STRUNI LANAK

UDK: 340.66
Primljeno: travanj 2013.

MARIO JANI, DUNJA MARINOVI, DRAEN KOVAEVI,

TIJA ARKOVI PALIJAN

Analiza sudsko-medicinskih obdukcija rtava

ubojstva u rijekoj regiji od 2006. do 2010. godine

Saetak
Sudska medicina i kriminalistika su nezaobilazno povezane posebice u sluajevima sumnjive
smrti. Uzrok nasilne smrti utvruje se izvoenjem sudsko-medicinske obdukcije. Vjetaenjem
ozljeda mogue je utvrditi ime su ozljede nanesene i na koji nain. Vjetak pridonosi zakljui-
vanju o postojanju nakane za ubojstvo govorei o sredstvu izvrenja, broju i rasporedu ozljeda,
udaljenosti djelovanja, ozlijeenom dijelu tijela, vrsti i teini ozljeda. Analiza sudsko-medicin-
skih obdukcijskih zapisnika ubojstava od 2006. do 2010. godine Zavoda za sudsku medicinu
Medicinskog fakulteta u Rijeci pokazala je da je mogue egzaktno utvrditi vrstu i teinu ozljeda
te sredstvo izvrenja prema karakteristikama utvrenih ozljeda. Najvei broj ozljeda bilo je tipa
podljeva, oguljotina i ustrijelnih rana. Najmlaa rtva je imala 19, a najstarija 84 godine. Naj-
vie ubojstava poinjeno je vatrenim orujem, a rtve su najee muke osobe. Osobe do 50
godina ivota najee su bile usmrene vatrenim orujem pa se moe preliminarno zakljuiti
da se vitalne i ziki sposobne osobe za obranu usmruju sredstvima koja ne zahtijevaju bliski
ziki kontakt. Kod rtava od 50 do 60 godina najee sredstvo izvrenja ubojstava je bio neki
tupotvrdi predmet, a kod osoba od 60 do 70 godina sredstvo izvrenja najvie se odnosilo na no
ili nou slino sredstvo. Kod starijih osoba iznad 70 godina najvie je bilo sluajeva zaeplje-
nja dinih putova, to je i oekivano, kao vrsta usmrenja starijih, ziki nemonijih osoba od
samog napadaa. Najvie ubojstava izvrilo se u stanu ili kui, i to obino u mjestu obitavanja
same rtve.
Kljune rijei: sudska medicina, nasilna smrt, obdukcija, vjetaenje, tjelesne ozljede.

Mario Jani, sveu. spec. kriminalistikog istraivanja, naelnik, PP Senj.

Dunja Marinovi, sveu. spec. kriminalistikog istraivanja, Dom za odgoj djece i mladei u Rijeci.

dr. sc. Draen Kovaevi, prof. psih., stalni sudski vjetak za psihologiju, forenzini psiholog Zavoda za
forenziku psihijatriju Neuropsihijatrijska bolnica "Dr. Ivan Barbot" Popovaa.

doc. dr. sc. Tija arkovi Palijan, dr. med. spec. psihijatrije, subspecijalistica iz forenzine psihijatrije,
subspecijalistica iz alkohologije i drugih ovisnosti i stalna sudska vjetakinja za psihijatriju Neuropsihijatri-
jska bolnica "Dr. Ivan Barbot" Popovaa.

140
 Jani, Marinovi, Kovaevi, arkovi Palijan: Analiza sudsko-medicinskih obdukcija
Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 140155

UVOD

Sudsko-medicinsko i kriminalistiko postupanje su u meusobnoj zavisnosti posebice prili-

kom razrjeavanja tekih kaznenih djela poput ubojstva. U tijeku provoenja kriminalistike
obrade, suradnja izmeu ta dva protokola postupanja prijeko je potrebna, od oevida pa sve
do zavretka obdukcije i kasnije. Pristup analizi sluaja treba biti interdisciplinaran. Ponekad
dokazi na tijelu sami za sebe dovoljno govore o porijeklu nasilne smrti, ali ne bi smjeli biti
jedino mjerodavni i njihova prisutnost ne bi trebala iskljuiti traganje za drugim dokazima.
Lijeniki nalaz jedan je od vanijih dokaza, iako postoje karakteristine ozljede koje upuu-
ju na odreeni mehanizam nastanka nasilne smrti (kavi, Zeevi, 2010). Cilj obdukcije jest
utvrditi vanjski uzrok koji je doveo do smrti. Osobito je vano ustanoviti porijeklo nasilne
smrti, odnosno radi li se o ubojstvu, samoubojstvu ili nesretnom sluaju i tako potvrditi ili
iskljuiti povezanost s kaznenim djelom. Ako doe do procesuiranja, to je sluaj kod kazne-
nog djela ubojstva, sudsko-medicinski vjetak bit e jedna od glavnih osoba istrage i glavne
rasprave.
Nezaobilazni dio kaznenog postupka je sudjelovanje vjetaka u kaznenom postupku.
Sudovi su sve vie orijentirani na pomo vjetaka, jer se sve vie pojavljuju situacije u kojima
se odreene injenice mogu utvrditi samo uz pomo specinih strunih znanja i vjetina.
Vano je da lijenici budu kritini u odnosu na svoje mogunosti u vjetaenju i da se ne upu-
taju u ekspertizu za koju ne posjeduju dovoljno medicinskih znanja baziranih na dokazima.
Strunost, nepristranost i istinitost su zahtjevi koje mora ispuniti svako dobro vjetaenje.
Vanjskim i unutranjim pregledom, tijekom obdukcije, koju obavlja sudsko-medicinski vje-
tak moe se saznati puno o nainu izvrenja kaznenog djela te i o samom poinitelju. Ako
se radi o kaznenom djelu, koliina nastalih ozljeda, njihova grupacija, pronalaenja uzroka
smrti, vremena smrti, pronaeni tragovi na tijelu, odjei, obui, poloaj naene rtve i druge
specinosti, osobito su vane za pronalaenje poinitelja. Od vjetaka se oekuje da daju
odgovore na pitanja vezana uz vrijeme smrti, uz mehanizam nastanka ozljeda, i kada su oz-
ljede nastale, koje je mogue sredstvo poinjenja ozljeda te odgovore na mnoga druga pitanja
(Bevel, Gardner, 2008).

1. OBDUKCIJA

Uzrok kod nasilne smrti utvruje se izvoenjem sudsko-medicinske obdukcije koja pripada
u komplicirana sudsko-medicinska vjetaenja. Propusti u njenom tijeku, u pravilu, ne mogu
se ispraviti ekshumacijom i ponovnom obdukcijom (pregledom). Problem je obdukcije u
pronalaenju, prepoznavanju i pravilnom tumaenju utvrenih promjena. Obdukcija se mora
izvriti u sluaju svih oitih ili sumnjivih neprirodnih smrti, pa i onda kada postoji vremenski
razmak izmeu uzronog djelovanja i smrti.1
Cilj obdukcije je utvrditi vanjski uzrok koji je doveo do smrti. Vano je ustanoviti
porijeklo nasilne smrti, odnosno radi li se o ubojstvu, samoubojstvu ili nesretnom sluaju i
tako potvrditi ili iskljuiti povezanost s kaznenim djelom. Ubojstvo je kazneno djelo, ali i

1
Vijee Europe, Preporuka br. (99) 3 Vijea ministara zemljama lanicama o usklaivanju propisa o suds-
komedicinskim obdukcijama.

141
Jani, Marinovi, Kovaevi, arkovi Palijan: Analiza sudsko-medicinskih obdukcija
Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 140155

samoubojstvo, ako postoje dokazi da osoba to nije mogla sama uiniti nego joj je netko mo-
rao pomoi, jer je pomaganje u samoubojstvu kazneno djelo (Kazneni zakon, l. 114., NN
125/11.). Nesretni sluaj takoer moe biti u svezi s kaznenim djelom kada, primjerice uvjeti
na radu nisu u skladu s propisima pa zbog toga doe do nesretnog sluaja. Nasilna smrt je i
smrt izazvana trovanjem2, koje nije vidljivo vanjskim pregledom ve ga je mogue utvrditi
samo toksikolokom analizom uzorka krvi uzetog na obdukciji.
Pregled i obdukcija tijela poduzet e se uvijek kad postoji sumnja ili je oito da je smrt
prouzroena kaznenim djelom ili je u svezi s poinjenjem kaznenog djela. Naroito u slua-
jevima ubojstva ili sumnjive smrti, sudsko-medicinske eksperte treba odmah obavijestiti i, po
potrebi, odmah uputiti do mjesta pronalaenja tijela pri emu im treba omoguiti neposredan
pristup mjestu dogaaja. U tom pogledu treba postojati adekvatna koordinacija izmeu svih
ukljuenih osoba, a poglavito izmeu sudskih tijela, sudsko-medicinskih eksperata i polici-
je.3
Ako je tijelo ve pokopano, odredit e se ekshumacija zbog njegova pregleda i obduk-
cije. Ekshumaciju moe naloiti samo sud. Pri obdukciji tijela poduzet e se potrebne mjere
da se ustanovi istovjetnost tijela i u tu e se svrhu posebno opisati podaci o vanjskim i unu-
tarnjim tjelesnim osobinama tijela (kavi, Zeevi, 2010). Obdukcija ukljuuje unutarnji
i vanjski pregled tijela. Nakon obavljene sudsko-medicinske obdukcije sudsko-medicinski
eksperti duni su voditi rauna o mogunosti da se tijelo vrati u dostojanstveno stanje (Belicza,
Tomas, 2005).

2. ZAPISNIK O OBDUKCIJI

Zapisnik o obdukciji je od presudne vanosti, budui da je obdukcija sama za sebe od male

vrijednosti, ako nalaz i miljenje sudsko-medicinskog eksperta nisu uoblieni u formi jasnog,
preciznog i trajnog dokumenta. Zapisnik o obdukciji je integralni dio postupka obdukcije i
treba biti paljivo sastavljen. Izvjee treba biti potpuno, detaljno, opirno, objektivno, jasno
i razumljivo drugim lijenicima i onima koji nisu medicinske struke. Zapisnik mora biti u
logikom slijedu, dobro strukturiran po pojedinim dijelovima izvjea. Mora biti u jasno
pisanom i trajnom obliku, na papirnatoj kopiji iako je i kompjutorski pohranjeno.
Minimalni sadraj zapisnika ukljuuje datum, mjesto i vrijeme smrti, ako su poznati,
te datum, mjesto i vrijeme obdukcije. Mora sadravati ime, kvalikaciju i status eksperta
sudske medicine i koje su osobe prisutne prilikom obdukcije te njihovu funkciju. Potrebno je
navesti naziv institucije koja je zatraila obdukciju, ime osoba ili vie njih koje su pronale
tijelo. Zapisnik sadrava i sinopsis povijesti i okolnosti smrti koje su sudsko-medicinskom
ekspertu dali policija, suci, roaci ili druge osobe, te informaciju sadranu u dokumentaciji,
ako je raspoloiva. Potreban je opis mjesta smrti i vanjski pregled (Hanzlick, 2007). Zapisnik
sadrava izvjee o unutarnjem pregledu prema anatomskom sistemima, popraen komen-
tarom o svakom pojedinom organu. U zapisniku treba navesti listu uzoraka zadranih zbog
toksikologije, genetske identikacije, histologije, mikrobiologije i drugih pretraga. Sve takve

2
Trovanja su oteenja zdravlja koja nastaju ulaskom tvari u tijelo i oteuju zdravlje kemijskim putem.
3
Vijee Europe, Preporuka br. (99) 3 Vijea ministara zemljama lanicama o usklaivanju propisa o suds-
komedicinskim obdukcijama.

142
 Jani, Marinovi, Kovaevi, arkovi Palijan: Analiza sudsko-medicinskih obdukcija
Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 140155

uzorke treba identicirati i atestirati sudsko-medicinski vjetak u skladu sa zakonskim pro-

pisima zbog kontinuiteta u postupku sakupljanja dokaza. Ukljuuju se i rezultati pomonih
pretraga: radiologije, odontologije,4 entomologije5 i antropologije.
Jedan od najznaajnijih dijelova izvjea o obdukciji je evaluacija vanosti rezultata
koje je sakupio sudsko-medicinski vjetak. Nakon zavretka obdukcije, evaluacija je obino
privremena, jer kasniji nalazi i saznanja o drugim injenicama mogu zahtijevati izmjene i
modikaciju. Sudsko-medicinski eksperti moraju interpretirati cjelokupne nalaze, tako da
se moe ponuditi maksimalna informacija i miljenje. Temeljen na konanoj interpretaciji,
mora se navesti uzrok smrti. U sluajevima gdje postoje razne alternative za uzrok smrti, a
injenice ne dozvoljavaju meusobnu diferencijaciju, sudsko-medicinski vjetak treba opisa-
ti alternative i, ako je mogue, svrstati ih po redu vjerojatnosti. Ako to nije mogue, onda se
uzrok smrti mora slubeno proglasiti neutvrenim. Zapisnik treba konano prekontrolirati,
zabiljeiti datum i treba ga potpisati sudsko-medicinski vjetak. Datum autopsije i datum
konanog zapisnika moraju biti to je mogue blii. Izmeu datuma autopsije i datuma pri-
vremenog zapisnika ne smije biti vie od dan ili dva razmaka (Belicza, Tomas, 2005).

3. TJELESNE OZLJEDE

Ocjenjivanje tjelesnih ozljeda za potrebe kaznenog procesa zapravo je stupnjevanje, odnosno

svrstavanje tjelesnih ozljeda u neke grupe prema odreenim kriterijima. Osnovni kriterij su
odredbe Kaznenog zakona (Zeevi, Krapac, Palmovi, Strinovi, eparovi, kavi, 1985).
Vjetaenje tjelesnih ozljeda obavlja se u pravilu pregledom ozlijeenoga. Nakon to tono
opie ozljede, vjetak e dati miljenje, osobito o vrsti i teini svake pojedine ozljede i nji-
hovu ukupnom djelovanju s obzirom na njihovu narav ili posebne okolnosti sluaja, kakvo
djelovanje te ozljede obino proizvode, a kakvo su u odreenom sluaju proizvele, ime su
ozljede nanesene i na koji nain (Zakon o kaznenom postupku, l. 324., NN 121/11.).
Tjelesnu ozljedu zakonodavac ne denira precizno. Prema Kaznenom zakonu tjelesna
ozljeda je nanesena, ako netko drugoga tjelesno ozlijedi ili mu narui zdravlje (Kazneni za-
kon, l. 117., NN 125/11.). Teka tjelesna ozljeda smatra se ako netko drugoga tjelesno ozli-
jedi ili mu narui zdravlje tako teko da je zbog toga doveden u opasnost ivot ozlijeenog
ili je uniten, ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen neki vaan dio njegova tijela ili koji vaan
organ, ili je prouzroena trajna nesposobnost za rad ozlijeenog, ili trajno i teko narueno
njegovo zdravlja ili trajna iznakaenost, te ako je ozlijeeni umro zbog teke tjelesne oz-
ljede (Kazneni zakon, l. 118., NN 125/11.). Zakonodavac razlikuje tjelesnu ozljedu, teku
tjelesnu ozljedu, osobito teku tjelesnu ozljedu i teku ozljedu s posljedicom smrti (Kazneni
zakon, l. 117., 118., 119., 120., NN 125/11.). Ova posljednja objanjena je ve samim smrt-
nim ishodom koji je nastupio nakon nanoenja teke tjelesne ozljede. Osobito teka tjelesna
ozljeda ima obiljeja da je dovela u ivotnu opasnost ozlijeenu osobu. Rije je o tako te-
koj tjelesnoj ozljedi ili tako tekoj naruenosti zdravlja da je zbog toga doveden u opasnost
ozljeenikov ivot. Ta je opasnost za ivot realna i konkretna. Za kvalikaciju ozljede nije
odluno je li ta opasnost za ivot poslije na bilo koji nain otklonjena, nego iskljuivo da je

4
Odontologija (zubarstvo) oznauje ukupno znanje o zubima.
5
Entomologija je grana zoologije koja prouava kukce, grau njihova tijela i nain ivota.

143
Jani, Marinovi, Kovaevi, arkovi Palijan: Analiza sudsko-medicinskih obdukcija
Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 140155

ona nastupila (Zeevi, Krapac, Palmovi, Strinovi, eparovi, kavi, 1985).

Karakteristike teke tjelesne ozljede dobivaju se negativnom denicijom osobito te-
ke tjelesne ozljede. Tako je opasnost za ivot kod obine teke tjelesne ozljede apstraktna,
mogla je nastupiti realna opasnost za ivot, ali u konkretnom sluaju nije nastupila. Zako-
nodavac tjelesnu ozljedu ne denira preciznije pa e zato svaka ona tjelesna ozljeda koja
nema karakteristike osobito teke ili teke tjelesne ozljede biti tjelesna ozljeda. Kod tjelesne
ozljede nema ak ni apstraktne opasnosti za ivot. Nema nikakva oteenja vanog organa i
vanog dijela tijela.
Vjetai se svaka ozljeda za sebe te sve one ukupno. To znai da vie tjelesnih ozljeda
u svojem zbroju mogu oznaivati teku tjelesnu ozljedu. Kada je u jedne osobe rije o ozlje-
dama razliite teine, tada najtea kvalikacija ujedno znai i ukupnu kvalikaciju ozljeda.
Na primjer, ako postoji jedna osobito teka tjelesna ozljeda, jedna teka tjelesna ozljeda i
jedna tjelesna ozljeda, tada e njihova ukupna kvalikacija biti osobito teka tjelesna ozljeda
(Zeevi i sur., 2004).

4. PREGLED PRAKSE

Ovo istraivanje ukljuuje sudsko-medicinska vjetaenja ozljeda rtava ubojstava Zavoda

za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Rijeci u razdoblju od 1. 1. 2006. godine do 31.
12. 2010. godine. Obraeno je 23 sluaja sudsko-medicinskog vjetaenja rtava ubojstava.
Podaci su prikupljeni iz obdukcijskih zapisnika.
Primjer 1.: 10. 4. 2006. ena, 41 godina, usmrena je hicem iz puke u obiteljskoj
kui. Vanjskim pregledom i obdukcijom naena je ustrijelna rana grudnog koa kroz gornji
dio prsne kosti s ozljedom dunika, jednjaka, ulazne aorte i oba plua. Prilikom obdukcije iz
grudnih kraljeaka, plua i porebrice izvaena su brojna metalna zrna. Na defektu tkanine te
na koi ispod i oko ulaznoga ustrijelnog defekta vide se tragovi dima i baruta koji upuuju na
kontaktnu ozljedu, odnosno hitac iz blizine. rtva je bila trijezna. Smrt je nasilna, a uzrok je
ustrijel6 grudnog koa s ozljedom dunika, jednjaka, ulazne aorte i oba plua s posljedinim
krvarenjem u oba prsita.7
Primjer 2.: 19. 5. 2006. ena, 30 godina, naena je mrtva u krevetu u tuoj kui.
Vanjskim pregledom i obdukcijom utvrene su podljevi8 na lijevoj nadlaktici, hrptu ake,
potkoljenicama i natkoljenicama koje su nespecine mehanike ozljede nastale udarcima
nekim tupotvrdim predmetom, silom manjeg intenziteta. Ove ozljede nastale su nekoliko
dana do najvie tjedan dana prije smrti. Predstavljaju tjelesnu ozljedu. Oguljotine9 na vratu i
oko zapea obostrano svojim cirkularnim izgledom upuuju na vezivanje ovih regija nekim
vrstim sredstvom. Ove su ozljede takoer nastale nekoliko dana do tjedan dana prije smrti.
Predstavljaju tjelesne ozljede lake naravi. Dekubitalne vrijedi II. i III. stupnja naene su na

6
Ustrijelna rana je specina mehanika povreda, rana nanesena projektilom ispaljenim iz runoga vatrenog
oruja.
7
Prsite je prednji ventralni dio prsnoga koa izmeu dva ramena; grudite.
8
Krvni podljev je proimanje tkiva od istekle krvi iz povrijeene krvne ile.
9
Oguljotina je povreda koe pri kojoj dolazi do odljutenja slojeva ili itave natkoice od koice ili
sluzokoe, pri kojoj dolazi do odljutenja nadsluznice, kao posljedica bilo djelovanja tupog mehanikog
orua (posebno ako je ono hrapave povrine) ili pri padu na hrapavu povrinu.

144
 Jani, Marinovi, Kovaevi, arkovi Palijan: Analiza sudsko-medicinskih obdukcija
Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 140155

tipinim regijama za njihov nastanak zbog leanja i imobilizacije (lakat, kuk, podruje krsta-
e10 i debelog mesa). Stupanj dubine i zahvaena povrina koe i potkonog tkiva upuuju
da su vrijedi takoer nastale u razdoblju od tjedan ili vie dana prije smrti. Kao komplikacija
opisanih dekubitusa11 razvila se gnojna upala plua s izljevom gnoja u prsite, stanje koje
predstavlja i neposredan uzrok smrti. U trenutku smrti rtva je bila trijezna.
Primjer 3.: 24. 7. 2006. mukarac, 58 godina, preminuo je u bolnici. Vanjskim pre-
gledom i obdukcijom utvrena je oguljotina podruja lijeve jagodice obraza i krvni podljev
podruja donje eljusti lijevo kvalicirane kao tjelesne ozljede. Rana razderotina12 i krvni
podljev mekog oglavka zatiljno lijevo predstavljaju cjelinu i kvaliciraju se kao tjelesna
ozljeda. Nagnjeenje mozga13 s krvarenjem unutar tvrde modane ovojnice je ozljeda koja
je u konkretnom sluaju dovela do opeg tekog stanja organizma sa slabljenjem ivotnih
funkcija, pojavom tekog otjecanja mozga i plua s poetnom upalom plua te posljedinim
smrtnim ishodom. Nagnjeenje mozga kvalicira se kao teka tjelesna ozljeda. Ozljede su
nastale djelovanjem mehanike sile tupotvrde povrine na podruju glave. Mehanizam na-
stanka nagnjeenja mozga i krvarenje unutar tvrde modane ovojnice odgovara padu. Meha-
nizam nastanka krvnog podljeva podruja lijeve strane donje eljusti i oguljotine na podruju
lijeve jagodice obraza moe odgovarati udarcu tupotvrdim mehanikim sredstvom, do pada
moe doi udarcem u glavu.
Primjer 4.: 24. 7. 2006. mukarac, 19 godina, preminuo je u bolnici nakon zadobivene
ubodne rane14 u trbuh. Vanjskim pregledom i obdukcijom utvrena je ubodna rana u trbuh
nastala djelovanjem iljatog i otroga mehanikog predmeta (no ili nou slino sredstvo).
Rane podruja ispod lijevog rebranog luka prodiru kroz kou i potkoje kroz trbune miie
s ranama na unutarnjoj strani potrbunice gdje ulaze u prostor trbune upljine u kojoj se
nalaze dvije ubodne rane lijevog renja jetre. Zbog ubodnih rana trbuha i jetre dolo je do
razdora krvnih ila jetre s krvarenjem uz posljedino nastajanje oka15. Spomenute ubodne
rane trbuha kvaliciraju se pojedinano i ukupnim djelovanju kao osobito teka tjelesna oz-
ljeda zbog koje ja nastupio smrtni ishod. Krvni podljevi na hrptu nosa i usnicama, te krvni
podljevi mekog oglavka kvaliciraju se pojedinano i u ukupnom djelovanju kao tjelesna
ozljeda, a nastale su djelovanjem mehanike sile tupotvrde povrine. Smrt je nasilna, a njen
uzrok ubodne rane trbuha.
Primjer 5.: 22. 10. 2006. mukarac, 21 godina, pronaen je mrtav na vanjskom pro-
storu u blizini mjesnog groblja. Vanjskim pregledom i obdukcijom utvrena je strijelna rana
prsnog koa s posljedinim ozljeivanjem srca, osrja i krvarenjem u lijevom prsitu. Ustri-
jeljen je iz daljine. Ova ozljeda predstavlja bezuvjetno smrtonosnu tjelesnu povredu. rtva se
nalazila u trijeznom stanju.

10
Krstaa (krina kost, sakrum), kost u donjem dijelu kraljenice, sastavljena od 5 sraslih sakralnih kraljeaka.
11
Dekubitus je bolest koja nastaje pritiskom na odreeni dio tijela leanjem ili sjedenjem, tonije, prilikom
jakog i dueg pritiska na odreeni dio tkiva na tijelu, ime se prekida cirkulacija krvi i kisika u tome dijelu
tijela te koa na tome dijelu postaje vrsta i crvena ili mekana i ljubiastoplave boje. Upotrebljava se jo i
izraz dekubitalni vrijed.
12
Razderotina je rana, nastala pljosnatim ili bridastim mehanikim oruima tako da su neka tkiva samo
nagnjeena, a druga razderana.
13
Nagnjeenje mozga je traumatsko krvarenje u modano tkivo ili krvarenje u meke modane opne.
14
Ubodna rana je specina mehanika povreda, rana, nanesena iljatim mehanikim oruem.
15
ok je stanje organizma s tekim poremeajem cirkulacije, koji dovodi do kritinog smanjenja snabdi-
jevanja tkiva i organa krvlju (mozga, srca, bubrega, jetre) i nedovoljnog snabdijevanja stanica kisikom.

145
Jani, Marinovi, Kovaevi, arkovi Palijan: Analiza sudsko-medicinskih obdukcija
Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 140155

Primjer 6.: 22. 10. 2006. mukarac, 58 godina, pronaen je mrtav na vanjskom pro-
storu u blizini mjesnog groblja. Vanjskim pregledom i obdukcijom utvrene su oguljotine na
glavi i okrajinama16 koje predstavljaju laku tjelesnu povredu. Pronaene su strijelne rane,
grudnog koa s posljedinim ozljeivanjem srca, plua, jetre i lijevog bubrega. To su pojedi-
nano teke i za ivot opasne, a u konkretnom sluaju po svom skupnom djelovanju i bezu-
vjetno smrtne. Ustrijeljen je iz daljine. rtva se nalazila u trijeznom stanju.
Primjer 7.: 24. 10. 2006. mukarac, 67 godina, naen je mrtav u svom stanu. Vanj-
skim pregledom i obdukcijom utvrene su ubodne rane nastale djelovanjem iljatog i otroga
mehanikog predmeta (no ili nou slino sredstvo). Rane su dijelom grupirane, nastale su
viestrukim ubodima razliitog intenziteta to je posebice vidljivo na prsnom kou i trbuhu.
Rane lijeve strane prsnog koa zahvaaju kou i potkoje te prodiru kroz meurebralne pro-
store i rebra u grudnu upljinu, ozljeujui lijevo plue i srce s posljedinim iskrvarenjem.
Mogu se kvalicirati kao osobito teke tjelesne ozljede. Rana desne strane prsnog koa za-
hvaa kou i potkoje te prodire kroz meurebralni prostor i desnu stranu oita u trbunu
upljinu, ozljeujui jetru bez krvarenja. Rane razderotine mekog oglavka, oguljotine lica,
krvni podljev donje usnice i vrka jezika nastale su lokaliziranim djelovanjem mehanike
sile tupotvrde povrine. Rane ruku nastale su ubadanjem i povlaenjem otrice pogodnoga
mehanikog sredstva. Rane na rukama mogu predstavljati aktivne obrambene rane nastale za
ivota. rtva se nalazila u trijeznom stanju. Smrt je nasilna, a uzrok smrti su brojne ubodne
rane prsnog koa i trbuha.
Primjer 8.: 24. 10. 2006. ena, 63 godine, pronaena je mrtva u svom stanu. Vanjskim
pregledom i obdukcijom utvrene su ubodne rane ela, prsnog koa, lijevog plua, osrja i
lijeve plune vene, ubodna rana prsne aorte i utvrene su rezne rane prsta. Ove rane nastale
su djelovanjem iljatog i otroga mehanikog sredstva poput noa ili nou slinog sredstva,
ubodima jakog intenziteta. Rane prsnog koa mogu se kvalicirati kao osobito teke tjelesne
ozljede. Rezna rana na prstu, krvni podljevi na rukama mogu predstavljati aktivne obrambe-
ne ozljede, ozljede imaju karakteristike ozljeda nastalih za ivota. rtva se nalazila u trije-
znom stanju. Smrt je nasilna, a uzrok su ubodne rane prsnog koa.
Primjer 9.: 18. 1. 2007. mrtva ena, 84 godine, naena je u svojoj kui. Vanjskim
pregledom i obdukcijom utvrene su osobito teke ozljede u svom ukupnom djelovanju. To
su bili krvni podljevi mekog oglavka i lijevoga sljepoonog miia, mnogostruki prijelomi17
kostiju lica, krvni podljevi, oguljotine i rane razderotine lica, krvni podljevi vrata, prijelom
jezine kosti i grkljana, krvni podljevi i oguljotina lijeve nadlanice, udisanje krvi, opa teka
ateroskleroza18, poveanje srca u cijelosti, sitni vezivni oiljci sranog miia, opa teka za-
stojna punokrvnost. Utvrene ozljede glave u vidu mnogostrukih prijeloma, krvnih podljeva,
oguljotina, rana i razderotina koje su nastale djelovanjem mehanike sile tupotvrde povrine,
mnogostrukim udarcima jakog intenziteta. U obzir mogu doi udarci zatvorenom akom i
gaenje nogom. Prijelom grkljana, prijelom jezie kosti su najvjerojatnije nastali stezanjem

16
Okrajina (ekstremitet, ud), dio je tijela prikljuen uz gornji ili donji dio trupa. U ovjeka, gornja okrajina
poinje od ramena i pazune jame, a slobodni se dio, ruka, dijeli na nadlakticu, lakat, podlakticu i aku; donja
okrajina poinje od preponskoga konoga nabora i bonoga grebena, a dijeli se na kuk, bedro, koljeno, pot-
koljenicu i stopalo.
17
Prijelom je prekid kontinuiteta kotanog tkiva, kosti ili hrskavice.
18
Ateroskleroza je proces u kojem se masnoe, kalcij i produkti stanine razgradnje odlau du unutarnje
stijenke krvnih ila arterija, i tako stvaraju naslage plak, zvan aterom.

146
 Jani, Marinovi, Kovaevi, arkovi Palijan: Analiza sudsko-medicinskih obdukcija
Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 140155

vrata prstima ruke. Krvni podljev i oguljotine lijeve nadlanice nastale su djelovanjem meha-
nike sile tupotvrde povrine, a s obzirom na lokaciju mogu predstavljati aktivne obrambene
ozljede. Ozljede imaju karakteristike ozljeda nastalih za ivota. Zbog mnogostrukih ozljeda
glave i vrata nastalo je posljedino krvarenje, a prijelomi jezine kosti i grkljana u direktnoj
su uzrono-posljedinoj vezi sa smrtnim ishodom zbog zaepljenja dinih putova. rtva se
nalazila u trijeznom stanju. Smrt je nasilna, a uzrok smrti je zaepljenje dinih putova.
Primjer 10.: 13. 3. 2007. karbonizirano tijelo mukarca, 43 godine, naeno je u izgor-
jelom stanu. Vanjskim pregledom i obdukcijom nalo se pougljenje glave, trupa i okrajina, te
ustrijelne rane prsnog koa. Ozljede srca i glave svaka za sebe su teka tjelesna ozljeda. Smrt
je nasilna, a uzrok smrti ustrijel prsnog koa. Do karbonizacije tijela dolo je naknadno, jer
je i nakon nastupa smrti bilo izloeno djelovanju otvorenog plamena izazvanog poarom. U
trenutku smrti rtva je bila trijezna.
Primjer 11.: 13. 3. 2007. karboniziran le mukarca, 74 godine, naen je u sobi iz-
gorjela stana. Vanjskim pregledom i obdukcijom nae se pugljenje glave, trupa i okrajina,
te prostrijelna rana glave s ozljedom mozga. Ozljeda glave predstavlja teku i bezuvjetno
smrtnu tjelesnu ozljedu. Do karbonizacije tijela dolo je naknadno, jer je nakon nastupa smrti
bilo izloeno djelovanju otvorenog plamena izazvanog poarom. U trenutku smrti rtva je
bila trijezna. Smrt je nasilna, a uzrok smrti je prostrijel glave.
Primjer 12.: 13. 3. 2007. karboniziran le ene, 21 godina, naen je u sobi izgorje-
la stana. Vanjskim pregledom i obdukcijom nae se pougljenje glave, trupa i okrajina, te
prostrijelna rana glave s ozljedom mozga. Do karbonizacije tijela dolo je naknadno, jer je
i nakon nastupa smrti bilo izloeno djelovanju otvorenog plamena izazvanog poarom. U
trenutku smrti rtva je bila trijezna. Smrt je nasilna, a uzrok prostrijel glave.
Primjer 13.: 8. 4. 2008. mukarac, 43 godine, naen je mrtav u svom stanu. Vanjskim
pregledom i obdukcijom naao se teki edem19 mozga s ukljetenjem tonzila malog mozga,
teki edem plua, te izraen opi teki krvni zastoj. Smrt je nasilna, a uzrok je edem mozga
s ukljetenjem tonzila malog mozga nastao zbog akutnog otrovanja lijekovima. rtva je bila
trijezna.
Primjer 14.: 8. 5. 2008. mrtvo tijelo mukarca, 59 godina, naeno je u tunelu. Vanj-
skim pregledom i obdukcijom utvrene su viestruke razderotine na glavi i licu koje same za
sebe predstavljaju tjelesnu ozljedu. Zatim prijelom prsta ake je obina teka tjelesna ozljeda,
dok ostale ozljede glave u vidu mnogostrukih prijeloma kostiju lica i lubanjske osnovice s
posljedinim tekim traumatskim edemom i nagnjeenjem mozga te krvarenjem u modane
komore ine funkcionalnu cjelinu i predstavljaju teku i bezuvjetno smrtonosnu tjelesnu oz-
ljedu. Smrt je nasilna, a uzrok smrti mnogostruki prijelomi kostiju i lica. Miljenje je da je
do ozljeivanja dolo viekratnim udarcima tupotvrdim predmetom stanovite teine po glavi,
poglavito prednjem dijelu lica, i to dok je rtva bila u leeem poloaju i na leima. Kako je
prilikom oevida podalje od lea naen vei kamen s tragovima nalik krvi, mogue da je to
predmet kojem su nanesene spomenute ozljede. rtva je bila u pripitom stanju.
Primjer 15.: 19. 5. 2008. ena, 63 godine, pronaena je mrtva u obiteljskoj kui. Vanj-
skim pregledom i obdukcijom utvrene su osobito teke tjelesne ozljede u svom ukupnom

19
Edem (nabujica, oteklina) jest nenormalno nakupljanje tekuine u unutarstaninim i meustaninim pros-
torima i tjelesnim upljinama, zbog ega edematozna tkiva i organi postaju vlani i nabreknu.

147
Jani, Marinovi, Kovaevi, arkovi Palijan: Analiza sudsko-medicinskih obdukcija
Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 140155

djelovanju: razderotina mekog oglavka sljepoono desno, krvni podljev mekog oglavka slje-
poono tjemeno desno, krvni podljev mekih ovojnica sljepoono tjemeno desno, prijelom
nosa, krvni podljevi lica, krvni podljevi i oguljotine vrata, krvni podljevi korijena jezika,
krvni podljevi spojnice oba oka, prijelom jezine kosti i grkljana, prijelom 6. vratnog kra-
ljeka s nagnjeenjem lene modine, razdor rodnice i zadnjeg crijeva, krvni podljevi prsnog
koa, trbuha, ruku i nogu. Ozljede glave u vidu prijeloma, krvnih podljeva mekog oglavka i
mekih modanih ovojnica, oguljotina i rane razderotine nastale su djelovanjem mehanike
sile tupotvrde povrine mnogostrukim udarcima jakog intenziteta, a u obzir mogu doi udarci
zatvorenom akom. Krvni podljev baze jezika nastao je zbog utiskivanja klupka tkanine u
usnu upljinu, ime je jezik potisnut prema natrag u drijelo ime je zaepio dine putove.
Ozljede vrata u vidu krvnih podljeva i oguljotina te prijelomi jezine kosti i grkljana nastali
su jakim stezanjem vrata prstima ruke. Prijelom 6. vratnog kraljeka s nagnjeenjem lene
modine nastao je djelovanjem jake mehanike sile, mogue izvijanjem vrata preko granica
zioloke pokretljivosti. Razdor rodnice i zadnjeg crijeva nastao je jakim djelovanjem me-
hanike sile tupotvrde povrine, a kao pogodno sredstvo mogu posluiti prsti ruke. Krvni
podljevi ruku, posebice krvni podljevi nadlanica i krvni podljevi unutranjih strana beda-
ra, nastali su djelovanjem mehanike sile tupotvrde povrine, a s obzirom na lokalizaciju
mogu predstavljati aktivne obrambene ozljede. Ozljede imaju karakteristike ozljeda nastalih
za ivota. Prijelomi jezine kosti i grkljana s utiskivanjem korijena jezika prema drijelu u
direktnoj su uzrono-posljedinoj vezi sa smrtnim ishodom zbog zaepljenja dinih putova
(asksija)20. U svom ukupnom djelovanju ozljede se kvaliciraju kao osobito teke. rtva se
nalazila u trijeznom stanju.
Primjer 16.: 23. 8. 2008. mukarac, 82 godine, pronaen je mrtav u svom stanu. Vanj-
skim pregledom i obdukcijom utvreno je teko otjecanje mozga i plua, opa teka zastojna
punokrvnost, opa teka ateroskleroza, zadebljanje miinih stijenki srca, sitni vezivni oiljci
sranog miia. Toksikolokom pretragom je utvreno u tjelesnim tekuinama nazonost
lijekova, od kojih lijek Oksazepam21 predstavlja tvar koja djelovanjem na mozak uzrokuje
obamrlost sa slabljenjem disanja i rada srca, te su svojim djelovanjem doveli do opeg tekog
stanja organizma s razvojem tekog otjecanja mozga, otjecanja plua, zbog ega je dolo do
poremeaja ivotnih funkcija s posljedinim smrtnim ishodom. Smrt je nasilna, a uzrok dje-
lovanje lijekova. rtva je bila trijezna.
Primjer 17.: 7. 11. 2008. mukarac, 44 godine, koji je prije 7 dana zadobio ubodnu
ranu vrata kroz otvoreni prozor automobila, preminuo je u bolnici. Vanjskim pregledom i
obdukcijom utvrena je rana lijeve strane vrata koja ima odlike ubodne rane te je nastala
djelovanjem iljatog i otroga mehanikog predmeta poput noa ili njemu slinog sredstva te
se kvalicira kao osobito teka tjelesna ozljeda. Spomenuta rana prodire kroz kou i potkoje
podruja baze vrata lijevo iznad kljune kosti gdje ozljeuje lijevu vratnu ilu kucavicu.
Rana lijeve strane vrata dovodi do ozljeda lijeve zajednike karotidne arterije, odumiranja
lijeve strane mozga i tekog otjecanja mozga. Zbog zadobivene rane odumire dio mozga te
je nastupila smrt.
Primjer 18.: 24. 6. 2009. ena, 50 godina, ubijena je u vlastitoj kui iz vatrenog oruja.

20
Asksija naziv je za guenje i gubitak svijesti zbog bolesti ili ozljede, najee zbog zaepljenosti dinih
putova ili zbog pomanjkanja kisika i prevelike koliine ugljikovog dioksida. Asksija jo znai smrt guenjem.
21
Oksazepam je derivat benzodiazepina iz skupine anksiolitika.

148
 Jani, Marinovi, Kovaevi, arkovi Palijan: Analiza sudsko-medicinskih obdukcija
Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 140155

Vanjskim pregledom i obdukcijom ustanovljeno je da su zadobivene ozljede u vidu prijeloma

nadlaktine i natkoljenine kosti te zdjeline i trtine kosti koje predstavljaju obine teke
tjelesne ozljede, dok ozljede grudne aorte i oba plua s posljedinim krvarenjem u oba prsita
predstavljaju teku i bezuvjetno smrtonosnu tjelesnu ozljedu. rtva je pogoena s tri projek-
tila pri emu je zadobila dvije prostrijelne i dvije ustrijelne rane. rtva je bila trijezna. Smrt
je nasilna, a uzrok su strijelne rane trupa.
Primjer 19.: 23. 8. 2009. ena, 73 godine, naena je mrtva u obiteljskoj kui. Vanjskim
pregledom i obdukcijom na rtvi su pronaeni krvni podljevi i oguljotine na vratu, trupu
i okrajinama, to predstavljaju pojedinano i po skupnom djelovanju tjelesne ozljede lake
naravi. Rane razderotina na jeziku, rana razderotina u podruju marnog otvora i predvorja
rodnice, tjelesne su ozljede nastale prilikom nasilnoga seksualnog ina. Pruga davljenja zbog
stezanja vrata omom, tokasta krvarenja ispod spojnica, krvarenje u miiju uz vratnu kra-
ljenicu, prijelom velikog roga jezine kosti, prijelom ploe stidne hrskavice, prijelom prste-
naste hrskavice ozljede su karakteristine za mehanizam nasilne asksije, odnosno strangula-
cijske22 asksije nastale kombinacijom stezanja vrata omom uz istodobno guenje i pritisak
rukom na usnu upljinu. rtva je bila trijezna. Smrt je nasilna, a njen uzrok kombinirano
guenje i davljenje stezanjem vrata rukama i omom.
Primjer 20.: 12. 11. 2009. ena, 72 godine, koja je dva mjeseca ranije u svojoj kui
pretuena i zadobila tjelesne ozljede zbog kojih je hospitalizirana, preminula je u bolnici.
Vanjskim pregledom i obdukcijom tvreni su krvni podljevi na vratu i obje nadlaktice koje
predstavljaju tjelesnu ozljedu lake naravi, dok stanje nakon krvarenja ispod tvrde modane
ovojnice predstavlja teku tjelesnu ozljedu. U dostupnoj medicinskoj dokumentaciji nastaloj
tijekom hospitalizacije navedene su i ozljede u vidu kontuzije prsnog koa i srca. Nagnjee-
nje srca te akutna srana ishemija23 izazvana oteenjem sranog tkiva treba biti kvalicirana
kao osobito teka tjelesna ozljeda. Smrt je nasilna, a uzrok smrti je stanje nakon nagnjeenja
srca, odnosno stanje nakon infarkta miokarda.24
Primjer 21.: 4. 12. 2009. mukarac, 23 godine, naen je mrtav na vanjskom prostoru
s ozljedama glave zadobivenim u tunjavi. Vanjskim pregledom i obdukcijom naene su vi-
estruke oguljotine, krvni podljevi i rane razderotine na licu koje predstavljaju i pojedinano
i po skupnom djelovanju tjelesnu ozljedu lake naravi. Prijelom nosnih kostiju s pomakom
fragmenta i posljedinim obilnim krvarenjem ini funkcionalnu cjelinu s napuknuem kosti-
ju prednje baze lubanjske jame s krvarenjem u eone sinuse i traumatskim edemom mozga,
te predstavljaju teku tjelesnu ozljedu koja je zbog udisanja krvi u nesvjesnom stanju dovela
do smrtnog ishoda. rtva je bila u pijanom stanju. Smrt je nasilna, a uzrok smrti je udisanje
krvi, zbog obilnog krvarenja iz teke ozljede nosa.
Primjer 22.: 22. 10. 2010. ena, 61 godina, ubijena je noem u stanu. Vanjskim pregle-
dom i obdukcijom ustanovljeno je da je zbog devet zamaha noem zadobila dvanaest ubod-
nih i ubodno-razreznih rana i sjekotina.25 Ubodne rane prsnog koa i trbuha s ozljedom koe

22
Strangulacija je sprjeavanje prolaska kroz neki uplji organ vanjskim pritiskom. U uem smislu se pod
time razumijeva pritisak na vrat koji uzrokuje hipoksiju, a koji moe izazvati nesvijest ili smrt.
23
Srana ishemija je stanje karakterizirano smanjenim protokom krvi kroz srane krvne ile to dovodi do
smanjene opskrbe srca kisikom i hranjivim tvarima te oteenja sranog miia, a samim time i funkcije srca.
24
Infarkt miokarda ili srani udar je posljedica potpunog prekida dotoka krvi koronarnoj arteriji ili njezinim
granama.
25
Sjekotina je specina mehanika povreda, nanesena otrim mehanikim sredstvima, tangencijalnim
povlaenjem preko koe.

149
Jani, Marinovi, Kovaevi, arkovi Palijan: Analiza sudsko-medicinskih obdukcija
Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 140155

i potkonog masnog tkiva predstavljaju tjelesne ozljede lake naravi, takvih je devet rana. Re-
zna rana i sjekotina lijeve nadlaktice i hrpta lijeve ake s probojem i lomom lijevog palca sku-
pno predstavljaju obinu teku tjelesnu ozljedu. Rana trbuha s ozljedom potrbunice, lijevog
bubrega i tankog crijeva predstavljaju osobito teku tjelesnu ozljedu. Ubodna rana prsnog
koa s ozljedom osrja i srca te desnog plua s posljedinim opsenim krvarenjem u osrju
predstavlja teku i u ovom sluaju smrtonosnu tjelesnu ozljedu. rtva je bila trijezna. Smrt
je nasilna, a njen uzrok su ubodne rane prsnog koa i trbuha s posljedinim iskrvarenjem.
Primjer 23.: 6. 11. 2010. mukarac, 30 godina, u ugostiteljskom objektu ubijen je
iz vatrenog oruja. Vanjskim pregledom i obdukcijom ustanovljeno je da je zadobio krvni
podljev na bazi II. i III. prsta desne ake to predstavlja laku tjelesnu ozljedu. Prijelom lijeve
kljune kosti predstavlja obinu teku tjelesnu ozljedu. Ozljede srca, uzlazne aorte i oba
plua nastale su djelovanjem projektila iz vatrenog oruja s posljedinim krvarenjima u oba
prsita to predstavlja osobitu teku i bezuvjetno smrtonosnu tjelesnu ozljedu. Smrt je nasil-
na, uzrok je ustrijel prsnog koa s posljedinim unutarnjim iskrvarenjem. Ukupno je pogoen
sa dva projektila ispaljena iz runoga vatrenog oruja. rtva je bila trijezna.

5. DISKUSIJA

Ubojstvo je jedno od najteih krvnih delikata. Nakana ovog delikta je svjesno, namjerno ubi-
janje druge osobe. Nakanu je vrlo teko otkriti i dokazati, a za to postoje odreeni kriteriji.
Jedan od kriterija koji pridonose zakljuivanju o postojanju nakane je odabir sredstva izvre-
nja, broj i raspored ozljeda, udaljenost djelovanja, ozlijeeni dio tijela, vrsta i teina ozljeda.
Upravo ovi kriteriji su predmet vjetaenja sudsko-medicinskih vjetaka. Svojim znanjem
i tehnikama ova vrsta vjetaka u mogunosti je vrlo precizno otkriti sve navedene kriterije.
U promatranom razdoblju obraena su 23 sluaja sudsko-medicinskog vjetaenja r-
tava ubojstva. Od toga je u 2006. bilo 8, u 2007. 4, u 2008. 5, u 2009. 4 i u 2010. godini 2
sluaja ubojstva. Uoava se tendencija blagog smanjenja ubojstava kroz godine. Slian trend
prisutan je u cijeloj Republici Hrvatskoj, jer je, primjerice 2004. godine bilo prijavljeno 83
ubojstva, a 2006. godine 68, 2007. 61 ubojstvo, 2008. 67, 2009. godine 49, a 2010. 58 uboj-
stava (Pregled temeljnih sigurnosnih pokazatelja i rezultata rada u 2010. godini, 2011.).

KVALIFIKACIJA TEINE TJELESNIH OZLJEDA

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. UKUPNO
TJELESNA OZLJEDA 6 0 1 3 2 12
OBINA TEKA TJELESNA
0 0 2 1 1 4
OZLJEDA
OSOBITO
6 7 5 3 3 24
TEKA TJELESNA OZLJEDA
UKUPNO 12 7 8 7 6 40

Tablica 1: Klasikacije teine tjelesnih ozljeda

150
 Jani, Marinovi, Kovaevi, arkovi Palijan: Analiza sudsko-medicinskih obdukcija
Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 140155

Analiza 23 sudsko-medicinske obdukcije pokazala je 40 ozljeda rtava (tablica 1). Od

toga je bilo 12 tjelesnih ozljeda, 4 obine teke tjelesne ozljede i 24 osobito tekih tjelesnih
ozljeda. Naene tjelesne ozljede bili su krvni podljevi, oguljotine, razderotine i ubodne rane.
Evidentirane obine teke tjelesne ozljede bile su rezne rane i lomovi. Osobito teke tjelesne
ozljede bile su ustrijelna rana, nagnjeenje mozga, srca, ubodne rane s posljedinim iskrva-
renjem, ubodne rane s oteenjem raznih unutranjih organa, mehanike asksije, pougljenje
dijelova tijela te trovanje.

SPOL RTVE
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. UKUPNO
M 6 2 4 1 1 14
2 2 1 3 1 9
UKUPNO 8 4 5 4 2 23

Tablica 2: Spol rtve ubojstva

Prema svjetskom izvjeu o nasilju i zdravlju (WHO, 2002) tijekom 2000. godine u
ukupnom broju rtava ubojstava (520 000), mukarci su bili zastupljeni u 77% sluajeva. U
retrospektivnom istraivanju ubojstava poinjenih na podruju istone Hrvatske u razdoblju
od 1970. do 1989. godine, analizirajui 301 ubojstvo od ukupno 326 poinjenih, Marci-
ki, Petroveki, kavi, Petroveki (1997) dobivaju da su mukarci preteito bili i ubojice
(91,3%) i rtve (71,6%). Analizirajui spol rtve vidljivo je (tablica 2) da je i u naem istra-
ivanju najvie bilo rtava mukog spola, njih etrnaest (60,9%), dok je enskih rtava bilo
devet (39,1%).

GODINE IVOTA
0-18 19-30 31-40 41-50 51-60 61-70 71-80 81-90 UKUPNO
2006. 0 3 0 1 0 2 2 0 8
2007. 0 1 0 1 0 0 1 1 4
2008. 0 0 0 2 1 1 0 1 5
2009. 0 1 0 0 1 0 2 0 4
2010. 0 1 0 0 0 1 0 0 2
UKU-
0 6 0 4 2 4 5 2 23
PNO

Tablica 3: Dob rtve

rtve su najee bile dobi (tablica 3) od 19 do 30 godina (26,1%) i od 71 do 81 go-

dinu (21,7%). Ubojstava su se najee dogaala u stanu ili kui, njih 15 (65,2%), dok ih je
6 (26,1%) bilo izvreno na vanjskom prostoru, a za dvije rtve nije poznato gdje je napad
izvren, jer nije vidljivo iz obdukcijskih zapisnika (tablica 4).

151
Jani, Marinovi, Kovaevi, arkovi Palijan: Analiza sudsko-medicinskih obdukcija
Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 140155

MJESTO PRONALAENJA RTVE

U BOLNICI
STAN ILI KUA VANJSKI PROSTOR
(zbog zadobivenih ozljeda)
2006. 4 2 2
2007. 4 0 0
2008. 3 2 0
2009. 3 1 0
2010. 1 1 0
UKUPNO 15 6 2

Tablica 4: Mjesto pronalaenja rtve

SREDSTVA UBOJSTVA
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. UKUPNO
NO ILI SLINO SREDSTVO 3 1 1 5
VATRENO ORUJE 3 3 1 1 8
TUPOTVRDI PREDMET 1 1 2 4
ZAEPLJENJE DINIH PUTOVA 1 1 1 3
TROVANJE 2 2
NEBRIGA 1 1
UKUPNO 8 4 5 4 2 23

Tablica 5: Sredstvo izvrenja ubojstva

Izbor sredstva izvrenja i njegova napadaka mo imaju znatan znaaj za izvoenje

zakljuaka o postojanju namjere ubojstva. Danas se za izvrenje ubojstva upotrebljavaju vrlo
razliita sredstva izvrenja, ali prevladavaju vatrena i hladna oruja to dokazuje i ovo istra-
ivanje. U Republici Hrvatskoj najzastupljenije sredstvo izvrenja je vatreno oruje. U raz-
doblju od 2006. do 2009. godine poinjeno je 245 ubojstava, od ega 110 (44,9%) vatrenim
orujem (Savi, Glavina, Tadi, 2011). I u naem istraivanju (tablica 5) najzastupljenija su
ubojstva vatrenim orujem (34,8%). Ustrijeljeno je pet mukaraca i tri ene. Raspon godina
rtava bio je od 21 godinu do 74 godine ivota. Ubojstva su se dogodila veinom u stanu ili
kui, ukupno pet, jedno se dogodilo u ugostiteljskom objektu, a dva na vanjskom prostoru.
Moglo bi se zakljuiti da se ubojstva vatrenim orujem dogaaju veinom daleko od oiju
javnosti, u intimi doma. Zatim je sredstvo poinjenja bio no ili nou slino sredstvo, u 5 slu-
ajeva te tupotvrdi predmet u 4 sluaja. Noem su ubijena tri mukarca i dvije ene. Od toga
su tri rtve zadobile ubodne ozljede u svom stanu, a dvije na vanjskom prostoru. Tupotvrdim
predmetom usmrena su tri mukarca i jedna ena. Tri ubojstva poinilo se zaepljenjem
dinih putova. Praksa je pokazala da se ova vrsta ubojstva ini nad starim i nemonim oso-
bama. Postoji nerazmjer snage ubojice i rtve, te time i nemogunost obrane kod rtava. U
promatranom razdoblju, rtve zaepljenja dinih putova bile su osobe iznad 63 godine. Dva
ubojstva izvrena su trovanjem, rtve su bile mukarci koji su otrovani u vlastitom stanu.
Jedno ubojstvo je poinjeno nebrigom, odnosno nepruanjem odgovarajue medicinske skrbi
ozlijeenoj osobi.
U literaturi nalazimo da je imbenik za poinjenje ubojstava pored ostalog i konzuma-

152
 Jani, Marinovi, Kovaevi, arkovi Palijan: Analiza sudsko-medicinskih obdukcija
Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 140155

cija alkoholnih pia (Dearden, Payne, 2009; arkovi Palijan, Kovaevi, Radeljak, Kova,
Mustapi, 2009). Zeevi i suradnici (2004) navode da su ak u 40 do 50% sluajeva ubojica
i rtva u trenutku poinjenja djela bili alkoholizirani, a Chan i Payne (2013) u svom radu o
ubojstvima u Australiji navode kako je u vrijeme poinjenja kaznenog djela ubojstva 37%
poinitelja i 35% rtava bilo pod utjecajem alkohola. Nemamo podatke o ubojicama, ali do-
biveni podaci o alkoholiziranosti rtava su neto drugaiji. Prema obdukcijskim zapisnicima
samo jedna rtva bila je alkoholizirana, a jedna u pripitom stanju, dok su sve ostale rtve bile
u trijeznom stanju (82,6%).

6. ZAKLJUAK

Analiza sudsko-medicinskih obdukcijskih zapisnika ubojstava od 2006. do 2010. godine Za-

voda za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Rijeci pokazala je da je vrlo precizno i
egzaktno mogue utvrditi vrstu i teinu ozljeda. Veliku vanost ima i mogunost odreivanja
sredstva izvrenja prema karakteristikama utvrenih ozljeda. Tako je utvreno da je u proma-
tranom razdoblju najvie ubojstava poinjeno vatrenim orujem, a izbor sredstva izvrenja
ima znatan znaaj za izvoenje zakljuaka o postojanju namjere ubojstva. Utvreno je da
su rtve bile najee muke osobe, mlae dobi do 30 godina ili starije dobi od 70 godina
navie. Najmlaa rtva je imala 19 godina, a najstarija 84 godine. Najvei broj ozljeda bilo
je tipa podljeva, oguljotina i ustrijelnih rana. Mlae osobe, do 30 godina kao i rtve od 40
do 50 godina najee su bile usmrene vatrenim orujem, pa se moe izvui zakljuak da
se vitalne i ziki sposobne osobe za obranu usmruju sredstvima koja ne zahtijevaju bliski
ziki kontakt. Kod rtava od 50 do 60 godina najee sredstvo izvrenja ubojstava je bio
neki tupotvrdi predmet, a kod osoba od 60 do 70 godina najvie je bilo ubodnih rana, a time
i sredstvo izvrenja no ili nou slino sredstvo. Kod starijih osoba iznad 70 godina najvie
je bilo sluajeva zaepljenja dinih putova, to je i karakteristino da se takva vrst usmrenja
nalazi kod starijih, ziki nemonijih osoba od samog napadaa. Najvie ubojstava izvrilo
se u stanu ili kui i to obino u mjestu obitavanja rtve.
Analiza sluajeva Zavoda za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Rijeci otkriva
da je praksa ovog zavoda da obducent rtve izlazi na mjesto dogaaja, te osobno pregledava
mjesto dogaaja i mrtvo tijelo na njemu. Takoer je vidljivo da policijski istraitelji prisu-
stvuju obdukcijama u sluajevima nasilne smrti, to je primjer dobre prakse i nain poveziva-
nja medicine i kriminalistike te svako najbolji put u otkrivanju poinitelja ubojstava.

153
Jani, Marinovi, Kovaevi, arkovi Palijan: Analiza sudsko-medicinskih obdukcija
Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 140155

LITERATURA

1. Belicza, M., Tomas, D. (2005). Obdukcijska dijagnostika. Zagreb: Medicinska na-

klada.
2. Bevel, T., Gardner, R. M. (2008). Bloodstain Pattern Analysis: With an Introducti-
on to Crime Scene Reconstruction. 3rd ed. Boca Raton: CRC Press.
3. Chan, A., Payne, J. (2013). Homicide in Australia 2008-09 to 2009-10 National
homicide program annual report. Canberra: Australian institute of criminology.
4. Dearden, J., Payne, J. (2009). Alcohol and homicide in Australia. Australian insti-
tute of criminology, 372, 1.-6.
5. Hanzlick, R. (2007). Death investigation: Systems and Procedures. Boca Raton:
Taylor & Francis Group.
6. Kazneni zakon. NN 125/11.
7. Marciki, M., Petroveki, V., kavi, J., Petroveki, J. (1997.). Epidemiology and
forensic pathology properties of homicides in East Croatia 1970-89. Croatian me-
dical journal, 38(4), 338.-344.
8. Pregled temeljnih sigurnosnih pokazatelja i rezultata rada u 2010. godini (2011).
Zagreb: MUP http://www.mup.hr/UserDocsImages/statistika/2011/statisti-
ka2010..pdf. 8. 8. 2013.
9. Savi, D., Glavina, I., Tadi, J. (2011). Odnos dostupnosti oruja i broja ubojstava
u dravama s prostora bive Jugoslavije. Policija i sigurnost, 20(3), 380.-399.
10. kavi, J., Zeevi, D. (2010). Naela sudskomedicinskih vjetaenja. Zagreb:
Naklada Ljevak.
11. Zakon o kaznenom postupku. NN, 121/11.
12. Zeevi, D., i suradnici. (2004). Sudska medicina i deontologija. Zagreb: Medi-
cinska naklada.
13. Zeevi, D., Krapac, D., Palmovi, V., Strinovi, D., eparovi, Z., kavi, J.
(1985). Vjetaenje teine tjelesnih ozljeda u krivinom postupku. Zagreb: Infor-
mator.
14. Vijee Europe, Preporuka br. (99)3 Vijea ministara zemljama lanicama o uskla-
ivanju propisa o sudskomedicinskim obdukcijama. http://www.coe.int/t/dg3/he-
althbioethic/texts_and_documents/RecR%2899%293.pdf. 8. 8. 2013.
15. World Health Organization (2002). World report on violence and health. http://
whqlibdoc.who.int/publications/2002/9241545615_eng.pdf?ua=1.8. 8. 2013.
16. arkovi Palijan, T., Kovaevi, D., Radeljak, S., Kova, M., Mustapi, J. (2009).
Forensic aspects of alcohol abuse and homicide. Coll. Antropol., 33 (3), 893.-897.

154
 Jani, Marinovi, Kovaevi, arkovi Palijan: Analiza sudsko-medicinskih obdukcija
Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 140155

Summary _________________________________________________________________________
Mario Jani, Dunja Marinovi, Draen Kovaevi, Tija arkovi Palijan
Analysis of forensic medical autopsy of murder victims in Rijeka region from 2006 till 2010
Judicial bodies, forensic medicine and criminalistics are inevitably connected especially in the cases of
doubtful deaths. The cause of a doubtful death is identied by forensic autopsy. Injury expertise may re-
veal by what means they are inicted and in which fashion. A forensic expert contributes to concluding
of the existence of premeditation for murder by telling us about the means of realization, by number and
arrangement of injuries, by distance of performance, by part of the body hurt and by kind and severity
of injuries. Analysis of forensic medical autopsy protocol reports of the Department for Forensic Me-
dicine of Rijeka School of Medicine from 2006 till 2010 showed that one can exactly identify the kind
and severity of injuries and means of realization according to characteristics of determined injuries.
The most numerous types of injuries were bruises, lacerations and penetrating gunshot wounds. The
youngest victim was 19, and the oldest was 84 yo. The most murders were committed by rearms, and
victims are most frequently males. Persons till 50 yo were most frequently murdered by rearms so one
could conclude that vital persons that are physically t for defense are murdered by means that do not
need close physical contact. Victims aged 50 till 60 were most frequently murdered by means of blunt
and solid item, and in victims aged 60 till 70 the most frequent mean of realization was a knife or a
similar object. In the group of persons above 70, there were most cases of suffocation which is the very
characteristics in older, physically week victims. The most frequent places of murders were apartments
and houses usually in the place of living of victims.
Key words: forensic medicine, violent death, autopsy, forensic expertise, body injuries.

155