Anita Rapan Papea

Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala



Rapan-Papea: UDK: 904 : 728.821 (497.5 Vinkovci) 05 Anita Rapan Papea

Izvorni znanstveni rad Gradski muzej Vinkovci
Prihvaeno: 10. 6. 2011. HR, 32 100 Vinkovci 
Trg bana Josipa okevia 16
anita@muzejvk.hr

Zatitna istraivanja u Vinkovcima, ponajprije na prostoru rimskih Cibala, iznjedrila su niz nalaza koji su bili u
suprotnosti sa svim spoznajama o antikom kulturnom naslijeu. Rije je o grobovima ukopanim unutar uega
gradskog areala. U razdoblju od 1954. do 2007. godine na tom prostoru istraen je ukupno 51 grob na 13 lokacija.
Nalazi su pronaeni u 18 grobova. Analizom mjesta i naina ukopa te grobnih priloga pokuat e se potvrditi ge
pidski karakter sahranjivanja na uem prostoru antikih Cibala.

Kljune rijei: Cibale, Gepidi, grobovi, nalazi

 Ovaj rad nastao je za potrebe seminarskog rada na Poslijediplomskom doktorskom studiju arheologije, a dijelom se
temelji na strunom radu Nalazi seobe naroda iz Vinkovaca kolege dr. sc. M. Dizdara, koji je prvi strunu javnost
upoznao s ovim nalazima putem izlobe Vinkovci u svijetu arheologije.
 Starohrvatska prosvjeta III. serija svezak 38/2011.
UVOD
U arheolokoj batini Hrvatske Vinkovci su u
mnogoemu izuzetak i nit vodilja. To pravilo
potvreno je i, za sada, jedinim nalazima ukopa ge-
pidskoga kulturnog kruga u Hrvatskoj. Naime, osim
Vinkovaca u kontinentalnoj su Hrvatskoj zabiljeena
jo samo tri lokaliteta s moguim nalazima gepidske
provenijencije, sva tri uz obalu Dunava: Ilok (spata),
Sotin (novac Justinijana I.) i Dalj (novac Kunimun-
da i Justinijana I.). Svi navedeni nalazi su sluajni, a
kako je rije o predmetima koji su opegermansko
dobro posebno u sluaju iloke spate koja bi mogla
pripadati i Gotima i njihovu atribuciju treba proma-
trati s rezervom. Tako jedino u Vinkovcima postoje
dokumentirani nalazi koji se mogu povezati s gepid-
skim kulturnim krugom. Najblia paralela ukopima

u antike ostatke zabiljeena je u oblinjem Sirmiju,
u kojem su ti ukopi takoer identificirani kao gepid-
ski.
Povijesno gledano, Gepidi su na prostoru Cibala
mogli boraviti u dva navrata, i to u razdoblju tzv. Prve
dominacije (473.504.) i razdoblju Druge dominacije
(535.567.) panonskim prostorom. Naime, njihovo
je matino podruje bio prostor omeen rijekama
Tisom, Dunavom, Oltom i Karpatima, ali su traili i
koristili svaku priliku za irenje tog prostora. Kom-
binacijom arheolokih nalaza i povijesnih spoznaja
najizglednije je da tijekom razdoblja Prve dominacije
prostor Cibala, bez veeg i trajnijeg naseljavanja, spa-
da samo u interesnu gepidsku sferu, to potvruje i
izbor mjesta za bitku s Istonim Gotima u movarama
Vuke 489. godine. U razdoblju Druge dominacije na
prostoru Cibala osniva se vee naselje, potvreno na-
lazima keramike i stambenih objekata, i pratee gro-
blje. Ve i povijesni kontekst, uz arheoloke nalaze,
objanjava ovaj pomak k zapadu zbog opasnosti od
napada Langobarda.
 Vinski 1957, str. 21, 34; Seoba 1962, str. 77; Mrkobrad
1980, str. 51, T. XLI, 5; Boji 1984, str. 214.
 Ilki 2007, str. 279.
 Mrkobrad 1980, str. 56, T. XLVI,10; Demo 1981, str. 464,
481; Boji 1984, str.214 Mirnik emrov 1998, str. 210,
kat. no. 868.
 Seoba 1962, str.92; Popovi 1971, str.130; Brukner 1982,
str. 96; Miloevi 1998, str. 11, 12.
 Graanin 2007, str. 8.
 Graanin 2007, str. 1213.
 Graanin 2007, str. 1617.
 Graanin 2007, str. 2333.
POVIJEST ISTRAIVANJA
Prvi spomen ukopa unutar rastera antikih Cibala
kao detalj u biljeci navodi J. Brunmid10 spomenuvi
otkrie veeg broja grobova otkrivenih prilikom
izgradnje zgrade Brodske imovne opine (K. 1.A).
Sljedei nalaz zabiljeen je godine 1954. tijekom ra-
dova na izgradnji zgrade nove pote u Ulici M. A.
Reljkovia (K. 1.1) kada je vren arheoloki nadzor.
Tom prilikom navodi se nalaz jednoga rimskoga gro-
ba bez priloga. Ostali materijal s tog lokaliteta izra-
zito je rimski, a uz pokretne nalaze zabiljeen je i pod
od osmerokutnih glinenih opeka te vei broj rimskih
zidova.11 Nastavak iskopa na ovom lokalitetu godine
1971. za potrebe gradnje telefonske centrale (K. 1.2)
rezultirao je pronalaskom jo etiri kosturna ukopa
u rimskom kulturnom sloju, od kojih je samo jedan
za prilog imao posudu pronaenu u sloju iznad glave.
Istraena je povrina od 448 metara etvornih. Rims-
kodobna arhitektura na ovoj mikrolokaciji parcijalno
je ouvana, a interpretirana je kao dijelovi hipokausta,
kanalizacije i vanjskih zidova termalnog objekta.12 Ti-
jekom zatitnih arheolokih istraivanja na povrini
od 3189 m2 za gradnju Upravne zgrade PIKa Vinkovci
u Ulici Jurja Dalmatinca (K. 1.3) 1976. i 1977. godine
istraeno je 16 ukopa unutar sloja antikih ruevina.13
Prilozi su otkriveni u 5 ukopa. Rije je o nakitu i upora
bnim predmetima, koji su i pronaeni na mjestu gdje
su noeni. Unutar obrambenog jarka Cibala otkrive-
no je na ovom lokalitetu nekoliko ulomaka igosane
gepidske keramike.14 Iskopom su potvrene najmanje
etiri faze gradnje u rimskom razdoblju.15 Daljnja tri
ukopa bez priloga istraena su 1977. i 1978. godine u
iskopima za zgradu Jugobanke na povrini od 2390 m2
u Dugoj ulici 5 (K. 1.4), i to u sloju antikih ruevina.16
I s ove lokacije potjee nekoliko ulomaka keramikog
posua ukraenog igosanjem. Antika arhitektura
rezultirala je nalazima tipinim za terme: prefurni-
jem, frigidarijem, piscinom te dijelom dvorinog
trijema.17 Na ove nalaze mogu se dovezati istraeni
grobovi na poziciji Duga ulica 1921 (K. 1.5), gdje je
10 Brunmid 1902, str. 152, bilj. 1.
11 Korda 1960, str. 54; Dimitrijevi 1979, str. 152.
12 IskraJanoi 1993, str.6768; IskraJanoi 2001, str. 75,
77, 84.
13 IskraJanoi 1993, str. 68 (rije je o treem pasusu na toj
stranici koji je krivo pripisan iskopavanju na NaMi).
14 Vinkovci 1999, str. 154, kat. br. 335.
15 IskraJanoi 1977, str. 69; IskraJanoi 1993, str. 68;
IskraJanoi 2001, str. 93; Migotti 1994, str. 48.
16 Terenski dnevnici.
17 IskraJanoi 2001, str. 75.
 Anita Rapan Papea Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala

na povrini od 300 m2 godine 1988. istraeno ukupno uklopljenih u nalaz antikog obrtnikog kompleksa.29
6 ukopa, od kojih su u dva otkriveni i prilozi, a u sloju
INTERPRETACIJA NALAZA GROBOVA
jedan ulomak igosane keramike posude.18 Kulturni
Opisani grobovi ukopani su unutar rastera koji su
slojevi iznimno su devastirani19, to je otealo inter-
obuhvaale antike Cibale. Svi su ukopani u antiki
pretaciju ovog lokaliteta. Skupini grobova s lokaliteta
kulturni sloj, a ovisno o lokaciji taj je sloj varirao
Pota (Ulica M. A. Reljkovia) pridruuje se godine
od ukopa u antikoj uti, preko ukopa uz i na os-
1989. istraeni grob s prilogom na mikrolokaciji
tatke arhitekture do ukopa u zemlju. Stoga je poloaj
Uglovnica (K. 1.6). Na povrini od 680 m2 iz rim-
ukopa indikativan, uz tipine nalaze, za dataciju ovih
skog su razdoblja zabiljeeni zidovi, baze stupova i
grobova u vrijeme nakon prestanka funkcioniranja
odvodni kanali te suspenzure tepidarija. Istraivanja
grada, odnosno poklapa se s vremenom gepidske
na ovoj lokaciji dijelom su pojasnila ranije otkrivenu
dominacije Cibalama. Naime, ukopavanje unutar
rimsku arhitekturu20, koja se sada interpretira kao
rastera grada nije uobiajeno u antici, a i sami ukopi
vea javna graevina termalnog kompleksa.21 Iste go-
uz ruevine svjedoe o loem stanju objekata. Kako
dine istraena su jo dva groba, od kojih je u jednom
u veini grobova nisu otkriveni prilozi, njihova atri-
bilo priloga, u Dugoj ulici 27 (K. 1.7), gdje su, takoer,
bucija vremenu gepidske dominacije radi se prema
kulturni slojevi bili iznimno devastirani.22 Na poziciji
okolnim nalazima, koji su sa sigurnou potvreni. 
Croatiaosiguranje u Ulici Vladimira Nazora (K. 1.8)
To mogu biti grobovi s prilozima ili nalazi ulomaka
na povrini od 440 m2 istraen je godine 1991. jedan
igosane keramike.
grob s prilogom poloen izmeu rimskih baza stupo-
Svi ukopi su, u sluajevima kad je to moglo biti
va istraenih na toj lokaciji.23 S ovog lokaliteta potjee
zabiljeeno, poloeni u pravokutne rake zaobljenih
i igosani ulomak keramike. Tijekom godine 1993.
uglova. U zemlju, odnosno rimski kulturni sloj uko-
na dvije pozicije istraeno je jo ukopa; jedan grob s
pana su 32 groba. Kod osam grobova zabiljeena je u
prilogom u Dugoj ulici 23 (K. 1.9) na povrini od 76
grobnoj arhitekturi upotreba rimskih opeka i tegula u
m2, gdje je istraena i jedna rimska pe,24 a u Prolazu
vidu oblonica rake ili kao podloga ispod kostura: u
Alojzije Ullman (K. 1.10) na povrini od 220 m2 jo 10
Ulici J. Dalmatinca G 8, G12, G14, G36; u Du-
grobova, od kojih su etiri imala i priloge.25 Na nave-
goj ulici 1921 G1; u Dugoj ulici 27 G2; u Ulici
denoj poziciji istraen je dio rimskog objekta, glavni
Hrvatskih rtava 11 G2; u Prolazu A. Ullman G7.
kolektor i dio gradske ulice dekumana.26 Skupina
Taj podatak lako se objanjava ako se u obzir uzme
grobova u Dugoj ulici upotpunjena je jo jednim na-
neposredan izvor rimskoga graevnog materijala u
lazom lubanje u zapadnom profilu na kunom broju
blizini koji se koristio u izgradnji sve do 19. stoljea.
33 (K.1.11), istraenom 1995. g. na povrini od 162
Kod trinaest grobova uoeno je ukopavanje neposred-
m2 u iznimno devastiranim kulturnim slojevima.27
no uz ostatke rimske arhitekture. Rije je o G2, s
Tijekom 2007. godine u Ulici Hrvatskih rtava 11 (K.
poloaja Ulica M. A. Reljkovia 1; G33, G35, G36,
1.12), gdje je sukladno uvjetima istraeno oko 300
G37 s poloaja Ulica J. Dalmatinca; G1 s Jugobanke;
m2 od 2.500 m2, istraena su jo tri groba ukopana
G2, G3, G5, G6, G8, G9 i G10 iz Prolaza A.
u rimski kulturni sloj28, a na poloaju CSS (K. 1.13)
Ullman. Jedan kostur pronaen je poloen direktno na
povrine oko 900 m2, u Glagoljakoj ulici b.b. jo 2
ostatke rimskoga karda (G8 iz Prolaza A. Ullman),
groba bez priloga, te vie ulomaka igosane keramike
jedan izmeu ostataka dva rimska stupa (G2 iz Ulice
M. A. Reljkovia), jedan pored rimskog stupa (G35
18 Vinkovci 1999, str. 155, kat. br. 337. iz Ulice J. Dalmatinca), djelomino na zid poloena
19 IskraJanoi 1993, str. 70. su dva (G33 iz Ulice J. Dalmatinca i G9 iz Prolaza
20 U sklopu istraivanja na lokacijama Pota, Pota I. i Po-
ta II.
A. Ullman), a neposredno pored zida deset grobova
21 IskraJanoi 2001, str. 77. (G33, G36, G37 iz Ulice J. Dalmatinca, G1 s Ju-
22 IskraJanoi 1993, str. 71. gobanke, G2, G3, G5, G6, G9 i G10 iz Prolaza
23 IskraJanoi 2001, str. 89, 152. A. Ullman). Polaganje grobova u redove zabiljeeno
24 IskraJanoi 1993, str. 74.
je na pozicijama na kojima je istraeno vie grobova
25 IskraJanoi 1994a, str. 78.
26 IskraJanoi 1994a, str. 7879; IskraJanoi 1994b, str. (Duga ulica, Prolaz A, Ullman), s napomenom da su
3; IskraJanoi 2001, str. 84, 88.
27 IskraJanoi 1996, str. 130.
28 Rapan Papea Vuli 2008, str. 7273; Rapan Papea 29 Vuli et al. 2008, str. 71; Rapan Papea 2008, str. 187
2008, str. 185. 188.
 Starohrvatska prosvjeta III. serija svezak 38/2011.
redovi nepravilni, pogotovo kad ovise o polaganju uz
ostatke antike arhitekture.
Orijentacija svih grobova je zapadistok (glava je
na zapadu). Manji otkloni u nekoliko sluaja veu se
uz mjesto i vrijeme (godinje doba, doba dana) ukopa.
Svi su ukopi kosturni, isprueni na leima, a poloaj
ruku zabiljeen je kod 28 ukopa, dok za 23 ukopa
nema podataka (ili su kosturi djelomino istraeni,
ili kosti ruku nisu sauvane). Najei poloaj ruku je dnicu koja se dobro hranila, ali i bila izloena tekom
obje ispruene uz tijelo, zabiljeen u 11 sluajeva (G2
u Ulici M. A. Reljkovia; G9, G11, G33 u Ulici J.
Dalmatinca; G2 u Dugoj ulici 5; G1, G3, G4, G5
u Dugoj ulici 1921; G1 i G2 u Dugoj ulici 27; G1
u Ulici M. A. Reljkovia; G1 u Ulici Hrvatskih rtava
11). Otprilike podjednako su zabiljeeni sljedei
poloaji: obje ruke lagano svijene u laktima sa akama
10
poloenim na zdjelicu u 6 sluajeva (G8, G31a,
G32, G34 u Ulici J. Dalmatinca; G4 i G10 u Pro-
lazu A. Ullman), desna ruka pruena uz tijelo, a lijeva
poloena na zdjelicu u 5 sluajeva (G30a i G37 u
Ulici J. Dalmatinca; G2 i G6 u Dugoj ulici 1921;
G8 u Prolazu A. Ullman) i desna ruka poloena na
zdjelicu, a lijeva pruena uz tijelo u 4 sluaja (G15,
G33 u Ulici J. Dalmatinca; G9 u Dugoj ulici 5; G1
u Ulici V. Nazora). Samo je u dva sluaja zabiljeen
poloaj ruku prekrienih na trbuhu (G35 i G36 u
Ulici J. Dalmatinca).
Za 41 ukop sauvan je podatak o (relativnoj) du-
bini ukopa. Prosjena dubina je 1,68 m od povrine,
dok je vie od polovine grobova (24 ukopa) poloeno
na dubinu od 1,50 do 1,70 m. Raspon dubine ukopa
kree se od 0,75 m do 3,78 m. Ovaj podatak uvjetovan
je poloajem ukopa u odnosu na rimski grad, odnos-
no moderne nivelacije koje su razinu rimskoga grada
u pojedinim dananjim gradskim etvrtima podigle
na razinu humusa, odnosno zatrpale na neto vee
dubine.
Prilozi su otkriveni u svega 18 grobova. Za sedam
grobova nemamo podataka o spolu pokojnika (G4 u
Ulici M. A. Reljkovia, G8, G9, G32 i G35 u Ulici
J. Dalmatinca, G2 u Dugoj ulici 27, G3 u Prolazu
A. Ullman), jedan je prilog u djejem grobu (G4 u
Dugoj ulici 1921), pet priloga u enskim grobovima
(G9 u Dugoj ulici 5, G6 u Dugoj ulici 1921, G1 u
Ulici V. Nazora 4, G4, G7 u Prolazu A. Ullman) te
pet u mukim grobovima (G2 u Dugoj ulici 5, G1
u Ulici M. A. Reljkovia, G1 u Dugoj ulici 23, G1u
Prolazu A. Ullman i G2 u Ulici Hrvatskih rtava
11).
Antropoloke analize provedene su na 25 kostu-
ra sa sljedeim rezultatima: est je ukopa djece (ra-
spon godina starosti u trenutku smrti je od 00,5 do
1215), devet ukopa ena (raspon godina starosti u
trenutku smrti je od 2025 do 5055) te osam ukopa
mukaraca (raspon godina starosti u trenutku smrti
je od 1618 do 2555), dok za dva ukopa nije bilo
mogue odrediti spol (starost je manja od 20 godina).
Prosjena doivljena starost je 28,6 godina. Rezul-
tati antropolokih analiza ukazuju na stabilnu zaje
fizikom radu, dok su tee bolesti zabiljeene u samo
dva sluaja.30
Na veini gepidskih grobalja imamo slinu situ-
aciju, vezano za grobne rake, orijentaciju i poloaj
ruku.31
Unutar ueg rastera Cibala zabiljeen je 51 grob.
Rasporeeni su na 13 mikrolokacija koje se mogu
izdvojiti u dvije vee skupine. Prvu bi skupinu inili
grobovi u sjeveroistonom dijelu Cibala na poloajima
u Ulici Matije Antuna Relkovia (Pota, Pota I, Pota
II), Ulici Jurja Dalmatinca, Ulici Hrvatskih rtava i
Ulici Vladimira Nazora, drugu skupinu oni u jugo-
zapadnom arealu Cibala na poloajima Jugobanka,
Duga ulica 1921, Duga ulica 23, Duga ulica 27 i
Duga ulica 33. Usamljeni su poloaji u Prolazu Alo-
jzije Ullman, koji bi se mogli povezati sa sjevernom
skupinom, i u Glagoljakoj ulici b.b., koji bi se mogli
povezati s junom skupinom, iako je ostalo malo slo-
bodnog meuprostora za istraivanja i popunjavanje
ovih praznina. Ovakav raspored grobova sugerirao
bi postojanje naselja u sredinjem dijelu Cibala, iako
po sadanjem stanju istraivanja na veini nave-
denih lokacija postoje i nalazi igosane i naseobin-
ske keramike, to baca drugaije svjetlo na prethodni
podatak. Kako su grobovi razbacani po cijelim Ci-
balama, moe se rei da u vrijeme sahranjivanja nije
postojala jaa crkvena (arijanska) organizacija koja bi
diktirala mjesto ukopa.
NALAZI
Od ukupno 51 istraenog ukopa unutar rastera
antikih Cibala samo 18 njih sadravalo je nalaze, dok
ih u 33 nema. Skupina od 18 grobova s nalazima ini
35,29 %, a taj postotak uklapa se u opu sliku koju
pruaju gepidska groblja.
30 laus 2002, str. 598; Vodanovi et al. 2005, str. 676677.
31 Dimitrijevi 1960, str. 9; Csallany 1960, str. 295296;
Cseh 2005, str. 25; BonaNagy 2005, str. 78, 80, 8990;
Nagy 2005a, str. 106, 135.
 Anita Rapan Papea Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala
PRILOZI U UEM SMISLU
Iako nisu sauvani drugi podatci osim turih zapisa u
dnevnicima, u pojedinim ukopima zabiljeeno je pril-
aganje ivotinjskih zubi i kostiju u grob. Takve prim-
jere imamo u G3 na poloaju Ulica M. A. Reljkovia
te G2 i G9 na poloaju Duga ulica 5. Moda je
takvih primjera bilo i vie, ali nalazi, kao ni zapisi, nisu
sauvani. Prilaganje hrane u grob nije esta pojava u
gepidskim grobovima, ali mogu se pronai paralele u
nalazima u grobovima 13 i 14 na lokalitetu Magyarc-
sandBkny.32
FUNKCIONALNI DIJELOVI ODJEE
Funkcionalni dijelovi odjee pronaeni u istraenim
grobovima svjedoe o praksi ukopa pokojnika u nje-
govoj odjei. Na dvije lokacije u Cibalama otkrivene
su dvije preice koje svjedoe o modi tog vremena.
Rije je o nalazu iz G1 na poloaju Prolaz A. Ull-
man33 i nalazu iz G6 na poloaju Duga ulica 1921.34
U oba sluaja rije je o eljeznim ovalnim preicama
kojima je baza trna odsjeena, a vrh trna prelazi preko
alke.
Ovalne eljezne preice pojavljuju se kao
kasnoantika batina jo u 4. stoljeu, traju kroz cijelo
5. stoljee, kada ih Germani prenose i u 6. stoljee.35
Ovaj tip preica tako postaje ope germansko dobro,
te se osim u gepidskim grobovima kao est nalaz poja-
vljuje i u grobovima Istonih i Zapadnih Gota te Lan-
gobarda.36. Ovalne eljezne preice promjera veeg
od 5 cm otkrivene u gepidskim grobovima u Potisju
M. Nagy dri za najstarije na groblju u Szregu, te
ih povezuje s istonogotskom i predlangobradskom
ostavtinom.37 Ovalne eljezne preice promjera ma
njeg od 3,5 cm ista autorica navodi kao kope torbica
ili pojasa za oruje.38 Ovalne eljezne preice s ma-
sivnim trnom najbrojnije su meu nalazima preica
u gepidskim grobovima na lokalitetu Vie grobalja
u Starom Kostolcu.39
Preici iz G1 na poloaju Prolaz A. Ullman para-
lele nalazimo u grobu VII/20 na lokalitetu Szolnok
32 Nagy 2005a, str. 100101, str. 107, te poveznice na druge
lokalitete.
33 Vinkovci 1999, str. 151, kat. br. 319.
34 Vinkovci 1999, str. 152, kat. br. 324; SBS katalog 2009,
str. 139, kat. br. 444.
35 Vinski 1991, str.12; Bona Nagy 2002, str. 122.
36 Usp. Mileti 1970, str.147; Mileti 1979, str.168; Vinski
1991, str. 10 i dalje.
37 Nagy 2005b, str. 188.
38 Nagy 2005b, str. 159.
39 Zotovi 1994, str. 185.
ZagyvaPartAlcsi40, zatim u grobu 61 na lokalitetu
SzregTglagyru.41
Preici iz G6 na poloaju Duga ulica 1921 na-
lazimo paralele u grobu VII/18 na lokalitetu Szol-
nolZagyvaPartAlcsi42, u grobu 95 na lokalitetu
HdmezvsrhelyKishomok43, u grobu 222 na lo-
kalitetu Szolnok Szanda44, u grobu 17 na lokalitetu
SzregTglagyru45, zatim u grobovima 4, 5, 8, 13 na
lokalitetu JakovoKormadin.46
NAKIT
Predmeti u funkciji nakita otkriveni su u tri groba.
Rije je o nalazima ogrlica iz G6 na poloaju Duga
ulica 192147 i G32 na poloaju Ulica J. Dalmatinca48,
te o nalazu narukvice iz G2 s poloaja Duga ulica
27.49 Ogrlica iz G6 na poloaju Duga ulica 1921 sas-
toji se od 16 jantarnih perli i 7 perli od staklene paste. 11
Devet privjesaka loptastog oblika s kukicom iz G32
na poloaju Ulica J. Dalmatinca pronaenih oko vrata
kostura takoer ine ogrlicu. Bronana narukvica iz
G2 na poloaju Duga ulica 27 blago je proirenih i
prebaenih krajeva, a pronaena je in situ oko lijeve
podlaktice.
Slino kao i kod preica ogrlice od perli ope su
germansko dobro batinjeno iz kasnoantike tradicije.
Na svim istraivanim ranosrednjovjekovnim groblji-
ma pojavljuju se kao dio inventara enskih i djejih
grobova.50 Najee se nalaze oko vrata i u predjelu
grudnoga koa, a neto rjee i oko runog zgloba ili u
predjelu zdjelice, gdje mogu biti i u funkciji ukrasnih
dijelova odjee.51 Perle od staklene paste u Potisju su
sarmatska batina, dok su perle od jantara gepidska no-
vina.52 Na gepidskoj nekropoli Vie grobalja u Starom
Kostolcu u enskim i djejim grobovima naene su
raznobojne perle od stakla ili staklene paste okruglog,
valjkastog, bikoninog i heksagonalnog oblika kao
40 Cseh 2005, str. 22, T. 39.
41 Nagy 2005b, str. 130, T. 57.
42 Cseh 2005, str. 22, T. 39.
43 Bona & Nagy 2002, str. 73, T. 25.
44 Bona & Nagy 2002, str. 234, T. 54.
45 Nagy 2005b, str. 125, T. 49.
46 Dimitrijevi 1960, str. 12, 13, 15, T. II/26, T. IV/10, T.
III/25, T. VI/7.
47 Vinkovci 1999, str. 154, kat. br. 334; SBS katalog 2009,
str. 139, kat. br. 441.
48 Vinkovci 1999, str. 152, kat. br. 323; SBS katalog 2009,
str. 139, kat. br. 440.
49 Vinkovci 1999, str. 153, kat. br. 328; SBS katalog 2009,
str. 138, kat. br. 439.
50 usp. Mileti 1970, str. 133; Vinski 1991, str. 31.
51 Dimitrijevi 1960, str. 27; Mrkobrad 1980, str. 49.
52 Nagy 2005b, str. 177.
 Starohrvatska prosvjeta III. serija svezak 38/2011.
dijelovi ogrlica, te vee okrugle perle od jantara koje su
nalaene uz ruke ili kao inventar torbica.53 Vinkovaka
ogrlica sastoji se od 10 smeih zrna jantara oblika
kotice dinje, 2 smea zrna jantara valjkastog oblika,
3 smea zrna jantara nepravilno okrugla, spljotena,
2 zelena okrugla zrna od stakla, 1 modrozelenog ok-
ruglog zrna od stakla, 2 zelenkastosmea bavasta
zrna od stakla, 1 tamnosmeog sitnog zrna od stakla
i 1 svijetlosmeog zrna od staklene paste bavastog
oblika. Stoga joj kao najslinije primjerke navodimo
ogrlice iz grobova 14 i 31 na lokalitetu Magyarcsand
Bkny54, zatim ogrlice iz grobova 5 i 16 na lokalitetu
JakovoKormadin55, ogrlicu iz groba 9 na lokalitetu
SzentesNagyhegy56, ogrlicu iz groba 6 na lokalitetu
CsandBkny57, te ogrlicu iz groba 59(15) na loka-
litetu HdmezvsrhelyGorzsa.58
12
Bronane privjeske loptastog oblika s uicom
za vjeanje, sline onima iz G32 na poloaju Ulica
J. Dalmatinca, nalazimo na gepidskome groblju Ja-
kovoKormadin59, gdje se veu uz ogrlice od perli, a
u germanski kulturni krug ulaze svojim tipolokim
odlikama.60 Zanimljivo je da u dostupnoj literaturi,
osim nalaza s Kormadina, ne nalazimo druge paralele
ovoj vrsti nalaza unutar gepidske skupine, pa moda
moemo razmiljati o lokalnoj proizvodnji ovog tipa
nakita za srijemske Gepide. Rije je o bikoninim
upljim privjescima raenim od bronanog lima s
petljom od narebrene ice.
Narukvice s vie ili manje rastavljenim ili
prebaenim i proirenim krajevima nose obiljeja
kasnoantike tradicije, kada su izraivane od bronce,
eljeza ili plemenitog metala.61 Ovaj tip narukvice
nosili su ponajprije romanizirani starosjedioci od
kraja 5. do ranog 7. stoljea, a preuzeli su ga potom u
kontaktu s njima u razdoblju seobe naroda germanski
narodi.62 Narukvice od glatke ice okrugla presjeka,
s rastavljenim neukraenim i zadebljanim krajevima
esto se nalaze kao ostavtina u gepidskim grobovi-
ma.63 Narukvica s proirenim krajevima istraene su
na brojnim gepidskim lokalitetima, a kao najslinije
53 Zotovi 1994, str. 188.
54 Nagy 2005a, str. 101, 103, T. 22, T. 24, T. 76.
55 Dimitrijevi 1960, str. 12, 16 T. IV/3,4, T. IX/5.
56 Csallany 1961, str. 47, T. XXIV/31.
57 Csallany 1961, str. 142, T. CLIX/15.
58 Csallany 1961, str. 128, T. CCXXIX/11.
59 Dimitrijevi 1960, str. T.II/1721,2324.
60 Dimitrijevi 1960, str. 27.
61 Radulovi 2006, str. 368.
62 Mileti 1970, str. 136; Vinski 1971, str. 60.
63 Csallany 1961, str. 271; Mrkobrad 1980, str. 49.
navodimo narukvice iz groba na lokalitetu Pesak u
Boaru kod Kikinde64, zatim na lokalitetu Oraje u
Dubravici65, iz groba 13 na lokalitetu Magyarcsand
Bkny66, iz groba 38 na lokalitetu SzentesKkny-
zug67 te iz groba 183 na lokalitetu SzentesBerekht.68
SVAKODNEVNI UPORABNI PREDMETI
Meu najbrojnije nalaze svakodnevnih uporab-
nih predmeta spadaju kotani eljevi otkriveni u
G3 i G7 na poloaju Prolaz A. Ullman69, G1 na
poloaju Duga ulica 2370, G1 na poloaju Ulica M. A.
Reljkovia71 te u G8 i G9 na poloaju Ulica J. Dal-
matinca.72 Po jedan eljezni no otkriven je u G1 na
poloaju Prolaz A. Ullman73, G1 na poloaju Ulica
V. Nazora74 i G1 na poloaju Ulica Hrvatskih rtava
11. Jedan keramiki prljen za vreteno otkriven je u
G6 na poloaju Duga ulica 192175, a jedna perla od
krede u G2 na poloaju Duga ulica 27.76 Po jedna
bronana karika otkrivena je u G4 i G6 na poloaju
Duga ulica 1921.77 Izlizani rimski bronani novac ot-
kriven je u G35 na poloaju Ulica J. Dalmatinca.
Najbrojniji nalazi iz gepidskih grobova na pro
storu Cibala su kotani eljevi, ukupno est komada,
od kojih su tri jednoredna, a tri dvoredna. Svi eljevi
otkriveni su u predjelu glave pokojnika, osim jednoga
koji je pronaen uz desno koljeno, to sugerira da je
visio na vrpci o pojasu. To su uobiajeni poloaji na-
laza kotanih eljeva u gepidskim grobovima, koji
svjedoe i o injenici da je ealj vjerojatno stajao
u kosi pokojnika, ili se nosio na vrpci oko struka.78
Kotani eljevi poznati su jo od kasne antike, ali
ujedno predstavljaju i jedan od najuestalijih nalaza
u germanskim grobljima. Gepidi su ih mogli preuzeti
64 Seoba 1962, str. 14, sl. 4.
65 Mrkobrad 1980, str. 49, T. XXXVII/6.
66 Nagy 2005a, str. 100, T. 22.
67 Csallany 1961, str. 29, T. IX/6.
68 Csallany 1961, str. 87, T. LXXXI/4.
69 Vinkovci 1999, str. 152, kat. br. 321 i 322; SBS katalog
2009, str. 138, kat. br. 438.
70 Vinkovci 1999, str. 153, kat. br. 327; Boji 2009, str. 15, sl.
2.
71 Vinkovci 1999, str. 154, kat. br. 331.
72 Vinkovci 1999, str. 154, kat. br. 332 i 333; SBS katalog
2009, str. 138, kat. br. 437.
73 Vinkovci 1999, str. 151, kat. br. 320.
74 Vinkovci 1999, str. 153, kat. br. 330.
75 Vinkovci 1999, str. 153, kat. br. 326; SBS katalog 2009,
str. 139, kat. br. 446.
76 Vinkovci 1999, str. 153, kat. br. 329; SBS katalog 2009,
str. 139, kat. br. 442.
77 Vinkovci 1999, str. 152, kat. br. 325; SBS katalog 2009,
str. 139, kat. br. 445.
78 Bona & Nagy 2002, str. 9597.
 Anita Rapan Papea Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala
direktno iz kasnoantikih naselja ili posredno preko
Ponta i june Rusije.79 Dvoredni kotani eljevi
karakteristini su za podunavske provincije Rim-
skoga Carstva u 4. stoljeu, u 5. stoljeu ire se po
cijeloj Karpatskoj kotlini, dok se u prvoj polovini 6.
stoljea nalaze iskljuivo kod Gepida.80 Kod Gepida su
karakteristini nalaz kod svih dobnih skupina, neovi
sno o spolu pokojnika.81 Dvoredni su eljevi tipini
prilog u enskim, a jednoredni u mukim grobovi-
ma.82 I jednoredni i dvoredni kotani eljevi raeni
su istom tehnikom, odnosno spajanjem tri kotane
ploice eljeznim ili bronanim zakovicama. Kod
vinkovakih primjeraka radi se iskljuivo o eljeznim
zakovicama iji broj se kree od 4 (u tri sluaja), preko
5 (u jednom sluaju) do 6 (u dva sluaja) komada.
Sredinja kotana ploica je najira i na njoj se nalaze
urezani zupci elja, koji se stepeniasto i simetralno
poveavaju od ruba prema sredini elja. Kod dvore
dnih eljeva zupci su rasporeeni gue s jedne, a
rjee s druge strane, dok je podjela kod jednorednih
eljeva simetralna. Na ovu ploicu s gornje i donje
strane uvrena je po jedna manja kotana ploica,
profilirana pravokutno ili polukruno, na kojoj je
ujedno smjeten i ukras. Kod dvorednih se eljeva
ove ploice nalaze u sredini elja, a kod jednorednih
eljeva uz gornji rub. Ukras je izveden urezivanjem
i/ili punciranjem motiva tipinih za kotanu produk-
ciju (koncentrini krugovi, polukrune i ravne linije),
odnosno njihovim raznim kombinacijama.83
Zbog krhkosti grae ni jedan vinkovaki ealj
nije sauvan u potpunosti. Dvoredni eljevi otkrive-
ni su u G8 na poloaju Ulica Jurja Dalmatinca, G1
na poloaju Duga ulica 23 i G3 na poloaju Prolaz
A. Ullman. Dvoredni kotani eljevi dugi su izmeu
110 i 122 mm, irina im je izmeu 40 i 50 mm, a de-
bljina 10 do 15 mm. Jednoredni kotani eljevi dugi
su izmeu 103 i 157 mm, irina im je izmeu 33 i 43
mm, a debljina izmeu 10 i 12 mm. Svi su primjerci
ukraeni. Kotani dvoredni ealj iz G8 na poloaju
Ulica J. Dalmatinca identian je elju iz groba 62 na
lokalitetu HdmezvsrhelyKishomok84, elju iz
groba 89 na lokalitetu SzentesBerekhat85, kao i elju
79 Dimitrijevi 1960, str. 2829.
80 Toth 1994, str. 290; Toth 2006, str. 74.
81 Csallany 1961, str. 251.
82 Istvnovits Nepper 2005, str. 47.
83 Csallany 1961, str. 252253; Bona & Nagy 2002, str. 98;
Cseh 2005, str. 28.
84 Bona & Nagy 2002, str. 59, Abb. 39, T. 17.
85 Csallany 1961, str. 80, T. LXXXIII/11.
iz groba 54 na lokalitetu Kiszombor.86 Ovi eljevi na
bonoj ploici nose ukras od urezanih ravnih i valo-
vitih linija. Kotani dvoredni ealj kojem je bona
stranica ukraena urezanim okomitim i ravnim lini-
jama iz G1 na poloaju Duga ulica 23 identian je
kotanom elju iz groba 26 u SzregTglagyru87,
kao i elju iz groba 95 na lokalitetu Hdmezvsrhe-
lyKishomok88 te elju iz Srijemske Mitrovice.89
Kotani dvoredni ealj ukraen trima viestrukim
koncentrinim krugovima na kraim stranama
sredinje kotane ploice, te urezanim kratkim okom-
itim linijama uz rub manje, gornje ploice i urezanim
linijama u motivu mree po sredini iz G3 u Prolazu
A. Ullman identian je kotanom elju iz groba 62
u SzregTglagyru.90 Jednoredni eljevi otkriveni
su u G9 na poloaju Ulica J. Dalmatinca, G1 na
13
poloaju Ulica M. A. Reljkovia 1 i G7 na poloaju
Prolaz A. Ullman. Jednoredni kotani ealj iz G9 na
poloaju Ulica J. Dalmatinca tipoloki odgovara ge-
pidskim jednorednim eljevima lunog hrpta,91 ali
direktne paralele za njegov ukras uz rubove urezane
linije, a u sredini kruii s tokom u sredini povezani
polukrunim linijama nema. Kotani jednoredni
ealj s bonom stranicom ukraenom urezivanjem
kosih linija iz G1 na poloaju Ulica M. A. Reljkovia
1 identian je kotanom elju iz groba 38 s lokaliteta
MagyarcsandBkny.92 Jednoredni kotani ealj s
bonom stranicom ukraenom urezivanjem okomitih
i kosih linija u motivu slova X iz G7 u Prolazu A. Ull-
man identian je elju iz groba 183 (14) s lokaliteta
SzentesBerekhat.93
Meu predmete svakodnevne uporabe ubrajamo
i nalaze eljeznih noeva. Razni tipovi noeva, ali
najee s otricama blago povijenim prema vrhu,
s duim ili kraim trnom drke est su prilog u
mukim i enskim grobovima vremena seobe naro-
da.94 U gepidskim su nekropolama najzastupljeniji
tipovi sa irokom otricom.95 Zbog manjih dimenzija
vinkovaki primjerci ine orue te se tako svrstavaju
u predmete svakodnevne uporabe. eljezni predmet
iz G1 u Ulici V. Nazora identian je predmetu iz
86 Csallany 1961, str. 175, T. CXVIII/3.
87 Nagy 2005b, str. 127, T. 52.
88 Bona & Nagy 2002, str. 73, T. 25.
89 GHA 1987, str. 231, Abb. V, 22, b.
90 Nagy 2005b, str. 131, Abb. 14, T. 58.
91 Csallany 1961, str. 252.
92 Nagy 2005a, str. 105, T. 25.
93 Csallany 1961, str. 87, T. LXXXI/5, CCLXII/3.
94 Dimitrijevi 1960, str. 29; Simoni 19771978, str. 211.
95 Mrkobrad 1980, str. 55; Toth 2006, str. 77.
 Starohrvatska prosvjeta III. serija svezak 38/2011.
groba 2 s lokaliteta Mea u Kamenovu, koji je opisan
kao no, s mogunou da se radi i o polovici kara.96
Zbog loije ouvanosti za druge vinkovake primjerke
za sada se ne iznose paralele.
Od prapovijesnih vremena tipian je nalaz u
enskim grobovima prljenak za vreteno, pa ni gepids-
ki grobovi nisu iznimka. Najei oblici su neukraeni
bikonini prljenci raeni od fine gline i dobro peeni
u sivim i smeim tonovima, a neto rjei su keramiki
ploasti prljenci.97 U funkciji prljenaka pojavljuju se
i probueni ulomci keramikih posuda, te perle od
jantara, staklene paste i krede.98 Najee se nalaze uz
kosti natkoljenica, to sugerira da su se nosile na vezi-
ci o pojasu.99 Perla od krede, kakva je naena u G2 s
poloaja Duga ulica 27, mogla je osim kao prljenak
sluiti i kao pomagalo kod ivanja koje se nosilo na
14
kraju ukrasne vrpce o pojasu (vidi dalje). Perle od
krede u enskim grobovima naene su na lokalitetu
SzregTglagyru u grobovima 16 i 19100 te grobu
77 na lokalitetu HdmezvsrhelyKishomok.101
Kredasta perla otkrivena je i u grobu 16 na lokalitetu
JakovoKormadin, a autorica je smatra prljenkom za
vreteno.102 Inae, kredaste perle u mukim grobovima
nose se kao ukras na maevima tipa spata.103
Bronane karike iz G4 i G6 na poloaju Duga
ulica 1921 opisane su kao zatvarai torbica koje su
visjele o pojasu.104 Miljenja sam da se radi o dijelu
ukrasne vrpce tipa cingulum, koja je visjela s pojasa i
na kojoj se nalaze svakodnevni uporabni, ali i ukrasni,
predmeti. Radi se o jednom vidu gepidske mode koja
je zabiljeena kako u enskim, tako i u mukim grobo-
vima na maarskim nalazitima.105 Naime, kod torbica
se redovno nalaze manje bronane ili eljezne kope
koje su ih drale za pojas. U prilog ovom miljenju ide
i eljezna kopa pojasa iz G6, identina kopama iz
grobova 2, 17, 19, 28, 39, 98 i 112 s lokaliteta Szreg
Tglagyru, od kojih su neki imali i viseu ukrasnu vr-
pcu.106 Bronane karike s pojasa otkrivene su i u grobu
96 Simoni 19771978, str. 210, 211, T. II/6.
97 Toth 2006, str. 71.
98 Csallany 1961, str. 285286.
99 Cseh 2005, str. 28.
100 Nagy 2005b, str. 125126, T. 49, T. 50.
101 Bona & Nagy 2002, str. 66, T. 21.
102 Dimitrijevi 1960, str. 16.
103 Usporedi npr. grob 8, 9 i 17 na lokalitetu Magyarcsa-
ndBkny (Nagy 2005a, str. 100, T. 21), kao i kartu
rasprostiranja (Nagy 2005b, str. 174, Abb. 33).
104 Dizdar 1999, str. 68.
105 Cseh 2005, str. 30; Nagy 2005b, str. 188.
106 Nagy 2005b, str. 188, Abb. 23.
77 na lokalitetu HdmezvsrhelyKishomok107, a
jedna u grobu 48 na lokalitetu SzregTglagyru.108
Prilaganje rimskog novca, ali i novca openito u
grobovima iz vremena seobe naroda esta je pojava.109
S obzirom na injenicu da je G35 s poloaja Ulica
J. Dalmatinca ukopan u rimski kulturni sloj, postoji
i mogunost da se u grobu naao sluajno. Novac je
previe izlizan da bi se sa sigurnou mogao datirati,
osim to car ima zrakastu krunu, to ga okvirno dat-
ira u 3. stoljee. Na gepidskim grobljima Panonske
nizine u svojoj velikoj sintezi stanja istraivanja D.
Csallany navodi 28 primjeraka rimskog novca 2. do 4.
stoljea.110 Novac cara Filipa Starijeg (244.249.) ot-
kriven je u predjelu desne ake groba 7 na lokalitetu
JakovoKormadin.111 Rimski novac Konstantina I.
kovan izmeu 320. i 325. godine otkriven je u grobu 3
na lokalitetu MagyarcsandBkny.112
ZAKLJUNA RAZMATRANJA
Iscrpnom analizom nalaza potvreno je da ukopi un-
utar rastera rimskih Cibala nesumnjivo pripadaju ge-
pidskom kulturnom krugu, jer se za sve nalaze mogu
nai paralele u dobro istraenim gepidskim grobljima
na podruju dananje Maarske i Srbije.
Kako ni za jedan pokretni nalaz iz ukopa na pro-
storu Cibala ne postoji neosporan dokaz za dataciju,
ona je nainjena na osnovi slinih ili identinih na-
laza na prostoru koji je povijesno pripadao Gepidima.
Paralele naim nalazima tako imamo na lokalitetu
Kormadin kod sela Jakovo (Srijem, Srbija) datiranom
u razdoblje od 535. do 567. godine113, zatim na loka-
litetu Kamenovo (sjeveroistona Srbija) datiranom u
razdoblje od 550. do iza 567. godine114, na lokalitetu
Vie grobalja u Starom Kostolcu (istona Srbija)
datiranom oko sredine 6. stoljea115, na lokalitetu
SzregTglagyr (istona Maarska) datiranom u
srednju treinu 6. stoljea, do 567. godine116, na lo-
kalitetu MagyarcsandBkny (istona Maarska,
granica s Rumunjskom) datiranom od zadnje treine
5. do srednje treine 6. stoljea117, na lokalitetu
SzolnokZagyvaPartAlcsi (istona Maarska)
107 Bona & Nagy 2002, str. 66, T. 21.
108 Nagy 2005b, str. 130, T. 56.
109 Nagy 2005, str. 107.
110 Csallny 1961, str. 291.
111 Dimitrijevi 1960, str. 13.
112 Nagy 2005a, str. 98.
113 Dimitrijevi 1960, str. 44.
114 Simoni 19771978, str. 214.
115 Zotovi 1994, str. 190.
116 Nagy 2005b, str. 197.
117 Nagy 2005a, str. 114.
 Anita Rapan Papea Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala
datiranom u drugu polovinu 6. stoljea118, na loka-
litetu HdmezvsrhelyKishomok (jugoistona
Maarska) datiranom od druge polovine 5. do sred-
nje treine 6. stoljea119, na lokalitetu SzentesKk-
nyzug (jugoistona Maarska) datiranom od 480.
do 568. godine120, na lokalitetu SzentesBerekht
(jugoistona Maarska) datiranom od 472. do 568. go-
dine121, na lokalitetu SzentesNagyhegy (jugoistona
Maarska) datiranom od 472. do 568. godine122, na
lokalitetu CsandBkny (jugoistona Maarska)
datiranom od 480. do 600. godine123 te na lokalitetu
HdmezvsrhelyGorzsa (jugoistona Maarska)
datiranom od 472. do 568. godine124, na lokalitetu
Kiszombor (jugoistona Maarska) datiranom od
472. do 620. godine.125 Prethodno navedenim dataci-
jama potvruje se pretpostavka da Gepidi na prostoru
Cibala borave tek u drugoj fazi dominacije izvorima
datiranoj u vrijeme od 535. do 567. godine. Iako je
vei dio ukopa bez priloga, i oni s prilozima daju sliku
jedne ruralne zajednice s neizraenom vojnikom
komponentom, to je podatak koji pomalo zauuje, s
118 Cseh 2005, str. 45.
119 Bona & Nagy 2002, str. 149.
120 Csallany 1961, str. 333.
121 Csallany 1961, str. 333.
122 Csallany 1961, str. 333.
123 Csallany 1961, str. 329.
124 Csallany 1961, str. 330.
125 Csallany 1961, str. 331.
obzirom na istaknut poloaj Cibala u okviru Drugoga
Gepidskog Kraljevstva, kao i na bitke koje su voene
u blizini Cibala (Volcejske movare 489. godine i As-
feld 549. godine).
Analizom grobnih nalaza i rituala ukopa moemo
dobiti okvire slike izgleda tipinog stanovnika ge-
pidskih Cibala. O modi noenja pojasa svjedoe na-
lazi preica, a i nalazi kojima poloaj nalaza sugerira
noenje o uzici vezanoj za pojas indirektno svjedoe o
noenju pojasa na odjei. Nalazi nakita, iako skrom-
ni, svjedoe o modi ukraavanja gepidskih ena.
Upravo nedostatak luksuznijih nalaza fibula i kopi
zabiljeenih u gepidskim enskim grobovima sug-
erira da u Cibalama ivi populacija slabijega imovnog
stanja. O osobnoj higijeni svjedoe nalazi kotanih
eljeva i (?)kara, koji sugeriraju da se vodi briga o
15
njezi i izgledu kose i brade.
Analizom nalaza neosporno se moe rei da pri-
padaju gepidskome kulturnom krugu. to se tie et-
niciteta nositelja tih nalaza tu se ve pojavljuju dvo-
jbe. Zbog skromnijih nalaza moe se pomiljati i da su
nositelji ovih nalaza ostatci kasnoantike populacije
poneseni modom svog vremena, ali isto tako i Ger-
mani u opem smislu. Za sada se na ovo pitanje ne
moe dati konkretan odgovor. Moda e neka budua
istraivanja pomoi u rasvjetljavanju ove problema-
tike.
 Starohrvatska prosvjeta III. serija svezak 38/2011.

R e d n i Lokalitet: Grob, kvadrant: Dubina, Grobna arhitek- Kostur: Antropoloka Nalazi: Literatura:
broj: orijentacija: tura: analiza:
1. Ulica M. A. Korda
Reljkovia 1960:54
(Nova Pota)
2. Ulica M. A. GROB 1 1,90 m; Kostur parci-
Reljkovia blok X smjer ZI jalno ouvan,
(Pota I TK oteen
centar) prilikom
izvoenja
radova.
3. Ulica M. A. GROB 2 blok X 1,90 m; Poloen izmeu Kostur parci-
Reljkovia smjer ZI ostataka dva jalno ouvan,
(Pota I TK rimska stupa. ruke pruene
centar) uz tijelo.
Duina 150
cm.
4. Ulica M. A. GROB 3 blok IX 1,60 m; Disloci-
Reljkovia smjer ZI rane kosti
(Pota I TK pronaene
centar) zajedno sa
ivotinjskim
16 kostima i
ulomcima rim-
skih opeka.
5. Ulica M. A. GROB 4 blok Kostur parci- posuda, Dizdar
Reljkovia XIb jalno ouvan, naena 1999:66
(Pota I TK duina 100 cm. iznad
centar) glave. ?
6. Ulica J. Dal- GROB 8 blok 1,40 m; Grobna raka Sauvani ealj, Dizdar
matinca (Up- VIII smjer ZI pravokutna, samo dijelovi pokraj 1999:154,
ravna zgrada zaobljenih lubanje. lubanje. Kat. br.
PIKa) uglova, uz glavu Inv. br. 332.
postavljeni A1997.
ulomci rimskih
opeka; duina
rake 104 cm,
irina rake 56
cm.
7. Ulica J. Dal- GROB 9 blok 2,30 m; Kostur parci- ealj, uz Vinkovci
matinca (Up- XIII smjer ZI jalno ouvan, lubanju. 1999:154,
ravna zgrada ruke pruene Inv. br. Kat. br.
PIKa) uz tijelo. A1996. 333.
Duina 160
cm.
8. Ulica J. Dal- GROB 10 sonda 1,30 m; Kostur cjelovit,
matinca (Up- XVII smjer ZI ruke svijene
ravna zgrada u laktima
PIKa) i poloene
na zdjelicu.
Duina 160
cm.
9. Ulica J. Dal- GROB 11 sonda 1,50 m; Kostur cjelovit,
matinca (Up- XVII smjer ZI ruke pruene
ravna zgrada uz tijelo.
PIKa) Duina 80 cm.
10. Ulica J. Dal- GROB 12 istoni 1,50 m; Oblonice od Otkrivena
matinca (Up- kanal za kran smjer ZI;. rimskih opeka samo lubanja
ravna zgrada nalaze se ispod, i gornji dio
PIKa) te s lijeve i grudi, a ostatak
desne strane se nalazi izvan
lubanje. ruba iskopa.
Duina 36 cm.
11. Ulica J. Dal- GROB 13 istoni 1,50 m; Otkrivena
matinca (Up- kanal za kran smjer ZI samo oteena
ravna zgrada lubanja.
PIKa)
 Anita Rapan Papea Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala

12. Ulica J. Dal- GROB 14 istoni 1,50 m; Oblonice od Otkrivena

matinca (Up- iskop smjer ZI dvije rim- samo oteena
ravna zgrada ske opeke lubanja i neko-
PIKa) vodoravno su liko kostiju
postavljene grudnog koa.
ispod kostiju. Duina 43 cm.
13. Ulica J. Dal- GROB 15 za- 1,40 m; Kostur cjelovit,
matinca (Up- padni iskop smjer ZI desna ruka
ravna zgrada svijena u laktu
PIKa) i poloena na
zdjelicu, lijeva
pruena uz
tijelo. Duina
174 cm.
14. Ulica J. Dal- GROB 30a 1,60 m; Parcijalno
matinca (Up- zapadni iskop smjer ZI ouvan kostur,
ravna zgrada desna ruka
PIKa) pruena uz
tijelo, lijeva
svijena u laktu
i poloena
na zdjelicu.
Duina 157 17
cm.
15. Ulica J. Dal- GROB 31a 1,60 m; Kostur cjelovit,
matinca (Up- zapadni iskop smjer ZI ruke svijene
ravna zgrada u laktima
PIKa) i poloene
na zdjelicu.
Duina 105
cm.
16. Ulica J. Dal- GROB 32 za- 1,60 m; Kostur cjelovit, Devet Vinkovci
matinca (Up- padni iskop smjer ZI ruke svijene bronanih 1999:154,
ravna zgrada u laktima privjesaka, Kat. br.
PIKa) i poloene oko vrata 334.
na zdjelicu. kostura.
Duina 152 Inv. br.
cm. A3242.
17. Ulica J. Dal- GROB 33 za- 1,60 m; Desni kostur Dvojni grob:
matinca (Up- padni iskop smjer ZI djelomini poloeni jedan
ravna zgrada poloen na pored drugog.
PIKa) ostatke rimskog Cjeloviti kos-
zida. turi. Desnom
kosturu ruke
su poloene
uz tijelo; kod
lijevog kostura
desna ruka
svijena u laktu
i poloena na
zdjelicu, lijeva
ispruena uz
tijelo. Duina
oba po 122 cm.
18. Ulica J. Dal- GROB 34 za- 1,70 m; Cjelovit kostur,
matinca (Up- padni iskop smjer ZI desna ruka
ravna zgrada svijena u laktu
PIKa) i poloena
pokraj zdjelice,
lijeva ruka
svijena u laktu
i poloena
na zdjelicu.
Duina 163
cm.
 Starohrvatska prosvjeta III. serija svezak 38/2011.

19. Ulica J. Dal- GROB 35 1,50 m; Grobna raka Cjelovit Novac, Dizdar
matinca (Up- sjeverni iskop smjer ZI; pravokutna, kostur, ruke rimski. 1999:66
ravna zgrada zaobljenih prekriene na
PIKa) uglova, pokraj trbuhu. Duina
rimskog stupa. 173 cm
Duina rake
200 cm, irina
rake 62 cm.
20. Ulica J. Dal- GROB 36 1,50 m; Grobna raka Cjelovit
matinca (Up- sjeverni iskop smjer ZI pravokutna, za- kostur, ruke
ravna zgrada obljenih uglova, prekriene na
PIKa) s desne strane trbuhu. Duina
glave nalazi se 151 cm.
rimska opeka.
Ukopana pokraj
rimskog zida;
duina rake 175
cm, irina rake
54 cm.
21. Ulica J. Dal- GROB 37 iskop 1,50 m; Poloen pokraj Cjelovit kostur,
matinca (Up- garaa smjer ZI rimskog zida. desna ruka
ravna zgrada poloena
18 PIKa) uz tijelo,
lijeva ruka
svijena u laktu
i poloena
na zdjelicu.
Duina 172
cm.
22. Jugobanka GROB 1 blok 2,55 m; Poloen uz Cjelovit kostur. Spol: dijete. Sta- Iskra
(Duga ulica 5) IIII/45 smjer ZI rimski zid. Duina 100 rost: 8,59,5 g. Janoi
cm. 2001:152
23. Jugobanka GROB 2 blok I/3 3,00 m; Cjelovit kostur, Spol: muki. Zubi, Iskra
(Duga ulica 5) smjer ZI ruke pruene Starost: 3035 g. ivotinjski, Janoi
uz tijelo. na predjelu 2001:152
Duina 160 grudnog
cm. koa.
24. Jugobanka GROB 9 blok 3,78 m; Cjelovit kostur, Spol: enski. Kost Iskra
(Duga ulica 5) III/2 smjer ZI desna ruka Starost: 2445 g. ivotinjska, Janoi
poloena na uz desnu 2001:152
lijevu zdjelicu, podlakticu.
lijeva ruka
poloena uz
tijelo. Duina
147 cm.
25. Duga ulica GROB 1 traka B 0,75 1,00 Oblonice od Cjelovit kostur, Spol: enski. Sta- Iskra
1921 m; fragmenata ruke pruene rost: 4550 g. Janoi
smjer SZJI rimskih opeka uz tijelo. 1993:70;
s lijeve strane Duina 144 Iskra
lubanje i ispod cm. Janoi
lijeve natkoljen- 2001:152
ice.
26. Duga ulica GROB 2 traka C 1,251,50 m; Oblonice Cjelovit kostur, Spol: ena i Iskra
1921 smjer JZSI od ulomaka desna ruka dijete. Janoi
rimskih opeka pruena uz Starost: 3035 i 1993:70;
uz noge. tijelo, lijeva 00,5 g. Iskra
svijena u laktu Janoi
i poloena 2001:152
na zdjelicu.
Duina 157
cm.
27. Duga ulica GROB 3 1,251,50 m; Cjelovit Spol: dijete. Sta- Iskra
1921 smjer JZSI kostur, lubanja rost: 44,5 g. Janoi
oteena, ruke 1993:70;
pruene uz Iskra
tijelo. Duina Janoi
100 cm. 2001:152
 Anita Rapan Papea Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala

28. Duga ulica GROB 4 traka C 1,251,50 m; Cjelovit kostur, Spol: dijete. Sta- Karika, Iskra
1921 smjer ZI ruke pruene rost: 9,510,5 g. na desnoj Janoi
uz tijelo. strani 1993:70;
Duina 132 grudnog Iskra
cm. koa. Inv. Janoi
br. A3232 2001:152
29. Duga ulica GROB 5 traka C 1,501,75 m; Cjelovit Spol: enski. Sta- Iskra
1921 smjer ZI kostur; lubanja rost: 5055 g. Janoi
oteena, ruke 1993:70;
pruene uz Iskra
tijelo. Duina Janoi
170 cm. 2001:152
30. Duga ulica GROB 6 traka C 1,75 m; Kostur parci- Spol: enski. Sta- 1. ogrlica Iskra
1921 smjer ZI jalan, desna rost: 4045 g. od 16 Janoi
ruka pruena jantarnih i 1993:70;
uz tijelo, lijeva 7 staklenih Dizdar
svijena u laktu zrna, ispod 1999:66;
i poloena vrata. Inv. Vinkovci
na zdjelicu. br. A3233. 1999:152,
Duina 155 2. preica, 153,
cm. na sredini Kat. br.
grudnog 323326
koa. Inv. Iskra 19
br. A3234. Janoi
3. karika, 2001:152
uz lijevu
natkoljeni-
cu. Inv. br.
A3235.
4. prljen,
uz lijevu
natkoljeni-
cu. Inv. br.
A3236.
31. Duga ulica 27 GROB 1 1,50 m; Kostur par- Iskra
Smjer ZI cijalan, ruke Janoi
pruene uz 1993:74;
tijelo. Duina Iskra
94 cm. Janoi
2001:152
32. Duga ulica 27 GROB 2 1,50 m; Oblonice od Cjelovit kostur, 1. na- Iskra
smjer ZI rimskih opeka s ruke pruene rukvica, Janoi
desne strane lu- uz tijelo. oko lijeve 1993:74;
banje i uz desnu Duina 152 podlaktice. Vinkovci
potkoljenicu, a cm. Inv. br. 1999:153,
jedna je post- A3237 Kat. br.
avljena u vidu 2. perla, 328329
dononice. s lijeve, Iskra
vanjske, Janoi
strane zdje- 2001:152
lice. Inv. br.
A3238.
33. Ulica M. A. GROB 1 2,25 m; Kostur par- Spol: muki. ealj, u Vinkovci
Reljkovia smjer ZI cijalan, ruke Starost: mlai predjelu 1999:154,
(Pota II) pruene uz od 20 g. vrata, Kat. br.
tijelo. Duina pokraj 331.
170 cm. lubanje.
Inv. br.
A3240.
34. Ulica V. GROB 1 traka 0,85 m; Kostur parcija- Spol: enski. Sta- No, na Vinkovci
Nazora 4 C/D smjer ZI lan, desna ruka rost: 2025 g. grudnom 1999:153,
(Croatia svijena u laktu kou. Inv. Kat. br.
osiguranje) i poloena br. A3241. 330.
na zdjelicu,
lijeva ruka
poloena uz
tijelo. Duina
160 cm.
 Starohrvatska prosvjeta III. serija svezak 38/2011.

35. Duga ulica 23 GROB 1 1,80 m; Kostur cjelovit, Spol: muki. ealj, na Vinkovci
uz istoni profil smjer ZI istraen do Starost: 2555 g. predjelu 1999:153,
visine grudnog vrata, ispod Kat. br.
koa. Duina eljusti. 327;
50 cm. Inv. br. Iskra
A2940 Janoi
2001:152
36. Prolaz A. Ull- GROB 1 1,501,75 m; Kostur parci- Spol: muki. 1. no, na Vinkovci
man (Foto) smjer ZI jalan. Duina Starost: mlai predjelu 1999:151,
100 cm. od 20 g. trbuha. Inv. Kat. br.
br. A3239. 319320.
2. preica,
na predjelu
trbuha.
Inv. br.
A3239a.
37. Prolaz A. Ull- GROB 2 1,501,75 m; Poloen uz Dislocirane Spol: nepoznat.
man (Foto) u zapadnom smjer ZI rimski zid. kosti. Duina Starost: mlai
profilu 42 cm. od 20 g.
38. Prolaz A. Ull- GROB 3 1,501,75 m; Poloen uz Kostur parci- Spol: nepoznat. ealj, Vinkovci
man (Foto) smjer ZI rimski zid. jalan. Duina Starost: mlai uz desno 1999:152,
43 cm. od 20 g. koljeno. Kat. br.
20 Inv. br. 321.
A2941.
39. Prolaz A. Ull- GROB 4 1,50 m; Kostur parci- Spol: enski. Sta- Bronani
man (Foto) smjer ZI jalan, ruke svi- rost: 3035 g. pred-
jene u laktima met, na
i poloene podruju
na zdjelicu. lubanje.
Duina 150
cm.
40. Prolaz A. Ull- GROB 5 1,301,50 m; Poloen uz Kostur parci- Spol: muki. Sta-
man (Foto) smjer ZI juni zid kolek- jalan. Duina rost: 3035 g.
tora, a ispod 90 cm.
groba 4.
41. Prolaz A. Ull- GROB 6 1,70 m; Poloen uz Kostur parci- Spol: enski. Sta-
man (Foto) smjer ZI sjeverni zid jalan. Duina rost: 2530 g.
kolektora. 115 cm.
42. Prolaz A. Ull- GROB 7 Oblonica od Od kostura Spol: enski. ealj, Vinkovci
man (Foto) rimskih opeka sauvana samo Starost: starija pokraj 1999:152,
vodoravno lubanja. od 30 g. lubanje. Kat. br.
poloenih. Inv. br. 322.
A2939.
43. Prolaz A. Ull- GROB 8 1,301,50 m; Kostur parci- Spol: muki. Sta-
man (Foto) uz istoni profil smjer ZI jalan, desna rost: 1618 g.
ruka pruena
uz tijelo, lijeva
savijena u lak-
tu i poloena
na zdjelicu.
Duina 60 cm.
44. Prolaz A. Ull- GROB 9 1,90 m Poloen na Otkrivena
man (Foto) ostatke rimskog samo lubanja.
zida.
45. Prolaz A. Ull- GROB 10 1,90 m; Poloen uz Kostur parci- Spol: dijete. Sta-
man (Foto) smjer ZI sjeverni zid jalan, ruke svi- rost: 1215 g.
kolektora. jene u laktima
i poloene
na zdjelicu.
Duina 89 cm.
46. Duga ulica 33 U zapadnome 1,50 m Otkrivena Iskra
profilu samo lubanja. Janoi
2001:152
47. Ulica GROB 1 1,071,13 m; Kostur parci- Spol: muki. Rapan
Hrvatskih Stopa 19 smjer ZI jalan. Desna Starost: 4045 g. Papea
rtava 11 ruka poloena Vuli
je uz tijelo. 2008:72
Duina 70 cm.
 Anita Rapan Papea Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala

48. Ulica GROB 2 0,88 m; Grobna raka Kostur parci- Spol: muki. Vrh Rapan
Hrvatskih Stopa 21 smjer ZI je pravokutna, jalan. Duina Starost: 3040 g. eljeznog Papea
rtava 11 zaobljenih 163 cm. noa, Vuli
uglova, a uz pored 2008:72
noge pokojnika lijeve butne
okomito su kosti.
postavljeni
opeka i vei
kamen.
49. Ulica GROB 3 smjer ZI Kostur parci- Spol: dijete. Rapan
Hrvatskih jalan. Starost: 3,54,5 Papea
rtava 11 g. Vuli
2008:72
50. Glagoljaka GROB 1 Kosti disloci- Vuli et al.
bb (CSS) Blok A2 rane. 2008:71
51. Glagoljaka GROB 2 Kosti disloci- Vuli et al.
bb (CSS) Blok A2 rane. 2008:71

21
 Starohrvatska prosvjeta III. serija svezak 38/2011.

22

1. Duga ulica 5 (Jugobanka), grob 2 (1:50, arhiv GMVk)

 Anita Rapan Papea Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala

23

2. Duga ulica 5 (Jugobanka), terenski opis groba 2 (1:50, arhiv GMVk)

 Starohrvatska prosvjeta III. serija svezak 38/2011.

24

3. Duga ulica 5 (Jugobanka), grob 9 (1:50, arhiv GMVk)

 Anita Rapan Papea Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala

25

4. Ulica Jurja Dalmatinca (PIK), grob 8 (1:50, arhiv GMVk)

 Starohrvatska prosvjeta III. serija svezak 38/2011.

26

5. Ulica Jurja Dalmatinca (PIK), grob 9 (1:50, arhiv GMVk)

Anita Rapan Papea Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala

27

6. Ulica Jurja Dalmatinca (PIK), grobovi 10 i 11

(1:50, arhiv GMVk)
 Starohrvatska prosvjeta III. serija svezak 38/2011.

28

7. Duga ulica 27, grobovi 1 i 2 (1:50, arhiv GMVk)

 Anita Rapan Papea Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala

29

8. Prolaz Alojzije Ullman, situacija grobova (1:50, arhiv GMVk)

 Starohrvatska prosvjeta III. serija svezak 38/2011.

30

9. Ulica Matije Antuna Reljkovia (Pota I), grob 2 (1:50, arhiv GMVk)
 Anita Rapan Papea Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala

31

Sl. 1 Grob 10 u Ulici Jurja Dalmatinca Sl. 2 Grob 11 u Ulici Jurja Dalmatinca

Sl. 3 Grob 32 u Ulici Jurja Dalmatinca

 Starohrvatska prosvjeta III. serija svezak 38/2011.

32

Sl. 4 Grob 33 u Ulici Jurja Dalmatinca

Sl. 5 Grob 34 u Ulici Jurja Dalmatinca

 Anita Rapan Papea Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala

33

Sl. 6. Grob 35 u Ulici Jurja Dalmatinca

Sl. 7 Grob 36 u Ulici Jurja Dalmatinca

 Starohrvatska prosvjeta III. serija svezak 38/2011.

34

Sl. 8 Grob 37 u Ulici Jurja Dalmatinca

Sl. 9 Grob 2 u Dugoj ulici 5 (Jugobanka)

 Anita Rapan Papea Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala

35

Sl. 10 Grob 9 u Dugoj ulici 5 (Jugobanka)

Sl. 11 Grobovi 1 i 2 u Dugoj ulici 1921

 Starohrvatska prosvjeta III. serija svezak 38/2011.

36

Sl. 12 Grob 3 u Dugoj ulici 1921

Sl. 13 Grob 4 u Dugoj ulici 1921

Anita Rapan Papea Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala

37

Sl. 14 Grob 5 u Dugoj ulici 1921

Sl. 15 Grob 6 u Dugoj ulici 1921

 Starohrvatska prosvjeta III. serija svezak 38/2011.

38

Sl. 16 Grob 2 u Dugoj ulici 27

Sl. 17 Grob 1 u Ulici Matije Antuna Reljkovia

 Anita Rapan Papea Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala

39

Sl. 18 Grob 1 u Ulici Vladimira Nazora

Sl. 19 Grob 1 u Dugoj ulici 23

 Starohrvatska prosvjeta III. serija svezak 38/2011.

40

Sl. 20 Grob 1 u Prolazu Alojzije Ullman

Sl. 21 Grob 2 u Prolazu Alojzije Ullman

Anita Rapan Papea Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala

41

Sl. 22 Grob 3 u Prolazu Alojzije Ullman

Sl. 23 Grob 4 u Prolazu Alojzije Ullman

 Starohrvatska prosvjeta III. serija svezak 38/2011.

42

Sl. 24 Grob 5 u Prolazu Alojzije Ullman

Sl. 25 Grob 6 u Prolazu Alojzije Ullman

Anita Rapan Papea Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala

43

Sl. 26 Grob 7 u Prolazu Alojzije Ullman

Sl. 27 Grob 8 u Prolazu Alojzije Ullman

 Starohrvatska prosvjeta III. serija svezak 38/2011.

44

Sl. 28 Grob 10 u Prolazu Alojzije Ullman

Sl. 29 Grob 1 u Ulici Hrvatskih rtava 11

 Anita Rapan Papea Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala

45

Sl. 30 Grob 2 u Ulici Hrvatskih rtava 11

Sl. 31 Grob 2 u Glagoljakoj ulici b.b.

 Starohrvatska prosvjeta III. serija svezak 38/2011.

46

Karta 1. Raspored pozicija unutar antikih Cibala na kojima su istraivani grobovi (autor: A. Rapan Papea 2010.)
 Anita Rapan Papea Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala

47

Karta 2. Nalazita spomenuta u tekstu

(1. Vinkovci, 2. Kormadin Jakovo, 3. Kamenovo, 4. Stari Kostolac, 5. Dubravice, 6. Boar, 7. SzregTglagyr, 8.
MagyarcsandBkny, 9. SzolnokZagyvaPartAlcsi, Szolnok Szanda 10. HdmezvsrhelyKishomok, Hd-
mezvsrhelyGorzsa 11. SzentesKknyzug, SzentesBerekht, SzentesNagyhegy, 12. CsandBkny, 13. Kiszom-
bor)
Karta je nainjena na isjeku karte Http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/31/Blank_map_europe.
svg/2000pxBlank_map_europe.svg.png (last accessed: 13. 03. 2011.) (autor: A. Rapan Papea 2011.)
 Starohrvatska prosvjeta III. serija svezak 38/2011.

48

2.

1.

3.

4.

Tabla 1 (1. Duga ulica 1921, grob 6; 2. Prolaz A. Ullman, grob 1; 3. Prolaz A. Ullman, grob 1; 4. Ulica V. Nazora, grob 1 sve
eljezo)
 Anita Rapan Papea Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala

49
1.

2.
3.

4.

Tabla 2 (1. Duga ulica 27, grob 2; 2. Duga ulica 1921, grob 6; 3. Duga ulica 1921, grob 4; 4. Ulica J. Dalmatinca, grob 32
sve bronca)
 Starohrvatska prosvjeta III. serija svezak 38/2011.

50

1. 2.

3.

Tabla 3 (1. Duga ulica 27, grob 2; 2. Duga ulica 1921, grob 6; 3. Duga ulica 1921, grob 6 1. = kreda, 2. = keramika, 3. =
jantar, staklena pasta)
 Anita Rapan Papea Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala

51

1. 2. 3.

Tabla 4 (1. Ulica J. Dalmatinca, grob 9; 2. Prolaz A. Ullman, grob 7; 3. Ulica M. A. Reljkovia 1, grob 1 kost, eljezne za-
kovice)
 Starohrvatska prosvjeta III. serija svezak 38/2011.

1.

52

2.

Tabla 5 (1. Prolaz A. Ullman, grob 3; 2. Ulica J. Dalmatinca, grob 8 kost, eljezne zakovice)
 Anita Rapan Papea Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala

SKRAENICE
AP Arheoloki pregled, Beograd
CMJ Croatian Medical Journal, Zagreb
GOMHV Godinjak ogranka Matice hrvatske, Vinkovci
GSAD Glasnik Srpskog arheolokog drutva, Beograd
GZMA Glasnik zemaljskog muzeja Arheologija, Sarajevo
HAG Hrvatski arheoloki godinjak, Zagreb
Izdanja HADa Izdanja Hrvatskog arheolokog drutva, Zagreb
PIARH Prilozi Instituta za arheologiju, Zagreb
RVM Rad vojvoanskih muzeja, Novi Sad
SHP Starohrvatska prosvjeta, Split
Sslav Scrinia Slavonica, Slavonski Brod
VAMZ Vjesnik Arheolokog muzeja, Zagreb
VHAD Vjesnik Hrvatskog arheolokog drutva, Zagreb

53
 Starohrvatska prosvjeta III. serija svezak 38/2011.
literatura
Boji 1984
Z. Boji, Pregled istraivanja i rasprostranjenosti
ranosrednjovjekovnih arheolokih nalaza u Istonoj
Slavoniji i Baranji, Izdanja HADa, sv. 9, Zagreb 1984,
211222.
Boji 2009
Seoba naroda i srednji vijek Vodi kroz stalni postav
(ed: Z. Boji), Osijek 2009.
Bna, Nagy 2002
I. Bna, M.Nagy, Gepidische Grberfelder am Theiss
gebiet I., Monumenta Germanorum Archaeologica
Hungariae, Vol. 1, Monumenta Gepidica, Budapest
2002.
54
Brukner 1982
O. Brukner, irovac, Ruma rimski put, AP 23, Beo-
grad 1982, 9597.
Brunmid 1902
J. Brunmid, Colonia Aurelia Cibalae. Vinkovci u staro
doba., VHAD NS 6 /1902, 117166.
Csallny 1961
D. Csallny, Archologische Denkmler der Gepiden im
Mitteldonaubecken (454568 u. Z.), Budapest 1961.
Cseh 2005
J. Cseh, SzolnolZagyvaPartAlcsi, u: Gepidische
Grberfelder im Theissgebiet II. (ed. Bona et al.), Bu-
dapest 2005, 1833.
Demo 1981
. Demo, Novac germanskih vladara druge pol. 5. st. do
u drugu pol. 6. st. u Numizmatikoj zbirci Arheolokog
muzeja u Zagrebu, AV XXXII, Ljubljana 1981, 454
481.
Dimitrijevi 1960
D. Dimitrijevi, Gepidska nekropola Kormadin kod
Jakova, RVM 9, Novi Sad 1960, 550.
Dimitrijevi 1979
S. Dimitrijevi, Arheoloka topografija i izbor
arheolokih nalaza s vinkovakog tla, u: Corolla me
moriae Iosepho Brunmid dicata, Izdanja HADa 4,
Vinkovci 1979, 133200.
Dizdar 1999
M. Dizdar, Rani srednji vijek, u: Vinkovci u svijetu ar
heologije, katalog izlobe, Vinkovci 1999, 6572.
GHA 1987
Germanen, Hunnen und Awaren, Schatze der Vlker
wanderungszeit (Katalog izlobe, ed. W. Plhorn),
Nrnberg 1987.
Graanin 2007
H. Graanin, Gepidi, Heruli, Langobardi i Juna
Panonija, SSlav 7 (2007), Slavonski Brod 2007, 764.
Ilki 2007
M. Ilki, Nalazi seobe naroda i ranog srednjeg vijeka iz
Sotina, PIARH 24, Zagreb 2007, 277278.
IskraJanoi 1977
I. IskraJanoi, Cibalae Vinkovci, zatitna iskopa
vanja, AP 19, Beograd 1977, 6872.
IskraJanoi 1993
I. IskraJanoi, Povijesni pregled arheolokih istra
ivanja u Vinkovcima, GOMHV 10/1992, Vinkovci
1993, 6178.
IskraJanoi 1994a
I. IskraJanoi, Arheoloka iskopavanja u Vinkovci
ma 1993. godine, GOMHV11/1993, Vinkovci 1994,
7782.
IskraJanoi 1994b
I. IskraJanoi, Arheoloka iskopavanja na crti
bojinice (katalog izlobe), Vinkovci 1994.
IskraJanoi 1996
I. IskraJanoi, Rezultati arheolokih istraivanja u
Vinkovcima 1995. godine, GOMHV13/1995, Vinkovci
1996, 125131.
IskraJanoi 2001
I. IskraJanoi, Urbanizacija Cibala i razvoj
keramiarskih sredita, Zagreb Vinkovci 2001.
Istvnovits, Nepper 2005
E. Istvnovits, I. M. Nepper, HajdszoboszlBajcsy
Zsilinszky u.60, u: Gepidische Grberfelder im Theiss
gebiet II. (ed. Bona et al.), Budapest 2005, 97116.
Korda 1960
J. Korda, Tragom prolosti Vinkovaca, Vinkovci 1960.
Migotti 1994
B. Migotti, Arheoloka graa iz ranokranskog razdo
blja u kontinentalnoj Hrvatskoj, u: Od nepobjedivog
sunca do sunca pravde (ed. . Demo), katalog izlobe,
Zagreb 1994, 4167.
 Anita Rapan Papea Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala
Miloevi 1998
P. Miloevi, Petar, Rezultati antikih istraivanja u
Sremu i Sirmijumu, GSAD 14, Beograd 1998, 920.
Mileti 1970
N. Mileti, Ranosrednjovjekovna nekropola u
Rakovanima, GZMA, n. s. sv. XXV, Sarajevo 1970,
119177.
Mileti 1979
N. Mileti, Ranosrednjovjekovna nekropola u Koritima
kod Duvna, GZMA, n. s. sv. XXXIII, Sarajevo 1979,
141204.
Mirnik, emrov 1998
I. Mirnik, A. emrov, Byzantine coins in the Zagreb Ar
chaeological Museum Numismatic Collection. Anasta
sius I. (A. D. 497518) Anastasius II (A. D. 713715),
VAMZ 3. s., 3031, Zagreb 1998, 129258.
Mrkobrad 1980
D. Mrkobrad, Arheoloki nalazi seobe naroda u Jugo
slaviji, FAI III, Monografije 6, Beograd 1980.
Nagy 2005a
M. Nagy, MagyarcsandBkny, u: Gepidische
Grberfelder im Theissgebiet II. (ed. Bona et al.), Bu-
dapest 2005, 97116.
Nagy 2005b
M. Nagy, SzregTglagyr, u: Gepidische Grberfelder
im Theissgebiet II. (ed. Bona et al.), Budapest 2005,
120202.
Popovi 1971
V. Popovi, A Survey oft he Topography and Urban Or
ganization of Sirmium int he Late Empire, Sirmium I,
Beograd 1971, 119133.
Radulovi 2006
L. Radulovi, Tipoloka analiza narukvica sa Vimina
ciuma, GSAD/JSAS 22, Beograd 2006, 355374.
Rapan Papea, Vuli 2008
A. Rapan Papea, H. Vuli, Vinkovci Ulica Hrvatskih
rtava 11, HAG 4/2007, Zagreb 2008, 7173.
Rapan Papea 2008
A. Rapan Papea, Rezultati sustavnih i zatitnih
arheolokih istraivanja Arheolokog odjela Gradskog
muzeja Vinkovci u 2007. godini, GOMHV 25, Vinkov-
ci 2008, 179192.
Seoba 1962
D. Dimitrijevi, J. Kovaevi, Z. Vinski, Seoba naroda
arheoloki nalazi Jugoslavenskog Podunavlja (kata-
log izlobe), Zemun 1962.
Simoni 19771978
K. Simoni, Dva priloga istraivanju germanskih na
laza seobe naroda u Jugoslaviji, VAMZ 3. ser. sv. XXI,
Zagreb 19771978, 209233.
SBS katalog 2009
A. Rapan Papea, Kataloke jedinice 433, 437446, u:
Slavonija, Baranja i Srijem vrela europske civilizacije,
katalog izlobe (ed.: B. Bikupi), Zagreb 2009.
laus 2002
55
M. laus, D. Kollmann, S. A. Novak, N. Novak, Tem
poral Trends in Demographic Profiles and Stress Levels
in Medieval (6th13th Century) Population Samples
from Continental Croatia, CMJ 43 (2002), 598605.
Toth 1994
A. B. Toth, Kora Npvndorls Kori Srok TpSzn
tglagetn, u: A kkortl a kzpkorig Von Steinzeit
bis zum Mittelalter, Szeged 1994, 285305.
Toth 2006
A. B. Toth, Die Gepidischen Siedlungen im Theissge
biet, Monumenta Germanorum Archaeologica Hun-
gariae. Bd. 4. Budapest 2006.
Vinkovci 1999
Vinkovci u svijetu arheologije (ed. S. Jozi), Katalog
izlobe, Vinkovci 1999.
Vinski 1957
Z. Vinski, Arheoloki spomenici Velike seobe naroda u
Srijemu, Situla 2, Ljubljana 1957.
Vinski 1971
Z. Vinski, Rani srednji vijek u Jugoslaviji od 400. do
800. godine, VAMZ 3. ser. sv. V, Zagreb 1971, 4773.
Vinski 1991
Z. Vinski, Razmatranja o iskopavanjima u Kninu na
nalazitu Greblje, SHP III serija sv. 19, Split 1991,
573.
Vodanovi et al. 2005
M. Vodanovi, H. Brki, M. laus, . Demo, The fre
quency and distribution of caries in the mediaeval pop
ulation of Bijelo Brdo in Croatia (10th11th century),
Archives of Oral Biology 50, 669680.
 Starohrvatska prosvjeta III. serija svezak 38/2011.

Vuli et al. 2008 Zotovi 1994

H. Vuli, M. Krznari krivanko, A. Rapan Papea, Lj. Zotovi, Die Gepidische Nekropole bei Viminacium,
Vinkovci Glagoljaka ulica bb, HAG 4/2007, 7071. Starinar n.s. XLIIIXLIV (1992.1993.), Beograd
1994, 183190.

56
 Anita Rapan Papea Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala
Burials within the boundaries of ancient Cibalae
Key words: Cibalae, Gepids, graves, finds
rescue excavations in Vinkovci, primarily in the area
of Roman Cibalae, generated a series of finds that were
in contradiction with all findings regarding the ancient
cultural heritage. These are graves that are located with-
in the inner part of the city area. From 1954 to 2007, a
total of 51 graves in 13 locations were examined in this
area, out of which 18 graves contained finds.
The detailed analysis of the finds confirmed that the
burials within the raster of Roman Cibalae belong
without doubt to the Gepid cultural circle, since par-
allels in well examined Gepid graveyards in the area
of presentday Hungary and Serbia can be found for
all finds.
Since there is no indisputable evidence for the age de-
termination of even one single moveable find from the
burials in the Cibalae area, the dating was done on the
basis of similar or identical finds from the area that his-
torically belonged to the Gepids. Analogies to our finds
were discovered at site Kormadin near the village Ja-
kovo (Syrmia, Serbia) that dates to the period from 535
to 567, further at site Kamenovo (northeastern Serbia)
dated to the period from 550 to after 567, at site Vie
grobalja in Stari Kostolac (eastern Serbia) that dates
to the time around the mid6th century, at site Szreg
Tglagyr (eastern Hungary) dating to the middle
third of the 6th century until 567, at site Magyarcsand
Bkny (eastern Hungary, at the border with Romania)
dated to the last third of the 5th century to the middle
third of the 6th century, at site SzolnokZagyvaPart
Alcsi (eastern Hungary) dated to the second half of
the 6th century, at site HdmezvsrhelyKishomok
(southeastern Hungary) dated to the second half of
the 5th century to the middle third of the 6th century, at
site SzentesKknyzug (southeastern Hungary) dated
from 480568, at site SzentesBerekht (southeastern
Hungary) dated from 472 to 568, at site SzentesNagy-
hegy (southeastern Hungary) dated from 472 to 568,
at site CsandBkny (southeastern Hungary) dated
from 480 to 600, at site HdmezvsrhelyGorzsa
(southeastern Hungary) dated from 472 to 568, at
site Kiszombor (southeastern Hungary) dated from
472 to 620. The aforementioned age determinations
confirm the assumption that the Gepids lived in the
area of Cibalae in the second phase of the domination,
which lasted from 535 to 567 according to the sources.
Although most of the burials were not accompanied
by grave goods, those graves containing grave goods
presented a picture of a rural community with no par- 57
ticularly pronounced military component. This fact is
actually quite surprising, if taking into consideration
the prominent position of Cibalae within the scope of
the Second Gepid Kingdom and the battles that took
place in its vicinity (Volcaian marshes in 489 and As-
feld 549).
By analyzing the grave finds and burial customs, we
can get the frames of a picture that illustrates a typical
resident of Gepidic Cibalae. The fashion of wearing
a belt is substantiated by finds of belt buckles. Addi-
tionally, the position of the individual finds indicate
to the fact that clothes was worn on a string which
was attached to the belt. This also indirectly proves
the fashion of wearing a belt. Jewellery finds, although
modest, are testimonies of how the Gepidic women
adorned themselves. The lack of more luxurious finds
of fibulae and buckles that was noticed in the graves
of Gepidic women leads to the assumption that the
population living in Cibalae belonged to the poorer
social layer. Finds of bone combs and (?) scissors are
indicators of personal hygiene, i.e. they indicate to the
fact that the people were taking care of their hair and
beards.
The analysis of finds leads indisputable to the conclu-
sion that the finds belong to the Gepidic cultural cir-
cle. However, there are already doubts arising regard-
ing the ethnicity of the person wearing those items.
Because of the more modest finds, one can also as-
sume that the persons wearing them belonged to the
late ancient population who were following the fash-
ion of that time or possibly also Germanic peoples in
general. At this moment, there is no precise answer
to this question. Some future research might however
help to clarify these issues.