
nedjeljnoj misi rame uz rame. Ljude je obuzela znatielja kada su uli o
tatinoj novopronaenoj srei i blagoslovu tuinskoga boga. Dolazili su
ispitati mogu li i sami dobiti takvu zatitu.
Tata je za Absaloma izveo izvanrednu predstavu.
- ivimo u podzemnome svijetu prepunom zloduha - zapoeo je tata
s istim ushitom kojim je inae recitirao kinesku poeziju. - Osueni smo
na propast, zlo nas je zatoilo, a zli dusi zaarali. Mi, s naim mirisnim
tapiima, mi, ljakeri, gubitnici, kockari, pijanice, lopovi, slijepi i
gluhi. Ne bojte se vie, jer Isus je tu da nam pomogne. Morate samo
poeti ispoetka tako to ete se prikljuiti Absalomu.
- Pretpostavljam da Buda nije odgovorio na tvoje molitve, jesam li u
pravu? - upitao je tata gradsku sedamnaestogodinju udovicu Jorgovan,
trgovkinju jajima.
- Istina je, nije odgovorio - odvratila je Jorgovan.
- Gubi li vjeru u njega?
- Strah me priznati, ali istina je.
- Razoarana si.
- Ne bih eljela uvrijediti Budu, ali jesam.
-Jorgovan, hram posjeuje od roenja. Od mirisnih tapia koje si
spalila, brdo bi mogla podii. Je li ti se ivot promijenio nabolje? Dva
su te puta kupovali i dva puta prodavali. Udali su te za bolesnika na
samrti. Prisilili su te da spava meu ljetinom kako bi mu uravnoteila
ying i yang elemente. Jedva si pobjegla od suprugove obitelji. U Chin-
kiang stigla si bez obitelji i prijatelja, a ni ovdje ih jo nisi pronala.
Jesi li se ikada zapitala kakvog to boga tuje?
Jorgovan je odmahnula glavom i poela jecati.
- Sluaj, o svojem razoaranju razmiljaj kao o ulaganju - rekao je
tata.
- Ulaganju? - Jorgovanine su se krupne oi jo vie rairile.
Absalom se namrtio.
Tata je bio blagoglagoljiv kao nikada prije.
- Taj ti je ulog upozorenje da ne pravi vie pogrene odabire, kako
ne bi zauvijek zavrila kao zatoenica zlih duhova!
- Ali palila sam mirisne tapie! - Pobunila se Jorgovan. - Ne
zasluujem da me loa srea prati dovijeka!
- Jesi li se ikada zapitala zbog ega te ta loa srea jo prati? - upitao
je tata.
Jorgovan je odmahnula glavom.
- Zato ba tebe, a nikoga drugog?
- Zato?
Da naglasi poantu, tata pljesne desnicom o lijevi dlan.
- tovala si pogrenoga boga!
Jorgovan se zaprepastila.
-Jorgovan, kranski Bog kae da zasluuje priliku za bolji ivot.
Da, upravo ti, Jorgovan! - tata je vladao pozornicom poput opernog
pjevaa. - Bog mi govori da Jorgovan zasluuje istu priliku kao i
njegov voljeni sin, Gospodin Isus Krist! Sad poeli elju i ostvari je!
- elim da mi se ispuni i ta elja - sitnim e glasom Jorgovan. - Ali
prva mi je i najvea elja da mi se to prije izlegnu pilii iz jaja.

Divila sam se Jorgovan zbog toga to nikada nije jadikovala zbog svoje
nesree. Uvijek je bila vedra i srdana. Njezini su pilii bili do zime
unaprijed rasprodani, premda se jo nisu ni izlegli. Te je godine
zakljuila kako sam dovoljno odrasla da joj pomognem odvajati dobra
jaja od loih. Zaposlila me. Iznenadilo me to je i Pearl bila ondje.
Doznala sam da Pearl posjeuje Jorgovan jo odmalena. Jorgovanina
trgovina jajima bila je njezino igralite. Jorgovan je oboavala Pearl,
jer joj je bila pouzdana pomonica. Carie je Jorgovan dala do znanja da
keri doputa posjeivati njezin duan kako bi neto nauila. Pearl se
tako dobro zabavljala da bi zaboravljala vratiti se kui. Wang Ah-ma
morala bi po svretku dana doi po nju i odvui je natrag.
Jorgovan je zamolila Pearl da me uputi u posao. Doznala sam kako
je potrebno oko mjesec i pol da se jaja izlegu. Pearl me nauila
razvrstati jaja iz glavne koare. Izdvajale smo jaja koja su bila premala,
ona ija je ljuska bila pretanka, iji se umanjak razlio i ona koja su
predugo bila u smonici.
Pearl mi je ispriala da najvie voli lampiranje jaja. To smo inile
kad bi Jorgovan potpuno zamraila trgovinu, ostavljajui tek malu
rupicu na vratima. Pearl i ja izmjenjivale bismo se drei jaja pred
rupicom kroz koju je prodirala suneva svjetlost. To se zvalo prvi
pogled. Cilj je bio provjeriti je li u jajetu nastao zametak, koji smo
zvali biser. Ako je bisera bilo, to je znailo da je kvoku posjetio
pijevac i da e se iz jajeta izlei pile.
Pregledavi ih, jaja koja su ispunila uvjete stavljale bismo u tople
koare obloene pamukom. Jorgovan bi koare odnijela i odloila pod
svoju veliku postelju od opeke iza tednjaka. Morale smo ekati etiri
dana da bacimo na jaja drugi pogled.
Cilj drugog pogleda bio je utvrditi je li biser nabubrio. Jorgovan
nas je nauila kako drati jaje na dlanu. Sa svih bismo strana okretale
jaja prema suncu. Traile smo sjenu, biser. Taj zadatak nije bio lak, a
iziskivao je iskusno oko. Naposljetku bismo odvojile jaja koja nisu
nabubrila. Jaja koja su prola na ispitu ponovno smo stavljale u koare
s pamukom i vraale ih pod Jorgovanin krevet.
Postupak smo ponavljale svaka etiri dana. To je Jorgovan nazivala
treim pogledom i etvrtim pogledom. Kad bi sjene postale jasno
uoljive, sve bismo koare pod Jorgovaninim velikim krevetom
prebacile u keramike posude. U posudama se nalazila mjeavina
zemlje i slame. Iznutra su izgledale kao vrele pilje. Ispod posuda
tinjala je slaba vatra kako bi se odrala toplina. Prema Jorgovaninim je
rijeima to bio presudan korak. Ako bi bilo prevrue, jaja bi se skuhala.
Ako je bilo nedovoljno toplo, iz bisera ne bi nastalo pile.
O uspjehu ili propasti cijele Jorgovanine godine odluit e iduih
nekoliko dana. Jorgovan je na zidove soba pozivala sve svoje bogove.
Palila je mirisne tapie i izvodila obrede zazivajui blagoslov. Ove je
godine objesila i sliku Isusa Krista.
Pala sam u iskuenje da zavirim u posude. Ali Pearl mi se nije eljela
u tome pridruiti. Pokorno je slijedila Jorgovanine naputke. Poput
kvoke, Jorgovan nije naputala jaja. Straarila je nad posudama dan i
no, dodajui i uklanjajui slamu, pribliavajui ih i udaljavajui od
vatre. Vie nije niti govorila, ve je samo aputala u strahu da ne
uznemiri jaja.

Promatrala sam kako Pearl portretira Jorgovan, koja je spavala iroko


otvorenih usta. Prije negoli je utonula u san, Jorgovan je priala o
velikoj zaradi koju e ostvariti kad se jaja izlegnu. U posljednja je dva
tjedna Jorgovan oslabjela. Nije imala vremena za jelo niti san. Bojala
se da e temperatura varirati i unititi joj urod. Oi su joj postale
crvene, a obrazi upali. Pearl i ja izbjegavale smo svaki razgovor s njom,
jer je bila razdraljiva i ivana.
Kad je Jorgovan ugasila vatru, znale smo da je zimi doao kraj. U
svega nekoliko dana zrak se zagrijao. S proljeem je stiglo i kino
vrijeme, pa smo se morale boriti s prekomjernom vlagom.
Nas smo tri izvadile jaja iz divovskih keramikih posuda da ih
prozraimo. Jaja smo poloile na Jorgovanin krevet od opeke koji smo
prethodno prekrile vatom. Jorgovan je poslala Pearl i mene da
obavijestimo seljane kako je dolo vrijeme da preuzmu svoje pilie.
Kada smo opazile da se pojavljuju maleni kljunovi, bile smo veoma
uzbuene. Pilii su kidali ljuske i probijali se van. Kad su se napokon
svi pilii oslobodili ljuski, Pearl je dogaaj nazvala velikom
roendanskom zabavom.
- Kakvi ljepotani! - klicala je Pearl piliima koji su joj skakali po
rukama.
Jorgovan je bila preumorna za slavlje. Hrkala je naslonjena o zid dok
smo Pearl i ja brojale pilie. Stavljale smo pilie u koare kako bi ih
seljani mogli preuzeti. Jorgovan se u snu smijala i plakala. Lice joj je
sjalo od zadovoljstva.
- to se mora napraviti u ljeto, ne radi se u proljee! - povikala je. -
Nisam li u pravu?
- Potpuno si u pravu, Jorgovan! - Odgovorile smo Pearl i ja.
Pomogle smo joj da doe do postelje, gdje e spavati danima.
ETVRTO POGLAVLJE

B io je poetak rujna. Plua mi je punio vru, slatkast zrak. Pearl i ja


trale smo niz obronke. Protrale smo pokraj male djece koja su se
igrala blatom i glistama. Protrale smo pokraj najstarijeg ovjeka u
gradu koji je drijemao u sjeni stabla. Bila sam ushiena jer me Pearl
napokon pozvala svome domu.
- Majka ne zna da te dovodim - uzbueno je rekla Pearl.
- Hoe li mi ... zamjeriti? - Zabrinula sam se. - Na kraju, ipak sam joj
lagala.
- Oh, odavno je to zaboravila.
- Zar doista?
- Majka kae da ponekad ljude ne treba kriviti za njihove postupke,
jer nisu upoznali Boga.
Zaustavila sam se.
- to ako se sjea? to ako mi kae da ne eli laljivicu za gosta?
- Ma, poznaje te i oduvijek si joj se sviala.
- Kako zna?
- Vrbo, moja majka morala te zavoljeti.
- Zato?
- Zato to zna pjevati.
Pogledala sam je.
- Vrbo, moja majka pokuava sastaviti djeji zbor, ali ne moe
pronai djecu koja znaju ili bar ele pjevati.
- Zna da ja elim - rekla sam. - Ali ne znam misli li da znam
dovoljno dobro pjevati.
- Zna.
- Glas mi ne moe zadrati visoke tonove. Puca.
- Majka e te nauiti pjevati visoke note. Usto, crkvene pjesme nisu
kineska opera. Puno ih je lake pjevati.
- Hoe li i ti pjevati, Pearl?
- Da, volim pjevati, premda ba i nemam neki glas. Ali nije vano.
Mogla bih zauvijek pjevati samo Jasmine, slatki jasmine.
Zapjevala je tu melodiju, a ja sam joj se pridruila. Kad smo
zavrile, poela je otpoetka narjejem Yangchowa, a ja sam je pratila.
Pjevale smo i narjejem Soochowa i Nanjinga.
- Koja ti je omiljena kineska opera? - upitala sam kad to smo
istroile sva znana narjeja.
- Ljubavnici leptiri!
- Ta je i meni najdraa!
- U inaici iz dinastije Ming ili dinastije Ching? - upitala je Pearl.
Iznenadilo me njezino poznavanje opere.
- Ching, razumije se.
Kimnula je, a potom smo zapjevale.
ivim ondje gdje izvire Jangce rijeka,
A ti pri samom kraju njezinoga tijeka.
Ja sam onaj koji s tobom istu vodu pije,
I svake te noi sniva, premda nikad vidio te nije.
Kada li e rijeku ovu isuiti sua?
Kada li u prestat voljeti te silno svaki dan?
Moja jedina je elja da smo tijela dva a ista dua,
I da u ljubav ne budem zbog tebe razoaran.
Drei se za ruke etale smo obalom rijeke. Upitala sam je li joj kod
kue doputeno pjevati kineske opere.
- ali se? - Ismijala me. - Absalom u kui ne doputa nikakav zvuk
osim Bojega.
Pitala sam slae li se s roditeljima.
- Moji roditelji jedu noem i vilicom; ja jedem tapiima.

Kad smo stigle, kod kue jo nije bilo ni Absaloma, ni Carie pa me


Pearl odvela u puni obilazak. Stanovali su u trosobnoj prizemnici od
cigle i dasaka. Sredinja prostorija sluila je kao dnevni boravak i
blagovaonica. Iz nje se ilo u spavae sobe. Pearl je svoju dijelila s
mlaom sestrom Grace. U spavaoj sobi njezinih roditelja bio je velik
drveni krevet. Plahte su bile izbijeljene, satkane od gruba platna. Mrlje
na zidovima odavale su da krov prokinjava. Kua je bila nevjerojatno
ista. ak se i islueno pokustvo sjajilo. Pearl je pokazala ruiaste
zavjese.
- Majka ih je sama saila od tkanine iz Amerike.
Pokraj kue nalazila su se dva velika keramika upa s vodom iz
rijeke. Iznenadilo me to njezina obitelj ivi ba poput nae.
- Majka vrata ostavlja otvorena cijele godine - rekla je Pearl.
- Primit e u kuu svakoga tko pokuca?
- Moji roditelji koriste svaku priliku da ljude upoznaju s Isusom
Kristom.
- Ali Carie mari za ljude, zar ne?
- Da, mari, i to duboko, za razliku od oca koji mari samo za Boga.
- Nisam sigurna da je pametno vrata stalno drati otvorena - rekla
sam. - Mogli bi ui prosjaci, a njih je poslije teko izbaciti.
- Ljudi koji nam dolaze nose gae o tapu, kako bi rekla moja majka.
Zovu je Tuinska gospodarica, Carie TaiTai, i prose hranu.
- Majka ti mora kojeta trpjeti.
- Nije to nita prema onome to mora trpjeti od mua.
Pearl mi je ispriala kako je Carie pokuala nagovoriti Absaloma da
napuste Kinu ne bi li spasili svoju djecu na samrti.
- eli li tvoja majka jo uvijek napustiti Kinu? - upitala sam.
- Ne, odustala je.
Pearl je utihnula, a onda nastavila:
-Jedini gosti u kojima majka doista uiva su pomorci iz Amerike.
Pee za njih kolae, a oni je zbog toga oboavaju. Nakon hrane i vina,
majka s mornarima pjeva Daleko od doma. Zajedno plau i smiju se
u isti as.
Kao to je Pearl predvidjela, Carie se obradovala im je saznala da
sam spremna pridruiti se djejem zboru. Odvela me do glasovira gdje
sam otpjevala Milost.
Carie mi je pokazala kako da neprimjetno udahnem prije visokih
tonova. Nauila sam kako ne naprezati glas. Pouavajui me, Carie je
poela pjevati i druge pjesme. Sviao mi se Cariein glas, premda nisam
imala pojma o emu pjeva. Obeala sam ponovo doi na sat. Carie je
vjerovala da e mi glas vjebom postati bolji. Nakon nekoliko mjeseci
doista sam napredovala. Mogla sam bez napora otpjevati visoke note.
Mogla sam oponaati Carien glas, a bila sam u stanju i zapamtiti
pjesmu kad bi mi je Carie jednom otpjevala. Uskoro me Carie pozvala
da pjevam na Absalomovoj nedjeljnoj misi. Pjevala sam pjesmu jasno i
osjeajno, kao da razumijem stihove.
Pearl je bila ponosna. Lice joj se ozarilo kad je Carie rekla:
- Bogu hvala na Vrbi.
Absalom je takoer bio zadivljen.
- Samo nastavi s dobrim djelima u ime Gospodinovo - ohrabrivao
me.

Znala sam da u dubini due tata za Boga ne mari ba previe, premda se


pretvarao da nije tako. Zakljuila sam da i ja mogu tako. Ono to sam
doista voljela bilo je sjediti uz Carie dok svira glasovir. Carie nikada
nije ispitivala to znam o Bogu. Bila sam joj zahvalna to mi doputa
utke sjediti. Govorila je da djeca ne bi smjela proputati radost koju
donosi glazba. Zapjevala bi melodiju koja bi joj pala na pamet. U
Carienom glasu ula bih godinja doba. Proljee je zvualo poput rijeke
Jangce koja se razlijeva u potoie. Zvuci ljeta bili su poput dodira
sunevih zraka. Jesen su inile arke boje koje su mi izotravale
osjetila. Njezin zimski glas bio je dubok, bajka o snijegu.
Sjedei uz Carie iskusila sam sreu. Ali svako toliko, rijei pjesama
ispunile bi mi srce tugom. To se znalo dogoditi usred vjebe. Grcnula
bih i briznula u pla. Carie bi me zagrlila.
- Hajde da napravimo stanku - predloila bi. - Odsvirat u ti svoju
omiljenu melodiju.
Cariena glazba uvijek bi me oraspoloila. Kad bi Carie bila dobre
volje, pjevala bi sa mnom u duetu. Sviao mi se zvuk koji smo zajedno
stvarale. Ako se u meni i poela raati predodba o raju, to se dogodilo
zahvaljujui pjevanju s Carie.

- Vrbo, jako bih voljela da te mogu odvesti vidjeti Ameriku - rekla je


jednoga dana Carie.
Govorila je o svojoj domovini. Rekla je da nije kanila zauvijek ostati
u Kini. Kao kranskoj supruzi, dunost joj je bila slijediti Absaloma u
Kinu i ulogoriti se u malenom gradiu Chin-kiangu. Nije to bio njezin
izbor, naglasila je.
Upitala sam Pearl dijeli li majine osjeaje.
- Pa, u Kini se osjeam vie kao kod kue nego u Americi - jasno je
odgovorila. Pearl je posljednji puta bila u Americi kada je imala tri
mjeseca.
- Amerika je majin pravi dom, a ona kae da je i moj. - Zastala je, a
potom dodala: - Amerika je mjesto iz kojega moja majka potjee i na
koje bi eljela da se moe vratiti.
- A to je s tobom? - upitala sam.
- Pojma nemam gdje u jednog dana zavriti.
Upitala sam je nedostaje li joj Amerika. Nasmijala se.
- Kako mi moe nedostajati neto o emu nita ne znam?
Upitala sam je poznaje li svoje amerike roake.
- Znam im imena - odgovorila je - ali ne poznajem ih osobno.
Roditelji razgovaraju o mojim tetkama, ujacima i bratiima. Oni su za
mene stranci. Jedini ljudi koje poznajem osim roditelja, tvoji su
sunarodnjaci. Plaim se da e jednoga dana otac odluiti vratiti se u
Ameriku. Ne mogu ni zamisliti da napustim Kinu.
Pogledala sam je pokuavajui zamisliti njezin odlazak.
- Na neki je nain alosno to mi majka nije istoga kova kao njezin
mu - nastavila je Pearl nakon nekog vremena. - Absalomov je dom
tamo gdje je sluba Boja. Svejedno mu je gdje stanuje, u Americi ili
Kini. Ali majka ivi slomljena srca. to se nje tie, ona je u izgnanstvu.
Vezana je uz svoj glasovir, jer dolazi iz njezina doma.
Primijetila sam koliko Carie brine za svoj glasovir. Noge su mu bile
u papuama - Carie je podigla glasovir sa zemljanog poda ne bi li ga
zatitila od vlage. U Chin-kiangu voda bi krajem svakog kinog
razdoblja prodirala u kue. Drveno pokustvo moralo se podizati na
opeke. Kada bi voda bila preduboka, poloili bismo daske koje su
vodile iz sobe u sobu. Cariena najvea bojazan bila je da e joj plijesan
prije ili poslije unititi glasovir.
Vjebali smo za boini nastup. Carie je prevela stihove s engleskog
na kineski. Premda nisam znala itati niti jedan od ta dva jezika,
engleska mi se inaica vie sviala. Rekla sam Carie da Tiha no na
kineskom ne zvui tako lijepo kao na engleskom.
- Ljepota pjesme ne bi smjela biti vanija od njezine poruke -
odgovorila je Carie.
Absalom nikada u crkvi nije imao vie posjetitelja - djeja je pjesma
na Badnju veer privukla ljude s ulice. Tada sam prvi puta na
Absalomovu licu opazila irok osmijeh. Da proslavi, odbacio je lanu
kinesku pletenicu i pustio da mu se duga smea kosa prospe po
ramenima. Okupljenima je trebalo neko vrijeme da se naviknu na
njegov nov, zapadnjaki izgled. Tata je rekao NaiNai da je Absalomu
uspjeh bio itekako potreban. Nedavno se vratio s tekog putovanja. Za
vrijeme Absalomove propovijedi u susjednom selu, ljudi koji nikada u
ivotu nisu vidjeli stranca pomislili su da e im Absalom nauditi pa su
ga pretukli. Pustih su na njega pse ne bi li ga otjerali.

Pearl mi je pokazala Carieno dvorite.


- Majka je vrsto odluila stvoriti ameriki vrt. Bilje je donijela iz
Amerike. Ovo je drijen, a ono Lincolnova rua, majin najdrai cvijet.
- Ovo izgleda poput kineskog leptirovog cvijeta - pokazala sam
drijen. - A Lincolnova rua mora da je srodna bouru.
- Sigurna sam da postoji neka veza. Majka kae da je Bog stvorio
prirodu na isti nain kao to je stvorio ovjeka. To to vidimo
svjedoanstvo je Boje dareljivosti.
- Vjeruje li doista u Boga, Pearl? - upitala sam.
- Vjerujem - rekla je. - Ali zna ti mene. Ja sam istodobno
Kineskinja. Jedan dio mene ne moe razgovarati s roditeljima, ali oni
ba i ne mare za to.
-Jesi li i ti ponekad zbunjena? - oprezno sam upitala. - Mislim, to se
Boga tie?
utnula je kamiak s ulice.
- Boli me to Bog ne odgovara na majine molitve.
-Je li ti majka bijesna na Boga?
- Nije majka bijesna na Boga, ve na oca - objasnila je Pearl. - Jo se
ne moe pomiriti sa smru moje etvero brae.
-Je li to razlog zbog kojeg i ona ne propovijeda, premda govori
kineski puno bolje od Absaloma?
Pearl kinine.
- Majka eli vjerovati u oeva nastojanja, ali ne uspijeva. Rekla mi je
da joj se teko othrvati mranim mislima.
- Tvoja nam majka pokazuje to je Boja dobrota.
- Majka kae da pomae drugima zato to time pomae sebi da
zalijei rane.
- ena krije slomljenu ruku u rukavu - rekla sam joj, ponavljajui to
sam ula od NaiNai. - Tvoja je majka napustila roditelje radi ludog
mua.
Pearl i ja otkrile smo da Bog neobinim nainima tjera vodu na
Cariein mlin. Isprva nikako nije uspijevala natjerati ljude da se pridrue
Absalomovoj crkvi, ali kad je poela pomagati mjetanima, skrbiti o
njihovim bolesnima i umiruima, dijeliti im zapadnjake lijekove za
ljude i ivotinje, istodobno odbijajui novac i darove, mjetani su
nahrupili u crkvu.

Carie se zabrinula da sam poela ometati Pearl u uenju. Absalom se


nije slagao s njom.
- Pearl dobro slui Gospodinu kad koristi priliku da utjee na
prijateljicu.
Kako bi podrao moje prijateljevanje sa svojom keri, Absalom mi
je donosio darove kao to su Isusove slike koje je sam naslikao.
Absalom je Pearl dao u zadatak da me pouava pomou njegova
prijevoda Biblije. Umjesto toga, zabuavale smo. Pearl je bilo teko
usredotoiti se na sluenje Bogu. Tek kad bismo vidjele Absalomovu
sjenu kako prolazi pokraj prozora, poele bismo glasno i teatralno itati
iz Biblije.
Carie je postavila nova pravila o Pearlinu druenju sa mnom. Bilo joj
je doputeno igrati se tek kad zavri s uenjem. Carie je sama kolovala
Pearl kod kue. Pearl je takoer pohaala satove kineskog kod
gospodina Kunga, pedesetogodinjeg Kineza mravog poput tapia za
jelo. Sjedila bih uz Pearlina vrata i strpljivo ekala. Zamijetila sam da
Pearl esto prestie gospodina Kunga. Dovrila je roman Svi ljudi su
braa i prije negoli je on tu lekciju uope zapoeo. Pearl mi je ispriala
da je u romanu rije o skupini siromanih seljana koji su stjerani u
bezizlaznu situaciju postali razbojnici. U pripovijesti, traili su pravdu i
postali junaci. Gospodin Kung bio je zadivljen time to je Pearl
upamtila stotinu i osam znakova iz romana, no opomenuo ju je onako
kako bi je opomenuo svaki kineski uitelj.
- Istinski pametna osoba - gospodin Kung je zastao i pogladio kozju
bradicu palcem i kaiprstom - jest ona koja je dovoljno pametna da
sakrije vlastitu otroumnost.
- Da, gospodine Kung - skrueno je odgovorila Pearl namigujui mi.

Tata je slavio dan kad ga je Absalom proglasio sveenstvom.


- Mislio sam da u u najboljem sluaju postati crkvenim vratarom -
plakao je tata sjedei na otirau.
NaiNai je bila presretna.
- Obeaj mi sine da e Absalomu sluiti na ast tako to e s njim
prebroditi sve oluje.
Tata je to obeao poput istinski pobona sina. Ispriao je NaiNai
kako ga je Absalom poeo kolovati da ga postavi na elo crkve u
Chin-kiangu.
- to e gospodar Absalom raditi kada ti preuzme vodstvo? -pitala
je NaiNai.
- Absalom e raditi na proirenju. Kani se otputiti duboko u
unutranjost.
Tata je rekao NaiNai da mu, premda se osjea poaenim, nije lako
posvetiti se Bogu.
- Absalom je zaduio psa da mu predvodi lov na mieve - uzdahnula
je NaiNai.
Brinula se da e tata iznevjeriti Absaloma.
Tata je davao sve od sebe da odigra ulogu. Kazao je da nikada nee
priznati da to ini samo radi novca. Ispriao je NaiNai da je njegovo
promaknue posljedica Absalomove svae s drugim Bojim ovjekom.
- Zar postoji jo jedan Boji ovjek? - upitale smo NaiNai i ja.
- Novi misionar koji se naziva baptistom - objasnio je tata.
-Je li Absalom takoer baptist? - upitale smo.
- Ne, Absalom je prezbiterijanac.
Tata je rekao da je i sam zbunjen u pogledu razlike meu njima,
premda mu je Absalom sve objasnio.
- to se Absaloma tie, Chin-kiang je njegov teritorij - zakljuio je
tata.

Baptist je bio crvenokos, krupan ovjek, slijep na jedno oko. esto je


obilazio nau crkvu i okupljenoj svjetini govorio da je Absalom posve
u krivu. Na primjer, istaknuo je da Absalom uglavnom samo pokropi
glave svojih obraenika, a trebao bi ih uroniti u vodu.
To je Kinezima imalo smisla. Bilo im je razumljivo da bi, ako je
malo vode dobro za duu, vie vode zasigurno bolje, a uranjanje u
duboku vodu daleko najbolje.
Absalom je bio uvjeren da je baptist doao unititi mu rad
preotimajui mu obraenike.
- U glavama im sije sjeme sumnje u mene - alio se Absalom tati.
Nisam znala kako bih se trebala ponijeti prema baptistu kad sam ga
susrela pred crkvom. Da sam otila, uvrijedila bih ga. Zato sam
priekala da zavri propovijed o krtenju uranjanjem.
Absalom se uzrujao zbog naeg susreta. Zakleo se na osvetu.
NaiNai je zadovoljno predvidjela:
- Kad se rak i jastog meusobno dohvate, zaradu donose ribaru.
Pod ribarom, mislila je na tatu.
Tata se sloio.
- uo sam kako Absalom vie na enu - izvijestio nas je tata,
oponaajui Absaloma. - Pouavao sam, rintao, trpio sve nedae kako
bih u pogane usadio temelje kranstva! To to e moji budui vjernici
uveati slavu baptistike crkve, nije nita drugo doli religijski
lopovluk!
- Zar je tako ozbiljno? - udila se NaiNai.
- Oh, jest, za Absaloma - rekao je tata. - Kako bih inae bio
promaknut u sveenstvo? Nije Absalom budala.
- Bolje ti je da se ne uplie - upozorila ga je NaiNai.
Tata se nasmijeio.
- Vie u se okoristiti ako se njihova svaa nastavi.
NaiNai je odmahnula glavom i kazala:
- Ako si sakato magare koje hoda preko uruena mosta... past e
prije ih poslije.
- Nisam vie onaj stari pokvarenjak kakvim me smatra - rekao je
tata. - Neu osramotiti Absalomovu crkvu. Absalom e pobijediti.
- Samo bih voljela umrijeti iste savjesti. - NaiNaine oi napunile su
se suzama.
Tata je izvadio uzicu s nanizanim bakrenjacima i poloio je NaiNai
uz uzglavlje.
- Absalom mi je dao novac za tvoj lijek, majko.
NaiNai je zarila lice u dlanove i zaplakala.
- Gdje je Absalom sada? - upitala sam tatu.
- Obilazi sela. Moda ba sada pouava.
- Zar pouava?
-Da.
- A to pouava?
- Absalom pouava povijest Biblije, filozofiju, religijski nauk, grki i
hebrejski. iri evanelje.
- Prima li ene za uenice?
- Ne, Absalomovi uenici samo su mukarci.
- Koliko daleko putuje?
- Koliko god daleko dospije. - Tata je nakratko zastao, a potom
dodao: - Taj je ovjek ambiciozan. Uope ne sumnjam da e njegov
kranski Bog jednoga dana pokoriti Kinu. - Tata mi je rekao kako je
zadivljen injenicom da je kolovana kineska mlade voljna slijediti
Absaloma. - Absalom je preobratio ak i kineske muslimane. - Tata je
ekao tjeme u nevjerici. - Uvjeren sam da upravo nain na koji
Absalom vodi Boji rat privlai mlade ljude. Potpuno je predan i
tvrdoglav. Takorei fanatian. Mladi oboavaju njegovu snagu i
nepokolebljivost. Vie nego ita drugo, prodaje im Boju pobjedu.
Ljudi ele slijediti snana ovjeka, vou.
- Kako moe pripadati sveenstvu ako ne vjeruje u Boga sto posto?
- Tie govori, keri moja. - Tata se postidio. - uvaj moju tajnu.
Kako Absalom kae, pozvat e Bog.
- eka li poziv?
- Da, ekam, i moram imati strpljenja.
- Nadam se da doista tako misli.
- Mislim - kleo se tata.

Godine 1899., zima je bila nemilosrdna. Nebo se s brdima stopilo u


surovom vrtlogu vjetra i snijega, koji je u junoj Kini inae rijetko
padao. Jutrom bi doline utihnule pod bijelim pokrivaem. Zahvaljujui
vremenu, tata je postigao posjeenost crkve kakvu je Absalomu i
obeao. Privuena toplim crkvenim ognjitem, sirotinja se okupljala
pod slikom Isusa Krista i molila.
Tatine su biblijske propovijedi bile drukije od Absalomovih. Tata ih
je iznosio kao da su kineske prie. Brino je pripremao grau kako bi
na poetku uvijek postigao napetost, a na svretku zadovoljstvo.
Kad se Absalom vratio s putovanja, uzrujala su ga tatina
preuveliavanja i izmiljotine, a pogotovo to to tata usporeuje Isusa s
kineskim narodnim junacima, ak i s izmiljenim Kraljem majmuna.
Tata se prepirao tvrdei da Kralj majmuna ima srce dobro poput
Isusova. Cilj mu je bio uiniti sve to je potrebno da bi mu se publika
vraala.
- Od sada se dri Biblije - zapovjedio je Absalom tati. - Naglasi da
put vjernika vodi kroz doivotno siromatvo i odricanje.
Tata je Absaloma nagovorio da mu makar dopusti spomenuti
budizam.
- Tim u se pristupom posluiti kao oruem kojim u ljudima
olakati put prema kranstvu - obeao je tata. Kao odgovor na
Absalomovu dvojbu, tata je dodao: - Nitko ne voli uti da mu je vjera
loa i smijena.

Ljudi su dolazili u crkvu, ali nitko nije pristajao na obraenje. Oslonivi


se na svoju dosjetljivost, tata je poeo izmiljati. Nadahnut mjesnim
vidovnjakom, nacrtao je biblijske prizore na igrae karte kojima je
kartao s mjetanima. Nagrade za pristupanje crkvi i poslunost Bogu
bile su dobra etva, sinovi i dug ivot. Kao kaznu, tata bi opisivao
prizore iz kineskog pakla, gdje su mukarce i ene sjeckali na
komadie i njima hranili zvijeri.
Pearl je prasnula u smijeh kad je tata zamijenio imena kineskih
bogova imenima kranskih svetaca. Guan-ying je, primjerice postala
Marija.
- Absalom e mu kosu poupati zbog ovoga - rekla je Pearl.
Upitala sam je nedostaje li joj otac kada je na putu. Odgovorila je da
ne.
- Ne poznajem ga dovoljno da bi mi nedostajao.
Oboavala je mog tatu, kojega je smatrala zabavnim i kreativnim.
Posebno je uivala u novogodinjim dvostisima i pitalicama koje je tata
smiljao. Izraze je uzimao iz Biblije. Tata je ljudima dao da izvlae
Biblijske tapie - zamisao je ukrao iz budistikog hrama, gdje je
izvlaenje proricateljskih tapia bilo dio bogotovlja.
Absalom je i dalje gunao, ak je tati zaprijetio i otkazom. Ali bio je
impresioniran postignutim uspjesima. Broj posjetitelja vinuo se u nebo.
Crkva u Chin-kiangu sada je ve bila poznata irom pokrajine, premda
jo nije bilo dovoljno obraenika.

Nai su oevi od mene i Pearl zahtijevali da utjeemo na svoje


prijatelje. Bilo mi je neugodno govoriti o tuinskom Bogu. Pearl je
dijelila moje miljenje. Podmiivale smo prijatelje igrama i hranom u
zamjenu za obeanje da e se u nedjelju pojaviti u crkvi. Nevolja je bila
u tome to bi djeca, kad bi im tatine biblijske prie postale dobro
poznate, zahtijevala drukije prie ili prestala dolaziti. U meuvremenu
je stiglo proljee - i radnici su se razili kuama da bi radili u polju.
Tata se bojao da e Absalom, kad se vrati s puta, zatei manji broj
vjernika. Nije elio izgubiti posao. Svake je noi tata teko radio
nastojei udahnuti svjeinu biblijskim priama.
Nekoliko nedjelja Pearl i ja sjedile smo u dnu crkve sluajui tatu
kako se obraa gotovo praznoj prostoriji. Pearl oito nije brinuo sve
manji broj posjetitelja. I dalje je samo zabijala nos u knjige.
Pitala sam se to bi bilo s nama da tata izgubi posao. NaiNaina se
bolest tijekom zime pogorala. Lijek vie uope nije djelovao. NaiNai
se libila pozvati lijenika u strahu od daljnjeg zaduivanja. Pri samoj
pomisli da bih mogla izgubiti NaiNai, oi su mi se napunile suzama.
Kad sam podigla glavu da rastjeram suze, primijetila sam da se neto
neobino dogaa s crkvenim stropom. Grede su bile prekrivene
smeim tokicama. Prila sam Pearl i pokazala joj to sam opazila.
Pitala se nisu li te tokice zapravo kukci.
Iduih nekoliko dana motrile smo strop. Kukci se nisu pomakli.
Nakon tjedan dana spazile smo da su kukci nabrekli i da se pretvaraju u
zeleno lie.
- Raste lie! - Pearl i ja uzbueno smo se pogledale.
U tjedan dana, zeleno je lie prekrilo cijeli kut stropa. Poelo se
iriti prema prozorima, a potom prema dovracima. Pozvale smo sve
prijatelje da to dou vidjeti. Doli su. Vratili su se kuama i ispriali
svojim roditeljima o zelenom udu na stropu crkve.
Nakon nekog vremena saznale smo da su to zelenilo vrbini izdanci.
Grede su bile od vrbinih trupaca. Premda su trupci bili izdjeljani, toplo
ih je proljee vratilo u ivot.
Na vijest o tome da tuinski Bog znacima objavljuje svoje
postojanje, ljudi su se bre bolje vratili u crkvu. Tata je crkveni strop
nazivao Boanskim vrtom. Crkva je bila ispunjena do posljednjeg
mjesta kad se Absalom vratio. Vrbine su grede bogato rodile. Novi su
izdanci bili dugi od metar i pol do vie od dva metra. Na povjetarcu s
prozora, njihali su se prostorijom poput rukava plesakih haljina.
Dok je Absalom stajao uz njega, tata je itao iz Otkrivenja. Svjetina
je sluala uivajui u udu Bojem. Pele, leptiri i ptice izluivali su
malu djecu ulijeui i izlijeui kroz prozore.
PETO POGLAVLJE

S tigla je operna druina po imenu Melodije Wan-wan. Izvodit e


Ljubavnike leptire na svetkovini proljetnog mjeseca. Od trenutka
kada smo Pearl i ja ule tu novost, jedva smo uspijevale obuzdati
uzbuenje. Pearl je preklinjala Carie da joj dopusti pridruiti se meni i
NaiNai, koja je govorila kako je to posljednja predstava koju eli
vidjeti prije smrti.
Dotjerale smo se za predstavu. Odjenula sam plavu, pamunu
veernju haljinu cvjetnog uzorka, a Pearl je nosila ljubiastu, svilenu
haljinu izvezenu ruiastim leptirima. Pearl je paljivo skrila kovravu
kosu pod crnu, pletenu kapu. S lea, izgledale smo poput blizanki.
Izradile smo si ogrlice od svjee ubranih pupoljaka jasmina. Drei se
za ruke, hodale smo prema obali rijeke gdje se spremao nastup.
Pozornica se nalazila uz samu obalu. Bio je to naputen hram s etiri
stupa. Svjetina se poela okupljati u sumrak. Neki su stigli amcima,
dok su neki gledali s krovova. Bilo je i onih koji su gledali s udaljenog
obronka. Probijale smo se kroz guvu, vodei NaiNai izmeu nas.
Smjestile smo se u blizini pozornice. NaiNai je izvadila prene sojine
oraie i dala mi da ih podijelim s Pearl dok smo ekale podizanje
zastora.
Napokon se zaulo bubnjanje. Srca su nam poskoila. Klicale smo
zajedno s gomilom: Melodije Wan-wan! Melodije Wan-wan!
Zastor se razgrnuo. Ula je predgrupa. Uslijedili su premeti i
akrobacije. Zboristi su nas uveli u priu. Zatim su se pojavili i glumci.
Glavni glumac koji je igrao ulogu mukog ljubavnika, naoitog Lianga,
bio je djevojka. Bila je jako naminkana. Bila je odjevena u raskoan
kostim boje sunca s dugakim perlama od ada. Glas joj je imao ono
to su ljubitelji opere nazivali bakrenim prizvukom, a to se smatralo
vrhunskom kakvoom mladog mukog glasa. Njezina pjesma napunila
je NaiNaine oi suzama radosnicama.
Oima sam slijedila svaki Liangov pokret. Njegova ljubav, Yin-tai,
bila je prava ljepotica. Glumica je bila u ruiastom, svilenom kostimu
dugih rukava. Kretala se poput boice koja silazi s oblaka. Premda se
inilo da teko die, glas joj je bio draestan.
Mrailo se. Pozornica je bila jarko osvijetljena lampionima. Pred
oima nam se odvijala ljubavna pria. Ljubavnici su objavili svoju
strast i sukobili se s feudalnom vlau koja ih je pokuavala razdvojiti.
I Pearl i ja plakale smo na svretku - ljubavnici su jedno drugome
oduzeli ivot suoeni s okrutnou drutva.
Poslije mi je Pearl rekla da je kinesku inaicu Romea i Julije
upoznala prije negoli je uope ula za ime Shakespeare.
Mrtvi su se ljubavnici vratili u ivot kao leptiri. Ponovo su se susreli
i ivjeli sretno do kraja ivota. Bila je to tragedija sa sretnim
svretkom. irei divovska krila, ljubavnici su plesali pjevajui:
Snovi me obuzee
Lutah i napokon uz tebe se naoh
Na trijem sjedosmo
A ti pjevat poe melodiju slatku, davnu
Tad se probudih
Bez ikoga pokraj sebe
Mjeseina sjajna
Umrle latice obasja
Te pomislih da na ivotu tebe nema vie

Nakon predstave otpratile smo NaiNai kui. Pearl i ja vratile smo se


do pozornice i ekale pred izlazom, u nadi da emo kriom ugledati
glumce. Ostale smo u udu vidjevi da je cijela glumaka postava
enska. Djevojke je predvodila elava gospoa, lica kao u kornjae. U
operi je igrala ulogu zlog bogataa. Pearl je prepoznala glumicu koja je
igrala Lianga i djevojku koja je glumila Yin-tai, njegovu partnericu.
Bez minke i kostima izgledala je kao sama kost i koa. Pola je sjesti
na klupicu. Glavu je oslonila o zid. Bila je blijeda i doimala se bolesno.
Liang joj je pomogla skinuti izme, a potom sloila kostime i spremila
ih u kovege.
Saznale smo da druina ivi u dva amca usidrena malo dalje uz
obalu. Ondje se bacalo smee i izmet iz nonih posuda. Premda je
smrdjelo, nismo eljele otii dok nam gospoa kornjainog lica nije
zaprijetila da e nam pozvati roditelje.
Vraajui se, Pearl i ja razgovarale smo o operi. Zabavljale smo se
melodijama Wan-wan i glavnom arijom iz opere. Plesale smo poput
leptira, lepeui rukama.
Pearl i ja ponovo smo se sastale idueg poslijepodneva. Posjetile
smo druinu prije njihova odlaska u drugi grad. Svjedoile smo neemu
to nismo oekivale: djevojke iz druine bile su prisiljene vjebati
akrobatske vjetine na kamenom ploniku. Pearl i ja bile smo sretne to
nas roditelji nisu prodali.
Napokon smo pronale Liang, koja je uz rijeku prala rublje u vjedru.
Pearl se predstavila i izrazila svoje divljenje.
Liang je zahvalno kimnula, ali je oborila pogled. Opazile smo da joj
se obrazima slijevaju suze.
- to se dogodilo? - upitala je Pearl. - Gdje ti je prijateljica, Yin-tai?
- Bolesna je.
- Moda je samo iscrpljena - tjeila ju je Pearl. - Neka se jedan dan
odmori. Sigurna sam da e se oporaviti.
- Ne, nema nade.
- Kako to misli?
- Umire od tuberkuloze - jecala je glumica. Izvukla je odjeu koju je
prala i pokazala nam krvave mrlje.
Pearl i ja ostale smo zaprepatene.
- Nije li trebala veeras nastupiti? - upitale smo.
- Predstava je upravo otkazana - briznula je u pla. - Lijenik je
rekao da nee preivjeti no.
Nismo znale to da joj kaemo.

Prelijepa glumica je preminula. Budui da nije imala novca za pravi


pogreb, gospoa s licem kornjae bacila je tijelo u rijeku. Kako je
djevojka bila prodana druini dok je bila jo dijete, o njezinoj smrti
nisu obavijeteni njezini roditelji i roaci. Kad joj je Pearl ispriala to
se dogodilo, Carie je pozvala Absaloma i tatu. Obojica su otili do
rijeke i vratili se s tijelom. Absalom je odrao skroman obred nakon
kojeg je glumica pokopana iza stare crkve. NaiNai, Wang Ah-ma i
Jorgovan oprale su mladu glumicu i obukle je u haljinu koju sam bila
odjenula za operu. Utjeilo me kad sam vidjela da joj moja haljina
savreno pristaje.
Liang je dola na ispraaj. Bila je shrvana tugom. Na trenutak sam se
prisjetila prizora na pozornici kada joj je ljubavnik izjavio vjenu
ljubav dok je leala na samrti.
Pearl nije mogla zaustaviti suze. Par tjedana kasnije, otila je
Absalomu zahtijevajui odgovor.
- Zato Bog nije neto poduzeo?
Absalom joj je odgovorio da treba raditi kako bi se zasluilo Boju
zatitu.
Uzrujana Pearl dola je k NaiNai. Ona ju je odvela u budistiki hram
i zamolila neka proita poglavlje iz budistikih spisa. Naslov je bio
Nebeske smrti i krug ivota. Nakon toga smo Pearl i ja zapalile
mirisne tapie i pomolile se za glumiinu duu.
- Uim se radosti, isto kao to se uim i uasu - rekla je Pearl, kao da
govori samoj sebi. - Prihvatit u budistiko uenje da je lijepo sve to
je istinito.

Dizenterija je odnijela nebrojene ivote u godini takora. Meu


oboljelima nala se i NaiNai. Mjesni lijenik odbijao je dopustiti
Absalomu i Carie da NaiNai lijee zapadnjakim lijekovima.
Tvrdio je da bi se time umanjilo djelovanje kineskog bilja koje joj je
prepisao.
Tata je potroio cijelu uteevinu. Stanje NaiNai i dalje se
pogoravalo. Bila sam u brdima s Pearl kada je doao susjed i rekao mi
da je NaiNai na samrti. Kad sam stigla do NaiNaine postelje, ve je bila
gotovo bez svijesti.
- Carie... - neprestano je zazivala.
Izletjela sam iz kue i otila do Carie. Bez ijedne rijei, Carie je
uzela kutiju s lijekovima i dola.
- Majka mi je opsjednuta zlim dusima - upozoravao je uspanieni
tata. - Ako je dotakne, zla e te srea pratiti kui.
- Kakva sramota to te moj suprug preobratio! - gnuala se Carie. -
Jedno je sigurno, a to je da ne govori poput kranina. Ne prilazi! -
zapovjedila je tati otvarajui kutiju s lijekovima.
Izvadivi iglu i injekciju, Carie je NaiNai ubrizgala lijek.
- Ova bi doza trebala rijeiti stvar - rekla je. - Javite mi ako ne bude
tako. Dovest u lijenika iz veleposlanstva.
Oko ponoi, NaiNai je zatraila vode. U zoru, kazala je da je gladna.
Kad je tata pao na koljena iz zahvalnosti prema Carie, Absalom je
rekao da je NaiNai preivjela jer je takva bila Boja volja.
- Nema to nikakve veze s mojom suprugom - tvrdio je Absalom. - To
je Bog odgovorio na zajedniku molitvu pripadnika svoje crkve.
Ako je tata do tada i bio lani kranin, tog se trenutka promijenio. A
isto tako i NaiNai, koja je i slubeno kazala zbogom kipiu Bude koji
je drala u sobi. Zamijenila ga je glinenom figuricom Krista -
Absalomovim darom.
Ipak, neke se stvari nikada nee promijeniti. U NaiNainom
kranskom raju, aneli su poprimali oblike breskvina cvijeta, leptira i
kolibria. Sam Bog ivio je u kineskom krajoliku gdje su jezera zrcalila
oblake, a planine prekrivali bambus i borovi. Pearl i mene najvie je
zabavljalo to to je, kada bi morao prevaliti vee udaljenosti, NaiNain
kranski Bog putovao na leima jelena i jahao na dralu.
*

Kad sam navrila jedanaest godina, Pearl je poznavala gotovo svakoga


u Chin-kiangu. Omiljena nam je osoba bio kokiar koji je u na grad
dolazio u prvom tjednu svakoga mjeseca. ovjek je govorio
sjevernjakim narjejem, a koa mu je bila boje ugljena. Kosa mu je
bila slijepljena od prljavtine, a iz godine u godinu nosio je istu
suknenu odjeu sa zakrpama povrh zakrpi. Premda se nikada nije
smijeio, od njega nije bilo boljeg momka. Njegov je nos oblika lepeze
vjeno bio umrljan ugljenom prainom. Lutao je od sela do sela,
gurajui malena kolica.
Na kokiarevim se kolicima nalazila eljezna pe u obliku topa.
Ognjite je bilo nainjeno od limenki. Privren za dno ognjita bio je
drven mijeh s aluminijskom cijevi. Sa strane se nalazio sanduk s
drvima. Na drvima je bila platnena vrea. Obuzelo bi nas uzbuenje
kada bismo vidjele da ovjek poinje zagrijavati svoj top. Gledale smo
kako se plamen vije u vis. Nismo se previe pribliavale jer su nas
odrasli upozorili da bi top mogao eksplodirati.
Pearl i ja stajale bismo uz kokiara i satima ga promatrale. Top je
okretao lijevom rukom, a desnom pritiskao mijeh. Nije mu bio
potreban sat da bi znao vrijeme kada kokice trebaju poeti pucati. im
bi osjetio da je temperatura ba kakva treba biti, podigao bi platnenu
vreu i njome prekrio top. eljeznom bi cijevi s topa sklonio poklopac.
Potom bi se ula eksplozija. To je bilo ono to su djeca ekala.
- Bum! - viknuo bi ovjek trenutak prije praska.
Dok su mala djeca pokrivala ui, a neka zatvarala oi, Pearl i ja smo
uivale u eksplozijama. Za zvukom je slijedio zamaman miris. Platnena
bi se vrea istoga trena napunila. Za nas je to bila ista arolija -
limenka kukuruza ili rie mogla se mnogostruko poveati.
Onoga dana kada nam je Carie napokon pristala dati limenku suhog
kukuruza, Pearl i ja skakale smo od radosti. Mrak je ve bio pao, a
kokiar otiao. Dostigle smo ga i zamolile da nam ispee kokice.
ovjek je odmahnuo glavom i rekao da je ve ugasio pe. Molile smo i
preklinjale. Ponudile smo mu pomo.
Bile smo ushiene kad je napokon pristao. Rukovala sam topom dok
je Pearl potezala i pritiskala mijeh. Plamen je buktao. Pearl je
neprestano pogledavala kokiara - bojala se da e top eksplodirati.
Nakon desetak minuta, kucnuo je as. ovjek je preuzeo top. Zaule
smo velianstven prasak. inilo nam se da emo ogluiti. Te noi,
kokice su prijale vie no ikada.
Slijediti kokiara preraslo nam je u strast. Bile smo poput dvije
budale, rekla je Carie. Njezina nam je posuda s riom bila meta. Ubrzo
je Carie otkrila da smo joj postupno ispraznile zalihe itarica. Kad je
stigao kokiar, pojavila se i Carie. Nazvala ga je lopuom. Njezin je
operetni glas odzvanjao cijelim gradom. Carie je kokiara zgrabila za
ruku i od njega zahtijevala da ode iz grada.
Pearl i mene bilo je stid. Obje smo drale Carie dok je ovjek
skupljao svoje stvari.
Carie je vikala, maui akom:
- Da se nikada nisi vratio i krao od moje djece!
ovjek se urno udaljio, vukui kolica.
Danima smo Pearl i ja tugovale. Nismo mogle zaboraviti kokiara.
Pekla nas je savjest zbog toga to smo mu unitile posao.
ESTO POGLAVLJE

A bsalom je davao sve od sebe da preobrati novog gradskog


pridolicu, Tesara Chana. Bilo mu je esnaest, a porijeklom je bio
iz Kantona. Malko je epao. Absalomu je ispriao da ga je pretukao
bivi poslodavac. Bio je u dugovima, bez posla i bez doma. Absalom
ga je primio pod svoje okrilje i zaposlio Chana da mu, u zamjenu za
smjetaj i hranu, izgradi crkvu. Absalom je tono znao kakvu crkvu
eli. Imao je nacrt i kupio je zemlju. Bila je to izravnana parcela na
glavnoj ulici, nadomak trnice.
Ono to Absalom nije oekivao bila je Chanova tvrdoglavost i osobit
smisao za stil. Premda je ovjek bio bistar, nije bio u stanju slijediti
Absalomov nacrt jer ga je smatrao runim. Chan je odrastao gradei
kineske hramove i ponosio se svojom vjetinom. Njegovi su preci bih
meu graditeljima koji su za cara podigli Zabranjeni grad. Specijalnost
Tesara Chana bile su tradicionalne, meusobno spojene drvene
konstrukcije, zvane tokung. Ljutilo ga je to mu nije pruena prilika da
primijeni svoje vjetine.
- Najbolji primjeri kineske arhitekture uvijek su graeni tehnikom
tokunga. To je simbol moi, bogatstva i plemenitosti - govorio je
Absalomu.
- Ne elim nita od toga - Absalom je bio nepopustljiv. - Crkva je
mjesto gdje se due okupljaju pred Bogom. Nema due koja je iznad ili
ispod bilo koje druge. Umjesto moi, bogatstva i plemenitosti, volio bih
da prikae jednostavnost, poniznost i toplinu.
Absalom je elio da njegova crkva slijedi zapadnjake uzore i da
odie dobrodolicom, a ne da zastrauje.
- Zato mi ne doputa da Isusu ponudim vrhunac svojega umijea? -
Tesar Chan bio je zbunjen. - Trebao bih mu izgraditi hram, a ne kuu.
Absalom se s Tesarom natezao oko svakog avla. Tesar Chan bio je
uljudan i posluan, no im bi mu Absalom okrenuo lea, vratio bi ono
to mu je bilo reeno da ukloni.
Absalom je Tesaru Chanu prijetio otkazom. Zahtijevao je da se
izmijene svi prozori.
- Napravite ue okvire sa iljastim lukovima - zapovjedio je
Absalom Chanu i njegovim radnicima. - Ili ete svi zajedno odetati
odavde!
Kada se naposljetku pokorio, Tesar Chan postao je mrzovoljan. Za
njega je jednostavno, kameno proelje bilo ljaga na njegovu ugledu.
Absalom je rad proglasio remekdjelom i na sva usta hvalio izvrsne
vjetine Tesara Chana.
Kada je Tesar Chan poeo raditi na unutranjosti, pozvao je svoje
prijatelje, mjesne umjetnike i kipare, da bi uo njihove zamisli.
- Razumijem da ste vi majstori u crtanju kineskih boanstava -
upozorio ih je Absalom umjesto dobrodolice - ali ne elim da mi Isus
na ulazu izgleda poput Kuang-yin. Zabranjujem vam da Isusu napravite
zlobno lice kao u kineskog boga rata. Nemojte mu prikazivati zube. A
to se tie oltarnog Isusa, nemojte da mi izgleda kao kineski bog
kuhinje. Boe sauvaj... samo mi nemojte Isusa prikazati debelog.
Kada je dolo vrijeme da Isusa pokau Absalomu, imao je trbuh
poput Budina.
- Niti jedan Kinez ne bi tovao boga koji izgleda kao nadniar, i to
tako pregladnio da je sama kost i koa.
Absalom se uzrujao. Uzeo je dijeto i sam istesao salo s Isusova
trbuha.

Na nedjeljnoj je slubi Tesar Chan susreo Jorgovan, trgovkinju jajima.


Na prvi se pogled u nju zaljubio. Dopadao joj se, ali ju je brinulo
njegovo epanje. Znajui da je ona ve prela na kranstvo, preobratio
se i on kako bi joj udovoljio. To je usreilo tatu, jer si je mogao
pripisati jo jednog obraenika. U meuvremenu je Absalom zapoeo
novi projekt - osnivanje kole. Unajmio je Tesara Chana da dozida
proirenje iza crkve.
Tata je bio zaduen za prikupljanje sredstava. Premda je Absalom
bio zadivljen tatinom djelotvornou i poletom, ljutile su ga njegove
metode. Tata je mjesnim poduzetnicima govorio da im se pruila
prilika za ulaganje - Bog e ih nagraditi bogatstvom i blagostanjem.
Pod Absalomovim nosom, tata je napuhivao broj vjernika u crkvi.
Osilio se. Upisivao je znatieljne prolaznike kao vjernike i iznosio sve
vie hrane da privue prosjake iz okolnih sela.
- Vidjeli ste otira preko kojeg ste preli kada ste ulazili u crkvu?
- Tata bi uvijek zapoeo propovijed istom reenicom. - Taj je otira
moja ki Vrba pokuala ukrasti prije negoli ju je Bog izbavio. Da, taj
isti Bog e i vama promijeniti ivot.

Pearl mi nije eljela rei to je mui. NaiNai je pretpostavljala da se


neto dogaa u njezinoj obitelji.
- Absalom je u velikoj nevolji - rekao nam je tata vrativi se kui. -
Pod istragom je kranske sredinjice u Americi.
- to je uradio? - upitala je NaiNai.
- Osumnjien je za prijevaru.
- Kakvu prijevaru? - upitala sam.
- Glede broja obraenika - uzdahnuo je tata.
Utihnule smo. Znale smo da je tata kriv za to.
- Moda bi trebao podmetnuti lea umjesto njega - kazala je NaiNai.
- Problem je u tome to Absalom ba i ne zna to sam uinio. Toliko
vjeruje u moj rad da je preporuio istraiteljima neka osobno
porazgovaraju sa mnom.
- Oh, ne! - uplaila sam se za tatu.
- Iznevjerit e Absaloma - odmahivala je NaiNai glavom.
Pod svjetlom svijee, tatine su se kose oi suzile u dvije tanke crte.
Uzdisao je i uzdisao.
- Kako si to mogao uiniti Absalomu? - NaiNai brisala je oi pune
suza.
- Samo sam elio pomoi - odvratio je tata. - Polovica ljudi kojima
sam pomogao da se obrate pravi su vjernici.
- Mene Absalom sa sigurnou moe ubrojiti u vrste vjernike -
sloila se NaiNai. - Sine, elim da zbog Absaloma sve dovede u red.
Tata je poao od vrata do vrata obilaziti obraenike i razgovarati s
njima.
- Moramo biti spremni zatititi gospodara Absaloma - nagovarao ih
je opisujui istragu. - Kad vas budu ispitivali, ponaajte se poput pravih
krana. Pokuajte upamtiti kljune elemente, kao to da je Isus ponio
grijehe svijeta u dubinu rijeke Jordan ili da je Isus javno djelovanje
zapoeo zaputivi se meu grenike.
Tata nije dao ljudima zaspati dok mu nisu tono odgovorili na
pitanja. Do ponoi su ve svi bili iscrpljeni. Uporno su pogreno
odgovarali.
- to je Isus rekao posadi broda? - uvjebavao ih je tata iznova.
- Ne sjeam se...
- Uzmite me i bacite u more! - tata je povikao umjesto njih.
- to je rije krtenje znaila Isusu? - tata nije prestajao tupiti.
- Njegovu smrt! - odgovarali su ljudi uglas. - Isusovu smrt!

Pearl je stigla idueg jutra.


- Nije upalilo - izvijestila je. - Absalom je otputen.
- To ne moe biti istina! - zavapila je NaiNai.
Pearl je briznula u pla.
- Novi je sveenik ve na putu da zamijeni oca.
Tata je bio zaprepaten.
- Kako ti je majka? - zabrinula se NaiNai.
- Majka je na sto muka. Kae da e otac izgubiti plau.
Carie je trebalo neko vrijeme da pojmi to se dogodilo. Absalom
nikada nije poklanjao mnogo panje financijama. Tata je uvjerio
Absaloma kako on vodi raunovodstvenu knjigu crkve. Nevolja je
bila u tome to Absalom knjigu nije uspio pronai. Tata je potroio sva
crkvena sredstva a da se nita nije potrudio zabiljeiti. Od Absaloma je
nauio da ima pravo troiti novac koliko hoe, dok god ga troi
obavljajui slubu Boju. Kako bi pomogao da se povea broj
obraenja, tata je veinu crkvenog novca pozajmio obiteljima iji su
domovi bih uniteni poplavama i olujama.
- Hoe li tvoja obitelj gladovati bez Absalomove plae? - upitala sam
Pearl.
- Ne znam - odgovorila je Pearl. - Majka je posluzi ve obznanila da
ih moda nee moi zadrati u slubi.
- Grad nee dopustiti svome duobriniku i njegovoj obitelji da
gladuju - rekla je NaiNai obrativi se Pearl. - Reci majci kako sam te
pozvala da se useli k nama.
Nekoliko sljedeih tjedana, grad Chin-kiang ujedinio se u
Absalomovoj obrani. Istraitelj iz kranskog sjedita tatu je optuio da
je pokvarenjak lopovske prolosti. Absalom mu je odgovorio priom o
tome kako je Bog vratio tati duu.
- Otkako se obratio, gospodin Yee uzoran je kranin koji prua
svijetao primjer zajednici.
Absalom je priznao da je njegovo djelovanje nije bilo savreno, ali
odbio je priznati zloporabu crkvenog novca.

Novi je pastor stigao brodom iz Amerike. Bio je to mlad, crvenokos


mukarac. Glava mu je bila malena a lice blijedo. Ako je Absalom bio
lav, ovaj je bio jarac. Odbijao je razgovarati s tatom koji se pokuavao
nagoditi.
- Bog ne sklapa nagodbe - rekao je novi pastor tati.
Na iduoj nedjeljnoj misi, tata je novom pastoru uruio peticiju.
Potpisali su je svi graani Chin-kianga. U njoj se zahtijevalo vraanje
Absaloma na poloaj, jer e u protivnom svi vjernici napustiti crkvu.
Mladi je pastor s nevjericom itao. Kada je stao izbjegavati temu i
poeo propovijedati, ljudi su ustali i otili. Djeca su se sjatila oko
mladog pastora.
- Absalom! Vrati nam Absaloma! - vikala su.
Mladi se iznova ukrcao na isti brod kojim je stigao i vratio se u
Ameriku. Nikada ga vie nismo vidjeli.
Prije kraja mjeseca, Absalom se vratio na posao.
U crkvi je odrana proslava. Milodari su se prelijevali iz papirnate
kutije. Absaloma su zamolili i da vjena Tesara Chana i Jorgovan. Za
godinu dana roeni su blizanci. Tesar Chan i Jorgovan zamolili su
Absaloma da djeacima nadjene imena. Nakon rasprave s Absalomom,
tata ih je nazvao Dvostruka Srea David i Dvostruka Srea Ivan.

Grad Chin-kiang ivio je u miru i tiini sve dok se Tesar Chan nije
zavadio s monim vojskovoom.
Premda je bio tek u ranim dvadesetima, vojskovoa je ve bio uven
du rijeke Jangce. Nadimak mu je bio Car Tikvan. Njegov je teritorij
obuhvaao veinu kanala pokrajine Jiangsu. Imao je dva pobratima
koje su mjetani prozvali General Jastog i General Rak. Sve do sada,
glavni su im neprijatelji bih drugi vojskovoe.
Dogodilo se to kada je Car Tikvan stigao u grad, gdje mu je za oko
zapela Jorgovan. Tvrdio je da mu je Tesar Chan ukrao ljubavnicu.
Dvojica mukaraca su se potukla, nakon ega se Car Tikvan zakleo na
osvetu.
Nakon tatinog ispitivanja, Jorgovan je priznala istinu. Jednu je no
provela s vojskovoom i pristala mu biti konkubinom prije nego to je
srela Tesara Chana.
- Absalom je znao moju priu -Jorgovan je rekla tati. - Rekao mi je
da e nam Bog oprostiti i uvati nas ako prihvatimo Isusa za svog
spasitelja, pa smo tako i uinili! Mislila sam da je mojim nevoljama
kraj.
Tata je tjeio Jorgovan i Chana govorei im neka imaju vjere u
Boga.
Car Tikvan idueg se dana vratio sa svojim postrojbama. Zaprijetio
je da e spaliti crkvu ako mu ne izrue Jorgovan.
Tata nije znao to mu je initi jer je Absalom bio izvan grada.
Absalom je bio na propovjednikom proputovanju. Tata je dobio tri
dana da preda brani par.
Uspanien, tata je poslao glasnika u potragu za Absalomom.
Pearl i ja posjetile smo Tesara Chana i Jorgovan koji su se skrivali u
crkvi. Uvjereni da nee izvui ivu glavu, skutrili su se i jecah. Kad je
Pearl doznala da je Car Tikvan iznimno praznovjeran, sinula joj je
zamisao.
- Mislim da mi je poznat takav tip osobe iz Svi su ljudi braa -
rekla je Pearl Tesaru Chanu. - Molim te, reci mi koje bogove tuje.
- Car Tikvan tuje bogove i duhove svih vrsta - rekao je Tesar Chan.
- Prije bitaka poziva k sebi majstora baguaa da mu kae to mu je
initi. Pali mirisne tapie i obredno se klanja ne samo Budi, ve i
bogu sunca, boici mjeseca, bogu rata, bogu vode, gromovniku, bogu
vjetra i kie, pa ak i bogu ivotinja. Car Tikvan vjeruje u nadnaravne
sile i strahuje od odmazde svih bogova.

Trodnevni je ultimatum istekao. Car Tikvan uhitio je Jorgovan i Tesara


Chana te okupio narod. Naumio je Tesaru Chanu odrubiti glavu.
Tada smo Pearl i ja prvi put vidjele Cara Tikvana izbliza. Imao je
goleme, ablje oi, koa mu je bila naranasta, a obrazi poput mesnih
okruglica. Glava mu je bila krukolika. Crno-smea mu je odora bila
od vune s ipkom koja mu je strala s oba ramena. O prsa su mu bila
pribodena odlija. Stajao je nasred gradskog trga s maem u ruci. Za
leima mu je stajao odred vojnika.
Pearl i ja pole smo prema Caru Tikvanu. Pearl je u rukama nosila
kantu tinte. Bilo je to prvi put da na glavi nije imala svoju crnu, pletenu
kapu. Pod snanim su joj suncem kovre sjale poput jesenjeg lia.
Isprva nitko na Pearl nije obraao pozornost. Sve su oi bile uperene
u Cara Tikvana. Tesaru Chanu i Jorgovan ruke su bile vezane za
leima. Car Tikvan najavio je da e Tesaru Chanu sada odrubiti glavu.
Pozvali su krvnika da odabere sjekiru.
Jorgovan je pala na koljena. Stala je puzati prema svojem
ljubavniku.
Svjetina je preklinjala Cara Tikvana.
Tata i NaiNai stali su moliti za Boju milost.
Vojnici su poeli odgurivati svjetinu.
Pearl mu je apnula na uho:
- Sad!
Podigavi kantu, izlila je crnu tintu sebi preko glave.
- Bijesna dua! - vrisnula sam.
Pearl, pretvarajui se da je opsjednuta zlim dusima, potri prema
Caru Tikvanu dok joj se tinta slijevala preko lica.
Svjetina se zabezeknula.
- Bijesne due!
- Crna krv!
Pearl je skoila pred Cara Tikvana. Lamatala je rukama i mlatila
nogama, grila se i stenjala kao da je mue nevidljivi duhovi.
- to je ovo? - glasno je upitao Car Tikvan. - Tko si ti? Udarajui
nogama, Pearl je izgovorila niz rijei koje nitko nije razumio.
- Govori! Tko si? - Car Tikvan bio je vidno uzrujan.
NaiNai se okrenula prema njemu i rekla:
- Mora da ste neime uvrijedili bogove.
Vojskovoa je pao na koljena pred Pearl.
- Mogu li ti pomoi, iji god duh bio? - Pokuavao je umiriti drhtav
glas.
- Moram razgovarati s nekime tko zapovijeda ovime - promumljala
je Pearl promuklim glasom, vrsto zatvorenih oiju. - Moram
razgovarati s generalom osobno.
-Ja sam general - ustao je Car Tikvan.
Pearl je poela govoriti engleski.
- to? O emu bulazni? - Car Tikvan postao je napet. - U ime kojega
boga dolazi? Obraa li se meni?
- Da. - Predloila sam vojskovoi da mu budem prevoditeljica.
- to govori? - upita me Car Tikvan.
- Kae: Gori ti pred vratima.
- Gori mi pred mojim vratima? to to znai?
- U ime Duha Svetoga... - nastavila je Pearl.
- Duh Sveti? - zbunio se Car Tikvan. - Magareu mu majku, ne
razumijem!
- elite li da prestanem? - upitala sam.
- Naravno da ne - rekao je. - Nastavi, dovraga!
- Pa, ne govori nita to bi imalo smisla.
- Potrudi se koliko god moe da u njezinim rijeima pronae
smisao!
Poela sam glumiti, sagnuvi se blie Pearl.
- Da, ula sam te... Otila k njemu? Cijela idovska zemlja? ekaj
malo. - Obratila sam se vojskovoi. - Kae: Cijeli narod jeruzalemski
kree prema rijeci da bi ispovjedio grijehe...
Car Tikvan smeteno zavapi:
- Koji bog je to?
Odmahnula sam glavom.
- Moan Bog - rekao je tata podigavi ruku da upre u nebo. - Moda
jedini pravi Bog.
- Kako mu je ime? Recite mi, molim vas!-preklinjao je Car Tikvan.
- Aneo - izusti Pearl.
- Njegovo je ime Aneo - prevela sam.
- Nikada nisam uo za takvoga boga - odvratio je Car Tikvan. -Je li
taj neki novi?
- Pradavan je - nastavila je Pearl. -Bio je ovdje od postanka svijeta.
Samo ga mudri mogu uti. Bijesan je na vas.
- to... to hoe od mene? - slabanim e glasom Car Tikvan.
Pearl utihne.
- Bog ne eli vie s razgovarati s vama - prevela sam. - Bog odlazi.
- Ne odlazi, molim te! - u strahu e Car Tikvan. - Upitaj ga kojim je
poslom ovdje. Ako je tuinski Bog, pod ijim je pokroviteljstvom
ovdje u Kini?
- Pozvala me carica-udovica tvoje drave - Pearl prijee na kineski. -
Ovamo me dopratio glavni carev ministar, gospodin Li Hung Chang...
Prije negoli je Pearl dovrila reenicu, Car Tikvan pao je niice i
duboko se naklonio, udarivi elom o zemlju.
- Vae velianstvo, nisam vas elio uvrijediti! Ja... Zasluujem
umrijeti tri tisue puta zaredom! Molim vas, oprostite mi!
Pearl je ponovo sklopila oi.
- Molim vas, ne odlazite! Pruite mi priliku - preklinjao je Car
Tikvan. - Vae velianstvo, molim vas jo jednu priliku!
- Oslobodi Tesara Chana i njegovu gospou - kazala je Pearl carskim
glasom. - I iz ovih stopa napusti Chin-kiang.
- Hou. Vae velianstvo, smjesta odlazim.

*
- Dakle, nema mjesta sumnji da je Bog poslao Pearl da vas izbavi -
kazao je Absalom Tesaru Chanu i Jorgovan. - Moja ki nije ba aneo,
ali dobra je kranka.
Poslije mi je Pearl ispriala da joj se nije dopalo to to je njezin otac
rekao, ali je bila radosna to je smicalica uspjela.
- Sigurna sam da te otac voli - tjeila sam prijateljicu.
Pearl je odmahnula glavom.
- Da ti pravo kaem, ljubomorna sam na one koje pokrsti. On prua
ljubav neznancima, tebi, NaiNai, tvom tati, Tesaru Chanu, Jorgovan i
gotovo svima ostalima u gradu. Ali vlastitoj djeci nikada ne pokazuje
ljubav. Prema meni je uvijek hladan.
- Absalom te voli, Pearl.
- Ne osjeam to. Niti moja majka ne osjea njegovu ljubav. Absalom
se zatvara u svoju radnu sobu kako bi neometano provodio vrijeme s
Bogom!
- Tvoj se otac tobom ponosi, inae ne bi rekao da si dobra kranka.
- Absalomu je toliko stalo do Kineza da je voljan i ivot poloiti za
njih. Istovremeno vjeruje da su pogani i da im je nadreen. ivi da bi
obraao ljude. ak prieljkuje da mu se prui prilika obratiti i
vojskovoe.
- Absalom bi elio preobratiti Cara Tikvana, Generala Jastoga i
Generala Raka? Nasmijala sam se.
- Da, zajedno s njihovim enama ribama, braom kampima i
puevima konkubinama.
- Pa to nije mogue!
- Oh, jest, Bog ini uda, ha, ha, ha!
- Tata e vjerovati u bilo koga tko mu spasi dupe.
- Moj je otac luak, a tvoj propalica!
Smijale smo se i iz glave odagnale misli o oevima.
Odetale smo do ruba grada, gdje se netko upravo enio. Pridruili
smo se djeci koja su bila pozvana na vjenanje kako bi paru donijela
plodnost. Dali su nam oraie i sjemenje da ih bacimo na novi brani
par. Mladoenja je bio mladi seljak i ve je bio pijan. Nakanio je
gostima zahvaliti, no umjesto toga je povratio. Mladenka je bila
odjevena u arkocrvenu, izvezenu haljinu. Lice joj je bilo skriveno
svilenim velom. Pearl i ja divile smo se nonji i mladenkinom
blistavom ukrasu u kosi. Kad su svirai zasvirali svadbenu pjesmu,
pridruile smo im se.
Buda sjedi na listu lotosa,
Prstiju lijepih poput orhideja.
Sunce zae, a izae mjesec,
Spokojan i miran nek ivot vam bude.
Zidove od blata, jastuke od slame,
Sjemenja, voa i sinova mnogo.
Sreu i ivot dug,
elimo vam proljee i sve lijepo vrijeme.
SEDMO POGLAVLJE

B oksaki ustanak pogodio je Chin-kiang tek poetkom novoga


stoljea. irio se poput umskog poara. Seljaci su pristizali iz
unutranjosti s crvenim turbanima na glavama. Smatrali su da Kinu
unitavaju tuinci. Nisam shvaala da su Pearl i njezina obitelj takoer
tuinci. Pearl nije voljela zapadnjake. Vidjevi u naem gradu ovisnike
o opijumu, krivila je bijelce i njihovu trgovinu opijatima. Po njezinu
miljenju, Boksaki ustanak nje se nije ticao.
Ali vremena su se promijenila. U sjevernim pokrajinama dolazilo je
do pokolja stranih misionara. Carie je pazila da se Pearl odijeva poput
kineske djevojice i da cijelo vrijeme nosi onu svoju crnu, pletenu
kapu.
Pearl me jednoga dana posjetila i rekla mi da je Carie poela govoriti
o njihovu odlasku.
- Majka kae da e doi brod i sve nas odvesti natrag u Ameriku.
Ostala sam zgranuta Pearlinim rijeima. Nisam znala to bih
odgovorila.
Doimala se uznemireno i uzrujano.
- Ali... O Americi nita ne zna! - rekla sam.
- Majka kae da u se u Americi dobro uklopiti - rekla je Pearl kao
da su to injenice. - Ako nita drugo, barem u izgledati kao ostali.
Dojadilo mi je nositi ovu prokletu crnu, pletenu kapu! im stignem u
Ameriku, spalit u je.
- Ali rekla si da u Americi nikoga ne poznaje - ustrajala sam.
- I ne poznajem.
- I otii e bez obzira na to?
- Ne radujem se odlasku, koliko god me majka umirivala.
- Cariena je elja napustiti Kinu, ne tvoja! - Pokuavala sam zvuati
smireno, ali nisam bila u stanju. Bila sam na rubu suza. - U Americi
nee uspjeti pronai prijateljicu poput mene!
- Moda i neu, premda mi majka obeava da hou.
- Pokuava te nasamariti - hladno sam se nasmijala. - Samo bi
glupaa u to povjerovala.
- Ali ne mogu ostati ako majka odlui otii.
Iduih nekoliko tjedana, razgovarale smo samo o odlasku. Ali to
bismo vie o tome raspredale, to nas je vie obuzimalo beznae. Trale
bismo breuljcima i smijale se, pretvarajui se da do rastanka nee
doi. Ali netko bi nas svako malo podsjetio. Na primjer, Wang Ah-ma
snudila se kada joj je Carie rekla neka bude spremna poi svojim
putem. Trudna Jorgovan i Tesar Chan posjetili su tatu i NaiNai da im
prenesu novosti o smaknuima stranih misionara.
Pearl i ja saznale smo da se Boksaima pridruuje sve vie ljudi. Sve
vei broj pristaa zahtijevao je od carske vlasti da izbaci strance i
zauvijek im onemogui poslovanje u Kini. Kada od vlade nisu dobili
odgovor, poeli su provaljivati u strane banke i poslovne zgrade te
unitavati dravne eljeznike pruge. Susjedne kranske crkve prestale
su s radom. Strane misionare odvodili su iz domova i javno muili.
Kada smo ule te vijesti, shvatile smo da su nam zajedniki dani
odbrojeni.
Pearl je sve vie govorila o svojemu pravom domu u Americi, a ja
sam postala cinina i razdraljiva.
- Pravi dom? - prezrivo sam siktala. - Kladim se da nee znati ni
gdje su ti ulazna vrata.
Pitala sam Pearl zna li kakav je feng ui njezinog doma u Americi i
obradovalo me kad mi nije znala odgovoriti.
- Kua ti moda gleda na pogrenu stranu. Loa srea pratit e te
dovijeka!
- A ako ti kaem da me nije briga ima li mi ameriki dom lo feng
ui? - Podigla je kamen i bacila ga u dolinu. - To e biti majin dom, a
ne moj!
- Ali ti e u njemu ivjeti. Bit e osamljena i nesretna jer zna da
postoji neto bolje!
- Moji e mi bratii praviti drutvo! - odvratila mi je.
Nasmijala sam se i rekla da e joj bratii moda i znati ime, ali
pojma nee imati tko je ona i to voli.
- Nee ni mariti. Za njih e biti potpuna strankinja!
- Prestani, Vrbo, molim te - preklinjala je.
Sjedile smo u tiini, gutajui suze.

Vijesti o Boksaima bile su sve gore. Vieni su u Soochowu koji je od


Chin-kianga udaljen manje od sto pedeset kilometara. Carie je pokuala
nagovoriti Absaloma da privremeno odsele nekamo drugamo. Absalom
nije elio ni uti o tome.
- Neu napustiti slubu Boju - glasio je Absalomov odgovor.
Carie je zaprijetila da e otii bez njega i sa sobom povesti Pearl i
Grace.
- Majka kae da moram nauiti vjerovati u Boga i prihvatiti vlastitu
sudbinu - rekla je Pearl.
Drei se za ruke sjedile smo na vrhu brda. Promatrale smo zalazak
sunca ne izustivi vie ni rije.
Kao da smo ivjele u runom snu. Zamiljala sam Pearlin dom u
Americi. Od Pearl sam doznala da je kuu podigao njezin djed. Pearl je
opis preuzela od Carie rije po rije.
- Velika je i bijela, s dvokatnim trijemom na stupovima te smjetena
u predivnom krajoliku - rekla mi je. - Iza kue se prostiru bujne, zelene
ravnice i planine.
Zamiljala sam i Pearline roake, sve odreda mlijenobijelih lica.
Zamiljala sam kako je doekuju s toplom dobrodolicom. U mojim
mislima, zagrlili bi je kao da je dobro poznaju. Pitali bi: Kako si,
draga? Tako se dugo nismo vidjeli... Pearl bi se nala meu istim
plahtama i mekim jastucima. Posluili bi joj obilje hrane, ali ne i jela
koja voli. Ne bi vie bilo kineske hrane, razumije se. Ne bi vie bilo
kineskih lica. Ne bi vie bilo mandarinskog jezika, pria ni pekinkih
opera. Ne bi vie bilo jasmina, slatkog jasmina.
- Pretpostavljam da u se naviknuti - duboko je uzdahnula Pearl.
Bit e prisiljena prilagoditi se. Nee imati izbora. Zaboravit e
Kinu i mene.

- Ako se ponovo sretnemo, moda se neemo ni prepoznati -


zadirkivala me Pearl.
Nije mi bilo smijeno, ali prihvatila sam igru.
- Vjerojatno emo jedna drugoj i ime zaboraviti.
- Mogla bih zaboraviti kineski.
- I hoe.
- Moda i neu - rekla je. - Dat u sve od sebe da ne zaboravim
kineski.
- Moda e poeljeti. to e ti kineski u Americi? S kime e
razgovarati na kineskom? S Grace? Ona je premala. Vas se dvije ni ne
igrate zajedno. Moda i hoete kad stigne u Ameriku. Nee imati
izbora.
Okrenula je glavu i pogledala me plavim oima, krupnim i bistrim.
Bile su pune suza.
- Pit e mlijeko i jesti sir - pokuala sam je razveseliti.
- I pretvoriti se u golemu, debelu seljanku - odvratila je. - Trbuh e
mi nabrei poput kineske lubenice, a grudi poput okruglih bua.
Nasmijale smo se.
- Mogla bih se udati, zna? - rekla sam. NaiNai ve prilaze s branim
ponudama. Mogla bih zavriti u braku sa starim, masnim bogataem i
biti mu konkubina. Moda e biti udovite i tui me svaku no.
- Ne bi li to bilo uasno? - pogledala me uozbiljivi se.
- Uasno? Zato bi tebe bilo briga? Tada vie nee biti ovdje.
Pearl je pruila ruke prema meni.
- Molit u za tebe, Vrbo.
Odgurnula sam je.
- Zna da imam problema s tim. Nisi mi uspjela dokazati da taj tvoj
Bog postoji!
- Onda se pretvaraj da postoji! - Suze su joj tekle niz obraze. -
Potrebno mi je da u Njega vjeruje.
Odluile smo prestati razgovarati o odlasku. Umjesto da se utapamo
u tuzi, odluile smo proslaviti zajedniko vrijeme koje nam je
preostalo. Pole smo pogledati putujuu druinu zvanu Velika
predstava umjetnosti sjena. U predstavi se pojavljivao Majmunski
kralj pijanica i Generalice iz obitelji Yang. Odlino smo se provele.
Pearl je bila opinjena runo izraenim siluetama. Siluete su bile
izrezane iz tavljene govee koe. Voa druine potjecao je iz sredinje
Kine. Pozvao je Pearl i mene iza pozornice, gdje nam je pokazao kako
se siluetama rukuje. Glumci bi se sakrili iza velikog zastora i svaki bi
drao svoj lik na etiri bambusova tapa. Siluete su mogle lupkati
nogama, plesati u ritmu i tui se borilakim vjetinama dok je glumac
visokim glasom pjevao nau omiljenu melodiju Wan-wan.

Te rane jeseni postala je popularna jedna djeja igra. Zvala se Boksai


i tuinci. Igrala se po pravilima tradicionalne igre skrivaa. Pearl i
meni djeaci nisu doputali da im se pridruimo jer smo bile
djevojice. Pearl i ja smo po cijele dane sjedile navrh breuljka i sisale
mljeiku. Sa zaviu smo promatrale djeake. Jednog me jutra Pearl
posjetila odjevena u zapadnjaku odjeu koju je posudila od britanskog
veleposlanika. Bio je to haljetak bez ovratnika, boje devine dlake, s
bakrenom dugmadi na prsima. Rukavi su bili iroki u laktu, a pri
zapeu uski. Hlae su bile od smee vune.
- To su jahae hlae njihove keri - objasnila je Pearl.
Na moje pitanje zbog ega se tako odjenula, Pearl je odgovorila:
- Nas emo se dvije same igrati Boksaa i tuinaca. - Pokazala mi je
crvenu maramu. - Ovo je tvoj kostim. Zavei maramu oko ela. Ti e
biti Boksa, a ja tuinac.
Kako bi svoju ulogu to vjernije doarala, skinula je crnu, pletenu
kapu i pustila do struka dugaku kosu da joj se prospe po ramenima.
Obuzelo me uzbuenje. Omotala sam crvenu maramu oko ela kao
turban.
S drvenim tapovima umjesto maeva sjurile smo se nizbrdo.
Spazivi Pearl, djeaci su u udu ostali zabezeknuti.
- Pravi tuinski avo! - vrisnuli su.
Ubrzo su nas djeca preklinjala da nam se pridrue. Pearl je postala
voom tuinskih postrojbi, dok sam ja bila predvodnica Boksaa.
Bacali smo kamenje, trali oko breuljaka i skrivali se u grmlju.
Poslijepodne se moja skupina uspela na krovove, dok je Pearl u potrazi
za nama svoje postrojbe povela u pretres od vrata do vrata. Lunjali smo
ulicama sve dok se nije spustila no.
Kad je dolo vrijeme da se privedu Boksai, moja je skupina
dopustila Pearlinim vojnicima da nam veu ruke na leima. Moja se
vojska postrojila ekajui pogubljenje. Pearl je svakome od nas
ponudila zamiljenu au vina koju smo ispili prije izricanja posljednje
elje. Kad su meci ispaljeni, pali smo na zemlju. Ostali smo mrtvi sve
dok Pearl nije objavila kako je kucnuo as da se privedu tuinci.
Moja se vojska dala u lov sve dok Pearl i svi njezini vojnici nisu
uhieni. Vezali smo tuince na uzicu kao rakove i proveli ih gradskim
ulicama. Pozvali smo narod da gleda smaknue. Pearl se odlino
zabavljala viui na engleskom. Seljani su isprva bili zaprepateni, no
ubrzo su zapljeskali i smijali se s nama.
OSMO POGLAVLJE

N a nedjeljnoj misi Absalom je najavio da odlazi sa svojom obitelji.


- Bog e pobijediti - bile su posljednje rijei koje je uputio
okupljenima. Obeao je da e se vratiti im smjesti obitelj u angaj.
- Majmuni e se razbjeati im se stablo srui - rekao je tata. Bio je
zabrinut.
Pod Absalomovim vodstvom, obraeni vjernici spremili su crkvene
dragocjenosti i sakrili ih u vlastitim domovima.
Najvei je problem bio Carien glasovir. Nije bilo naina da ga se
sakrije. Tata se dragovoljno javio da ode Caru Tikvanu i njegovim
pobratimima i zamoli ih za pomo. Vojskovoama su Boksai bih
neprijatelji.
Prvo to je tata rekao Caru Tikvanu bilo je:
- Radi vlastite sigurnosti, mudar zec tri rupe kopa. Na vaem mjestu
ne bih propustio ovu priliku da se umilim tuinskome bogu.
Potom mu je tata ispriao kako je zapadnjaka flota nedavno unitila
Kinesku carsku mornaricu.
Car Tikvan odnio je Cariein glasovir i sakrio ga u vilu svoje
konkubine.
Carie je odahnula. Zahvalila je tati. Posljednji je put podrezala svoje
rue i poistila dvorite. Dok je pomno zalijevala svaku biljku, slomila
se. Sjela je na zemlju i zaplakala.
Izmijenila sam oprotajne suvenire s Pearl. Darovala sam joj
ruiastu, svilenu lepezu oslikanu cvijeem. Pearl je meni dala
ukosnicu sa srebrnim feniksom. Otii e za desetak dana, moda i prije.

*
Te sam noi zatvorila oi i rekla si da moram spavati. Ali nisam mogla
ni oka sklopiti. Prevrtala sam se do svitanja. NaiNai mi je savjetovala
da zaboravim Pearl i druim se s ostalim djevojicama u gradu. Iduih
sam nekoliko dana to i pokuavala, ali bez mnogo uspjeha. Ljudi se
nisu eljeli sprijateljiti sa mnom. Otkako sam poela pohaati crkvenu
kolu, promijenila sam se. Nisu mi se dopadale gradske djevojice,
smatrala sam ih plitkima i uskogrudnima. Usporeivala sam ih s Pearl,
koja je bila dobra srca, znatieljna i kolovana. Gradske su se
djevojice tukle oko hrane i teritorija, a tukle su se i meu sobom. U
istom su danu mogle biti najbolje prijateljice pa najljue dumanke, a
potom iznova najbolje prijateljice. Cesto bi neku djevojicu izdvojile
kao trenutanu neprijateljicu. Tada bi je napadale i sramotile je.
Izbjegavala sam ih znajui da bi im tatina i NaiNaina prolost posluila
kao oruje kojim bi me muile.
Za razliku od seljakih keri koje su bile preoptereene i suvie
iscrpljene da bi imale slobodnog vremena, gradske djevojice Chin-
kianga imale su vremena na pretek. Mnogima od njih roditelji su bih
trgovci i vlasnici duana. Voljele su glumiti da su velegradske cure. Ali
o velikim gradovima poput angaja, gdje je Carie ivjela prije Pearlina
roenja, nisu znale gotovo nita. Djevojice Chin-Kianga na seljake su
gledale s visoka. Ismijavale su njihovo neuglaeno ponaanje
zaboravljajui da ni same nisu mnogo drukije.
Odavno sam prihvatila injenicu da me gradske djevojice
doivljavaju kao udakinju. Njihovo mi djevojako kokanje nije bilo
po volji. Sprijateljivi se s Pearl, nala sam se na meti tih djevojica.
Izluivalo ih je to to smo Pearl i ja bile toliko bliske. Promatrale su
nas s ljubomorom i zaviu. A sada sam bila u nevolji. Nisam se mogla
probiti u drutvo gradskih djevojica. Bojala sam se da e ljudi poeti
govoriti kako sam naputena.
Jednog poslijepodneva kartala sam s gradskim djevojicama. Dua
mi je vapila za Pearl. Ovdje e biti jo samo nekoliko dana i eljela sam
ih provesti s njom. Prisilila sam se usredotoiti na karte. Uhvatila sam
jednu djevojicu u varanju. Svaala se i poricala. Nije bila gruba niti je
rekla ita ime bi izazvala moj bijes, ali svejedno sam je napala.
Prekinula sam igru i djevojicu nazvala laljivicom. Razotkrila sam
njezine trikove korak po korak. Karte su mi izletjele iz ruke. Djevojica
je pocrvenjela od stida i razbjesnjela se. Nitko nas nije mogao
razdvojiti sve dok nije stigla Pearl.
Pearl je znala da mi tunjava nije u naravi. Znala je da me titi njezin
odlazak. Paljivo mi je rupiem obrisala krv sa ela. Lijevi mi je obraz
otekao na mjestu gdje me protivnica ogrebla noktima. Gledajui me
blagim, plavim oima, Pearl je uzdahnula.
- Ne trebam te ovdje - rekla sam.
- Boli? - upitala je.
- Ne.
- Ne znai da se nikada vie neemo vidjeti - rekla je tiho.
- Ali kada? Kada e se vratiti? - zavapila sam.
Nije mogla odgovoriti.

Bio je vedar dan kada se Pearl s obitelji ukrcala na parobrod koji je


doplovio nizvodno Jangceom. Pristanite je bilo krcato ljudima koji su
doli na ispraaj. U gomili su se nali i tata, NaiNai, Tesar Chan i
Jorgovan s novoroenim sinom i blizancima Dvostruka Srea David i
Dvostruka Srea Ivan. Absalom je djeake nedavno krstio, a
novoroene je nazvao Trostruka Srea Solomon.
Tesar Chan morao je obeati Absalomu da e nastaviti s gradnjom
drugog kata nove kole sve dok posao ne bude zavren. Absalom ga je
hrabrio stihovima iz Biblije: Prinesite Gospodinu rtvu paljenicu, to
izgori u ognju...
Tesar Chan kimnuo je i dao mu rije.
Wang-Ah-ma preklinjala je Carie da je povede sa sobom.
- Moj suprug je vrsto odluio - kroz suze joj je govorila Carie.
- Mora poi svojim putem. Nemamo vie novca da te zadrimo.
- Besplatno u raditi! - Wang Ah-ma vrsto je zagrizla rub svoje
koulje da glasno ne zaplae. - Neu vas kotati niti novia. Nikog
drugog nemam, nemam kamo poi. Ti i djeca moja ste obitelj.
Doli su i glumci operne druine Melodije Wan-wan. Mnogi su
meu njima, ukljuujui i neprijaznu gospou kornjaina lica,
Absalomovom zaslugom postali krani.
- Glumci putuju - jednom je Absalom rekao tati. - Bit e savreni
vjesnici Evanelja.
Glumci su Pearlinoj obitelji zaeljeli siguran put i otpjevali svoju
novu ariju, preuzetu iz Biblije.
Znamo da milost i dobro
Dovijeka pratit e tebe
Ostat emo ovdje tvoji vjerni sluge
U kui Bojoj zauvijek prebivati.

Pearl je obeala da e se vratiti, ali obje smo znale da je to tek pusta


elja. Boksai su napredovali prema obali, a uskoro bi mogli dospjeti i
do angaja. Prije ili poslije, Carie i njezina obitelj zavrit e u Americi.
Pearl i ja smo pokuale pronai tople rijei za oprotaj, ali nismo
mogle.
Oprostile smo se i u tiini zagrlile.
Parobrod se otisnuo od pristanita podigavi velike valove.
Mahala sam dok su mi suze tekle niz obraze.
Valovi su se utiali. Voda je iznova postala mirna.
Stojei sred praznog pristanita, sjetila sam se pjesme iz dinastije
Tang koju je Pearl voljela recitirati.
Iz Palae drala moja prijateljica ode na jug gdje riba je mnogo
Magliaste vrbe povijaju grane, latice vjetar rasipa
Brod njezin nestaje gdje valovi monu doekuju rijeku
Blistav je mjesec nad svodom nebeskim
Divlje guske nadlijeu planine i paviljone drevne
Ako si na usne izmamila osmjeh slatkim crnim vinom od sirka
Procvalim krizantemama kosu mi ukrasi
Bambusov zastor na prozor navuci i cijele noi snivaj
Drugi dio
DEVETO POGLAVLJE

Z aruila sam se kada mi je bilo etrnaest godina. Pri odluivanju


nisam imala pravo glasa. Gradska enidbena posrednica tati je
rekla:
- Jedini lijek koji e vaoj majci pomoi da ozdravi jest vijest o
Vrbinoj udaji.
Oajniki sam eljela uspostaviti vezu s Pearl, ali ivotni su nam se
putovi razdvojili. Pearl je pohaala misionarsku srednju kolu u
angaju. ivjela je u svijetu potpuno drukijem od mojega.
- angaj je poput strane zemlje - pisala je Pearl. - Mir odravaju
meunarodne vojne snage. Otac eka da se stanje u unutranjosti smiri
kako bi se vratio u Chin-kiang. Trenutno prevodi Novi zavjet. Nou
naglas ita izvorne grke tekstove i Pavlovu teologiju. Takoer
uvjebava liturgijsko pjevanje kineskih izraza. Majka se razboljela.
Nedostaje joj vrt u Chin-kiangu.
Premda sam joj odgovorila na pismo, suvie sam se stidjela ispriati
prijateljici da u uskoro poi za mukarca dvostruko starijeg od sebe.
Osjeala sam se bespomonom i bila na rubu oaja. Pearlina su mi
pisma pokazala da ivot nudi i druge mogunosti, samo kad bih uspjela
pobjei. Tek mi je sada postalo jasno zato sam voljela Ljubavnike
leptire. Ta je opera mojoj mati doputala da se vine u visinu.
Sanjarei, bjeala sam od ivota koji vodim da bih ivjela kao
junakinja.
to je vie zarunikog novca pristizalo od mojega buduega mua,
to sam se gore osjeala. Tati i NaiNai nije ni na pamet padalo da moda
zasluujem bolje. Tata se razbjesnio kad sam ga zamolila da me upie u
kolu u angaju. NaiNai mi je rekla da za djevojke iz maloga mjesta
vrijedi izreka: to je vie vanjski svijet privlai, to e joj gora biti
sudbina.

*
Pisala sam Pearl da je obavijestim kako je koliba u kojoj je ivjela
spaljena kada su Boksai poharali grad. Da spasi crkvu, tata je kip
Isusa Krista zamijenio Budom koji sjedi. Boksaima je rekao da je
budist i da je crkva njegov hram. Da bi u lai bio uvjerljiviji, tata se
preruio u budistikog sveenika. Obraenici su obredno pjevali
budistike sutre dok su Boksai pretraivali imanje. To im nije bilo
teko budui da su svi obraenici bivi budisti.
Tata je preklinjao Cara Tikvana da mu pomogne zatititi crkvu.
- Tuinski e ti bog uzvratiti uslugu - obeao je. - Bog e ti osigurati
mjesto na nebu. Ponovo e susresti sve svoje pokojne lanove obitelji
i priredit e vam se obilna gozba.
Tatine varke nisu bile dugoga vijeka. im su Boksai otkrili da su
redovnici obraeni krani, pobili su ih. Glumicu operne druine
Melodije Wan-Wan odvukli su usred nastupa i pogubili je tati pred
oima.
Na boksakom popisu za pogubljenje nali su se i Tesar Chan i
Jorgovan. Jedva su uspjeli pobjei.
Tata je bio posljednji obraenik koji je pobjegao iz grada. Boksai su
ga uhvatili ujutro na kinesku Novu godinu. Javno pogubljenje imalo se
odrati na gradskom trgu.
Tata je preklinjao Boksae da mu potede ivot. Priznao je da je bio
budala.
Boksai su se nasmijali i rekli kako moraju pokazati narodu da je
kranski Bog prijevara.
- Ako tvoj Bog doista postoji, zazovi ga, jer emo te objesiti!
Tata je pao na koljena i zazvao:
- Absalome!
Premda tata nije vjerovao u Boga, vjerovao je u Absaloma. uvi
glas koji je odgovorio na tatin poziv, svi su ostali zaprepateni. Glas je
dopirao s obale rijeke. Visoka je prilika skoila s broda. Bio je to
Absalom! Mahao je listom papira visoko iznad glave. Slijedili su ga
Car Tikvan, General Jastog i General Rak.
- Stari uitelj! - vrisnuh su obraenici.
Boksai se nisu obazirali. Stavili su tati omu oko vrata.
- Zaustavite pogubljenje! - Absalom je stao pred Boksae. - Ovdje
imam prijepis proglasa Njezinog velianstva carice-udovice! Njezino je
velianstvo potpisalo primirje sa stranim silama! Osma toka proglasa
kae: Strani misionari i njihovi obraenici moraju biti zatieni.

Do mojeg ponovnog susreta s Pearl prolo je jo pet godina. Tada mi je


bilo devetnaest, a Pearl sedamnaest godina. Na ponovni susret
dogodio se ubrzo nakon smrti nae vladarke, carice-udovice Tsu Hsi.
Prialo se da je potroila svu svoju snagu gasei poar Boksakog
ustanka. Novom caru kojeg je imenovala bile su tek tri godine. Nacija
je dugo alovala za caricom-udovicom. Na lokalnoj razini nita se nije
promijenilo, premda se govorilo da je drava postala poput bezglavog
zmaja.
Otila sam na pristanite doekati Pearl i Carie na dan njihova
povratka u Chin-kiang. Bila sam napeta zato to sam izgledala drukije.
Odjea i frizura pokazivale su da sam udana ena. Umjesto pletenice,
na tjemenu sam nosila punu. U pismima sam izbjegavala spominjati
brani ivot. to se o tome imalo rei? im sam stupila u muev dom,
otkrila sam da je ovisnik o opijumu. Brana posrednica je lagala.
Njegovo je bogatstvo davno presahnulo. Obitelj mu je bila poput
predivno izvezene veernje haljine koju su izjeli moljci. Zapao je u
tolike dugove da su mu i sluge pobjegle. Novac kojim je moj suprug
platio zarunike darove bio je pozajmljen. Brak je bila zamisao moje
svekrve. Kanila je ubiti dvije muhe jednim udarcem. Njezin bi sin
dobio konkubinu, a ona besplatnu sluavku.
Cijeli mi se ivot sveo na sluenje muu, njegovoj majci, starijim
suprugama i njihovoj djeci. Pospremala sam krevete, praznila none
posude, prala plahte i mela vrtove. Morala sam se iskrasti da doekam
Pearl i Carie. Da sam zamolila mua, nikada mi ne bi dopustio.
Pearl je izrasla u udesnu ljepoticu. Bila je vitka i visoka, odjevena u
zapadnjaku odjeu. U dranju se dao naslutiti slobodnjaki duh.
Osmijeh joj je bio poput sunca.
- Vrbo, prijateljice moja, pogledaj se samo! - povikala je s
udaljenosti od stotinu metara, irom rairenih ruku. - Kakva si samo
lijepa dama postala!
- Dobrodola kui - bilo je sve to sam mogla izgovoriti.
Smijui se ozarena lica, Pearl me zagrlila.
- Oh, Vrbo, tako si mi nedostajala!
Doao je i tata, zajedno s Tesarom Chanom i ostalima. Pomogli smo
im odnijeti prtljagu u Absalomovu tek iznajmljenu kuu. Bio je to bivi
dom nekog trgovca, izgraen na vrhu brda.
- Kakva prekrasna kua - divila se Pearl. - Oe, kako si nam uspio
priutiti ovakav luksuz?
- Kua je ukleta - objasnio je Absalom. - Nijedan je mjetanin ne
eli. Najam je jako nizak. Iskoristio sam priliku budui da ne vjerujem
u kineske duhove.
im se Pearl smjestila, pole smo penjati se breuljcima. Pearlina
mlaa sestra Grace eljela nam se pridruiti, ali Pearl i ja odmah smo
izletjele iz kue. Pearl mi je ispriala da je angaj potpuno ravan i da
joj nedostaju brda i planine. Jedva je ekala etnju brdima. Govorila je
o idejama za koje nikada nisam ula. Opisivala je svijet o kakvom sam
mogla samo matati. Njezin je mandarinski rjenik bio mnogo
profinjeniji. Ispriala mi je da se sprema poi na fakultet u Ameriku.
- Poslije toga, putovat u svijetom!
Nisam imala mnogo toga to bih mogla podijeliti s njom, pa sam joj
ispriala kako smo preivjeli Boksae. Zastala sam usred prie.
- to nije u redu? - upitala je Pearl.
- Nita.
- Vrbo - njeno me zazvala.
Natjerala sam se da se osmjehnem i odagnam mrane misli. Ali suze
su me odale.
- Je li rije o tvome braku? - upitala je, poseui mi za rukom.
Brak poput mojega nije bio rijetkost za kineske djevojke, ali Pearl je
ta pomisao bila nepodnoljiva.
Ispriala sam Pearl da bi za dobrih dana moj suprug puio opijum i
kockao, dok bi za loih dana iskaljivao bijes na meni. Tukao bi me i
ponekad silovao. Morala sam biti posluna svekrvi. Prema njezinom
miljenju, za propadanje obitelji bila sam kriva iskljuivo ja.
- To je ropstvo! - zakljuila je Pearl, lica iskrivljena od bijesa.
Pearl mi je ispriala da je u angaju radila s djevojkama koje su bile
silom natjerane na prostituciju ili u brakove s nasilnim muem.
- Ne mora vie skrivati slomljenu ruku u rukavu, Vrbo - kazala je.

Moj si je suprug pribavio novu konkubinu. To me iznenadilo jer sam


znala da nema novca. Kada bih ga o tome ispitivala, nije se obazirao na
mene. Prema obiaju, mukarci su imali pravo raspolagati enama kako
im se htjelo. U znak pobune, svakoga sam jutra odlazila do seoskog
bunara kojim su se svi sluili. Izvikivala sam sve strahote koje mi je
njegova obitelj inila. Ali nisam naila na suosjeanje. Seoski me
starjeina prekorio i rekao mi da bih trebala poiniti samoubojstvo.
To to sam se zauzimala za sebe samo me dovelo na lo glas. Tata
me smatrao sebinom, a NaiNai me nazivala glupaom. Nisam se
osjeala potpuno odbaenom jer sam imala Pearlinu podrku. Otila
sam Carie i ponudila joj pomo oko kole i otvaranja nove ambulante.
Uz to to me uila engleski, Carie me s ostalim djevojkama kolovala
za medicinske sestre.
Pearl i ja nastavile smo se druiti, ali nae prijateljstvo vie nije bilo
kao prije. to se vie radovala fakultetu u Americi, to smo manje imale
rei jedna drugoj. Bila je obzirna jer je dobro znala to mislim o
vlastitoj budunosti.
Nisam vjerovala da e se nakon fakulteta vratiti u Kinu. I sama je u
to bila sve manje sigurna. Naposljetku, Carie se ve odavno eljela
vratiti u Ameriku.
Absaloma Pearlin odlazak nije pretjerano zanimao, niti je bio
alostan zbog toga to se moda nikada nee vratiti. Absaloma je vie
uzbuivalo njegovo skoranje propovjedniko putovanje po dalekoj
unutranjosti Kine.
Kada je bio s Absalomom, tata je postajao druga osoba. Potovao ga
je i oboavao.
- Samo mu pogledajte lice i ve ete vidjeti da Absalom nije obian
ovjek - govorio je tata okupljenima na nedjeljnoj misi. - Kad podigne
ruku da vas blagoslovi, Absaloma proima blaena vedrina. Moete
osjetiti da je Bog uz njega.
Pearl je ponovo morala priznati da je ljubomorna na Absalomove
obraenike kojima je Absalom pruao ljubav. To je bio jedan od
razloga zbog kojeg je poeljela otii. Ispriala mi je da ju je ojadio ak
i magarac kojeg je tata kupio Absalomu.
- Taje ivotinja ocu omoguila da putuje dalje i ostaje due na putu.
- Ali otac ti je sretan - rekao je tata Pearl.
Premda se sloila, Pearl je odgovorila:
- Ponekad mislim da mi i nije otac. Drugima doputa da mu
prekidaju propovijed pitanjima, a meni nikada.

- Razmilja li o braku? - upitala sam Pearl. - I ako da, kada se kani


udati?
Nasmijala se.
- Vidjet u to e biti kada dospijem u Ameriku.
Pearl je rekla da joj Kina ve poinje nedostajati.
- Moda sam i govorila da mi je Amerika pravi dom, ali ne vjerujem
da je to istina.
Pearl je dobro znala da bi se Carie zabrinula kad bi ula njezine
misli, pa ih je drala za sebe.
- Nikada se nisam kanila odrei predaka ili zapadne kulture -rekla mi
je. - Ali Kina je jedino to poznajem.
Usprkos bolesti, Carie je bila dobro raspoloena. Bila je sretna to
moe uzgajati rue i ponovo imati vrt. Govorila je da e, kada Pearl
ode, imati vie vremena za sjedenje u vrtu i itanje omiljenih
zapadnjakih romana. Carie nije eljela da Pearl dozna kako se grozi
njezina odlaska.
Pearl se nije dala zavarati majinom veselou. Znala je da joj majka
plae iza lea. Pearl se bojala da bi je majka mogla zatrebati dok bude
u Americi.
Umirila sam Pearl obeavi da u se pobrinuti za njezinu majku i da
u je izvjeivati o Carienom zdravlju.
DESETO POGLAVLJE

23. listopada 1913.

Draga Pearl, veoma sam se obradovala doznavi da si dobro i da


te zdravlje slui. Majka ti je slaba, premda je dobre volje, kao i
obino. Napokon me posluala i prestala drati satove. Preuzela
sam njezine uenike. Moe li vjerovati? Takoer sam ti eljela
javiti da sam poela itati tvoje knjige Charlesa Dickensa.
Nisam sigurna je li ti majka ispriala to se dogodilo Absalomu.
Zaputio se preduboko u unutranjost gdje ga je svjetina ponovno
kamenovala. Bogu hvala da je dobro. ao mi je to ti moram rei
da su dvojica kineskih sljedbenika tvojega oca preminula. Tata
vodi crkvu u Absalomovo ime. Veoma je napredovao u
propovijedanju. Absalom je njime toliko zadovoljan da je poeo
odlaziti na jo dua propovjednika proputovanja, premda
njegova izbivanja tvoju majku ine nesretnom.
Moram s tobom podijeliti i ovu alosnu vijest: NaiNai je
preminula proli mjesec. Zahvaljujui Absalomovu trudu napokon
je prihvatila obraenje. Tata je zahtijevao da se s pogrebom
prieka do Absalomova povratka. Tata je uvjeren da e Bog
usliati Absalomove molitve za NaiNain idui ivot. Tata nije elio
nita prepustiti sluaju. Nismo vjerovali da je to mogue, budui
da je Absalom bio tako daleko. Prije tek nekoliko mjeseci,
Absalom se odbio vratiti ak i kad ga je Carie pozvala jer joj se
stanje jako pogoralo, pa nismo imali mnogo nade. v
Pa ipak, Absalom se pojavio. Jahao je magarca cijeli dan i no.
ivotinja je pala s nogu! NaiNai je imala veliku sreu da joj
Absalom blagoslovi put u nebo. Kinezima je dobra smrt daleko
vanija od dobra roenja.
Otkako ti je sestru poslala u angaj na kolovanje, Carie ivi
sama. Absalom je krenuo dalje na put ve sutradan nakon
NaiNaina pogreba. Odbio je ostati radi Carie. Naravno, za tebe to
nije nikakva novost.
Tata je uspio obratiti jo nekoliko ljudi. Obratili su se neki od
njegovih uzvanika na NaiNainu pogrebu. Absalom im se svidio
vie od njihova glavna sveenika u budistikom hramu. Ipak, ne
ide sve ba glatko. Jedan od njih ima vie od jedne ene, a drugi je
alkoholiar. Absalom ih je jednom ve odbio, no tata je
krivotvorio dokumente. Hoe li tata ikada nauiti lekciju? esto se
zanese u elji da udovolji Absalomu.

7. oujka 1914.
Draga Pearl, tvoja mi je majka dala da proitam tvoje pismo.
estitam ti na novosteenoj omiljenosti u drutvu. U samo godinu
dana prola si put od nekoga tko ne moe pronai prijatelja do
predsjednice razreda. Takoer dopusti da ti estitam na
osvojenom prvom mjestu na natjecanju u pisanju. ini se da si
dobro iskoristila svoje kinesko podrijetlo. Kad smo ve kod toga,
poznaju li ljudi na zapadu Konfucija?
Majka ti je moda ve ispriala to mi se dogodilo. Bila sam
nekoliko mjeseci trudna u trenutku kad sam napustila mua.
Uasno sam se osjeala nosei u sebi njegovo sjeme. Pomiljala
sam da popijem kineski biljni pripravak kako bih pobacila. Majka
mi je umrla od tog pripravka pa moe zamisliti koliko sam bila
uplaena.
Ali prije tri tjedna poela sam krvariti. Otila sam tvojoj majci po
pomo. I prije negoli sam skupila hrabrost da joj kaem istinu, sve
je shvatila sama. Krvarenje nije prestajalo. Znala je da gubim
plod. Rekla je kako sam mogla umrijeti da nisam dola k njoj.
Mogla sam samo plakati. Odvela me lijeniku britanskog
veleposlanstva. Kada je lijenik zavrio, nisam bila pri svijesti.
Danas mi je dobro, a to je dobra vijest. Loa je vijest da
najvjerojatnije vie neu moi imati djece. To me neizrecivo
rastuilo.
Carie me ui svirati glasovir. Bila je u pravu kad je rekla da e mi
glazba pomoi u oporavku. Pribliava me razumijevanju Boga.
Glasovir sam eljela nauiti svirati jo od djetinjstva. Za mene je
to doista ostvarenje snova.
Carie mi je prepustila pouavanje svojih osnovnokolaca. Je li ti
rekla da nam se crkvena kola proirila? Uskoro emo imati i
srednju kolu. Umjesto tri razreda, sada ih imamo pet. kola je
postala toliko uvena da su neki mjetani upisali ak i keri.
Sigurno pamti koliko je teko bilo uvjeriti seljake obitelji da
podupru kolovanje vlastite djece. Ove smo godine mnoge zahtjeve
morali odbiti zbog nedostatka prostora. Tata je o tom problemu
obavijestio guvernera Jiangsua, koji mu je obeao dodijeliti
parcelu za proirenje kole. Za radove e biti zaduen Tesar Chan.

2. prosinca 1915.
Draga Pearl, nee povjerovati: piem ti iz angaja. Evo to se
dogodilo: mu me oteo. Smatrao je da sam jo njegovo vlasnitvo.
Nije m i rekao da me prodao. Sjeti se, pitala sam se odakle mu
novac za kupnju nove konkubine.
Kako bilo, pobjegla sam i sakrila se u crkvi. Moj mu me lovio sa
svojim najamnicima. Pretukli su tatu kad im je odbio otkriti gdje
se skrivam. Na koncu su ipak doznali. Nou su provalili u crkvu i
odveli me. Carie je poslala poruku Absalomu. Absalom je ne
gubei vrijeme podnio albu guverneru. Rekao je da se mojom
otmicom kri zakon o primirju. Idueg je dana guverner
zapovjedio mojem suprugu da me oslobodi, jer da e u protivnom
biti uhien i pogubljen!
Nisam se osjeala sigurno, jer sam slutila da e suprug pronai
neki drugi nain da me otme. Tata je opazio sumnjive mukarce
kako nam se motaju oko kue. Carie je smatrala kako bi bilo
dobro da na neko vrijeme napustim Chin-kiang. Predstavila me i
preporuila Kranskoj koli za ene u angaju. Ponuena mi je
stipendija. Sve to mogu rei jest da me doista blagoslovio Bog.

24. oujka 1916.


Draga Pearl, tko bi vjerovao da je Pariz Istoka izgraen na
pijesku? ak i staro ime grada to govori. Shang-hai-tan znai
sprud na uu nae velebne rijeke Jangce. Kau mi da je car
Guangxu smatrao grad gotovo bezvrijednim. Mora da se njegovu
carsku miljenju otupio alac kada je bio prisiljen prepustiti ga
strancima nakon poraza u Drugom opijumskom ratu. Koliko su
samo Englezi, Francuzi i Nijemci toga uinili s tim sprudom,
mojim novim domom!
Ne bih ti trebala opjevavati angaj kao da o njemu nita ne zna.
Dobro znam da si neko ovdje ivjela. U stvari, esto te zamiljam
ovdje, matam gdje si moda odlazila, koja su ti mjesta bila
najmilija. Ali oprostit e mi, moram svoje osjeaje podijeliti s
tobom jer nemam nikoga drugog.
Kranska kola je kao stvorena za mene. Uzela sam sve predmete
koje sam mogla. Svi mi profesori izlaze u susret, ponekad ak
ostaju i nakon nastave da mi odgovore na mnogobrojna pitanja.
Pojma nisam imala da postoje tolike knjige, tolika znanja.
I uenici su dragi. Isprva mi je s njima bilo neugodno i bila sam
srameljiva. Osjeala sam se poput seoskog tikvana. Nisam znala
ak ni da je dinastija Manchu zbaena s vlasti! I toliko drugih
stvari! Ali nije li predivno to to vie nemamo cara i to e Kina
uskoro postati republikom!
Moji prvi dani u koli ine se beskrajno dalekim. Sada sam se ve
udomaila i poela sklapati prijateljstva. Ne kao s tobom,
razumije se. Ali ovdje ima sjajnih ljudi i u zraku se osjea neki
naboj. Najzanimljiviji su umjetnici, pisci, novinari i glazbenici.
Oni tvore izmjenjivo drutvo koje se okuplja u odreenim
gradskim barovima i restoranima, gdje provode beskrajne sate u
piu, razgovoru i raspravama. ini mi se da tom drutvu sve vie
pripadam. Ushiuje me, toliko je drukije od ivota koji smo ti i ja
poznavale u Chin-kiangu.
Meu nama je i doktor Sun Yat-sen. Bez iije pomoi predvodi
Nove republikance koji e promijeniti Kinu. Kranin je,
porijeklom iz pokrajine Kanton. Prije negoli je postao
revolucionar, bio je lijenik. kolovao se na Zapadu i uio
politike znanosti. U Japan je poao prouavati kako je Mingjijeva
reforma promijenila zemlju. Godine 1911. doktor Sun vratio se u
Kinu i uspio podii vojni ustanak.
Pearl, kao to i sama vidi, moj se svijet iri brzinom svjetlosti. Da
nisam obeala Carie, preskoila bih nedjeljnu misu. eludac mi je
pun, ali um mi je gladan.
Nedostaje mi tvoja majka i nikada joj neu moi dovoljno
zahvaliti. Prije dva dana posjetila sam Grace da joj isporuim
paket tvoje majke. Sestra ti postaje prava mlada dama. Ljupka je,
ali u usporedbi s tobom malo je srameljiva. Oh, kako bih samo
eljela da si ovdje sa mnom.

2. rujna 1916.
Draga Pearl, prolo je est mjeseci otkako sam ti zadnji put
pisala. Stvari se i dalje odvijaju sve bre. Ukljuila sam se u
Kinesku nacionalnu stranku. Veina naih lanova sljedbenici su
doktora Sun Yat-sena. Premda u zauvijek vjerovati u Boga,
otkrivam da sam otvorena i prema drukijim idejama. Sada
moram otii na sastanak, pa u nastaviti pisati kad se vratim.

27. listopada 1916.


Ovo se pismo suvie oduilo. ivot mi je u predivnom kaosu. Vie
ne raspoznajem no od dana. Kina prolazi politiku preobrazbu.

13. prosinca 1916.


Pearl, moram s tobom podijeliti svoju tugu, tugu Kine: doktoru
Sun Yat-senu dijagnosticiran je rak. Ne oekuje se da e poivjeti.
ovjek koji e doi na njegovo mjesto je ang Kai ek. Nismo
sigurni koliko mu moemo vjerovati. Iz njegova se ivotopisa moe
zakljuiti da je oportunist. Na alost, ne postoji drugi kandidat
koji bi mu bio ravan po vojnom iskustvu i vezama. Bio je vrhovni
zapovjednik Kine i za sebe tvrdi da je sljedbenik doktora Suna.
injenica je da jedino on moe vladati vojskovoama i da je jedini
odan ciljevima doktora Suna.

28. sijenja 1917.


Draga Pearl, moram te izvijestiti o Carienu stanju. Sigurna sam
da od tebe skriva istinu. Posjetila sam je proli mjesec. Bilo je
lijepo vratiti se u Chin-kiang, vidjeti poznata lica. Ali ostala sam
zateena kad sam ti posjetila majku. Vie ne moe ustati iz
postelje. Navodno joj se zdravlje pogoralo kad se vratila na
posao u koli, ubrzo nakon mojega odlaska u angaj. Rekla mi je
kako ne eli da se vraa u Kinu i njeguje je. Neprestano brine za
tebe. Zar se doista kani vratiti?
Prije povratka u angaj, otpratila sam Carie do Sela obitelji Deng
gdje si je kupila grobno mjesto. Ne znam zbog ega je odabrala
ba to selo. Nismo razgovarale o njezinim razlozima. Naslutila
sam samo da je toliko duboko razoarana u Absaloma da u smrti
ne eli biti pokraj njega. Ali mjesto je prelijepo i mirno, premda
prilino udaljeno. Srce mi se slamalo vidjevi kako to potiho
obavlja. Izdajem li Carie dijelei ove vijesti s tobom? Carie se
plai i pomisliti da moda nee doekati tvoj povratak.

15. travnja 1917.


Najdraa Pearl, kako je predivno uti da si ZARUENA, da se
vraa i da si ve na putu! Dobri Boe! Bila sam duboko
iznenaena kada sam ula te nevjerojatno vane vijesti, pogotovo
zato to od tebe nisam toliko dugo primila ni slova. Naravno da
ima moj blagoslov. U svojem pismu Carie napisala si kako
zabiljeba zaruka slui tome da ti pojednostavni putovanje.
Jesam li togod krivo razumjela? Zar je pojednostavljivanje
razlog za brak? Oprosti mi ako sam suvie sumnjiava - moj mi je
vlastiti brak umalo unitio ivot. Ali vjerujem da ti je majino
zdravstveno stanje samo bilo dodatan razlog da ubrza vesele
planove za vjenanje.
Zahvalna sam Carie to sa mnom dijeli tvoja pisma i fotografije.
Smjesta sam shvatila to je tebe i gospodina Lossinga Bucka
privuklo jedno drugome. Kao prvo, zajednika ljubav prema Kini.
Kakva li je srea pronai u Americi nekoga tko se cijeli ivot
zanima za Kinu. I razumljivo je da te se Lossing dojmio. Diploma
s Cornelia, katedra na sveuilitu Nanjing i predana nastojanja da
pomogne kineskim seljacima. Njegova e strunost u agronomiji
ovdje biti uvelike dobrodola. I stvarno je zgodan. Prekrasan ste
par! Kakva li je divna ideja to to ete se vjenati u Chin-kiangu.
Mislim da bi trebala znati miljenje svoje majke. Premda bi
voljela da si uz nju, ne eli da poe njezinim stopama. Bilo bi joj
drae da gradi ivot u Americi. Moe biti sigurna da ja ne
dijelim njezino miljenje, ali mislim da bi ga trebala znati.
Danas je stiglo jo jedno tvoje pismo. Ako sam dobro shvatila, ti i
Lossing prijavili ste se kao par Prezbiterijanskom odboru za
strane misije, te je Lossing postavljen za misionara za
poljoprivredu u Kini. Oprosti to sam tako sebino radosna, ali to
su jo divnije vijesti. Jedva ekam da te ponovno vidim.
Razmiljala sam o povratku u Chin-kiang. ivot u angaju je
uzbudljiv, ali osjeam se poput lista lotosa koji pluta na povrini -
neukorijenjeno. Svakog dana govorim o pomaganju vlastitoj
zemlji, no istina je da sam malo toga znaajnog postigla.
Obavljam slunike poslove samo da pokrijem osnovne ivotne
trokove. Dane provodim raspravljajui o politici i galamom
zahtijevajui reforme. Republikanska stranka pravi je forum za
razmetanje govornikom darovitou. Najvie je po mjeri onima
koji uivaju u zvuku vlastita glasa.
Strah me da se pretvaram u revolucionara iz ajane. Sve sam vie
svjesna koliko se razlikujem od svojih drugova. Oni su cijeloga
ivota uenjaci i uenici. Ja sam u posljednje dvije godine mnogo
nauila, ali u dubini due jo sam djevojka iz gradia Chin-
kianga. ivjela sam izvan svijeta knjiga. Radila sam, ponekad
samo da bih stavila neto hrane u usta. Zbog toga nemam
strpljenja s idealistima i sanjarima, kako god dobronamjerni bili.
Mnoge od mojih drugova nemogue je odvratiti od srljanja u
vlastitu propast. Kako bi oni mogli spasiti svoju zemlju kad su i
sami izgubljeni?
U pismu si mi savjetovala da izaem ljudima ususret.
Pokuavam. Uvijek sam ti zavidjela na sposobnosti da u blizini
ljudi pronae melem za duu. Ti u svima vidi samo ovjenost i
dobrotu. Ja te osobine viam tek rijetko. Tvoja je majka jedan od
primjera.
Ti si stvorenje razliito od svojih roditelja. Razumjela sam kad si
rekla da ivi pod mnogim krovovima. Pokuavam sruiti zidine
vlastite kulture. Budui da sam Kineskinja, sklona sam odreenim
raspoloenjima. Pokuavam ne biti kisela poput naeg uvenog
chin-kiangkog smeeg octa. Volim svoju zemlju toliko snano da
je mrzim zbog toga to nije sve ono to oekujem da bude.
Razmiljam da po povratku u Chin-kiang pokrenem mjesne
novine. Raunam na tvoj doprinos.
S ljubavlju,
Vrba
JEDANAESTO POGLAVLJE

eljeznika postaja u Nanjingu svjedoila je o tuzi i ratovima.


Izgraena je 1894. godine te nekoliko puta prola razaranje i
obnovu. Ima malu ekaonicu i prodavaonicu karata.
Carie zapravo nije bila dovoljno zdrava za putovanje, ali eljela je
doekati Pearl kad sie s vlaka. Prilika da uprilii kerino vjenanje
ulila joj je novu snagu.
ef kolodvora bio je kranin. Pozvao je Carie da se odmori u
njegovoj maloj prodavaonici karata.
- Gospoo, premda je oujak, vani bi se od hladna zraka mogli
razboljeti.
Carie nije eljela ui sve dok joj ovjek nije rekao da e vlak kasniti.
ekale smo. Nakon dva i pol sata zaule smo zvuk vlaka koji dolazi.
Uzbuena, istrala sam na peron.
Stara je parnjaa sukljala dim i isputala zastraujue zvukove. Srce
mi je lupalo od iekivanja. Prolo je etiri godine otkako smo se Pearl
i ja zadnji put vidjele. Znala sam da nisam vie ista osoba koju je
ostavila za sobom. Odjenula sam moderan, mornarskoplavi sako niskog
ovratnika i odgovarajuu suknju. Bila sam obuvena u crne konate
izme.
Vlak se zaustavio. Putnici su poeli silaziti. Odmah sam ugledala
prijateljicu, premda mi je neto bilo udno. Prije mi nikada ne bi palo
na pamet da je Pearl strankinja. Isticala se meu kineskom svjetinom.
Pratio ju je Lossing Buck, visok i smeokos. Promatrala sam Pearl dok
je pogledom pretraivala gomilu, a onda su joj se oi zaustavile na
meni.
- Vrbo, jesi li to ti? - povikala je Pearl. - Jedva sam te prepoznala,
moderna angajska damo!
- Pearl! - Zagrlila sam je. - To jesi ti... ne sanjam!
Pearl se osvrnula i predstavila Lossinga Bucka.
Rukovali smo se, ali nisam mogla skinuti pogleda s Pearl. U plavom
je sakou i uskoj suknji izgledala poput modela u zapadnjakom
asopisu. Kroj njezine odjee odavao je da se ponosi svojim oblinama.
Sjeam se kako se stidjela svojih grudi u razvoju.
Lossing je bio otprilike Pearlinih godina, bilo mu je dvadeset est.
Imao je duguljasto lice krupne, uglaste brade. Imao je tanke usne i
kukast nos. Krupne su mu oi bile smee i duboko usaene. Drao se
prijateljski i ispriavao to ne govori kineski.
- Gdje je majka? - upitala je Pearl.
- U prodavaonici karata eka...
Prije negoli sam stigla dovriti reenicu vidjela sam kako se Pearl
sledio osmijeh na usnama dok je upirala pogled u neto iza mene. Lice
joj je oblilo zaprepatenje. Okrenula sam se i vidjela da je Carie izila
iz prodavaonice.
Pearl mi je poslije ispriala kako je skrhana bila tog trenutka kada je
ugledala majku. Trebala sam je upozoriti da se Carie smanjila na visinu
djeteta.
Carie je napudrala lice i crvenilom namazala obraze i usne. Ali nije
pomoglo. Izgledala je smrtno bolesna, poput aveti. Nije imala zube pa
su joj obrazi bili upali, kao da neprestano uvlai zrak. Koa joj je bila
suha i votana. Inzistirala je da si sama iscrta obrve. Bile su vidno
nejednake. Desna je bila via od lijeve.
- Majko! - zaplakala je Pearl bacivi se majci u zagrljaj.
Carie se obratila keri, smijeei se dok su joj suze tekle niz obraze.
- Dobar je Bog, keri moja.
Carie se uspravila, kao da vie ne boluje.
- Poimo - ree. - Tvoj otac eka nas u Chin-kiangu.
Pearl i Lossingu rekla je da je ve sve spremno za njihovo vjenanje.

*
U vlaku kojim smo se vraali u Chin-kiang, Carie je zaspala na
Lossingovu ramenu. Sjela sam suelice Pearl i natjerala je da sa mnom
podijeli priu o svojoj ljubavi. Lossinga je susrela na brodu. Ispriala
mi je da je Lossing bio na proputovanju Kinom kako bi nauio jezik,
dok se Pearl iz Amerike vraala u Kinu preko Europe. Tijekom
putovanja, imali su nekoliko tjedana za upoznavanje.
- ime te osvojio? - upitala sam.
- Svojim prouavanjem Kine - rekla je kroz smijeh. - Lossingov
znanstveni rad ocrtava njegove planove za Kinu. Naslov njegove teme
za doktorat glasi Kineska poljoprivredna ekonomija i koritenje
zemljita u Kini. Lossing namjerava ivjeti u Kini i provoditi
eksperimente koji e pomoi seljacima.
Bilo mi je lako zamisliti kako je to moju prijateljicu oborilo s nogu.
- Kad mi je Lossing rekao da bi, ako njegove metode uspiju, kineski
seljaci bili osloboeni mukotrpna rada, zaljubila sam se u njega.
Lossing je bio zadivljen mojim ivotom i odrastanjem u Kini. Kad je
saznao da govorim tolika kineska narjeja, odmah me zaprosio.
- Kada si pristala? - upitala sam.
- Ubrzo nakon to sam shvatila da Lossing sa svojim kineskim nee
daleko dogurati. Uope nema sluha. Kako moe nauiti kineski bez
sluha?
- Dakle, potrebna si mu.
- I on je meni potreban. Da ti iskreno kaem, nisam se u Americi
uspjela zaljubiti ni u jednog mukarca.
Pearl je ispriala da se doista trudila izlaziti s mukarcima, ali se u
Americi osjeala kao strankinja.
- Govorila sam engleski, ali nisam razumjela kulturu. Bila sam
zbunjena i nisam stekla osjeaj pripadnosti. Ono to u Kini smatramo
neutivim, Amerikanci nalaze privlanim. Moji su me roaci
doivljavali kao udakinju, a i meni su oni bih udni. Na prvi pogled sa
svima sam se slagala, no u dubini due bila sam osamljena. Tako sam
se osjeala pune etiri godine. Uplaila sam se da moda nikada neu
pronai mukarca koji bi mi se svidio dovoljno da se udam za njega. U
meuvremenu, moj mi je kineski um govorio kako je bolje neka
pourim, jer u inae ostati stara usidjelica.
- Lossing je pogodio savren trenutak - primijetila sam.
- Da, spojila nas je Kina. Bog mi je usliio molitve. Lossing i ja
doista smo blagoslovljeni!
Za Pearlino dobro, nadala sam se da je u pravu.
Slutila sam da je Pearl digla ruke od Amerike kako bi se skrbila za
majku. Upitala sam je li to istina.
Priznala je da je Carie jedan od vanijih razloga njezina povratka.
- Volim Ameriku, ali ne dovoljno da bih ostala - rekla je.
- U Ameriku se moe vratiti kada god poeli, je li tako?
- Istina. Ali Lossing je poput Absaloma. Odluio je u Kini i umrijeti.
Nasmijala se. Oi su joj blistale od istog zadovoljstva.

Prvi sam put svjedoila Pearlinim i Lossingovim nesuglasicama za


vrijeme svadbe. Pearl je bila odjevena u zapadnjaku vjenanicu, a
Lossing u tamno odijelo. Pearl je nosila buket cvijea ubranog toga
jutra u Carienom vrtu. Dok su Pearl pratili u crkvu, gradska su djeca
pjevala amerike pjesme koje ih je Carie nauila. Poslije su otpjevala
kinesku svadbenu pjesmu koja je oduevila Pearl jer je istu pjesmu i
sama pjevala kao dijete.
Buda sjedi na listu lotosa,
Prstiju lijepih poput orhideja.
Sunce zae, a izae mjesec,
Spokojan i miran nek ivot vam bude.
Zidove od blata, jastuke od slame,
Sjemenja, voa i sinova mnogo.
Sreu i dug ivot,
elimo vam proljee i sve lijepo vrijeme.

Lossingu se pjesma nije svidjela. Kad su nai prijatelji iz druine


Melodije Wan-wan doli estitati paru, a potom izveli popularni
mjuzikl Svinjsko vjenanje, Lossing se uzrujao.
Dok je Pearl bila poaena, Lossing se osjeao ponieno. Nije mu
se svidio svinjski mladoenja, premda je taj lik bio junak klasinog
kineskog romana Put na zapad. Bilo je oito da Pearl Lossingu zamjera
uvredljivost i nedostatak smisla za humor, ali nije oko toga podizala
buku.
Carie je vjenanje isplanirala do posljednjeg detalja. Uz tatu, Tesara
Chana, Jorgovan i mnoge druge kineske prijatelje, Carie je pozvala i
britanskog veleposlanika, lijenika veleposlanstva, njihove supruge i
ostale prijatelje misionare. Carie nije oekivala da e se cijeli grad
Chin-kiang pozvati sam. Meutim, Kinezi vjeruju da dobro vjenanje
mora biti krcato, a graani su smatrali da Cariena ki zasluuje
blagoslov sviju.
Pearl me zamolila da budem domaica. Nije marila za to to sam bila
udana. Ali sve su ene u gradu, ukljuujui i mene, drale da to nije
dobra zamisao. Smatrana sam naputenom enom, to je znailo da
mladenki donosim nesreu. Pearl me ipak zamolila da unajmim mjesne
kuhare te odaberem boju i veliinu dinja i voa koje e biti nagomilano
pred ulazom i du hodnika. Prema kineskim obiajima, vano je na
slavlje pozvati sve bogove, izlaui simbole slavlja i plodnosti.
Tek to su Pearl i Lossing proglaeni muem i enom, obasuti su
sjemenjem, oraiima i voem. Crkveno je dvorite bilo prepuno
radosnih ljudi. Pomogla sam Carie podijeliti ljudima slatkie i zahvaliti
im na dolasku.
S tatom na elu, ljudi su u povorci proli gradom. Stigli smo pred
kuu Absaloma i Carie. Soba novog branog para nalazila se na
drugom katu. Ruiasti zastori i prekrasan perzijski sag bih su doneseni
iz Cariene sobe. Gozba e se odrati u prizemlju, gdje e biti poslueno
devet kineskih jela.
Rumenih obraza i odjevena u crvenu kinesku haljinu, Pearl je sila
posluiti aj. Starijima je palila cigarete, a maloj djeci na dlanove
stavljala pupoljke jasmina. Izvana se ulo pucanje petardi. Sluilo je to
prizivanju dobrih pretkazanja. Mjesni su svirai poeli s pjesmom.
Lossing je na engleskom rekao da ne eli izigravati klauna i da ga
okolo nagurava gomila Kineza. Nije elio sudjelovati u onome to je
nazivao njihovim blesavim igricama. Radosno klicanje mjetana bilo
je uzalud. Pearl se na kraju morala ispriati u Lossingovo ime.
Budui da su ih roditelji poslali da pomognu prizvati plodnost, djeca
su se sakrila pod brani krevet. Lossing ih je otjerao.

Lossingu je bilo odvratno vidjeti kako svi tapii za jelo poseu u isti
tanjur. Rekao je da e radije umrijeti od gladi.
Kada je Pearl nagovarala Lossinga da kua njezin omiljen lokalni
slatki od sezama, Lossing je pokazao na prodavaeve zemljom
uprljane nokte i odrao joj lekciju o nainima irenja zaraze.
Pearl je bila sigurna da e se Lossing ubrzo privii na kinesku
kulturu. Ni na trenutak nije pomislila da nee moi ostvariti skladan
brak. Vjerovala je u Lossingovu mo rasuivanja.
- Na kraju krajeva, diplomirao je na Cornellu - rekla mi je.
Na Lossingov zahtjev, Pearl mu se pridruila na putu u unutranjost.
Lossing je zapoeo svoj poljoprivredni projekt izviajui zemlju. Pearl
je postala njegova tajnica i prevoditeljica, vodi, anketar, terenska
pomonica i lakaj. Ustajala bi u zoru i s Lossingom do veeri radila na
poljima.
Kao to sam se i bojala, nije trebalo dugo da Pearl ponestane poleta.
Morala se boriti sa sve dubljim ponorom to se irio izmeu nje i
supruga.
- Sukob je znak zdravog odnosa - rekla je na moje pitanje o njezinu
braku. Bila je zadovoljna jer Lossingu prua ono to mu je potrebno.
Pearl je eljela ispuniti dunost dobre supruge. Uslunost i vedrinu
nametnula si je kao dunost.
- Lossing na leima nosi preteak teret - rekla mi je. - Zdravlje mu
ovisi o meni.
Odbijala je priznati da ne obraa pozornost ak ni na ono to mu
skuha. Za razliku od Kineza koji su ivjeli da bi jeli, Lossing je jeo
samo da bi ivio.
Premda je Carie prihvatila Lossinga, Absalomu je to postajalo sve
tee. Nije se slagao s Lossingovim uplitanjem u naine na koje kineski
seljaci obavljaju poslove. Njih su se dvojica esto svaah, da bi na
kraju prestali razgovarati.
Pearl je bila u pravu rekavi da postoji slinost izmeu Absaloma i
Lossinga. Absalomova je misija bila spas kineskih dua, a Lossingova
unapreenje kineske poljoprivrede. Absalom je vjerovao da kranski
Bog treba biti jedini Bog. Lossing je vjerovao da su njegove
poljoprivredne metode najbolje.
No Pearl je u to sumnjala. Lossingu je rekla:
- Kinezi su obraujui polja preivjeli tisuama godina, na istoj
zemlji i uz najvjetiju moguu uporabu gnojiva i navodnjavanja.
Postiu nevjerojatne urode bez suvremenih strojeva!

Par se odselio ubrzo nakon to je guverner pokrajine Anhui odobrio


Lossingov zahtjev. Lossing nije prihvatio guvernerov savjet da selidbu
odgodi do proljea. Nije vie mogao ni trenutka podnositi Absaloma.
Oklijevajui, Pearl je pola za Lossingom. Odselili su u grad po
imenu Nanhsuchou, sjeverno od Chin-kianga, u pokrajini Anhui. Pearl
nije eljela napustiti majku. Upitala sam Pearl zato je Lossing morao
otii ba u najsiromaniju kinesku pokrajinu.
- Zato ne moe nai bolje mjesto za provoenje svog projekta?
- Poljodjelci iz plodnih, junih krajeva zadovoljni su svojim nainom
rada - objasnila je Pearl. - Nisu zainteresirani za Lossingove
eksperimente.
Guverner siromane pokrajine podrao je Lossingove ideje jer nije
imao mnogo toga izgubiti. Guverner bi se dobrano okoristio
Lossingovim uspjehom. Lossingu je bilo neophodno da poljodjelci
predano slijede njegove naputke. Da bi njegov plan zaivio, guverner je
seljacima obeao nadoknaditi tetu ako Lossingov eksperiment
propadne.

Nakon nekoliko tjedana pola sam na zapad posjetiti Pearl da vidim


kako je. Njezin je novi dom bila koliba s dvije prostorije. Prije njih
ondje je stanovala obitelj kranskog misionara. Pearlina vrata i prozori
nisu mogli sprijeiti prodiranje praine. Koliko god istila, za nekoliko
bi sati unutranjost kue bila prekrivena novim slojem praine. Pearlino
su susjedstvo inile kineske seljake obitelji. ivjele su u groznoj
neimatini. Pearl mi je rekla da je zahvalna to ima krov nad glavom.
- Vlaga mi je probila zidove proli mjesec - kazala je.
Pokazala mi je plijesan koja joj se stvarala pod krevetom i izmeu
madraca i plahti.
- Moram uvijek biti na oprezu kad otvaram nonu posudu. -
Pokuala je zvuati bezbrino. - Nikada ne zna to je ondje zalutalo u
potrazi za hranom. Moda divovski pauk ili golemi smrdljivi martin.
Kada sam idueg puta posjetila Pearl, povjerila mi je radosnu vijest
da je trudna.
- Konano sam osloboena slubene dunosti prema
poljoprivredniku.
Poljoprivrednik je bio nadimak kojim je Pearl poela nazivati
Lossinga.
- Mislila sam da jednom kad se udam vie neu morati sluati
zapovijedi kakve sam sluala od oca dok sam bila dijete.

Kako bi pobjegla od vlastitih nevolja, Pearl je poela pisati. U pisanju


je nalazila utjehu. Ispriala mi je da je mata jedino mjesto na kojem
moe biti ono to jest i biti slobodna. Znala sam da je luda za
pripovijetkama. Charles Dickens bio joj je nadahnue. Pamtim da je
prvi put kada smo se srele u ruci drala knjigu u crnom, konatom
uvezu, a poslije mi je rekla da je to bila Pria o dva grada. Voljela je
Olivera Twista, Sumornu kuu i Posmrtne spise Pickwickova kluba.
Te je prie toliko puta proitala da ih je gotovo znala naizust. Oduvijek
je uivala u pisanju, a za svoj je rad osvojila i nagrade na Randolph-
Maconovu enskom sveuilitu u Americi. Znala je da mora pisati u
tajnosti. Absalom joj je jasno kazao da joj jedini cilj u ivotu treba biti
sluenje Bogu. Lossing je u Pearl pobuivao osjeaj krivnje kad bi
inila ita iz vlastita interesa. Traio je od nje da mu nastavi biti
prevoditeljica i uzrujao se kad je odbila.
- Zar mi je suena muka prevlast? - alila se Pearl.
Koristei trudnou kao izgovor, Pearl je pisala kad god Lossinga nije
bilo u blizini. Nije se vie alila na Lossingova duga putovanja zbog
kojih bi izbivao i po mjesec dana. Nauila je biti sama i kriti
nezadovoljstvo duboko u sebi.
Pearl mi je priznala kako se plai da se polako pretvara u Carie - u
vlastitu domu osjeala se kao u izgnanstvu. Otkada se sprijateljila sa
susjedima seljacima, njezino su pisanje preplavile njihove prie.
- alosno je to kineski intelektualci vie vole fantastiku od realizma
- pisala mi je Pearl. - Lake je zatvarati oi pred bolesti i smrti.
Otpisala sam joj i rekla da su moje novine, Neovisni list Chin-
kianga, napokon pokrenute. Pearl je obeala da e mi slati kolumne
jednom mjeseno. Pod kineskim imenom Wei Liang, raspravljala je o
politici, gospodarstvu, povijesti, knjievnosti i enskim pitanjima.
Njezini su lanci bili dobro prihvaeni. Premda nam je naklada bila
bijedna, bili smo ponosni to se uje i na glas.
Poetkom 1920. godine, Cariene su oi poele gasnuti. Tek je
povremeno dolazila k svijesti. Pearl se urno vratila iz Nanhsuchoua.
Slutila je da majka moda nee poivjeti dovoljno dugo da vidi unue.
DVANAESTO POGLAVLJE

N akon godinu dana, Neovisni list Chin-kianga morao se ugasiti.


Koliko god se trudila, novine se nisu prodavale u dovoljno
primjeraka da bismo uspjeli spojiti kraj s krajem.
Tata je ponudio da e financijski potpomoi novine pod dva uvjeta.
List bi trebao promijeniti naziv u Kranski Chin-kiang i sadrajem
promicati kranstvo.
- Kad ve troim Absalomov novac, moram pjevati u slavu Boju -
ustrajao je tata. - Neu novinarstvo zbog kojeg bi Isus mogao izgubiti
obraz.
Rekla sam tati da ne mogu prihvatiti ponudu. U stvari, moj je list
upravo istraivao sablazan vezanu uz kineske obraenike koji
nastavljaju ivjeti prema najgorim kineskim obiajima. Intervjuirala
sam ene iji su supruzi krani i dalje kupovali nove konkubine.
Tata se uzrujao jer je i sam ljubovao s vie mjetanki, to je
Absalomu tajio.
- Zato dira ajnik u kojem voda ne vrije? - upitao je tata.
- Moji itatelji imaju pravo znati istinu - odgovorila sam.
- Onda nita od crkvena novca.
- Onda neka tako i bude.
Otila sam se posavjetovati s Pearl, ija je skrb za majku inila uda.
Bila je sigurna da list moe opstati. Razradile smo strategiju i novine
prilagodile novoj ciljnoj skupini, mladim intelektualcima.
Pearl je uzela novi pseudonim mukog prizvuka, Erping, to znai
drukije gledite. Poela je pisati o poloaju Kine u svijetu. Stala je
uvoditi lanke o povijesti Zapada, industrijskoj revoluciji, razliitim
oblicima vladanja, pojmu politike demokracije i znaajnim svjetskim
filozofskim i umjetnikim kolama.
Pearline analize i eseji pobudili su golem interes. itatelji su bili
toliko zadivljeni njezinim tenim kineskim da nitko nije ni posumnjao
kako bi Erping mogla biti bijelac, a jo k tome i ensko. Broj
pretplatnika je narastao. Oglasni se prostor prodavao bez potekoa.
I moje se pisanje poboljalo jer mi je Pearl lektorirala tekstove.
Gotovo sam ivjela u tiskari, smjetenoj na rubu grada. S prozora sam
gledala gradnju Kranske bolnice Chin-kianga, jednokatnice od opeke
za koju je novac dala Absalomova crkva.
Premda je Pearl bila u osmom mjesecu trudnoe, nije se ba
odmarala. Uz to to mi je pomagala oko novina, morala je preuzeti i
ulogu mirotvorca meu svojim roditeljima. Sukob Carie i Absaloma se
zaotrio. Carie vie nije mogla podnijeti Absaloma. Potpuno mu je
zabranila posjete.
- Samo ti idi i spaavaj svoje pogane - bile su posljednje rijei koje
mu je uputila.
Pearl je noi provodila na pletenoj stolici uz majino uzglavlje.
Zorom bih je dolazila zamijeniti na nekoliko sati. Pearl i ja bismo
katkad naveer, kad bi dnevne novine izale iz tiska, otile u etnju kao
neko, dok smo bile mlae. Kad bismo se zaputile u etnju na
mjeseini, Carie bi ve vrsto spavala.
Razgovarale smo o svemu, od Kine do Amerike, od mojeg biveg
mua i svekrve do njezina neskladnog braka.
- Kako je tvoj poljoprivrednik? - upitala sam.
- Pa, polako gubi iluzije - odgovorila je Pearl. - Lossing prezire
stavove kineskih seljaka. Vie ne suosjea toliko s njihovim jadom jer
ne ele otvoreno prihvatiti njegove zamisli. Trud mu nije urodio
plodom i seljaci su odustali od njegovih eksperimenata.
- Iznenauje li te to? - upitala sam.
- Nipoto, i ne krivim seljake - iskreno je odgovorila. - Imaju
valjanih razloga da Lossinga smatraju budalastim ovjekom. Kineski
seljak zna to na njegovoj zemlji moe uspijevati i zna to postii.
Lossing vjeruje da njegove metode, ako su uspjene u Iowi, moraju biti
uspjene i u Anhuiu.
- to je s vladinom ponudom da e nadoknaditi tete? - upitala sam.
- Seljaci vie ne ele raditi prema Lossingovim uputama ak ni uz
zajamenu odtetu.
- to e Lossing sada?
- Trai izlaz. Prije dva tjedna primio je poziv svojeg biveg
profesora, sadanjeg dekana Fakulteta poljoprivrede i umarstva
Nanjingkog sveuilita. Dekan mu je ponudio profesorsko mjesto i
Lossing ga je prihvatio. A seljaci iz Nanhsuchoua neka lijepo idu
dovraga.
- Dakle, seli se u Nanjing?
- Imam li izbora?
- to e biti s tvojom majkom?
- Posjeivat u je - odvratila je. - Bogu hvala na eljeznici.
Jednoga dana odluila sam pitati Pearl vole li se ona i Lossing jo
uvijek.
Oi su joj se napunile suzama.
- Za Boga miloga, nosim njegovo dijete. ak i ako ga ja vie ne
trebam, potreban je djetetu.

Carol Buck rodila se 4. oujka 1920. godine. Premda je porod proao


bez potekoa, u Pearlinoj je maternici otkriven tumor. Lijenik je
uporno zahtijevao da Pearl otputuje u Ameriku kako bi joj ondje tumor
bio odstranjen i Pearl ga je naposljetku posluala. Bilo je to dugo
putovanje koje je potrajalo etiri mjeseca. Zbog tog zahvata Pearl vie
nije mogla imati djece. Ta ju je vijest duboko pogodila. Pisala mi je:
Zahvalna sam to imam priliku obasipati Carol svom svojom
ljubavlju, i to u golemim koliinama.
Pearl i Carol pole su za Lossingom u Nanjing. Jednostavno smo
prepustili Nanhsuchou njegovoj sudbini, izvijestila me Pearl.
Na Pearlin uas, u Nanjingu je bjesnio rat. Razne politike frakcije i
kineski vojskovoe borili su se za vlast nad gradom i prigradskim
podrujima.
Potreslo me kad su mi meci stali zvidati vrtom, pisala je.
Pokuala sam pomoi civilnim rtvama. Jednu su enu ranili u trbuh i
umrla mi je na rukama. Bila sam potpuno bespomona.
Carie je eznula za druenjem s unuicom. Pearl je predano inila
sve da joj to omogui. Odlazila bi na vlak i posjeivala je kad god bi
mogla. Da bi drala dijete u naruju, Carie je tekom mukom ustajala iz
postelje. Carol je bila bucmasto, prelijepo dijete, mlijenobijele koe.
Majinstvo je Pearl donijelo istinsku sreu. Carolino roenje spasilo
joj je i brak. Nije se vie alila na Lossinga. Umjesto toga, govorila je o
ljepotama svojeg novog doma u Nanjingu, okruenog lijepim drveem
i s bambusovim umarkom u najudaljenijem dijelu vrta.
Pearl se prijavila za posao uiteljice engleskog u veernjoj koli
sveuilita. Radovalo ju je to si ak i od svoje dvije nevelike plae ona
i Lossing mogu priutiti poslugu.
- Imamo tri sluavke, vjerovala ili ne - rekla je. - Jedna pere rublje i
brine se za vrt, druga kuha, a trea mi pomae s Carol. Teko mi je
povjerovati da sada imam ak i vika vremena. Piem kad god mi se
prui prilika i upravo sam zavrila novi roman!
Nitko od nas tada nije mogao predvidjeti tragediju koja nas je ekala.
Carol niime nije dala naslutiti da pati od fenilketonurije, ali Pearl e to
uskoro saznati. To je nasljedna bolest metabolizma, zbog koje e Carol
biti ozbiljno mentalno retardirana.

Pearl nije vie tako esto dolazila u Chin-kiang. Carol je u to vrijeme


ve bila proslavila prvi roendan. Kada bi Pearl i dola, nije dugo
ostajala. Morala je otii i prije negoli bi se Carie stigla nauiti Carol.
Promatrajui Carol u igri, Pearl bi postala napeta. Primijetila sam da
Carol, premda naizgled zdravo i umilno dijete, ne progovara kada bi se
to oekivalo.
Bez ikakve najave, Pearl je prestala dolaziti. Nakon dvomjesenog
nejavljanja, dola je bez Carol. Izmotavala se kad ju je majka ispitivala.
Sjedila je uz Carie nastojei djelovati sretno, ali vidjela sam da je to
samo gluma.
Carie je svoju postelju dala primaknuti prozoru kako bi bolje vidjela
stabla i planine. Uglavnom je utjela dok ju je Pearl drala za ruku.
Nita nije rekla ni kad se pribliilo vrijeme da Pearl krene.
Carie je nastavila piljiti u tamu i nakon Pearlina odlaska. Da je
oraspoloim, govorila sam joj o Kranskom djevojakom zboru Chin-
kianga.
- Pouavam djevojke svim pjesmama koje sam od tebe nauila -
izvijestila sam je - a uvjebavamo i nastup za Badnjak.
Carie se oduevila mojim vijestima, ali u dubini due nedostajale su
joj ki i unuka.
Mjeseci su prolazili, a Pearl nije dolazila u posjet. Zatim sam primila
njezino pismo. Srce mi je prepuklo. Lijenici su potvrdili njezinu
najstraniju nonu moru - Carol mentalno nikada nee odrasti. Pearl me
u pismu zamolila da tu novost krijem od Carie.
- Reci majci da u doi im uzmognem i da u sljedei put due
ostati.

Carie je predosjeala da joj se blii kraj. Pozvala me uz svoju postelju.


Prije smrti eljela je posjetiti Kuilin u pokrajini Guangxi.
- Hoe li poi sa mnom, Vrbo? - upitala me.
Odmah sam sve uredila. Pisala sam Pearl, koja je bila s Lossingom u
Americi kamo je odvela Carol na lijeenje, da joj je majka odluila
poi na put. U Kuilin smo stigle vlakom nakon pet dana puta. Sjedei u
stolici na splavi od bambusa, Carie je plutala rijekom Li-jiang. Sa
suzama u oima promatrala je krajolik nalik na tuem oslikano platno.
U bistroj, mirnoj vodi zrcalile su se zelene planine pod nebom bez
oblaka.
- Sada sam spremna umrijeti - tiho je rekla Carie.
- Ne, ne smije - odgovorila sam. - Nisi jo ula kako te Carol zove
bakom.
Lagano je odmahnula glavom.
- Carol to moda nikada nee moi.
Tada sam shvatila da je Carie sve vrijeme znala to se dogaa.
Pokuala je olakati Pearl teret pretvarajui se da nita ne zna. Tijekom
godina nagledala se previe smrti i bolesti da bi se tako lako dala
zavarati.
- Ali zato se ne bori? - Plakala sam pritiui lice o njezinu
nadlanicu. - Uvijek si bila borac. Borila si se za svoju djecu, za vlastitu
sudbinu i sudbinu svih ostalih. Pamtim kako si mi trljala kosu sapunom
da me oslobodi uiju.
Carie se slabano nasmijeila.
- Preumorna sam.
Shvatila sam zato je Carie eljela doi u Kuilin. Tako je odluila
pomoi Pearl. Budui da Carie nije bila kod kue, Pearl se nije morala
uriti natrag u Chin-kiang.
- Nisi se tedjela, Carie - rekla sam.
- Nita mi nije teko kad tebe imam uza se - nasmijeila se.
Upitala sam mogu li jo neto uiniti za nju.
Neko je vrijeme utjela, a potom rekla:
- Budi uz Pearl kad mene vie ne bude.
TRINAESTO POGLAVLJE

C arie je preminula na Badnjak. Pearl i ja ostale smo uz nju do


samoga kraja. Cariena posljednja elja duboko me dirnula.
Poeljela je da se sva njezina imovina rasproda, a dobiveni novac dade
njezinoj dugogodinjoj sluavki i prijateljici Wang Ah-ma, kako bi
mogla otii u mirovinu i vratiti se u svoj provincijski gradi. Pogreb je
odran na sam Boi. Absalom je predvodio jednostavan obred, isti kao
i za ostale mjetane. Ostale smo zateene time to se Absalom nije vie
potrudio za svoju suprugu.
Lijes je polako sputen u zemlju. Iza Pearl i Absaloma stajao je cijeli
Chin-kiang. Skrhana tugom, Wang Ah-ma je izgubila svijest. Kranski
djevojaki zbor Chin-kianga pjevao je Milost. Svirajui Cariein
glasovir, obeala sam si da u grob odravati kao to bi kineska ki
odravala grob roene majke.
Stotine su svijea utaknute u izdubljene, pijeskom napunjene tikve.
lanice djevojakog zbora zapalile su svijee i molile za Carienu duu.
Svijee su potom poloene na listove lopoa i putene da otplove
noene strujom. Ubrzo su otplovile u kanal, a zatim u rijeku Jangce.
Molile smo da Cariena dua prijee Tihi ocean i stigne do svojega
rodnog mjesta u Americi.

Absalom se uzrujao uvi Jorgovanin prijedlog da u Carienu ast odri


gozbu tofua. To je kineski, budistiki obiaj. Tu su elju izrazili ljudi
koji su osjeali duboku zahvalnost prema Carie. Tata je podsjetio
Absaloma da veina tih ljudi iz provincije, ije je ivote Carie dirnula
ili popravila, nisu krani.
Jorgovan je rekla Absalomu:
- Voljeli bismo otpraviti stare duhove, a novima pruiti
dobrodolicu, tako da prema Carie u iduem ivotu bude milostiv ne
samo kranski Bog, ve i kineski bogovi.
- To je poast koja se ukazuje samo uglednicima i bogataima -
objasnio je tata Absalomu.
- Ne! - Absalom se namrtio i odluno rekao: - To je protivno
kranskom uenju. Raskoan pogreb je rastronost. Carie je obavljala
svoju kransku dunost, nita vie.
Pearl je pokuavala uvjeriti oca da odajui poast Carie, ljudi odaju
poast i kranskome Bogu. Ali uzalud.
Zamisao koju su iznijeli Tesar Chan i njegovi prijatelji, da se Carie u
ast izgrade memorijalna vrata, takoer je odbijena. Kako bi ipak
omoguio gozbu tofua, tata je izmislio hitan sluaj u crkvi u susjednom
selu. To je Absaloma udaljilo iz Chin-kianga.

Gozba tofua trajala je tjedan dana. Odrana je u Carieno ime.


Simbolizirala je njezinu zahvalnost svima koji su joj pomogli u
prijelazu iz jednoga ivota u drugi.
Ljudi su doputovali izdaleka da bi sudjelovali u obredu. Probdjevi
cijelu no, pomagala sam Jorgovan namakati i kuhati soju. Samljele
smo sjemenke i spravile razna jela od tofua, kao to su piletina s
tofuom, patka s tofuom, riba s tofuom, unka od tofua, kruh od tofua i
velika torta od tofua.
Pearl je obitelji doekivala u tradicionalnom alobnom ruhu, u
bijelom od glave do pete. Bijela pamuna tunika bila je dopunjena
bijelim eirom na koji su bili privreni bijeli cvjetovi i bijelim
navlakama za cipele. Pearl nije ni slutila da je Carie imala toliko
prijatelja.
Mene su nazivali drugom Pearl jer me Carie na neki nain posvojila.
S okupljenima sam pjevala alobnu pjesmu. U Chin-kiangu bio je
obiaj alovati na taj nain. Pjesmom smo izraavali bogovima svoje
nezadovoljstvo time to su nam Carie prerano oduzeli.
Tesar Chan je sa svojim radnicima izgradio privremena vrata koja su
okupljene vodila do Cariena groba. Vrh svakih vrata krasili su likovi
bogova zatitnika izrezbareni u drvetu. Svaka vrata imala su drugo ime
i bila nazvana po jednom od blagoslova u Carienom iduem ivotu.
Prva su vrata nosila naziv Usnulo sjemenje i predstavljala zimu,
druga su bila Pupoljci, simbol proljea, trea U punom cvatu, to
je oznaavalo ljeto, a posljednja vrata bila su Voe i etva, odnosno
jesen. Time su Carie u iduem ivotu bila zajamena sva etiri godinja
doba.
Kada bi ljudi proli kroz vrata duboko bi se poklonili. Djeci je
reeno neka mole bogove za zatitu Cariene due. Druina Melodije
Wan-wan svirala je Slavlje, dok su oaloeni ugoavali bogove
svemira. Prvo boga smrti, za kojega se vjerovalo da je zapovjedio
Carien odlazak sa ovog svijeta. Njega se astilo za svaki slikaj. Sljedei
su bili demoni za koje se vjerovalo da su otpratili Carie. Njih se molilo
da postupaju blago sa alosnim duhom. Trei je bio Nebeski sudac
koji je bio zaduen za brojanje Carienih vrlina i odluivao o njezinoj
budunosti. Poruka koju su oaloeni njemu slali glasila je: Molimo
te, budi pravedan i dobar. Tom su bogu nudili hranu i vino kako bi
osigurali da e pruiti duhu srdanu dobrodolicu.

Pearl je bila zahvalna mjetanima na tome to su njezinoj majci odluili


odati poast drevnim obiajima. Sudjelovala je u vjerskom obredu
palei mirisne tapie na Carienom oltaru i molei za spokoj majine
due.
Upitala sam Pearl gdje joj je suprug.
- Lossing je Amerikanac... - odgovorila je. - I veoma je zauzet.
Osjetila sam da je uzrujana.
- Lossing je trebao biti ovdje bar zbog tebe, ako ni zbog ega
drugog.
Premda se doimala povrijeenom, Pearl je objasnila:
- Rekla sam mu da ne mora doi ako je zauzet.
- Pearl - prisilila sam je da me pogleda u oi - to se dogaa?
Oklijevajui, odgovorila je:
- Lossing mi prigovara da sam prezahtjevna. ak je smatrao da ni ja
ne bih trebala doi. elio je da ostanem u Nanjingu i skrbim o Carol.
Odmahnula sam glavom.
- Carolino se zdravlje ne poboljava... - slomila se Pearl. - Ne elim
vjerovati svojim oima. Ali prisiljena sam. Moja ki ne govori i ne
odvraa mi. Pokuavala sam je pouavati, ali ne mogu doprijeti do
nje... Lossing vjeruje da sam ja tome kriva. I ja mislim da sam kriva...
injenica je da nisam rodila Carol kako treba. Ne znam to se
dogodilo... Lossing je oajan. Ne moe vjerovati da se to dogaa
njegovu djetetu. Ponovo nas je napustio proli tjedan i otputovao
poslom na sjever. Moda je tako i bolje - bar se ne moramo svaati od
besvijesti... Lossing e izbivati tri mjeseca, moda i due. Bojim se da
se uope nee vratiti...
- Vratit e se - tjeila sam je. - On je Carolin otac. Daj mu vremena.
- Ne zna ti pravu istinu o naem braku, Vrbo. Nije uspjean.
Carolina je nesrea samo sol na ranu. Mislila sam da u to moi
podnijeti. Ne marim kada Lossing iskaljuje bijes na meni. Ali kada je
zao prema Carol, ja...
Pustila sam da mi jeca na ramenu.
- Ne vidim kako bih mogla nastaviti ivjeti s njim - nastavila je.
- Carol ne razumije to nije u redu. Ne zasluuje oevu okrutnost.
- U ovom ti je trenutku Lossing potreban - rekla sam.
Sloila se.
- Potreban nam je novac da platimo Caroline lijenike u Americi.
Pearlina potraga za lijekom za Carol jednom e zavriti. Nakon
viegodinjeg razoaranja, prihvatit e sudbinu. Obamrla od tuge,
poela je matati o tome da umre nesretnim sluajem i pomiljati na
samoubojstvo. Pisala sam joj koliko god sam esto mogla.
Pearl mi je ispriala da je spas pronala u pisanju. Jedino je tako
mogla odvratiti misli od kerine bolesti. Kad ve nije mogla popraviti
Carolin ivot, mogla je popraviti ivote likova svojih romana.

Nakon Cariene smrti, Absalom je poeo putovati duboko u unutranjost


i ponekad ostajati na putu i po godinu dana. Zahvaljujui tome,
osnovan je velik broj kranskih crkava. Absaloma je slijedio Tesar
Chan, koji je vodio i svoju enu i djecu.
Tata je i dalje bio zaduen za kransku zajednicu u Chin-kiangu.
Njegovo najvee postignue u zadnje vrijeme bilo je obraenje
najbogatijeg ovjeka Chin-kianga, vlasnika uvene tvornice octa u
Chin-kiangu. Dobivi izdanu donaciju, tata je novac proslijedio
Absalomu koji je njime osigurao sredstva kranskim kolama u
unutranjosti.
Uz posao izdavaice i urednice Nezavisnog lista Chin-kianga, bila
sam i ravnateljica Kranske djevojake srednje kole u Chin-kiangu.
Slijedila sam Carien izvorni nastavni program, a uvela Sam jo i
kinesku povijest, znanost i matematiku.
Nisam ni slutila koliko je Nezavisan list Chin-kianga itan dok
nisam iz Nanjingkog dnevnog lista primila pismo u kojem su mi
ponudili uredniko mjesto.
Bez oklijevanja sam prihvatila ponudu budui da sam se
Nanjingkom dnevnom listu oduvijek divila. Te novine bile su
prestine poput angajskog dnevnog lista i itale se u cijeloj Junoj
Kini. Ta e mi ponuda proiriti horizonte i omoguiti mi da se ponovo
susretnem s Pearl.

Kao da nam se vratilo djetinjstvo, Pearl me u Nanjingu doekala


rairenih ruku. Zajedno smo se popele na uvenu Ljubiastu planinu.
Pod nogama nam se prostirao grad Nanjing. Po obroncima planine bili
su ratrkani hramovi i svetita, meu kojima je bila i grobnica cara
dinastije Ming iz etrnaestoga stoljea. Grad je bio opasan etrdesetak
kilometara dugakim zidinama s devet bogato ukraenih, dvanaest
metara visokih vrata. Pokraj grada tekla je rijeka Jangce, nastavljajui
tei prema Chin-kiangu.
- Volim te zavojite, poploane ulice i malene trgovine koje nou
trepere osvijetljene svijeama - govorila je Pearl. - Oboavam treperave
uljanice koje obasjavaju ulice. Neprestano matam o obiteljskim
ivotima ljudi unutar tih drevnih zidina. Kad sam se smjestila u malen
stan nedaleko novinskog ureda, poele smo se redovito posjeivati.
Pearl je stanovala u trosobnoj kui od opeke. U usporedbi s
rezidencijama ostalih stranaca, njezin je dom bio skroman. Bio je dio
sveuilinog kompleksa u kojem su uglavnom stanovali lanovi
profesorskog zbora. Lossing je ondje ivio posljednje etiri godine.
Poput Carie, i Pearl je odravala svoj vrt. Uz rue i kamelije, u vrtu je
uzgajala rajicu i zelje.
Bilo mi je drago ponovo vidjeti Carol, premda me stanje u kojem
sam je zatekla rastuilo. Imala je pet godina. Pokuala sam s njom
komunicirati, ali nije mi odvraala. Vidjela sam i Lossinga. Put mu je
bila bljea nego to sam pamtila. Predavao je u uionici i smatrao to
gubitkom vremena. udio je vratiti se na teren.
- Molim te, Vrbo, ostani na veeri - ustrajala je jedne veeri Pearl. -
Nee mi to predstavljati nikakav problem. Posluga obavlja sve poslove
za tri vree rie na kraju mjeseca. Zbog toga me pee savjest, premda
gotovo svaka obitelj u gradu ima takvu poslugu. Kuharica mi je iz
Yangchowa, ali zna spravljati pekinka i kantonska jela.
Upravo sam za veerom svjedoila njihovoj svai. Lossing je
zatraio da Pearl radi uz njega na novom terenskom eksperimentu kao
prevoditeljica, ali je Pearl to odbila.
- Vie i ne znam tko je ova ena - rekao mi je Lossing, samo napola
u ali. - Sigurno je samo da joj mu ne treba. Ljubuje sa svojim
izmiljenim likovima.
- Moda je pisanje smiruje - pokuala sam ih pomiriti.
Lossing me prekinuo kroza smijeh.
- Ne, ne zna ti nju, Vrbo. Ovoj je eni moj svijet premalen. Ovdje
su pravi zlodusi tatina i pohlepa. Usto, premda je Pearl astohlepna,
nema vjetine niti iskustva. eli biti romanopisac, a nedostaje joj
akademskog kolovanja i tema. Izgubljena je u ulozi majke, a okua li
se kao spisateljica, zasigurno e takoer doivjeti neuspjeh.
Pearl je s gnuanjem zurila u Lossinga.
Lossing je nastavio, ne obazirui se na nju:
- Razorno je kada se hobi pretvori u opsesiju.
- Prestani, Lossing - rekla je Pearl obuzdavajui bijes.
- Ima odgovornosti - nastavljao je Lossing. - Ima dunosti prema
ovoj obitelji!
- Molim te, prestani.
- Imam pravo rei to mislim. I Vrba ima pravo uti istinu.
- Koju istinu? - Pearline su oi gorjele poput eravice.
- Da je ovaj brak bio pogreka! - glasno e Lossing.
- Kao da je ovo uope brak! - odvratila je Pearl.
- Ne, nije - sloio se Lossing.
- Nema prava od mene traiti da se odreknem pisanja - rekla je
Pearl.
- Dakle, odluila si - Lossing ju je odmjerio pogledom. - Odluila si
se ogluiti na moje potrebe i napustiti ovu obitelj.
- Kako sam to ja napustila ovu obitelj?
- Kada pie, iezne u vlastitome umu. Mi ne postojimo. Siguran
sam da bar ja ne postojim. Odbija raditi sa mnom da bismo uzdravali
obitelj. Dobro zna da ne mogu obavljati svoj posao bez tvoje pomoi.
Prema svojem pisanju odnosi se kao prema poslu, no sve to ja vidim
jest amaterska razbibriga. Dopusti da te podsjetim kako sam ja taj koji
zarauje, koji plaa stanarinu, sve ivotne trokove i raune Carolinih
lijenika!
- Pisanje mi pomae sauvati razum.
Pearl je bila na rubu suza.
- Ne ba uspjeno, ini se.
Pearl se pokuavala pribrati.
Lossing nije prestajao.
Pearl je izgledala poraeno. Ustala je i otila u kuhinju.
Iz dnevne sobe ula sam Carolino vritanje i sluavkin glas:
- Pusti to!
-Ja sam tu samo glas razuma - rekao mi je Lossing. - Razumijem da
Pearl eli pisati romane ne bi li pobjegla od vlastitog ivota.
Ali tko bi elio itati njezine pripovijesti? Kinezi ne trebaju plavuu
da im pripovijeda njihove prie, a zapadnjake Kina ne zanima. Zato
Pearl misli da ima ikakva izgleda za uspjeh?
ETRNAESTO POGLAVLJE

P okazalo se da mi je prihvaanje posla u Nanjingkom dnevnom listu


bila najbolja odluka u karijeri. Bila sam okruena inteligentnim
ljudima bez predrasuda. Nai su se novinari nadmetali s Pekinkim
dnevnim listom i angajskim dnevnim listom. esto sam kui nosila
posao koji nisam stigla dovriti u uredu. Nakon godine dana preselila
sam se u nov stan, maleni bungalov smjeten izvan drevnih gradskih
vrata. Bila sam blizu uma i planina. Svje zrak, pogled, osama - sve je
to dobro djelovalo na mene. Kad sam raistila korov, otkrila sam da
zapravo imam i vrt. Posadila sam rue, ljiljane i boure. Bila sam sretna
to u ove proljetne memorijalne sveanosti na Carien grob moi
poloiti svjee ubrano cvijee.
Pearl je nastavila predavati na Nanjingkom sveuilitu. Roendane
smo proslavljale zajedno. Obje smo dogurale do trideset i pete pa smo
se alile i meusobno zadirkivale zbog naih ivota. Ja sam u oima
zakona jo bila udana za biveg supruga, jer u Kini nije postojao
razvod. Nisam imala pojma s koliko se novih konkubina moj mu
oenio niti koliko djece ima. Upitala sam tatu bi li on, kao poglavar
crkve, donio proglas kojim bi raskinuo moje veze s tim ovjekom.
Tata nije smatrao da je to neophodno.
- Daleko od oiju, daleko od srca - rekao je. - Tvoj mu svima govori
da si umrla. Ve mi je dojadilo objanjavati ljudima da zapravo nisi
mrtva.
Upitala sam tatu bi li volio doi u Nanjing kako bih se mogla skrbiti
o njemu. Odbio je. Rekao je da jo pripada Bojoj vojsci. Crkva mu
bila je dom, a njezini vjernici obitelj.
S druge pak strane, Pearl je dekana Nanjingkog sveuilita
nagovorila da Absalomu ponudi mjesto neplaenog predavaa na
kolegiju o zapadnjakoj religiji. Pearl je uspjela uvjeriti Absaloma,
kojemu su sada bile ve sedamdeset i tri godine, da malo uspori, preseli
se u Nanjing i stanuje kod nje. Napokon je pristao.
Tesar Chan i Jorgovan poli su Absalomovim stopama i takoer se
doselili u Nanjing. Pronali su skroman dom udaljen oko dva kilometra
od Pearline kue. Tesar Chan bio je uvjeren da e ga Absalom ubrzo
zatrebati jer nikada nee prestati iriti kraljevstvo Boje.
Jorgovan je vjerovala da joj je suprugova posveenost Absalomovim
ciljevima donijela sreu. Bila je jedna od stotina Absalomovih
sljedbenika.
- Absalom je zadovoljan postignutim, bar toliko da prestane stavljati
ivot na kocku putujui u unutranjost - rekla sam Pearl.
- Sjea li se poetka, kada je Absalom propovijedao na ulicama
Chin-kianga? - smijeila se Pearl.
- Oh, svakako. Svi su mislili da je lud.

Pearl je pokuavala natjerati Carol da izgovori rije koju ju je cijeli


tjedan pokuavala nauiti. Ali Carol to nikako nije uspijevala. To ih je
obje izluivalo. Kineske sluge neumorno su hranile Carol, vjerujui da
je dijete to deblje, to zdravije. Premda je bila mentalno zaostala,
tjelesno se snano razvila. Jednoga dana Carol je udarila Pearl
kamenim utegom za papir posred ela.
Krv je gmizala Pearlinim licem poput gujavice. Carol se, nesvjesna
to je uinila, nastavila igrati. Pearl je ostala sjediti na podu, utke
briui krv sa ela.
Lossing se u meuvremenu pomirio sa stvarnou. Klonio se Pearl
i Carol. Dane je provodio u uredu, radei dokasna ak i nedjeljom.
To to je Pearl odbijala dii ruke od Carol poveavalo je napetosti u
njihovom ionako problematinom braku. Kad bi je Lossing pokuavao
uvjeriti da je besmisleno boriti se protiv Boje volje, Pearl bi mu
odgovarala da je kukavica.
Pearl je esto iskaljivala bijes na kineskom. Lossing bi razumio to
govori, ali nije bio u stanju brzo odgovoriti. Pearl bi kazala: Crvi se ne
kote samo u septikim jamama, i najskuplje se meso ucrva.
Kad bi Pearl vikala da jedino noni prsti znaju kad cipela ne pristaje,
nije ba bilo sigurno da Lossing razumije to eli rei.
Slomile su je svae sa suprugom i briga za ker. Zapustila se. Iz
dana u dan nosila je istu zguvanu smeu jaknu i crnu pamunu suknju.
Sve je vie sliila mjesnim Kineskinjama. Kose vezane u punu, ustro
bi koraala nosei knjige pod rukom.
Na kraju je prestala ita zahtijevati od Carol. esto bih je zatekla
kako sjedi i u tiini promatra ker. Lice bi joj tada bilo beskrajno tuno.

Na sveuilitu, Pearl je bila voljena profesorica. To to joj je kineski


bio materinji jezik uinilo ju je najtraenijom stranom uiteljicom na
kampusu. Promaknuta je u redovnu profesoricu. Uz engleski, Pearl je
predavala i ameriku i englesku knjievnost. Pearl se iskreno zanimala
za svoje studente. Uivala je kada bi studenti svoje ivote usporeivali
sa ivotima likova iz romana Charlesa Dickensa. Pearl je pouavala i
starije studente. Dok su uvjebavali konverzacijske vjetine, Pearl je
uila o njihovim obiteljima i ivotima izvan kole.
Jednu od pria njezinih studenata podijelila je sa mnom.
- Dogodilo se to prije tri mjeseca - poela je. - U gradu Shaoxing
dogodio se pokolj. Skupini mladih komunista odrubili su glave po
nalogu nacionalistike vlade. Tijela su im isjekli na komade, potom ih
samljeli i od njih napravih nadjev za kruh. Prodaja tog kruha oglaavala
se u mjesnoj pekarnici! Moe li to vjerovati, Vrbo? Kakav nain da se
strahom pokori ljude!

Pearl je otkrila da su joj sluge neto krile.


- Sino sam - dola mi je ispriati - pola istraiti buku iza kue i
otkrila da ondje ivi neka ena s novoroenetom. ena je mojih
godina, moda i mlaa. Ime joj je Soo-ching. Ispriala mi je kako ondje
ivi ve est mjeseci i da je sina rodila tek prije nekoliko dana.
- Molila te da joj dopusti ostati? - upitala sam.
- Naravno.
- to si joj odgovorila?
- Nisam znala to bih rekla. Ne mogu je izbaciti. Najudnije mi je to
to je prosjakinja sina nazvala Konfucije.
Nisam bila iznenaena. I ja sam mogla dobiti to ime. Dok je tata bio
prosjak odluio je da e me, rodini li se kao djeak, nazvati prema
Konfuciju, Menciju ih drevnim kineskim filozofima Lao Ceu i uang
Cuu.
- Ako napiem prie poput ove, hoe li ih objaviti? - upitala je
Pearl. - Mislim na prie o stvarnim ljudima?
- to se mene tie, sa zadovoljstvom. Ali nisam sigurna bi li se
urednitvo lista s time sloilo - odvratila sam.
- Zato ne? - upitala je Pearl. - To su dirljive, ljudske prie.
Zainteresirale bi itateljstvo, a moda i posluile za neko dobro.
- Da, moda. Ali novine potuju tradiciju objavljivanja iskljuivo
inspirativnih tekstova, a ne depresivnih. Sjeti se da je rije o
Nanjingkom dnevnom listu, a ne o Neovisnom listu Chin-kianga.
Nama sredstva odobrava vlada.
- emu onda slue novine ako ne donose istinu? - kazala je Pearl. -
Ljudi e stvoriti pogrenu sliku o dogaajima u Kini.
- Ako ti je do istine, itaj alternativne novine koje izdaju komunisti.
Imam knjige Lu Hsuna, Lao Shea i Cao Yua.
Pearl nije mogla ekati. Posjetila me i posudila knjige koje sam joj
preporuila.
Premda sam nastavila redovito odlaziti u crkvu, u vanjskome svijetu
dogaale su se velike promijene, a mene je posao doveo u samo
njihovo arite. Pearl je, pak, svoj itateljski ukus ubrzo proirila i
izvan granica mojih preporuka, to joj je pomoglo da zaboravi na svoje
brane nevolje. Vratio joj se polet. Ponovno je postala Pearl kakvu sam
neko poznavala.

Raspravljale smo o djelima Lu Hsuna. Pearl su se najdraa bila Istinita


pria o Ah Q i Pria o gospoi Xiang-Lin. Premda je autorova
drutvena kritika bila britka i originalna, prie nam se nisu ba svidjele.
Pearl je kod Lu Hsuna smetalo to svoje likove ocrtava kao da stoji na
krovu i sve ih promatra odozgo.
- Svi seljaci koje prikazuje uskogrudni su, tvrdoglavi i glupi -
istaknula je Pearl.
- uj, revolucionarnim se smatralo to to je seljake uope uzeo za
temu - primijetila sam.
Objema su nam se svidjeli Lao She i Cao Yu. Najuspjenija djela
bila su im Velika kuta, Pun mjesec i Lutkarev brak. Posebno nam se
svidio Pun mjesec zbog pieve tankoutnosti. Bila je to pria o
samohranoj majci prisiljenoj na prostituciju. Premda se njezina ki
trudila da ne poe majinim stopama, nije uspjela pobjei slinoj
sudbini.
Pearl se pria svidjela, no romanu je zamjerala gorko beznae. Bile
su joj drae pripovijesti koje su, bez obzira na to koliko bile tragine,
na kraju ipak pruale nadu.
- Lik mora vjerovati u sebe i biti izdrljiv.
- Prelijepa, srceparajua tragedija ve je tisuljeima sr kineske
tradicije - podsjetila sam je. - I romanopisci i itateljstvo naslauju se
onime to ti naziva beznaem.
- Nije to ba uvijek istina - usprotivila se Pearl. - Roman Svi ljudi su
brata tomu je najbolji primjer. Siromani seljaci prisiljeni su postati
razbojnicima. Ali roman prti snagom. Nema u njemu gorine. Za
mene, to je sr Kine!
- Kineski kritiari ne dijele tvoje miljenje - usprotivila sam se.
- Kau da romanu Svi su ljudi brata nedostaje istananosti. Smatraju
ga narodnom umjetnou, a ne knjievnou.
- Upravo se zato stvari moraju promijeniti - estoko odvrati Pearl. -
Svakodnevni ivot ima vlastitu snagu. I vano je na nju obratiti panju.
Pogledaj samo Soo-ching, gospou koja je rodila sina u mojem
dvoritu! Kladila bih se da je pupanu vrpcu sama pregrizla zubima
poput lika Erniang u Svi su ljudi braa! Nisam primijetila da se
saalijeva. Bila je spremna nastaviti sa ivotom. Ta sirota, uljiva
prosjakinja! Za mene je ona itekako vrijedna tema, ak junaka!
Sjetila sam se prvoga puta kad smo Pearl i ja raspravljale o kineskom
knjievnom klasiku San o crvenoj palai. Bilo mi je esnaest i tek sam
nauila itati. Pearl se taj roman nikako nije svidio, a ponajmanje junak
Pao Yu.
- Jesi li promijenila miljenje o Snu o crvenoj palai? - upitala sam.
- Ne. Pao Yu je obian enskar, nita vie - odvratila je Pearl.
- Prema sudu Kineza, Pao Yu je buntovnik i princ intelektualac -
nasmijeeno sam rekla. - Ope je prihvaeno stajalite da Pao Yu
zasluuje vie potovanja i od samoga cara.
- Kako to misli, ope prihvaeno? Takvog je miljenja tek malen
broj ljudi.
- Ali, vidi, ta manjina vlada knjievnim svijetom.
- eli li rei da se miljenje veine, koju igrom sluaja ine seljaci,
u Kini ne uzima u obzir? - uzrujala se Pearl.
Morala sam se sloiti s njom i priznati da to nije u redu.
Pearl je morala priznati da je San o crvenoj palai klasik.
- Ali rije je o, tako rei, bolesnoj ljepoti. Rije je o eskapizmu i
ugaanju vlastitim sklonostima. Ne kaem da roman ne zasluuje
pohvale zbog kritike onodobnog feudalnog drutva.
- Drago mi je da to priznaje. To je vano.
- Meutim - nastavila je Pearl - roman me u biti podsjea na
Goetheove Patnje mladog Werthera. Jedina je razlika u tome to se
Werther zaljubio u jednu djevojku, Lotte, dok se njegov kineski pandan
zaljubio u dvanaest djevica.
- U Kini je uenim ljudima Pao Yu i danas ivotni uzor.
- Klubovi za opijanje i bordeli postali su jedini izvor nadahnua.
Kakva teta! - nastavila je Pearl. - Mislim da je zloin to to u
knjievnosti nije prikazana glavnina kineskoga naroda.
PETNAESTO POGLAVLJE

V iednevno rominjanje kie najavilo je proljee. Kamelije su


procvale. Lie je blistalo, svjetlucavo i zeleno. Golemi cvjetovi
oteali od vlage poeli su padati na zemlju. Jedne veeri, radila sam
dokasna i zaula kucanje na vratima.
Bila je to Pearl, bez kiobrana. Kosa joj je bila posve mokra, a ona
izbezumljena.
- to se dogodilo?
Pustila sam je unutra i zatvorila vrata.
- Lossing...
Nije bila u stanju nastaviti, pa mi je pruila nekoliko puta presavijen
list papira.
Bilo je to pismo, drevna kineska erotska pjesma prepisana rukom.
- Ovo nije njegov rukopis - istakne Pearl.
- Misli li da je to dobio od neke studentice? Gdje si ga pronala?
- U njegovoj ladici. Otila sam u njegov ured potraiti jednu adresu.
Pisala sam njegovoj tetki koja je imala pitanja o Carol.
Ostala sam zateena.
- Zar misli da te Lossing vara?
- Kako bih mogla misliti drugaije?
Oi joj se napune suzama.
- Gdje je Lossing sada?
- Ne znam.
- Zna li on da ti zna? Koliko je to moglo trajati?
- Nisam obraala panju ni na to osim na Carol.
- Tko je ta djevojka?
- Mislim da znam tko je. Ime joj je Lotos i studentica je prve godine
na odjelu agronomije. Nekoliko sam puta naletjela na nju u Lossingovu
uredu.
- Je li lijepa?
- Ne pamtim... da je bila ba posebno lijepa. Ona je prevoditeljica
koju je unajmio za svoj terenski rad. Odlazio je s njom na putovanja.
Bila sam glupa to sam mu vjerovala.
Uzela je runik koji sam joj ponudila i njime obrisala lice.
- Ne mogu rei da ovako neto nisam mogla predvidjeti.
Sjela sam s njom i posluila aj.
- to e poduzeti? - tiho sam upitala.
- Da nema Carol, otila bih iz ovih stopa - odgovorila je. Oi su joj
se ponovo napunile suzama.
- Nevolja je u tome to ne zarauje dovoljno.
- Ne, ne zaraujem.
Pomislila sam na Pearlinu majku koja se cijeloga ivota osjeala kao
u stupici.
- Zar e ga trpjeti za Carolino dobro? - upitala sam.
Pearl si proe rukama kroz mokru kosu. Zagrize donju usnu i
odmahne glavom, polako ali odluno.
- U stvarnosti...
- Sluaj, Vrbo. Proli mjesec uspjela sam objaviti dva eseja u Kronici
Jugoistone Azije i Amerikom avanturistikom asopisu. Premda
honorari nisu bili veliki, pruili su mi nadu.
- Sluaj Pearl, ovih je dana svima teko zaraditi za ivot. A enama
dvostruko tee. I sama si toga svjesna.
- Neu dopustiti da me ita zaustavi - bila je odluna. - Neki mi
osjeaj govori da mi je pisanje najbolja prilika. Moram pokuati.
- Svojim kineskim pripovijestima?
- Upravo tako. Vjerujem u svoje kineske prie. Nijedan drugi pisac
sa zapada ne moe se mjeriti s onime to ja nudim - a to je poznavanje
stvarnoga ivota na Istoku. Pa i sama ga ivim, za ime Boga. Kineski
svijet vapi za tim da bude istraen. Slii Americi kakva je neko bila -
plodna zemlja prepuna obeanja.

Pearl i ja otkrile smo neto novo: pjesnika Hsu Chih-moa. U ljeto 1925.
godine Hsu Chih-moa prozvali su renesansnim ovjekom ih
kineskim Shelleyem. Zastupajui pravo radnike klase na pismenost,
postao je voa Novog kineskog kulturnog pokreta. Pearl i ja snano
smo ga podupirale.
Grm s podnoja planine nikada nee uivati poput bora... S Pearl
sam podijelila rijei iz Hsu Chih-moova eseja naslovljenog
O svemiru. Da dotakne fantastine oblake koji se nad njim valjaju,
bor se mora opasno nagnuti s litice.
Pearl mi je zauzvrat poslala odlomak njegova eseja Moralnost
samoubojstva, uz koji je priloila i vlastitu poruku: Javi mi ako se ne
zaljubi u um ovoga pisca.
Pogreno je to to ta samoubojstva utjelovljuju vrijednosti
naega drutva i postavljaju nam mjerila morala: djevojka sa
sela koja se utapa umjesto da se pokori nasilnoj svekrvi; poslovni
ovjek koji se vjea da bi se rijeio duga; Indijac koji se rtvuje
da bi nahranio krokodile i ministar koji ispija otrov u znak
odanosti caru.
Kujui u zvijezde navedene smrti, obeaujemo integritet
pojedinca. inimo da se smrt doima velianstvenom. Smatram da
ljudi koji poine samoubojstvo nisu junaci, ve rtve. Nudim im
saaljenje i suosjeanje, ali nikako divljenje i tovanje. Nisu oni
muenici, nego budale. Postoji i druga vrsta samoubojstava, i
nju smatram istinski velianstvenom i vrijednom - samoubojstvo
kakvo su poinili likovi Shakespearove drame Romeo i Julija.
Njihove su nas smrti dirnule jer se poistovjeujemo s njihovom
ljudskou.
Brijao je otar vjetar. Divovski borovi nijemo su stajali pod sivim
nebom. Sjedila sam s Pearl raspravljajui o Hsu Chih-mou dok nam se
gradski krajolik prostirao pod nogama. Ve smo mnogo znale o njemu.
Diplomirao je pravo na Pekinkom sveuilitu. Potom je otiao u
Englesku studirati ekonomiju, no umjesto toga diplomirao knjievnost.
Zatim je u Americi studirao na sveuilitu Columbia i diplomirao
politike znanosti. Ono to nas je najvie privuklo bila je tema njegova
diplomskog rada, Drutveni poloaj ena u Kini.
Pearl je recitirala Hsu Chih-moovu pjesmu naslovljenu Rak u
knjievnosti.
Jezik zaudara na mrtvanicu
Truo, prljav, smradan
Muka i tjeskoba
Bez prilike za bijeg
Polet mladenaki
Ideali, nada
Kroz asfalt trava se probija
Za suncem i zrakom see

- Pa ti se zaljubljuje u Hsu Chih-moa - zadirkivala me Pearl.


Voljela bih da sam mogla to porei. Prihvatila sam zadatak u
angaju kako bih mogla biti na Hsu Chih-moovoj pjesnikoj veeri.
Bila sam uzbuena uvjerivi se da je upravo onakav kakvim sam ga
zamiljala. Bio je naoit Kinez sa sjevera, visok preko metar i
osamdeset. Imao je svilenkastu, kovravu crnu kosu. Bademaste oi
bile su mu blage, premda mu je pogled bio prodoran. Pod kukastim
mongolskim nosom bile su putene usne. Strastveno je itao. Svijet oko
mene je ieznuo.
Povjeravam ti
Jablanove rese sve su popadale
Povjeravam ti
Pijetlovi brkaju no i dan
Kliui: Bolje se vratiti!
Mjeseini sjajnoj
Povjeravam srce tjeskobno
to kae da me od tebe dijele tisue milja
Povjeravam ti
Obasjat e te mjeseina
Povjeravam ti
U movari njean a mraz cjeliva

Slijedila sam Hsu Chih-moa i kupovala karte za njegova predavanja.


Dotjerivala bih se za njega u nadi da e nam se putovi sresti. inilo se
da me ne zamjeuje, ali meni je bilo dovoljno ve i to to ga mogu
vidjeti. U angaju sam doznala da sam tek jedna meu tisuama ena
koje sanjaju o Hsu Chih-mou. Zalijetale smo se u njega poput nonih
leptira u ulinu svjetiljku.

Pearl mi je ispriala da je Hsu Chih-mo stalna tema utog tiska.


Njegove veze s tri ene zavrile su na naslovnicama angajskih
veernjih novosti i Tjednika zvijezda. Prva od njih bila je njegova
supruga iz dogovorenog braka. Bila je ki bogate angajske obitelji i
putovala sa Hsuom u Englesku. Par je uinio nezamislivo: napisali su
javno pismo u kojem su obznanili da im je brak lo i lien ljubavi.
Kinesko drutvo bilo je zateeno rijeju razvod. Cinici su vjerovali da
je Hsu napustio suprugu da bi ganjao druge ene. Supruga se vratila
kui da bi na svijet donijela njihova sina, a potom nastavila ivjeti s
Hsu Chih-moovim roditeljima i sluiti im.
Prialo se da je prelijepa gospoica Lin bila Hsu Chih-moova druga
dama. Bila je to arhitektica kolovana u Americi, ki Hsuova mentora
koji je u Engleskoj bio profesor kineske knjievnosti. ukalo se da je
gospoica Lin rastrgana izmeu Hsu Chih-moa i zarunika, uvenog
prouavatelja kineske arhitekture. Nakon mnogo javnih prevrata,
gospoica Lin odluila se za zarunika. Hsu Chih-moova trea dama
bila je pekinka kurtizana. Oenio se njome u nastojanju da je spasi od
alkohola i ovisnosti o opijumu. Brak im je od samog poetka bio buran.
Postao je stalna tema na naslovnicama novina i asopisa.

Pearl mi je poslala brzojav dok sam jo bila u angaju. Na svakoj rijei,


srce bi mi zatreperilo: Hsu Chih-mo ugovorio je posjet
Nanjingkom sveuilitu. Prati Tagorea, pjesnika iz Indije. Bolje ti je
da pouri jer sam Hsu Chih-mou poslala pozivnicu da odri govor na
mojem kolegiju i PRIHVATIO JE!
ESNAESTO POGLAVLJE

U loge domaina i gosta od samoga su poetka bile obrnute. Hsu


Chih-mo privlaio je vie pozornosti od svojega uzvienog gosta,
Tagorea. Njih dvojica stajali su pred dvoranom rame uz rame. Tagore
je itao svoju pjesmu Gitanali, a Hsu Chih-mo prevodio. Dvorana je
bila prepuna. Studenti su pljeskom pratili svaku Hsu Chih-moovu
reenicu.
Tagore je bio umotan u smei pokriva tako da je podsjeao na
mjedeno hramsko zvono. Premda je bio tek u pedesetim godinama,
Kinezima se doimao starijim zbog sive brade koja mu je sezala do
prsiju. Suprotno tome, Hsu Chih-mo bio je vitak, mladolik i elegantan.
Od prve je bilo jasno da je on taj kojeg je gomila ekala. Bio je
neosporan vladar kineske knjievnosti.
Tagoreov je nemir vidno rastao dok su studenti klicali Hsu Chih-
mou. Tagore se obrati Hsu Chih-mou i ree:
- Mislio sam da su ljudi doli vidjeti mene.
- Jesu, gospodine - uvjeravao ga je Hsu Chih-mo. - Ljudi su doli
veliati vas opus.
Pearl i ja sjedile smo u prvom redu. Nosila sam srebrni kaput
angajskog kroja, a vrat sam omotala grimiznim, svilenim alom. Pearl
je zakasnila. Dola je u onoj svojoj zguvanoj smeoj jakni i crnoj,
pamunoj suknji, obuvena u kineske, seljake cipele. arape su joj bile
toliko iznoene da su joj labavo visjele oko glenjeva. Po njezinoj
raupanoj kosi zakljuila sam da je upravo imala potekoa s Carol.
- Ne mogu vjerovati. Nisi se udostojala ak ni malo dotjerati -
apnula sam joj na uho.
- Budi sretna to sam uope ovdje - prekinula me.
Nisam joj dopustila da se tako lako izvue.
- To je Hsu Chih-mo, za ime Boje. Koliko nam se esto prua
prilika susresti zvijezdu?
Umorno me pogledala.
- to? - upitala sam.
- Pusti.
- Reci.
Primila sam je za lakat.
- Dobro onda. - Okrenula se i apnula mi na uho: - Svejedno bi mi
bilo i da sam propustila Hsu Chih-moa. Dola sam zbog Tagorea.
- to onda kae na to da ja uzmem mladoga, a ti uzmi staroga?
- naalila sam se.
- Tiho!
Duet se na pozornici nastavio. Hsu Chih-mo preveo je Tagoreovu
posljednju pjesmu:
Tek ljubav ekam pa da mu se konano u ruke predam.
Iz tog je razloga ovako kasno i zato sam kriv zbog propusta mnogih.
Oni dolaze zarobiti me kodeksom i zakonima svojim, ali ja im uvijek
izmiem, jer ja jedino ljubav ekam, kako bih se konano predao u
njegove ruke. Ljudi me optuuju i nepromiljenim nazivaju,
Ne sumnjam da su u pravu.
- Tagore ima sree - apnula sam Pearl.
Kimnula je u znak slaganja.
- Hsu Chih-mo iznimno vjeto prevodi Tagoreove reenice na
kineski.
- ini se da Tagore to ne cijeni koliko bi trebao.
Hsu Chih-mo je nastavio:
I proe trni dan, za radine vie posla nema.
Oni koji me uzalud dooe dozivati, otioe ljutiti.
Ja jedino ljubav ekam, kako bih se konano predao u njegove ruke.

Pearl i Hsu Chih-mo zajedno su izili pred njezine studente. Pozvala


je pjesnika da govori na njezinom kolegiju dan nakon njegova nastupa
s Tagoreom. Bilo je to prije negoli su znali to e se dogoditi - mnogo
prije negoli e povjesniari pisati o tom trenutku.
Jasno se vidjelo da je Hsu Chih-moa iznenadilo koliko Pearl izvrsno
vlada kineskim. Zanemarimo li zapadnjake crta lica i boju kose, Pearl
je bila Kineskinja u svakom pogledu.
- Primite moje isprike zbog skromnog doeka, ali namjere su nam
dobre.
Pearl se nasmijei i mahne jednom od studenata neka Hsu Chih-mou
natoi aj.
- To je aj Long Jing iz Hangchowa - kazala je Pearl donosei aj
Hsu Chih-mou. Poloivi alicu pred njega, lagano se naklonila.
Sad kad se toga sjetim, jedino ja nisam zapazila da je Hsu Chihmoa
Pearl privukla im ju je ugledao. Opinila ga je samouvjerenou i
oputenou.
- Odakle ste? - upitao je Hsu Chih-mo Pearl, ne obazirui se na
studente.
Pearl je odgovorila besprijekornim chin-kiangkim narjejem:
- Svinja sa sjeverne rijeke.
Shvatio je njezinu alu i nasmijao se.
Mnogi su juni Kinezi nadniare, kloare, prosjake i razbojnike
nazivali svinjama sa sjeverne rijeke, jer su dolazili sa sjevernog,
neplodnog porjeja Jangcea kao siromasi i pripadnici nie klase. Tom
je alom Pearl o sebi otkrila dvije injenice. Prvo, da je roena u Kini.
Drugo, da se poistovjeuje s narodom. Daje eljela, mogla je
progovoriti na savrenom mandarinskom s carskim naglaskom.
Hsu Chih-mo je u predavanju govorio o prevoenju Tagorevih
pjesama.
Pearl je bila armantna, premda su joj pitanja bila smiona.
Osporavala je Hsu Chih-moove usporedbe indijskog i kineskog ritma u
pjesmama. Takoer je traila da joj pojasni svoje umijee prevoenja, a
pogotovo razliku izmeu povrinske i sutinske vjernosti.
Zaluena Hsu Chih-moom, bila sam gluha i slijepa za ono to se
uistinu dogaalo izmeu njega i Pearl.
- to vas je potaklo da postanete pjesnikom? - upitala je jedna
studentica podigavi ruku.
- Ludost - odgovorio je Hsu Chih-mo. - Majka kae da sam bio
grozno dijete. Oi bi mi nou bile otvorene i izgovarao sam udne
rijei. Za mene je poezija bila ono to su za drugu djecu bile karte i
kamenje.
Neki student s naoalama upitao je:
- Nazivaju vas kineskim Shelleyem. to mislite o tome?
- To mi nita ne znai - nasmijeio se Hsu Chih-mo. - Ali poaen
sam, razumije se.
- Kako postiete da vam pjesme budu uspjene? - upitala je Pearl.
Hsu Chih-mo je prije odgovora kratko razmislio.
- Osjeam se poput krojaa koji ije nove hlae. Prvo prouim sukno
da bih ga znao rezati. Za dobre je hlae potrebno mnogo materijala.
Dobro pazim da reem uzdu tkanja, a nikako poprijeko.
Iz udaljenog kuta prostorije zauo se prodoran glas.
- Gospodine Hsu, kako gledate na knjievni pokret u naem drutvu
danas?
Pitanje je palo poput kamena baena u mirno jezero. Hsu Chih-mo se
uzrujao.
- Smeta mi to naa drava raspravlja o tome treba li kineski jezik
biti dostupan seljatvu ili ne! - Govorio je gromkim glasom. - Kao to
nam je svima poznato, car kojeg smo zbacili prije trinaest godina
govorio je jezikom koji nije razumio nitko osim njega i njegova
uitelja. Naa ponosna civilizacija i naslijee postali su smijeni kad
nam je jezik, umjesto da slui komunikaciji i razumijevanju,
upotrijebljen da razdvaja i ograuje.

Kao glavna urednica Nanjingkog dnevnog lista osmislila sam,


financirala i producirala informativni program Kineska knjievna
bojinica. Program se prenosio diljem cijele Kine. Imala sam priliku
putovati, ruati i razgovarati s nekim od najsjajnijih umova naega
doba. Ali najvie sam uivala u vremenu provedenom s Hsu Chih-
moom. Isprva je bio zatvoren, ali sam zadobila njegovo povjerenje. Do
kraja rada, ve smo postali dobri prijatelji. Upitala sa ga to ga to
motivira.
- Unutarnja snaga daleko je vanija od talenta - otkrio je Hsu Chih-
mo. - Pisanje je moja ria i moj zrak. Tko tako ne osjea, neka se i ne
trudi podii olovku.
- Upravo tako misli i moja prijateljica Pearl Buck - rekla sam.
- Misli na Svinju sa sjeverne rijeke? - Nasmijeio se sjetivi se
Pearl.
- Da.
- to ona pie?
- Pie eseje, pjesme i romane. Moja je posebna kolumnistica. Poslat
u ti primjerke njezinih lanaka ako te zanimaju.
- Da, molim te.
U nastavku razgovora Hsu Chih-mo me upitao kako to da smo Pearl
i ja prijateljice.
Najgore je to ljudi koji reu granu na kojoj sjede, uope nisu svjesni
da to ine. Tako je bilo i sa mnom dok sam Hsu Chih-mou
pripovijedala o svojoj prijateljici.
Kad se Tagore vratio u Indiju, a Hsu Chih-mo u angaj, bila sam
nadahnuta i prosvijetljena. Premda sam znala da mi to nije pametno,
prepustila sam se osjeajima. Prije nisam vjerovala u sluajnost i
sudbinu, ali tada sam morala povjerovati. Kad me profesorsko vijee
Nanjingkog sveuilita zamolilo da pomognem nagovoriti Hsu Chih-
moa da se vrati kao predava, uinila sam sve to je bilo u mojoj moi
da to ostvarim.
Pearl je vjerovala da Nanjingko sveuilite nema nimalo izgleda da
privue Hsu Chih-moa.
- Predavao je na Pekingkom i na angajskom sveuilitu -
podsjetila me.
Odluila sam povui potez koji sam u to vrijeme smatrala
genijalnim. Kao prijateljice, Pearl i ja smo Hsu Chih-mou zajedniki
uputile osoban poziv.
Nekoliko tjedana poslije, Hsu Chih-mo nam je odgovorio i javio da
stie.
SEDAMNAESTO POGLAVLJE

K ad je stigao Hsu Chih-mo, sredite kineskog knjievnog ivota


premjestilo se iz angaja u Nanjing. Nanjingko sveuilite
postalo je glavnom pozornicom Novog kulturnog pokreta. Prireivala
sam tjedna dogaanja na kojima su sudjelovali novinari, pisci i
umjetnici iz cijele zemlje. Bila sam toliko zauzeta da sam sve obroke
jela s nogu. Tjednima nisam pronala vremena da posjetim Pearl, pa
sam jedne veeri odluila svratiti do nje.
Iznenadila me vijeu da se Lossing odselio.
- Sad ivi s Lotos - rekla je Pearl priguenim glasom.
- A to je s Carol? - upitala sam.
- Lossing kae da Carol nee primijetiti razliku. Tvrdi kako ona ak
ni ne zna da joj je on otac.
Pokuala sam je utjeiti.
- Najvanije je da ti ini najbolje to moe.
Odmahnula je glavom.
- Ima vlastiti ivot, Pearl.
- Carol to nije zasluila. Daje vlastiti otac napusti...
- Carol moda nije ni svjesna...
- Ali ja jesam! - gotovo je povikala.
Zautjela sam.
Poela je jecati.
Otila sam do kuhinje i natoila joj au vode.
- Pearl - njeno sam joj rekla - mora poeljati kosu, odjenuti se i
neto pojesti.
- Voljela bih jednostavno ieznuti, umrijeti - odgovorila je. -Moram
se osloboditi iz ove stupice.
-Jesi li to pisala? - upitala sam.
- Nita drugo ni ne mogu raditi, samo pisati. Evo. - Dobacila mi je
sveanj ispisanih stranica. - Ovo je od prolog tjedna. Dvije kratke
prie.
Bacila sam pogled na naslove. Sedmi zmaj i Brani posrednik.
- Bila si produktivna, Pearl.
- Mislila sam da u poludjeti dok nisam poela tipkati.
Pitala sam jesu li izdavai pokazali zanimanje za njezin rad.
- Nisu. Jedan urednik iz New Yorka bio je toliko ljubazan da mi uz
odbijenicu poalje i objanjenje. Ono to je rekao nije za mene bila
nikakva novost. Lossing mi je to cijelo vrijeme govorio.
- Da itateljstvo na Zapadu ne zanima Kina?
Kimnula je.
- Pa, moda su samo navikli da odande stiu loe napisane prie.
Moda je potrebno vremena da ih se uvjeri kako je ono to ti pie
drukije - rekla sam. - Jesi li se obratila kojem kineskom izdavau?
-Jesam.
- I?
- Napravila sam budalu od sebe - uzdahnula je. - Desniarski
izdavai trae isti bijeg od stvarnosti, a ljeviari ne ele nita osim
komunizma i Rusije.
- A ti nisi sklona ni jednome od toga dvoga?
- Ne.
- Naalost, svejedno ti je potreban novac.
- Naalost.

*
Pozvala sam Pearl da mi se pridrui na proslavi Nove godine u
prostorijama Nanjingkog dnevnog lista. Pearl nije eljela ii, ali nisam
se dala odbiti.
- Hsu Chih-mo e biti tamo - jedva sam uspijevala obuzdati
uzbuenje.
- teta to on zanima tebe, a ne mene.
- On je jedini koji jo nije proitao nita to si napisala. Rekao mi je
da eli proitati tvoje radove.
- Neu ii.
- Molim te. Ne elim izgledati poput oajnice.
- Oajnice? Oh, sad mi je jasno.
- Hoe li doi?
- Dobro, ali doi u samo na aj.

Hsu Chih-mo stajao je na stolici i mahao rukama.


- Dame i gospodo, dopustite da vam predstavim svojeg najboljeg
prijatelja, veliku nadu nove kineske knjievnosti, Dicka Lina! On je
sedmi prevoditelj Komunistikog manifesta Karla Marxa i urednik
angajskog avangardnog lista.
Hsu Chih-mo bio je odjeven u zapadnjako, crno, svileno odijelo
kineskog ovratnika i obuven u kineske, pamune cipele. Kosa mu je
bila uredno poeljana s razdjeljkom.
- Dick Lin! Dick Lin! - klicala je gomila.
Dick Lin, pleat, nizak mukarac s naoalama crnih okvira, doao se
upoznati sa mnom i Pearl. Bio je u svojim tridesetima, oi su mu bile
kao u gutera, a nos iskrivljen. Kutovi usana bili su mu sputeni, to mu
je pridavalo ozbiljan, gotovo ogoren izraz lica.
- Divim se vaem radu u Nanjingkom dnevnom listu - rekao mi je
Dick, iz vedra neba. - to kaete na to da doete raditi kod nas?
Premda sam bila polaskana, ostala sam zateena njegovom
izravnou.
- Zajamena bi vam bila vlastita stranica, a usto i nedjeljno izdanje -
nastavio je Dick. - Ureivali biste je kako god poelite. Ponudit emo
vam plau kakvu sada imate i pridodati bonus.
Okrenula sam se prema Pearl. Pogledom sam govorila: Da ne
povjeruje, zar ne?
Nasmijeila se.
Dick se obratio Pearl i poeo govoriti engleski s kineskim
naglaskom.
- Dobrodoli u Kinu - rekao je teatralno se klanjajui. - ast mi je
upoznati vas! Hsu Chih-mo mi je ispriao da ste u Kinu stigli jo u
pelenama. Je li to istina? Nije udo to besprijekorno govorite kineski.
Znate li da je kineski za strance veoma opasan jezik? Jedan pogrean
naglasak moe dobro jutro pretvoriti u poimo zajedno u krevet.

Hsu Chih-mo zapoeo je debatu. Tema je bila: Trebaju li romanopisci


pisati za narod ih kao narod? Rasprava je ubrzo uzavrela.
- Dunost romanopisca je probuditi savjest drutva - ustrajao je
Dick. - Mora pokazati seljacima to je sramota - govorim o onima koji
su kupovali i jeli kruh nainjen od tijela mrtvih revolucionara!
Gomila je zapljeskala.
- Kina se nala ovdje gdje jest zbog toga to su nai intelektualci
sebini, bahati, dekadentni i neodgovorni - nastavio je Dick. - Vrijeme
je da nai romanopisci preuzmu vodstvo...
Pearl je podigla ruku.
Hsu Chih-mo dao joj je rije kimom glave.
- Jeste li ikada pomislili - rekla je - da bi piev osobni izbor mogao
biti da pie kao narod? ime god opravdali tako uasan in poput tog
koji ste naveli za primjer, ostaje injenica da je u Kini seljatvo u
veini. Ono to se pitam jest: ne zasluuju li seljaci da se i njihov glas
uje?
- U tom biste sluaju morali odabrati seljaka dostojnog da se o njemu
pie - odgovorio je Dick. - Kao i u berbi voaka, dobre jabuke
skupljate, a trule bacate. Ponavljam, imate odgovornost prema drutvu,
a drutvu je potreban moralni kompas.
- Znai li to da ne biste objavili autora koji pie glasom naroda? -
upitala sam.
- Osobno, ne bih.
- Tada uskraujete pravo izraavanja ljudima koji ine devedeset pet
posto kineskog stanovnitva - rekla je Pearl povienim glasom.
Ostavi vrsto pri svojim stavovima, Dick je izjavio:
- Uskraujemo glas tim uskogrudnim, neotesanim likovima.
- ije radove onda objavljujete? - upitala sam.
- Radove onih pisaca koji su predani borbi protiv kapitalizma -
odgovorio je Dick. - ak tovie, agresivnom izdavakom politikom
traimo i objavljujemo djela autora koji predstavljaju proletersku klasu.
Uinit emo sve da takvim piscima osiguramo uspjeh.
- Dick eli promijeniti svijet - zadirkivao ga je Hsu Chih-mo.
- Zar ne bi itatelji trebali voditi glavnu rije? - prkosila je Pearl.
- Ne - odgovorio je Dick. - itateljstvu je potrebno vodstvo.
Smijeei se, Pearl se nije sloila s tim.
- itatelji su pametniji nego to mislimo.
- Gospoo Buck - rekao je Dick priguenim glasom, no ipak
dovoljno glasno da ga cijela soba uje - ja sam urednik koji je odbio
va rukopis. Siguran sam da ste se obraali i drugim urednicima,
jednako bezuspjeno. elim rei da odluke donosimo mi, a ne itatelji.
Pearl je ustala i bez rijei izila iz sobe.
Ustala sam i pola za njom.
Na hodniku je Pearl potrala prema vratima. Ubrzavi korak, zaula
sam da me netko slijedi. Osvrnula sam se i ugledala Dicka Lina kako
prilazi.
Zastala sam mislei da se eli ispriati zbog grubosti prema mojoj
prijateljici.
- Vrbo - zazvao je kada sam se zaustavila. - Vrbo, kada u vas
ponovo vidjeti? Volio bih vas jednom izvesti na alicu aja.
Prezrivo sam otpuhnula, okrenula mu lea i pola prema izlazu.

Hsu Chih-mou mokra je kosa pala preko lica. Stajao je preda mnom na
dvorinim vratima. Podigao je ruku da obrie kine kapi s lica.
- Doao sam se ispriati Pearl u ime svog prijatelja ako ju je
uvrijedio.
- Pearl Buck mi je rekla da ne eli vie pripadati nanjingkom
knjievnom krugu.
- Dick je nije elio napadati.
Hsu Chih-mo je uporno traio da mu dopustim porazgovarati s Pearl
oi u oi.
Stajala sam gledajui ga, elei da se vrijeme zaustavi. Osjeaji su
mi se uzburkali i obuzela me slabost. Ne zanima tog ovjeka!,
ponavljala sam si. Ali srce me odbijalo uti. Uivala sam u samom
pogledu na njega.
Hsu Chih-mo s nelagodom je svrnuo pogled.
- Prenijet u joj poruku - budalasto sam rekla.

Pearl je sjedila za stolom pijui aj, izgubljena u mislima. Otrgla sam je


od pisanja i dovela u svoj dom kako bi Hsu Chih-mo mogao s njom
razgovarati. Bila sam sigurna da e Pearl otii im joj prenese
prijateljevu ispriku. Nestrpljivo sam ekala da ostanem sama s Hsu
Chih-moom.
- Dick niega nije svjestan.
Hsu Chih-mo nagnuo se naprijed, drei alicu objema rukama.
- Po prirodi je borben, ali je dobra srca. Genij je. Razgovarati s njim,
to je kao da zajedno sadite sjemenje. Mudrost e niknuti im dopustite
da zasja sunce. Jedino oni koji cijene iskrenost mogu uivati u Dickovu
drutvu. Veoma je strastven u vezi onoga u to vjeruje.
- Stoga ste mi doli prenijeti Dick Linovu poruku? - Pearl nije
sputala pogled s drveta koje se vidjelo kroz prozor.
- Ne - rekao je Hsu Chih-mo glasom njenim poput daha. - Doao
sam vam prenijeti vlastitu poruku.
Nije ga pitala o emu je rije.
ekao je.
Muilo me to to je pokuavao privui njezinu panju, navesti je da
bar okrene glavu.
OSAMNAESTO POGLAVLJE

M nogo godina poslije, nakon Hsu Chih-moove smrti i nakon to je


Pearl postala amerika spisateljica i dobitnica Nobelove i
Pulitzerove nagrade, evo to je o njemu napisala.
Svojom me ljubavlju vezao uza se, a potom me pustio da se vratim
kui. Kad sam stigla u Ameriku, shvatila sam da je ljubav uza me, i da
e sa mnom zauvijek ostati.
Obiavao je sjediti u mojem dnevnom boravku i govoriti satima,
maui pritom prelijepim rukama, inei profinjene i izraajne geste,
tako da su mi, kad ga se sjetim, prvo pred oima njegove ruke.
Podrijetlom je bio iz Sjeverne Kine, visok, klasine ljepote, velikih i
savreno oblikovanih ruku, njenih poput enskih.

Sjedila sam u istoj prostoriji s Pearl i Hsu Chih-moom. Bila sam u


vlastitom domu, no osjeala sam se poput duha.
Predmet njihove rasprave vie nije bio Dick Lin.
Hsu Chih-mo govorio je o uvenom glazbeniku, slijepcu zvanom Ah
Bing koji je svirao erhu, dvoianu violinu.
- Ah Bing savren je primjer osobe koja svoju umjetnost stvara kao
narod - govorio je uurbano, u elji da to prije doe do poente. - Prije
nego to je bio priznat umjetnik, Ah Bing bio je prosjak, a to je podatak
koji su kritiari odluili zanemariti. Ah Bing godinama je lutao ulicama
gradova na jugu Kine. Odijevao se u prnje i ujedali su ga gladni psi.
Postao je poznat zato to je njegova glazba uspijevala dirnuti ljude.
Sluajui njegov erhu kao da smo sluali kako pripovijeda o vlastitu
ivotu. uvi ga, dua mi je plakala i poelio sam postati boljim
ovjekom. Nije mu bio cilj nadahnuti ih voditi...
- to pretpostavljate da je Ah Bingu bilo na umu dok je svirao? -
upitala je Pearl.
- I sam sam se to esto pitao. - Hsu Chih-moove ruke letjele su poput
ptica. - Je li Ah Bing mislio da stvara remek-djelo? Je li se sam sebi
divio? Je li smatrao da zauzima vano mjesto u povijesti kineske
glazbe? - Hsu Chih-mo se okrenuo i pogledao Pearl kao da trai
njezino miljenje.
- Mnogo je vjerojatnije da je razmiljao o iduem obroku.
- Upravo tako! - sloio se Hsu Chih-mo.
-Jedino to je Ah Bing elio bilo je ugoditi prolazniku za novi ili
dva - nastavila je Pearl. - Gonila ga je glad. Mogu ga zamisliti kako se
ispriava to smeta. Nou bi spavao pod drevnim zidinama ili na
peronu eljeznike postaje...
- Da i da - ponavljao je pjesnik Hsu Chih-mo. - Kada nije spavao,
svirao je erhu da zaboravi svoju nesreu.
- Ah Bing podigao bi gudalo. Tuga bi se slijevala s njegovih struna...
- nadovezala se Pearl.
- Da, Ah Bing, najvei svira erhua koji je ikada ivio. Smatra se da
njegova glazba simbolizira rijeku Jangce. Izvire iz podnoja Himalaje i
poput vode tee beskrajnim ravnicama Kine sve do Istonoga mora i
dalje u Tihi ocean.
Razgovarali su kao da me nema u sobi, kao da ne postojim. Osjeala
sam silu koja ih je privlaila jedno drugom. Bila je snana. Bili su moji
Romeo i Julija, pravi Ljubavnici leptiri. Sjedila sam u sjenovitom kutu
sobe iza Hsu Chih-moa, pokraj zavjesa. Zadrala sam dah ne usuujui
se ni pomaknuti. Vidjela sam kako im iz trena u tren ljubav raste u
srcima. Rascvali su se poput cvijea. Bila je to sudbina.
udilo me to sam istodobno postala svjedokinjom i rtvom te velike
ljubavi. Osjeaji koji su se meu njima raali duboko su me dirnuli, ali
i neopisivo rastuili jer mi je srce venulo.
- Zajedno s Ah Bingom uivam u toplini proljea. - Pearlin je glas
bio njean i blag. - Udiem sladak miris jasmina i vidim svu ljepotu
pod suncem. Ah Bingova ljubav prema ivotu obinog ovjeka dira
ravno u srce. Najdraa mi je Lijepa djeva. Njegova enja za njom
beskrajna je i duboka. Njegov glazbeni prikaz sunca u djevojinim
oima moje puni suzama.
Hsu Chih-mo okrenuo se prema Pearl i pogledi su im se sreli.
- Za Ah Binga, glazba je bila bijeg od ivota. - Hsu Chih-moov glas
bio je toliko tih da se gotovo pretvorio u apat.
- Da - rekla je Pearl. - Zahvaljujui glazbi, Ah Bing postajao je
junakom kakav je elio biti.
Uutjeli su.
Zaulo se da kipi voda u ajniku.
- Ispriajte me.
Ustala sam i otila u kuhinju. Gutala sam suze.
Ispraznila sam ajnik i iznova ga napunila hladnom vodom. Ruke su
mi se tresle.
Nakon nekog vremena ula sam kako Hsu Chih-mo govori:
- Upravo sam to osjetio itajui va rukopis.
Nisam ula Pearlin odgovor.
Pogledala sam kroz prozor. Nebo je bilo olovnosivo. Jasno se uo
ubor planinskog potoka.
ula sam Pearl kako kae: - Moram ii.

Nastojala sam ne misliti da je Hsu Chih-mo ostao samo zato to se


saalio nada mnom. Pozvala sam ga na pie i veeru. Alkohol nam je
udario u glavu pa smo ivnuli. Zbijala sam ale o svom braku, a i on se
naalio na raun svoga. Hsu Chih-mo priao mi je i koliko ga zbunjuje
feminizam. Upitala sam ga o njegovom zloglasnom ljubavnom ivotu.
- Nemoj mi samo rei da ga mrzi - kazala sam.
- Upravo je tako, vjerovala ih ne.
- Ma hajde, pa ivi san svakog mukarca!
- Vrbo, prijateljice moja, previe si popila. Koristio bi ti hladan tu -
odmahnuo je glavom Hsu Chih-mo.
Dala sam mu do znanja da mi smeta to je u mislima jo zaokupljen
s onom koja je otila.
- Privlai te Pearl Buck. - Okrenula sam se prema njemu i natjerala
ga da me pogleda. - Ni ne pokuavaj lagati.
- Zato tako misli? - nasmijeio se.
- Zar porie da je to istina?
Oborio je pogled.
- Oenjen sam ovjek.
- A ja sam pijana. - Bacila sam u njega alicu. Promaila sam. -A sad
se gubi!

Osjeala bih se bolje da su Pearl i Hsu Chih-mo priznali meusobnu


privlanost. Opiranjem i poricanjem samo su pogoravali stvar. Pearl je
na sveuilitu izbjegavala Hsu Chih-moa. Posjetila je Lossinga i
nagovorila ga da se vrati kui, to je i uinio.
Pearl se zatvorila u svoju sobu i bjesomuno pisala. Slala je naokolo
rukopis Istoni vjetar, zapadni vjetar i napokon pronala malu
izdavaku kuu u Americi koja je pristala objaviti roman. Bila je
sretna, ak i kada se roman nije dobro prodavao. Nije marila za to. Nije
mogla prestati pisati.
Zapoela je drugi roman. Davala mi je na itanje tek po nekoliko
stranica dnevno te prve verzije teksta. Na koncu sam proitala cijeli
rukopis. Bila je to Pria o Wang Lungu, no naslov je poslije
promijenjen u Dobra zemlja. Mogla sam nazrijeti obrise seljaka koje
smo obje poznavale. Pearl je opisala svijet koji mi je bio dobro poznat,
ali nikada ga prije nisam susrela u kineskoj knjievnosti. Promijenila je
nain na koji sam gledala svijet. Natjerala me da uvidim ono za to sam
intuitivno slutila.

*
- Ovo inim njoj iza lea - rekla sam Hsu Chih-mou kad sam podijelila
s njim Pearlin rukopis. Zamolila sam ga da pomogne pronai izdavaa
kako bi Pearl dobila predujam.
Hsu Chih-mo obeao je pokuati.
Moram priznati da sam si sama kriva - sve i da Hsu Chih-mo nije
ve bio zaljubljen u Pearl, to bi ga zasigurno opinilo. Hsu Chih-mo
smatrao je da je Pearl istinska umjetnica, Ah Bing knjievnosti.
I dalje smo ostali dobri prijatelji. Napokon me, nakon mnogo
okolianja, Hsu Chih-mo zamolio da proslijedim Pearl Buck njegovo
pismo.
Pismo je bilo debelo.
Rekla sam Hsu Chih-mou da u razmisliti. Moja je ljubomora,
naime, rasla iz dana u dan. A povrijedilo me i to to Pearl nikada nije
uloila ni najmanji napor u to da ga osvoji.

Pearl je bila jedina lanica nastavnikog zbora koja je glasovala protiv


produljenja Hsu Chih-moova ugovora. Svoju je odluku odbijala
objasniti.
- Lagao je rekavi da se za predavaa prijavio samo radi novca -
govorila je prei povre u voku. - Bio mu je potreban da otplati enine
dugove, tako je barem u ali tvrdio. U odboru je svakoga uspio
zavarati, osim mene.
- Jesi li proitala Hsu Chih-moov osvrt na svoj novi roman? - upitala
sam.
- Jesam.
- I, to misli?
- to oekuje da kaem?
- Svia li ti se?
- Da, i to jako. Ba je bio velikoduan.
- Misli li da razumije to to si napisala?
- On je jedini Kinez uz tebe koji razumije to to piem.
- Meu nama postoji jedna velika razlika. Hsu Chih-mou ugled da je
mo da utjee na druge.
- Ne kaem da mi njegova pomo ne bi dobro dola.
- Zato ga onda neprestano odbija?
Poklopila je vok i okrenula se od tednjaka.
- Zbunjuju me moji osjeaji prema njemu. - Zastala je, a onda
nastavila: - Potie moje samopouzdanje i kreativnost, ali... istodobno
sam prestravljena.
- Zaljubljuje se u Hsu Chih-moa?
Promatrala sam joj oi.
- Imam osjeaj da u se svakog trena stropotati nizbrdo.
- Da ih ne?
- Vrbo, molim te.
- Zar ne misli da mi duguje barem nedvosmislen odgovor? - Nisam
uspjela da ne podignem glas. - Nisam ni slijepa, ni gluha kao to misli.
Zrak koji vas dvoje udiete za mene je otrov. Snana sam ena,
sposobna nositi se s vlastitim nedaama. Iskrena sam prema sebi. Imam
hrabrosti slijediti vlastite snove. Na alost, ne uspijevam prisiliti
mukarca da se u mene zaljubi. Milou Bojom blagoslovljena sam
svime, osim ljubavlju mukarca. Jedno je jasno: sve dok si u blizini,
nemam izgleda kod Hsu Chih-moa. to da kaem? Da nemam sree?
Ili da si kaem: Nema veze, ti ga ne moe imati, ali zato moe tvoja
najbolja prijateljica? Da ti pravo kaem, moje srce nije toliko veliko.
- to eli da uinim? - pokajniki je upitala Pearl.
- elim da mi prestane lagati!
- Vrbo, nisam ti lagala. Nikada ti nisam lagala i nikada ni neu.
- Ma, magarei drek! Zbunjuju me moji osjeaji prema njemu, na
primjer. Stvarno? Dobro zna to se dogaa! Zna da si zaljubljena u
Hsu Chih-moa. Zna da mu ne moe pobjei, premda uporno
pokuava kao zec koji bjei pred umskim poarom.
- Dobro, zgrijeila sam. Kako da to ispravim?
- Priznaj istinu. Zar ne vidi da mi je potrebno rame za plakanje?

Prihvatila sam Dick Linov poziv na aj. Nali smo se u maloj ajani u
podnoju Ljubiaste planine. Bilo je toplo, jesenje poslijepodne. Nosila
sam svoj plavi kaput i crn, svilen al.
Dick je nosio sako bez ovratnika francuskog kroja i odgovarajuu
francusku kapu. Tek to smo sjeli, poeo je govoriti o sebi.
- Prije navrene pete godine ve sam s roditeljima radio u polju -
poeo je. - Otac je vrsto odluio da me poalje na kolovanje premda
je bio siromaan seljak. U kolu sam, kao i ostali djeaci iz sela,
odlazio gol. Nova uiteljica stigla je iz grada i nipoto nije oekivala
zatei gomilu gologuzih majmunia. Poela je vritati im je stupila
nogom u uionicu.
Dick je imao samopouzdanja na pretek. Plijenio je pozornost
sluatelja.
Dok je tako neumorno govorio, prouavala sam mu crte lica. Bile su
neobino skladne. Guterske oi dobro su pristajale iskrivljenu nosu.
Tanke usne odgovarale su sitnoj bradi. Premda mi se isprva nije svidio,
poeo mi je prirastati srcu svojom otvorenou, djetinjim zanosom, a
ponajvie spremnou da vjeruje u snove.
- Kad sam pobjegao iz svog sela, putovao sam - nastavio je Dick.
- Otac se dao u potjeru za mnom i pretukao me. ak me gurnuo u
rijeku pokuavajui me utopiti. Otiao sam u inozemstvo, na studij uz
rad. Tri godine ivio sam u Francuskoj. Danju bih radio, a uveer
pohaao predavanja. U Parizu sam iz prve ruke iskusio komunizam.
Dick se nasmijao, a potom zastao da me promotri.
Pokuala sam zadrati prisutnost duha, ali dan je bio dug i misli su
mi poele vrludati.
- I, to te nagnalo da se vrati u Kinu? - upitala sam kimnuvi.
- Obitelj mi nije nedostajala, ali zemlja jest - nastavio je. - Bile su mi
dvadeset i dvije godine. Nikada prije nisam imao tako snaan osjeaj
da sam u stanju uiniti neto to bi pomoglo promijeniti svijet, ukinuti
nejednakosti izmeu bogatih i siromanih...
Premda mu je nedostajala Hsu Chih-moeva profinjenost, primijetila
sam da ga pozorno sluam.
- Mogao sam utjeti i ostati po strani. - Pogledao me udei za
reakcijom. - Mogao sam oponaati drevne mudrace i sakriti se u
planinama. Umjesto toga, odabrao sam voditi smislen ivot i boriti se
za narod.
Glas mu je bio nabijen snagom. Bila sam neobino dirnuta.

Oblaci su se spustili nisko nad tlo, a kronje borova irile grane poput
prosjakih ruku. Dick i ja slijedili smo puteljak koji je vodio prema
vrhu Ljubiaste planine. Razmiljala sam o tome da ga zamolim neka
promijeni svoje miljenje o objavljivanju Pearlina romana. Ali im je
izjavio da bi za mene sve uinio, predomislila sam se. Nisam eljela
biti njegova dunica.
Pearl zasluuje poasti, a ne milosre, pomislila sam.
Dick je rekao da ga obuzima nemir svaki put kada se nae u mojoj
blizini. Davao mi je komplimente i laskao mi. eljela sam da mi je te
rijei uputio Hsu Chih-mo. Pitala sam se gdje je Hsu Chih-mo sada i
to radi. Je li Pearlino ime ispisano na nebu njegova uma? Posljednjih
nekoliko mjeseci Hsu Chih-mo je odlazio u angaj kako bi bio sa
suprugom. Svaki put kad bi se vratio u Nanjing, zapadao je u sve
dublju depresiju. Kad bih ga pitala o supruzi, odgovorio bi:
- Moja ena ivi u svojoj opijumskoj jazbini. Progovara jedino kada
od mene trai novac.
uti tisak koji je pratio Hsu Chih-moa otkrio je ogromne dugove
koje je njegova supruga nagomilala. Posljednja su izvjea otkrila da
biva kurtizana vrijeme provodi s bogatim pokroviteljem. Pisalo se i o
Hsu Chih-moovim svaama sa suprugom zbog novca i ovisnosti o
drogama. Jedan izvor navodio je da se Hsu Chih-mo vratio bivoj
ljubavnici, arhitektici. Javnost je bila opsjednuta tim dramatinim
dogaajima.

- Vrijeme je da pone razmiljati o tome da Hsu Chih-moa prihvati


kao ljubavnika - rekla sam.
Zateena, Pearl se okrenula prema meni.
- Luda si, Vrbo.
- Zato ne? - nastavila sam. - Naposljetku, Lossing je ionako s Lotos.
- Ne - odluno je rekla.
- Hsu Chih-mo...
- Prestani, moe? Ne elim raspravljati o Hsu Chih-mou.
- Ali ja elim.
Zautjela je.
Gadila sam se sama sebi, ali nisam se mogla zaustaviti.
- Nisam glupa, Vrbo - ula sam da Pearl govori. - Jasno vidim...
- Onda mi odgovori na pitanje.
- Ne znam kako bih ti odgovorila. Kao to i sama zna, oboje smo u
braku. Iskreno, ne sviaju mi se ale na taj raun. Ili... je li to uope
bila ala?
- to ti misli?
- To to si doputa uivati u ovako okrutnoj igri, svojstveno je
Kinezima. Vi tako pokuavate odagnati jad. Ali, uspijeva li? Jesi li
manje jadna nego juer?
- Zvui kao svoj otac, odjeven u sveeniku halju! - uzvratila sam. -
Nisi u stanju pogledati istini u oi!
- Pokuavam se ponaati pristojno. Prijateljica sam ti.
- Onda prokleta bila ta tvoja pristojnost!
- Dobro! - prila mi je i unijela mi se u lice. - eli istinu? Evo ti je!
Da, Hsu Chih-mo i ja zaljubljeni smo jedno u drugo! I da, zavrit emo
zajedno u krevetu, jo noas!
DEVETNAESTO POGLAVLJE

P rihvatila sam Dick Linovu ponudu da budem urednica u njegovom


asopisu. Odluila sam se zauvijek preseliti u angaj.
Pearl je bila skrhana.
Mjesec dana prije mog odlaska, posjetio me Hsu Chih-mo. Molio me
da spasim njegov odnos s Pearl.
- Kad je saznala da odlazi, slomila se. Rekla je da e me doivjeti
kao neprijatelja budem li je nastavio posjeivati. Objavila mi je rat.
Odbila sam razgovarati. Dovoljno sam za njega uinila.
- Vratit u se kada bude bolje volje - zbunjeno je rekao.
Kad je otiao, nisam mogla izbaciti iz glave njegove hvalospjeve o
Pearl: Pearl i ja smo srodne due!, Nikada nisam itao roman kao
to je Dobra zemlja. To je remek-djelo!, Samo humanist moe biti
dobar romanopisac., Porie da se meu nama rodila ljubav!
Da bih mogla pozdraviti angaj i Dick Lina, znala sam da prvo
moram podmiriti stare raune i oprostiti se s Nanjingom. Ipak, sjene
Pearl Buck i Hsu Chih-moa slijedile su me u stopu.
Dick mi je obeao neovisnost. Rekao je da e, ustrebam li ga, uvijek
biti tu za mene.
Dolazi u angaj, pisao je. To je jedino vano.
Dick je bio uvjeren da u ga s vremenom zavoljeti.
Upozorila sam ga na injenicu da iskoritavam njegovu dobrotu.
- Nita ti meni ne duguje - odgovorio je.
Dick mi je ispriao da je angaj bio crvena kolijevka sve od osnutka
Komunistike partije 1921. godine. Premda se partiju jo smatralo tek
skupinom gerilaca, postajala je glavnom oporbenom silom u borbi
protiv vladajue nacionalistike vlade. Dick je u partiji igrao vanu
ulogu. Postao je Mao Tse-tungov glavni savjetnik i bio na elu
partijskog biroa za propagandu.
Nije me posebno zanimao novi svijet koji je Dick opisivao. Nije mi
bilo stalo do toga hoe li komunisti osvojiti Kinu ili ne. Bilo mi je stalo
samo do stana u angaju kako bih ondje zalijeila rane i pokuala
zapoeti ivot iznova. Dick mi je to omoguio.
- Bila si maleni potok, a sada si dio oceana.
Dick je bio sretan poput golmana koji je uhvatio loptu.

Pribliavao se dan mog odlaska. Nisam ivjela u lai, ali nisam bila ni
posve iskrena. Pearl i Hsu Chih-mo dogovorili su prekid vatre i
napokon postali ljubavnici. Smatrala sam se zaslunom, jer sam im u
tome pomogla. Moj im je dom bio ljubavno gnijezdo. Tamo su mogli
izmai znatieljnom oku javnosti. No, precijenila sam se. Razdirala me
zavist i ljubomora.
Pearl me predobro poznavala da bi joj takvo stanje stvari bilo
ugodno. ak je odbila doi i na oprotajnu veeru koju je Hsu Chih-mo
za mene priredio. U jednu ruku, utjeila me injenica da Hsu Chih-mo
ni ne sluti da sam zaljubljena u njega. U drugu sam ruku patila kada mi
je povjeravao svoje osjeaje prema mojoj prijateljici. Na elu mu je
pisalo: Zaljubljen sam. Boljelo me, ali Hsu Chih-mo nije prestajao
priati, a ja nisam prestajala sluati.
Hsu Chih-mo bio je uvjeren da je Pearl vei Kinez i od njega samog.
Bio je opinjen njezinim pogledom na svijet, njezinim kineskim
navikama, ljubavlju prema kamelijama. Pogotovo ga je uzbuivalo
kada bi psovala na kineskom. Oboavao je njezinu kinesku duu pod
bijelom koom.
Ispriao mi je da se kao dijete igrao s djecom seljaka.
- Roditelji su mi bih sitni zemljoposjednici, tako da sam bio okruen
djecom seljaka. Ali premda sam se igrao s njima, nisam ih razumio.
Sve to sam znao bilo je da sam ja mladi gospodar, a oni moje roblje.
Nisam ih doivljavao kao ljudska bia koja su meni ravna. Moja ih je
obitelj posjedovala ih unajmljivala. Svi kineski kolarci imaju isti stav.
Kada odrastu, na seljake gledaju s visoka. Ali Pearl vjeruje da su sve
due pred Bogom jednake. Zbog takvog potovanja prema likovima
njezina su djela prekrasna. Kroz nju progovara glas seljaka kao
ljudskoga bia.
Pila sam i nazdravljala s njim.
- Pearl me usreuje. Nikada ne znam to e sljedee rei. Briljantna
je, domiljata i zabavna. Ta mjeavina kineske i amerike kulture
oduvijek me kod nje oaravala. Nalazim kako eljno iekujem uti
njezine misli.
- A to je s ljubavlju? - upitala sam.
- to s tim? - zaudio se.
- A... ljubi li poput Kineskinje?
Hsu Chih-mo osmjehnuo se od uha do uha.
- To je moja tajna.
- Odaj mi bar neto, molim te.
- Moram ii, Vrbo.
- Kako se samo usuuje spaliti most kad prijee rijeku!

Zamiljala sam kako je dodiruju ruke koje je opisala, njegove ruke.


Pearl mi je rekla da se probudila iz vlastite nepromiljenosti. Upitala
sam je to eli rei. Odgovorila je da je, im bi ostala nasamo s Hsu
Chih-moom, istoga trenutka zaboravljala Lossinga. Pobojala se da
postaje opsjednuta Hsu Chih-moom.
- Vjerovala sam da se ono to sam prola s Lossingom dogaa u
svakom braku. Pisala sam o ljubavi jer je u mojem ivotu nije bilo.
- A ljubav je neto ega se treba plaiti?
- Plai me ono to e me snai ako je upoznam.
- Dakle, ovo je moda neto vie od prolazne romance?
- Vie nisam sigurna. Hsu Chih-mo je zelena oaza u pustinji mojega
ivota. Zbog njega imam vie strpljenja s Carol i snoljivija sam prema
Absalomu. Vie se ne gadim sama sebi. Nisam vie oajna. Razmiljam
o tome da usvojim malu djevojicu. Zapravo, ve sam poela raditi na
tome. A opet - na trenutak je zastala, a onda nastavila - teko je
zamisliti da mene i Hsu Chih-moa eka zajednika budunost.
- Zato to ste oboje u braku? Ih zato to ste suvie razliiti?
- Sve to znam jest da sam zaljubljena u njega i da me napustio zdrav
razum.
- Hsu Chih-mo e te i dalje salijetati.
- Ne razumije za to sam ja sve odgovorna. Ne razumije da zbog
Carol nikada neu biti slobodna. Ispriao mi je da je izgubio
petogodinjeg sina. Uspio se othrvati tuzi. Ali ja ne mogu. Nisam poput
njega. Za Carolino dobro, moram ostati s Lossingom... Zbog novca.
- Znai, odrei e se Hsu Chih-moa?
- Imam li izbora?
- Tvoja majka govorila je da ivot jest donoenje neizbjenih odluka.
Obje smo utihnule.
- Gledam kako mi ivot izmie pred nosom - rekla je.

Zrak je bio ispunjen slatkim mirisom ljetnih pupoljaka. Dola sam na


obalu rijeke oprostiti se od Nanjinga. Znala sam da pod okriljem noi,
u sjeni kroanja magnolija, Pearl i Hsu Chih-mo eu nanjingkim
ulicama. Pearl mi je ispriala da najee zalaze u mjesni restoran
Sedam blaga. Najdraa joj je bila chin-kiangka juha od gljiva s
rezancima.
Lossing se ponovo odselio k Lotos. Prihvatio je novo mjesto
voditelja agronomskog odjela na sveuilitu u jugozapadnoj Kini. Hsu
Chih-mo mogao je slobodno posjeivati Pearl, premda u tajnosti.
Ljubav koju nije mogla zanijekati udahnula je Pearl nov ivot i
promijenila je. Poela je obraati panju na to kako se odijeva i
prikljuila se koli plesa na sveuilitu. U rano proljee odlazila je s
Hsu Chih-moom brati svjee kamelije. Nadahnut, Hsu Chih-mo
objavio je pjesmu pod naslovom Latice kamelije na mom jastuku.
Proirile su se glasine i javnost je pretpostavila da se Hsu Chih-mo
vratio bivoj ljubavnici. Novine su se meusobno natjecale u
predvianjima koji e biti Hsu Chih-moov idui korak.

Nisam odgovorila na Pearlinu molbu da joj pruim priliku za oprotaj.


Imala sam osjeaj da smo jedna drugoj dovoljno rekle. Nisam eljela
opet uti Hsu Chih-moovo ime. Otila sam bez rijei. Pristanite je bilo
krcato ljudima. Ukrcala sam se na parobrod i stajala sama. Kad se brod
poeo udaljavati, ekalo me iznenaenje.
Pearl je trala poploanim nasipom prema vodi.
Nisam vjerovala da e me uspjeti pronai.
Usporila je i naposljetku se zaustavila. Iza nje, ljudi su mahali,
klicali i dovikivah.
Tada me pronala. Njezine oi. Znala sam da me ugledala, jer je
stajala potpuno mirno, motrei u mom smjeru. Bila je odjevena u
kinesku nonju boje indiga. Kosa joj je bila vezana u punu. Bila je
obasjana suncem. Izgledala je kao Carie.
Poeljela sam da mogu zatvoriti oi.
Nosai su ispustili uad. Parobrod je poeo ubrzavati.
- Zbogom! - klicala je svjetina na pristanitu.
Jedna je supruga s ljubavlju viknula svome muu:
- Hej, ti, kretenu kojem e uskoro odrubiti glavu! Ne zaboravi
tedjeti ogrjev kad loi pe!
Mu se nasmijao i doviknuo joj:
- Hej, glupao naborana, bolje ti je da se brzo sjeti gdje ti je kua,
inae u svu tvoju uteevinu spiskati na konkubine!
Plakala sam, alei to ne mogu zagrliti Pearl. Odlaskom sam eljela
pobjei od vlastite nesree, ali sam njime na kraju samo povrijedila
Pearl.
Odlaskom sam se nadala spasiti ono to smo imale.
A opet, mogu li je doista napustiti?
irio se vodeni ponor meu nama. Ljudi su se dovikivali nadmeui
se kominim uvredama.
Tada sam ula kako mi Pearl dovikuje chin-kiangkim narjejem:
- Nisam ja ptica, ve komarac... presitna sam da me pogodi
pukom!
Znajui da mi je oproteno, odvratila sam:
- Pazi da ne pomisli kako si dobro prola. Pogledaj malo tog svog
lijepog pijevca. Nemoj se iznenaditi izrastu li mu jednoga dana zubi!
- Idi hvataj bika za rogove! Predana sam oboavateljica!
- Ba! Lija dolazi plakati na kokinu pogrebu! Odlazi vie!
DVADESETO POGLAVLJE

N isam bila sigurna jesam li ula kucanje na svojim ili susjedovim


vratima. Tavanska soba u kojoj sam stanovala nalazila se u blizini
angajske obale, u etvrti Bund. Nou sam ula luke radnike na poslu
i uzdisanje brodova u prolazu. Pokuala sam ponovno zaspati, ali
kucanje se poglasnilo. Shvatila sam da ipak netko kuca na moja vrata.
Bacila sam pogled na sat. Bilo je etiri ujutro.
- Vrbo! - zauo se Dickov glas.
Pola sam otvoriti vrata. Izraz Dickova lica me uplaio. Oi su mu
bile crvene i nateene, kao da je plakao.
- to nije u redu? - upitala sam.
Dick mi je pruio sveanj novina. Pogledom sam preletjela naslove i
zateturala od zaprepatenja.
PJESNIK POGINUO U PADU AVIONA!
NACIJA ZATEENA SMRU HSU CHIH-MOA U 34.
GODINI!
PAD POTANSKOG AVIONA U BLIZINI NANJINGA S
PILOTOM I PUTNIKOM. NEMA PREIVJELIH.

Razabrala sam rijei, ali je um odbijao prihvatiti njihovo znaenje.


Listala sam stranice novina naprijed i nazad. Datum je bio toan, 20.
studenog 1931. Na svim naslovnicama bio je Hsu Chih-mo. Gledala
sam to pristalo, nasmijeeno lice, blage, bademaste oi i svilenkastu,
crnu kosu. Klasina sjevernjaka ljepota. Dodirnula sam sliku prstima.
Moje su suze razlile tintu.
Dick me uhvatio za ramena jecajui poput djeteta.
-Jesi li znala da je besplatno putovao potanskim avionom? -upitao
je.
Naravno da sam znala. Hsu Chih-mo i ja dopisivali smo se jer ga je
Pearl opet odbijala vidjeti. Pearl je eljela raskinuti njihovu vezu. Hsu
Chih-mo je pretpostavljao da je to zato to je oenjen. Vratio se u
angaj i od supruge zatraio razvod. Meutim, nije ga eljela pustiti
bez vrtoglave novane naknade. Da bi zaradio, Hsu Chih-mo je
prihvaao sve pozive i drao predavanja diljem zemlje. Svakih
nekoliko dana putovao je iz grada u grad. Uz to je honorarno predavao
na sveuilitima u angaju i Pekingu. Prijatelj, potanski pilot, ponudio
mu je da s njim besplatno leti. Hsu Chih-mo bio je zahvalan to moe
utedjeti na trokovima puta. Isti ga je prijatelj vozio i u Nanjing na
tajne susrete s Pearl.
- Koga jednom ugrize zmija, taj se cijeli ivot boji konopaca - rekao
mi je jednom prilikom Hsu Chih-mo, govorei o tome kako se Pearl
neka ponovno ui u brak.
- Nije li dovoljno to to ste ljubavnici? - upitala sam.
- Nije - glas mu je bio blag, ali odluan. - elim s njom provesti
ostatak ivota.
Izraz Hsu Chih-moova lica ivo mi se urezao u pamenje. Sjedio je
na stolici u mojem tavanskom stanu. Kada bi ustao, glava bi mu
doticala strop. Morao se pogrbiti da bi stao unutra. Iza njega se kroz
otvoren prozor prostiralo more angajskih krovova.

Pearl e vijest doznati za nekoliko sati. Smrt svog ljubavnika vjerojatno


e otkriti za dorukom. Carol nee ni primijetiti majin ok, a sluavka
nee znati zato su potekle gospodariine suze.
Nisam ispriala Pearl o Hsu Chih-moovu posljednjem posjetu. Bio je
uzrujan i ljut jer sam podravala Pearlinu odluku.
Do tada, njihovi prekidi nikada ne bi dugo potrajali. Bilo je to kao da
pokuava maem presjei vodu. Jednostavno nisu mogli odoljeti jedno
drugome. Hsu Chih-mo je tri puta tjedno putovao avionom kako bi bio
s njom. Od Hsu Chih-moa doznala sam da mu je pilot na koritenje dao
svoju seosku kuu blizu aerodroma. Pearl mi je opisala svoje posjete
toj kui.
- Bila sam poput ovisnice koja tri prema opijumu - govorila je o
svojim sastancima sa Hsu Chih-moom.
Svako malo doznavala sam nove pojedinosti o padu aviona. Na dan
nesree bilo je maglovito. Pilot je pogreno procijenio. Avion je udario
u vrh planine i sruio se. Jedan izvor naveo je da se pilot esto
udubljivao u razgovore s Hsu Chih-moom. Smatrali su da se nesrea
vjerojatno dogodila zato to je pilot bio odsutan duhom.
Novine su pisale da je Hsu Chih-moova supruga toliko skrhana
tugom da se zaklela odrei opijuma. Javnosti je izjavila da e ivot
posvetiti objavljivanju Hsu Chih-moovih preostalih radova i pisama.

Hsu Chih-moov pogreb odran je u Nanjingu.


- Zato ne Peking? Zato ne angaj? - upitala sam Dicka.
- Takva je bila Hsu Chih-moova elja - odgovorio je. - Poelio je da
mu pepeo bude rasut Ljubiastom planinom i rijekom Jangce.
Zar je Hsu Chih-mo slutio da e mu se avion sruiti? Ta me pomisao
zapanjila. Sigurno je da je kao pjesnik imao bujnu matu. Misli o
dramatinom odlasku nisu mu mogle biti strane.
Sjetila sam se kako je Hsu Chih-mo opisao posljednji prekid s Pearl.
Posjetio me nakon nekoliko pijanih dana i besanih noi. Zapravo, to je
bilo dva dana uoi kobnog leta.
- Hoe li joj predati ovo? - upitao je pruivi mi smotuljak.
- Rekla ti je da mora prestati s tim - odgovorila sam.
- Ovo je posljednji put da tako neto od tebe traim.
- to je to?
- Moja nova knjiga, zbirka pjesama.
Pogledom sam mu rekla: Nee ih proitati.
- Nije me briga. Ona ih je nadahnula.

*
Ulice Nanjinga napunile su se oaloenima. Bijele magnolije i jasmin
bili su rasprodani. Dick i ja vlakom smo iz angaja poli u Nanjing.
Stigli smo poslijepodne. Dick je prije polaska javio Pearl da dolazimo,
ali nije primio odgovor.
Krematorij u Nanjingu bio je prekriven bijelim cvjetovima.
Posjetitelje je doekivala Hsu Chih-moova fotografija na zidu. Na
natpisu koji se protezao cijelom duinom hodnika pisalo je: NARODNI
PJESNIK POIVA U MIRU. Iza vijenca, bio je zatvoren lijes. Dick je
vidio prijateljevo tijelo i rekao da bi Hsu Chih-mo elio da pokrov
lijesa bude zatvoren.

Nitko u Pearlinom domu nije znao gdje je ona. Sluavka je rekla da joj
je gospodarica otila na sveuilite. Na kraju sam se sjetila pilotove
seoske kue.
Premda mi je Pearl tek turo opisala to mjesto, rekla sam Dicku da
u je potraiti. im sam izila iz grada, izgubila sam se. Neko seljako
dijete uputilo me u pravom smjeru. Dijete je vidjelo avion kako slijee i
uzlijee s naputenog vojnog aerodroma iz doba Prvog svjetskog rata,
koji se nalazio nedaleko kue. Mjesto su titili okolni breuljci. Kroz
pukotine na pisti rastao je do struka visok korov.
Kua je bila obrasla divljim brljanom. Dok sam prilazila vratima,
abe i cvrci su utihnuli. Skakavci su mi skakali pred nogama, a jedan
mi je umalo uletio u usta. Divovski komarci zujali su mi oko glave.
Vrata tek to nisu ispala iz arki. Bila su otvorena i nakoena. Ula
sam bez kucanja. Unutra sam osjetila miris zapaljenih tapia.
Nosila je plavu kinesku haljinu boje oceana, izvezenu bijelim
krizantemama, simbolom alosti. Bila je na koljenima i palila mirisne
tapie. Izvodila je tradicionalni kineski obred za zatitu Hsu Chih-
moove due. Napravila je oltar s vodom i cvijeem.
- Pearl - zazvala sam.
Ustala je, prila mi i klonula mi u naruje.
Njenim glasom rekla sam da dolazim kako bih joj predala Hsu
Chih-moov dar.
Kimnula je.
Pruila sam joj smotuljak i rekla:
- Bit u vani.
Kad je izila iz kue, oi su joj toliko bile nateene od plaa da je
nalikovala na pravu istonjakinju.
Zamolila me da pogledam prvu stranicu Hsu Chih-moove knjige.
Naslov je glasio Samotna no.
Onkraj paravana jesenji mjesec
Okom me ledenim mjeri
Dok sjedim sam i svilenom lepezom
Tjeram krijesnicu to preda mnom treperi
Svakim novim satom hladnija je no
Srce studen stee
Kad vidim da zvijea dame to se vrti
I mladoga pastira razdvojena lee
Na koncu sama vladat e divljina
Svi slavni vrtovi e pasti
Rijeka e neopaeno tei
Korov neopaen rasti
Suton stie na istonome vjetru
Ptice niu pjesme tunih nota
Latice ko nimfe sa balkona
Padaju na zemlju bez ivota
Pearlinu osamljenost poznavala sam jo otkako smo bile djevojice.
Oduvijek je tragala za vlastitom vrstom. Pri tom nije mislila na
drugog zapadnjaka. Mislila je na srodnu duu koja je iskusila i shvatila
oba svijeta, Istok i Zapad.
Ono za im je tragala, Pearl je pronala u Hsu Chih-mou. Uz njega
nije bila osamljena. Kad je bila val koji se veselo pjeni, Hsu Chih-mo
bio je namrekani morski pijesak ispod nje.

Pod mirisnim tapiima nakupio se pepeo.


Sunce je zalo za brdo i prostorija se u trenu smraila.
U budunosti u shvatiti vezu izmeu Pearlinog spisateljskog
uspjeha i njezine ljubavi prema Hsu Chih-mou. U osamdeset knjiga
koje e u ivotu napisati, nastavit e svoju ljubavnu vezu sa Hsu Chih-
moom.
- Pisanje romana je kao lov i hvatanje duhova - govorila je Pearl
Buck o svom nainu pisanja. - Romanopisci su pozvani dijeliti
predivne snove. Oni sretni uspiju san proivjeti jednom, a najsretniji ga
neprestano proivljavaju iznova.
Ona je bila jedna od najsretnijih. Mora da se s njegovim duhom
susretala cijeloga ivota. Nikada neu zaboraviti trenutak kada je Pearl
zapalila posljednji mirisni tapi. Za oprotaj, spjevala je Hsu Chih-
mou pjesmu na kineskom.
U pogledu tvojem divlje je ljeto
Zemlja se cvijeem smije
Pouda u hladnome grobu
Ruka me vjetra dotie
Um se svija pod teretom tuge
Brodom orhideja otplovit u sama
Proljetne kapi mute svjetlost lampe
Tamnozelene moje su oprotajne misli
I sebe sam smatrala sretnicom. Premda me Hsu Chih-mo nije ljubio,
vjerovao mi je. To je ono to je nae obino prijateljevanje inilo
iznimnim. Meu nama je vladala predanost i odanost. Hsu Chih-mo
zamolio me da uvam izvorne rukopise njegovih pjesama. Njegova
supruga prijetila je da e ih spaliti jer stranice odiu mirisom druge
ene.
Postala sam uvaricom Hsu Chih-moovih tajni. Toliko sam bila
odana da rukopise nisam pokazivala ak ni Pearl. Lijepo mi je matati
da me Hsu Chih-mo volio na neki poseban nain. Najvanija lekcija
koju me nauio bila je da na svijetu ne postoji jedinstveno tumaenje
stvari ili osjeaja - ne postoji samo jedan nain da se spozna istina.
Hsu Chih-mo, mukarac, djeak, pjesnik koji se smijeio svemu to
je izmicalo dosegu njegova razumijevanja, zauvijek e ostati u mojem
ivotu. Posjedovala sam, doslovno, njegovu poeziju, premda sam
eljela osvojiti njegovo srce. Nakon smrti njegove supruge, poela sam
objavljivati njegove pjesme jednu po jednu. eljela sam da njegova
batina opstane. Oko njegove poezije stvorila sam ozraje
dvoznanosti, to je javnost objeruke prihvatila.
- Dopustimo da prevlada tajnovitost - rekla sam novinarima.
Kolumnisti su nagaali to bi se dogodilo da je Hsu Chih-mo ostao
iv. Zbog toga su pjesme koje sam objavljivala izlazile u novinama.
Javnost je bila gladna Hsu Chih-moa. Neprestano su objavljivana nova
otkria o njegovom ljubavnom ivotu. Poslije smrti, njegova je slava
narasla.
S vremenom sam poela skupljati sve vezano uz Hsu Chih-moa. Uz
njegove pjesme i pisma, tragala sam za pisanom graom o njemu, pa
makar i najlakoumnijim glasinama.
Nakon Hsu Chih-moove smrti preselila sam u Nanjing da budem
blie Pearl i sjeanju na njega.
U ime Nanjinkog dnevnog lista organizirala sam Konferenciju o
Hsu Chih-mou. Taj je dogaaj utaio moju elju da ujem kako mladi
narataji izgovaraju njegovo ime. Studentice na sveuilitu nosile su
Sabrane pjesme Hsu Chih-moa pod rukom poput mondenih torbica.
Podsjeale su me na mene i na to kako sam neko bila zaljubljena, to
jo jesam i zauvijek u biti. aputala sam Hsu Chihmoovo ime danju i
nou, sama, s Pearl ili bez nje.
Na mojoj su konferenciji sudjelovali ljudi iz svih dijelova Kine.
Proirile su se glasine, pojavile sumnje i pitanja zato je Hsu Chih-mo
ba meni povjerio svoje rukopise.
- Bili smo najbolji prijatelji - s lakoom sam odgovarala.
Osjeala sam se kao da ivim u svijetu fikcije kada je nastavio rasti
popis ena s kojima je Hsu Chih-mo ljubovao ili u njih bio zaljubljen.
Pojedinosti su bile matovite i ivopisne. Neke su se ak i pribliile
istini. Ali na koncu nijedna nije pogodila metu.
Uivala sam u ivopisnim tumaenjima Hsu Chih-moova ivota,
znajui da istinu znam jedino ja.
Trei dio
DVADESET PRVO POGLAVLJE

H su Chih-moova smrt podsjetila nas je koliko krhak ivot moe biti.


Sad kad se toga sjetim, shvaam da je ono to nas je vezalo bila
Dickova ljubav prema Hsu Chih-mou. Dick je neko bio prgav i
nametljiv, no Hsu Chih-mo ga je promijenio.
- Ako danas i jesam div, to je samo zato to me Hsu Chih-mo nauio
razlikovati tjelesnu i intelektualnu visinu - tvrdio je Dick.
Udala sam se za Dick Lina nakon Hsu Chih-moove smrti. Radio je u
angaju i jednom mjeseno posjeivao me u Nanjingu.
Pearl je nastavila predavati, ali vie se nije zadravala na sveuilitu
dulje negoli je bilo neophodno. Svaki puta kada bi vidjela stablo pod
kojim je Hsu Chih-mo obiavao sjediti dok ju je ekao, briznula bi u
pla. Hsu Chih-moova nazonost u njezinom ivotu sada je bila jo
vea nego za ivota.
- Hsu Chih-mo bio je jedini Kinez za kojeg znam da je ostao vjeran
sebi - rekla mi je Pearl. - Na neki svoj nain bio je odvaan, gotovo
nagao. Nisam mogla, a da ga ne volim. Bilo je to sebino od mene. Ali
trebala sam ga. Trebali smo jedno drugo.
Ono ega Pearl oito nije bila svjesna, bilo je to da je za nju Hsu
Chih-mo istodobno predstavljao i izazov. Za razliku od njega, ja nikada
nisam predstavljala izazov za Pearl. Izazovi su je privlaili. Dok je
ivjela u Kini nikoga nije gledala svisoka, no isto se tako ni u koga nije
ni ugledala, sve do Hsu Chih-moa.
Da mi Pearl i Hsu Chih-mo nisu uli u ivot, nikada ne bih postala
osobom kakva sam danas. Nas troje raspravljali smo o Shakespeareu,
Rousseauu i Dickensu te klasinim kineskim pjesnicima i
romanopiscima. Premda sam bila objavljivana autorica i zadivila druge
svojim pisanjem, ono za mene nikada nije bilo moj zrak i moja ria,
kao za Pearl i Hsu Chih-moa.

*
Poput Carie, i Pearl je opsesivno radila za crkvu bavei se
dobroinstvom. Svirala je Carien glasovir koji samo to se nije raspao.
Tipke ili nisu bile ispravne, ili nisu bile ugoene. Pearl je svirala
najbolje to je mogla. Okupljali smo se u vrijeme Doaa. Pearl je
iznova prevela Absalomove stihove na kineski. Veeri smo provodile
pjevajui Cariene omiljene pjesme, od The God of Glory do Hail
the Heaven-Born Prince of Peace, od Love Has Come do Hark
the Herald Angels Sing.
Tata vie nije morao brinuti za posjeenost crkve - Chin-kiangka
kongregacija imala je daleko vie vjernika nego mjesni budistiki
hramovi. Sve je vie ljudi odabiralo tuinskog Boga. Isusa Krista.
Pearlin dom postao je ono to je neko bio Carien, utoite
potrebitima. Susjedi su upadali nenajavljeni. Ljudi su posuivali to
god su trebali, od umbira i enjaka do tava i lonaca, lijekova i odjee.
Posjeujui je, s Pearl bi izmijenili i pokoju rije. Zalili bi se na loe
vrijeme, propale poslove, zlobne svekrve ili nevaljalu djecu. Pearl bi ih
sasluala i utjeila. Vjerovala je da je ovjek sposoban za sreu samo
ako razumije patnju.
Premda je kuno pravilo bilo da se Carolina bolest ne spominje,
Pearl je shvatila da je ljudima postala bliska upravo radi Carol. Bolje su
razumjeli Pearl. Mjesnu djecu uili su da se s Carol igraju kao s
normalnim djetetom.

Slutila sam da Pearl zna ime se Dick uistinu bavi, premda nikada nije
o tome pitala. Godine 1933., Dick je ve bio voa angajskog ogranka
Komunistike partije. Partija je preivjela okrutne istke nacionalista.
Mao se povukao u pokrajinu Shan-hsi, udaljen predio u
sjeverozapadnim planinama. Dick je ostao sam na elu partije. Jedva je
nalazio vremena za put u Nanjing.
Dok su se nacionalisti borili s komunistima, u Kinu su prodrli
Japanci. Poetkom 1934. godine Japan je pokrenuo invaziju golemih
razmjera i okupirao Manduriju. Narod je prosvjedima prisilio
nacionalistikog vou, ang Kai eka, da se udrui s komunistima
umjesto da ih progoni.
Nacionalistike postrojbe okrenule su se i odmarirale u Manduriju
da bi se borile s Japancima, Maova je vojska rasla. Dick je od Maoa
primio tajnu zapovijed da se usredotoi na kljune generale u ang Kai
ekovoj slubi. Dickov je zadatak bio potaknuti ih da povedu ustanak
unutar nacionalistike vojske.
- Pobunjene trupe odvest emo Maou - rekao mi je Dick.
Premda svjesna opasnosti, podrala sam Dicka. Bilo je jasno da
nikome nee dopustiti da ga zaustavi. Brinula sam se jedino za njegovu
sigurnost.
Svanuo je dan kada su se moji strahovi ostvarili: Dickov je plan
zapao u potekoe kad su procurili neki povjerljivi podaci. Kad je vijest
stigla do mene, Dick je ve bio u bijegu. Preko noi naao se na
vladinom popisu najtraenijih bjegunaca. Dicka su progonili posvuda.
Ubrzo mu je u angaju ponestalo mjesta za skrivanje. Svakoga tko bi
ga primio pronali bi i uhitili.
Posjetila sam Pearl i zamolila je da, ako ikako moe, Dicku pronae
privremeni posao na Nanjingkom sveuilitu i tako nam pomogne.
- Dick mora imati posao da bi u gradu prijavio stalno boravite -
rekla sam Pearl. - Dick e prihvatiti bilo kakav posao, ak i mjesto
pazikue ili nonog uvara. to se novca tie, sveuilitu nee
predstavljati teret, jer emo sami osigurati novac za njegovu plau.
Pearl je obeala da e pokuati, premda nas je upozorila da je
situacija u Nanjingu sve neizvjesnija.
- Zaposlila bih Dicka kao svog kunog slugu kada to ne bi izazvalo
sumnju - dodala je Pearl. - Motre me jer sve strance smatraju japanskim
saveznicima.

Dicka su uhitili im je stupio nogom u Nanjing. Bacili su ga u


nacionalistiki vojni zatvor. Premda nisu otkrili njegov pravi identitet,
sudili su mu kao komunistu. Traili su da surauje s njima i otkrije im
imena svojih drugova. Kad je odbio, pretukli su ga i slomili mu eljust.
- Jesu li dopustili da ga pregleda lijenik? - upitao je Absalom kad
sam o tome obavijestila Pearl.
- Nisu - odvratila sam.
- Gluposti! - Rekao je Absalom. - Ne mogu vjerovati da smo
bespomoni - Obratio se Pearl: - Mora postojati neto to moemo
uiniti da pomognemo Dicku.
- Oe, moramo biti oprezni. Nismo samo mi u opasnosti - rekla je
Pearl, podsjeajui ga na ostale ljude u njezinoj kui. - Odgovorni smo
i za njihove ivote.
Pearlina je kua bila prepuna ljudi. Uz Absaloma i Carol, uselila se i
Pearlina sestra Grace. Bih su misionari, pa je i njezina obitelj ivjela u
Kini. Ondje je bila i Pearlina usvojena ki, Janice. Bila je tek neto
starija od Carol. Njih dvije ve su bile bliske poput sestara.
Pearl je ustrajala na tome da se ne vraam vlastitoj kui, ve da
ostanem s njom.

Kad je Nanjingko sveuilite odbilo Pearlin prijedlog da zaposli


Dicka, sedamdesetsedmogodinji Absalom otiao je u Nanjingku
upravu i izjavio da je Dick njegov pomonik te da radi za Crkvu.
- Absalom je tada prvi puta u ivotu odluio zgrijeiti - govorila je
Pearl kad je Dick osloboen.
Absalom je smatrao osobnom dunou tititi vjernike svoje crkve.
Jedino mu je smetalo to to Dick nije kranin. Tata je uspio Absaloma
uvjeriti da pomaui Dicku pomae i naoj obitelji.
- Dick treba vidjeti Boga na djelu - govorio je tata Absalomu. -Zbog
svojeg e dobrog djela moda ubrzo vidjeti i njegovo obraenje.
Absalom je znao da je ang Kai ek i sam odnedavno kranin,
premda se obratio samo da udovolji supruginu preduvjetu za brak. Kad
je Absalom to uo, shvatio je da postoji nada.
- to ako se Dick na kraju odbije obratiti? - upitala sam. - Ne bismo
eljeli razoarati Absaloma.
- Dick nee zaboraviti da ga je spasio Boji ovjek - odgovorio je
tata.

ak i obraslo bradom, Dickovo lice bilo je uasno izoblieno. Desna


strana vilice bila mu je oteena i znatno vea od lijeve. Pearl je uspjela
dovesti lijenika iz amerikog veleposlanstva. Lijenik je Dicku
namjestio eljust i uvrstio je icom.
Dick danima nije mogao govoriti. Bila je to srea u nesrei, jer nije
mogao odgovarati Absalomu koji mu je pripovijedao o Bogu. Daje
Dick mogao govoriti, ubrzo bi se zaratili.
Smijui se pri samoj pomisli na to, Pearl je rekla:
- Dick bi pokuao Absaloma preobratiti na komunizam.
Naposljetku je Dicku dozlogrdilo. Od Absaloma je otiao bez
pozdrava.
Dva tjedna nakon to je Dick puten iz zatvora, u komunistiki je
stoer stigla nova zapovijed. Sutradan se otiao pridruiti Maou u
njegovu sjeditu u Yenanu. Dick je rekao Pearl da, premda je zahvalan
Absalomu na izbavljenju, nikada nee moi vjerovati u Boga.
- Tvoj otac mora nauiti da se mi komunisti borimo za stvaran cilj -
rekao je Dick. - Jednoga dana Kina e biti osloboena politike i
religije. Ljudi e biti vlastiti bogovi.
Pearl je Dicku odgovorila da se u mnogim stavovima ne slae sa
svojim ocem.
- On je Boji aneoski borac. Ne razumijem ga, ali ga volim.
Dick je odgovorio da u tome ne uspijeva nai smisao.
- Ja svog oca ne bih mogao voljeti da mi je politiki neprijatelj -
rekao je.
Pearl se nasmijeila.
- Za mene neprijatelji ne postoje.
Sada kada o tome razmiljam, Dicku je susret s Pearl i Absalomom
pomogao da postane drukijom vrstom komunista. Na neki nain, bio
je to savren primjer Bojeg djelovanja. Tek je budunost otkrila
promjene koje su se u Dicku dogodile. I bez njegova znanja, kad ga je
Boja svjetlost obasjala, njegovi su se vidici proirili.

Prije suprugova odlaska, proveli smo veer zajedno. Vilica mu je jo


bila osjetljiva, ali skuhala sam mu omiljenu veeru pa smo ostali budni
duboko u no, raspravljajui o planovima. Dick je bio uzbuen zbog
puta na koji se spremao, premda bismo oboje zaplakali pri pomisli na
rastanak. Obeao je da e se vratiti po mene im se smjesti. Znala sam
da bi, ako na tome ustrajem, Dick ostao u Na-njingu. Uinio bi to radi
mene, premda je srcem ve bio uz Maoa i svoje drugove. Dick me
napustio uz citat gospoe Curie: Slabii ekaju priliku, a snani je
sami stvaraju. Pod prilikom, mislio je na svoj san o narodnoj Kini.

Kada sam nakon dva mjeseca Dicku poslala prvo pismo, sa svojim sam
suprugom podijelila vanu novost. One posljednje noi koju smo
proveli zajedno, ostala sam trudna. Bila sam ushiena jer mi je lijenik
rekao da nakon pobaaja vie neu moi imati djece. Imala sam
etrdeset tri godine, a Dick etrdeset est. Bilo je to najradosnije pismo
koje sam ikada poslala.
Pearl mi je predloila da ponem skupljati lijekove i pakirati ih u
torbe. Od amerikog novinara koji je intervjuirao Maoa doznala je da
su lijekovi najbolja valuta u Yenanu. Usto, nisam eljela ostati bez
lijekova za novoroene.
DVADESET DRUGO POGLAVLJE

O noga dana kad je tata napustio svoju crkvu u Chin-kiangu i doao


u Nanjing, Pearl je shvatila da je prolo doba sigurnosti stranaca u
Kini.
Tata nam je rekao da je crkva napadnuta. Nacionalistika vlada
vjerovala je da je komunizam tuinska ideja, pa je po toj logici i crkva
morala bila mjesto gdje se kriju komunisti.
- Dick je imao sree to je otiao - rekao je tata. - Da je ostao, mogao
je biti uhien i pogubljen.
Doznali smo da sve putove za bijeg iz Nanjinga prema unutranjosti
nadziru vojskovoe koji su se priklonili nacionalistima.
Dok smo se tog nedjeljnog jutra okupljali u crkvi, u Nanjingu nita
nije dalo naslutiti to se sprema. Ljudi su vjerovali da se dogaaji u
Chin-kiangu tamo ne mogu ponoviti, jer je Nanjing glavni grad u
kojem su bila smjetena mnoga strana veleposlanstva.
Absalom je vodio sat itanja Biblije. Prouavali smo Djela
apostolska, poglavlje 27, Pavlovo putovanje u Rim. Bilo mi je teko
usredotoiti se. Brinula sam se za Dicka i za sigurnost djeteta koje
nosim. Podvlaei slova prstom, slijedila sam Absalomove rijei. Kako
se pak vie dana nije pomaljalo ni sunce ni zvijezde, a oluja bjesnjela
nemalena, bila je propala svaka nada da emo se spasiti.
Dok nas se Absalom trudio uvjeriti da Bog nee dopustiti pobjedu
zla, u crkvu je utrao mladi, crvenokosi slubenik amerikog
veleposlanstva. Bio je zadihan i okupan znojem.
- Da, gospodine? - Absalom se uzrujao zbog prekida. - Kako vam
mogu pomoi?
Slubenik je Absalomu uruio pismo i rekao:
- Generalni konzul zapovjedio je hitnu evakuaciju svih Amerikanaca
iz Nanjinga.
- to se dogaa? - Absalom je odloio Bibliju.
- Kineska vlada izvijestila nas je da je izgubila nadzor nad
nadolazeim kaosom - uurbano je govorio slubenik. - U pokrajinama
Shandong, Anhui i Jangsu izbili su nemiri. Vojnici i rulja pobili su
strance.
- U Nanjingu nita od toga nismo vidjeli - odgovorio je Absalom. -
Jeste li sigurni da na generalni konzul ne pravi od buhe slona?
- Gospodine, moram dalje - rekao je slubenik i otiao.
Crkva je utihnula.
Sve su oi bile uprte u Absaloma.
Podiui Bibliju, Absalom nije djelovao nimalo zabrinuto. Okrenuo
je stranicu i nastavio itati. Glas mu je bio miran, kao da se nita nije
dogodilo. Sada vas pak opominjem: razvedrite se jer ni iva dua
izmeu vas nee stradati, nego samo laa. Noas mi se ukaza aneo
Boga iji sam i komu sluim te ree...
Absalom je od okupljenih zatraio da mu se pridrue, pa smo poeli
itati s njim. Ne boj se, Pavle! Pred cara ti je stati i evo Bog ti daruje
sve koji plove s tobom. Zato razvedrite se, ljudi! Vjerujem Bogu: bit e
kako mi je reeno.
Tata je postajao sve nemirniji. Na koncu se vie nije mogao
suzdrati.
- Absalome - zazvao je.
Absalom na njega nije obraao panju.
- Gospodaru Absalome - tatin je glas zadrhtao.
- Da, gospodine Yee? - Vidjelo se da je Absalom uzrujan. - Bolje
vam je da imate valjan razlog da me ovako prekidate.
Uspanienim glasom, tata je zavapio:
- Nanjing e postati novi Chin-kiang!
- Smirite se, gospoine Yee!
- Nemamo mnogo vremena - moleivo e tata. - Vi i vaa obitelj
morate smjesta napustiti Nanjing!
- O emu to govorite, gospodine Yee? - Absalom ga je prostrijelio
pogledom. - Kamo predlaete da odemo?
- Kui, gospodaru Absalome!
- Pa kod kue smo.
- Ne! Mislio sam na va dom u Americi! - poeo je zamuckivati tata.
- Gospodine, ivot vam je u opasnosti!
- Nikuda ja ne idem - vrsto je odgovorio Absalom. - Moj dom je
Kina.

Pearl je gledala evakuaciju svih svojih zapadnjakih prijatelja. Radnici


su dan i no nosili sanduke i vree prema rijeci gdje su ekali
parobrodi. Obitelj lijenika u amerikom veleposlanstvu otila je
zadnja. Kada se i njihov brod udaljio, Pearl je izgubila pribranost.
- to ako se Carol razboli? - kroz suze je pitala Absaloma. - to ako
padne s magarca i slomi nogu?
- Kineski je narod tisuama godina preivljavao bez zapadne
medicine.
- to ako zatrebamo kirurki zahvat?
- Bog e se za nas pobrinuti.
- Molim te, oe, radi se o praktinim stvarima.
- Pa, i govorim o praktinim stvarima - planuo je Absalom. - Mora
imati vjere u Boga.
- Imam bolesno dijete, oe, i ne mogu bez lijenika.
Absalom je odgovorio ni ne pogledavi Pearl.
- Sluba Boja trai rtve.
- Boja sluba? - Razbjesnila se Pearl. - To je tvoja sluba! To je
Absalomova slava, Absalomova opsesija! Zato bismo se mi ostali
morali rtvovati za tebe?
Grace je stala uz Pearl, preklinjui oca da se predomisli.
- to vam je svima? - urlao je Absalom. - Samo naprijed, idite i
evakuirajte se! Poite, prije nego to vam odu parobrodi.
- Ne moemo bez tebe - rekle su Pearl i Grace uglas. - Star si ovjek!
- Gospodin nee dopustiti da mi se ita dogodi - uvjereno je rekao
Absalom. - Potreban sam mu da obavljam njegov posao.

U zraku se osjeao miris paljevine. Nanjing se pretvorio u grad duhova.


Trgovine i uredi bili su zatvoreni. Gotovo su svi stranci ve bili
izbjegli. Pearl i Absalom krili su se u kui. Premda je Pearlina
sluinad bila spremna ostati s njima, Pearl im je zapovjedila da odu.
Obeala im je da e ih ponovo zaposliti kad opasnost mine. Sluge su
otile. Znali su da bi, ako ostanu, mogli biti pogubljeni jer su sluili
strancima.
Tata i ja marljivo smo punili posude s vodom i skupljali zalihe
hrane. Svakoga dana obilazili smo Pearlinu obitelj. Pearl mi je rekla da
je Absalom poeo stvarati nevolje. Odbijao je ostati zatvoren u kui.
Bio je uvjeren da je to to se dogaa savreno za njegov rad.
- Oajnici se Bogu obraaju - govorio je.
Pearl i Grace obratile su se tati za pomo. Preklinjale su ga da
nekako zaustavi Absaloma.
Tata je poeo osporavati Absalomove kineske prijevode biblijskih
tekstova. Njih su se dvojica glasno posvaah.
- Ne radi se o pogreci - nije poputao tata. - Neke od pripovijesti na
kineskom jednostavno gube smisao.
Na kraju se Absalom odluio baciti na posao i preraditi tekstove.
U samo nekoliko dana, ulice su se napunile neznancima.
Provaljivalo se u trgovine iji su prozori bili zatvoreni daskama. Ljudi
su bjeali dok su ih drugi gonili. Povici i vriska odjekivali su i danju, i
nou. Iz daljine se ula i pucnjava iz vatrenog oruja.
Otila sam do sveuilita pitajui se to se ondje dogodilo.
Sveuilini kompleks bio je tih poput groblja. Otila sam do zgrade
prirodoslovnog odsjeka i vidjela da su prozori izreetani mecima. Tada
sam spazila krvave mrlje na ploniku.
- Upomo! - zaula sam.
Uasnuta, pronala sam stranca koji se krio u grmlju, leei u lokvi
krvi. Bio je ranjen u prsa.
- Pomognite mi! - vapio je ovjek, muei se da govori. - Ja sam
dekan ove kole i... ameriki misionar.
Prije nego to sam ga uspjela upitati za ime, izgubio je svijest.
- Gospodine! Gospodine!
Kleknula sam uz njega i protresla ga.

ovjek mi je umro na rukama. Tada je pucnjava ve odjekivala iz takve


blizine da sam oslukivala ne bih li zaula zvidanje metaka. Poloila
sam mrtvog mukarca na tlo i prekrila ga svojom bluzom. Hodala sam
prema gradu. Hladan mi je vjetar puhao u lice. Proljetni je dan sam po
sebi bio predivan, s kamelijama u punom cvatu. Neka je ena trala
prema meni. Uspanieno je mahala rukama. Prepoznala sam je.
- Jorgovan!
- Rulja je u gradu! - vikala je Jorgovan. - Tragaju za strancima! Ve
su jednog ubili. ula sam da je to bio dekan sveuilita.
- Jorgovan, taj mi je ovjek umro na rukama!
Jorgovan je opazila moje krvave ruke i odjeu. Problijedjela je.
Pourile smo preacima kroz brda do Pearline kue. Poalila sam to
nisam ustrajala na tome da Pearl i njezina obitelj odu jo prije nekoliko
dana. Od same pomisli na rulju poela me obuzimati panika. Jorgovan
mi je ispriala da je svjedoila ubojstvima kineskih krana, naih
prijatelja i susjeda.

Pearl je smatrala da je ista srea to to su joj svi lanovi obitelji tako


dugo preivjeli. U kuu su im ve tri puta provalili vojnici i grupe
bijesnih mukaraca. Sve to je bilo vrijedno, odnijeli su. Posljednja
grupa otila je razoarana jer vie nisu imali to uzeti.
Absalomovo je elo bilo okrvavljeno. Udarili su ga kad je pokuao
zaustaviti rulju. ak ga ni to nije sprijeilo u pokuaju da urazumi
uljeze. Odluio im je pokazati to je Boja milost. Na koncu je tata
provalnicima morao ponuditi sav novac koji mu je preostao ne bi li
otili.
Kad je saznala da joj je ubijen dragi prijatelj, dekan sveuilita, Pearl
je bila skrhana.
- Sve e vie vojnika stizati u Nanjing - predviao je tata.
Pearl i Grace grlile su svoju djecu. Grace je plakala. Sestre su se
pitale koliko bi pametno bilo razdvojiti obitelj.
Tata je govorio Pearl da se vojnici i bijesna rulja nalaze posvuda i da
je opasno zatei se na ulici.
- Pucaju im ugledaju stranca.
Absalom je ponovo stao govoriti o vjeri u Boga.
Pearl mu je okrenula lea.
Absalom je predloio zajedniku molitvu.
- Treba se valjano pripremiti za susret sa sudbinom.
Nitko nije odgovorio.
Absalom je otiao u svoju sobu i zatvorio za sobom vrata.
Pearl i Grace su se pogledale. Oi su im bile pune suza.
Bila sam uplaena. Nitko nije znao to nam je initi.
Pearl je zgrabila papir i olovku te neto urno napisala.
- Otii u na pristanite - najavila je. - Moda se strani brod saali
nad nama. Zapisat u naa imena.
- Pusti mene - dragovoljno sam se javila. - S tom e plavom kosom
biti pokretna meta.
Pearl mi je pruila presavijeno pismo.
- Predaj ovo bilo kome za koga smatra da bi nam mogao pomoi.
- Pustite mene da idem - ponudio je tata. - Vrbu e vojnici silovati.
Jo je i trudna.
- Ne, tata - rekla sam. - Prestar si...
Prije negoli sam dovrila reenicu, tata je uzeo Pearlino pismo i
izaao iz kue. Nikada nisam vidjela da tri tako brzo. Sitna rasta,
nestao je s vidika poskakujui poput jelena.

Nismo se usudile zapaliti svijee. Djeca su spavala. Pearl i Grace


stajale su na ulaznim vratima. Oslukivale su svaki um. Bila sam
iscrpljena od noenja vode u kuu i pokuavala usnuti na slamarici
poloenoj na tlo. Razmiljala sam o Dicku i tati, molei za njihovu
sigurnost.
Nekoliko sati poslije, iz duboka sna prenulo me glasno lupanje na
vratima.
Uvjereni da je pred vratima rulja, svi su skoili na noge.
- Tko je to? - upitala je Pearl.
- Otvorite vrata, molim vas! Ja sam, Soo-ching!
- Poznajem li vas? - pitala je Pearl.
- Da, rodila sam sina u vaem dvoritu!
- to?
- Zovem se Soo-ching, a sinu mi je ime Konfucije!
- Oh, Konfucije, tako je, sjeam se!
Pearl je otvorila vrata.
Sa enom je u sobu uao i snaan smrad gnoja.
- to vam se dogodilo, Soo-ching? - pitala je Pearl.
- Izlila sam na sebe kantu izmeta. Radi sigurnosti - rekla je.
- Kako vam mogu pomoi? - upita Pearl.
- Pomoi mi? Ne, ja sam dola pomoi vama! I to zato to ete ve
sutra svi biti mrtvi!
- Kako to mislite, Soo-ching?
- Prisilili su me da kuham za vojsku. Pripremaju gozbu za sutranje
slavlje. Upitala sam to se slavi, a vojnici su odgovorili da e sutra
pobiti sve preostale strance u Nanjingu!
Pearl je problijedjela.
- Dola sam vam ponuditi skrovite, gospoo Pearl - rekla je Soo-
ching.
- Kako lijepo od vas, Soo-ching! - kroz suze je odvratila Pearl.
- Buda vas blagoslovio, Pearl. Pruili ste mi kap vode kad sam
umirala od ei. Sada je na meni red da vas odvedem do nabujala
potoka.
Soo-ching se osvrnula kako bi predstavila sina.
- Konfucije, doi i pokloni se.
Konfucije, razrok djeak, mrav poput pruta, naklonio se Pearl.
Oiju punih suza, okupila se cijela Pearlina obitelj, zajedno s
Absalomom. Slijedei Soo-ching stigli su do kolibe slamnatog krova.
im je Soo-ching otvorila vrata, van je prokuljao roj komaraca
velikih poput smeih loptica. Zalijetali su nam se u lica, ruke i noge.
Zujanje im je bilo glasno poput deset erhua kad istodobno zasviraju.
- Ovamo nitko ne prilazi zbog smrada - rekla je Soo-ching.
Tek to su Pearl, Grace, Absalom i djeca uli u kolibu, Soo-ching je
na vrata navalila bale sijena kako bi ih bilo to tee otvoriti. Donijela je
vjedra puna magareeg urina i izlila ih na tvrdu zemlju pred ulazom.
Pojavio se tata, sav iscrpljen. Nije uspio pronai pomo. Upitala sam
ga to je uinio s Pearlinim pismom. Rekao mi je da ga je dao Tesaru
Chanu.
- On e pronai brod ako takav uope jo postoji.
Uzrujala sam se.
- Pearl je ekala tvoj povratak.
Tata je rekao kako je kucnuo as da ponemo razmiljati i o vlastitoj
sigurnosti.
-Jesi li dobila ikakvu vijest od svoga supruga? - upitao je. - Mislio
sam da e ve doi po tebe.
- Dick je poslao poruku - odvratila sam. - Ali tko e pomoi Pearl i
njezinoj obitelji?
- Dali smo sve od sebe - odgovorio je tata.
- Zato ne ode i ne potrai si neko skrovite?
Bila sam razoarana.
- Upravo sam krenuo.
Nikada ne bih uspjela pogoditi to se idue dogodilo: tatu i mene
oteli su usred bijela dana. Ne mogavi odoljeti nagradi, jedan poznanik
tatu je prodao naoruanoj rulji.
Dounik je prstom upro u tatu.
- Ovaj ovjek zna gdje se skrivaju stranci.
Doznali smo da imamo posla s profesionalnim vojnicima pod
zapovjednitvom vojskovoe kojeg smo neko poznavali, Cara
Tikvana.
Od naeg prvog susreta prolo je vie od dvadeset godina. Iz
mjesnog vojskovoe pretvorio se u zapovjednika nacionalistikih snaga
cijelog naeg podruja. Car Tikvan hvalio se da je pobio vie stranaca
no itko drugi diljem zemlje. Bio je odgovoran i za dekanovu smrt.
Vojnici su se spremali baciti nas na muke. eljeli su znati gdje se
skrivaju stranci. Stisnula sam zube i molila se. Vojnici su me guili
ljutim papriicama sve dok nisam izgubila svijest.
Probudila sam se u drugoj prostoriji. Tata je sjedio uz mene.
Osjetila sam da je uznemiren i upitala ga:
- Tata, gdje smo to?
Opazila sam da su mu jagodice prstiju povijene krpenim zavojima.
- Popij malo vode, Vrbo. - Pruio mi je au.
- Ne, tata. Molim te, prvo mi objasni to se dogodilo.
- Vodim te odavde.
- Tata, to se dogaa?
- Nagodio sam se i oboje emo biti puteni na slobodu.
- Nagodio si se? - pogledala sam ga. - Kakva je to bila nagodba? to
si uinio?
Izbjegavao je moj pogled.
- Tata, govori!
Nastojala sam si pustiti mati na volju.
-Jedino je vano da smo oboje na sigurnom - nije poputao tata. -
Pogledaj se, sva si krvava. Mogla si izgubiti dijete.
Kroz glavu mi je prolo to je sve mogao uiniti.
- Nemoj mi samo rei, tata, nisi valjda... - zautjela sam shvativi to
se moralo dogoditi.
Tata je pognuo glavu.
- Nije mogue! Ne! Tata, to ne moe biti...
Tata je briznuo u pla poput nevaljala djeteta.
Osjetila sam kako mi se ledi krv u ilama.
- Poinio sam gnusan zloin - govorio je tata tihim glasom. -
Zasluujem otii u pakao.
Uhvatila sam ga za ruke i protresla.
- Ne! Nisi to uinio!
- Naotrili su bambusovo iverje i gurali mi ga pod nokte. - Podigao
je ruku i skinuo zavoje otkrivajui krvave prste. - Rekli su mi da e te
ubiti ako ne budem suraivao.
- Rekao si im gdje se kriju Absalom i Pearl?
Klonuvi na koljena, tata je kimnuo.
DVADESET TREE POGLAVLJE

N ema ovdje stranaca! - vikali su Soo-ching i Konfucije pokuavajui


zadrati vojnike podalje od kolibe.
Svjetina se okupila i u strahu promatrala to se dogaa. Jedan je
vojnik udario Soo-ching kundakom. Posrnula je unazad, omamljena,
okrvavljena nosa. Konfucije je skoio na vojnika i ugrizao ga. Ostali su
vojnici Konfucija odvukli i izudarali nogama po trbuhu. Tata i ja stajali
smo u gomili, postieni i uplaeni,
- Zapalimo kolibu - predloio je jedan vojnik.
- Ispecimo strance! - Sloili su se ostali.
- Ne! - vrisnula je Soo-ching.
Svjetina je nagrnula naprijed.
- Nema stranaca u kolibi!
Poeli su odgurivati vojnike.
Prolomio se pucanj. Kroz svjetinu se probio mukarac u vojnoj odori
visoka ovratnika s epoletama na ramenima. Bio je to Car Tikvan.
Odora mu je bila zakopana nizom sjajne, zlatne dugmadi. O prsa su
mu bila uvrena odlija. Kapa mu je sliila listu lopoa. -Je li netko
ovdje gladan metka?
Debeli obrazi Cara Tikvana su podrhtavali.
Soo-ching dopuzala je do njega i obujmila mu noge.
- Potovani generale - plakala je. - Molim vas, potedite mi dom!
- Samo ako nam preda strance.
Car Tikvan mahao je pitoljem.
- Nita ja ne znam o strancima - vapila je Soo-ching.
- Uljivu ti majku! Kako mi se usuuje lagati? - Car Tikvan ju je
pljusnuo. Zatim se obratio svojim vojnicima: - to vi glupani ekate?
- Molim vas!
Soo-ching povlaila je Cara Tikvana za ruku.
- Smrdljiva krmao! - Udario ju je nogom. - Skidaj ruke s mene!
Vojnici su prili. Maknuli su bale sijena s ulaza.
Car Tikvan priao je vratima i razvalio ih nogom.
Soo-ching bacila se Caru Tikvanu pred noge.
- Prije u umrijeti nego dopustiti da mi spalite dom!
Car Tikvan udaljio se nekoliko koraka od Soo-ching i u nju ispalio
hitac.
- Majko! - vrisnuo je Konfucije.
Vojnici su priklijetili Soo-ching uz tlo dok batrgala da se oslobodi.
- Smrt e ti biti nagrada, luakinjo! Oderite zeca i spalite kolibu -
zapovjedio je maui pitoljem.
Vojnici su poeli vezati Soo-ching uetom.
Na krov je baena zapaljena slama.
Prolomio se glas.
- Stanite u ime Boga!
Na ulazu u kolibu pojavio se Absalom.
Za leima su mu stajale Pearl, Grace i djeca.
- Veite strance - zapovjedio je Car Tikvan. - Postrojite ih.
- Absalome! - tata se bacio Absalomu pred noge.
- Gospodine Yee, prijatelju moj - odvratio je Absalom.
Tata se objema rukama udarao po licu. - Izdao sam vas! Popustio
sam pod mukama! Neka me Bog kazni! - Tata se obratio Caru Tikvanu
preklinjui ga: - Ovi stranci nisu Kini nanijeli nikakva zla. Cijele su
ivote proivjeli s nama. Pogledajte, ovo je Pearl. Sjeate li se kada je
bila tek malena djevojica? Odrasla je u Chin-kiangu pod vaom
upravom...
- Makni se ili e skonati zajedno s njima! - vikao je Car Tikvan.
- Gospodaru! - plakao je tata.
Vojnici su tatu zgrabili i odvukli.
Absaloma, Pearl, Grace i djecu postrojili su ispred zapaljene kolibe.
Izgubila sam pojam o tome gdje se nalazim. Jedino to mi je bilo na
pameti bio je Dickov no skriven u koaru u mojoj kuhinji. Noge su me
ponijele kui. Trala sam.
Kad sam se vratila, okupljena se gomila jo poveala. Mnogo je ljudi
pristiglo iz okolnih sela i gradova, traei u Nanjingu spas od metea
koji je zavladao. Brojnou su nadmaili graane. Meu njima se nalo
i mnogo onih koji su vjerovali da su stranci prokletstvo Kine. Smatrali
su da ih se trebamo to prije otarasiti.
Probijala sam se kroz svjetinu, gurajui ljude u stranu kako bih
doprla do Cara Tikvana. Kanila sam ga probosti.
- Ti!
Spazio me.
Zastala sam, skrivajui Dickov no ispod koulje.
Car Tikvan stajao je blizu mjesta na kojem su bili postrojeni
Absalom, Pearl, Grace i djeca. Dok me nije bilo, svezali su im ruke na
leima.
Nadala sam se da u stii do Cara Tikvana prije negoli me ustrijeli.
-Ja u umrijeti prvi - rekao Absalom mirnim glasom. Pogledao je
svoje keri i unuke. - Bit emo s Bogom.
Uasnuta, svjetina je nijemo promatrala.
Absalom se okrenuo prema okupljenoj gomili i zapjevao.
Najvei dar to svijetu je znan
Kad Bog u slavi svojoj
Milosti pun
Svog Sina nam posla

Pearl, Grace i djeca pridruie mu se u pjesmi.


Ljubav je sila Rodila se nada
A veim je jo poslanjem stigao On,
Da iskupi nas od grijeha - Gospodaru Absalome - zazivali su kineski
krani padajui na koljena i prikljuujui se pjesmi.
Radi ljudskog padosmo grijeha
Al po sinu Bojem
Koji skri sile pakla
Smrti se ne bojimo vie

Absalom je pjevao kao da je u svojoj crkvi.


- Spremite se za paljbu! - viknuo je Car Tikvan.
Prila sam Caru Tikvanu s lea i izvukla no.
uvi me, Car Tikvan se okrenuo. Jasno sam vidjela njegove
buljave, ablje oi.
To je zadnje ega se sjeam. Znam samo da sam podigla no, a
potom mi se zacrnjelo pred oima.
Ispriali su mi da je Car Tikvan, kad me jedan od njegovih vojnika
udario u zatiljak, rekao:
- Ti si tek mrav koji pokuava zatresti bor!
Kad sam otvorila oi, zaula sam povike: Ubijte riine krane!
Shvatila sam da leim na tlu, ruku vezanih za leima. U zatiljku mi je
bolno bubnjalo.
ula sam Pearl kako preklinje:
- Imajte milosti! Vrba je trudna!
- Trudna? - Nasmijao se Car Tikvan. - Odlino! Utedjet u na
metku!
Vojnici su me podigli i gurnuli do Absaloma.
- Slavi Boga - rekao je Absalom. - Blagoslovit e te hrabrou.
Tata se bacio na zemlju i duboko poklonio Caru Tikvanu.
- Pusti mi ker!
Vojnici su tatu udarali pukama dok nije utihnuo.
- Vrbo, idemo kui - rekao mi je Absalom.
Pogledala sam u njegove oi. Nisam ondje vidjela strah - ve samo
ljubav i vrstu vjeru.
- Aneli su s nama - apnuo je. - Bog nas eka.
Zatvorila sam oi i naslonila se na Absaloma. Nisam eljela umrijeti.
Vojnici su zauzeli poloaj i naciljali u nas.
Car Tikvan je povikao:
- Priprema i... pu...
Prije nego to je Car Tikvan izgovorio zapovijed, zemlja se poda
mnom zatresla. Uslijedio je bljesak popraen glasnom grmljavinom.
Izgubila sam ravnoteu i pala.
Grumenje zemlje pljutalo je s neba.
Guila sam se dok su se nad tlom uzdizali oblaci praine.
- to se dogaa? - ula sam Cara Tikvana kako vie.
- To kranski Bog iskazuje svoj bijes! - zauo se tatin glas.
Vojnici su se razbjeali poput preplaenih majmuna.
Kada se slegla praina, vidjela sam da su brda nad gradom u
plamenu, a crni dim suklja u nebo.

*
- Amerika flota je stigla! - vikali su Tesar Chan i Jorgovan, trei
obalom prema okupljenoj gomili.
Iznova su odjeknule eksplozije. Zemlja se jo jednom zatresla. Jo
praine, dima i plamena.
Zvonilo mi je u uima. Kao da ih je netko napunio vatom.
Car Tikvan slijedio je svoje vojnike trei koliko ga noge nose.
Svjetina se poela razilaziti i ubrzo smo ostali sami pred izgorjelom
kolibom.
Tesar Chan je razvezao Pearlinu uad.
- Oprostite to mi je toliko trebalo da isporuim vae pismo!
- Koje pismo? - upitao je Absalom.
- Kako ti je to uspjelo, Chan? - Pearlino je lice ivnulo od uzbuenja.
- Ve sam pomislio da nikada neu uspjeti pronai pomo, no
posluila me srea - odgovorio je Tesar Chan. - Naiao sam na
ameriku flotu u blizini ua rijeke Jangce i uspio uruiti vau poruku
njihovu zapovjedniku. Poslao je jedan od svojih bojnih brodova.
- Bog je uo nae molitve - rekao je Absalom svojim glasnim,
propovjednikim glasom.
Pearl se zagledala u rijeku. Potom se okrenula prema Jorgovan koja
je viala Tesareva uljevita stopala.
Bojni je parobrod plovio uz obalu. Plamen je sukljao iz topovskih
cijevi, a u brdima su ponovno odjeknule eksplozije. Zemlja se
neprestano tresla. Promatrala sam Pearline usne dok je izgovarala:
- Hvala ti, Ameriko.
DVADESET ETVRTO POGLAVLJE

D ana su joj samo dvadeset etiri sata za oprotaj. Bit e iupana iz


korijena i presaena u Ameriku, zemlju koju zove domom, ali je
jedva poznaje. Poslije u ivotu, taj e je posljednji dan proveden u Kini
progoniti. Nee je prestati proganjati do kraja ivota.
- Moji kineski korijeni moraju odumrijeti - govorila si je, ali uzalud.
ivot ju je jednostavno odnio. Ameriki kapetan nije elio ekati.
Njegov brod doslovno je bio posljednji koji je napustio Kinu. Pearl je
na raspolaganju imala tek nekoliko sati da u koveg pospremi etrdeset
godina ivota.
Pokuavala sam uvjeriti sama sebe da e naa razdvojenost biti tek
privremena. Sline stvari dogaale su se otkako smo bile djeca. Otila
je u angaj, zatim u Ameriku, ali uvijek se vraala. Nisam sumnjala da
emo se ponovo vidjeti.
Pearl je govorila da se nigdje drugdje nije osjeala kao kod kue, ak
ni u Americi, svojem rodnom kraju. Kada je govorila o domu, mislila je
na Kinu.
- Kako bih mogla ikamo otii kad je ovdje majin grob? - jednom je
prilikom kazala.
Pearl je navikla miriti se sa stvarnou. Znala je da e se Car Tikvan
i njemu slini vratiti i nastaviti ubijati.
- Postoji dobra strana selidbe u Ameriku - objasnila je. - Carol e
ondje primati bolju lijeniku njegu.
- A to e biti s Lossingom?
- O njemu nita nisam ula - rekla je Pearl. - Nije se potrudio
napisati ni rijei, a kamoli pokuao doznati kako mu je ki.
Ameriki kapetan ustrajao je na tome da Pearl i Grace ostave sve to
su imale. Pearl je eljela ponijeti Carien glasovir, no od tog je nauma
morala odustati. Umjesto toga, ponijela je Carien ivai stroj.
Absalom je u crkvi okupio vjernike i najavio da e njegovo mjesto
zauzeti Tesar Chan. Tesaru Chanu namijenio je mjesto poglavara crkve
u Nanjingu, dok je tata imao nastaviti voditi Chin-kiangku crkvu.
Ali Tesar Chan nije imao povjerenja u sebe. Preklinjao je oiju punih
suza:
- Stari uitelju, nisam u stanju taj posao obavljati dobro poput vas.
- Bog mi je rekao da si upravo ti taj koji mora nastaviti raditi u moje
ime.
Absalom je Tesaru Chanu rekao da e, zapadne li u nevolje, tata biti
tu da mu pomogne.
Tata je bio duboko dirnut - nije mogao vjerovati da ni nakon izdaje
Absalom nije o njemu promijenio miljenje.

Uz pjesmu djejeg zbora, Absalom je odrao posljednju misu. Bilo je


to prvi puta da je Jorgovanin najmlai sin, Trostruka Srea Solomon,
pjevao solo. Mladi je naslijedio majinu ljepotu. Carie bi uivala u
njegovom milozvunom glasu. Svi smo Pearlinoj obitelji poeljeli
sretan put u Ameriku.
Rekla sam Pearl da u brinuti za njezin vrt.
- U proljee u na Carien grob poloiti tek ubrano cvijee.
- Brzo u se vratiti - obeala je.
Da sam znala kako je vidim posljednji put, drala bih je u zagrljaju
due i privila je vre. Potrudila bih se upamtiti kako je izgledala,
kako je bila odjevena i kakav je izraz imala na licu. Moda bih je ak i
nagovarala da ne ide.
Ali nisam znala. U stvari, eljele smo to vie umanjiti bol zbog
rastanka. to se bre oprostimo, bre emo poeti pronalaziti naine da
se ponovo vidimo. Pearl nije imala obiaj preputati se tuzi.
Carie ju je nauila da potisne i proguta gorke suze, da uvijek gleda u
budunost i ne gubi nadu.
Svi smo zajedno krenuli prema rijeci. Jorgovan je dola sa svojom
djecom, a Soo-ching je povela svog sina, Konfucija.
Njihove kovege smo ponijeli do malenog amca koji je ekao da ih
preveze do bojnog broda usidrenog posred rijeke.
Djeca su bila uzbuena vidjevi veliki brod. Zvala su ga ploveim
hramom.
Absaloma je slijedio Tesar Chan. Ridao je i preklinjao.
- Ne mogu bez vas, stari uitelju!
- Absalome, vi ste na kompas. Bez vas emo na moru izgubiti smjer
- prikljuio se tata.
- Imajte vjere u Boga - odgovarao je Absalom.
- Ali pastor mora imati vrline kakve ja ne posjedujem - nije prestajao
Tesar Chan. - Narod me nee slijediti kao vas! Kad se gorostasno
stablo srui, majmuni se razbjee. Bojim se da e se crkva raspasti.
- Tesar Chan je u pravu - sloio se tata. - Koliko god mi predano
radili, ljudi u vama vide Boji duh, a ne u nama.

Na oprotaj je stigla i Wang Ah-ma, Cariena biva sluavka te Pearlina


i Graceina dadilja. Ta nas je sedamdesetogodinjakinja sve iznenadila.
Nakon Cariene smrti, Wang Ah-ma odselila se natrag na selo, gdje je
odrasla. Kad je ula vijesti o ubojstvima stranaca u Chin-kiangu i
Nanjingu, dola je provjeriti to je s Absalomom, Pearl i Grace. Wang
Ah-ma nije ni slutila da je u Nanjing stigla ba uoi njihova konanog
odlaska.
- Wang Ah-ma! - plakale su Pearl i Grace padajui na koljena kako
bi joj se duboko poklonile.
- Slatke moje djevojice! - Wang Ah-ma dodirivala je Pearl i Grace
drhtavim rukama. Rekla je da je naputa vid i da ih jedva razaznaje.
- Nisi smjela poi na tako dug put - rekla je Pearl briui suze.
- Kada ete se vratiti u Kinu? - pitala je Wang Ah-ma. - Prije ih
nakon Nove godine?
- U emu je razlika? - pitali su se svi.
- Gatara mi je predvidjela da u na onaj svijet otii ubrzo nakon
Nove godine - odgovorila je Wang Ah-ma.
- Grace i ja dokazat emo ti da si potratila novac na gataru - rekla je
Pearl.
Wang Ah-ma se nasmijeila, obgrlivi Pearlino lice dlanovima.
- Dijete moje, obeaj da e se vratiti im uzmogne.
- Obeajem.
Pearl je njeno poljubila Wang Ah-maine obraze.
- Ukrcajte se, sada ih nikada! - preko razglasa je povikao kapetan
amerikog bojnog broda.
Wang Ah-ma pustila je Pearl i Grace iz zagrljaja briznuvi u pla.
Obitelj se ukrcala u amac koji ih je imao odvesti do bojnog broda.
Absalom je stajao na pramcu, leima okrenut obali. Pogleda prikovana
za rijeku, stajao je kao sleen.
Oglasila se brodska truba.
Kineski krani zazivali su s obale:
- Stari uitelju, Absalome!
Tesar Chan i tata ridali su poput naputene siroadi.
- Neka vam je dobar vjetar! - klicala je gomila.
Absalom je nestao s mjesta na kojem je stajao. Kao da je odjednom
ieznuo.
- Oe! - dozivale su Pearl i Grace.
Tata je bio zaprepaten.
- Oh, dragi Boe. Stari se uitelj predomislio!
Trei du amca, Absalom nije tedio dah. Skoio je u vodu poput
divokoze i zaplivao prema obali.
- Stari uitelj! - klicala je svjetina. - Stari uitelj!
- Absalom je odluio ostati uz nas! - vikao je tata.
Tesar Chan bacio se u vodu i zaplivao ususret Absalomu.
- Kapetane, upomo! - vikala je Grace. - Zaustavite oca, molim vas!
Svjetina je doekala Absaloma oiju punih suza radosnica.
Nekoliko minuta poslije, kapetan amerikog broda doplovio je u
malom amcu. Razgovarao je s Pearl.
Mogla sam tono pretpostaviti to je Pearl rekla amerikom
kapetanu. Sigurno mu je rekla:
- Pustite aneoskog borca, neka mu bude.
Kad su se Pearl, Grace i djeca ukrcali na brod, Absalom se
osmjehnuo. Mahnuo je kerima i unukama u znak pozdrava. Ruke je
podigao u zrak poput jarbola.
Pearl mu je mahnula. Slutim da je znala kako je donijela ispravnu
odluku pustivi oca da ostane.
Ono to Pearl nije znala bilo je da oca nikada vie nee vidjeti.
Absalom je nastavio initi to voli, sve do kraja ivota. Jednoga dana,
Absalom je sluio misu. Potom je Tesaru Chanu rekao da ide malo
poinuti. Nekoliko minuta poslije, Tesar Chan pronaao ga je u
njegovoj sobi kako lei na postelji, kao da spava. Ali bio je mrtav. Do
tog trenutka Absalom je ivio svoj san. Uz pomo tate i Tesara Chana,
Absalom je stvorio najveu kransku zajednicu u junoj Kini.
etvrti dio
DVADESET PETO POGLAVLJE

N akon Pearlina odlaska ostala sam sama i osamljena. ivot u


Nanjingu postao je teak. Da bi zemlju oslobodila Japanaca i
komunista, nacionalistika vlada poveala je poreze. Za jednu vreu
rie u trgovinu je trebalo dovui tri vree papirnatog novca. Dick je
neprestano pisao iz Crvene baze u Yenanu, pourujui me da mu se
pridruim. Napokon sam odluila. Javila sam mu da sam spremna
postati enom bandita. Dick je bio izvan sebe od radosti. Znala sam
da me u Yenanu eka negostoljubiva, krta zemlja i teak ivot.
- Gledaj na to iz ljepeg kuta - hrabrio me Dick. - Ako nita drugo,
prije dvije tisue godina prvi kineski car rodio se ba ovdje.
Tati sam rekla da u biti zabrinuta za njega. Odgovorio je neka ne
brinem. Prije mog odlaska, vratio se u Chin-kiang. ak je i Absalom
morao priznati da se tata promijenio. Da bi se iskupio, tata se zduno
bacio na crkveni posao. Njegova predanost omoguavala je Absalomu
jo dua putovanja u unutranjost. Za vrijeme Absalomova izbivanja,
tata je zamolio Tesara Chana da mu za crkvu izradi vitraj s likom Isusa
Krista. Kada je posao bio dovren, svi su bili oduevljeni. Svakog jutra
kroz vitraj je sjalo sunce. Krist je izgledao kao da lebdi iznad oblaka.
Zbog oslikanog prozora poveala se posjeenost. Ljudima se sviao
tuinski Bog koji se mie. Jutarnja misa postala je tatina pozornica.
Vjernici su tati govorili da im se taj prikaz Isusa Krista svia i da im je
blizak. Tata je bio zadovoljan. Malice je izmijenio Kristove crte lica.
Lik Krista na vitraju u njegovoj izvedbi imao je kose oi, manji nos i
pune usne. Taj Krist imao je i velike uke i tamniju kou.
- Ovo pokazuje da se zamisli najbre raaju u dobro opskrbljenu
umu! - ponosno je govorio tata.

*
Moja ki roena je jednog snjenog dana u Yenanskoj pilji.
Pokuavala sam pronai dobro ime za nju, ali ni sa jednim nisam bila
zadovoljna. Dick je bio presretan kad je prvi put drao dijete u naruju.
- Kakva ljepotica! - uskliknuo je. - Umjesto mojih guterskih oiju i
iskrivljena nosa naslijedila je majine crte lica: sjajne, bademaste oi
kineskih princeza, profinjen, ravan nosi i lijepe, ruiaste usne! Kakva
srea!
Dick je radio u krugu Maovih najuih suradnika. Mao je Dicka zvao
svojim tajnim orujem. To to se Mao s vremenom u oima naroda
prometnuo iz gerilskog voe u narodnog junaka bila je Dickova
zasluga. Svojom je promidbom Dick uvjerio narod da je Mao, a ne
ang Kai ek, taj koji se bori protiv Japanaca.
Godine 1937., Dickovi agenti uspjeno su se infiltrirali u ang Kai
ekovu organizaciju. Dick je uspio nekolicinu generala nacionalistike
vojske nagovoriti da se pridrue Maou. Jedan je general ak i uhitio
ang Kai Seka. Taj e dogaaj u povijesti biti upamen pod nazivom
Xianki incident.
Maovo ime poelo se redovito pojavljivati na naslovnicama. ang
Kai ek bio je prisiljen pozvati Maoa na mirovne pregovore. Tu je
prigodu Dick iskoristio u promidbene svrhe. Prie koje je o njemu
raspredao pretvorile su Maoa u legendu.
Dick je radio duboko u no. Sastavljao je Maove govore i dogovarao
intervjue. esto bi ostajao u sklonitu i do zore tiskao letke. Dick je
dobro iskoristio moje poznavanje engleskog. Prevodila sam Maove
lanke i slala ih inozemnim novinskim agencijama. To je privuklo
pozornost zapadnih novinara koji su poeli posjeivati Yenan traei
osobne intervjue s Maoom.
Grad Yenan vie nije bio tek neko mjesto koje nitko ne moe pronai
na zemljovidu. Yenan je postao glavnim stoerom narodne borbe protiv
Japana. Mao je postao ravan ang Kai eku.
Mao je bio toliko zadovoljan da je napisao pjesmu i posvetio je
Dicku. Prema kineskoj tradiciji takvim se inom iskazivala najvea
poast. Maova pjesma nosila je naslov Pjesniku Lu You uprkos. Kao
to je svima poznato, Lu You, roen 1172. godine, napisao je uvene
stihove:
Planove kuje od planine vee,
ali smrtno, staro tijelo nee.
Jezero Tongting
Jezero Zelena trava
Jesenji suton miran vjetar kao da i sam spava
Trideset tisua rali svjetlucava ada
Moj je amac sitan kao list sred tmine
Razlile se nebom mjeseeve zrake
Poploale vodu svjetlom mjeseine
Iz Zapadne rijeke vino ispijamo
Veliki nam Medvjed mjesto ae slui
Prijatelju moj, s tobom dijelim sreu
O Lu Youu gorkom vie ni rijei.
Sjaj nad nama
Sjaj pod nama

Dok je za veinu ljudi ivot u Yenanu bio pun nedaa, Dick i ja


ivjeli smo poput plemstva. Za stanovanje nam je dodijeljena jedna od
najboljih pilja. Imala je dvije sobe i bila okrenuta prema jugu, tako da
ju je grijalo sunce. Jednom tjedno dobivali smo meso dok su ostali jeli
lie batate s prosom. Isprva sam uivala u raskoi i Dickovu
novosteenom poloaju. Ljudi bi upadali u bilo koje doba dana i noi
traei od Dicka upute. No ubrzo sam im poela zamjerati to upadaju.
Bilo je teko spavati uz toliko ulaenja i izlaenja. Takoer mi je teko
bilo itati i pisati uz svjetlost svijea.
Dickov vid bio je toliko lo da je morao nositi debele naoale iza
kojih su mu zjenice izgledale kao dva grahova zrna. Kada bi Dick nou
skinuo naoale, oi su mu sliile golubljim jajima koja tek to mu nisu
iskoila iz duplji.
Dick nije brinuo za svoje oi. elio je da budem obzirnija prema
politikoj osjetljivosti njegovih drugova. Zamolio me da krijem svoje
buroaske navike. elju za privatnou, primjerice.
- Krajnje je smijeno privatnost, osnovnu higijenu ili pak ljubav
prema prirodi nazivati buroaskim navikama - negodovala sam.
Prava svaa izbila je kad je trebalo dati ime naoj keri. Meni je
omiljeno ime bilo Mali Biser, no Dick je imao drugu zamisao. elio je
da ki nazovemo Nova Umjetnost. Pod nova, podrazumijevao je
umjetnost proletarijata. Posao koji mu je povjerio Mao bio je stvaranje
proleterske umjetnosti.
Dick je odluio u nau raspravu ukljuiti i Maoa, koji je stanovao tri
pilje nie niz padinu.
Premda je Mao bio zaokupljen prouavanjem Francuske revolucije,
srdano nas je primio. Upitan za miljenje o imenu nae keri, Mao je
smatrao da nijedan na prijedlog nije prikladan. Uzeo je kist i crvenom
tintom napisao svoj izbor.
Tako je nastala Crvena Lin. To je postalo slubeno ime nae keri.
Ime mi se nije svialo. Meni su na umu bili spokoj i mir. Na
kineskom, crveno je bila rije za revoluciju. Ime je bilo povezano s
nasiljem i smru.
- To je ono ime se borimo, naa krv! - Dick se posluio Maovim
citatom. - Svi roditelji koji ive u Yenanu svojoj djeci daju
revolucionarna imena: Crvena Baza, Yenan, Svijetla Budunost i Maov
Vojnik. Nai budui narataji morat e nositi crveni stijeg komunizma
sve dok...
- Sve dok to?
- Sve dok se sav svijet ne zacrveni - revolucijom!
Mogla sam podnijeti teak ivot u Yenanu, ali ne i ispiranje mozga.
Bila sam ogorena time to mi nije bilo doputeno ni izgovoriti rije
Bog. Dick je inio sve u svojoj moi da prikrije kako sam kranka.
- Tvoja neopreznost mogla bi me kotati posla, pa ak i ivota -
upozorio me.
Od mene je traio obeanje da nikada ne spomenem kako poznajem
strance kao to su Pearl i njezina obitelj.
- U Yenanu je mnogo vanije tko je netko bio, nego tko jest - rekao
je Dick. - Da bi ti se vjerovalo, mora biti neokaljan.

U vrtiu su moju ki zvali drugarica Crvena Lin. Poput ostale djece


morala je nositi sivu, loe skrojenu platnenu odoru. Kad bi je prerasla,
proslijedila bi je mlaem djetetu.
Crvenu su poeli pouavati borbenim vjetinama im je prohodala.
Prva reenica koju je izgovorila bila je: Ja sam hrabra ratnica. Sa
dvije godine ve je znala pjevati Iz Crvene armije moj se vraa brat.
Nije je zanimalo nauiti Tihu no. Smatrala me udakinjom i bila
privrenija ocu. Sa etiri godine pobijedila je na natjecanju recitirajui
uvenu izreku Karla Marxa: Kapitalizam je gramzivo udovite.
Premda sam Crvenoj pripovijedala o svom odrastanju i rekla joj da
mi je Pearl Buck bila najbolja prijateljica, ona sama nije poznavala
nijednog stranca, niti je vidjela ikoga tko se odijevao drukije od nje.
Ljudi u Crvenoj bazi ak su i kosu iali na isti nain. Svi su bili
usredotoeni samo na revoluciju. Crvena je ivjela u crveno-bijelom
svijetu. Ljude je dijelila na drugove i neprijatelje. Ve je sa osam
godina tono znala tko je i to u ivotu eli postii. Oboavala je Maoa
i sanjala o tome da oslobodi siromane.
Zasmetalo mi je kada je Dick rekao naoj desetogodinjoj keri da su
krani i komunisti neprijatelji.
- Ne vjeruju svi krani da e Kina biti zemlja zla sve dok ne prihvati
Boga - obrazlagala sam. - Uzmimo, na primjer, Pearl Buck. Ona je
kranka, a opet kritizira loe postupke krana.
Kako bih obranila svoj stav, proitala sam mu ogled koji je Pearl
prije nekoliko godina objavila u Misionarskom listu jugoistone Azije.
U tom ogledu Pearl je istakla da se susrela s misionarima koji nisu
suosjeali s mjesnim stanovnitvom: Tako ispunjeni prezirom prema
svakoj civilizaciji osim vlastite, tako nemilosrdni u meusobnim
osudama, tako grubi i bezosjeajni sred tankoutnih i kulturnih ljudi da
mi je srce prokrvarilo od sramote.
Dick je ostao u udu.
- To je napisala Absalomova ki?
Kimnula sam.
- To nisam oekivao - priznao je.
- Kad bi barem Mao mogao biti malo otvoreniji...
Dick me aptom prekinuo:
- Draga moja eno, sada nisi ni u angaju, ni u Nanjingu. Sjeti se,
imam neprijatelja. U ljubomornom srcu ubojstvo se raa. Zar se ne
sjea Shakespearea?
Dick je bio uvjeren da e se Mao, jednom kad si osigura vlast,
opustiti i dopustiti ljudima vie slobode.
- Za sada moramo biti kao jedan da bismo preivjeli. - Dick se
obratio Crvenoj. - Nema vie kritiziranja Komunistike partije jer e se
to od sada smatrati nelojalnou i izdajom.
Crvena je rairila oi. Ozbiljno je kimnula.
- Tata je u pravu, a mama je u krivu - rekla je.
- A to emo s tvojim imenom, Dick? - izazivala sam ga. - Ne zvui
ba proleterski, to je sigurno!
- Drugovi znaju da mi je Dick samo ime kojim se sluim na poslu -
osmjehnuo se moj suprug.
- Kako to misli, ime kojim se slui na poslu? Zar ima drugo ime?
- Imam.
Nasmijala sam se.
- Zato ja ne znam za njega? Na kraju krajeva, supruga sam ti.
- Takav je ivot komunista.
Dick je ispruio ruke pa nagnuo glavu lijevo i desno da protegne
vrat.
- Koje ti je pravo ime, tata? - znatieljno je upitala Crvena.
- Pa, to nazivamo radnim imenom ili trenutanim imenom.
- Dakle, koje je tvoje trenutano ime? - upitala sam.
- U redu, zovem se Xinhua.
- Xinhua? Nova Kina? - nasmijala sam se. - Mislim da bi ti ime
Stara Kina bolje pristajalo. Dolazi iz obitelji znanstvenika,
zemljoposjednika i kapitalista! Na sveuilitu si prouavao
Shakespearea i Konfucija! U venama ti tee Stara Kina! Ima prijatelje
na Zapadu i govori engleski!
- Nemam komentara - postieno je rekao Dick.

Iz nekoliko pisama koja su do mene stigla doznala sam da je Pearl u


Americi zapoela kakav-takav ivot. Premda je u Sjedinjenim
dravama vladala Velika gospodarska kriza, uspijevala je objavljivati i
knjige su se dobro prodavale. Godine 1932., osvojila je Pulitzerovu
nagradu za Dobru zemlju dok je jo ivjela meu nama. Godine 1938.
postala je dobitnicom Nobelove nagrade za knjievnost. U svojim
pismima te je nove nagrade tek ovla spominjala. O tome je pisala istim
tonom kojim je opisivala svoje divljenje amerikom vodovodnom
sustavu i nikada se nije trudila objasniti koliko su vane. Tek sam
mnogo godina poslije otkrila da je Pearl postala meunarodno priznata
knjievna zvijezda. Pearl je najvie pitanja postavljala o Crvenoj.
eljela je znati kakav ivot vodi moja ki i ima li prijatelja. Rekla je da
je tek nedavno shvatila koliko smo sree imale u djetinjstvu zato to
smo si bile prijateljice.
Nita mi ne bi bilo drae nego razgovarati s Pearl o svojoj keri, ali
nisam je eljela podsjeati na ono to nije mogla ostvariti s Carol.
Umjesto toga, pitala sam je o njezinim spisateljskim tehnikama.
Odgovorila je da je njezina tajna u tome to nastoji razmiljati poput
kineskog seljaka. Prije sjetve, poljodjelac ve unaprijed zna to e,
gdje i koliko posijati, kao i to koliko e ga kotati sjeme, gnojivo,
ivotinje i zemljoradnici, napisala je. Drugim rijeima, pokuavam
najbolje iskoristiti materijal kojim raspolaem.
Govorei o keri, Pearl me izvijestila da su ameriki lijenici
potvrdili rane dijagnoze i predvidjeli da Carol nikada nee imati priliku
za normalan ivot. To nisu bile nikakve novosti, no stekla sam dojam
da je Pearl svejedno pala u oaj. Njihov zakljuak oduzeo mi je svaku
radost koju bih mogla osjetiti zbog svojih postignua, pisala je.
Ipak, tjeila ju je spoznaja da joj prihod od pisanja omoguuje da
Carol osigura cjelodnevnu skrb. Budui da Carol voli glazbu,
pobrinula sam se da kua na selu, u ijoj sam izgradnji financijski
sudjelovala, bude opremljena fonografom i kolekcijom ploa,
nastavila je.
Govorila je o seoskom imanju koje je kupila u Pennsylvaniji. Za
kineske pojmove je divovska!, pisala je. Ureujem je da bih mogla
posvojiti jo djece.
Pearl i ja jo nismo razgovarale o Hsu Chih-mou. Dala mi je do
znanja da ga je konano preboljela i nastavila sa ivotom. Na obzoru
mog pustog ljubavnog ivota, pojavio se nov mukarac, izvijestila me.
Ali ne mogu nita poduzeti dok ne okonam brakorazvodnu parnicu s
Lossingom.
Novi mukarac bio je njezin izdava i urednik, Richard Walsh. Pearl
se ponosila injenicom da su prvo bili najbolji prijatelji, a tek poslije
ljubavnici.
Bila sam toliko sretna zbog nje da sam joj odmah napisala estitku.
U pismu sam se poalila na Dicka i Crvenu bazu.
Na moje zaprepatenje, pismo je presrela komunistika obavjetajna
sluba. Dick je zbog toga upao u nevolje.
- Upozorio sam te! - siktao je na mene Dick. - Mi komunisti ne
vjerujemo Amerikancima! Amerikanci podravaju nae neprijatelje!
Zbog ega ti je to toliko teko upamtiti? Sigurnost Yenana Maou uva
glavu!
Do tada me Dick samo odgovarao od pisanja Pearl. Tada mi je bilo
zapovjeeno da prestanem.

*
Odbila sam potpisati zahtjev za lanstvom u Partiji koji je Dick stavio
pred mene. Bez obzira na to koliko mi puta Dick objanjavao
povlastice i neophodnost tog ina, nisam podizala olovku.
Nakon viemjesene borbe, napokon sam pristala potpisati. Uinila
sam to iz odanosti svome suprugu. Bez mog lanstva u Komunistikoj
partiji, Dick nikada ne bi zadobio Maovo puno povjerenje.
Najvie potekoa predstavljalo mi je pridravanje partijskih propisa.
inilo se da uvijek izgovaram krive rijei u pogreno vrijeme. Hvalila
bih krive ljude, a one koje sam trebala hvaliti, kritizirala sam. Na
primjer, izjavila bih kako alim junake na visokim poloajima jer su te
svoje poloaje zasluili time to su poubijali velik broj ljudi. Takoer
sam rekla da nijedan rat nije pravedan. Zbog tih pogreaka zapovjeeno
mi je da sama sebi uputim javnu kritiku.
Zbog toga je Dick unazaen. Nakon toga vie nije mogao obuzdati
ud. Umjesto da se svaa sa mnom, eksplodirao je na poslu. Prijavio se
za premjetaj da bi bio to blie bojinici. Jedva je ekao poi u bitku.
elja mu je bila da na neprijatelja juria prvi i povlai se posljednji.
Bilo je u tome ironije, jer se to pokazalo dobrim potezom za njegovu
karijeru. Zasluio je odlija i promaknua. Njegova hrabrost priskrbila
mu je potovanje komunistikog vrha. Vraen je na bivi posao. Mao
ga je doekao rairenih ruku, hvalei ga kao Crvenog princa.
- Znai li to da je Mao Crveni car? - naalila sam se kad je Dick uao
u spilju.
Dicku moje rijei nisu bile smijene, ve me upozorio da takve stvari
vie ne govorim.
Moj je ivot, kao to mi je gatara jednom predvidjela, bio obiljeen
neprestanim obrtanjem feng uija, to je znailo da mi se srea
neprestano mijenjala. Moja budunost u komunistikim redovima
ubrzo je dokazala gatarinu mudrost. Nisam mogla ni slutiti da u od
svoje prosjake prolosti uspjeti izvui korist. U dijelu zahtjeva za
lanstvo u Partiji gdje je trebalo navesti podatke o obiteljskoj prolosti,
iskreno sam upisala: prosjaci. To je znailo da se tata svrstava u
proletere, ba kao i ja i Crvena. Da moj djed nije izgubio sav novac,
tata bi naslijedio njegovu zemlju i postao neprijatelj komunista. Ja bih
izgubila poloaj, a moda bi me i strijeljali kao pijunku.
Napetost izmeu Dicka i mene veim je dijelom bila povezana s
nevinim duama koje je Mao pobio u Crvenoj bazi. Dogaalo se to
pred mojim oima. Ljude bi uhitili u pol bijela dana, potom ih nekamo
odvezli, a nakon toga bi nestajali bez traga. Bili su to uglavnom mladi
ljudi, bivi studenti. Svi su znali razmiljati svojom glavom - bili su to
ljudi koje je Dick osobno unovaio. Pridruili su se Maou da bi se
borili protiv Japanaca. Preko noi su ih proglasili neprijateljima, uhitili
ih, odrekli ih se i pogubili ih.
Dick je govorio da su me upropastile moje kranske vrijednosti.
Odgovorila sam mu da je upropaten on, a ne ja. Dick je odbijao
uvidjeti Maove mane i prihvatiti injenicu da je postao nasilnik. Mao je
uio od Staljina, ovjeka koji je ubijao svakoga tko nije dijelio njegovo
miljenje. Polovicu Dickovih prijatelja zatvarali su i ispitivali, a treinu
pogubili zbog izdaje.
- Kako uspijeva nou zaspati? - pitala sam supruga.

Dick me nagovarao da se sprijateljim s gospoom Mao. - Ona ti je bolji


izbor od Pearl Buck - navaljivao je.
Premda sam pokuavala, gospoi Mao nikako se nisam uspijevala
svidjeti. Bila je potpuna suprotnost Pearl, puna predrasuda i
nepopustljivih stavova. Blagoslovljena darom ljepote, takoer je bila
razmetljiva, preuzetna i samoiva. Kao biva glumica, dobro je izuila
zanat. Sebe je nazivala poniznom uenicom predsjednika Maoa, bila
je njegov trofej i ponosila se time. Nije se stidjela svojeg kapitala.
Koa joj nije bila tamna kao krumpirova kora od pustinjskog sunca i
otrog vjetra kao nama. Obrve su joj bile tanke poput ticala kampa.
Ona i Mao bih su savren par. Oboje su udjeli za slavom i moi.
Gospoa Mao voljela je za sebe govoriti da je paun meu kvokama.
Kvokama je smatrala sve ostale ene u Yenanu, ukljuujui i mene.
Najvee razoarenje bilo mi je to to se Mao nije pokazao junakom,
kao to sam oekivala. Pod krinkom uenjaka, Mao je narodu prodavao
samouvjerenost. Kada bi im se obraao, vojnici-seljaci uli bi vlastiti
glas.
Sluajui Maoa promatrala bih njegove oi. Izgledale su kao da se
smijee ak i dok je izgovarao najratobornije slogane. Mao je imao
iroko elo, lice poput riina kolaa i enskaste usne. Ljude nikada nije
gledao u oi dok je s njima razgovarao. Mao je ljudima doputao da ga
promatraju. Nijednom nisam ula da je jasno i glasno odgovorio na
postavljeno pitanje, premda je ostale poticao da tako ine. Mao je bio
majstor umjetnosti okolianja. Jednom je i sam izjavio da uiva uhvatiti
neprijatelje na prepad, bilo na bojnom polju ili u razgovoru.
Dick je bio najbolji sugovornik kojeg je Mao imao u najuem krugu
suradnika. On i Mao esto bi razgovarali duboko u no.
-Jednostavno uivamo u razmjeni miljenja - govorio mi je Dick.
Ali Dick je propustio nauiti jednu iznimno vanu lekciju, a to je da
Mao mrzi gubiti.
Dick je tek trebao otkriti da Mao eli apsolutnu mo, premda se
drao kao da eli potpuno suprotno. Mao je stranim novinarima
ponavljao uvijek istu reenicu: San mi je postati uiteljem razredne
nastave. Svoje razgovore zapoinjao je kineskim stihovima, a
zavravao navodima Marxa ili Lenjina. Maou je bilo lako oarati ljude.
Njegovo iroko obrazovanje i bridak um svakoga bi razoruali. Jednom
prilikom Dick je pomagao Maou sastaviti brzojav za bojinicu.
Zaprepastio se kada je Mao ustrajao na tome da dopis zavri stihom
pjesme koji je glasio: Samo se muhe plae zime, stoga ih pustimo neka
se smrznu i krepaju.
Dick mi je poslije ispriao da bi Mao, kada nije znao kakvu bi
zapovijed izdao tijekom bitke ili dvojio oko sljedeeg poteza,
brzojavom slao pjesme svojim generalima. Zbunjenim generalima ne bi
preostajalo nita drugo nego da sami odlue trebaju li juriati ili se
povui.
- To ti je Maova genijalnost - zadivljeno je rekao Dick.

Dick je gospoi Mao predstavio mjesnog pjevaa koji je skladao


pjesmu Crveno na istoku. Dick nije ni slutio da e jednoga dana ta
melodija postati neslubenom kineskom himnom.
Posluala sam Crveno se die na istoku sunce kad se pjesma
izvodila na tjednoj zabavi za visoke dunosnike. Gospoa Mao
predstavila je pjevaa zvanog Li You-yuan. Li je bio seljak odjeven u
prnje, s prljavim runikom omotanim oko ela. Preao je etrdesetu i
nedostajala su mu tri prednja zuba. Dick je provjerio njegovo podrijetlo
i ustanovio da Li nije stopostotni proleter, jer njegova obitelj posjeduje
etvrt hektara zemlje.
Kad je Dick to prijavio gospoi Mao, samo je rekla:
- Ako ja kaem da je Li seljak, onda je seljak.
Pjesma Crveno na istoku bila je roendanski dar gospoe Mao
svome suprugu.
Kad je seljak otvorio usta, sluatelji su zinuli u udu. Lijev je glas
bio poput kozjeg zova.
Mao je ostao mirno sjediti, dobro znajui kako se moe osloniti na
sposobnost svoje supruge da stvori aroliju iz niega.
Kad je Li siao s pozornice, gospoa Mao predstavila je svoju
inaicu pjesme Crveno na istoku u izvedbi Yenanskog zbora kojim
je dirigirala sama gospoa Mao.
Crveno se die Na istoku sunce
Kina je iznjedrila Mao Ce-tunga
Narodu radost donijela
Jer on je veliki spasitelj na

Li You-yuan napisao je tek jedan stih pjesme Crveno na istoku.


Seljak nije znao za Crvenu bazu ni za njezinog vou, Maoa. Pjevuio je
melodiju da prikrati vrijeme dok ore polje. Dick se sluajno naao u
blizini i uo ga kako pjeva. Predvidio je da bi se melodija mogla
pokazati korisnom pa doveo Lia pred gospou Mao.
Kako bi pokazao svoju skromnost, Mao je odbio molbu gospoe
Mao da se Crveno na istoku uvrsti na popis obveznih pjesama koje
trupe moraju nauiti pjevati.
Gospoa Mao je tvrdila kako je volja naroda da se Maoa smatra
kineskim suncem koje se raa.

Gospoa Mao je od Dicka zatraila da mi prenese poruku. Poalila se


na moju nadmenost. Radi Dicka, pokuala sam prikriti svoje gnuanje.
Gospoa Mao nije slutila da znam poneto o njezinoj prolosti. Prije
dolaska u Yenan bila je treerazredna filmska glumica u angaju. Bila
je u ljubavnoj vezi s novinskim izvjestiteljem koji je igrom sluaja bio
Dickov prijatelj. U Crvenoj bazi prolost gospoe Mao bila je poput
mrlje na besprijekorno izvezenu goblenu. U oajnikom pokuaju da
spere tu mrlju, ponaala se poput strastvene revolucionarke. Pozvala
me da gledam kako pokazuje novu, tek steenu vjetinu - izvlaenje
pree iz sirova pamuka.
Gospoa Mao dala mi je u zadatak da budem uz nju dok izvlai
preu umjesto da vrijeme provodim s keri. Sjedei uz gospou Mao,
osjeala sam se bijedno. Okreui kota preslice, recitirala je
suprugove fraze. Nikada neemo razumjeti seljake dok vlastite ruke ne
gurnemo u gnoj, izvuemo preu iz sirova pamuka i na njivi prolijemo
znoj. Neemo se smjeti prozvati pripadnicima proletarijata sve dok ne
ponemo mirisati po enjaku i gnoju umjesto po parfemu.

Uinila sam neto Dicku iza lea. U bazi sam podmitila specijalnog
kurira koji je preruen u trgovca putovao od Yenana do angaja.
ovjek je krijumario moja pisma u angaj odakle ih je, sluei se
tajnom adresom, potom slao Pearl u Ameriku. U pismima sam joj
javila da sam Crvenoj poela pripovijedati kranske prie. Ispriala
sam Pearl da mi je granulo sunce im je Crvena zavoljela Milost.
Poput kapi kie sred sune godine, stiglo mi je Pearlino pismo.
Utjeilo me i umirilo moju tjeskobu, jer drugih prijatelja nisam imala.
Pearl mi je ispriala da je proputovala svijet i mnogo vremena provela
u Indiji, jugoistonoj Aziji i Japanu. Reenica koja mi je oi ispunila
suzama glasila je: Umirem od elje da se vratim u Kinu.
DVADESET ESTO POGLAVLJE

K ada se 1948. Mao suprotstavio Staljinu i preao rijeku Jangce u


potjeri za ang Kai ekom, Dick mi je najavio da e komunisti
osvojiti Kinu. U svibnju 1949., to se i ostvarilo. Ljudi su patili dvanaest
godina: nakon osam godina rata s Japanom, uslijedile su etiri godine
graanskog rata. Bilo je teko povjerovati da je s ratovima svreno.
Ruski i ameriki vojni savjetnici obaju strana morali su priznati da su
bili u krivu. Mao je vrsto vjerovao da moe postojati samo jedan lav u
planini. Nikada ne bi pristao na podjelu moi sa ang Kai ekom.
Na dan pada njegovog glavnog grada Nanjinga, ang Kai ek
izbjegao je u Tajvan. Da na otoku nije bilo amerikih vojnih snaga,
Mao bi nastavio potjeru sve dok ne bi uhvatio ang Kai eka. Mao je
bio oprezan. Nije elio raspriti svoje snage pa je prigrabio vlast i
zemlju prozvao Narodnom republikom Kinom.
Zapovjeeno mi je da skupim stvari i iz istih se stopa preselim na
sjever. Crvena je bila uzbuena. Bilo joj je petnaest godina, a nikada
nogom nije zakoraila izvan Yenana. Prole godine ulanila se u
Komunistiku omladinu i radila kao slobodni izvjestitelj za Yenanki
dnevni list. Crvena je nekoliko puta osvojila Nagradu za istaknutog
druga, a dodijeljena joj je i Maova medalja. Omiljene pjesme bile su joj
sovjetske himne, a najdrai odjevni predmet lenjinovska jakna. S
Dickom smo se trebale susresti u Pekingu. Mao ga je odluio proglasiti
svojim glavnim gradom pa mu je ime iz Beijinga promijenio u Peking.
Promjena je zahvatila i postrojbe Osme i etvrte vojne divizije. Do
tada pod zapovjednitvom ang Kai eka, sada su se priklonile Maou i
prikljuile Narodnooslobodilakoj armiji.
Dick se po nas dovezao u amerikom dipu. Premda je bio mrav i
sme u licu od ira na elucu, obradovao se to nas vidi. Rekao nam je
da je biva vlasnica automobila bila sama gospoa ang Kai eka.
Graani su Narodnooslobodilaku armiju doekali s veseljem.
Dickov ameriki dip bio je dio vojnog mimohoda s kojim smo uli u
Peking. Svjetina je klicala i udarala u bubnjeve. Djeca su bacala
cvijee.
- ivio predsjednik Mao! - vikali su. - ivjela Komunistika partija
Kine!
Prvi listopada 1949. godine bio je dan narodnog slavlja. Stojei na
ulazu u palau Tiananmen, Mao je svijetu objavio kinesku neovisnost.
Obeao je slobodu i potivanje ljudskih prava. Od tog trenutka Mao je
smatran najmudrijim vladarom kojeg je nebo ikada podarilo Kini.
Samo su malobrojni znali da je Dick taj koji je dogovorio mirnu
tranziciju.
Dick je u tajnosti suraivao s generalom Chuom, ovjekom koji je
pod ang Kai ekovim vodstvom branio Peking. Dick je generala
Chua nagovorio na predaju uvjerivi ga da ga je ang Kai ek
napustio. Dick je smatrao da bi nastavak borbe doveo do pokolja iz
kojeg bi Chu iziao poraen bez obzira na to koliko se bespotedno
borio. U Maovo ime, Dick je generalu Chuu obeao visok poloaj u
Narodnooslobodilakoj vojsci. Dick je u Maovo ime potpisao tajni
sporazum. U trenutku kada podigne bijelu zastavu, generala Chua
prozvat e narodnim junakom.
Nisam mogla vjerovati vlastitim oima kad me Dick poveo da vidim
na novi dom. Nalazio se unutar zidina Zabranjenoga grada. Doputeno
nam je useliti u jednu od palaa. Dick mi je rekao da se Mao sa
suprugom, potpredsjednikom, ministrima i njihovim obiteljima ve
uselio u Zabranjeni grad.
Trebalo mi je nekoliko dana da se uvjerim kako mi se ivot doista
promijenio. Ako nita drugo, nisam vie morala ivjeti u peini. Nisam
morala strahovati od zranih napada. Hrana nikada vie nee
predstavljati problem. Pogledavi se u zrcalo, vidjela sam lice u kojem
sam jedva prepoznala vlastito. U pedeset devetoj godini, napokon sam
se mogla skrasiti.
Umjesto da palae nazivaju njihovim nekadanjim, carskim
imenima, komunistika vlast dodijelila im je brojeve. Naa se
rezidencija neko zvala Palaa spokoja; sada je to bila Zgrada broj 19.
etala sam svojim novim domom divei se raskoi carske
arhitekture. Palaa je bila pravo umjetniko djelo. Kao pravoj ljepotici,
lice joj se mijenjalo ovisno o svjetlu. Svodovi od divovskih greda i
stupovi od opeke podsjeali su me na operne scenografije. Crvena je
bila zadivljena golemim drvenim dverima. Trala je iz sobe u sobu
pjevajui i kliui. Imali smo etiri prostrane glavne sobe i sedam
namjenskih soba. Do vrta je vodio nadsvoen hodnik okruen
zimzelenim drveem, raskonim grmljem i cvijeem predivna mirisa.
- Kako si moemo priutiti da ovdje ivimo? - upitala sam.
Dick se osmjehnuo.
- Besplatno je.
- Kako to misli, besplatno?
- Ovo mjesto nisam ja odabrao - rekao je Dick. - Bila je to odluka
predsjednika Maoa. - Opazivi moj izraz lica, pojasnio je: - Maou je
ovako spretnije. eli da mu budem u blizini, radi posla. - Zastao je,
pozorno me promatrajui. - Mislio sam da e te ovakav razvoj dogaaja
usreiti. Koliko ljudi u Kini dobije priliku ivjeti u palai poput ove?
Ja bih izabrala mjesto gdje bismo imali privatnost. Razumjela sam
da Dick nije imao izbora. Crvena se morala prikljuiti ostaloj djeci
visokih dunosnika i poi u privatnu kolu, gdje ih se vie uilo ruski
nego kineski. koli je bio cilj priprema maturanata za odlazak na
Moskovsko sveuilite.
im je krenula u kolu, osjetila sam da se udaljavamo jedna od
druge. Odbijala je moliti sa mnom. Bacila je sliicu Isusa koju sam
uvala u kupaonici. Rekla mi je da je izabrana za predsjednicu razreda.
Umjesto zagrljaja za rastanak, ujutro bi podigla desnicu k elu i rekla:
Pozdrav, drugovi!
Jednog sam dana u spavaoj sobi pronala Maov portret na mjestu
gdje se prije nalazila moja omiljena slika lopoa. Kad sam se pobunila,
Crvena mi je rekla:
- Majko, to je za tvoje dobro. ini se da ne razumije to se dogaa
izvan nae obitelji.

*
Nisam bila navikla na svoju ulogu revolucionareve domaice. Iz
sigurnosnih razloga, nije mi bilo doputeno nikome javiti svoju adresu,
ak ni tati. Poalila sam se Dicku i rekla mu da mi nedostaje otac.
Mjesec dana poslije, tatu su mi isporuili na kuni prag kao da je paket.
Premda je bio io i radostan to me vidi, tata je svoje putovanje opisao
kao otmicu. Maovi tajni agenti pokupili su ga u Chin-kiangu i
prevezli ga u Peking. Tati nisu rekli kamo ga vode ni tko ga eli vidjeti.
Dok je boravio u Zabranjenom gradu, tatu su ukorili jer je pokuao
izai kroz dveri bez doputenja. Posvaao se s uvarima govorei da ne
eli biti zarobljenik. Na kraju me tata molio da mu kupim kartu kako bi
se mogao vratiti u Chin-kiang. Kupila sam mu kartu i rastuila se kada
se ukrcao na vlak, a da se nije ni osvrnuo. Jedva smo imali vremena
ispriati jedno drugome kako ivimo. Nisam ga imala prilike upitati to
je s ostalima u Chin-kiangu.
Traila sam nain da obavijestim Pearl kako sam se preselila u
Peking. Pretpostavila sam da je ula za Maovu pobjedu. Pitala sam se
to misli o ang Kai ekovu porazu. Dok smo se dopisivale, Pearl je na
neki nain predvidjela ovakav razvoj dogaaja. Mnogi su se
oduevljavali ang Kai ekovom gospoom koja je u Americi vodila
kampanju za svog supruga i uspjela zadobiti potporu javnosti. Ali Pearl
nije vjerovala njezinim tvrdnjama. U prolosti je esto govorila da su
angovi gladni moi. Vjerovala je da je preirok ponor izmeu njih i
kineskih seljaka. Jo je odavno govorila da Maova snaga izvire iz
njegova razumijevanja kineskog seljatva.
Pearl nikada nije vjerovala komunistima. Uivala je u prijateljevanju
s Dickom, a na brak je podravala, jer je vidjela da me voli. S druge
strane, nije joj bilo drago kad bi mi Dick ispirao mozak. Ako bih u
pismu spomenula Dickovu zaluenost Karlom Marxom, Pearl bi me u
pismu upitala: Zna li ti tko je Karl Marx? On je nekakav udan
ovjeuljak, odavno mrtav, koji je ivio malen, uskogrudan ivot i
nekim udom, zabludjelim umom uspio ovladati milijunima ljudskih
ivota!
Meni je to imalo smisla, premda nita to bih rekla nije moglo
promijeniti Dickovo miljenje. Maovom pobjedom Dick je otiao jo
korak dalje u onome to u u budunosti nazivati putem bez
povratka.
*

Partijska proslava dana narodne neovisnosti bila je sljedea na Maovu


rasporedu. Dick je bio zaduen za organizaciju. Bio je zahvalan Maou
na tome to mu je povjerio taj posao. Napokon je radio ono to voli -
okupljao je darovite ljude. Dicka bih preko dana rijetko viala.
Govorila sam si da trebam biti sretna to mi suprug nije poginuo u bitci
i zadovoljna to Komunistika partija brine za nas. Na raspolaganju su
nam bili kuhari, vozai, lijenici, krojai, tjelohranitelji i istai.
Pisala sam Pearl im mi se ukazala prilika. Peking je bio golem grad
i na putu do pote bilo se lako izgubiti u vrevi. Pisala sam Pearl da sam,
dok je Dick sve odaniji komunizmu, ja ostala neovisan burujski liberal
i, to je jo gore, kranka.
Promijene u Kini istodobno su mi uzbudljive i strane, priznala
sam. Mao se prometnuo u narodnoga boga. Imam osjeaj da mi taj
ovjek otima i mua, i ker. Ironino je to sam ja ta koju smatraju
ludom.
Radi dobrobiti svoje keri, prestala sam u Pekingu traiti crkvu
kamo bih ila na misu. Ali ak i da sam eljela, ne bih se mogla odrei
vjere u Boga. Molila sam u mraku. Padala bih na koljena dok su Dick i
Crvena spavali. Usto sam se odluila nastaviti dopisivati s Pearl to je
due mogue.

Dicku se bol u trbuhu pojaao i na kraju mu je bila potrebna operacija.


Odstranili su mu dvije treine eluca. S poslom je nastavio iz bolnike
postelje. Susretao se s najutjecajnijim ljudima toga doba, od ang Kai
ekovih bivih ministara do uvenih umjetnika. Dickov cilj bio je
osigurati Maou legitimitet u zemlji i inozemstvu.
- Predsjednik Mao mora stei to vie prijatelja. Svakoga asa
Amerika bi mogla iskoristiti Tajvan kao vojnu bazu iz koje e povesti
napad na Kinu - govorio je Dick Crvenoj.
Kao novi kineski ministar kulture, znanosti i umjetnosti, Dick je
poticao Kineze iz prekooceanskih zemalja da se vrate u domovinu. U
iduih deset godina Dick je ispisao stotine pisama poruujui svojim
prijateljima diljem svijeta da je Mao mudar i milosrdan vladar koji
prepoznaje i cijeni darovitost.
Meu povratnicima bilo je intelektualaca, znanstvenika, arhitekata,
dramatiara, romanopisaca i slikara. U ime Komunistike partije, Dick
im je jamio plau i nudio ivot prepun povlastica i slobodu
izraavanja. Dick ih je imenovao ravnateljima narodnih kazalita i
rektorima sveuilita. Svakoga jutra svojim bi dipom doekivao nove
pridolice. Svake veeri prireivao je vesele zabave dobrodolice.
Na jednoj takvoj zabavi Dick je previe popio. Idueg je jutra,
nateenih, zakrvavljenih oiju rekao:
- Da Hsu Chih-mo nije mrtav, pozvao bih ga. Ba bi se dobro
proveo.
- Hsu Chih-mo ne bi se skrivao poput mene - odgovorila sam.
- Kritizirao bi Maoa. U lice bi mu rekao da je amaterski pjesnik.
- Zato neprestano izaziva? - razdraljivo je odvratio Dick. -Zato si
stalno cinina?
- Samo se pitam koliko je u Kini sloboda izraavanja stvarna -rekla
sam. - Jesi li siguran da e uspjeti odrati obeanja koja si dao tolikim
ljudima?
Dick je razumio moju zabrinutost. Nije mi mogao odgovoriti na
pitanje, jer je u dubini due znao da e volja naroda postati sinonim
za Maovu volju.
- Na koncu e podii kamen koji e ti prije ili poslije zdrobiti nogu -
u strahu sam rekla.
Dick me zagrlio oko ramena i rekao da se slae sa mnom.
- Ali moram vjerovati u ono to inim.
Naslonila sam lice o njegovu ruku i rekla da razumijem.
- Moram vjerovati da i ostali dijele moje vrednote - rekao je Dick
njenim glasom.
- Naivan si.
- Znam, znam - prekinuo me. - Tvoje su brige razumljive, ali ne i
opravdane.
- Znam to se sprema.
- Vrbo, oduvijek si imala bujnu matu. Ne dopusti joj da te izludi.
- Ovo u ti rei jo samo jednom. Sluaj me, ena sam ti i poznajem
te dovoljno dobro da znam kako ste ti i Mao posve razliiti ljudi.
- Upotpunjujemo jedan drugog.
- Nisam na to mislila.
- Znam na to si mislila, draga.
- Pusti da zavrim, hoe li? - Uzrujala sam se. - Da bi bilo po
njegovom, Mao nee prezati od progona ili ak - usuujem li se rei? -
ubojstva. I prije je to inio.
Dick je ustao i udaljio se od mene par koraka.
- Partija nije Maovo vlasnitvo - rekao je vrstim glasom. -
Komunizam poiva na demokraciji i pravdi.
Dick me odveo u svoju sobu i otvorio gornju ladicu radnog stola.
Izvadio je omotnicu. Odmah sam vidjela da je kineski rukopis na
omotnici Pearlin. Sa igova se dalo iitati da je pismo stiglo prije dva
mjeseca i da je ve bilo otvarano. Omotnica je bila prazna.
- Ovo je povreda moje privatnosti - pobunila sam se.
- Pismo je otvorila Maova sluba sigurnosti.
- Gdje je pismo?
- Imaju ga u centralnom birou. Obavijestili su me da ga moraju
zaplijeniti.
- Zato se nisi zauzeo za mene?
- Da se nisam zauzeo, ne bi danas bila ovdje! - gotovo je viknuo
Dick.
Znala sam da je Dick uinio sve to je mogao.
- Pogledaj. - Dick je iz ladice izvadio jo spisa. - Tu ima jo dokaza.
Borio sam se za tebe, i to ne jednom, nego bez prestanka.
Nisam ni slutila da sam bila u takvoj nevolji.
- Pod prismotrom si slube unutarnje sigurnosti - nastavio je Dick. -
Samo te mali korak dijeli od toga da te proglase simpatizerkom
neprijatelja. Tvoje prijateljstvo s Pearl Buck doivljava se kao prijetnja
nacionalnoj sigurnosti. Pearlin poloaj u Americi, njezini javni istupi
protiv Maoa i Komunistike partije svrstali su je meu neprijatelje
Kine.
- Jesam li osumnjiena?
- A to misli? Uhvaena si kako joj alje informacije.

Sjeala sam se da sam Pearl u pismima iznosila svoje sumnje vezane uz


Dickova nastojanja da ljude unovai za komunistike ciljeve. Povjerila
sam joj kako nikada neu zaboraviti to se tridesetih godina dogaalo u
Yenanu. Nekolicinu angajskih mladia koje je Dick unovaio, uhitili
su i pogubili kao pijune. I nakon svih ovih godina, njihove obitelji jo
su pisale Dicku molei ga za vijesti o svojim voljenima. Dick se
pretvarao kada bi s njima razgovarao. Odgovore za njih nije imao.
Osjeao se odgovornim i nije si mogao oprostiti bez obzira na to koliko
si puta ponovio da je rat s Japanom kriv za njihovo stradanje.
Nisam kanila poslati Pearl jo jedno pismo. Znala sam da je suvie
opasno. Politika klima poela se mijenjati nakon Maova eksperimenta
zvanog Veliki skok naprijed. Zapoeo je 1958. i trajao pune tri
godine dok nije potpuno propao. Cijela nacija bila je primorana na
ivot u radnim zajednicama. To je dovelo do milijuna smrti i narodne
gladi. Do kraja 1962. godine potovanje prema Maou je izblijedjelo.
Javili su se glasovi koji su zahtijevali sposobnog vou.
Slutei da mu je mo ugroena, Mao je guio sve ee prigovore.
Gospoa Mao sazvala je narodnu konferenciju za medije kako bi
raistila nedoumice. Dick je morao sastaviti ratni plan. Prva
zapovijed koju je Dick dobio bila je zatvaranje kineskih granica prema
svijetu. Morao se osobno ispriati diplomatima i stranim novinarima na
ukidanju boravinih viza.
- To je samo privremeno - uvjeravao ih je Dick. - Kina e ponovo
otvoriti vrata bre nego to mislite.
Ali kad se Dick vratio kui, rekao je kako ba i ne vjeruje u obeanja
koja je dao prijateljima. Mao nije kanio opet otvoriti vrata Kine. To me
navelo na zakljuak da moram Pearl poslati pismo jer mi je to
posljednja prilika da joj se javim. Sada ili nikada.
Poput tajnog agenta, preruila sam se u seljanku i poslala pismo iz
potanskog ureda izvan Pekinga. Bio je topao, travanjski dan. Sunce se
probijalo kroz oblake. Drvee je bilo svijetlozeleno, zagrnuto mladim
liem. Djeca s crvenim rupcima pjevala su radosne pjesme. Pobrinula
sam se prikriti tragove tako to sam promijenila nekoliko autobusa. Na
povratku nisam mogla zadrati suze. Slutila sam da od Pearl vie
nikada neu uti ni rije.

Koliko god se trudila, nisam vie uspijevala navui osmijeh na lice i


zadrati pozitivan stav. Za partiju je to znailo politiku korektnost.
Svakog mi je dana postajalo sve tee. Kod kue bih iskaljivala bijes na
Dicku, kad se vie ne bih mogla suzdrati.
- Mao unitava ivote nedunih ljudi! - vikala sam i bacala tapie za
jelo o zid. - To je isto nasilnitvo!
- rtva bi bila prikladnija rije - utiao me suprug i otiao zatvoriti
prozore.
- Skini tu svoju masku dok razgovara sa mnom, Dick! Reci mi,
nosi li u svom srcu pitanja, oklijevanje, sumnju? - Dick je utio.
- Kako uspijeva ivjeti sa spoznajom da si ubijao za Maoa? Teko
e pronai opravdanje za to.
- Dosta, Vrbo. Godina je 1963., a ne 1936.! Danas ivimo u
vladavini proletarijata. Na predsjednik kroi Staljinovim stopama.
Zbog jedne pogrene rijei gubi se jezik, ako ne i glava.
- Nisi mi odgovorio na pitanje.
- Umoran sam.
Dugo smo sjedili suelice. Veera nam je bila na stolu, ali nismo
imali teka.
- Kad Maoa obuzme panika, zna otii predaleko - rekao je Dick
duboko udahnuvi. - Morao je iistiti protukomunistiku gamad.
-Je li dobro postupio kad je zapovjedio ubojstva mladia koje si
unovaio?
- U ono vrijeme jest. Ali iz dananje perspektive, nije. Ta je tragedija
bila gubitak za partiju. Nikome nije donijela dobra osim naim
neprijateljima.
- Dick Lin, samo te gledam kako juri naokolo trgujui svojim
ugledom kako bi nagovorio ljude da se vrate u Kinu. to ako se Mao
predomisli? to ako ti ljudi ponu govoriti i initi neto to e Maoa
vrijeati i nee mu biti po volji? Zar e im postati krvnikom?
- To se nee dogoditi.
- Pomislila sam da si Maoa do sada ve upoznao.
- I jesam.
- Onda si i sam zao zato to ga slijedi.
- Jaem na leima tigra. Pokuam li sii, poginut u.
- Sebine li izjave!
Dick mi je okrenuo lea i poao sjesti u naslonja. Lice je sakrio
rukama.
- Ionako nikada nisi odobravala ono to radim.
- Odbija pogledati istini u oi.
- Kojoj istini?
- Da je komunizam ono to se Maou prohtije!
- Drugarice Vrbo - Dick je ustao. - Nikada nisam vrijeao tvoga
Boga, pa te molim da i ti prestane vrijeati mog.
DVADESET SEDMO POGLAVLJE

U hitili su me kod kue dok sam prala posue. Nisam oekivala da e


me potanski slubenik prijaviti. Odrekli su me se i optuili me da
sam amerika pijunka. Bacili su me u zatvor bez suenja. Premda sam
vidjela da se to dogaa drugima, zaprepastilo me kada se dogodilo
meni.
Dick je povlaio veze, ali se nitko nije usudio pomoi. Moj zloin
bilo je prijateljstvo s Pearl Buck. Dick mi je govorio da Pearl Buck nije
postala neprijateljica Kine zbog knjievnog uspjeha, ve zbog odbijanja
da se prikloni maoizmu.
Otkako su preuzeli vlast u Kini, maoisti su eljeli da Pearl podri
njihov reim. Ali Pearl je bila suzdrana. Kineski agenti neprestano su
je salijetali nadajui se da bi i ona mogla initi za Kinu isto to i
ameriki novinari Edgar Snow i Anna Louise Strong. Premda je Pearl
bila u dobrim odnosima s oba novinara, zadrala je vlastite politike
stavove. U kasnim pedesetima, dok su milijuni Kineza umirali od gladi
za vrijeme Velikog skoka naprijed, Pearl se kritiki osvrnula na
Maov reim. Istaknula je vanu injenicu koju su ostali zanemarili:
Mao je dopustio da mu narod pomre od bolesti i gladi istodobno
pomaui Sjevernoj Koreji u ratu protiv Amerikanaca.
Dick mi je ispriao da je Mao jednom prilikom upitao.
- to je Pearl Buck, prijatelj ili neprijatelj?
Dick je iskreno odgovorio da Pearl Buck voli kineski narod, ali da ne
vjeruje u komunizam.
Mao je Dicku dao u zadatak da pridobije Pearl Buck. Od Dicka je
traio da ponovi uspjeh koji je postigao nagovorivi generala
Chua da promijeni stranu 1949. godine. Pearl je trebala biti Dickov
idui izazov. Maova je zapovijed bila jasna:
- Bilo bi dobro imati dobitnicu Nobelove nagrade za drugaricu.
Meni za leima, Dick je pisao Pearl. Nije mu odgovarala, a u
pismima meni, nije spominjala Dickove pokuaje.
Frustriran, Dick je Maoa pitao zato mora pridobiti ba Pearl Buck.
- Edgar Snow ne moe se mjeriti s Pearl Buck - odgovorio je Mao. -
Pearl Buck itaju u svim zemljama na karti svijeta. Knjige su joj
prevedene na vie od stotinu jezika! Ako je Edgar Snow tenk, Pearl
Buck je nuklearna bomba.
Dick nije uspio ispuniti zadatak jer je Pearl suvie dobro poznavala
Kinu da bi se dala zavarati. Pearl je Maoa sudila prema djelima, a ne
dopadljivim sloganima.
Sintagma sluenje narodu duom i srcem za nju nije nita znaila.
Pearl je bila nepotkupljiva, ba kao i njezin otac Absalom. Romani koje
je pisala ezdesetih opisivali su tragine ivote ljudi pod Maovom
vlau, premda ih je pisala s druge strane oceana, tek nasluujui to se
dogaa. inilo se da su joj osjetila s godinama postajala sve otrija.
Dick nikada Maou nije povjerio svoje miljenje da je Pearl jedina
zapadnjakinja koja je u stanju ovjekoljubivo i tono pisati o kineskoj
stvarnosti. Dick nikada nije spomenuo da se divi Pearl, ali znala sam da
je tako.
Dick nije smogao hrabrosti da se suprotstavi gospoi Mao kad je
Pearline nove romane proglasila napadom na komunizam. Gospoa
Mao bila je uvjerena da je Pearl dio amerike zavjere protiv Kine.
Dicku je zapovjeeno da potakne kineske propagandiste na protu-
napad. Pearl Buck prozvana je kulturnim imperijalistom.
Gospoa Mao proglasila je Pearl Buck negativnim primjerom.
Spremala se pomoi suprugu u podizanju Velike proleterske kulturne
revolucije. Cilj je bio uvrstiti Maovu mo u Kini i izvan nje.
Maov najvei dar bio je to to je osobnu strast prema unitenju
vlastitih neprijatelja uspijevao pretvoriti u nacionalnu opsesiju. Dick mi
je rekao kako je za mene i bolje da sam u zatvoru. Kad me Crvena
posjetila u svibnju 1965. godine, ispriala mi je da je vanjski svijet
preokrenut naglavake. Rulja adolescenata, koji su sebe nazivali
Maovom crvenom gardom, klicala je:
- to god na neprijatelj prihvati, mi odbacujemo, a to na
neprijatelj odbaci, mi prihvaamo.
Pjevali su Maove slogane napadajui ljude koje su smatrali Ma-ovim
protivnicima.
Crvena je bila zabrinuta zbog mojeg sve loijeg zdravlja i injenice
da mi je uskraena lijenika skrb. Prvi put nakon mnogo godina,
pomolila se sa mnom. Rekla mi je da o Bogu eli saznati to vie, ali
bojala sam se da su joj ve toliko isprali mozak da bi se jednog dana
mogla okrenuti protiv mene. Slutila sam da u na nju najbolje utjecati
vlastitim primjerom.
Jednog ranog jutra izvukli su me iz elije. Rekli su mi da je Crvena
garda zauzela zatvor i da e me zatui ako se ne odreknem Pearl Buck.

Sve to sam dobivala za jelo bila je rijetka, pljesniva ria, i nikada je


nije dostajalo. Glad mi je izjedala utrobu. Nije bilo struje ni vode. Moja
tamnica bila je mrana, betonska kutija bez prozora. Izgubila sam svaki
pojam o vremenu. Znala sam da su mnogi na taj nain skrenuli s uma.
Da bih sauvala razum poela sam pjevati kranske pjesme. Kad su
mi zatvorski uvari zapovjedili da prestanem, promijenila sam taktiku.
Prstima sam vjebala krasopis, prisjeajui se stihova iz Biblije. Budui
da nije bilo vode, umakala sam prst u kantu s urinom i ispisivala rijei
na betonskom podu kao da je riin papir. Kretala sam se slijeva
nadesno. Kad bih stigla do donjeg kuta elije, gornji bi se kut ve bio
osuio i spremno ekao da ponem ispoetka.
Ne znam koliko je vremena prolo. Zrcala nije bilo, pa sam
zaboravila i kako izgledam. Jednoga dana na podu sam opazila pramen
svoje kose i shvatila da sam sijeda.
Naposljetku me zatvorski uvar odveo u drugu prostoriju, ovaj put s
umivaonikom, stolom i stolicom. Dali su mi ealj i etkicu za zube pa
mi naloili neka se upristojim.
- Dobila si zadatak - rekao mi je uvar. ekao me susret s visokim
partijskim dunosnikom.
Kad sam se oprala, dvojica mukaraca u vojnim odorama otpratila su
me do automobila. Jedan od njih vezao mi je povez preko oiju.
Bila je to duga vonja grbavim cestama.
Kad su mi skinuli povez s oiju, otkrila sam da smo stigli pred neko
vojno zdanje. Provezli smo se kroz uska dvorina vrata. U zraku se
osjetio miris kuhinje. Vojnici su me uveli u veliku prostoriju s
umrljanim sagom, crvenim naslonjaima i tamnozelenim zavjesama.
Na stolu je bila koara s bananama.
- Ponudite se - rekla je slubenica na savrenom mandarinskom.
Ne bih nita taknula da nisam umirala od gladi. Zgrabila sam bananu
poput majmunice. Brzo ogulivi koru, strpala sam bananu u usta.
Toliko sam bila posveena vakanju da se ni na to drugo nisam
obazirala. Kad sam posegnula za drugom bananom, opazila sam da na
dvosjedu netko sjedi. Isprva sam pomislila da je rije o mukarcu jer je
osoba bila odjevena u muku vojniku odoru. Nosila je zelenu kapu s
crvenom zvijezdom na elu.
- Nema razloga za urbu - rekla je.
Ukipila sam se. Nisam mogla vjerovati svojim oima.
- Stara prijateljice, zar si me ve zaboravila? - Nasmijeila se.
Zurila sam u udu, prepoznavi dugake, koate prste.
- Gospoo Mao, zar ste to vi?
- Da, mnogo je vremena prolo - osmjehnula se. - Vidi, ja tebe
nisam zaboravila.
Pruila mi je ruku da se rukujemo.
Odbila sam uz ispriku i objasnila da mi prsti smrde po urinu.
Gospoa Mao povukla je ruku.
- Predsjednik ti alje pozdrave. Kao to moe i zamisliti, vrlo je
zauzet. eljela bih s tobom pronai rjeenje koje bi ga zadovoljilo.
- Kako bih vam ja mogla biti od koristi? - Rekla sam.
- Drugarice Vrbo Yee, nudim ti sjajnu priliku. Moe promijeniti
svoj ivot dokae li da si odana predsjedniku.
Bilo mi je teko proniknuti u znaenje njezinih rijei. Promijenila se
otkako sam je prvi puta vidjela u Yenanu. Premda jo dojmljiva,
gospoa Mao koja je toga dana stajala preda mnom bojila je kosu u
crno. Iz oiju joj se italo: Mona sam ena. Vodila je rauna o
svome tijelu, ali nije vie bila ljepotica. Premda su joj obrve jo bile
tanane poput kampovih ticala, enstvenost su joj oduzimale naoale
tamnih okvira.
- Vidim da si gladna - rekla je pokazujui sjajne, bijele zube. -eli li
zapoeti ruati?
Prije negoli sam stigla odgovoriti, pljesnula je.
Otvorila su se vrata u dnu prostorije.
- Gozba eka samo tebe - veselo je rekla gospoa Mao, kao da smo
na domjenku.
Ula je posluga i postrojila se uza zid.
Posegnuvi prema meni, gospoa Mao uhvatila me za ruke.
- Hajde da se od srca napriamo, samo nas dvije.

- Vodimo kulturni rat sa zapadnim zemljama kojima je Amerika na


elu - dramatino je zapoela gospoa Mao. Tanke su joj usnice
podrhtavale. Ponovo je posegnula, zgrabila mi ruke i stisnula ih.
- Pobijedit emo amerike kulturne imperijaliste. Gonit emo ih do
kraja svijeta. Nee imati vremena da dou do daha! - Drhtala je kao u
groznici.
- Oprostite... - Nisam znala to bih rekla.
Podignutom mi je rukom dala znak da je ne prekidam i nastavila:
- Kada uspijemo, preuzet emo kapitalistiki propagandni stroj. ut
e se na glas, a nai stavovi objavljivat e se u svim novinama svijeta.
Zamisli samo: New York Times, London Times. Bit e to pobjeda
proletera svijeta! Predsjednik e biti tako ponosan na tvoje zalaganje!
- Ne razumijem tono o emu govorite, gospoo...
- Jedi, samo jedi.
Gospoa Mao poloila je pred mene tanjur s peenom patkom.
- eljela bih saznati koje je moje zaduenje, ako je mogue -zamolila
sam.
- Opusti se, draga drugarice - veselo se smijeila gospoa Mao.
- Vjeruj mi, ne bih ti dodijelila zadatak koji nisi u stanju ispuniti.
- Dakle, o emu je zapravo rije?
- Zadatak je lak: napii dva lanka. Prvi pod nazivom Dobra zemlja
otrovna je biljka, a drugi neka bude Izrabljivanje: etrdeset godina
zloinakog djelovanja Pearl Buck u Kini. Podnaslov moe glasiti:
Zloine na svjetlo dana iznosi prijateljica iz djetinjstva.
Premda nisam imala pojma to se zapravo dogodilo, slutila sam da je
Pearl uinila neto to je Maoa osobno uvrijedilo, i to daleko vie od
njezina odbijanja da podri njegovu politiku u Kini. Mnogo godina
poslije, doznala sam da je gospoa Mao sanjala o tome da Pearl Buck
napie njezinu biografiju. Otkad je prema Dobroj zemlji u Hollywoodu
snimljen film, gospoa Mao matala je da upravo ona postane iduom
temom spisateljice okrunjene Nobelovom nagradom. Sebi svojstvenom
samouvjerenou, gospoa Mao je svoje agente poslala da stupe u
kontakt s Pearl Buck. Knjiga se trebala zvati Crvena kraljica, a lik
gospoe Mao je po stilu i ozraju trebao sliiti Scarlett OHari iz
Prohujalo s vihorom.
Pearl je to vrlo brzo odbila. Gospoa Mao upravo je etrnaesti put
gledala Prohujalo s vihorom. Zamiljala je da Vivien Leigh tumai
njezin lik.
Niknulo je sjeme osvete. Gospoa Mao zavjetovala se unititi Pearl.
- Osim to u svojim djelima napada predsjednika Maoa, otkriveno je
da Pearl Buck kineskim disidentima pomae da prebjegnu u Ameriku -
ispriala mi je gospoa Mao.
Zamolila sam je neka mi dade vremena da probavim njezine rijei.
- Ne pitam jesi li to spremna uiniti ili ne - rekla je gospoa Mao
podigavi pogled prema stropu. - Pitam kojeg e mi datuma isporuiti
oruje.

Ponovo sam se susrela sa keri i suprugom. Na raspolaganje nam je


dana soba unutar zdanja. Izreena je i kazna koja me eka odbijem li
suradnju. Odbiti gospou Mao znailo bi nastavak zatvorske kazne, a
moda i smrt. Godine mi nikada prije nisu smetale, ali sada sam ih
osjeala. Tijelo mi je bilo umorno i bolesno. Prela sam sedamdesetu i
uasavala me pomisao na smrt u ledenoj tamnici.
- Nemoj na to gledati kao na izdaju - pokuavao me uvjeriti Dick. -
Odrekne li se Pearl, nee je povrijediti. Razumjet e. Nije u Kini.
Vrlo je izvjesno da se vas dvije nikada vie neete vidjeti. Pearl nee ni
znati da si pisala protiv nje.
- Ali Bog e znati - plakala sam.
- Uzmi u obzir okolnosti - rekao je Dick. - Moramo zatititi javnost
od Pearlina utjecaja. Njezine knjige nakodile su ugledu Komunistike
partije diljem svijeta. Pearl vie nije ona prijateljica koju si neko
poznavala.
- Na alost, proitala sam Dobru zemlju - odgovorila sam. - Jo prije
trideset godina proitala sam taj rukom ispisan rukopis. Pearl Buck nije
vrijeala kineske seljake, kao to gospoa Mao tvrdi. Upravo suprotno,
prikazala nas je onakvima kakvi jesmo.
- Doputa vlastitim osjeajima da ti pomute politiku prosudbu -
upozorio me Dick.
- Ma neka ide do vraga moja politika prosudba!
Dola je i Crvena. Stala je na moju stranu.
Dick se uzrujao.
- Nitko ne odbija gospou Mao.
- Ne mogu ja to - rekla sam.
- Izmisli neto - predloio je Dick. - Lai!
- Ne mogu pred svijetom rei da su Pearl i njezina obitelj zli ljudi!
- Mora to uiniti da bi preivjela, Vrbo. Poslije moe kazati Pearl
da nisi tako mislila.
Kada sam pogledala supruga, preplavila me neizreciva tuga.
Izmiljanje lai postalo je Dickov ivot. Poeljela sam da se mogu
svijati na vjetru poput njega.
- Ne elim vlastitim primjerom uiti ker izdaji - zakljuila sam.
Dick je preklinjao:
- Zbog tebe, Crvena ne moe pronai mukarca koji bi je oenio, a
ve je prela tridesetu!
Rijei su me presjekle poput noa. Osjeala sam se krivom jer sam
keri unitila ivot. Koliko li je samo puta mojoj keri srce slomljeno.
Mladii bi se u Crvenu na prvi pogled zaljubljivali, no im bi doznali
da joj je majka narodni neprijatelj, izbjegavali bi je kao da je gubava.
Poi za Crvenu znailo bi ivot pun progona i nedaa.

Zatvorsku kaznu uveali su mi za deset godina, a onda je smanjili na


samo pet dodatnih godina zato to sam Dickova supruga. Poslali su me
na prisilni rad u zatvor u udaljenoj pokrajini nedaleko od Tibeta. Dane
sam provodila radei u polju, sadei pamuk i penicu, a noi tragajui
za hranom i borei se s hladnoom, egom i gamadi. Obitelj nam se
rasula i dijelile su nas stotine kilometara. Dick je bio na sjeveru,
Crvena na jugu, ja na jugozapadu. Dick i Crvena naizmjence su me
posjeivali svaka tri mjeseca i za Novu godinu. Crvena se nikada nije
alila na tekoe, no s lica joj se jasno itala bol. Izrasla je u tihu enu,
mnogo ozbiljniju od svojih vrnjakinja. Premda je diplomirala
medicinu na Pekinkom sveuilitu, nije joj bilo doputeno da postane
lijenica. Bila je radnica u tvornici tekstila. Dick mi nije elio odati
kako je kanjen, no sama sam to doznala. Oduzet mu je poloaj i
prebaen je na neugledno radno mjesto negdje u provinciji. Nakon
godinu dana Mao ga je pozvao natrag. Dick se ubijao od posla kako bi
vratio Maovo povjerenje.
Crvena i ja pokuavale smo realno gledati na svoj poloaj. Vidjele
smo da nismo jedina obitelj koja trpi. Milijuni drugih dijelili su istu
sudbinu. Krajem 1969. godine, Kulturna revolucija pokazala se jednim
od najrazornijih razdoblja u dugoj kineskoj povijesti.
Kad sam u zatvoru odsluila pet godina prisilnog rada, zapovjeeno
mi je da se vratim odakle sam i dola, u Chin-kiang. To se smatralo
produetkom kazne. Zapovjeeno mi je do kraja ivota nastavim
osobnu reformu tekim fizikim radom. Bilo mi je gotovo osamdeset
godina.
Crvenoj su pruili mogunost da ostane gdje jest ili da poe sa
mnom. Izabrala je ovo potonje i napustila posao. Rekla je da ionako
zarauje jedva dovoljno da se prehrani.
Pole smo kui sporim vlakom. Koa mi je bila ispucana od sunca, a
lea su me neprestano boljela. Nisam se mogla uspraviti. Ozlijedila
sam zglobove, kimu i noge. Ali duh mi nisu uspjeli slomiti. Ponosila
sam se sobom zato to sam platila cijenu potenja - mogla sam ista
srca kazati da nikada nisam iznevjerila Boga i da me Bog nikada nije
napustio.
Dick nije imao izbora. Morao je ostati u Pekingu, uz Maoa. Petnaest
godina Dick je bio glavni direktor kineske propagandne slube. U
tajnosti je pisao Maove govore i govore gospoe Mao, kao i novinske
lanke koje su njih dvoje potpisivali. Kada je zamolio da me oslobode
kako bih mu se pridruila, gospoa Mao odgovorila mu je stihom iz
suprugove pjesme: Uivaj u ljepoti snijega i ne ali za muhama koje
mrznu.
Mislila sam da Dick pati zato to nisam uz njega i da me eka. Ali
bila sam u krivu. Godinu dana nakon to sam poslana na prisilni rad,
partija mu je dodijelila mladu enu, staru tek treinu njegovih godina,
da mu bude tajnica i medicinska sestra. U poetku Dick nije bio
svjestan stupice koju su mu postavili. Kad je to napokon shvatio, ve se
bio zaljubio.
DVADESET OSMO POGLAVLJE

L jeto u Chin-kiangu bilo je vrue i vlano kao u parnoj kupelji. Tata


je doao po mene na Ghin-kianku eljezniku postaju. Nismo se
vidjeli mnogo godina. Bilo je pravo udo to je tata jo iv. Sav se
smeurao, oelavio i pogrbio. Kad smo se zagrlili, suze su nam potekle
niz obraze. Crvena je bila uzbuena to vidi djeda, premda ga je jedva
poznavala.
- Ne pratim vie koliko ti je godina, djede - rekla je Crvena. -Koliko
si zapravo star?
- Dvadeset devet! - ree tata.
- Sigurno si htio rei devedeset i dvije - odvratila je Crvena.
- Vidi da se alim! U pravu si, ali u stvari sam jo i stariji - rekao je
tata izravnavi lea da bi djelovao vie.
- Ali izgleda kao da ti je dvadeset devet! - rekla je Crvena.
- Tako kae? - zadovoljno e tata. - I osjeam se kao da mi je
dvadeset devet.
- Ne sjeam se da si bio tako nizak - rekla sam. - Metar i dvadeset?
- Neko sam bio dvostruko vii - odgovorio je tata.
- Od ega si se smanjio? - upita Crvena.
- Zna moje tijelo da se treba stisnuti kada su vremena teka.
Crvena se nasmijala.
- Ne mogu zamisliti da se smanjim poput tebe.
- Trideset godina na istoku rijeke, potom trideset godina na zapadu
rijeke - rekao je tata, citirajui Konfucija.
- to to znai? - upitala je Crvena.
- Prema feng uiju, to znai da svako razdoblje ivotnog ciklusa nudi
jednake mogunosti.
- Odaj nam tajnu svoje dugovjenosti, djede - molila je Crvena.
Tata se nasmijeio i doapnuo:
- Vjera.
- U Budu? - zadirkivala ga je Crvena.
- Kako se usuuje zaboraviti s kim razgovara? - Tata se pretvarao
da je uzrujan, ali ne ba uvjerljivo.
- Gdje emo se smjestiti, tata? - Promijenila sam temu. - Gdje emo
ivjeti?
- U crkvi - odgovorio je.
- Chin-kiangkoj crkvi?
- Tako je, u Absalomovoj Chin-kiangkoj crkvi.
- Ali Chin-kiangka crkva nije graena za stanovanje... - Odmah sam
shvatila da je moja izjava smijena. Uvjeti ivota u Kini toliko su se
pogorali da su ljudi i tale preureivali za stanovanje.
- Mnogo je onih koji to zdanje vie ne doivljavaju kao crkvu -
objasnio je tata. - U vrijeme rata s Japanom bila je glavni stoer
nacionalistikih snaga. Kada su stigli Japanci, sluila im je kao vojarna.
Nakon osloboenja 1949., preuzeli su je komunisti. Od tada se
upotrebljava za kojeta. Prvo je bila vojno zapovjednitvo, zatim
komunalno skladite novih vlastodraca. Za vrijeme Maova Pokreta
narodnih komuna, prenamijenjena je u javnu kuhinju. Nakon propasti
komuna, pretvorena je u prenoite za beskunike. Na poetku
Kulturne revolucije preuzeli su je pripadnici Crvene garde koji nisu bili
iz nae pokrajine. Razbili su moj vitraj i naslikali Maove portrete preko
svakog Isusovog lika, po svim zidovima. Popeli su se na krov i slomili
kri.
- ive li i sad tamo neke obitelji? - upitala sam.
Tata je kimnuo.
- Koliko ih je?
Tata je podigao dva prsta.
- Dvije? - pogaala je Crvena.
- Dvadeset.
- Dvadeset obitelji?
- Tako je, dvadeset obitelji, stotinu i devet ljudi.
- Pa kako vam to uope uspijeva?
- Oh, uspijeva, kao u golubinjaku.

Pri pogledu na Chin-kiangku crkvu navrla su mi sjeanja na Absaloma


i Carie. Morala sam nakratko zastati da se priberem. Sivo zdanje je
izblijedjelo, ali zgrada je djelovala vrsto. Kamene stube pred ulazom
bile su toliko izlizane da su izgledale ulateno.
Premda me tata upozorio na guvu, ipak sam se zaprepastila kad sam
stupila u crkvu. Bila sam spremna zatei golubinjak, ali ono to se
preda mnom prostiralo bilo je nalik na konicu. Jedini prozori bili su
oni visoko pod stropom gdje se neko nalazio vitraj. To je bio jedini
izvor svjetlosti u cijeloj prostoriji. Od poda do stropa, zidovi crkve bili
su razdijeljeni drvenim kutijama dovoljno velikim da u njih stane
ovjek, nalik na divovske police za knjige koje su sezale od zida do
zida. Sluile su ljudima za spavanje. U svaku je mogla lei samo jedna
osoba. Da bi uli u kutije ljudi su se sluili isprepletenim ljestvama od
uadi. Mladi i djeca zauzeli su one najvie, a stariji su ivjeli blie tlu.
Svaki centimetar prostora bio je dobro iskoriten. Glavno mjesto u
praonici zauzimao je golem sudoper nainjen od cijevi za vodu duge
vie od est metara, odrezana vrha. Iz deset slavina curili su slabani
mlazovi vode. Pod sudoperom je bio nakoen, otvoren kanal prekriven
metalnom reetkom. Vodovodne cijevi i zmajoliki aluminijski dimnjak
visjeli su sa stropa objeeni o ice. Pod stropom je izgraen tavan koji
je sluio kao zajednika ostava. Tamo gdje su se neko nalazili redovi
crkvenih klupa sada je bila zajednika blagovaonica. Nakrivljene klupe
bile su postavljene oko golema drvenog stola. Podignut dio lae, na
kojem je neko stajao oltar, pretvoren je u kuhinju. Drvo za ogrjev bilo
je visoko naslagano uz stranji zid. Iz koara se prosipao ugljen. Na
drvenim policama bilo je kanti, tava i vokova. Podij s kojeg je Absalom
propovijedao sada je sluio kao postolje za pe. Iza njega je bila
sakristija u kojoj su bile none posude odijeljene zastorima.
- to kaete? - upitao je tata.
- Pa, prilino domiljato! - primijetila je Crvena.
Nastojei se ne obazirati na odvratan smrad iz prostorije s nonim
posudama, rekla sam tati da sam zadivljena.
- Nema prozora i strano je vrue! - Crvena je brisala znoj s lica.
Koulja joj je bila natopljena.
- Dobrodola kui - rekao je tata.

Crvenoj i meni dali su jednu od veih kutija za spavanje. Crvena se


pokuala uvui u taj uzak prostor i pritom se tresnula u glavu.
Prije negoli smo dobile priliku da raspremimo svoje stvari, zauli su
se udarci na vratima. Tata je poao otvoriti. Unutra je nahrupila skupina
ljudi. Mukarci su bili goli do pojasa, a ene odjevene u tanke koulje.
Svi su bili obuveni u drvene natikae. Uzbueno su zazivali moje ime.
- Nemoj mi rei da si me zaboravila! - rekla je pogrbljena, naborana
starica, uhvativi me za ramena.
- Jorgovan?
- Da, ja sam. Jesi li to ti, Vrbo? - pitala je kroza suze. - Kako si samo
ostarjela! Kosa ti je sijeda i bijela. Jesi li to doista ti? Gdje si bila? Gdje
je Pearl?
Pri spomenu na Pearl, slomila sam se.
- Ne mogu vjerovati da sam poivjela da doekam tvoj povratak! -
rekla je Jorgovan. - Hajde, doite upoznati svoju tetu Vrbu!
- Obratila se sinovima. Nisam prepoznala mukarce pred sobom,
premda sam znala da to moraju biti Dvostruka Srea David i Ivan, te
njihov mlai brat, Trostruka Srea Solomon.
- Gdje je Tesar Chan? - upitala sam.
- Oh, taj je odavno mrtav - rekao je bezubi starac.
- Mrtav? - upitala sam i istog trena prepoznala Tesara Chana.
- Ne oekuj u pseim ustima zube od slonovae - rekla je Jorgovan
udarivi supruga po leima. - Od Absalomove smrti, Chan je posve
beskoristan.
- Kad nas je Absalom napustio? - upitala sam. - I kakvi su mu bili
posljednji dani?
- Stari uitelj skonao je dobrom smru - odgovorio je Tesar Chan.
- Absalom se nije muio?
- Nije. Bio sam uz njega do samoga kraja. Stari uitelj odrao je
posljednju misu i otiao lei. Ubrzo zatim, naao sam ga kako spava u
svojoj postelji i ve je bio s Bogom.
Sjedokosa starica probila se kroz okupljenu svjetinu i bacila se na
mene. vrsto je stisnula kapke, a onda ih rastegnula kao da pokuava
otvoriti oi, a ne moe.
- Pogodi tko sam ja? - toliko mi se unijela u lice da sam osjetila
zadah njezinih trulih zuba.
Odmahnula sam glavom i rekla da je ne prepoznajem.
- To sam ja, Soo-ching, prosjakinja!
- Tako je, prosjakinja! Kako ste? to vam je s oima?
- Vidim samo tvoju sjenu, Vrbo. Slijepa sam. Ali upamtila sam ti
lice prije nego to si otila od nas.
- Kako ste?
- Vjerujem u Isusa Krista - rekla je Soo-ching. - Kako je Pearl? Je li
dola s tobom? Ljuti me to nas vas dvije vie ne posjeujete.
- Gdje je Konfucije, va sin? - upitala sam.
- Sjea ga se? Dobro!
- Kako ga se ne bih sjeala? Ima tako posebno ime.
- Ne zove se vie Konfucije - rekla je Soo-ching. - Promijenio je ime
u Predvodnik.
- Predvodnik? Zato?
- Konfucije vie nije prosjaki sin - apnula mi je Jorgovan na uho. -
Postao je vrlo vana osoba.
- Istina je - potvrdio je tata. - Predvodnik je bio prvi koji se
prikljuio Komunistikoj partiji u Chin-kiangu. Danas je glavni u
gradu.
- Magarei drek! - Soo-ching iskaljala je hraak i pljunula ga na
zemlju. - ao mi je to sam mu nadjenula ime Konfucije. Nije ga
zavrijedio. Vrbo, ionako e ga ubrzo i sama vidjeti.
- Kako ti je mu Dick? - pitali su uglas.
Oklijevala sam, ne znajui to bih odgovorila.
- Oh, otac mi je dobro - odgovorila je Crvena umjesto mene.
- Zauzet je poslom u Pekingu.
Tata je sjeo i ispriao mi kako se Chin-kiang tijekom godina
mijenjao.
- Ovo je postalo pribjeite - poeo je. - Jednom kad prestanu biti
korisni, vlada ljude baca natrag u njihova rodna mjesta.
Tesar Chan poblie je objasnio:
- ini se da vlada vjeruje kako nepodobni trebaju pasti na teret
svojim roacima i rodnoga kraja.
- To im umanjuje zatvorske trokove - rekao je tata. - Sve smo ovo
sami morali izgraditi. - Zamahnuo je rukom pokazujui unutranjost
crkve.
- Ja jo i danas gradim - nasmijeio se Tesar Chan.
- Sada smo uistinu pod Bojim krovom - rekao je tata.
- Chan nikako da naui lekciju - ukljuila se Jorgovan. - Da se
odrekao Absaloma, mogli smo ostati ivjeti u Nanjingu. Rekla sam da
mu Absalom nee zamjeriti, jer je mrtav. Ali moj je tvrdoglavi suprug
odbio. I tako su nas poslali natrag u Chin-kiang. Ali to bih se alila?
Staro ensko pravilo oduvijek je glasilo: Uda se za pseto, ivi poput
pseta; uda se za pijevca, ivi poput pijevca. Ali djeci smo unitili
ivote. U Nanjingu bi imali vie mogunosti, bolje kole i bolje
poslove. Ovdje u Chin-kiangu, blizanci su mi nadniari, a najmlai je
pomoni radnik u polju... Ne eka ih svijetla budunost.
Jorgovan je briznula u pla.
- Tko to die halabuku? - zauo se muki glas odozgo.
Podigla sam oi i opazila tri prilike kako se izvlae iz kutija za
spavanje.
Niz konopac se spustio tamnoput, bradati starac. Slijedila su ga
dvojica mukaraca.
- Proklete ugave kosti, stalno se bune! Ovo se trulo tijelo raspada.
Glas mi je bio poznat, ali nisam znala kamo bih smjestila govornika.
Bradonja mi je priao. Podrugljivo mi se smijeio.
- Kladim se da nikada nee pogoditi tko smo.
- Ali tebe i tvoju prijateljicu mi i te kako dobro poznajemo - oglasila
su se druga dvojica.
Pretraivala sam zakutke pamenja, ali nisam uspijevala pronai
nita s ime bih mogla usporediti tri prilike preda mnom.
Bradonja je uzdahnuo.
- ini se da mi je dvadeset godina u narodnom zatvoru promijenilo
izgled... Vrbo, dobro me pogledaj. To sam ja, Car Tikvan. -Okrenuo se
i pokazao ljude iza sebe. - Ovo su moji pobratimi.
- Car Tikvan? General Jastog i General Rak?
- Tako je, to smo mi! - povikali su uglas.
Tata je priao i prebacio ruke mukarcima preko ramena.
- Sada su nai.
- Kako to misli, nai? - upitala sam. - Car Tikvan zamalo je
pogubio Absaloma, Pearl, Grace i njihovu djecu! Absalom bi ga poslao
doavola!
- Upravo suprotno, dijete, upravo suprotno - odmahivao je tata.
- tovie, bila je to Absalomova elja. Osobno se pobrinuo da svi u
ovoj crkvi oproste Caru Tikvanu i njegovim pobratimima. Na kraju
krajeva, Krist je umro za nae grijehe i njegov nam je Otac oprostio.
- Ne mogu vjerovati, tata.
- Pitaj Tesara Chana.
- Je li to istina? - upitala sam.
- Istina je - kimnuo je Tesar Chan. - To je doista bila Absalomova
elja.
- Da Caru Tikvanu bude oproteno to je inio?
- Tako je.
- Dobar je Bog, pravian je i milostiv - mrmljao je Car Tikvan
suznih oiju.
- Absalom je na nebu zadovoljan sa mnom! - rekao je tata pijevnim
glasom. - Svu sam trojicu pokrstio.

Probudili su me zvuci nedjeljne mise. Trebalo mi je nekoliko trenutaka


da se uvjerim kako ne sanjam. Nalazila sam se u svojoj spavaoj kutiji.
Okrenula sam se na trbuh i promolila glavu da vidim to se dogaa.
Vidjela sam tatu kako predvodi misu ispred kuhinjske pei prekrivene
bijelom tkaninom. Tata je bio odjeven u svoju staru sveeniku halju,
toliko ispranu i iznoenu da je nalikovala na staru krpu, a ak ni boja
vie nije bila crna. Tatin izraz lica bio je smiren i ozbiljan. Kad je
nastavio, u njegovu glasu ula sam Absaloma.
Uplaeno sam pogledala prema vratima i primijetila da su zatvorena
debelim drvenim zasunom.
Stotinu i devet stanovnika stare crkve u tiini je slualo tatu. Sjedili
su na klupama, na podu ili u spavaim kutijama.
Kad je tata zavrio propovijed, ljudi su zapjevali Milost.
Preplavila su me sjeanja na Carie i mene kako jedna do druge sjedimo
za klavirom. Tek sam tada u potpunosti razumjela stihove.
Milost me strahu pouila
I strah mi postade spas.
Dragocjena je milost ta
Kad vjeru pronaoh.
Pogibelj, kunje, zamke i bol,
Uspjeh izdrati.
Milost me uvijek uvala
I kui dovela.

Uvukla sam se natrag u spavau kutiju. Nisam zaplakala kada mi je


Dick rekao da se zaljubio u svoju tajnicu i da eli raskinuti na brak.
Ali u tom trenutku osjeaji su me preplavili poput visoke, oceanske
plime.
Crvena se stisnula uz mene i grlila me dok sam jecala.
- Kod kue si, mama. - Njeno mi je brisala suze. - Mi smo kod
kue.
DVADESET DEVETO POGLAVLJE

Z a moj preodgoj bio je zaduen voa Komunistike partije Chin-


kianga, Predvodnik, neko poznat pod imenom Konfucije, sin
prosjakinje Soo-ching. Predvodnik je izrastao u mukarca srednjih
godina, kiljavih oiju, velika trbuha i vjeveriasta lica. Toliko je
uivao poniavajui me da je i ostalima zapovjedio da to ine.
Predvodnik se pretvarao da me ne poznaje. Govorio je mandarinski
sa snanim chin-kiangkim naglaskom i ponosio se vlastitom
nepismenou. Otkako je postao partijski voa zabranio je bogotovlje,
a svaki spomen imena Absalom, Carie i Pearl proglasio je zloinom.
Doznavi da je Pearl dobila Nobelovu nagradu, prepoznao je priliku za
unapreenje vlastite politike karijere. Pozvao je Maove omiljene
novinare u posjet rodnom gradu ozloglaene amerike kulturne
imperijalistice. Uspio je privui pozornost ak i gospoe Mao.
Predvodnika su pozvali u Zabranjeni grad i oda li mu poast kao
Velikom pjeaku predsjednika Maoa. Gospoa Mao nagradila je
Predvodnika svojim kaligrafskim radom na kojem je pisalo: Nada da te
kulturna atomska bomba biti baena na svjetski kapitalizam poiva na
tvojim pleima.
Predvodnik me nazivao Pearlinom zlom sestrom blizankom i
sramotom Chin-kianga. Poticao je djecu da me nazivaju smeem.
Zapovjedio mi je da svakoga dana istim gradsku otvorenu kanalizaciju
i javne zahode. Svakog petka poslijepodne Predvodniku bih morala
podnijeti prijavak i priznati mu svoje prijestupe. Ovisno o mojim
odgovorima dao bi mi prolaznu ocjenu ili bi me ruio. Ako nije bio
zadovoljan, natovario bi mi jo posla na lea. Mogao je zapovjediti da
mu oistim kancelariju koja se nalazila u bivem Britanskom
veleposlanstvu. Kada bi zakljuio da me treba jo vie poniziti,
zapovjedio bi mi da hodam ulicama grada udarajui tapom o zvono.
Morala sam izvikivati: Doite vidjeti kukavno ameriko pseto!,
Dolje s Vrbom Yee! i ivjela diktatura proletarijata! Predvodnik
nije podnosio kada bih mu prkosila promatrajui ga bez rijei.
- Mogu te baciti na muke, zna? - neprestano je prijetio.
Predvodnik je oekivao da mu ispriam pojedinosti o svom odnosu s
Pearl Buck.
- elim da se prisjeti svega, od djetinjstva nadalje - zapovjedio je.
Tata mi je savjetovao da zaboravim uvanje dostojanstva.
- Progovori jezikom vukova!
Tata je govorio da bi se on na mojem mjestu poigravao
Predvodnikom.
Pokuala sam, ali nije upalilo. Predvodnik se vrsto nakanio
dodvoriti se gospoi Mao. Moja neodreenost i prazne rijei kod njega
nisu prolazile.
- Kako se usuuje povlaiti za nos Komunistiku partiju! - vikao je
na mene.
Da povea pritisak, Predvodnik je organizirao javna okupljanja.
Odvijala su se na glavnom gradskom trgu. Okupljena gomila
ponavljala bi za Predvodnikom koji je vikao:
- Priznaj ili umri u mukama!
Dok me Predvodnik vukao za kosu da okupljenima pokae moje
zloinako lice, zamiljala sam prizore iz opere Ljubavnici leptiri.
Sjeala sam se svake pojedinosti onoga dana kada smo Pearl i ja
zajedno s NaiNai pole pogledati predstavu. Kad je Predvodnik
dohvatio bi da me izbiuje, vidjela sam ptice, pele i vretenca kako
ulijeu u Absalomovu crkvu. Kada su mi rane prokrvarile, a tijelo
gorjelo od bola, zaula sam Carie kako pjeva svoju omiljenu boinu
pjesmu, What child is this?

U snovima sam posjeivala Pearl u njezinom amerikom domu.


Pearlino pokustvo u mojoj mati bilo je izraeno od crvene
sandalovine u stilu kineske dinastije Ming. Na njezinim zidovima
vidjela sam slike, prelijepe kineske kaligrafije i crtee u tuu. Takoer
sam matala o Pearl kao kiparici. Govorila je da eli nauiti kipariti.
Obiavale smo promatrati chin-kiangke obrtnike dok su od ueerenog
brana izraivali jestive figurice. Za tri novia kupovale bismo
omiljene obojane ivotinje i likove iz opera. Na naem igralitu iza
brda, Pearl je jednom prilikom napravila glavu od blata dok sam joj ja
pozirala, nakon ega sam ja izradila njezinu. Kako bismo jedna drugoj
naglasile osobne crte lica, ja sam njoj napravila velik nos, a ona je moje
oi nakosila. Oba su lica ispala nasmijana jer se nas dvije nismo mogle
prestati smijati dok smo ih izraivale.
Sanjala sam o Pearlinoj pei za igru, onoj pravoj koju je izgradio
Carien vrtlar. Nalazila se iza obronka. Na njoj smo kuhale pravu hranu.
Wang Ah-ma nauila nas je pei batate i priti kikiriki i soju. Jo mi je
u uima odzvanjalo hrskanje kikirikija, glasno kao da smo Pearl i ja
imale zube od elika.

Otkako sam doselila natrag u Chin-kiang, molila sam s tatom.


Predvodnik nije imao vlast nad mojim duhovnim biem. Moj otpor
prema komunizmu sve je vie rastao. Odluila sam pokuati dosaditi
okupljenoj svjetini svojim priznanjima koja sam dopunjavala i futrala
Maovim citatima, sloganima i uvredama na vlastiti raun. Obino bih
zapoinjala reenicom kao to je: Bila sam poput make lutalice prije
nego to mi je uenje predsjednika Maoa pokazalo put kui. Slijedila
bi reenica: Premda nikada nisam proitala ni rije Dobre zemlje,
sama moja elja da proitam tu knjigu bila je krajnje nazadnjaka i
zloinaka.
Kada bi Predvodnik zavrio s bukvicama i osudama, moj zadatak bio
je povesti gomilu da klie ponavljajui za mnom: Spali, spri, ispeci i
skuhaj Vrbu ako se ne preda!. Zabavljajui se, smiljala sam varijacije
na temu. Dolje s Vrbom Yee pretvorila sam u dolje s amerikim
kukavnim psetom Vrbom Yee!, a potom i u Dolje s najveom
laljivicom, najveom izdajnicom, najveom burujkom, zmijurinom i
velikim, trulim, nitavnim, ljigavim, otrovnim paukom zvanim Vrba
Yee! Poela sam se poigravati s dahom gomile. Razvlaila sam
reenice najdue to sam mogla. Izmiljala sam slogane i izvikivala ih
kao da su vjebe disanja. Moj omiljeni slogan tek su rijetki uspijevali
pratiti do kraja: Dugo nam poivjela velebna, slavna, zauvijek
ispravna revolucionarna misao naeg velikog voe, velikog uitelja,
velikog predvodnika, velikog voe predsjednika Maoa!
Zimi bi Predvodnik politika okupljanja organizirao u bivoj plesnoj
dvorani Britanskog veleposlanstva. Okupljena svjetina bila je prisiljena
satima sjediti na podu. Dok sam priznavala zloine, mukarci su puili
cigarete i kartali, a ene ile odjeu i plele. Starci su drijemali, a
novoroenad vritala. Predvodnik je uporno tvrdio da moje kajanje
nije iskreno. Zakljuio je da se namjerno opirem preodgoju i da moram
biti otrije kanjena.
Uposlio me kao seosku ropkinju.
Onima koji su sa mnom suosjeali, Predvodnik je zaprijetio:
- U proleterskom rjeniku ne postoji rije milost!
Kada je Predvodnik odluio povesti Chin-kiang da preko noi
zakorai u komunizam, zabranio je uporabu nonih posuda. Svi su se
morali sluiti javnim zahodima, ali budui da javni zahodi nisu nikome
pripadali, nitko ih nije ni istio. Ubrzo su se pretvorili u rasadnike crva,
muha i komaraca. ienje javnih zahoda postalo je jedno od mojih
zaduenja.
Crnila sam dan i no. Crvena mi je pomagala kad god bi uzmogla.
Njezin bivi posao tekstilne radnice dodijeljen je roaku njezina efa,
pa je sada mijeala beton za graevinsku tvrtku. Malo prije kineske
Nove godine 1970., Crvenoj je zapovjeeno da radi i none, i dnevne
smjene. Javne zahode obilazila sam sama. Ribajui umornim rukama
zidove jama punih fekalija osjeala sam se bespomono i iscrpljeno.
Pitala sam se postoji li razlog zbog kojeg vrijedi ostati na ivotu.

Morala sam se suzdravati od plakanja da ne bih sve probudila. Tata je


spavao. Crvena je radila. Misli o Dickovoj tajnici-njegovateljici nisu mi
dale mira. Konano sam joj doznala ime: Tratinica. Zamiljala sam da
joj je lice okruglo poput punog mjeseca, oi krupne, a usne nalik
trenjama. Grlila je Dicka u postelji koja je neko pripadala meni.
- Tata - zazvala sam.
Nije bilo odgovora.
Ustala sam, spustila se niz konopac i doskoila na pod. Tate nije bilo
u njegovoj kutiji za spavanje.
Pola sam ga potraiti. Pogledala sam u praonicu i blagovaonicu.
Proavi pokraj naslaganih cjepanica za ogrjev i koara s ugljenom,
stigla sam do kuhinje. Zaula sam neto iznad glave. Zvuk je dopirao iz
ostave nad kuhinjom. Ukipivi se, paljivo sam oslunula. Bio je to
zvuk radio aparata - netko je traio postaje.
Poput stare majmunice uspela sam se ljestvama od uadi. Noge su
mi se tresle i gubila sam dah. Izgubila sam ravnoteu i ramenom
udarila o vrata ostave.
Radio se ugasio.
Nakon dugotrajne tiine, vrata su se otvorila.
Drei u ruci svijeu, glavu je promolio Car Tikvan.
- to trai ovdje?
- Traim tatu.
- Nije tu.
- ula sam radio. to se dogaa?
- Nita.
- Mogu li ui?
- Ne, ne moe.
- Nemoj da ih sve probudim - zaprijetila sam.
- Rekao sam da ne moe.
- Pusti me unutra, molim te.
- Ne.
- Krije neto, zar ne?
- Gledaj svoja posla...
- Pusti da uem!
- Nemoj da te gurnem dolje...
- Vrbo! - iznutra se zauo tatin glas.
Car Tikvan se okrenuo, a ja sam ula za njim.

Tatino lice bilo je obasjano svjetlom svijee. U rukama je drao


pravokutnik veliine opeke. Bio je to skup radio, bolji od onoga koji je
imao Dick. Tata je okretao kotai za traenje postaja. Tamnu
prostoriju ispunio je um. Prizor me podsjetio na propagandni film u
kojem su se zloinci sastajali u tajnosti. Tata je bio u pidami. Bio je
miran i usredotoen. Nikada ga nisam vidjela u takvom transu. Nagnuo
je glavu na stranu traei signal i oslukujui. Osvrnula sam se i
ugledala jo nekoliko lica. Uz Cara Tikvana i njegove pobratime bili su
tu Tesar Chan, njegovi sinovi i nekolicina ostalih. Svi su djelovali
usplahireno, ali i uzbueno.
- to to sluate? - upitala sam.
- Pssst! - Car Tikvan gurnuo mi je glavu prema dolje.
Tata je nastavio ugaati signal. Napokon se zauo ljudski glas. Tata
je poskoio od sree.
- Imam ga, imam ga!
Signal nije potrajao. Ponovno se pretvorio u um. Tata je nastavio
pokuavati dok su ostali strpljivo ekali. Nakon mnogo vremena, signal
se vratio. Zauo se glas kako govori mandarinski sa snaim stranim
naglaskom.
- Sluate Glas Amerike koji se odailje iz Sjedinjenih Drava.
TRIDESETO POGLAVLJE

R adio je pripadao Caru Tikvanu. Darovao mu ga je ang Kaj ek


kada je kao vojskovoa bio na vrhuncu moi. Njih dvojica
ujedinili su snage protiv Maoa. Radio ureaj bio je vrlo vrijedan jer je
bio nainjen u Americi za potrebe vojske. Car Tikvan donirao je radio
crkvi kad ga je tata obratio na kranstvo.
Otkada je ovladao ureajem, tata se vie nije osjeao izdvojenim od
svijeta. Postao je opsjednut njime. Tata je najnovije vijesti iz svijeta
dijelio s nekolicinom pomno odabranih vjernika. ivot je postao
podnoljiviji, premda ne i bolji. Kulturna revolucija se nastavljala, a
Maov kult rastao. Nestaice hrane bile su jo stranije od onih koje su
vladale u vrijeme Velikog skoka naprijed. Predvodnik je popustio
pritisak na mene kako bi se posvetio hvatanju ljudi koji su prodavali
povre uzgojeno u vlastitim dvoritima.
Jednog dana posjetio me neznanac. Ime mu je bilo Chu. Premda ga
nisam prepoznala, pamtila sam mu ime. Bio je to onaj general iz
Pekinga kojeg je Dick nagovorio na predaju 1949. godine. Dick je bio
ponosan jer je spasio Carski grad i izbjegao krvavu bitku na ulicama
Pekinga. Dick je vodio pregovore s generalom Chuom. Mao je Chuu
obeao visok poloaj u Narodnooslobodilakoj vojsci.
ovjek koji je preda mnom stajao bio je mrav i bolestan. Koa mu
je bila uta poput voska, a oi upale. Govorio je aptom i njegove su
me rijei zbunile. Rekao je da je s Dickom dijelio zatvorsku eliju.
Potom je objasnio da su ga privremeno pustili iz narodnog zatvora zbog
zdravstvenoga stanja. Odvratila sam da Dick radi za Maoa. Odgovorio
mi je da to vie nije sluaj.
- Kako to mislite da ste s njim dijelili zatvorsku eliju? - upitala sam.
S Dickom nisam razgovarala ve dvije godine. Nita nisam znala o
njegovu ivotu.
General Chu izvadio je presavijen papir na kojem su tintom bila
ispisana slova sitna poput mrava.
Draga Vrbo, ovo pismo prua mi priliku da ti sve objasnim, to
smatram pravim blagoslovom.
Piem ti iz Jugozapadnog radnog logora u blizini Tibeta. Moda
e se pitati ime sam to uvrijedio Maoa. Pa, kao i obino, i ova
pria ima veze s Pearl Buck. Ali iskreno govorei, svemu je kriva
moja ambicija.
Mao me pozvao sebi u noi 30. svibnja 1969. Ondje je bila i
gospoa Mao, koja je bila neobino srdana prema meni. inilo
se da Mao ne primjeuje kako je ve prola pono. Bio je odjeven
u bijeli kuni ogrta. Bio je bosonog, mokre kose.
Kad smo sjeli, jednostavno je rekao: Pearl Buck eli posjetiti
Kinu. Premijer u Enlai smatra da bismo trebali napraviti
iznimku i otvoriti joj vrata. to ti misli?
Krajikom oka opazio sam smrznuto lice gospoe Mao. Na
usnama joj je podrhtavao jedva primjetan osmijeh.
S obzirom na vlastitu prolost s Pearl Buck, divio sam se Maovoj
drskosti. Zar je zaboravio da je tebe, moju suprugu, strpao u
zatvor jer si odbila odrei se svoje prijateljice? Ali takoer sam
znao i da je Maova glad za meunarodnim priznanjem s
vremenom samo ojaala. Bez obzira na to koliko snaan bio kod
kue, u inozemstvu nije bio na dobru glasu. Uinio bi sve da
ugrabi ugled koji mu je izmicao. Jasno se vidjelo da bi i povijest
prekrojio ako bi se time okoristio. Ali za njegovu suprugu nisam
bio toliko siguran.
Sjedio sam preznojavajui se dok je Mao govorio. Od mene je
traio da pripitomim Pearl Buck i uvjerim je da promijeni
miljenje o Kini. Naloio mi je da joj kaem kako sada vladamo
etvrtinom ljudske rase.
Mao mi je otkrio kako ga je obavjetajna sluba izvijestila da je
Pearl Buck postala savjetnicom predsjednika Johna Kennedya.
Mao je vjerovao da Pearl ima potencijala postati njegov most do
Amerike.
Prisjeajui se, sad vidim da mi je sudbina ve bila zapeaena.
Gospoa Mao bila je ljubomorna na svaku enu za koju bi Mao
pokazao zanimanje. Da bi vratila Maovu naklonost, u tajnosti je
uhiivala, muila i ubijala.
Naalost, radi astohleplja, hotimice sam pred time zatvarao oi.
Spojiti Pearl Buck i Maoa bilo bi odlino za moju karijeru.
Mogunost da ostanem zabiljeen u povijesti toliko me privlaila
da sam se igrao vatrom. Vjetar je povoljan, mislio sam, i bilo bi
glupo ne razviti jedra. Planirao sam podrati u Enlaievo
stajalite i dokazati da je ispravno.
Preveo sam Pearline nedavne lanke o Kini i paljivo izmijenio
njezine negativne primjedbe. Ali prije nego to sam uspio tekstove
proslijediti Maou, vjetar je promijenio smjer. Gospoa Mao me
preduhitrila.
Kao dokaz protiv Pearl gospoa Mao iznijela je dijelove njezina
posljednjeg romana, Tri keri gospoe Liang, u kojem je Pearl
opisala besmislena ubojstva izvrena tijekom Kulturne revolucije,
vjerno kao da im je sama svjedoila. Roman je udesno zrcalio
istinu.
Od tog trenutka Mao je izgubio zanimanje za Pearl Buck. Ali
gospoa Mao jo nije zavrila sa mnom. Doivljavala je Pearl
Buck kao osobnu prijetnju i oduila kazniti svakoga tko je s njom i
na koji nain povezan. Gospoa Mao dala me uhititi pod
optubom da sam obmanjivao Maoa.
Oekivao sam da e me Mao zatititi, ali prevario sam se.

U zatvoru sam sreo generala Chua. Kakav obrat sudbine! S jedne


strane osjeao sam se krivim zbog toga to Mao nije ispunio
obeanje - drao se uvjeta koje sam dogovorio. Jednom kad se
Chu predao, Mao od njega vie nije imao koristi pa ga je napustio.
Premda je Chuu dodijeljen in vrhovnog generala
Narodnooslobodilake vojske, bio je to in tek na papiru. Chu je
zavrio lien vojnika i slobode. Osjeam da sam tog ovjeka
iznevjerio. Gotovo me tjei pomisao da u ivot skonati u zatvoru,
jer tako barem nisam uz Maoa.
Vrijeme u Tibetu je nesmiljeno, a zrak rijedak. Poput glodavaca,
ivimo u podzemnim rupama koje sami kopamo - kao da kopamo
vlastiti grob. Meutim, mrtve ovdje ne pokapaju. U zatvoru nema
dovoljno zatvorenika da iskopaju tolike rupe. Umjesto toga, mrtve
odvlae i ostavljaju na otvorenom oko kilometar i pol od mjesta na
kojem ivimo. Kada pue jak vjetar, osjeamo zadah trulei. Na
kraju tibetanski vuci i kanjci poderu to je ostalo.
ivim hranei se liem, mievima i glistama. Lia i glisti e
nestati i prije nego ljeto zavri. Ogulili smo koru drvea i pojeli
tvrda vlakna. To je drvee sada mrtvo. Preslabi smo da bi lovili
mieve. Poeo sam jesti samoubilako sjeme. To je sjeme neke
vrste trave od kojeg se polako umire. Ali barem tai glad. Ve
tjednima patim od zatvora. Trbuh me toliko boli da s vremena na
vrijeme gubim svijest. Nikada ne bi mogla ni zamisliti ovakav
prizor: drugovi iz elije jedan drugom golim prstima pomau
skupiti govno iz stranjice. Krvav je to posao. Chu je bio moj
partner. Devet dana nije srao. tapiem za jelo pokuao sam mu
razmrviti stolicu i skupiti je licom. Ali stolica mu je bila tvrda
poput stijene. Trpio je uasnu bol. Trbuh mu je natekao poput
velika balona. eliju smo dijelili s ovjekom iz angaja,
lijenikom. Juer je umro od zatvora. Bilo mu je tek trideset i
sedam.
Kad pou na poinak, ovdje ljudi ne oekuju da e se probuditi.
Neobino je to to veina ovdje umire tiho, u snu. Poput ika
upaljene svijee, plamen zatreperi i onda ga proguta vjena tmina.
Svake noi mislim na tebe. alim to sam te napustio radi
Tratinice. Ona je moje negodovanje prijavila gospoi Mao. Moja
glupa aputanja na jastuku! Na samom je kraju, uoi mog odlaska
u zatvor, priznala da je bila pijunka gospoe Mao. Znao sam da
Tratinica vodi dnevnik, ali nisam vjerovao da e ga upotrijebiti
kao oruje protiv mene. Mislio sam da sam na vrhu svijeta kad
sam joj govorio: Ljudi grijee. Mao je ovjek. Zato i on grijei.
Tratinica je bila unaprijeena jer je prijavila tu moju izjavu.
Prije uhienja, Mao me pozvao da mu se pridruim na putu u
Rusiju. Uvjeravao me da sam mu ovjek od najveeg povjerenja.
Nije postojala ni najmanja naznaka da tu biti kanjen. A potom mi
je iznenada gospoa Mao objavila da je Mao nezadovoljan
mnome. Nakon toga mi je oduzeto lanstvo u Partiji. Trebao sam
poi u zatvor jer vie nisam bio drug, ve reakcionar. Mao mi se
nije javljao na telefon, niti mi je odgovarao na pisma.
Znam da sam te svojom nevjerom povrijedio. Potujui tvoju elju,
nisam ti prilazio. Piem ti ovo pismo jer se bojim da neu jo dugo
poivjeti. Trbuh mi je vei nego u trudnice. Grizu me sram i
krivnja. Zasluio sam pakao. Ne oekujem da u doivjeti Novu
godinu. Pote nema, a gotovo nitko odavde ne odlazi iv. U
sluaju da Chu uspije izai i dostaviti ti ovo pismo, elim da zna
kako te jo volim i kako sam te oduvijek volio, ak i kada sam bio
budala.
Dick

Jedina mi je pomisao bila da Dicka moram jo jednom vidjeti, prije


negoli bude prekasno. Predvodnika nisam ni pokuala pitati za
doputenje jer sam znala da ga ne bih dobila. Crvena je kupila kartu, pa
sam sutradan vlakom napustila Chin-kiang. Karta je bila stajaa jer za
sjedee mjesto u vlaku nisam imala novca. Iduih sedamdeset dva sata,
danju bih stajala, a nou bih se uspijevala odmoriti skutrivi se uz
urinom natopljene novine.
Kad sam sila s vlaka, nastavila sam pjeice. Trebala su mi dva
tjedna da stignem do zatvorskog logora. Potom su me pustili da danima
ekam i na koncu mi priopili kako je Dick ve mrtav. Kaznili su ga
zbog krae hrane. Prialo se da Dick nije prijavio smrt jednog od
zatvorenika kako bi njegov dio hrane zadrao za sebe. Dick je spavao
uz truplo dok ga nije odao zadah trula mesa. Poslije toga su mu straari
prestali davati hranu i Dick je umro od gladi.
Plakala sam zamiljajui Dicka kako spava uz le. Zamolila sam da
mi dopuste vidjeti Dickovo tijelo, ali odbili su me. Otila sam pred
zapovjednitvo logora i zapoela trajk glau. Nakon tjedan dana
odveli su me na otvoreno groblje koje mi je Dick u svom pismu opisao.
Kao to je Dick i napisao, nikoga nisu pokapali. Posvuda su leala
trupla i kosti. Smrad je bio uasan. Posrtala sam od trupla do trupla
tragajui za suprugom. Bilo je gotovo nemogue prepoznati bilo kojeg
od mrtvaca. Nisam odustajala. Nekoliko sati poslije, pronala sam ga.
Dick je bio nag. Prepoznala sam ga po oiljku koji sam pamtila. Tijelo
su mu rastrgali leinari i izgrizli divlji psi.
Izgubila sam svijest. Kad sam dola k sebi, pokuala sam zamisliti
Dickovo lice kakvo sam poznavala. Nisam ga eljela pamtiti takvog.
Otila sam i pronala mjesnog seljaka s magarcem. Platila sam mu da
donese kantu benzina i neto drva za potpalu. Posudila sam staru,
hravu lopatu i iskopala jarak. U jarak sam dovukla ono to je ostalo od
mog supruga, naslagala na njega drvo i sve zalila benzinom. Potom
sam zapalila vatru. Poslije sam skupila Dickove kosti, no bile se
prevelike da mi stanu u torbu. Veinu sam morala ostaviti. Nikada ne
bih pomislila da e Dick tako skonati.

Po povratku u Chin-kiang, tata je za Dicka odrao misu zadunicu.


Pozvali smo samo ljude kojima smo vjerovali i koji su poznavali
Dicka. eljela sam pozvati i generala Chua, no on je nestao bez traga.
Skrivao se. Tata je zakljuio kako je zatvorski ivot Chua nauio da
bude oprezan i nepovjerljiv.
- Pamtit emo ga kao Dickova odana prijatelja.
- Jedino je vano to to je Chu stavio ivot na kocku da bi isporuio
oevo pismo - rekla je Crvena.
- Generala Chua zasigurno je vodio Bog - sloio se tata.
Pamtila sam Chuove rijei. To to mi je donio pismo za njega je bio
pravi blagoslov budui da je bio uvjeren kako e se Dicku ubrzo
pridruiti. Vjerovao je da e to to me pronaao biti najljepi dar
njegovu prijatelju.
Spalila sam Dickove radove koje sam godinama uvala. To bi bila i
Dickova elja. Svim je srcem oboavao Maoa i komunizam. To je bilo
ono u to je vjerovao.
Sauvala sam Dickovo posljednje pismo za Pearl, premda nisam
znala hoemo li se ikada vie vidjeti. Sve mi je bilo tee zamisliti
ponovni susret s prijateljicom. Onodobna kineska djeca u
Amerikancima su vidjela samo neprijatelje i inilo se da stanje postaje
sve gore. Pitala sam se bi li Pearl bila smijena ili uasna vijest da je
Mao pomiljao na to da je preobrati u proleterku.
TRIDESET PRVO POGLAVLJE

K ada je trebalo prevariti vlast, tata je bio pravi majstor.


- Mao je osvojio Kinu gerilskim nainom ratovanja - govorio je
tata svojim vjernicima. - Budemo li slijedili njegov primjer, imat emo
iste izglede da sauvamo svoje due za Boga.
Upozorila sam tatu neka ne priziva nevolje.
- Ja sam u prednosti pred Maom - samouvjereno je odgovorio tata. -
Imam radio.
Zabrinula sam se. - Zavrit e u zatvoru.
- To se ve dogaalo prije tvog povratka kui. - Podigao je tri prsta u
zrak. - Tri su me puta zatvarali i putali iz te prljave rupetine. to drugo
vlasti mogu uiniti stogodinjem starcu?
Tata me sve vie podsjeao na Absaloma. Uvijek je nazoio
roenjima, svadbama i pogrebima. Vladine uhode bi obmanjivao
nainom govora. Svaki obred zapoinjao bi na tradicionalan nain i
onda ga pretvarao u kranski skup, a da to nitko ne bi primijetio - ak
ni kada bi se meu okupljenima naao vladin agent. Tata je svaku
propovijed zapoinjao s knjigom Maovih citata u ruci. Zapoeo bi: Mi
smo ljudi razliitih zanimanja, a zavravao citatima iz Biblije: Nije
nita preteklo onome koji bijae nakupio mnogo, a niti je nedostajalo
onome koji bijae nakupio manje.
Tata je razvio jezik koji su razumjeli samo njegovi kranski
vjernici. Boga je nazivao etaem po oblacima, paklenu kaznu
vlastorunim odabirom Karla Marxa, Biblija mu je bila Knjiga
citata, a spasenje cilj revolucije.
Tijekom proslave dvadeset drugog Dana narodne neovisnosti, tatu su
etvrti puta uhitili zbog irenja tetnih ideja. Tata je odmah sve priznao
da izbjegne muenje. Pokajao se i dao vlastima obeanja koja nije
kanio ispuniti.
Kui je stigao navodei kinesku poslovicu:
- Junak je onaj tko ne pliva protiv struje.
Tata je sam sebi oprostio u Boje ime. Svoje lai nazivao je
strategijom izbjegavanja nepotrebnih rtava. Svojim primjerom
vjernike je uio kako se treba ophoditi s vlastima. Jednom prilikom tata
se pretvarao da ima slom ivaca. Tvrdio je da ga progone prizori iz
vremena kada je bio zatrovan Absalomom. Na javnim okupljanjima
tata je upirao prstom u sebe viui:
- Dolje s Absalomovim najboljim kukavnim psetom!
Okupljenom gomilom irile su se salve priguenog smijeha.
Kad mu je zapovjeeno da govori protiv sebe, tata je rekao:
- Da me Absalom nije upoznao s Isusom Kristom, sad bi ti moje ruke
ve marljivo praznile depove.
Predvodnik je pokuao zaustaviti tatu.
- Kako se usuuje veliati tog amerikog kulturnog imperijalista! -
urlao je.
- Dolje s Absalomom! - odvraao je tata podiui aku u zrak.
- Pozdrav drugu Predvodniku!
Okrenuvi se prema Maovu portretu objeenom o zid, duboko se
naklonio.
- Tebi u jo toga priznati, predsjednie Mao!
- Priznaj jo! - klicala je gomila. - Priznaj jo!
Tata je nastavio. - Predsjednik Mao ui nas da moramo kolovati
mase otkrivajui djela naih neprijatelja. E pa, dopustite mi da vam
govorim o djelima Isusa Krista.
Od tate sam nauila da ne plivam protiv struje. Jo bih bila
povrijeena kad bi me djeca nazivala zlom, ali bar se vie nisam
osjeala krivo. Moj istinski oporavak zapoeo je kad sam poela
pomagati tati oko njegove gerilske crkve.
Na vlastito zaprepatenje, tata je poeo sluati nevjerojatne
ispovijesti. Premda ih isprva sa mnom nije dijelio, to se s vremenom
promijenilo. Saznala sam da je Tesar Chan ispovjedio kako je potajno
bio lan Komunistike partije pod Predvodnikovim vodstvom. Partiji se
prikljuio 1949. godine, vjerujui da Mao i komunisti predstavljaju glas
sirotinje. Partijski zadatak Tesara Chana bilo je izvjeivanje o tatinu
radu. Meutim, Chan se pokolebao vidjevi da je Predvodnik prepun
mana i astohlepan. Tesar Chan s godinama je postao uvjeren da je
Predvodnik laan prorok, a Mao laan Bog.

Uspomene iz djetinjstva za mene su bile poput blistavih carskih palaa


kojima bih lutala zaboravljajui na vrijeme. Cesto sam matala da smo
Pearl i ja opet zajedno. O tome sam najradije sanjarila. U mislima o
Pearl osjeala sam se najblie Bogu. Takvi trenuci za mene su bili kao
otvaranje darova s neba.
Za razliku od mene, moja ki Crvena bila je realist, pogotovo nakon
oeve smrti. Sjeanja joj nisu znaila onoliko koliko meni. Radije je
birala zaborav nego sjeanja.
S Crvenom sam ivjela sve dok se konano, u svojim etrdesetima,
nije udala. Moj zet bio je strojarski tehniar kojem je supruga umrla od
bolesti. ovjek se muio podiui svoje dvije male keri. Obradovalo
me kada se Crvena udala za njega i usvojila obje djevojice. Godinu
dana poslije, Crvena je na svijet donijela i vlastitu ker. Najdrae mi je
bilo voditi unuice u obilazak mjesta na kojima smo se neko Pearl i ja
igrale skrivaa. Uivala sam u suncu i blagom, brdovitom krajoliku,
pogotovo kada bi se podigao njean povjetarac i pomilovao mi lice. U
tim trenucima zaboravljala bih koliko mi je godina. Ponovo bih se
osjeala poput djevojice sve dok neka od mojih unuica ne bi
zapjevala Carienu omiljenu pjesmu pa bih shvatila da to nije Pearl.
Tada bih se pitala je li Pearl jo na ivotu.

Dan uoi kineske Nove godine 1971., tata mi je priredio iznenaenje.


- Pearl Buck govorit e na Glasu Amerike! - tata je jedva uspijevao
obuzdati uzbuenje.
Dakle, bila je iva! Pala sam na koljena i zahvalila Bogu. Prolo je
trideset i sedam godina od naeg posljednjeg susreta. Bila sam posve
sijeda, a i nju sam takvom zamiljala.
Tata je ljudima savjetovao neka ne dolaze, ali uzalud.
- To je neprijateljska radio postaja - upozoravao je tata. - Uhvate li
vas da je sluate, smatrat e vas izdajnicima. Uhitit e vas i poslati u
zatvor.
Dan je bio brino osmiljen. Tajno okupljanje bit e odrano pod
krinkom gozbe povodom kineske Nove godine.
Iznenadila sam se kada su Predvodnik i njegov pomonik s
nadimkom Som uetali u crkvu tek nekoliko trenutaka prije poetka
prijenosa.
- Sekretaru Predvodnie, dobro doli, molim, pridruite nam se - s
osmjehom ih je doekao tata.
Povukla sam ga u stranu i apnula mu na uho:
- Jesi li poludio?
Tata se nije obazirao na mene. Izvadio je radio ureaj i ukljuio ga.
- Iznesite najbolje vino za naega vou - rekao je tata.
Ljudi su se poeli izvlaiti iz kutija za spavanje i silaziti konopima.
Prili su Tesar Chan i Jorgovan te stali uz tatu. Iza njih su stali Car
Tikvan i njegovi pobratimi.
Hodnik i blagovaonica ubrzo su bili krcati.
Tata je toio vino pazei da Predvodnik i Som dobiju najvie.
Ostalima je u ae natoio tek po prst vina, a njihove je napunio do
vrha. Tata je nazdravio.
- Pijmo da pokaemo koliko smo odani predsjedniku Maou!
Predvodnik je morao iskapiti au. Tata je priekao da Predvodniku
aa bude prazna pa je iznova napunio i nazdravio Maou. ae su se
ispraznile i ponovno napunile. Trei put tata je nazdravio pobjedi
Kulturne revolucije. etvrtom se punom aom nazdravilo nizu
Predvodnikovih uspjeha u voenju Chin-kianga putevima komunizma.
Kada je Predvodnik skliznuo sa stolice na pod, lice mu je bilo crveno
poput pijetlove kreste. Som je jo bio budan, ali tata se nije na njega
obazirao, ve promijenio radijsku postaju. Crkva se ispunila zvucima
Glasa Amerike.
Napeto smo sluali.
Radijski voditelj na mandarinskom je predstavio Pearl S. Buck.
Zadrala sam dah zauvi enski glas kako govori mandarinski sa
chin-kiangkim naglaskom.
- Sretna vam kineska Nova godina! Govori vam Pearl Syden-stricker
Buck.
Isprva nitko nije vjerovao vlastitim uima. Svi smo vjerovali da se
radi tek o plodu nae mate.
Razgovor se nastavljao, pa smo postupno postajali svjesni da je to
stvarnost.
- To je ona! To je naa Pearl! - vritali smo skaui od sree i
meusobno se grlei.
- I tebi sretna Nova godina, Pearl! - rekao je tata. Smijeio se, ali niz
obraze su mu se slijevale suze.
Kao da nikada nije napustila Kinu. Naglasak joj se nije promijenio.
Glas joj je bio jasan i blag. Poela nam je pripovijedati svoju ivotnu
priu. Nismo najbolje razumjeli dogaaje o kojima je govorila, poput
Velike depresije i rata u Vijetnamu. Ali nismo marili. Okupili smo se
da ujemo njezin glas. Radovalo me to je jo iva.
Pearl je govorila o svojim knjigama, kao i o prijevodu djela Svi su
ljudi braa. Spomenula je i da je prema Dobroj zemlji u Americi
snimljen film.
- Premda se radi o predivnom filmu - rekla je - plaim se da se vama
ne bi svidio zato to sve kineske likove glume zapadnjaki glumci. Svi
imaju duge noseve i govore engleski.
Ispriala je da ivi u Pennsylvaniji i da je posvojila osmero djece od
kojih je veina azijskog podrijetla.
Zaplakali smo kada je Pearl kazala da joj je velika elja posjetiti
Kinu.
- Pojedinosti iz moje mladosti s godinama su mi postajale sve
jasnije. - Po Pearlinom glasu znali smo da su je preplavili osjeaji. -
Kada sklopim oi, vidim brda Chin-kianga i polja u suton i zoru,
okupana suncem i mjeseinom, u ljetnom zelenilu i pod zimskim
snijegom.
Rekla je da joj najvie nedostaju novogodinje proslave.
- Upravo bih se sada gostila s prijateljima, da sam meu njima. Kao
to svi dobro znamo, biti Kinezom znai ivjeti da bi se blagovalo.
Voditelj je zamolio Pearl da za sluateljstvo diljem svijeta opie
jedan tipian prizor iz Chin-kianga.
Na trenutak se zamislila, a potom odgovorila:
- Tipian bi prizor bio izmaglica nad velikim ribnjakom pod
granama alosnih vrbi. Krhki oblaci plovili bi nebom, a voda bi
blistala poput srebra. Ispred takve pozadine, vidjela bih veliku bi jelu
aplju kako stoji na jednoj nozi nalik na prut.
Pustila sam suze da mi slobodno teku zamiljajui osmjeh na licu
moje prijateljice.
Pearl je nastavila.
- Moji ameriki prijatelji esto hvale ivopisnu matovitost kineskih
slikara, ali vjerujte mi, slikari tek biljee ono to im je pred oima.
Odrasla sam i etrdeset godina ivota provela uivajui u takvim
krajolicima. To je Kina koju poznajem i u kojoj nastavljam ivjeti u
mislima.
Som je prestraeno sluao. Nije bio pijan i bio je svjestan posljedica.
Pljeskao je Predvodnika po licu i prskao ga vodom.
- Gazda! Probudite se! Moramo odavde!
Leei poput hrpe mokrog blata, Predvodnik se nije ni pomakao.
- Upali smo u stupicu! - Som je postao histerian. Obratio se tati i
zaprijetio mu: - Sve u ovo prijaviti!
- Samo naprijed! - odvratio je tata. - Nemoj zaboraviti spomenuti da
nas je Predvodnik podrao i da je zato ovdje s nama. Toliko je bio
uzbuen to e uti Glas Amerike i Pearl Buck da se napio kako bi
proslavio. Svi su u zgradi tome svjedoili.
TRIDESET DRUGO POGLAVLJE

P remda je Predvodnik zaplijenio tatin radio, izgubio je poloaj.


Zamijenio ga je Tesar Chan koji je imenovan novim sekretarom
Komunistike partije Chin-kianga. Tesar Chan nije elio prihvatiti taj
posao, ali tata ga je uspio nagovoriti. Tata je vjerovao da za obavljanje
Boje slube treba biti dobro obavijeten.
- Bio bih ti zahvalan ako bi mi mogao nabaviti mjeseni glasnik
Komunistike partije, Unutarnju referenciju.
Tatina je mudrost urodila plodom. Unutarnja referencija predviala
je promjene u kineskoj politikoj klimi. Tata je gutao svako izdanje.
Analizirao bi i slijedio tragove promjena, posebice u Maovu odnosu
prema Sjedinjenim Dravama.
U srpnju 1971. godine, tata je opazio proglas veliine potanske
marke u kojem je pisalo da e Mao primiti posebno vanog gosta iz
Amerike, ovjeka po imenu Henry Kissinger.
- Maov lonac kipi! - rekao je tata Tesaru Chanu.
Tri mjeseca poslije tata je doznao da je Kina postala lanicom
Ujedinjenih naroda.
- Tu je na djelu nekakva nagodba - pretpostavljao je tata.
Tata i Chan prvi su u gradu prokljuvili da se Kini sprema posjet
amerikog predsjednika Nixona. Iz Unutarnje referencije tata i Tesar
Chan takoer su doznali da unutar Komunistike partije Kine djeluju
dvije mone frakcije. Jedna se zvala enina partija, frakcija gospoe
Mao, kojoj je Mao povjerio daljnje voenje Kulturne revolucije. Druga
je bila Premijerova partija, na ijem se elu naao premijer u Enlai
kojemu je Mao povjerio voenje drave. Obje su se frakcije nadmetale
za Maovu naklonost.
Borba meu frakcijama zaotrila se kada je Nixonov posjet objavljen
javnosti. U Chin-kiang stigla je skupina istraitelja. Nismo ni slutili da
je to povezano s injenicom da je Nixon kao svoju suputnicu za posjet
Kini odabrao Pearl Buck. Tek smo poslije doznali tu iznimno vanu
vijest.

Tata je uz svjetlost svijea raspravljao sa lanovima svoje gerilske


crkve.
- Pozornost cijeloga svijeta bit e usmjerena na Nixonov posjet -
govorio je tata dok su mu oi svjetlucale, a svaka bora na licu
poigravala. - Zamislite samo nau Pearl kako predstavlja Nixona Maou
na savrenom mandarinskom, a Maoa Nixonu na amerikom
engleskom!
Pitanje koje se nametalo samo od sebe glasilo je: hoe li gospoa
Mao uope dopustiti da se to dogodi? Hoe li dopustiti da joj druga
ena otme ulogu na koju vjeruje da ima pravo?
- Stotine kamera kljocat e i bljeskati - nastavio je tata. - Gospoa
Mao pozelenjela bi od ljubomore da izmeu Maoa i Nixona stoji Pearl.
- Postoji jo jedna mogunost - dodao je Tesar Chan. - Mao bi se
mogao zainteresirati za Pearl, kao za suprugu filipinskog predsjednika
Marcosa. Vidio sam dokumentarac u kojem je Mao poljubio ruku te
gospoe.
Ne bi me iznenadilo da Mao bude oaran plavookom Pearl.
Zamiljala sam kako Pearl izgleda kada se dotjera. Sigurno bi
podsjeala na Carie, lijepa i elegantna. Mao bi pitanja postavljao na
svom materinjem hunanskom, a Pearl bi mu mogla odgovarati istim
narjejem. Koliko mi je bilo poznato, Pearl je uz mandarinski teno
govorila mnoga kineska narjeja. Podrazumijevalo bi se da e Mao
pozvati Pearl i na privatan susret u njegovu domu, kao to je obino
inio s mnogim uvenim kineskim glumicama, pjesnikinjama i
novinarkama.
- Moda Mao ponudi Pearl da je osobno provede Zabranjenim
gradom - matao je tata. - Mogu zamisliti njih dvoje kako prolaze
dugim carskim hodnikom kojim je i posljednja carica Tsu Hsi svakoga
dana etala poslije ruka. Mao bi se razmetao svojim poznavanjem
kineske povijesti.
- Mao bi mogao predloiti i posjet Kineskom zidu - dodao je Tesar
Chan. - Njega i Pearl sigurno bi nosili u nosiljci.
Jorgovan je kimnula.
- Mao e Pearl zasigurno pozvati na ruak u carsku Ljetnu palau.
- Tako je - sloio se tata. - Svako e jelo nositi ime prema nekoj od
Maovih pjesama. Rakovi u vinu i umbiru zvat e se Pad glavnoga
grada Nanjinga. Peena patka s peninim palainkama nosit e ime
Uspjeh jesenjeg ustanka.
- Ljuti feferoni s prenim abljim kracima zvat e se Raanje
Narodne republike - prikljuili su se Car Tikvan i njegovi pobratimi
dok su im rasle zazubice.
Slike su mi nastavile prolaziti glavom. Pearl bi mogla osvojiti
Maovo srce tako da mu daruje prijevod njegove omiljene knjige, Svi su
ljudi braa. Pretpostavio bi da i Pearl dijeli njegovu strast prema
seoskim junacima.
Gotovo sam mogla uti Maoa kako Pearl naziva svojom
drugaricom. Zaboravio bi na godine, zubobolju, bolne oi i ukoene
zglobove. Primio bi Pearl za ruku i ispriao joj kako ga je upravo
roman Svi su ljudi braa nadahnuo da poe putem revolucije. Da bi
pridobio njezinu naklonost, Mao bi ispriao Pearl kako je postao
suvremenim kineskim carem. Oekivao bi da Pearl tu priu podijeli s
Nixonom.
- Narod i jedino narod moe stvarati povijest - oponaao je Tesar
Chan uveni Maov govor. - Pearl e biti polaskana.
- Ne mislim tako - usprotivila se Jorgovan. - Mao se uope ne bi
svidio Pearl.
- Pearl ima sree to Mao jo nije proitao Dobru zemlju - kazala
sam. - Da ju je proitao, znao bi da mu Pearl nikada nee postati
drugaricom. Nita to bi Mao mogao rei ili uiniti ne bi promijenilo
Pearlino miljenje. A vjerujem da bi Mao bio jednako razoaran s
Pearl. Mao bi ubrzo shvatio da ga Pearl, premda govori njegov jezik i
poznaje njegovu kulturu, nikada nee tovati kao ostatak Kine. Pearl bi
primijetila njegove mane. Mogla bi postati Maovom nonom morom.
- Vidjet emo - ree tata. - Vino bi u Maou moglo oivjeti pjesnika.
Mogao bi uzeti kist i za poklon joj kaligrafijom ispisati dvostih. Pearl
bi svoju zahvalnost mogla izraziti prepoznavanjem ritma u kojem Mao
pie i mogla bi njegove stihove izgovoriti na drevnom kineskom.
- Mao bi zamolio Pearl da ostane na kasnoj alici aja - rekao je Car
Tikvan, kimajui.
- Pearl bi odbila - ukljuila se Crvena. - I rekla bi mu: Predsjednik
Nixon me oekuje.
- Njezino odbijanje za Maoa bi bilo stranije nego da Nixon na Kinu
baci atomsku bombu - sloili su se svi.

Gradu Chin-kiangu dodijeljen je zadatak od dravne vanosti. Kao


partijski voa, Tesar Chan poeo je primati poruke svojih
pretpostavljenih. Prvu je poslao premijer u Enlai i zaduio ga da
obavi pripreme za Pearlin povratak kui.
Budi spreman pokazati grad predsjedniku Nixonu, pisalo je u
poruci.
Druga poruka bila je u suprotnosti s prvom. Gradu je zapovjeeno da
surauje s istraiteljima gospoe Mao. U poruci je pisalo: Kucnuo je
as da se razotkriju zloini koje je Pearl Buck i njezina obitelj poinila
protiv Kine i kineskog naroda.
Vjerujui kako mu se prua prilika da se vrati na vrh, Predvodnik je
prokazao kransku crkvu koja je djelovala u tajnosti.
- Absalomov duh ne samo da je iv, ve djelatno okree ljude protiv
Maoa i komunizma - tvrdio je.
Komunistike novine Narodni dnevni list objavile su lanak pod
naslovom: Dobitnica Nobelove nagrade za ivot zarauje vrijeanjem
Kine. Tesar Chan obznanio nam je da je gospoa Mao zabranila Chin-
kiangu ugostiti posjetitelje iz Amerike.
Tesar Chan kriom je vratio zaplijenjeni radio ureaj. On i tata
sluali su Glas Amerike da doznaju najnovije vijesti. itajui izmeu
redaka, doznali su da e Nixonovo izaslanstvo posjetiti Kinu za tjedan
dana i da su Kineske vlasti Pearl Buck odbile dopustiti ulazak u zemlju.

Tesar Chan sastavio je peticiju koju je, kad su je potpisali svi graani,
poslao premijeru u Enlaiu.
Pearl Buck rodila se u Chin-kiangu, stajalo je u peticiji. Njezino je
pravo posjetiti majin grob, a naa je dunost da joj kao susjedi i
prijatelji tu elju i ispunimo.
Nikada se prije nije dogodilo da se cijeli grad ujedini s istim ciljem.
Nismo se samo borili za posjet Pearl Buck, ve za vlastite ivote i
budunost nae djece. Od samog poetka Kulturne revolucije, svatko
iji se ivotni put susreo s Absalomovim i Careinim bio je poniavan i
muen. Ve je mnogo godina prolo od najvanijih dogaaja, ali ostali
su nam ivo urezani u pamenje. Neki su ljudi bili pogoeni vie od
drugih, no svi su imali tota rei. Pamtim kako je rulja tinejdera koji
su sebe nazivali Maovom crvenom gardom ula u Peking da ga oisti
od zlog utjecaja Pearl Buck. Znali su da sam Pearl prosljeivala pisma
Hsu Chih-moa. Izvukli su me iz zatvora da bi odrali javno okupljanje
na kojem su mi djeca oko vrata objesila drvenu plou s natpisom
SVODNICA. Svjetina je zahtijevala da priznam kako su Hsu Chih-
mo i Pearl bih u vezi. Pearlini su studenti zlostavljani. Prisiljavani su
odavati podatke o meni. Jedan je pred okupljenom svjetinom iznio da
sam bila Pearlina najbolja prijateljica i Cariena usvojena ki. Drugi su
se studenti prisjetili da sam pokuavala Hsu Chih-moa preoteti Pearl.
Crvena garda otkrila je Absalomov grob u blizini Chin-kianga i
vandalski ga unitila. Razbili su kamenu plou postavljenu u ast
Absalomova dugogodinjeg rada u Bojoj slubi. Crvena garda tragala
i za Carienim grobom. Jorgovan je nadgrobnu plou odnijela na drugo
mjesto. Grob koji je Crvena garda unitila nije bio Carien.
Jorgovaninim sinovima zapovjeeno je da promijene imena.
Dvostruka Srea David i Ivan sada su se zvali Dolje Krist i Rat protiv
Boga. Novo ime Trostruke Sree Solomona bilo je Maov Poslunik.
Kada je Crvena garda zapovjedila Caru Tikvanu i njegovim
pobratimima da razbiju keramiki kip Krista, bivi su vojskovoe
eksplodirali od bijesa. Skinuli su ploe s parolama protiv Krista koje su
im objesili oko vrata i njih razbili umjesto kipa. Kada su ih zatvorili,
pobjegli su u planinu.
Tata je na sebe preuzeo rizik uvanja Absalomovih crtea Isusa
Krista. Sakrio ih je iza golema Maova portreta. Kada su Tesar Chan i
njegovi radnici saznali da Crvena garda planira spaliti crkvu, pretvorili
su je u edukacijski muzej i na svakoj slobodnoj povrini naslikali
Maov portret. Kipove svetaca i Krista zatvorili su u kaveze na kojima
je pisalo: Loi uitelji. Kavezi su bili izloeni kako bi ih se moglo
kritizirati. Da sprijee oskvrnue kipova, radnici su ih omotali crvenim
vrpcama ispisanim sloganima kao to su: ivio predsjednik Mao i
Vojniki pozdrav gospoi Mao!
Tatu bi najvie zaboljelo kada bi netko od vjernika istupio iz crkve.
Premda je tata shvaao da ljudi to ine zbog straha i pritiska, ipak bi se
osjetio poraenim. Prijetio je ljudima odlaskom u pakao, premda je bio
zgroen njihovim dogovorom: U paklu e nam biti bolje nego ovdje.
Chin-kiang godinama je smatran podrujem opasno zaraenim
kugom kranstva. Odlueno je da gradu treba temeljito ienje.
Premda se za primjer drugima Predvodnik javno odrekao kranstva,
tek je nekolicina slijedila njegov primjer. Ljudi su Predvodnika zvali
kineskim Judom. Policija je otkrivala Biblije umotane u korice
Maovih knjiga i glinene figurice Krista skrivene u vree s riom. Za
vrijeme proslave kineske Nove godine ule bi se boine pjesme, a na
Carienu grobu nikada nije nedostajalo cvijea. Djeca koja bi nou
odlazila na zahod posrtala bi preko svojih roditelja koji su na koljenima
molili u mraku. Usprkos dobi, tata je obilazio vjernike po kii i suncu
kada za bogotovlje nije bilo sigurnoga mjesta.

Godine su tatu napokon dostigle. Jednog se dana sruio dok je svoje


vjernike obilazio od kue do kue. Crvena i ja pritekle smo mu u
pomo. Kada je doao svijesti, ispriao mi je kako je sreo Absaloma.
- Stari uitelj jo jai svog magarca - rekao je.
- Jesi li ga pitao kako je zadovoljan tvojim radom? - zadirkivala sam
ga.
- Jesam.
- to ti je rekao? - zanimalo je Crvenu.
Tata je prije odgovora nekoliko puta duboko udahnuo:
- Absalom je briznuo u pla, to mu inae nije bio obiaj. Zbog
Pearl.
- Pearl?
- Absalom ali to nikada nije naao vremena da joj bude dobar otac.
- to si mu na to rekao? - upitale smo Crvena i ja.
- Rekao sam mu da treba biti ponosan jer je ki nastavila njegov
posao... i da smo je svi uli na Glasu Amerike.
Tjedan dana poslije tata je izdahnuo. Poput zrele dinje, tata se
radosno drao svoje vitice sve dok nije pao o tlo. Sjedio je pod drvetom
ispred prenamijenjene crkvene zgrade, kao da je tek zadrijemao brade
oslonjene o prsa.
Peti dio
TRIDESET TREE POGLAVLJE

S logani poput Dolje ameriki imperijalisti preko noi su


zamijenjeni s Dobro nam doao, ameriki predsjednie Nixone.
Sklonjene su lutke odjevene u amerike vojne odore koje su sluile za
vojnu obuku rukovanja bajunetom u kolama diljem drave. Djeci je
reeno da moraju nauiti kako se na engleskom kae dobro doli i
drago mi je.
Onoga dana kada je Nixon stigao u Kinu, ulice od zrane luke sve do
hotela u kojem e odsjesti bile su prepune djece. Svakom djetetu
dodijeljen je papirnati cvijet i naloeno mu je da se mora smijeiti od
uha do uha.
Tesar Chan primio je hitnu dojavu da e Nixon posjetiti Chin-kiang,
a u njegovoj e pratnji biti Pearl Buck.
Cijeli grad drhtao je od iekivanja.
Daje bar tata uspio doivjeti taj dan. Bio bi izvan sebe od uzbuenja
to moe pozdraviti predsjednika Amerike - i, to je jo vanije, ki
svojega ljubljenog Absaloma.
Vjernici gerilske crkve brojali su sate, a potom minute. Ujutro je
stigla dravna policija da osigura grad. Zapovjeeno je da nitko ne
izlazi iz kue dok ne bude pozvan. Dok su mukarci izmjenjivali
podatke i vijesti, ene su zapoele pripremu omiljenih Pearlinih jela.
Svaka je obitelj na neki nain tome doprinijela. Namakale smo soju i
riu, na pari kuhale kruh i batate, i iznijele svu kiselu repu i suho meso
koje smo obino uvale za Novu godinu. Cijeli dan ulo se sjeckanje
povra, a zrakom se irio miris prenog kikirikija sa enjakom.
- Kada stigne, Pearl e ve izdaleka namirisati nae kuhanje - rekla je
Jorgovan.
Kad sam zaula bubnjanje i taktove kineske himne, znala sam da su
gosti iz Amerike stigli. Obrisala sam ruke, poeljala kosu i navukla
plavi, maoistiki kaputi. Crvena bi mi se rado pridruila, ali joj gazda
nije doputao. Budui da je bila Dickova ki, prema njoj se nisu lijepo
ponaali.
Bila sam napeta i uznemirena. Budui da se lice moje prijateljice nije
pojavljivalo u novinama, sve sam vie sumnjala u njezin dolazak. Bilo
je fotografija na kojima su se Mao i Nixon rukovali. I slika gospoe
Mao s velikim, irokim, nasmijeenim usnama nalik na bijeli jedrenjak.
Ali ni na jednoj nije bila Pearl. Jesam li bila glupa to sam povjerovala
da e joj ipak dopustiti da doe?
- Dolazi li Pearl s Nixonom ili ne? - neprestano sam ispitivala Tesara
Chana.
- Nemam pojma - odgovarao je.
Bilo bi premalo rei da sam ivjela za taj trenutak. Osjeala sam se
kao da mi ivot ovisi o tome. Tada me obuzeo strah. Pokuavala sam
zamisliti to bi sve gospoa Mao mogla uiniti da zadri Pearl podalje
od Kine. Dickova me sudbina podsjeala da ne podcjenjujem njezinu
mo.
Ipak nisam gubila nadu. Ustala sam prije zore da se uspnem
obroncima. Kad sam stigla do vrha omiljenog brda gdje smo se Pearl i
ja neko rado igrale, legla sam na travu i sklopila oi. Vjetar je iz
podnoja donio miris jasmina i vratio mi uspomene. Mogla sam vidjeti
bistre, plave oi svoje prijateljice. utke me promatrala.
Suze su mi navrle na oi pri pomisli da emo si moda biti neznanke.
Moda me nee ni prepoznati. Moda me jednostavno zaboravila. Ali
ne, drugi mi se glas javio u mislima govorei: Uvijek ete moi
prepoznati jedna drugu. Nastavile bismo gdje smo stale. Rekla bih joj
sve to bi je zanimalo o Kini.
- Ispriaj mi kako si slijedila Dicka i to se poslije dogodilo -
zamolila bi me moja prijateljica. Znala je da je Dick bio Maova desna
ruka.
A moda Pearl nita ne bi pitala. Nije bila od onih koji zabadaju nos
u tua posla. Sigurno je ula za Maove progone i zapitala se kakva je
bila Dickova sudbina. U usporedbi sa Hsu Chih-moom, Dick je bio
raspaljive udi i vrsta karaktera. Premda je pokuao uzjahati tigra, za
Maov je ukus bio suvie iskren. Nije ak ni znao ime je to uvrijedio
Maoa. Ljudi Chin-kianga smatrali su da je Dick zasluio tragian kraj
zato to je slijedio Maoa. Tata i Tesar Chan nikada Dicka nisu
razumjeli. Njegovo odbijanje da prihvati kranstvo obojici je bilo
sumnjivo. Ali Dick je bio protiv svake religije. Dick je sebe nazivao
bezbonikom, ba kao i Mao. Ali zavrio je inei upravo ono to je
najvie mrzio, tujui Maoa kao boanstvo.
Jedino je Pearl razumjela i Dicka, i mene, na isti nain na koji je
razumjela Kinu. Moda ju je upravo zato Nixon odabrao da mu se
pridrui na putu.
Pearl nikada ne bi zaboravila Hsu Chih-moa. U to sam bila sigurna.
Ali ja bih joj kazala da je Hsu Chih-mo pravi sretnik. Time bih eljela
rei kako je i bolje da je mrtav. Hsu Chih-mo uasno bi patio da je
doivio postati svjedokom Kulturne revolucije. Proao bi puno gore od
Dicka.
Ve smo gotovo zadrijemali ekajui u kuama, kad smo zauli glas
Tesara Chana.
- Svi su otili! - Zadihano je rekao s vrata.
- Tko je otiao?
- Amerikanci.
- Nixon je bio ovdje? - upita Crvena.
Tesar Chan samo je kimnuo, lovei dah.
- Vidjeli smo strance - rekao je Dvostruka Srea David - ali vlasti su
ih odvele bre nego to su ih dovele.
- Gdje je Pearl? - upitala sam.
Tesar Chan odmahnuo je glavom.
- Bojim se da nije dola.
Pokuala sam se othrvati razoaranju. Pribrala sam se i ponovno
pitala:
- eli li rei da nije dola u Kinu ili samo nije dola u Chin-kiang?
- Pogledaj ovo. - Tesar Chan iz depa je izvadio list papira. -
Potpisano je rukom gospoe Mao.
Gospoice Pearl Buck,
Primili smo vau zamolbu za dobivanje vize. S obzirom na to da u
svojim djelima ve dugo zauzimate stavove koji ocrnjuju, blate i
kleveu narod Nove Kine i njezine voe, ovlatena sam vas
obavijestiti da vau molbu za posjet Kini ne moemo uvaiti.

U prolosti su obitelji razliitim dvostisima ukraavale dovratke


svojih kua za kinesku Novu godinu. Najpopularniji bili su stihovi koji
su govorili o srei, zdravlju i bogatstvu. No te je godine svaka obitelj u
Chin-kiangu izabrala stihove kakve sam ja privrstila na svoja vrata.
Na desnoj strani je pisalo: Planine se vjeno uzdiu u nebo.
Na lijevoj strani je pisalo: O ogrjevu ne treba brinuti.
Na vrhu je pisalo: Koliko god trajalo.
To je bio tihi protest grada. Izraavao je nae osjeaje prema
prijateljici u izgnanstvu.
Idueg smo jutra primili neoekivanu obavijest: gosti iz Amerike
zatraili su ponovni obilazak rodnoga grada Pearl Buck. Tesaru Chanu
reeno je da zapovjedi ljudima neka to prije skinu stihove s dovrataka.
Ali ljudi su odbili brzo posluati. Kada su se Amerikanci pojavili,
zatekli su obitelji kako stoje na ljestvama pokuavajui skinuti stihove.
Hodajui prema sreditu grada, zaboravila sam na sva pravila,
upozorenja i mogunost da budem uhiena.
Slijedila me gomila.
Nismo vidjeli Pearl. Opazili smo stranca golema nosa, okruenog
tjelohraniteljima. To je zasigurno Nixon, zakljuili smo. Nixon je
razgovarao s ljudima, vjerojatno ih pitajui to to rade. Ljudi su samo
stajali, zateeni. iroko se osmjehujui, Nixon je svoju kinesku
prevoditeljicu, mladu enu, upitao to to pie na dovratcima.
Prevoditeljica je djelovala uplaeno. Izbjegavala je objasniti
znaenje stihova.
Nixon je zbunjeno kazao da mora jo mnogo nauiti o kineskim
obiajima.
U pratnji kineskih vlasti, policije i agenata amerike tajne slube,
Nixon je nastavio obilazak.
Slijedili smo ga utke, na sigurnoj udaljenosti. Pridruila mi se i
Crvena. Okupljeno mnotvo sve je vie raslo.
Nixona su odveli do njegova automobila. Prije nego to je uao,
zastao je kao da se predomislio. Obratio se prevoditeljici i upitao:
- Poznajete li kojim sluajem Pearl Buck?
- Ne, ne poznajem - urno je odgovorila mlada ena.
- Biste li upitali ljude poznaje li tko od njih Pearl Buck?
- ao mi je. Radije ne bih. - Prevoditeljica je odmahnula glavom.
- Molim vas, upitajte ih u moje ime - blago je ustrajao Nixon.
Prevoditeljica je dohvatila svoju pletenicu i zagrizla je. Bilo je oito
da umire od straha. Nixon je ponovio pitanje.
Prevoditeljica je briznula u pla. Zagledala se u svoju biljenicu i
kroz zube protisnula: - To prelazi granice mojih zaduenja.
- Pearl Buck moja je osobna prijateljica - rekao je Nixon. - Odrasla
je upravo ovdje, u Chin-kiangu. Zamolila me da prenesem pozdrave
njezinim prijateljima. Toliko se eljela vratiti...
S mjesta na kojem sam stajala, udaljena svega nekoliko metara,
mogla sam uti svaku rije. Srce mi je lupalo kao da e mi se raspui u
grudima. Ne dobivi odgovor od prevoditeljice, Nixon se obratio
svjetini pitanjem:
- Poznaje li tko od vas Pearl Buck?
Umjesto odgovora, zavladala je mukla tiina.
Poput tekog, crnog oblaka nad nama se nadvila sjena vlasti.
- ao mi je - rekao je Nixon kimnuvi. Zakoraio je unazad i
okrenuo se prema automobilu.
- Samo trenutak, gospodine predsjednie - zazvala ga je Crvena. -
Moja je majka poznaje.
- Vaa majka? - ushieno je rekao Nixon.
- Tako je, moja majka. Poznavala je Pearl Buck i stoji tu pred vama.
Crvena me gurnula prema Nixonu.
Nixon se provukao izmeu kineskih straara i stao preda me prije
nego to je itko uspio reagirati. Straari su ostali zateeni. Bilo je
oigledno da nisu znali to da rade, kako da ga zaustave. Nixonovi tajni
agenti okruili su svog predsjednika, tako da mu se kineski agenti nisu
mogli ni pribliiti.
- Dakle, vi poznajete Pearl Buck? - upitao je Nixon.
- Da, kao i svi ostali ovdje - odvratila sam na engleskom. - Nismo
poznavali samo Pearl, ve i njezina oca Absaloma, i majku Carie...
Pearl i ja odrasle smo zajedno.
Zastala sam, oajniki pokuavajui zadrati suze.
- Kako je divno to govorite engleski! - Nixonovo se lice ozarilo. -
Kako vam je ime?
- Majka se zove Vrba Yee - progovorila je Crvena.
- Richard Nixon - Ameriki predsjednik pruio mi je ruku. - Drago
mi je, Vrbo Yee.
U trenutku kada sam dotakla njegovu ruku, suze su mi se slile niz
obraze. Pogodila me spoznaja da vjerojatno vie nikada neu vidjeti
Pearl.
- to znae ovi stihovi? - upitao je Nixon. - I zato ih skidaju?
- Planine se vjeno uzdiu znai da u svojim srcima ne prestajemo
moliti za Pearlin povratak - odgovorila sam. - O ogrjevu ne treba
brinuti znai da ne brinemo, jer znamo da e se prilika ponovo
ukazati. Koliko god trajalo znai da imamo vjere u Boga.
- Dobri stihovi! - kimnu Nixon. - Sada mi je sve ovo jasnije.
- Gospodine predsjednie, zato Pearl nije s vama? - upitali su
glasovi iz mnotva. - Zato nije dola?
- Na alost, narode - nasmijeeno je rekao Nixon - mogu vam rei
samo da je Pearl doista eljela doi. Vjerujte mi, uinila je sve to je
mogla. Ba sve!
- Molim vas, pomognite Pearl da ostvari svoj naum, predsjednie
Nixone - preklinjala sam. - Radi Pearl i radi svih nas.
- Pokuajte, molimo vas - ponavljala je za mnom gomila.
- Hou - rekao je Nixon, a rijei su mu zvuale iskreno. Znajui
tono to bi me moglo snai nakon Nixonova odlaska, izgovorila sam
posljednje rijei.
- Predsjednie Nixone, hoete li rei Pearl da nedostaje svojoj
prijateljici Vrbi i da cijeli grad Chin-kiang jedva eka da je ponovo
vidi?
- Imate moju rije - obeao je Nixon ugrizavi se za donju usnu. im
je Nixon odmakao sa svojim uvarima, vladini agenti su me uhitili.
- Gospoa Mao ovlastila me da rijeim ovaj sluaj - rekao je
Predvodnik. - Dani su ti odbrojeni!
Optuena sam za etiri zloina. Prvi je bio vrijeanje gospoe Mao.
Drugi, odavanje dravnih tajni Nixonu. Trei je bio vrijeanje Kine
stihovima. etvrti i najgori bio je da sam agent spava kojeg je
postavila Pearl Buck.
Nisam se osjeala poraenom. Umjesto toga, uivala sam
prisjeajui se susreta s Nixonom. Zamiljala sam ga kako se vraa
kui i sastaje s Pearl. Matala sam kako joj prenosi svoje dojmove.
Pearl bi bila zadovoljna. Vrba. Naravno da je poznajem. Bila mi je
najbolja prijateljica, rei e mu.

Kanjenici su zatvor zvali Magarea muda. Podruje je bilo pusto,


stjenovito i cijele godine pod snijegom. Zatvorenici su prije
pogubljenja bili prisiljavani na teak rad. Budui da sam bila stara,
posao mi je bio izraivati slamarice za ostale kanjenike. Slamarice su
sluile i za umatanje mrtvih. Zbog toga se nisu morali izraivati ljesovi,
pa se tedjelo drvo. Slamarica je uvijek nedostajalo, tako da mi je bilo
zapovjeeno raditi dan i no. Morala sam ih izraditi deset dnevno ako
nisam eljela gladovati. Taj je zadatak bio nemogue ispuniti, pa sam
gladovala. U zatvoru su kanjenicima uskraivali i vodu. Svaki
zatvorenik imao je pravo na pola ae vode dnevno za pie. Vode za
pranje nije bilo.
Pojma nisam imala kako je do Nixona dospjela vijest da sam u
zatvoru. Sigurno je Pearl traila da Nixon provjeri kako sam. Znala je
koliko gospoa Mao moe biti okrutna i zasigurno je naslutila da bih se
mogla nai u nevolji. Pearl je vjerojatno uvjerila Nixona da ne smije
vjerovati niemu to mu kineska vlada kae o mojoj sigurnosti.
Nixonovi pomonici zasigurno su se raspitali o meni. Mora da su o
mom uhienju naposljetku doznali od Crvene. Premijer u Enlai
sigurno je prenio Maou Nixonovu molbu za moje pomilovanje. Mao je
odobrio moje putanje iz zatvora. Premda bi se gospoa Mao moda i
ogluila na zahtjev premijera u Enlaia, Maou nikada nije odbila
poslunost. Bilo je presudno to to je Mao trebao Nixona na svojoj
strani kako bi sprijeio da Rusija objavi rat Kini.
Nakon devet mjeseci u zatvoru, putena sam na slobodu.
TRIDESET ETVRTO POGLAVLJE

K amere su je slijedile dok se kretala poput uvene glumice. Premda


je prela ezdesetu, gospoa Mao blistala je poput filmske
zvijezde. Bila je odjevena u paljivo izglaanu, zelenu vojnu odoru s
dvije siune crvene zastave na epoletama. Kosa joj je bila skrivena
pod odgovarajuom zelenom kapom. Stojei izmeu svog supruga i
Nixona, iroko se osmjehivala. Glavu je okretala lijevo i desno,
kimajui i smijui se. Gledatelji tog dokumentarnog filma stekli bi
dojam da predsjednika Nixona u Kinu uope nije pozvao Mao, ve
gospoa Mao. Film je dosegao vrhunac kada je gospoa Mao povela
Amerikance u velebno narodno kazalite. Ondje je predstavila svoj
propagandni balet naslovljen ene iz Crvenog odreda. Gomila je
gromoglasno klicala njezino ime.
Taj film su sljedee etiri godine stanovnici Chin-kianga bili
prisiljeni gledati u sklopu kazne koja se nazivala preodgoj uma.
Chin-kiang bio je odsjeen od vanjskog svijeta. Nisam ni slutila da e
se povijest ubrzo promijeniti.
U sijenju 1976. godine, umro je premijer Cho Enlai. Kolale su
glasine da je svoje zadnje dane proveo preklinjui Maoa da okona
Kulturnu revoluciju. Pokuao ga je uvjeriti da je spas gospodarstva
mogu iskljuivo ako se u narodu spasi ugled Komunistike partije. u
Enlai je za svojeg nasljednika predloio biveg zamjenika premijera
Deng aopinga, koji je ve godinama bio u izgnanstvu. Mao ga nije
posluao. Tvrdoglavo je nastavljao revoluciju. Nitko nije slutio da se
Maov ivot blii kraju. S druge strane, gospoa Mao je zakljuila da je
napokon kucnuo i njezin as, pa se pripremala ugrabiti vlast svog
supruga.
Kao i svi ostali, bila sam prisiljena sudjelovati u skupovima
samokritike. Bilo mi je osamdeset i est. Slijedila sam gomilu i
izvikivala slogane. U svojem umu, kao najveu dragocjenost, uvala
sam snove. Nisam udila za dugovjenou. Uivanje u prolosti
postalo mi je nain ivota. Nisam znala da je Pearl spokojno preminula
1973. godine, neto manje od godinu dana nakon to joj je odbijen
zahtjev za kinesku vizu.

Jednog jutra u listopadu, Car Tikvan hodao je gradom udarajui u


gong i viui:
- Dolje gospoa Mao i njezina banda!
Svi smo pomislili da je izgubio razum. Neobino je bilo to to
Predvodnik nije izlazio da ga uhiti.
- Gospoa Mao je zbaena! - nastavljao je Car Tikvan. - Deng
aoping preuzeo je vlast!
Car Tikvan pokuavao je ljude uvjeriti da nije siao s uma, no nitko
mu nije vjerovao.
Tjedan dana poslije, iz Pekinga je stigao slubeni dopis. Ono to
nam je Car Tikvan ispriao pokazalo se istinitim. Gospoa Mao i
njezina banda uhieni su i strpani u zatvor. Sve njezine rtve,
ukljuujui i graane Chin-kianga, bile su osloboene.
Predvodnik je odbaen kao da je otpadak gospoe Mao. Na njegovo
mjesto nova vlast je postavila moju ker, Crvenu. Crvenoj su smjesta
ponudili lanstvo u Komunistikoj partiji. Odluka je stigla s vrha. Na
taj se nain Komunistika partija eljela oduiti naoj obitelji za
Dickovu smrt. Jedini uvjet koji je Crvena postavila bilo je da joj
dopuste zadrati kransku vjeru. Tata bi se ponosio svojom unukom.
To silno uzbuenje dovelo je do neoekivane tragedije. Kad se za
vrijeme slavlja napio, Tesar Chan doivio je srani udar. U tom se
trenutku ba smijao. Osmijeh mu se zamrznuo na licu. Njegovi unuci
mislili su da se igra i glumi mrtvaca. Nastavili su ga tipati za nos.
Kada je stigao lijenik, ve je bilo prekasno.
Prvo to je Crvena uinila kao nova gradonaelnica bila je
organizacija pogreba Tesara Chana. Obred se odrao u istoj onoj crkvi
koju je prije pola stoljea izgradio za Absaloma. Tesar Chan je u
oporuci za sljedeeg pastora kranske crkve u Chin-kiangu imenovao
Cara Tikvana.
Sjedila sam iza redova klupa i promatrala djecu koja su se
ogledavala rairenih oiju. Premda su im roditelji godinama bili
vjernici tatine gerilske crkve, tek im je tada kao kranskim obiteljima
prvi puta doputeno otvoreno bogotovlje. Usto je to bilo prvi put da
crkva slubeno otvara svoja vrata nakon nekoliko desetljea. Mnogi su
znatieljnici navalili unutra tek da bace pogled.
Tijekom godina, ostali smo bez Cariena glasovira. Ali Cariene
pjesme su opstale i prenosile se s koljena na koljeno. Djeca su bila
opinjena novim kasetofonom. S njega su svirale boine melodije koje
je Jorgovan kupila od nekog turista iz Hong Konga. Milost je ostala
omiljenom skladbom svih vremena.
Zatvorila sam oi pratei stihove. Osjetila sam duhove Carie,
Absaloma i Pearl. Osmjehnula sam se prisjetivi se kako su drvene
grede procvjetale i kako sam s Pearl promatrala leptire koji su za
vrijeme Absalomovih propovijedi ulijetali kroz prozore.
Car Tikvan nije bio prirodno darovit propovjednik. Svojski se trudio
oponaati tatu.
- Ne nalazim rijei kojima bih opisao svoju radost to sluim Bogu -
govorio je. - itati iz Biblije koju je preveo osniva nae crkve,
gospodin Absalom Syden-stricker, velika je ast.

Nova vlast traila je naine da otvori vrata Kine svijetu. Preko noi,
Chin-kiang naao se u sreditu medijske pozornosti zbog svoje
povezanosti s Pearl Buck.
Godine 1981., vlada je odobrila sredstva za obnovu kue Pearl Buck
u Chin-kiangu, premda je Pearlina obitelj tamo boravila tek kratko.
Izvorna koliba u sirotinjskom dijelu grada, u kojoj je Pearl provela
djetinjstvo, odavno je nestala. Na njezinu su mjestu tijekom
sedamdesetih izniknule betonske zgrade u ruskom stilu. Premda su se
mnogi tome suprotstavljali, Crvena se borila da se Absalomu i Carie
oda poast kao istinskim osnivaima Chin-kiangke srednje kole i
gradske bolnice.
Moj ivot dramatino se promijenio. Vlada me titila kao dio ive
povijesti. Uivala sam velik ugled, dralo me se nacionalnim
blagom pa sam dobila mnoge povlastice, kao da sam pandino
mladune. Preselila sam se u staraki dom rezerviran za visoke
partijske dunosnike. Lijenici su mi danonono bili na raspolaganju.
Da mi dodatno udovolji, vlada je za mene naruivala knjige Pearl Buck
ravno iz Amerike. Darovali su mi nove naoale i povealo da bih lake
itala. Jecala sam itajui Dobru zemlju, Izgnanstvo i Borbenog anela.
Na svakoj stranici osjeala sam Pearlinu ljubav prema Kini. Mogla sam
samo zamisliti njezinu nemo i osamljenost kad je zavapila: Moji
kineski korijeni moraju odumrijeti! Imala je vie novca nego to je
mogla potroiti, ali nije mogla kupiti nijedan gram milosti gospoe
Mao.
- Majko - rekla mi je Crvena - poloaj koji imam u partiji doputa mi
da ti omoguim jo jednu, posljednju elju dok si na ivotu. Ti je samo
reci, a ja u se pobrinuti da bude ispunjena.
Unaprijed sam znala to u odgovoriti.
- eljela bih posjetiti Pearlin grob u Americi.
Crvena se nasmijeila.
- Znala sam da e to rei.

Crvena je naslijedila djedov smisao za praktino. Premda nije bila


gladna moi, dobro je znala to mo moe uiniti. Crvena je sastavila
zamolbu vezanu uz moju elju da posjetim Ameriku. Sastavila ju je
tako da je zvualo kao da bi moj posjet koristio Komunistikoj partiji.
Kad sam predala zahtjev za putovnicu, bojala sam se da e biti
odbijen. Kao i svi u Kini, znala sam da vlada, kad govori o politici
otvorenih vrata, pritom ne podrazumijeva da je obinom puku
doputeno slobodno putovanje u inozemstvo, a ponajmanje u Ameriku.
Strah od progona zbog odravanja kontakata sa strancima jo mi je bio
duboko usaen u sjeanje.
Meutim, Crvena je bila puna pouzdanja. Pisala je pisma vanim
osobama i osobno obilazila guvernerov ured, policijski biro i agenciju
za putovnice. Nije se krzmala igrati ulogu partijskog voe, to je i bila.
- Putovanje Vrbe Yee u Ameriku izgradit e most izmeu Amerike i
Kine - uporno je tvrdila Crvena. - U skladu s novom vanjskom
politikom Deng aopinga, grad Chin-kiang da je sve od sebe da
postane primjer drugima. Vrba Yee odana je graanka kojoj je jedini
cilj sluiti domovini. Kao partijski voa, predlaem da se njome
okoristimo dok je jo na ivotu.

Prije puta u Ameriku posjetila sam Carien grob i s njega uzela vreicu
zemlje. Vreicu sam spremila u koveg, pokraj lijekova. Premda sam
patila samo od starake ukoenosti, lijenici su bili zabrinuti. Nisu
vjerovali da mogu izdrati dugo putovanje.
Znala sam da u put lako izdrati. ivjela sam za to da jo jednom
vidim Pearl. Crvena je bila zabrinuta jer bi mi Ameriki konzulat
mogao odbiti vizu zbog dobi. Bila je u pravu. Konzul je traio dokaz da
imam zdravstveno osiguranje. Nismo razumjele znaenje rijei
osiguranje, jer za takvo to nismo nikada ule. Konzul nam je
savjetovao da kupimo privremenu policu osiguranja za put u Ameriku.
Primivi procjenu trokova, Crvena je ostala zapanjena:
- Cijena police osiguranja za tri mjeseca vea je od svote koju
prosjean Kinez zaradi u deset godina!
Poput tate, ni Crvena nije prezala od rizika. Udvostruila je napore i
povukla veze. Ula je u trag Dickovom nekadanjem prijatelju iz elije,
generalu Chuu, koji nije samo bio novi predsjedatelj nacionalnog
kongresa, ve je i osobno poznavao amerikog generalnog konzula.
Viza mi je smjesta odobrena. Dok je Crvena utvrivala posljednje
pojedinosti mog puta, uz pomo unuadi etala sam brdima na kojima
smo se Pearl i ja neko igrale. Noge su mi drhtale, ali bila sam sretna.
Pearlin dom u Americi nisam morala zamiljati jer mi je Crvena
pokazala fotografije koje su joj poslali iz Udruge kinesko-amerikog
prijateljstva. Bio je predivan. Bilo je to nekoliko kua iza kojih su se
nazirali plavo nebo i blagi, zeleni breuljci. Jedva sam ekala da vidim
kako izgleda iznutra. Zamiljala sam prostorije ispunjene profinjenim
pokustvom i ukraene zapadnjakom umjetnou. Pearl je zasigurno
imala knjinicu jer je oduvijek voljela knjige. Zamiljala sam i da ima
vlastiti vrt. Od Carie je naslijedila ljubav prema prirodi. Vrt je u mojoj
mati bio ispunjen biljem koje nisam znala imenovati, ali bilo bi
prekrasno.
Pitala sam se gdje Pearl poiva. Odrastajui u Chin-kiangu, upoznala
se s feng uijem. No, bi li to shvaanje primijenila na vlastiti grob? Na
kraju krajeva, u Americi je ivjela jednako dugo kao u Kini. Pitala sam
se kako joj grob izgleda. Cime se okruila? Je li odabrala nadgrobnu
plou? Je li u nju neto uklesano?
Namjeravala sam odrati mali obred kad stignem u Ameriku. Zapalit
u mirisne tapie koje su runo izradili njezini prijatelji iz Chin-
kianga. Potom u po njezinu grobu rasuti zemlju koju sam skupila na
grobu njezine majke. eljela sam pomoi duama Pearl i Carie da se
ponovo sretnu. Usreilo bi me kada bih uspjela postii barem toliko.
TRIDESET PETO POGLAVLJE

U Washingtonu je kineski konzul, naoit mladi u zapadnjakom


odijelu, bio ljut na mene. .Okupio je televizijsku ekipu spremnu da
zabiljei moje putovanje, no ja sam ustrajala na tome da idem sama.
Prolo je nekoliko dana dok konzul nije pristao na moje uvjete.
Kupio mi je eljezniku kartu do Philadelphie. Obavijestio me da mi je
i rezervirao sobu u mjesnom hotelu. Bila sam uzbuena i napeta.
Ukrcavi se na vlak, jedva sam uspijevala mirno sjediti. Zadivio me
krajolik koji je promicao pred prozorom. Imala sam dojam da ameriko
ljeto sadri vie muevnog elementa yang nego enstvenog yina june
Kine. Amerike ume i planine bile su prava protivnost alosnim
vrbama i blagim, bambusom prekrivenim breuljcima Chin-kianga.
Kada bih krajolik pokuala doarati kineskim kistom, Ameriku bih
slikala irokim potezima i mrljama tinte dok bih Kinu crtala poput vlasi
tankim linijama s brino izraenim pojedinostima.
Prisjeala sam se vremena kada mi je Pearl govorila o svojem prvom
putovanju u Ameriku. Zaprepastila se vidjevi da nisu svi ljudi
crnokosi. U udu se divila raznobojnim ljudima. Tek joj je u tom
trenutku postalo jasno da nije Kineskinja.
Pitala sam se kako se morala osjeati po povratku u Ameriku, u svoj
narod. Zanemarimo li njezino lice i boju kose, Pearl je bila potpuna
strankinja. Ispod koe bila je Kineskinja. Zanimalo me koliko se
razlikovala od Pearl koju sam ja poznavala i kako je izgledala kad je
ostarjela.
Preko puta mene sjedila je starija ena sitne grae. Bila je svijetle
puti i plavokosa. Je li Pearl tako izgledala kao starica? to li je sve
moja prijateljica morala izmijeniti u svojoj kineskoj osobnosti da se
uklopi u ameriko drutvo? Mogla je promijeniti boju glasa, ali to s
njezinim ukusom i svjetonazorom koji je u Kini gradila kao dijete, kao
tinejderka i odrasla ena? Pearl je jednom prilikom kazala da se osjea
oplemenjeno, kao da posjeduje vie od jednog svijeta. Ta mi se
zamisao svidjela i zavidjela sam joj na tome.
im sam se prijavila u hotel, primila sam telefonski poziv kineskog
konzula. elio je provjeriti ide li sve prema planu. Predloio je da se
odmorim i posjetim kuu Pearl Buck sutradan ujutro. Zahvalila sam mu
i rekla da ne mogu ekati. Potom je predloio da barem ostavim
prtljagu u hotelu. Preko telefona, konzul je priznao da je veliki
oboavatelj Pearl Buck i da vjeruje kako Pearl slui na ast kineskom
narodu. Bilo mu je teko pri srcu kad je gospoa Mao upotrijebila svoj
utjecaj da Pearlin zahtjev za vizu bude odbijen.
- Gospoa Mao bila je luda kuja - zakljuio je.
Konzul mi je ispriao da je iz amerikih knjiga i novina doznao kako
se Pearl prije smrti odijevala u vezene kineske tunike jarkih boja.
- uo sam da je Pearl tjednima sjedila u velikoj stolici okrenutoj
prema istoku i gledala kroz prozor - rekao je. - Pitam se je li to to je
gledala jo postojalo? Ba me zanima to je bio posljednji prizor koji je
vidjela.
O emu li je razmiljala? To me i samu zanimalo. Moda o
djetinjstvu? Jesam li se i ja nala u njima? Da bih preivjela,
desetljeima sam bjeala u prolost. esto bih se sjetila kokiara i Pearl
kako pritie mijeh dok ja okreem topovsku cijev. Bilo je lako
zamiriti i ivo vidjeti kokiara kako topovsku cijev prekriva smeom,
platnenom vreom dok Pearl i ja pokrivamo ui rukama. Veliki prasak
svaki put bi mi ivo i glasno odjeknuo u uima. ak bih i u mati
mogla osjetiti miris slasnih kokica i vidjeti Pearlin osmijeh dok smo ih
grabile i trpale u usta.

Kad sam prvi put zakoraila u Kuu Pearl Buck, ve je bilo kasno
poslijepodne. Zaustavila sam se na pragu i zagledala u unutranjost.
Prostorija je bila tono onakva kakvom sam je zamiljala. Srdane
bjelkinje zaeljele su mi dobrodolicu. inilo se da su naviknute
primati posjetitelje koji ne govore engleski. Predloile su mi da se
pridruim posljednjem obilasku kue toga dana. Odvele su me do
neega to su nazivale kineski vidik.
Zadrala sam dah u strahu da e ieznuti.
Vie nisam ula to govori vodi. Glas kao da je dopirao iz daljine.
Bila sam zaprepatena. Prizor iza stakla podsjeao je na Chin-kiang.
Kao da sam zakoraila u jedan od svojih snova.
Jezerce se poput dragulja ugnijezdilo meu blagim breuljcima.
Plavim nebom plovili su bijeli oblaci. Uz jezerce su rasla stabla
kineskog javora nalik na divovske, smee gljive. Unaokolo su se
gegale mandarinske patke. Paii su slijedili majke i igrali se u vodi.
Poput Carie, koja je usred Chin-kianga stvorila ameriki vrt, Pearl je
oko svog amerikog doma stvorila kineske vrtove. Pamtim koliko se
Carie trudila oko uzgoja amerikih rua i sviba. Pomagala je biljkama
da se prilagode podneblju june Kine i odupru se gljivicama i bolesti.
Cariene rue cvale su pupoljcima, ali cvjetovi se nisu otvarali. Kukce je
ubijala octom i sapunom, a kompost je sama spremala mijeajui ga s
piljevinom. Kada su joj rue napokon procvjetale, odrala je vrtnu
izlobu.
to li je sve Pearl inila da se okrui uspomenama na Kinu? Njezin
trud primjeivao se posvuda. Kamenjari i bilje bili su razmjeteni kao
na drevnim kineskim slikama. Zamiljala sam Pearl kako vrtlarima
objanjava kinesko poimanje ljepote. Nasmijeila sam se pri pomisli na
to da ih je na koncu vjerojatno samo zbunila.
Obilazak se nastavio Pearlinim staklenikom koji je bio prepun
stabala kamelije. Premda je staklenik bio golem, kamelije su bile
nagurane jedna do druge. Vie je sliio rasadniku. Vodi kae da je
Pearl Buck tvrdoglavo odluila vidjeti rascvale kamelije usred
Pennsylvanijske zime. Tvrdila je da je to mogue jer je vidjela da
drvee kamelije u Kini cvate zimi.
Bila je u pravu, jer su u junoj Kini kamelije najbolje uspijevale u
zimsko doba. Njihove rascvale grane mogle su se vidjeti po seoskim
breuljcima i gradskim ulicama. Kineske obitelji voljele su kamelijama
ukraavati dnevne boravke. Kamelije su meu najpopularnijim
motivima kineskih slikara.
- Vrtlar je predloio da se umirue kamelije zamijene amerikim
zimskim biljem, ali Pearl je odbila - nastavio je vodi. - Pearl je eljela
samo svoje kineske kamelije. U njima je pronalazila nadahnue za
pisanje.
Saznala sam da je Pearl pokuavala uzgojiti i stabljike kineskog aja,
lotose i lopoe, no nita nije uspijevalo. Tko bi razumio da je to bio
Pearlin nain da se vrati kui u Kinu?
Pearline preivjele kamelije tada su ve izrasle u zrela stabla. U
stakleniku ih je bilo osamnaest. Bilo im je tijesno. Bile su udaljene tek
pola metra jedna od druge, a pravilan razmak trebao bi biti najmanje tri
metra. Nestajalo im je prostora za rast. Taj mi je prizor bio draestan
jer je jasno pokazivao da mi je prijateljica doista bila oajna. Poput
prave Kineskinje, toliko je voljela kamelije da je nabavljala sve vrste i
boje pa njima napunila staklenik. Sudei prema debljini debla, stabla su
bila stara vie od dvadeset godina. Zamiljala sam kako ih moja
prijateljica svakog jutra zalijeva. Mogla sam je vidjeti kako trkara
uokolo da oplijevi, razrahli tlo i naspe gnojivo. Voljela je raditi
rukama. Nokti su joj bih kao u kineska seljaka, puni blata.
U obilasku je posjetiteljima pokazano kako je Pearl Buck svoju kuu
neprestano preoblikovala. Da napravi kuhinju u kineskom stilu, ruila
je zidove te premjetala grede i potpornje. Dala je izraditi golemi
drveni stol i sa svake strane postavila dugake klupe.
- Na mjestu kuhinje prije su bile etiri spavaonice - rekao je vodi
pokazujui nam gdje su nekada bili zidovi. - Pearl je sve razmjestila jer
je eljela prostranu kuhinju.
Dok je bila dijete, kuhinja je bila Pearlino igralite. Ondje je
provodila vrijeme sluajui prie Wang Ah-ma i ostalih sluavki. Usto,
tamo se sa mnom igrala skrivaa.
Bila sam zadivljena izgledom vrata. Bila su izrezbarena kineskim
znakovima koji su znaili dragi kamen, to je bio kineski prijevod
njezina imena. Amerike umjetnine i ukrasne predmete nisam vidjela.
Nisam vidjela ni slike Isusa Krista. Umjesto toga, kua je bila puna
kineskih umjetnina i drugih premeta. Predivni indigo sagovi, kineske
staklene vaze oslikane oblacima koji simboliziraju sreu. Zidove su
krasile kineske kaligrafije i slike naslikane tintom i kistom. Pod
peteljkom lotosova cvijeta naao se stih iz klasine kineske pjesme: Iz
blata se uzdie zauvijek ista i uzviena. Vodi nam je ukazao na
nadsvoen hodnik koji je spajao glavnu zgradu s ljetnikovcem i rekao:
- Pearl je ispriala radnicima da je kineska Carica Udovica u svojoj
ljetnoj palai imala nadsvoen hodnik.
Pitala sam se to je Pearl osjeala kad je dobila komplet kineskih
kuica za ptice - dar predsjednika Nixona nakon povratka iz Kine.
Pearl je zasigurno istodobno bila sretna i raaloena. Je li joj dar
ulijevao nadu? Je li jo vjerovala da e se jednoga dana ipak vratiti u
zemlju svojih snova? Ili joj je dar pokazao da joj se vie nikada nee
ukazati prilika za to?
Pozornost mi je privukla polica s Pearlinim knjigama. Meu njima je
bio i Dickensov roman koji je Pearl nosila pod rukom kada smo se prvi
put susrele. Da nije bilo znaka NE DIRAJ, izvukla bih knjigu i
poljubila joj korice.

Na stolu u spavaoj sobi vidjela sam Carienu kutiju sa ivaim


priborom. Prizor me se toliko dojmio da sam cijelim biem baena u
prolost.
- Zemlja je spremna, a ti ne ije! - ula sam Absaloma kako vie na
Carie. Traio je od nje da mu pomogne preobratiti ljude koji su joj
dolazili zahvaliti na tome to im je djecu izlijeila zapadnjakim
lijekovima. Absalom nije uspijevao nikoga natjerati da ga saslua jer su
ga u gradu smatrali maloumnim. Krivio je Carie i Pearl da se ne trude
dovoljno.
- Krani nisu Krist! - neprestano im je govorio. ivanje je bilo
Carieno utoite od Absaloma. Tiho bi ila dok bi Absalom pucao od
bijesa.
Premda je Pearl u javnosti branila oca, meni je rekla da Absalom
zasluuje svoje poraze. Pearl nije mogla trpjeti majinu nesreu,
pogotovo kada bi vidjela da Carie ijui natapa tkaninu suzama.
- Absalomov nedostatak bio je prevelik da ga sam ukloni - govorila
je. - A majka i ja suvie smo ga se bojale da bismo mu pomogle.
TRIDESET ESTO POGLAVLJE

D a nije bilo teke torbe koju sam nosila, ne bih vjerovala da kroim
amerikim tlom. Bila je rana veer. Obilazak je zavrio i ostali su
se posjetitelji razili kuama. Zrak je bio svje, a nebo se mrailo.
Stabla su se stapala sa zemljom u istu sivu boju, kao da su sjene. Bilo je
oigledno da je Pearl kupila tu kuu i okolno zemljite zato to ju je
krajolik podsjeao na Chin-kiang. Bila je to Kina s kojom je ivjela do
kraja ivota.
Koliko je puta etala puteljkom na kojem sam zastala?
Kada sam izila iz kue, gotovo se ve smrknulo. Pola sam potraiti
Pearlin grob, ali bilo je premalo svjetla da bi se ita vidjelo. Poput
duha, slijedila sam puteljak koji se jedva nazirao. Sporedna cesta
dovela me natrag do hotela u kojem sam odsjela.
Recepcionarka, gospoa u srednjim godinama, upitala me jesam li
zadovoljna posjetom.
- Nisam uspjela vidjeti Pearlin grob - rekla sam joj.
- Sigurno ste proli pokraj njega - odvratila je. - Nije ga lako opaziti.
- Nije bilo znaka ili moda ni njega nisam vidjela?
Otkako sam stigla u Sjedinjene Drave, nauila sam da Amerikanci
imaju jako dobre znakove.
- Takva je bila Pearlina elja.
Gospoa je izvadila kljueve i dopratila me do sobe.
- elite li da vam naruim taksi za sutra ujutro? U koje vrijeme
morate stii na vlak ili let?
- Ne odlazim dok ne vidim Pearlin grob - rekla sam.
ena me upitno pogledala.
- Moram neto obaviti na njezinu grobu - pokuala sam objasniti u
nadi da razumije moj engleski.
- to morate obaviti? - Zvuala je oprezno, pomalo sumnjiavo.
Otvorivi torbu, izvadila sam mirisne tapie i vreicu zemlje.
Napravila sam pokret rukom kao da sipam zemlju, a potom pod
bradom sklopila dlanove.
Premda se drala kao da me nije razumjela, rekla je: - Dajte da vam
nacrtam kartu.

Dugo sam budna leala ekajui zoru. Ustala sam s prvim svjetlom.
Paljivo sam slijedila kartu koju mi je recepcionarka nacrtala.
Skrenuvi s glavne ceste, nastavila sam zemljanim puteljkom.
Sunce je ocrtalo drvee i planine, bojei lie zlatom. Premda mi je
krajolik bio nepoznat, osjeala sam se kao da sam ovdje ve bila. ula
sam zvuk svojih koraka na pjeanom tlu. Nakon nekog vremena
uinilo mi se da ujem zvuk potoka. Zar mi se to priinja, zato to je
Chin-kiang poznat po potocima? Nisam oekivala da e me uhvatiti
enja za domom, bar ne jo. Ali ne, zvuk vode nije mi se priinio.
Tono preda mnom, pod nogama mi je tekao potoi.
Odluila sam prvo razgledati potok, a zatim nastaviti potragu za
grobom.
Sunce se igralo na povrini vode. Slijedila sam put uz potok koji je
vijugao prema brdima. Na drugoj obali rasli su divovski borovi.
Preda mnom se otvorio pogled. Nala sam se pred umarkom
bambusa - iste vrste zlatnog bambusa kakav raste u Chin-kiangu.
Tada sam ga ugledala, grob svoje prijateljice skriven meu stablima
bambusa.
Snaga me izdala. Pala sam na koljena.
Nita nije pisalo na engleskom. Na grobnom spomeniku su bila
uklesana tri kineska znaka, koji su znaili: Pearl
Syden-stricker.
Oi su mi se ispunile suzama radosnicama i vie ih nisam
zadravala. Razumjela sam Pearlin naum. Njezini kineski korijeni nisu
odumrli. Posljednje o emu je razmiljala bila je Kina. Kinu je sa
sobom ponijela u vjenost. Nije joj bilo mogue iskorijeniti tu ljubav
jer je, kako je sama rekla, uspjela spoznati puninu takve ljubavi, koja
je u svojoj visini i dubini potpuna. Zapadni ovjek ne bi shvatio
znaenje tih kineskih znakova, ali Pearl nije marila za to. Nije udo to
je recepcionarka rekla da je grob teko pronai.
Imala sam osjeaj da me Pearl doekuje. ula sam kako pita:
- Kako je proao put?
Tri kineska znaka koja su inila Pearlin potpis dao joj je njezin
kineski uitelj, gospodin Kung. Dok smo bile male, Pearl mi je jednom
objasnila znaenje svog imena. Prvo se slovo izgovaralo saj, kao u
Syden-stricker. Od mnotva znakova koji su se isto itali, gospodin
Kung odabrao je onaj koji ima palau s velikim krovom i dijete
koje se pod njim igra.
- Moje prezime na kineskom znai lutkica u palai - ponosno je
objanjavala Pearl. - Svia ti se?
- Svia - pamtim da sam odgovorila, premda nisam znala itati. To
sam pokuala sakriti prouavajui oblik prvog znaka .
- Pogledaj - rekoh. - Nije ovo obina palaa. To je simbol bogatstva.
- Nije to novac - smijala se moja prijateljica. - To su ljudi.
- etvoro pod istim krovom!
- To su etiri radnika. Moj otac kae da smo svi mi Boji radnici.
- Dijete ima velik trbuh - povikala sam.
- Kad oboava jesti! - smijala se Pearl.
Drugi kineski znak bio je slika kamenice, no u spoju s treim
znaio je biser.
Moja prijateljica je za svoje posljednje poivalite s razlogom
odabrala mjesto uz potok. Grob je bio okrenut prema istoku, to je
odavalo da je Pearl slijedila pravila feng uija. Okolni vrt bio je
ograen empresima i borovima. Uz bambus, ondje je bilo javora,
zimzelenog grmlja i cvijea. Divlji ljiljani rasli su ratrkani uz potok. U
blizini je lealo naizgled mrtvo stablo koje je djelovalo kao da se
sruilo preko potoka. Deblo mu je bilo oko pola metra iroko, trulo i
uplje. Iznenadila sam se primijetivi da je kronja zelena i bujna. U
sreditu trulog debla bila je mlada grana, snana i zdrava. Pearl je
sigurno oboavala to stablo. Pristajalo je stihu kineske pjesme: Svoju
snagu proljee pokazuje u trulom deblu i drveu to umire. Dotakla
sam hladan kamen i na njega naslonila obraz.

Draga Pearl,
Budui da nisi mogla doi u Kinu, ja sam Kinu donijela tebi.
Premda ovo nije ponovni susret kakvom sam se toliko dugo
nadala, sretna sam to mi se pruila ova prilika. Zato to me
izdaje pamenje i zato to ne elim nita izostaviti, napisala sam
est zabiljeki koje u uz mirisne tapie spaliti na tvom grobu.
Prva zabiljeka tie se sudbine gospoe Mao. Kada ti je odbila
vizu bila je sigurna u svoju mo. Vjerovala je da e zamijeniti
mua na elu Kine. Ali to nije dugo potrajalo. Uhiena je nakon
Maove smrti i osuena na smrt. Dogodilo se to nepune etiri
godine nakon Nixonova posjeta.
Druga zabiljeka odnosi se na grob tvoje majke. Umalo nije
preivio Kulturnu revoluciju. Maova tinejderska rulja dola je u
Chin-kiang da uniti grob. Jorgovan ih je prevarila premjestivi
nadgrobnu plou. Drugim rijeima, to to je Crvena garda unitila
nije bio grob tvoje majke. Danas je Chin-kiang tvojoj majci vratio
ugled. Slubeno je proglaena osnivaicom Chin-kiangke srednje
kole. Njezin se duh slavi i tuje svakog proljetnog spomendana.
Trea se zabiljeka odnosi na tebe. Vila u kojoj je do smrti ivjela
tvoja majka pretvorena je u Spomen-dom Pearl Buck. Znam da e
rei: Ali to nije moja kua!. To je istina, ali vano je da kua
koja nosi tvoje ime pristojno izgleda. Barem bi ti trebala razumjeti
da Kinezi mjesto u kojem obitava tvoj duh doivljavaju kao hram.
Preslike tvojih fotografija, pisama i knjiga dio su stalnog postava.
Nisam zadovoljna izlobom kaligrafija, jer potezi kistom nisu tvoji.
Tvoje poteze doradio je profesor s Pekinkog sveuilita
umjetnosti i kaligrafije. To je tek dio plana da te se uini boicom
kojoj e se ljudi klanjati. Nisam se usprotivila, jer smatram da je
to bolje nego da te zovu amerikom kulturnim imperijalisticom.
etvrta zabiljeka govori o ljudima koji su te poznavali i koji su se
cijeloga ivota pitali kako ti je u Americi. Voljela bih zapoeti s
Dickom jer te dobro poznavao, a proao je najgore od svih. Suvie
se pribliio Maou i skonao uasnom smru. Molim te, oprosti to
te nisam u stanju o tome podrobnije izvijestiti. Dick je znao da te
Hsu Chih-mo volio. elio ti je osobno estitati kad je doznao da si
osvojila Nobelovu nagradu. Nije nam bilo doputeno poslati
telegram u Ameriku. Dick je rekao da bi Hsu Chih-mo bio
najponosniji na svijetu. Od sree bi plesao na rukama. Sigurno e
te obradovati vijest da su danas Hsu Chih-moeve pjesme vrlo
popularne. Mladi ljudi ga oboavaju kao pjesnika iji se glas
obraa njihovom narataju. Novine i dalje objavljuju prie o
njegovim ljubavnim vezama kao da su se dogodile juer i po
obiaju promauju istinu.
Tata je crkvu odravao na ivotu sve do svoje smrti. Postao je
borbeni aneo poput Absaloma, samo to se borio gerilskim
nainom. Sigurna sam da ti nedostaju Tesar Chan i Jorgovan.
Zna da je Tesar Chan postao kraninom kad ga je Absalom
obratio, ali vjerojatno nikada nisi saznala da se ulanio u
Komunistiku partiju kada je Mao doao na vlast. Poslije se vratio
Bogu i radio za tatu. Sumnjam da bi Amerikanci razumjeli takav
ivotni put, ali ti bi mogla. ivjela si u Kini i zna kako je.
Toliko si nedostajala Jorgovan da nikada nije prestala govoriti o
tebi. Prela je devedesetu i postala gradskom zvijezdom
dugovjenosti. Njezina tri sina naslijedila su oev zanat. teta da
nisi uspjela vidjeti kako su obnovili Absalomovu crkvu, koja se
danas zove Kranska crkva Chin-kianga. Jorgovan se jo bori s
Predvodnikom, sinom prosjakinje Soo-ching, neko zvanim
Konfucije. To su majka i sin koje si onomad davno zatekla u svom
vrtu. Sve nas je izdao ne bi li se dodvorio gospoi Mao. Soo-ching
eljela se odrei vlastita sina, ali tata ju je uvjerio kako je bolje da
mu oprosti, jer inae nee ii u raj.
Ne poznaje moju ker, Crvenu, ali ona zna sve o tebi. Trenutno je
gradonaelnica Chin-kianga, zaduena za dodjelu Stipendije
Pearl Buck i Stipendije Hsu Chih-mo. Rodila je djevojicu, a jo
dvije usvojila iz mueva prvog braka. Sve moje unuice imaju isto
srednje ime, Biser. Zovu se Sretni Biser, Svijetli Biser i Letei
Biser.
Sjea li se Cara Tikvana, vojskovoe? Pretvorio se u gorljiva
kranina i postao pastor nae crkve. Zaprepastit e se. A tko i ne
bi? Poput tvog oca, i Car Tikvan opsjednut je preobraanjem
ljudi. Pokuava ih spasiti onako kako ih je tvoj otac spaavao. Car
Tikvan te upamtio kao zloestu djevojicu s kosom boje slame.
Nikada mu nije dosadilo prepriavati ljudima kako si ga prevarila
onom kantom tinte. Narodna izdavaka kua ponudila mu je
tiskanje djejeg stripa prema toj pripovijesti.
Moja peta zabiljeka odnosi se na zemlju koju sam donijela
ovamo. Dolazi s groba tvoje majke. Rasut u je ovdje. Prije toga,
ako mi dopusti, iskopala bih malo ove zemlje, samo malo, koliko
stane u vreicu. im se vratim, odnijet u je na grob tvoje majke i
pomijeati s tlom. Raduje me to u vam sjediniti due.
Posljednja zabiljeka tie se moje vlastite elje. Ako mi nee
zamjeriti, skupila bih malo sjemenja s ovdanjih stabala. Ne znam
im imena, ali znam da se radi o amerikom drveu. Sudei prema
obliku plodova, to je drvee koje cvate. Vano je to to potiu s
mjesta na kojem si pokopana. Ne bih se udila ni da si ih
vlastoruno zasadila. ak vjerujem da jesi. Poznato ti je da dusi
govore kroz prirodu. ujem tvoj glas kako progovara iz potoka,
borova, javorova, bambusa, ptica i pela. Posijat u sjeme na
mjestu gdje u biti pokopana kada na mene doe red. Tako emo
zauvijek biti jedna uz drugu. Donijela sam tvoju omiljenu pjesmu
iz razdoblja dinastije Tang, Melodiju Posamana. Pjesma
Rijeka Jangce trebala bi se prenasloviti u Tihi ocean, ali
ostavit u je kakva jest. Znam da ti je oduvijek bio drai izvorni
tekst.
ivim tamo gdje izvire Jangce rijeka,
A ti na samom kraju njezinoga tijeka.
Ja sam onaj koji s tobom istu vodu pije,
I svake te noi sniva, premda vidio te nije.
Kada li e ovu rijeku iscrpiti sua?
Kada li u prestat voljeti te silno svaki dan?
elim samo da smo tijela dva, a ista dua,
I da u ljubav ne budem zbog tebe razoaran.

Ovaj trenutak ispunja me radou, zahvalnou i spokojem.


Zahvaljujem Bogu to mi je dao sreu da te upoznam.
Potoi pjevui radosnu pjesmu. Kroz drhtavo lie vjetar kao da
apue nae stare razgovore. Zrak je ist, a sunce toplo. Vidim
kako tri prema meni suncem obasjana lica. U svojoj cvjetnoj
haljini boje indiga izgleda poput skakutavog oblaka i zlatni ti
uvojci poskakuju.
Vrbo, ujem kako me doziva, pouri, stigao je prodava
kokica!

Svretak

Marta

www.knjigoteka.org
AUTORIINA BILJEKA

U Kini mi je bilo zapovjeeno da se odreknem Pearl Buck. Bilo je to


godine 1971. Tada sam bila tinejderica i pohaala 51. angajsku
srednju kolu. U pokuaju da zadobije meunarodnu potporu za
odbijanje ulazne vize Pearl Buck (koju je traila da bi se predsjedniku
Nixonu pridruila u njegovu posjetu), gospoa Mao pokrenula je
nacionalnu kampanju kojom bi se Buck ocrnilo kao ameriku kulturnu
imperijalisticu.
Slijedila sam zapovijed, ne propitujui iskrenost gospoe Mao. U to
mi je vrijeme mozak bio ispran, premda se sjeam da mi je bilo teko
pisati kritike na njezin raun. alim to mi se nije pruila prilika da
proitam Dobru zemlju. Reeno nam je da je knjiga toliko otrovna da
bi bilo opasno ak i prevesti je. Naloeno mi je da prepiem novinske
retke: Pearl Buck uvrijedila je kinesko seljatvo, a samim tim i Kinu.
Mrzi nas i stoga nam je neprijatelj. Bila sam ponosna to mogu
braniti svoju zemlju i narod.
S imenom Pearl Buck vie se nisam susrela dok nisam emigrirala u
Ameriku. Bilo je to 1996. i ba sam na predstavljanju knjige u jednoj
ikakoj knjiari itala iz svojih memoara, Crvene Azaleje. Nakon
predstavljanja prila mi je neka gospoa i upitala me jesam li poznavala
Pearl Buck. Prije negoli sam stigla odgovoriti, rekla je - vrlo osjeajno i
na moje iznenaenje - da ju je Buck pouila ljubavi prema kineskom
narodu. U ruke mi je poloila meko ukorienu knjigu i rekla da je to
dar. Bila je to Dobra zemlja.
Doitala sam Dobru zemlju na letu iz Chicaga u Los Angeles.
Slomila sam se i zajecala. Nisam mogla zadrati suze sjetivi se kako
sam oklevetala tu spisateljicu. Pamtila sam kako je gospoa Mao cijelu
naciju uvjerila da moraju mrziti Pearl Buck. Kako li smo samo bili u
krivu! ak ni meu najcjenjenijim kineskim autorima nikada nisam
upoznala pisca koji bi o naim seljacima pisao s tolikim divljenjem,
ljubavlju i ovjekoljubljem.
Upravo je u tom trenutku zaet Biser Kine.
Kad sam zapoela pisati priu o Pearl Buck, suoila sam se s
brojnim izazovima. eljela sam obuhvatiti puni raspon Pearlina ivota,
ali i ispripovijedati priu s kineskog gledita. Razumije se da postoji
mnogo izvora o Pearlinom ivotu na engleskom, ali ja sam je eljela
vidjeti oima kojima su je gledali moji sunarodnjaci, Kinezi. Da to
postignem, odluila sam Pearlinu pripovijest ispriati kroz njezine
odnose s Kinezima koji su joj u stvarnom ivotu bili prijatelji. Kao
spisateljica, znala sam da je najbolje opisati jedno prijateljstvo koje
traje godinama. ak nasluujem da je jedno takvo prijateljstvo doista
postojalo. A opet, koliko mi je poznato, premda je Pearl imala mnogo
prijatelja Kineza, u povijesti nije zabiljeen nijedan takav doivotni
prijatelj.
Sluei se umjetnikom slobodom pisca beletristike, stvorila sam lik
Vrbe spajajui brojne, stvarne Pearline prijatelje iz razliitih razdoblja
njezina ivota. Potujui privatnost ivuih obitelji tih pojedinaca i da
zatitim ugled koji uivaju u Kini gdje su moje knjige jo zabranjene,
njihova imena neu navesti. Druga dva sluaja odstupanja od
povijesnih injenica su datum smrti oca Pearl Buck, Absaloma Syden-
strickera (1931.) i datum Nanjinkog incidenta koji se u stvarnosti
dogodio nekoliko godina prije nego u romanu. Obje slobode sam si
dopustila radi vrsnoe pripovijesti.
Takoer bih eljela pojasniti da su Pearl i Lossing Buck u braku
proveli osamnaest godina, od 1917. do 1935., a razlog njihova razvoda
javnosti nije poznat. Lossing Buck bio je misionarski strunjak za
poljoprivredu koji je u Kini radio od 1915. do 1944. i napisao prvi
kineski znanstveni rad o iskoritavanju zemljita kojeg u Kini i danas
smatraju iznimno vrijednim.