SVEUILITE U SPLITU

POMORSKI FAKULTET

ANALIZA I OCJENA STUPNJA RAZVIJENOSTI POMORSKOG

TURIZMA

Studentica: Kate evo

Mentor: dr.sc. Vinko Vidui Split, Travanj 2015.

Sadraj:

1. Uvod......................................................................................
2. Analiza i procjena razvoja turizma u Hrvatskoj....................
2.1.Ulaganja.......................
2.2. Odrivi razvoj
2.2.1. Primjeri dobre prakse
3. Analiza i ocjena razvoja turizma na hrvatskom Jadranu povijesni pregled.........
4. Analiza i ocjena razvoja turizma na hrvatskim otocima...........
4.1. Specifinost otoka i problemi.....................................
4.2.Ciljevi............................
5. Zakljuak..........................
Literatura.............................
 1. Uvod

Turizam je u Hrvatskoj zasigurno jedna od najznaajnijih gospodarskih grana. injenica je da

Hrvatska ima znaajan i vrlo atraktivan turistiki potencijal, prije svega jedinstvenu prirodnu i
kulturno-povijesnu batinu. Razvoj turizma u naoj zemlji zapoeo je i dugo se zasnivao
iskljuivo na atraktivnom primorskom podruju. Tzv. sunce i more turizam i danas
dominira u Hrvatskoj, meutim s vremenom su se razvile i brojne druge vrste turizma, kao to
su npr. nautiki, kamping, kulturni, zdravstveni, planinski, ruralni i ekoturizam. I sam koncept
sunce i more turizma se sve vie mijenja. Do svih tih promjena dolazi iz vie razloga. Jedan
od njih su i svjetske demografske promjene, dakle starenje populacije u najemtivnijim
zemljama Europe, Amerike i Azije. Turistiko trite u svijetu postaje izrazito dinamino i
konkurentno i sve zahtjevnije, pa i Hrvatska te procese mora pratiti i prilagoavati im se ako i
dalje eli odravati i dalje razvijati svoj imid privlanog turistikog odredita.
 2. Analiza i ocjena razvoja turizma u Hrvatskoj

Iako se po broju turistikih dolazaka ne moe mjeriti s turistikim velesilama poput

Francuske, panjolske, Italije, Turske ili Grke, Hrvatska se s 11,8 milijuna turistikih
dolazaka u 2012. i viegodinjim trendom poveanja toga broja nedvojbeno ubraja meu
posjeenije zemlje Sredozemlja.

Tomu u prilog govori vie pojava zabiljeenih u posljednjem desetljeu, kao to su:
otkrivanje Hrvatske u sve mnogobrojnijim lancima vodeih svjetskih asopisa i u drugim
medijima, koji naveliko hvale njezine prirodne i kulturne atrakcije, oit porast broja
turistikih dolazaka iz rastueg broja emitivnih zemalja, vaan udio turizma u ukupnom BDP-
u Hrvatske (14%), porast broja zatienih materijalnih i nematerijalnih kulturnih dobara,
poveanje ulaganja u turistiku i prateu infrastrukturu, sve raznovrsnija turistika ponuda i
dr.

Turizam je nedvojbeno najunosnija djelatnost, osobito u primorskom dijelu tijekom ljeta.

Ondje je, naime, opeprihvaena podjela svih godinjih aktivnosti na one u sezoni i izvan
sezone. Ljetna turistika sezona, koja uglavnom traje od poetka lipnja do kraja rujna, glavni
je pokreta razvoja tog turistiki najaktivnijega podruja, gdje je 2011. zabiljeeno 56
milijuna turistikih noenja (94% ukupnog broja noenja u Hrvatskoj). Od ukupnoga broja
turistikih noenja 2012 (63 milijuna), 92% ine noenja stranih gostiju. Najvie je stranih
noenja (32%) ostvareno u Istarskoj upaniji, koja je i u infrastrukturnom smislu turistiki
najrazvijenija. Slijede ostale primorske upanije: Primorsko-goranska (19%), Splitsko-
dalmatinska (17%), Zadarska (11%) te Dubrovako-neretvanska, ibensko-kninska i Liko-
senjska (zajedno 17%). Sve ostale, tj. kontinentalne upanije ostvaruju 4% ukupnog broja
noenja. U skladu s tim rasporeeni su i smjetajni kapaciteti, uglavnom na jadranskoj obali.

Budui da suvremeni turistiki trendovi ne potiu smjetaj turista u velikim hotelima, kakvi
su, primjerice, nastajali u socijalistikom razdoblju, ve se tei individualizmu, najvei broj
postelja danas se nalazi u privatnom smjetaju. Stoga se i najvie noenja ostvaruje u
privatnom smjetaju (34%), a potom u hotelima (26%). Zbog slinih su razloga naputena ili
prenamijenjena neko vrlo popularna radnika i djeja odmaralita, kao posebni oblici
smjetajnih kapaciteta.1

U Hrvatskoj je 16. sijenja 2014. godine, prema podacima Ministarstva turizma, bio 851
kategorizirani turistiki objekt, od ega je 605 hotela, 84 kampa, 52 turistika apartmana, 41
turistiko naselje, 19 apart-hotela i 50 marina. U svim ovim objektima neto je vie od 100
000 smjetajnih jedinica i oko 237 000 stalnih kreveta. U 605 kategoriziranih hotela ukupno je
53 227 smjetajnih jedinica i 102 430 kreveta, a meu svim hotelima 301 je kategoriziran s tri
zvjezdice, 192 s etiri, a pet zvjezdica ima 29 hotela.

Kvarner

Kvarner je jedna od najrazvijenijih turistikih regija Hrvatske sa 173 000 smjetajnih jedinica
koje ine oko 20% ukupnih turistikih kapaciteta Hrvatske, a u ovoj se turistikoj regiji
ostvaruje oko petina ukupnog hrvatskog turistikog prometa u Hrvatskoj. Tako je 2007.
godine zabiljeeno vie od 2,3 milijuna gostiju, koji su ostvarili oko 11,2 milijuna noenja, od
ega su 87% inozemni gosti. Veina smjetajnih jedinica, oko 82 500, se nalazi u obiteljskim
domainstvima, 38 000 ih je u kampovima, 20 000 u hotelima, a oko 32 500 u ostalim
objektima turistike namjene. Na Kvarneru su smjetena 104 hotela, 42 kampa i oko 14 600
obiteljskih domainstava.

Dalmacija

Dalmacija je najvea turistika regija Hrvatske u kojoj su smjetena tri velika turistika
centra. Na sjevernom dijelu se nalazi tri tisue godina stari grad Zadar, u srednjoj Dalmaciji je
smjeten grad Split, te na krajnjem jugu Dubrovnik iji je stario dio grada na UNESCO-vom
popisu svjetske batine. Osim spomenutih glasvnih turistikih centara u Dalmaciji su
smjeteni manji turistiki centri poput ibenika, Trogira i Makarske te brojna primorska
naselja smjetena du ibenske, zadarske i makarske rivijere. U Dalmaciji su takoer
smjetena i etiri hrvatska nacionalna parka Paklenica, Krka, Kornati i Mljet, brojne
speleoloke lokacije ili ronilake atrakcije.

Dalmacija je u turistikom svijetu poznata i po brojnim otocima. U sjevernoj Dalmaciji se

istiu Kornati i Dugi otok s jezerom Telaicom na vrhu 146 m visokog klifa, u srednjoj

1
http://croatia.eu/article.php?id=34&lang=1
Krapanj, Hvar kao najpoznatiji i najsunaniji hrvatski otok, Bra s poznatom plaom Zlatni
rat, olta ili Vis. U junoj Dalmaciji jugu smjestili su se Korula, Lastovo, Mljet te Elafitski
otoci. I poluotok Peljeac, smjeten u junoj Dalmaciji, predstavlja vaan dio hrvatske
turistike pounde. Na Peljecu se nalaze vea turistika naselja poput Stona, Orebia ili
Trpnja te brojna manja naselja. Peljeac obiluje vinogradima, a kao svojevrsna atrakcija na
Peljecu postoji Vinska cesta s brojnim vinskim podrumima i vinima najvie kvalitete.

Split

Split je posljednjih nekolika godina stekao naziv popularnog turistikog odredita u kojemu se
gosti zadravaju vie dana, i nije samo tranzitni grad.

Prema podacima ECM-a, organizacije koja okuplja oko 120 velikih turistikih gradova
Europe, Split je imao najvei godinji postotak rasta broja dolazaka i noenja turista. Postao je
turistika hit destinacija, posebno mladih. Prosjek zadravanja turista u Splitu je 3,5 dana.
Najvie ih dolazi iz Njemake. Slijede Francuzi, Talijani te Britanci, potom panjolci i gosti
iz SAD-a. Za ureenje grada, Split je dobio niz domaih i meunarodnih nagrada turistikih,
gospodarskih i drugih asocijacija.

Splitski turistiki rast ne prestaje zadnjih deset godina, izuzev 2009. godinu kada je bilo neto
manje dolazaka gostiju zbog Recesija. Split je u 2012.. godini ostvario rekordne turistike
rezultate ostvareno je 280.207 turistikih dolazaka, to je 9% vie nego u 2011. godini, a
749.168 noenja je porast od 12 %. Ovaj pomak u turistikim podacima otkriva i ukidanja
viegodinjeg poimanja splitskog turizma kao tranzicijskog odredita. To se pripisuje velikoj
ponudi sadraja.

Zamjetan je veliki porast broja kreveta u privatnom smjetaju za ak nevjerojatnih 50% u

2012.g. u odnosu na 2011.g., tj, sa 3 464 kreveta u 2011.g. na 5 146 kreveta 2012. g. Broj
iznajmljivaa se poveao sa 753 na 1 068 u 2012.g to predstavlja rast od 40 %. Svakodnevno
se ljudi iseljavaju iz Dioklecijanove palae, Radunice i Varoa i preputaju svoje krevete
turistima. Posljednjih godina zamjeen je trend da mlade obitelji nakon zavretka kole,
zajedno s djecom sele kod roditelja i iznajmljuju svoje stanove u periodu od 15.6 do 1.9., te
tako popunjavaju kuni proraun. Takoer primjetan je porast iznajmljivaa u splitskim2

2
http://hr.wikipedia.org/wiki/Turizam_u_Hrvatskoj
elitnim kvartovima kao to su Meje, Bavice, Zenta i njan, te u manje atraktivnim
kvartovima Visoka, Split 3, krape i Blatine gdje u ljetnim mjesecima stanove u kojim zimi
stanuju studenti popunjavaju turisti po pristupanim cijenama.

Split je jedinstven u svijetu, jer je udvostruio broj noenja u 4 godine bez novih hotelskih
kreveta. Broj Hostelskih kreveta je u stalnom rastu te je u 2012.g. u odnosu na 2011.g.
narastao 17% sa 624 na 731 ili 107 kreveta. Zamjetan je porast mladih turista sa popularnim
Backpekovima na leima.

Aerodrom Resnik biljei rast od 9% u odnosu na 2011.g. tj. 1 300 031 putnika na 1 425 749 u
2012. S obzirom na najavljene dodatne linije u 2013.g. se moe oekivati rast na preko 1 600
000 putnika. Broj gostiju s kruzera se poveao sa 181 931 u 2011.g. na 228 450 u 2012.g. to
predstavlja rast od 20%, no u 2013 g. se najavljuje jo vei rast na 300 000 gostiju uslijed
poveanja kompanija koje se zaustavljaju u Split, kao u jednu od luka na proputovanjima
mediteranom.

U 2013. godini Split prieljkuje bolje turistike rezultate od 2012.g. Oekuje poveanje broja
dolazaka na 320 000, te broj noenja blizu 900 000, s obzirom da je najavljeno poveanje
broja putnika na splitskom aerodromu, te dobrom prezentacijom i nagradama koje je Hrvatska
osvojila u zimskom periodu kao turistika destinacija. U prometnom smislu Split je i dalje
najznaajnije vorite. U njemu se sjee brodski, cestovni, eljezniki i zrani prijevoz.
Gradska luka biljei stalni rast broja putnika i sa prometom od preko etiri milijuna putnika
trea je luka na Mediteranu.

Luka Split uspjeno odrava i gotovo svakodnevne trajektne veze s Italijom. Jedna od vrlo
estih relacija je Split -Ancona i Ancona - Split. Putovanje na tim relacijama u svojoj ponudi
ima nekoliko meunarodna brodarska kompanija kao to su Blue Line International i
Jadrolinija. Luka Split je kao pristanite od osobitog meunarodnog i gospodarskog interesa
za Hrvatsku, i iz godine u godinu biljei porast broja putnika, vozila te brodova kojima je
glavno pristanite u Dalmaciji.3

S procvatom turizma u Splitu, konstantno se poveava i broj restorana, suvenirnica i

turistikih agencija (Split Tours, Atlas, Adriatic, F tours i ostale) koje pruaju irok spektar
usluga.

3
Ibidem
Dubrovnik

Najposjeeniji hrvatski grad je Dubrovnik u kojemu je 2011. godine boravilo 631 509 turista
koji su u tome razdoblju ostvarili 2 344 426 milijuna noenja.[11] Dubrovnik godinje posjeti i
oko milijun turista s brodova na krunim putovanjima. Zrakoplovna kompanija British
Airways u svojim je predvienjima o 10 najpopularnijih turistikih destinacija za 2010.
godinu uvrstila Dubrovnik, dok je britanski asopis Marie Claire Dubrovnik uvrstio meu 20
najboljih svetskih destinacija za jesenski odmor 2011. godine. Doek 2001. godine u
Dubrovniku svrstan je u top 10 svjetskih destinacija za doek Nove Godine po CNN-u. Po
izboru Huffington Posta, a prema neobinom kriteriju popularnosti na drutvenoj mrei
Facebook, analizom preko 200 milijuna komentara korisnika te drutvene mree, Dubrovnik
je meu top 10 svjetskih turistikih destinacija na visokom drugom mjestu. The New York
Times je na svojoj internet stranici objavio popis od 45 svjetskih turistikih top destinacija za
2012. godinu. Dubrovnik je na tom popisu svrstan na 36. mjesto. O popularnosti turistikog
Dubrovnika najbolje govori injenica da su ga, meu ostalima, posjeivale i u njemu boravile
poznate svjetske zvijezde kao to su Roger Moore, Tom Cruise, Michael Douglas, Catherine
Zeta-Jones, Kurt Russell, Goldie Hawn, John Malkovich, Kevin Spacey, Steven Spielberg,
Beyonce, Bono Vox, Jon Bon Jovi i brojni drugi.

Kontinentalna Hrvatska

U ukupnom hrvatskom turistikom prometu 2010. godine, kontinentalne upanije, bez Grada
Zagreba, sudjelovale su sa svega 528 823 dolazaka to ini 5 % ukupnog turistikog prometa i
1 131 964 noenja to je na razini drave promet od 2 %. Kontinentalni turizam je manje
razvijen prije svega zbog nedostatka kvalitetnih smjetajnih kapaciteta, skijalita i
zimovalita. Najposjeeniji kontinentalni grad je Zagreb kojega je rekordne turistike sezone
2008. godine posjetilo 705 165 turista koji su ostvarili 1 182 917 noenja. Najposjeeniji
skijaki, ili Hrvatski olimpijski centar, je Bjelolasica. Na Bjelolasici je ureeno 6 skijakih
staza, no smjetajni kapaciteti su nakon poara s poetka 2011. godine smanjeni za 384
kreveta.4

4
http://hr.wikipedia.org/wiki/Turizam_u_Hrvatskoj
2.1. Ulaganja

U turistikom sektoru prole je godine investirano 230 milijuna eura, dok je za ovu godinu
planirano 410 milijuna eura. Najave za ovu godinu su osobito u greenfield investicijama, to
je ohrabrujue. Najavom moemo biti vie nego zadovoljni jer se polako pribliavamo tempu
koji je zacrtan po Strategiji razvoja turizma, da do kraja 2020. godine investiramo sedam
milijardi eura, kae Darko Lorencin, ministar turizma.

Najvei dio novca, ak 128 milijuna eura, namijenjeno je za istarski turizam. Kada se brojnim
ulaganjima Valamara doda i zavretak gradnje Aquapark Istralandia, vrijednosti 25
milijuna eura, hrvatsko-eke tvrtke, jasno je da vlasnici turistikog sektora u toj regiji ulau
sami puno vie nego sve etiri dalmatinske upanije zajedno u ovoj godini.

62 milijuna eura investirat e se ove godine u objekte u Dubrovako-neretvanskoj upaniji,

dok je lani ta brojka bila gotovo 10 puta manja, a 9,8 milijuna eura bit e uloeno u turizam
Splitsko-dalmatinske upanije, upola manje nego lani.

Podaci su to dobiveni anketom Ministarstva turizma o ulaganjima hotelskih tvrtki i upanija,

koji znae da e se u ovoj godini (2014) uloiti gotovo dvostruko vie nego lani, od ega
samo u etiri dalmatinske upanije 110 milijuna eura. Kada se zna da u taj iznos nisu
ukljuene potencijalne investicije za koje su u tijeku natjeaji koji e im odrediti visinu
sredstava i budueg vlasnika, poput Kupara, Velikog Brijuna, rapskog Imperijala,
dubrovakog Maestrala i Plata, jasno je da je ulaganje u turizam, ini se, u Hrvatskoj
postalo isplativo.5

5
http://www.poslovnipuls.com/2014/03/24/evo-gdje-ce-odlaziti-najvise-ulaganja-u-turizam/
 2.2. Odrivi razvoj

Institut za turizam je na svojim mrenim stranicama objavio Naela odrivog turizma.

Sve vie se pokazuje da je integrirani pristup turistikom planiranju i upravljanju vaan za
postizanje odrivog turizma. U posljednje vrijeme raste prepoznatljivost i vanost
kombiniranja potrebe tradicionalnog, urbanog upravljanja (prijevoz, planiranje
iskoristivog zemljita, marketing, gospodarski razvoj, zatita od poara i sl.) s potrebama
turistikog planiranja. Neka od najvanijih naela odrivog turizma: Turizam bi se trebao
pokrenuti pomou irokih inputa zajednice, koja bi trebala kontrolirati razvoj turizma.
(Osigurati kvalitetno zapoljavanje stanovnika zajednice i uspostaviti vezu s domaim
poduzeima). Kodeks prakse se treba uspostaviti za turizam na svim razinama
nacionalnim, regionalnim i lokalnim na temelju meunarodno prihvaenih standarda.
Vano je uspostaviti smjernice za turistike djelatnosti, procjene utjecaja, praenja
kumulativnih utjecaja i granice prihvatljivih promjena. Konano, trebaju se uspostaviti
programi obuke i obrazovanja za poboljanje i upravljanje batinom i prirodnim
resursima.

Strategija odrivog razvitka RH (NN 30/09) slui kao krovni dokument odrivog razvitka
i zatite okolia. Strategijom odrivog razvitka Republike Hrvatske se dugorono
usmjerava gospodarski i socijalni razvitak te zatita okolia prema odrivom razvitku
Republike Hrvatske.

Strategija definira osam kljunih izazova ostvarenja odrivog razvitka RH:

1. poticaj rasta broja stanovnika Republike Hrvatske;

2. okoli i prirodna dobra;
3. usmjeravanje na odrivu proizvodnju i potronju;
4. ostvarivanje socijalne i teritorijalne kohezije i pravde;
5. postizanje energetske neovisnosti i rasta uinkovitosti koritenja energije;
6. jaanje javnog zdravstva;
7. povezivanje Republike Hrvatske;
8. zatitu Jadranskog mora, priobalja i otoka6

6
http://www.odrzivi.turizam.hr/default.aspx?id=88
 2.2.1. Primjeri dobre prakse

Biciklistike ture za razgledavanje grada

Mala obiteljska tvrtka Blue Bike osmislila je odrivi nain za razgledavanje grada, a
ujedno i razvila inovativnu turistiku uslugu. Radi se o raznim vrstama organiziranih
biciklistikih tura za razgledavanje i upoznavanje grada, kao i za dobru zabavu, dostupnih na
sedam jezika u Zagrebu i Splitu. Prema recenzijama objavljenima na najveem svjetskom
turistikom portalu TripAdvisor, ove ture su ocijenjene kao najbolje ture za obilazak grada
te najbolja aktivnost na otvorenom.

kraping

kraping je jedinstvena meunarodna trekking utrka po otrom otokom kamenju i spada u

vrstu ekstremnih sportova. Svake godine odrava se tijekom oujka u Tkonu na otoku
Pamanu. Cilj tradicionalnog krapinga je podizanje samopouzdanja i buenje interesa
otoana za sport, kao i upoznavanje javnosti s mogunostima ljudskih i prirodnih resursa
otoka Pamana sa svrhom obogaivanja turistike ponude a posebice u zimskim, ali i svim
drugim periodima. kraping je za otok postao prozor u svijet i nain na koji se otok moe
povezati sa svijetom. Osim sportskog, kraping ima zabavni, kulturni i turistiki karakter, a
kao priznanje za dosadanji rad, projekt je dobio oznaku 'Hrvatski otoni proizvod'.

Zajednica kulturnog turizma

Zajednica kulturnog turizma djeluje u cilju razvoja ukupnog podruja Hrvatske kao
cjelogodinje kvalitetne i atraktivne odrive destinacije. Cilj lanica Zajednice je promovirati
razvoj novog pogleda i novih sadraja kontinentalnog i priobalnog podruja Hrvatske,
poveanje broja osvijetenih posjetitelja, odrivost prostora, svijest o ouvanju batine, rast
kvalitete ivota stanovnitva, te humaniji turizam za domae i za strane posjetitelje,7 kao i

7
http://www.odrzivi.turizam.hr/default.aspx?id=122
stvaranje kvalitetnog hrvatskog kulturno-turistikog proizvoda konkurentnog na inozemnom
kako i domaem tritu.

Program EkoPartner

Trenutno je u EkoPartner program ukljueno 6 turistikih objekata u Dalmaciji i 10 u Istri. Za

ulazak u program turistiki objekt mora zadovoljiti 33 inicijalna kriterija rasporeena u 8
kategorija, otpad, voda, energija, hrana, transport, buka, lokalne vrijednosti te edukacija i
komunikacija. Uzevi u obzir realna ogranienja u mnogim sredinama (nerazvijenost javne
infrastrukture, nerazvijen sustav odvojenog sakupljanja otpada i dr.) odabir kriterija temeljio
se na dva principa: osnovnim zahtjevima zatite okolia i onim dodatnim mjerama koje mali
turistiki objekti mogu poduzeti odmah i to bez ikakvih ili s niskim financijskim ulaganjem.
Ove kriterije nazivamo polaznima jer e se unutar programa u budunosti razviti gradacija tj.
uvesti vii stupanj za one turistike objekte koji dokau jo vii stupanj odrivosti.8

8
Ibidem
 3. Analiza i ocjena razvoja turizma na hrvatskom Jadranu

Povijesni pregled

Tradicija organiziranoga turizma u Hrvatskoj duga je oko 150 godina, iako su i prije toga, jo
poetkom 19. st., postojale pojave sline turizmu (poput odlaska na hodoaa ili lijeenje),
pa su se u tu svrhu izgradila prva svratita, prenoita, hoteli i toplice (Daruvarske toplice,
Stubike toplice, Varadinske toplice).

Razdoblje od druge polovice 19. st. do Prvoga svjetskog rata obiljeeno je izgradnjom
cestovnih i eljeznikih prometnica te uvoenjem parobrodskih linija na Jadranskom moru,
kao preduvjeta za ozbiljno bavljenje turizmom. Tada su se otvorili prvi hoteli, ponajprije u
Opatiji (Villa Angiolina 1844. i Kvarner 1884), Zagrebu, Samoboru, Zadru, Crikvenici,
Dubrovniku i dr., napisani su prvi turistiki vodii (u Poreu i Puli ve 1845), u Zagrebu su se
1892. poela organizirati istraivaka putovanja na Velebit i jadransku obalu, a primorska su
mjesta (poglavito ona na Kvarneru) postala sreditima zdravstvenoga turizma. U njima su se
tada osnovala prva turistika drutva (u Krku 1866. i na Hvaru 1868).

U meuratnom razdoblju turizam je u Hrvatskoj dobio snaan zamah s prosjeno milijun

turistikih dolazaka godinje (oko 1930). Uvedene su obvezne boravine pristojbe, otvarane
su mjenjanice i izdavane turistike revije te su uspostavljene domae i meunarodne
zrakoplovne linije.

O turizmu kao o masovnom fenomenu moe se govoriti unazad ezdesetak godina. Nakon
Drugoga svjetskog rata najprije je dolo do obnavljanja turistike infrastrukture unitene u
ratnim razaranjima i njezine nacionalizacije, a istodobno su se poeli osnivati nacionalni
parkovi i parkovi prirode te dramski, filmski i glazbeni festivali (Dubrovake ljetne igre,
Splitsko ljeto, Pulski filmski festival i dr.). Tijekom gospodarske ekspanzije 1960-ih poeli su
se graditi mnogobrojni turistiki objekti, hoteli, marine, kampovi, pa i cijela turistika naselja,
uglavnom na Jadranu, ali i u kontinentalnoj Hrvatskoj (toplice u Hrvatskom zagorju i
Slavoniji, podruja nacionalnih parkova u Lici i Gorskom kotaru). 9Vana godina za turizam

9
http://croatia.eu/article.php?id=34&lang=1
bila je i 1979, kad su na UNESCO-ovu listu svjetske batine upisana prva tri podruja
(Dioklecijanova palaa u Splitu, stari grad Dubrovnik i nacionalni park Plitvika jezera).

Poetkom 1990-ih pretvorbom i privatizacijom turistikih poduzea mijenja se vlasnika

struktura. Tijekom Domovinskoga rata zbog ratne opasnosti i blokade prometnih veza prema
primorskim krajevima turizam gotovo zamire, a u turistikim se objektima smjetaju
mnogobrojni prognanici iz svih krajeva Hrvatske i izbjeglice iz susjedne BiH. Do novoga
zamaha dolo je nakon 1995, a poglavito nakon 2000, kad niz hrvatskih turistikih mjesta
biljei snaan porast broja stranih turista, a sama se Hrvatska pozicionira u vrh svjetske
turistike potranje.10

10
Ibidem
 4. Analiza i ocjena razvoja turizma na hrvatskim otocima

Hrvatski otoci imaju ouvan odnos izmeu prirode i otonoga stanovnitva, ali i dugotrajnu
turistiku tradiciju, koju su otoani uglavnom sami razvijali od samoga poetka. Vlastitim
poletom i uglavnom skromnim turistikim znanjem oni su pokretali i turistike tvrtke, i o
njima su se skrbili kao o svojoj privatnoj imovini. Zbog takvih okolnosti, pri razvoju turizma
na otocima svi bi stanovnici pojedinoga otoka morali biti konzultirani kako bi izravno
suraivali uz turistike radnike i lokalne politike strukture. Oni svi zajedno moraju imati
turistiku viziju, i na temelju toga raditi na aktiviranju svojih gospodarskih potencijala uz
inicijativu i samoorganizaciju. Naime, turistiki razvoj otoka trai suivot s tradicionalnom
kulturom, uz optimalnu iskoritenost turistikih razliitosti. Kvarner i sjevernodalmatinski
otoci ine 75% otokog udjela smjetajnih kapaciteta, no kvaliteta je u najveoj mjeri loa.
Broj prometa na otocima raste dinaminije od onoga na priobalju, biljei lagani porast svake
godine. Izgradnja kapaciteta se dogaa stihijski, stereotipno, jednakih karakteristika kao i na
obali. Struktura smjetaja je tehnoloki pogrena i jednolina te privlai goste manje platene
moi. Daljnje inzistiranje na masovnom turizmu devastiralo bi prirodne resurse i ugrozilo
ouvanje tradicionalnog pukog ivota na otocima, koji je motiv dolaska turista.11 Hrvatski
otoni turizam ima perspektivu zato to je hrvatska obala u usporedbi sa susjedima ostala
ouvana u znatnim dijelovima. Na prirodni pejsa jo izaziva ugodu smirujuom vizurom
raznolikosti obale i otoka sa zelenilom uma, plavetnilom mora i neba te bojama maslinika i
vinograda. Sve navedeno, upotpunjeno povijesnim primorskim gradovima s viestoljetnim
spomenicima, povijesnim iskopinama, starim utvrdama, palaama i crkvicama - daje
vrijednosti koje su naruene u drugim dijelovima Mediterana. Odrivi razvoj hrvatskih otoka
mora se rjeavati strategijom dalekosenih procjena. Tako e se sprijeiti negativni uinci
razvoja. U otonom turizmu vano mjesto pripada ekolokoj poljoprivredi i gastronomskoj
ponudi. Hrvatski prehrambeni proizvodi, a posebno oni proizvedeni na podruju obalnog
pojasa, s obzirom na tradicionalni nain proizvodnje, imaju sve predispozicije da budu vaan
dio hrvatskoga gospodarskog, a posebno turistikog branda.12

11
Vidui, V.: Pomorski turizam, Sveuilite u Splitu 2008, str. 149.
12
Vidui, V.: Odrivi razvoj turizma na hrvatskim otocima, Nae More 2007.
4.1. Specifinost otoka i problemi

Otoci su specifian dio hrvatskog kopna, razlikujui se po reljefnim, klimatskim, tradicijskim,

povijesnim obiljejima. Zbog svoje odsjeenosti od kopna svaki pojedini otok razvijao je
svoje obiaje te danas batini razliita kulturna naslijea. Gospodarstvo na naim otocima je
jako slabo i njegovo praktiko nepostojanje uzrokuje raseljavanje otonog stanovnitva.
Turizam je jedina djelatnost koja biljei rast zaposlenosti, i stimulira razvijanje drugih
djelatnosti. Zbog loeg stanja kakvo vlada na otocima, depopulacija je svakako problem. Zbog
prijevoza, ivot je skuplji za 10% na bliim otocima i do 30% na udaljenijim otocima. Niz
problema navodi otoane na naputanje otoka, od kojih je zdravstvena sigurnost svakako
jedan od vanijih. 13

Poticanje populacije

Na primjeru iz prakse mjesta Blata na otoku Koruli moemo jasno vidjeti, kako udrueni
napori jedne lokalne zajednice mogu uroditi plodom i viestruko se isplatiti na korist itave
zajednice.

Blato je nadaleko poznato po pronatalitetnim mjerama, rijetko vienima u Hrvatskoj. Opina

iz blagajne za prvo dijete u obitelji izdvaja pet tisua kuna, za drugo deset, tree ezdeset, a za
etvrto i svako sljedee dijete ak 72 tisue kuna. No, postoji uvjet: treba ivjeti u Blatu
minimalno est godina. Opina vodi rauna i o studentima. Izdvaja godinje 240.000 kuna za
njihove stipendije. Brine da studenti nakon zavrenog studija dou kui. U posljednjih desetak
godina skoro je 300 studenata iz Blata otilo na studije i ak ih se 90 vratilo i zaposlilo. Dok
druga otona mjesta vjeito kukaju za kapitalnim investicijama, u Blatu financije samo
kapaju. Unato recesiji, ovog su trena otvorena tri velika gradilita. Gradi se prva faza sustava
kanalizacije i odvodnje vrijedna 7 milijuna kuna. Projekt se financira iz meunarodnih
fondova EU-a. Poljoprivredne povrine do kojih dolazi asfalt ire se, na njima e se saditi
nove masline i nova vinova loza, te se svaki novi okot loze subvencionira. U posljednjih 5
godina posadili su vie od 5 tisua novih trsova i 20 tisua stabala maslina.14

13
Vidui, v.: Pomorski turizam, Sveuilite u Splitu 2007, str 147-149.
14

http://www.slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/124611/Default.aspx
4.2. Ciljevi

Valja nastojati da se:

1. moderniziraju postojei kapaciteti prema zahtjevima turistikog trita kako bi na

nae otoke doveli gosta vee platne moi, uz pruanje turistikih usluga izvan ljeta (ugradnja
klimatizacije i izgradnja grijanih bazena),

2. izgradi izvorni otoni turistiki identitet prepoznatljiv na svjetskom tritu,

3. izgrade novi turistiki kapaciteti samo na temelju prihvatnoga turistikog kapaciteta

svakoga pojedinog otoka, kako bi se razvoj otoka temeljio na odrivosti.

Glavni cilj u razvoju turizma na hrvatskim otocima mora biti podizanje kvalitete ivota i
sprjeavanje depopulacije otoka, i to po mogunosti politikom malih koraka, polazei od
zahtjeva turistike potranje. Prevelike investicije u turizam, osim u infrastrukturu, razarajue
e djelovati na prostor i stanovnitvo. Budua razvojna politika mora biti za svaki otok
posebna, izbjegavajui univerzalne naine u rjeavanju razvoja svih hrvatskih otoka. Jedino
to treba biti zajedniko u tom pristupu jest da se svi otoani dovedu u stanje socijalne i
ekonomske sigurnosti, te u stanje potpune izjednaenosti sa stanovnicima na kopnu. Za svaki
pojedinani otok ili otonu skupinu treba odrediti koncepciju razvoja uz uvjet da se ouvaju
izvorne odlike prirode i kulturnog nasljea. Takav je pristup prihvaen i u Strategiji razvitka
otoka i u Zakonu o otocima. Turizam, dakle, treba biti onaj dio gospodarstva koji na otocima
pokree sve ostale gospodarske djelatnosti.15

15
Vidui, V.: Odrivi razvoj na hrvatskim otocima, Nae More 2007.
 5. Zakljuak

O planovima i perspektivama budunosti turizma u Hrvatskoj moe se govoriti s raznih

stajalita. Meutim, prije svega je vano naglasiti osnovno, a to je da budunost ne samo
turizma i ne samo u Hrvatskoj, ve na svjetskoj razini, u prvom redu ovisi o pomaku naina
funkcioniranja ljudskog drutva od neracionalnog i okolino neodgovornog prema dugorono,
dakle u prvom redu okolino, odrivom. Odrivi razvoj, premda se openito definira kao
sastavnica tri komponente, ekonomske, ekoloke i socijalne, u svojoj sutini najvie ovisi o
dugoronom ouvanju kvalietete prirodnog okolia i ivotno nunih resursa kao to su voda,
hrana, zrak, energija. Naime, bez te komponente ne moe se uope govoriti niti o socijalnom a
posljedino ni o ekonomskom blagostanju i odrivosti. Ono to je osnovna prepreka stvarnom
shvaanju tih nepobitnih injenica jest jo uvijek naalost prevladavajue stanje svijesti o
odvojenosti ovjeka i prirode. Iz takve (ne)svijesti proizlaze pogrene predodbe o
ovjekovom gospodarenju prirodom i opasna puvjerenja da ovjek nije ovisan o stanju u
prirodi to rezultira krajnje opasnim i destruktivnim ponaanjem po prirodu, a time i po same
sebe. Svakodnevno smo, i sve vie, svjedoci da takvo razmiljanje i ponaanje nije
utemeljeno, i da ovjek kao dio prirode ne moe gospodariti njenim silama nego prije svega
uiti i razumijevati prirodne procese i u tom kontekstu graditi svoj opstanak i budunost.

Stoga, jedna od najvanijih stvari kod planiranja razvoja turizma u Hrvatskoj jest pravilno
dimenzioniranje moguih smjetajnih kapaciteta u odnosu na nosive kapacitete prirodnog
okolia na konkretnim lokacijama. To podrazumijeva provoenje prethodnih istraivanja, jer
bez poznavanja poetnog stanja, karakteristika i procesa na odreenom podruju nije mogue
procijeniti uinke neke aktivnosti, kao i izradu detaljnih studija utjecaja na okoli prije
izvoenja ikakvih zahvata. Takoer, vano je uvoenje i stvarno provoenje u praksi najviih
standarda kod izgradnje i poslovanja, poevi od energetske uinkovitosti preko sustava za
proiavanje otpadnih voda, maksimalnog smanjenja proizvodnje bilo kakvog otpada itd.
 Literatura

I. http://www.slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleI
d/124611/Default.aspx
II. Vidui, V.: Odrivi razvoj na hrvatskim otocima, Nae More 2007.
III. Vidui, V.: Pomorski turizam, Sveuilite u Splitu 2007.
IV. http://croatia.eu/article.php?id=34&lang=1
V. http://www.odrzivi.turizam.hr/default.aspx?id=122
VI. http://www.odrzivi.turizam.hr/default.aspx?id=88
VII. http://www.poslovnipuls.com/2014/03/24/evo-gdje-ce-odlaziti-najvise-ulaganja-u-
turizam/
VIII. http://hr.wikipedia.org/wiki/Turizam_u_Hrvatskoj