Ekološki Porezi I Njihov Utjecaj Na Turizam PDF

SVEUILITE U RIJECI
FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU,

OPATIJA
NIVES RADO
Ekoloki porezi i njihov utjecaj na turizam
Environmental Taxes and their Impact on Tourism
Zavrni rad
OPATIJA, 2016.
SVEUILITE U RIJECI
FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU,
OPATIJA
Zavrni rad
Kolegij: Oporezivanje poduzea Student: Nives Rado

Mentor: Doc. dr. sc. Sabina Hodi Matini broj: 21429/11
Opatija, lipanj 2016.

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU
IME I PREZIME STUDENTA: Nives Rado

MATINI BROJ: 21429/11
IZJAVA O AUTORSTVU RADA I O JAVNOJ OBJAVI RADA
Izjavljujem da sam zavrni rad pod nazivom

Environmental taxes and their impact on tourism
(Naziv rada)
izradila samostalno te sam suglasna o javnoj objavi rada u elektronikom obliku.

Svi dijelovi rada, nalazi ili ideje koje su u radu citirane ili se temelje na drugim
izvorima, bilo da su u pitanju knjige, znanstveni ili struni lanci, Internet stranice, zakoni i
sl. u radu su jasno oznaeni kao takvi te adekvatno navedeni u popisu literature.
U Opatiji, 20.06.2016. Nives Rado

(Potpis studenta)
SAETAK RADA
Ovim se radom ukazuje na ekoloke poreze te objanjava koji je njihov utjecaj na turizam.
Ekoloki porezi su uvedeni kako bi se njihovom primjenom utjecalo na ponaanje
gospodarskih subjekata i fizikih osoba. Oneienje ovjekova okolia, odnosno tetni
utjecaji kao i posljedice koje se manifestiraju na ivotne uvjete, pa time i na sam ivot na
zemlji, nije u svim sluajevima jednakog intenziteta i domaaja. Smatram kako mnogi
stanovnici, nisu aktivni i ekoloko savjesni. Iako ne oneiuju dodatno prirodu odbacivanjem
otpada na javne povrine, pojedinci takoer ne poduzimaju nita kako bi bili aktivniji to se
tie samog zagaivanja okoline. Naglasak rada je u ralanjivanju i detaljnoj razradi ekolokih
poreza te kako utjeu na turizam. ovjekov je okoli javno dobro. Zbog tog se razloga
dravna i svjetska politika treba osvrnuti i pridati veu pozornost zatiti ekosustava, bio
raznolikosti, odrivim razvojima i time odravati pozitivnu globalnu ekoloku ravnoteu. Kao
atraktivni instrumenti porezne politike u ouvanju ovjekova okolia sve se ee i efikasnije
u nekim zemljama rabe porezi kojima se djeluje na njihovu potronju, pa time i na intenzitet
zagaenja koje uzrokuju odreene sirovine ili pak energenti.
Kljune rijei: porezna politika; ekoloki porezi; turizam; ekoloki poticaji

Sadraj
ILUSTRACIJE ...........................................................................................................................II
UVOD ........................................................................................................................................ 1
1. EKOLOKI POREZI I DAVANJA....................................................................................... 2
1.1. Pojam ekolokih poreza i davanja................................................................................... 2
1.2. Vrste ekolokih poreza i davanja .................................................................................... 4
1.2.1.Pigu-porezi ................................................................................................................ 4
1.2.2. Para-Pigou porezi ..................................................................................................... 5
1.2.3. Dvostrano korisni porezi .......................................................................................... 6
1.3. Ostala ekoloka davanja .................................................................................................. 8
2. NADNACIONALNI EKOLOKI POREZI ........................................................................ 11
2.1. Mogunosti rjeavanja meunarodnih ekolokih problema .......................................... 12
2.2. Naela i uvoenje ekolokih poreza .............................................................................. 14
2.3. Naelo oporezivanja ekolokih poreza.......................................................................... 17
2.4. Instrumenti drugih politika vezanih za okoli............................................................... 18
3. EKOLOKI POREZI U ZEMLJAMA EUROPSKOJ UNIJI -EU...................................... 19
3.1. Reforme u zelenim porezima..................................................................................... 23
3.2. Karakteristike uvoenja ekolokih poreza u Europskoj Uniji....................................... 23
3.4. Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost ......................................................... 32
3.4.1. Utvrivanje jedinine naknade i korektivne koeficijente ....................................... 34
3.4.2. Koritenje i namjena sredstava Fonda.................................................................... 35
3.4.3. Postupak za dodjelu sredstava Fonda..................................................................... 36
3.4.4. Oblici dodjele sredstava Fonda .............................. Error! Bookmark not defined.
4. TURIZAM I ZAGAENJE OKOLIA .............................................................................. 37
5. EKOLOKI POTICAJI ....................................................... Error! Bookmark not defined.
5.1. Budi ekoloki osvijeten - Umag .................................................................................. 47
ZAKLJUAK .......................................................................................................................... 49
BIBLIOGRAFIJA .................................................................................................................... 50
ILUSTRACIJE
SLIKA 1. INTENZITET TURIZMA U HRVATSKOJ IZRAEN PO STANOVNIKU UPANIJE ................. 41
TABLICA 1. DRAVE EUROPSKE UNIJE I POREZI ..................................................................................... 21

TABLICA 2. VRSTE NAKNADA ZA ZATITU OKOLIA ............................................................................ 26
TABLICA 3. POREZNI PRIHODI I NAKNADE ZA OKOLI U KUNAMA.................................................. 30
GRAFIKON 1. ODNOS PRODUKTIVNOG I NE PRODUKTIVNOG ZEMLJITA U VICARSKOJ........... 38

GRAFIKON 2. BROJ NOENJA TURISTA PO KM2 PRIMORSKIH UPANIJA .......................................... 42
UVOD
Tema odabranog rada su Ekoloki porezi i njegovi utjecaji na turizam.

Najjednostavnija definicija ekolokih poreza nam objanjava kako su to porezi koji su
uvedeni kako bi se njihovom primjenom utjecalo na ponaanje gospodarskih subjekata i
fizikih osoba. Njihov je cilj poboljanje ovjekovog utjecaja na zatitu okolia.
Smatram kako mnogi stanovnici, nisu aktivni i ekoloko savjesni. Iako ne oneiuju dodatno
prirodu odbacivanjem otpada na javne povrine, pojedinci takoer ne poduzimaju nita kako
bi bili aktivniji to se tie samog zagaivanja okoline.
Predmet prouavanja ukljuuje sve to utjee na okolinu i porezi koji pokuavaju to

ograniiti i svesti na minimum. Cilj ovog rada je na to jednostavniji nain objasni to su
ekoloki porezi i njihov utjecaj na turizam. Svrha ovog rada je bilo detaljno objasniti i
podjele,znaenje i dovoenje u vezu ekologije s turizmom, ekoloke poreze s ekologijom i na
kraju ekoloke poreze s turizmom.
Zavrni se rad sastoji od pet poglavlja. Prvi su ekoloki porezi i davanja u kojem se
opisuju vrste ekolokih poreza (pigu-porezi, para-pigou porezi i dvostrano korisne porezi).
Nadnacionalni ekoloki porezi su sljedea poglavlja. Oni nam objanjavaju mogunosti
rjeavanja meunarodnih ekolokih poreza, te naela i uvoenje samih poreza. Tree
poglavlje je saeto od poreza u zemljama Europske Unije gdje su poblie objanjene
karakteristike uvoenja ekolokih poreza u Europsku Uniju. Sljedee poglavlje govori o
turizmu i zagaenju okolia te kako ga sprijeiti. Peto se poglavlje osvre na ekoloke poticaji
u Hrvatskoj koji sainjavaju primjere grada Umaga, primjere ekolokog Mljeta i poticaje u
poljoprivredi. Metode koje su koritene prilikom izrade ovog rada su sljedee: metode
istraivanja, metode analize, metode usporedbe, metode redukcije.
1
1. EKOLOKI POREZI I DAVANJA
Problemu zatite ovjekovog okolia u zadnjim se desetljee ovog stoljea posveuje iznimna
pozornost, a to ne znai da se o nekim aspektima te zatite nije vodilo rauna i prije. Tako je
na primjer jo poetkom 14. stoljea (1306.godine) engleski kralj Edward I izdao kraljevski
dekret kojim je strogo zabranio u Londonu upotrebu ugljena u otvorenim peima zbog
njegove tetnosti za zdravlje ljudi te zaprijetio sankcijama. Osobu koja je postupila protivno
odredbama tog dekreta prvi put se trebalo samo opomenuti, a ako se prekraj ponovio,
prekritelju je ruena pe u kojoj je loio ugljen. Za tree krenje kraljevskog dekreta trebala
se izrei smrtna kazna. Godinu dana kasnije je pogubljen prvi londonski graanin koji se nije
pridravao zabrane uporabe ugljena.1
Meutim, premda se i ranijih stoljea u nekim dravama poduzimaju mjere da bi se

raznim zabranama i naredbama smanjili ili uklonili uzroci i posljedice oneienja ovjekova
okolia, tek u godinama nakon saniranja posljedica Drugog svjetskog rata i velikog
gospodarskog prosperiteta, pojedinci i drutvo poinju sve vie voditi rauna o negativnim
posljedicama koje je sa sobom donio razvitak kemijske industrije, mirnodopska uporaba
atomske energije, poveanje broja svih vrsta transportnih sredstava, uporaba industrijskih
energenata koji potjeu od fosilnih goriva i dr. Smanjivanje poljoprivrednih povrina, efekt
staklenika, nestanak brojnih vrsta faune i flore, zagaivanje zemlje (pesticidima, umjetnim
gnojivima), problemi osiguranja dostatne koliine iste odnosno pitke vode i sl., sve su vie
senzibilizirali javno miljenje koje zahtijeva organiziranu akciju da se ogranie privatni
interesi pojedinaca i poduzea, koja u borbi za ostvarenje svojih uskih osobnih ciljeva i
interesa zapostavljaju interese cjeline, odnosno nedovoljno vode rauna o tome da porast
drutvenog proizvoda pod svaku cijenu nije iskljuivi pokazatelj blagostanja neke zemlje.
1.1. Pojam ekolokih poreza i davanja
Porezi su jedan od najvanijih prihoda drave, to je oblik jednog prisilnog davanja koji
namee svaka drava, a nije namjenski ustrojen. Moderne i suvremene drave sve vie
primjenjuju poreze, no svi sustavi se razlikuju od zemlje do zemlje.
1
Medvedovi, D., Pravno reguliranje zatite zraka od oneienja, Informator br.4524-4525, Male stranice,
Zagreb, 1997., str.2.
2
Ekoloka davanja predstavljaju cijenu koja je plaena za oneienje te ima dvojaku funkciju.
Vrste ekolokih davanja su: emisijska davanja, konzumentska davanja, proizvoaka davanja,
subvencije i sustav povratnih depozita.
Oneienje ovjekova okolia, odnosno tetni utjecaji kao i posljedice koje se manifestiraju
na ivotne uvjete, pa time i na sam ivot na zemlji, nije u svim sluajevima jednakog
intenziteta i domaaja. Ima emisija, koje dodue nisu tetne, ali su ipak lokalno,regionalno pa
i nacionalno ograniene. Meutim ima emisija polutanata koji i daleko prelaze nacionalne
granice, pa se i protiv emitenata u mjestu emisije, ali i protiv posljedica od njihovih uinaka
na mjestu njihova djelovanja nije mogue hvatati u kotac u nacionalnim okvirima. Kisele
kie nad Kvarnerom i u Gorskom kotaru nisu samo rezultat oneienja u Istri-poglavito
termoelektrane u Plominu i ukupne industrije rijeke regije, nego su rezultat i tetnih
polutanata koje odreene atmosferske prilike (vjetar, vlaga) transportiraju u spomenuta
podruja iz inozemstva, pretvarajui ih u kemijske spojeve koji uzrokuju kisele kie.2
To su razlozi da se danas premda na alost, jo uvijek daleko vie verbalnim opredjeljenjem

negoli sasvim konkretnim mjerama problem zatite ovjekova okolia, ivota biljnih i
ivotinjskih vrsta, onog sveukupnog prirodnog ambijenta koji omoguuje ivot i rad ovjeku,
sve ee uzdie na meunarodnu razinu, jer se mnogi postupci sa svrhom zatite ovjekova
okolia uspjeno mogu rijeiti samo koordiniranim djelovanjem ire ili ue skupine drava,
bilo zajedniki usvojenim mjerama ili postupcima, bilo meunarodno usklaenim
unilateralnim mjerama kakve su dogovorile pojedine drave. Sve prisutnija svijest o
zagaivanju ovjekova okolia koje postaje izvorom sve izraenijem strahu od zagaivanja i
njegovih posljedica, probudila je u ljudima ponaanje koje se naziva Nimby efektom, koji se
izraava u njihovu protivljenju gradnji odnosno instaliranju potencijalnih oneiivaa u
mjestima i blizu mjesta u kojima ive. Pritom se radi o izvedenici od uzreice Not in my
backyard-Ne u mom dvoritu, koja je u svojoj poruci toliko jasna da joj i ne treba eko
posebno pojanjenje. 3
2
Medvedovi, D., Pravno reguliranje zatite zraka od oneienja, Informator br.4524-4525, Male stranice,
Zagreb, 1997., str.3.
3
Badanjak, S., Usklaivanje razvitka i zatite okolia-neka razmiljanja o zatiti okolia, Informator br.4538-
4539, Zagreb, 1997., str.10.
3
1.2. Vrste ekolokih poreza i davanja
U okviru trinih mehanizama istaknutu ulogu instrumenata politike zatite ovjekova okolia
imaju porezi S obzirom na ciljeve koji se njima ele postii nazivaju se i ekolokim ili eko
porezima, a u svakidanjem se govoru za njih esto rabi naziv zeleni porezi, jer su ih najprije
poeli propagirati zeleni, tj. pripadnici politikih stranaka odnosno pokreta u ijem programu
sredinje mjesto pripada zatiti ovjekova okolia. Porezni instrumentarij koji se moe rabiti u
navedene svrhe mogue je svrstati u tri grupe, a to su:
Pigou porezi ili specifini porezi

Para-Pigou porezi
Dvostrano korisni porezi.
1.2.1.Pigu-porezi
U Pigu-poreze ili specifine poreze ubrajaju se porezi kod kojih se visina poreznog
optereenja mjeri u izravnom odnosu prema jedinici emitiranog (isputenog) zagaenja4.
Uporabom specifinih poreza trebalo bi, zbog toga to je na tom podruju zakazalo trite,
postii optimalnu internalizaciju negativnih eksternih uinaka tako, da se subjekt koji
prouzrokuje oneienje kojim optereuje okolinu, u potpunosti optereti onim trokovima koji
zbog njegove aktivnosti nastaju za ukupnu zajednicu. Taj se cilj postie odgovarajuim
korekcijama u sustavu cijena, s krajnjim ciljem da se omogui optimalna alokacija dobra
ovjekov okoli. Drugim rijeima, primjena tih poreza treba smanjiti emisiju tetnih tvari
pojedinih zagaivaa. S teorijskog e stajalita odgovarajua razina smanjenja zagaenja biti
dosegnuta, ako je marginalna drutvena cijena smanjivanja zagaenja za jednu dodatnu
jedinicu jednaka marginalnoj koristi po jedinici umanjenja zagaenja. Da bi se ta razina
dosegnula potrebno je imati informacije ne samo o strukturi marginalnih trokova smanjenja
zagaenja, ve i o strukturi marginalnih trokova nastale tete. Potreba javne intervencije u
svrhu kontrole zagaenja okolia javlja se dakle zbog ekternaliteta, odnosno zbog trokova
koje zagaiva, pravna ili fizika osoba, uzrokuje drugim lanovima zajednice. Bez takve
javne intervencije zagaiva nema nikakvog razloga da te eksterne trokove uzme u obzir.
Odluke o razini proizvodnje i potronje koja uzrokuje zagaenje, o odabiru tehnologije, o
uporabi mjera za smanjivanje zagaenja, o odlaganju otpada, u tom bi se sluaju donosile
iskljuivo na osnovi privatnih trokova i koristi pojedinog zagaivaa. Posebice se zrak i voda
4 Dragan Roller, Fiskalni sustavi i oporezivanje poduzea (posebni dio), 2014.
4
mogu rabiti kao besplatna mjesta za odlaganje otpada, bez obzira na injenicu da oneienje
atmosfere i podzemnih voda, rijeka, jezera, moe prouzroiti i trokove za druge pravne i/ili
fizike osobe.
Meutim, mjerenje kao i procjenjivanje elemenata relevantnih za izraunavanje graninih

trokova i granine tete-to su sa svoje strane elementi na osnovi kojih bi bilo mogue
egzaktno izraunavanje visine poreznog optereenja (porezne stope), povezano je sa nizom
problema, a metode kojima se to dosad rjeavalo nisu davale zadovoljavajue rezultate.
Osobito je naglaen problem mogunosti odnosno nemogunosti utvrivanja veliine tete
koja je za okoli nastala kao rezultat pojedine emisije,jer se pri identificiranju tete odnosno
zagaenja polazi od ukupnog zagaenja odreenog prirodnog medija, dakle od neke u danom
trenutku dosegnute razine emisije. Danas vrlo esto spominjan problem zagaenja koji je
poznat kao efekt staklenika pokazuje da bi se najprije morala kvantitativno procijeniti i
ekonomski vrednovati pretpostavljena teta od zagrijavanja radi emisije CO2, a onda bi povrh
toga morao biti poznat i granini doprinos svake jedince emitiranog plina.
1.2.2. Para-Pigou porezi
U skupinu Para-Pigou poreze treba prije svega ubrojiti indirektne poreze-carine, opi porez
na promet, akcize. Oni se mogu primijeniti kao alternativa specifinim porezima i to tako to
e se na eljeni nain primijeniti odnosno prilagoditi njihove stope. Tako dobra i usluge ija je
proizvodnja ili uporaba povezana s oneienjem ovjekova okolia mogu biti oporezivana
primjenom vie porezne stope, dok bi se za ona dobra i usluge za koje se smatra da pri
njihovoj proizvodnji i konzumiranju takvih tetnih utjecaja nema, primijenile nie porezne
stope. Uz ove je poreze povezana i problematika njihove integracije u postojei sustav
oporezivanja. Tu prije svega treba imati na umu da meu porezima ima onih koji su uvedeni
ba zato da se njima postigne neki ekoloki cilj, pa se onda o njima govori kao o ekolokim
porezima, ali i onih koji su uvedeni iz nekih razloga koji nisu bili prvotno povezani s
razmatranjima vezanim uz politiku ouvanja ovjekove sredine, nego iz nekih drugih, ali koji
su tijekom njihove primjene utjecali na neke ekoloke ciljeve, tako da se onda neke izmjene u
tim porezima mogu poduzeti iz nekih ekolokih razloga.
Ta skupina poreznih instrumenata gdje se fiskalno restrukturiranje rabi kao svojevrsna

zamjena za mjere usmjerene protiv zagaivanja okolia otvara mnogo iru lepezu
5
konsideracija negoli su one, prisutne kod mjernih emisija, ukljuujui uz integraciju tih
poreza i njihovu kompatibilnost s postojeim mjerama porezne politike i administrativnim
postupcima. Sigurno je da porezne olakice i osloboenja imaju ili mogu imati znaajnu ulogu
pri kreiranju odreene politike, pa tako i one ekoloke. One se , s jedne strane mogu smatrati
poreznom mjerom, ali se isto tako mogu promatrati i kao namjenske subvencije za ouvanje
ovjekova okolia.
1.2.3. Dvostrano korisni porezi
Dvostrano korisni porezi su oblikovani u tri skupine elemenata:
Naredbodavno nadzorni instrumenti

Ekonomski instrumenti izravne i neizravne regulacije
Dobrovoljni instrumenti proizali iz spoznaje i htjenja proizvoaa, potroaa i drave
Naredbodavno nadzorni instrumenti su oni koji izravno reguliraju zabrane i dozvole u
proizvodnji i potronji dobara i usluga, te lokaciji ljudskih aktivnosti u totalitetu. Ekonomski
instrumenti izravne i neizravne regulacije (porezi, kazne, naknade, subvencije i drugi oblici
ekonomskih poticaja i optereenja) upravljanja okoliem. Dobrovoljni instrumenti proizali iz
spoznaje i htijenja proizvoaa, potroaa i drave u promicanju ekoloke ravnotee, kao to
su: integralno planiranje s naglaskom na odrivi razvitak, ekoloka odgovornost proizvoaa
za vrijeme ivotnog vijeka proizvoda (moe se kombinirati s oporezivanjem ivotnog ciklusa
proizvoda ili tehnologije proizvodnje), sporazumi i mjere kontrole te ocjenjivanje stanja
okolia (razine zagaivanja), sustavi informiranja javnosti o stanju i problemima okolia
(kombinirani s javnim moralnim pritiscima).5
U mnogim se sluajevima u praksi ekoloki porezi, koji su preteito rabljeni radi

prikupljanja prihoda, a manje su rabljeni da poslue kao poticaj da se smanji tetna emisija za
okoli. Kad su ekoloki porezi primijenjeni na taj nain, uglavnom je to uinjeno zato da se
skupe sredstva koja su bila usmjerena na neke aktivnosti povezane sa zatitom okolia,
odnosno za financiranje mjera koje poduzima bilo privatni bilo javni sektor kojima je svrha
5 J. Klarer i drugi: Sourcebook on Economic Instruments for Environmental Policy Central and Eastern
Europe, The Regional Environmental Center for Central and Eastern Europe, Szentendre, Hungary, 2000.,
str. 23.
6
smanjenje zagaivanja ovjekova okolia. Ovdje se dakle radi o prikupljanju namjenskih
poreza, ija se sredstva trebaju uporabiti u skladu s naelom dvostrane koristi za rashode koji
se ine za smanjivanje zagaenja, a od ega e koristi imati porezni obveznici koji takve
poreze plaaju.
Ve se dugo zna da odreene vrste poreza ne samo da ne unose elemente izoblienja

u funkcioniranje gospodarstva, nego djeluju na nain da ispravljaju lou alokaciju resursa.
Takvi porezi kotaju efektivno manje negoli to iznose prihodi koji e od njih pritei. Porezi
koji se uvode na zagaivanje odnosno zagaivae, jedan su od najistaknutijih primjera
korektivnih poreza, a s ekonomskog odnosno financijskog stajalita atraktivan su izvor
prihoda. Primarna je funkcija takvih poreza da osiguraju uinkovitije funkcioniranje
gospodarstva. Njihovom primjenom pojavljuje se mogunost da se porezni sustav uporabi ne
samo da bi se prikupila financijska sredstva, nego i da se osnai djelatnost gospodarstva.
Porezi na zagaivanje ovjekova okolia zasluuju posebnu pozornost. Tijekom dolazeih

desetljea, sve snaniji porast broja stanovnika i ekonomija, init e sve jai pritisak na
svjetske resurse-koji su ogranieni. Razborita uporaba poreza kojima je svrha smanjenje
odnosno ogranienje zagaivanja ovjekova okolia moe posluiti u postizanju dvaju ciljeva.
Ti su ciljevi snaan skup poticaja za zatitu ovjekova okolia s jedne, a prikupila bi se i
potrebna sredstva za financirane javnog sektora ukljuujui i rashode za javne programe
zatite ovjekova okolia, koji sve vie dobivaju na vanosti s druge strane, Osnovno je da se
razviju ekonomski argumenti za takav oblik oporezivanja kao i da se istrai njihov potencijal
pri determiniranju politike.6
Porezi kojima se moe utjecati na smanjenje ili ogranienje zagaivanja ovjekova

okolia, kojima se dakle moe djelovati na njezinu zatitu ,nalaze se i u skupini neposrednih,
tako i u skupini posrednih poreza. Meu neposrednim porezima treba istaknuti odredbe onih,
ije je uvoenje motivirano upravo zatitom ovjekova okolia. Najistaknutije su od njih one,
koje se odnose na mogunost ubrzane amortizacije za investicije u onu opremu, koja pri
uporabi tedljivije troi energiju ili je njezinom uporabom mogue zagaivanje kontrolirati-
dakle, utjecati na njegov intenzitet. Osim toga, direktnim se porezima prilino uspjeno moe
ili favorizirati ili obeshrabriti proizvodnja koja ima tetne posljedice na ovjekov okoli kao
to su na primjer poljoprivreda, umarstvo, nuklearna energija i sl.
6
Jeli, B.,Jeli, B., Porezni sustav i porezna politika, Informator, Zagreb,1998., str.375.
7
Posredni porezi, koji utjeu ili mogu utjecati na zatitu ovjekova okolia dijele se u
dvije skupine: onu u kojoj su porezi kao na primjer oni na cestovni promet, na motorna vozila
ili goriva koji su inicijalno uvedeni uglavnom iz razloga koji se nisu povezivali s ekolokim
konsideracijama, ali su upravo one s vremenom postale sve prisutniji initelj koji je
relevantan pri determiniranju razine i/ili strukture tih poreza te oni u kojima je nesumnjivo
prisutna vrlo prepoznatljiva ekoloki motivirana argumentacija, Osim toga treba spomenuti i
nemali broj raznih davanja, taksi i drugih optereenja koja imaju elemente to ih tijesno
pribliuju porezima, a u nekim zemljama i imaju sve karakteristike poreza koji se relativno
uspjeno rabe pri kontroli raznih aktivnosti s naglaenim utjecajem na okoli.
1.3. Ostala ekoloka davanja
Instrumenti kojima se mogu postizati eljeni ciljevi u okviru politike ouvanja ovjekova
okolia mogu se podijeliti na dvije osnovne skupine i to7:
Instrumente koji djeluju izvan trita

Instrumente koji djeluju u okviru trita.
Instrumenti koji djeluju izvan trita, meu koje se mogu ubrojiti administrativne mjere, u
obliku raznih dozvola, ogranienja i zabrana usmjerenih na reguliranje emisije odnosno
ograniavanje emisije kao posljedice gospodarske aktivnosti privrednih subjekata, odnosno
konzumenata fizikih osoba. Meu te mjere pripadaju na primjer zabrana proizvodnje buke
iznad odreene jaine izraene decibelima, zabrana uporabe odreenog pesticida po jedinici
uporabljenog pesticida na jedinici zemljita i sl.
Instrumente koji djeluju u okviru trita karakterizira injenica da se cijenama potiu odnosno
utjee na odluke pojedinih potencijalnih zagaivaa (pravnih i fizikih osoba u gospodarskoj
ili privatnoj sferi u vezi s proizvodnjom ili konzumacijom) o aktivnostima odnosno ponaanju
koje nee ugroavati odnosno tetno djelovati na okoli. U instrumente koji djeluju u okviru
trita se ubrajaju8:
Davanja
Subvencije
7
8
Ibid., str.371.-372.
8
Sustav povratnih depozita
Mjere kojima se potie odnosno osigurava potivanje propisa.
Pod davanjima treba podrazumijevati cijenu plaenu za oneienje, a kao rezultat toga,
drutvena cijena potranje zagaivaa za usluge koje im prua okoli, je internalizirana u
privatne raune trokova i koristi. Uloga tih davanja moe biti dvojaka:
Ona mogu biti namijenjena prikupljanju prihoda,

Mogu biti dizajnirana da poslue ostvarenju obaju spomenutih ciljeva.
Vano je istaknuti kako se meu davanja ubrajaju9:
Emisijska davanja, koja se plaaju na osnovi isputanja tetnih tvari i to prema jedinici
i/ili kvaliteti isputenog zagaivaa
Konzumentska davanja, koja se plaaju zbog trokova koji nastaju zbog zajednikih ili
javnih mjera poduzetih radi isputanja zagaivaa
Proizvoaka davanja, koja se ubiru od prodaje proizvoda s kojima je povezano
zagaivanje tijekom njihove proizvodnje ili potronje, ili pak za ije je odlaganje
organiziran poseban sustav i sl.
Subvencije podrazumijevaju razliite oblike financijske pomoi, kojima je namijenjena s

jedne strane uloga instrumenta koji bi trebao potaknuti smanjenje zagaenja,ili pak da bi s
druge strane njima bile financirane mjere potrebne za smanjenje zagaenja. U subvencije se
ubrajaju:
Dotacije, donacije, slini iznosi

Mekani zajmovi, pod kojima treba razumjeti one koji se daju uz kamatnu stopu niu
od trine
Porezne olakice, kao to su npr. one kojima se omoguuje ubrzana amortizacija za
opremu kojom se kontrolira zagaenje ili izuzea od obveze plaanja poreza
Razna umanjenja
9
9
Sustav povratnih depozita predstavlja sustav koji funkcionira tako da se nametne obveza
plaanja neke dodatne naknade na prodaju proizvoda koji su potencijalni zagaivai, a kad su
zadovoljeni odreeni uvjeti, npr, kada je zagaenje sprijeeno time da je otpad odloen na
mjesto koje je odreeno za njegovo odlaganje odnosno skupljanje, te e se naknade vratiti.
Taj sustav povratnih naknada mogu uvesti sami proizvoai, iako je u mnogim zemljama on
obvezatan.10
U mjere kojima se potie odnosno osigurava potivanje propisa mogu se ubrojiti kazne za
nepotivanje propisa koje predstavljaju ekonomski razlog za potivanje propisa. Meu tim se
mjerama nalaze dva osnovna oblika, a to su:
Pristojbe zbog nepridravanja propisa, a to su one koje se plaaju kao kazna koju su
duni platiti oni zagaivai, koji su prouzroili zagaivanje okolia ignorirajui neki
propis
Uplate odreenih iznosa nadlenim tijelima koje e (potencijalni) zagaivai dobiti
natrag, kad dokau da su zadovoljili propisima vezanim uz redukciju zagaenja
okolia emisijom tetnih tvari.
10
10
2. NADNACIONALNI EKOLOKI POREZI
Problemi zatite ovjekova okolia uz nacionalnu, imaju i meunarodnu komponentu. Dok se

lokalnim, regionalnim ili pak nacionalnim problemom smatra oneienje domaih luka,
jezera, poljoprivrednih povrina, pa sprjeavanje erozije tla, buke u gradovima odnosno
naseljima, deponiranje smea, recikliranje i sl., esti su sluajevi da ekoloki problem prelazi
granice pojedine drave, pa se moe govoriti o:11
Bilateralnim problemima-koji predstavljaju probleme izmeu dvije susjedne zemlje,

vezanim uz na primjer zagaivanje atmosfere ili rijeka koje protjeu kroz dvije drave
ili jezera i mora koja oplakuju obale dviju drava,
Multilateralni problemi-koji predstavljaju ekoloke probleme od interesa za vie
drava
Globalni problemi-koji predstavljaju probleme koji su od interesa za stanovnike i
drave na raznim kontinentima, odnosno za sve stanovnike ovog planeta, kao to su na
primjer ozonske rupe, poveanje temperature atmosfere, promjena klime kao
posljedica smanjenja umskih povrina, porast razine mora kao posljedica enormnog
otapanja leda itd.
Postoje razliite mogunosti rjeavanja bilateralnih, multilateralnih i globalnih ekolokih

problema. Meu tim mogunostima je i primjena poreza i to kako neposredno kao
instrumenta zatite ovjekova okolia nadnacionalnih razmjera, tako i posredno koritenje
poreza u primarno druge svrhe, ali kao usputni uinak na smanjenje zagaenja okolia.
Meutim da bi se problem zagaenja okolia koji prelazi granice pojedine drave pokuao
rijeiti, nisu dostatne odnosno nisu dovoljno efikasne unilateralne mjere pojedine zemlje.
Naime, unilateralne mjere za rjeavanje takvih problema skupe su, jer e svaka pojedina
zemlja imati relativno malo koristi od bilo koje akcije koja bi poduzela sama. Stoga je tu
prisutan poticaj za mnoge zemlje da se ponaaju kao vozai bez karte, tako da vanost
nadnacionalnih ekolokih problema zahtijeva sve intenzivnije meunarodne pregovore kojima
je cilj smanjenje odnosno ogranienje npr. emisije kolorofluorokarbonata, odnosno
proizvodnje i postupaka kojih je rezultat emisija tvari koje se u atmosferi razgrauju u tisue i
11
11
tisue tona ugljinog monoksida i dioksida, sumpornog dioksida, duinog oksida, uz koje
treba pribrojiti i zagaenje olovom te kadmijem. No, takvi pregovori dosad nisu doveli do
nekih upeatljivih rezultata, zbog razloga koji su meu ostalim i ovi:
Nesklonost odricanja od dijela financijskog suvereniteta u korist neke nadnacionalne

organizacije koja bi utvrivala obvezu plaanja tog poreza poreznim obveznicima u
dravama koje su lanice takve asocijacije
Razliiti interesi lanica takvih meunarodnih asocijacija da se utvrdi obveza plaanja
nekog ekolokog poreza, jer u nekima od njih npr. problem oneienja zraka ili vode
nije tako izraen kao u drugim dravama lanicama te asocijacije
Postojanje vlastitog zakonodavstva koje je raznim naredbama, zabranama i poreznim
mjerama uspjelo svesti oneienje u neke za njih prihvatljive okvire, pa zato te
zemlje nisu spremne za uvoenje nekog nadnacionalnog poreza prije negoli druge
drave u svoj sustav ne ugrade rjeenja koja su u primjeni kod njih
Razlike u gospodarskoj strukturi, strukturi potronje, strukturi vanjsko-trgovinske
razmjene, strukturi proraunskih rashoda i sl., odnosno razlike u prometnoj mrei i
transportnim sredstvima, vrsti kemijske industrije, strukturi proizvodnje i potronje
energenata i dr., u mnogome oteavaju postizanje dogovora o uvoenju nekog
nadnacionalnog ekolokog poreza.
Veina tih razloga oteava da se doe do nekakvih pomaka jer svaka lanica ima drugaije
interese oko obveza plaanja nekog ekolokog poreza, te razlike u njihovim gospodarskih
strukturama.
2.1. Mogunosti rjeavanja meunarodnih ekolokih problema
Kad je rije o poreznom instrumentariju, kojeg je i mogue i potrebno uporabiti sa svrhom

ouvanja ovjekova okolia, onda treba prije posezanja za novim, ekolokom argumentacijom
motiviranim porezima, identificirati i ukloniti one mjere ugraene u postojei sustav kako
direktnih tako i indirektnih poreza, koje djeluju u suprotnom smjeru, kao poticaji na postupke
ili ponaanja koja se mogu ocijeniti potencijalno tetnima za ovjekov okoli. Pritom se
posebice misli na , ekoloki gledano, neodgovarajue porezne propise i propise koji se odnose
na subvencije u ekoloki osjetljivim podrujima, kao to su energija, promet i poljoprivreda.
12
Uvoenje novih poreza s ekolokom argumentacijom moe obuhvatiti oporezivanje proizvoda
koji su tetni za ovjekov okoli (npr. pesticidi) i to osobito kad se oni rabe u velikim
koliinama, a takvog su karaktera da se lagano mogu identificirati. Treba rei da e ekoloki
uinak poreza biti to vei, to je elastinost potranje i mogunost supstitucije vea. Meutim,
u odreenim e sluajevima npr. kada se radi o visoko tetnom proizvodu, ija uporaba ba
zbog toga mora biti brzo i drastino smanjena, porezne mjere biti daleko manje efikasne, pa
e uinkovitije biti umjesto njih primijeniti djelomine ili potpune zabrane.12
Osim toga, kao atraktivni instrumenti porezne politike u ouvanju ovjekova okolia sve se
ee i efikasnije u nekim zemljama rabe porezi kojima se djeluje na njihovu potronju, pa
time i na intenzitet zagaenja koje uzrokuju odreene sirovine ili pak energenti. Danas se
moe govoriti o irokim mogunostima uporabe poreza radi ouvanja ovjekova okolia, kao
to su:
Poveanje postojeeg optereenja akcizama a i drugim porezima koje su uvedena

goriva i to u razmjeru s njihovim tetim uinkom na okoli
Preferencijalni porezni tretman pri primjeni akciza na ia i/ili tia motorna vozila
Oporezivanje motornih vozila u direktnoj vezi s njihovim ekolokim karakteristikama,
tj. utjecajima koji na negativan nain od njih prelaze na okoli
Oporezivanje ambalae koja se ne reciklira.
Porezima kao instrumentima politike ouvanja ovjekova mogu se namijeniti tri uloge i to:
Uloga internalizacije eksternih trokova

Odgojna uloga
Uloga financiranja.
Uloga instrumenata internalizacije negativnih eksternih efekata trebala bi dovesti do toga da

se postigne ekoloka istina, time da se korekcijama u sustavu cijena omogui pareto-
optimalna uporaba ovjekova okolia13. Optimalna bi porezna stopa uporabljena za ostvarenje
tog cilja s teorijskog stajalita odgovarala ukupnim drutvenim graninim trokovima zbog
nastalog zagaenja, odnosno ukupnim drutvenim trokovima sprjeavanja zagaenja.
Primjena specifinih poreza povezana je s dvije istaknute komplikacije. Jedna od njih se
12
13
Koschel, H., Weinreich S., Okologische Steuerreform auf dem Prufunsstand-Ist die Zeit zum Handeln, ZEV,
Nomos, Baden-Baden, 1995., str.13.
13
sastoji od u tome da jednostavno manjkaju odgovarajua saznanja na podruju prirodnih
znanosti, na osnovi kojih bi se konkretno i egzaktno moglo izmjeriti zagaenje okolia koje
nastaje kao rezultat odreenih aktivnosti, a ak i kad bi takve procjene bile mogue, cjelovita
monetarna procjena zagaenja ovjekova okolia je kako s metodolokog tako i empirijskog
stajalita provediva. Druga je u tome to bi se rezultati tih procjena morali integrirati odnosno
harmonizirati s ve postojeim zahvatima u sustav cijena i s alokacijskim uincima koji su u
njima bili uzrokovani.
Porez usmjeren na internalizaciju eksternaliteta primarno je usmjeren na financijsko-politiki

cilj efikasne alokacije dobra ovjekov okoli. Nasuprot tome odgojni porezi imaju zadau
potencijalne emitente tetnih tvari potaknuti na raunicu prema kojoj e se odluiti hoe li
platiti dodatnu jedinicu poreza ili e se odrei emisije dodatne jedinice oneienja s krajnjim
rezultatom, da e se granini trokovi izbjegavanja oneienja svih emitenata izjednaiti. Ti
se porezi primjenjuju u uvjetima kad je postavljen politikom odlukom determinirani standard
oneienja okoline, tako da se visina porezne stope ne utvruje prema visini eksternih
trokova, nego prema graninim drutvenim trokovima sprjeavanja oneienja iznad tako
danog standarda. Financijska se uloga ekolokih poreza ogleda u tome da se iznosima
prikupljenim od tih poreza financiraju neke mjere vezane uz ouvanje ovjekova okolia. Kad
su porezi namijenjeni toj svrsi,visina poreznog optereenja utvruje se prema trokovima koji
su potrebni da se odreena mjera politike ovjekova okolia financira.14
2.2. Naela i uvoenje ekolokih poreza
U biti bi se svaki zamiljeni model smanjivanja odnosno ograniavanja oneiavanja okolia

mogao realizirati bilo utvrivanjem granice emisije za okoli tetnih zagaivaa ili pak
uporabom trinih mehanizama kao to su porezi i odreene naknade vezane uz zagaivanje
okolia, kojima bi se postiglo da oneiivanje ne prijee neku utvrenu granicu. Valja,
meutim naglasiti da iako ta dva mehanizma-dakle mehanizam naplate i mehanizam propisa s
14
14
teorijskog stajalita mogu biti promatrani kao jednako prikladni i efikasni da dovedu do istog
rezultata, meu kojima u praktinoj primjeni ima znaajnih razlika.15
U trinom gospodarstvu drava djeluje na osnovi ogranienih informacija o trokovima i

uvjetima u kojima djeluju pojedinci i poduzea. U sluaju prevencije zagaivanja trokovi
smanjenja emisije zagaivaa mogu iz razliitih razloga biti razliiti. Razliita poduzea
mogu rabiti razliite tehnologije, od kojih su neke pogodnije da se prilagode smanjenju
oneiujuih emisija, od drugih. Slino i kod fizikih osoba, odnosno kuanstava mogu
trokovi, koji su povezani smanjivanjem uporabe proizvoda koji djeluju kao oneiivai,
varirati kao rezultat razlika u ukusima koje imaju odnosno u okolnostima u kojima ive.
Politika reduciranja oneienja koja bi se mogla nazvati efikasnom, morala bi odraavati te
individualne razlike u trokovima smanjenja zagaivanja, a mjere za umanjenje oneienja
trebale bi se koncentrirati tamo gdje se umanjenje zagaenja moe dosegnuti uz najmanje
trokove. Openito se moe rei da se za postizanje ciljeva politike zatite ovjekova okolia,
prednost radi stupnja efikasnosti koji se njime moe postii, dalje instrumentima odnosno
mehanizmima trita, meu kojima su porezi-dodue samo jedni, ali svakako najvaniji.16
Argument koji se smatra kljunim kad se zagovaraju trini mehanizmi za kontrolu zagaenja
okolia jest u tome, to se smatra da se takvim mehanizmima efikasna alokacija smanjenja
zagaenja unutar ukupnog gospodarstva moe postii prije negoli administrativnim mjerama.
Da bi se administrativnim mjerama mogla postii efikasna alokacija smanjenja zagaenja na
pojedine zagaivae, tijelo nadleno za donoenje i provedbu takvih mjera mora raspolagati s
vrlo iscrpnim informacijama o individualnim trokovima i okolnostima. Nasuprot tome,
uporaba mehanizama cijena ini tako ekstenzivne informacije nepotrebnima, budui da e se
zagaivai koji imaju najvie trokove smanjenja zagaenja zapravo izdvojiti sami kao
odgovor na cijenu odnosno porez uveden radi oneienja.
Znaajan razlog zbog kojeg su trini mehanizmi kao to su to na primjer razne naknade i
porezi atraktivni u ekolokoj politici jest taj, da se oni mogu promatrati kao poticaj za
inovacije. Budui da zagaivai i dalje plaaju porez po svakoj jedinici zagaenja kojeg
uzrokuju, porez predstavlja stalan poticaj na inovacije koje utjeu na ponaanje vezano uz
zagaivanje. Tako u porezima treba vidjeti financijski poticaj poduzeima da pronau putove
za smanjenje zagaenja ak i ispod one granice koja se je eljela postii, dok administrativne
15
Jeli, B., Javne financije, Informator, Zagreb, 1997., str.314.
16
Ibid. str. 381.
15
mjere zahtijevaju samo minimum promjena potrebnih a bi se potivali propisi. Prednost
uporabe trinih mehanizama, posebice poreza je u tome to se njihovim ubiranjem mogu
prikupiti iznosi u onoj koliini koja omoguuje smanjenje prihoda koji se prikupljaju
ubiranjem ve postojeih poreza. Meutim, injenica da se trinim mehanizmima mogu
prikupiti prihodi, istodobno postavlja u prvi plan problem konsideracija vezanih uz
optereenje tim porezima fizikih osoba i poduzea kao i njihove distribucije.17
Ako se eli da eko porezi i naknade utjeu na razinu zagaenja, potrebno je da zagaivai na
odgovarajui nain reagiraju na takve poticaje. Jedan od imbenika koji je s time povezan
moe biti u obliku u kojem je poduzee organizirano. Moe se dogoditi da unutranja
organizacija poduzea moe utjecati na nain na koji e ono odgovoriti na financijske poticaje
da reducira zagaivanje. Poduzea u kojima su odluke o proizvodnoj tehnici i tehnologiji usko
povezane uz financijske odluke, promjenom ponaanja e najvjerojatnije prije reagirati na eko
poreze negoli ona u kojima je unutranja organizacija takva da se financijske i tehnoloke
odluke donose odvojeno. Drugi imbenik pri reakciji poduzea moe biti svrha njihova
postojanja. Posebice javna poduzea nee biti konfrontirana s poticajima da minimaliziraju
trokove, to moe ograniavati njihovu reakciju na trine poticaje. Komplikacije povezane s
oporezivanjem mogu nastati i u sluajevima kad poduzea koja zagauju okoli imaju
odreeni stupanj monopola. Dok monopolist nastoji zadrati vie cijene i dobit suavanjem
outputa, eko porezi-za razliku od eko propisa mogli bi dovesti do daljnjih restrikcija outputa
koji se sve vie udaljuje od drutvenog optimuma. U tom sluaju bi eko porez imao dva
uinka:jedan koji se ogleda u smanjenju zagaenja,a drugi u tome to nastaje pad blagostanja
zbog daljnjeg smanjenja outputa. Trini instrumenti odnosno mjere bit e manje efikasni
negoli propisi kao sredstvo kontrole zagaenja okolia, onda, kad se radi o koncentraciji
zagaenja-bilo na odreenom podruju (geografska koncentracija) bilo tijekom odreenog
vremena (temporalna koncentracija). Konano, treba ukazati na nekoliko vanih slinosti koje
postoje izmeu trinih mehanizama i administrativnih mjera. Za obje te metode potrebna je
prisila, a to pak sa svoje strane zahtijeva efikasnu kontrolu kao i jasne kriterije na osnovi kojih
je mogue utvrditi prekraje, odnosno nepridravanje propisa. Isto tako, u sluajevima gdje je
primijeeno protupropisno ponaanje, obje e metode moi biti primijenjene u okvirima
administrativnog odnosno sudskog postupka, kako bi se mogle poduzeti odgovarajue mjere
da bi se osiguralo pridravanje propisa. Meutim, kad je rije o kontroli primjene propisa i
mjerama kojima e se ta primjena osigurati, u praksi postoje razlike izmeu poreznih vlasti i
17
16
onih koje su nadlene za provoenje mjera za zatitu okolia. Te razlike mogu biti vani
faktori koji utjeu na moguu relativnu efikasnost mjera zasnovanih na propisima ili pak na
trinom mehanizmu, a osim toga, na osnovi njih je mogue obaviti komparativnu procjenu
efikasnosti pojedinih mjera kojima se osigurava pridravanje propisa.
U biti bi se subvencijama mogli postii isti oni poticaji usmjereni na smanjenje zagaenja
okolia, kao i kad bi se umjesto toga primijenili porezi ili naknade ija je visina odmjerena
jedinici zagaenja (Pigou porezi). Naime, subvencija koja bi se zagaivaima davala po
jedinici smanjenja zagaenja rukovodila bi pojedine zagaivae u tome da u odgovarajuem
opsegu smanje zagaivanje i svedu ga na onu razinu, na koju bi ono bilo dovedeno
postupcima zagaivaa u odabiru pogodne tehnologije i onda, ad bi bio optereen porezom po
jedinici zagaenja. Meutim u praksi se mnoge subvencije-neovisno o obliku daju zapravo
zato da bi se potaknula uporaba nekih odreenih tehnika odnosno tehnologija i njihova visina
nije utvrena u odnosu prema smanjenju zagaenja. Ideja usidrena u plaanju subvencija za
umanjenje zagaenja jest da se ona plaa po svakoj jedinici umanjenja zagaenja, a ne po
jedinici emitiranog zagaenja. Da bi se, subvencije mogle uope plaati, potrebno je
definirati neku odreenu razinu zagaenja s kojom e se moi usporediti tekua emisija
zagaivaa. Oita i vrlo jasna razlika izmeu subvencija i poreza lei u injenici da subvencije
poveavaju javne rashode, tako da se javlja potreba za poveanjem poreznog optereenja,
kako bi se oni mogli financirati. S druge strane, eko porezima se ostvaruju prihodi koji
omoguuju smanjenje poreznog optereenja drugim porezima.
2.3. Naelo oporezivanja ekolokih poreza
Najpoznatija naela oporezivanja ekolokih poreza su18:
naelo zagaiva plaa

naelo opreza-zatite
naelo najniih trokova uklanjanja smetnje
Naelo zagaiva plaa nam eli pojasniti ako se napravi tta u prirodnom okoliu da
jei logino da se ta teta i nadoknadi ili umanji barem u jednom dijelu. Naelo dovodi do toga
da se trokovi prevencije i eliminiranja zagaenja mora platiti sa stane zagaivaa. Cilj ovog
18 Dragan Roller, Fiskalni sustavi i oporezivanje poduzea (posebni dio) , Zagreb 2013. str.14.
17
poreza je da zagaiva promjeni svoje ponaanje a ne da doe samo do toga da plati taj porez.
Takva ponaanja zagaivaa ovise i trokovima kontrole i prevencije zagaivanja kao i
alokacije trokova na obnove zagaivaa.
Naelo opreza - zatite nema vrstu definiciju. Moe se rei da slijedi logiku da je
oneienje okolia mogue i da ga treba po hitno otkloniti. Moe se navesti primjer da
brodova koji prevoze naftu i treba biti oprezan da ne doe do nekih nasukanja i izlijevanja
nafte u more, ako i doe do toga treba biti spreman na brzo reagiranje i smanjenje
maksimalne tete.
Naelo najniih trokova uklanjanja smetnje dovodi do toga da se definira odreeni

ekoloki standard koji se eli postii, te se postavlja naelo najniih trokova koji e ukloniti
smetnje za privatni sektor. Naelo podrazumjeva da je marginalni troak uklanjanja smetnje
izjednaen za sve zagaivae.
2.4. Instrumenti drugih politika vezanih za okoli
Zatita okolia trebala bi biti svaija briga, poevi od vrha vlasti pa sve do obinih graana.
Najveu ulogu ipak ima drava na svim razinama vlasti. Dravi na raspolaganju postoje
mnogobrojne mjere i instrumenti, a te mjere i instrumenti ubrajaju poticaje, porezne olakice,
osloboenja, edukaciju i slino. Sustav okolia zemlje bi trebali promatrati u cjelini, zato to
neke zemlje imaju izrazito visoke standarde u zatiti okolia, to podrazumijeva zabranu ili
ogranienje tetnih tehnologija. Tako da taj sustav dovodi do toga da su neki proizvodi u
nekoj zemlji zabranjeni a nekima doputeni ili bar ogranieni.
Mjere za poboljanje zatite okolia obuhvaaju takoer i niz administrativnih mjera,

zakonskih zabrana i uvjeta. Uvoenje visokih standarda zatite okolia za industriju i ostale
zagaivae podrazumijeva i usavravanje tih standarda u budunosti, tako se i uvode nove
tehnologije i pronalaze se nova rjeenja koja e najmanje zagaivati okoli a da e se pritom
maksimalno ouvati prirodni izvori. Naglasak se stavlja na obnovljivim izvorima energije,
recikliranju otpada i proizvoda radi ouvanja prirodnih izvora. Uvoenjem novih tehnologija i
opreme dolazi i do uvoenja novih edukacijskih predavanja, koja slue da pojedinac nakon
edukacijskih predavanja dobije u posjed certifikat da je proao odreenu obuku. Posebno se
prate ekoloki uzgoji hrane i koritenje novim naprednim tehnologijama.
18
3. EKOLOKI POREZI U ZEMLJAMA EUROPSKOJ UNIJI -EU
U Europskoj je uniji podruje izravnih poreza, tj. oporezivanje dohotka i dobiti jo uvijek
uglavnom u nacionalnom djelokrugu, a zajednika porezna politika odnosi se ponajprije na
neizravne poreze koji neposredno utjeu na funkcioniranje zajednikog trita na podruju
slobodnog kretanja roba i slobode pruanja usluga. U ugovoru o EU ne spominju se izrijekom
izravni porezi, pa njihova harmonizacija nailazi na brojne zapreke. Europska se unija rijetko
bavi oporezivanjem dohotka pojedinca, a tada nastoji osigurati jednakost u smislu prilika za
rad ili ulaganje u drugoj dravi lanici. Na podruju oporezivanja dobiti trgovakih drutava
EU ima dva cilja: (1) sprijeiti tetnu poreznu konkurenciju drava lanica i (2) omoguiti
slobodno kretanje kapitala.
Sve do 1997. godine sustav harmonizacije izravnog oporezivanja u EU bio je vrlo

skroman. Naime, do tada su postojale samo direktive o spajanjima poduzea te o drutvima
majka-ker, koje su prije svega bile usmjerene na rjeavanja pitanja dvostrukog oporezivanja.
Nakon 1997. godine drave lanice pokrenule su iroku raspravu usmjerenu na akciju kojom
bi se trebali kontrolirati negativni uinci porezne konkurencije. Ta je akcija bila usmjerena na
harmonizaciju poreznih propisa na tri podruja: na oporezivanje poduzea, oporezivanje
dohotka od tednje i oporezivanje autorskih naknada meu poduzeima. Tako porezni paket
za suzbijanje tetne porezne konkurencije koji je usvojilo Vijee sadrava:
pravila ponaanja pri oporezivanju poduzea (engl. Code of conduct), kojim su se

drave lanice obvezale (1) da nee uvoditi nikakve nove tetne porezne mjere, (2) da
e preispitati postojee porezne zakone i ukinuti sve tetne porezne mjere to je prije
mogue, (3) da e obavijestiti jedna drugu o mjerama to bi ih Kodeks mogao
obuhvatiti i (4) da e poticati ukidanje tetne porezne konkurencije i u zemljama izvan
EU
instrument smanjivanja razlika u efektivnom oporezivanju dohotka od tednje,
odnosno kamata na tednju (engl. Savings Taxation Directive, lipanj 2003); prema toj
direktivi sve drave lanice moraju osigurati razmjenu informacija o isplatama kamata
na tednju nerezidenata
instrument uklanjanja poreza po odbitku pri oporezivanju kamata i autorskih naknada
meu povezanim drutvima u razliitim dravama lanicama EU-a (engl. Interest and
Royalty Directive, lipanj 2003). Tom direktivom EU propisuje zajedniki sustav
oporezivanja kamata i autorskih naknada kako bi ukinuo dvostruko oporezivanje tih
19
naknada. Tako se kamate i autorske naknade oporezuju samo u dravi lanici u kojoj
korisnik tih naknada ima sjedite, a ne u dravi u kojoj su one ostvarene.
Kako su nacionalni porezni sustavi uglavnom u nadlenosti 25 drava lanica, vrlo je

teko postii potpunu harmonizaciju sustava. Posljednje proirenje EU dodatno je produbilo
porezne razlike u Uniji. Tako, usprkos uvoenju zajednikog trita te ekonomske i
monetarne unije, u EU jo uvijek ne postoji istinska zajednika porezna politika. Tome je
pridonio stav drava lanica koje smatraju da je porezni sustav i dalje jedno od temeljnih
obiljeja nacionalnih suvereniteta i nevoljko prebacuju svoje nadlenosti s tog podruja na
Uniju. Osim toga, u EU je postupak odluivanja o harmonizaciji oporezivanja jo uvijek
kompleksan. Naime, potreban je konsenzus za donoenje odluka o oporezivanju na razini
Unije. Tako nakon konzultacija s Europskim parlamentom i Ekonomskim i socijalnim
odborom Komisija prijedlog upuuje Vijeu, koje jednoglasno odluuje o prijedlozima s
podruja oporezivanja. No kako takav sustav blokira donoenje odluka, da bi se olakalo
odluivanje o poreznim pitanjima, Komisija je predloila primjenu procedure bliske suradnje.
Ona bi omoguivala Komisiji da grupa od najmanje osam drava lanica moe suraivati u
donoenju odluka na odreenome poreznom podruju, te bi nakon dobivanja odobrenja Vijea
njihova odluka mogla djelovati kao odluka kvalificirane veine. Takoer se drave lanice
potiu da primijene preporuke koje e suzbiti tetnu poreznu konkurenciju, a da na to nisu
prisiljene obvezujuim zakonskim propisima.
Porez za zatitu okolia ima tri kljune uloge i funkcije: internalizacija eksternih
trokova (tj. Optimalna stopa poreza, trebala bi odgovarati socijalnim graninim trokovima
oneienja), obrazovne uloge (slue za poticanje potencijalnih zagaivaa) i financijske
uloge (prikupljena sredstva mogu posluiti u zatiti okolia).
Osnovne podskupine unutar poreza za zatitu okolia su19:
1. porezi energije - ova skupina ukljuuje porez na energente za transport i za stacionarnu

upotrebu. Porezi CO2 su ukljueni u ovu grupu, a ne meu porezima oneienja zbog
statistikih razloga jer djelomino su uvedeni kao zamjena za ostale poreze energije a prihodi
od tih poreza esto je velik u odnosu na prihode od poreza na oneienje. Porezi energije
ukljuuju, na primjer, mineralna ulja i poreza na motorna ulja, benzin (olovo i ne-olovo)
19
Hodi, Brati Comparative analysis of environmental taxes in EU and Croatia561
20
poreze, dizel, loivo ulje, benzin, kerozin, porez na prirodni plin i porez na potronju
elektrine energije.
2. Transportni porezi ukljuuje poreze koji se odnose na vlasnitvo i koritenje motornih

vozila, porez na ostale transportne opreme (npr avionima) i srodnih usluga prijevoza (npr
dunosti na charter ili redovitim letovima), ali samo ako su u skladu s opom definicijom
poreza za zatitu okolia. Skupina takoer ukljuuje "jednokratne poreze koji se odnose na
uvoz ili prodaja opreme ili povratnih poreza, kao to su godinji porez na cestama. Ova
skupina ukljuuje, na primjer, registriranje i koritenje poreza na motorna ulja, porez na uvoz
i prodaja vozila, ceste i autoceste, porez na osiguranje luksuznih jahti, a na putnicima u
zranom prometu.
3. Poreza oneienja. Ova skupina ukljuuje porez na izmjerene ili procijenjene emisije u
zrak (osim poreza na CO2) i voda, gospodarenje otpadom i buke
4. Porezi resurs obuhvaa porez na vaenje sirovina, osim nafte i plina
Prema izvjeu iz Europske agencije za okoli (2000.) veina dokaza o uinkovitosti poreza
za zatitu okolia je u sjevernim europskim dravama lanicama (u Skandinaviji, Finska i
Nizozemska).
Tablica 1. Drave Europske unije i porezi

BROJ POREZA FINANCIJSKI UTJECAJ NA EKOLOKE
POREZE U EU
% GDP % od poreza
Austria 4 2.38 5.57
Belgia 4 2.05 4.28
Bulgaria 2 2.87 10.21
Cyprus 3 2.61 8.24
Croatia 8 3.45 9.50
Czech Republic 4 2.12 6.09
Denmark 21 4.23 8.71
Estonia 2 2.56 8.03
Finland 5 2.92 6.63
France 7 2.03 4.47
Germany 4 2.04 5.31
Greece 3 3.03 -
Hungary 2 2.45 6.37
Ireland 5 2.43 8.47
21
Italy 10 3.49 8.10
Malta 4 2.69 8.18
Netherlands 7 3.35 9.00
Poland 3 2.36 7.42
Portugal 3 1.84 5.43
Izvor: obrada prema lanku Hodi, Brati Comparative analysis of environmental taxes in EU and Croatia
562.str
Tablica prikazuje ukupan broj razliitih vrsta ekolokih poreza, pristojbi i troarina kao i
njihov financijski znaaj u zemljama lanicama odgovarajui Europskoj Uniji. U priloenoj
tablici moe se vidjeti da najvie poreza ima Danska, potom slijedi Italija i Hrvatska. Najvii
postotak od poreza imaju Bugarska, Hrvatska i Nizozemska.
Prema definiciji EU/OECD-a ekoloki porez je oblik poreza kod kojeg je porezna osnovnica
izraena u fizikim jedinicama materije i dokazan je njezin negativan utjecaj na okoli.
Tri osnovne kategorije ekolokih poreza u EU su:
porez na energente
porez na transport
porez na zagaenja i prirodne izvore
Svijest o potrebi zatite naeg planeta od egoistinog ili pak krajnje neodgovornog ponaanja
nekih njezinih stanovnika i drava dovela je do summita u Rio de Janeiru 1992., godine na
kojem su odgovorni predstavnici gotovi svih drava utvrdili naelo zatite okolia te zakljuili
konvencije o zatiti biljnih i ivotinjskih vrsta, o dobrovoljnom smanjenju emisije plinova
koji uzrokuju efekt staklenika i usvojili preporuke za zatitu uma. Nakon toga je u lipnju
1997. godine utvreno da nakon summita odranog u Rio de Janeiru nije uinjeno mnogo na
ostvarenju dobrovoljno preuzetih obveza za poboljanje ekoloke slike svijeta. Pokazalo se da
zemlje u tranziciji kao i zemlje u razvoju ne mogu udovoljiti zahtjevima bogatog Sjevera, a da
i mnoge industrijske zemlje koje se verbalno opredjeljuju za potrebu poveane zatite
ovjekova okolia, nedovoljno ine da bi jedno takvo opredjeljenje u praksi i ostvarile.20
Moda se najdalje pri pokuajima da se nadnacionalnim porezima rjeavaju gorua pitanja

zatite ovjekova okolian otilo kod poreza na ugljikov dioksid odnosno energiju, budui da
problem emisije ugljinog dioksida ima tri karakteristike koje olakavaju uvoenje tog
poreza. Jedna od njih sastoji se u tome, to se emisije ugljinog dioksida ne mogu ukloniti
nijednom metodom. Nadalje, stvarno mjesto emisije plina koji proizvodi efekt staklenika
20 Jeli, B.,Jeli, B., Porezni sustav i porezna politika, Informator, Zagreb,1998., str.386.
22
zapravo i nije vano, jer uinak staklenika jedne tone ugljinog dioksida emitiranog na
jednom mjestu jednako je vaan kao i onaj kojeg je proizvela tona ugljinog dioksida
emitirana na drugom mjestu. A osim toga, taj e porez smanjiti potronju energije u sektoru
transporta, to e sa svoje strane biti poticaj da se konstruiraju i proizvode vozila koja nee
rezultirati takvim i tolikim zagaenjem, a unaprijediti e i alternativne oblike/metode
transporta.
3.1. Reforme u zelenim porezima
U Europskoj Uniji i razvijen im zemljama svijeta u tijeku su fiskalne reforme s ciljem da se

zatiti okoli, te reforme zelenih poreza ili ozelenjivanje poreznih sustava. Te reforme su
usmjerene na naputanje ili smanjivanje izravnog oporezivanja a pritom se uvodi i niz formi
indirektnih poreza, dolazi do uvoenja oporezivanje trgovine emisijama, pojaava se
oporezivanje energije iz neobnovljivih izvora. Dobar primjer za to je oporezivanje naftnih
derivata, jer se pomou njih omoguuje prelazak na obnovljive izvore energije kao to su
biogorivo i bioplin, vjetrenjae, hidroelektrane i dr. 21
Prema EU pravilima od 1. sijenja 2010. propisani minimalni porez na motorna goriva iznosi:
Benzin 430
Bezolovni benzin 395
Dizel 330
Kerozin 330
LPG 125
Prirodni plin 2,6
Izvor: obrada autorice prema literaturi Roller Dragan, Fiskalni sustavi i oporezivanje poduzea (posebni dio),
Zagreb 2013.
3.2. Karakteristike uvoenja ekolokih poreza u Europskoj Uniji
Razmatrajui problematiku nadnacionalnih ekolokih poreza treba spomenuti i najistaknutiji

prijedlog koji je u tom smjeru uinjen u EU kada je Europska komisija 1991. godine
21 Dragan Roller, Fiskalni sustavi i oporezivanje poduzea (posebni dio) , Zagreb 2013. str. 13.
23
predloila uvoenje ba tog poreza-poreza na ugljini dioksid. Predloeni porez je bio dio
programa mjera koje bi trebale pridonijeti da se emisija ugljinog dioksida do 2000. godine
stabilizira na razini koja je bila dosegnuta 1990. godine-to je cilj koji su zemlje lanice
usvojile na konvenciji u Riu 1992. godine. Taj je porez trebao biti ubiran na sadraj ugljika u
fosilnim gorivima kao i na sadraj energije u svim neobnovljivim oblicima energije, i to
poevi s optereenjem od 3 dolara po barelu nafte,time da bi se ono do 2000. godine
postupno poveavalo do iznosa od 10 dolara po barelu nafte. Meutim, premda je ta zamisao
trebala biti provedena u praksi tijekom 1993. godine,entuzijazam za to postupno je poputao,
jer iako su zemlje lanice podupirale ideju o poreznim instrumentima kao pogodnim
imbenicima utjecaja na smanjenje zagaenja ovjekova okolia, neke od njih su poele
isticati razloge koji su ih odvraali od praktine realizacije te ideje-bojazan radi eventualno
mogueg smanjenja konkurencije, tako da je 1995. godine zamisao da se u cijeloj Uniji uvede
porez na ugljini dioksid svedena na neku vrstu okvira unutar kojeg bi se trebale kretati one
zemlje lanice EU koje bi se ipak odluile da porez na ugljikov dioksid uvedu u svoje porezne
sustave.22
U oujku 1996. godine Savjet EU je Komisiji EU dao zadau da to prije mogue izradi nove
prijedloge oporezivanja energije koje bi bilo harmonizirano u cijeloj Uniji, s time da se pritom
koristi postojeom strukturom poreza na potronju. Postavljenu je zadau Europska komisija
obavila, te u oujku 1997. godine iznijela prijedlog direktive za restrukturiranje okvirnih
odredbi o oporezivanju energenata. Taj se prijedlog temelji na dosadanjim direktivama o
strukturi poreza na potronju na mineralna ulja te o pribliavanju stopa tih poreza.
Sve aktivnosti vezane za ekoloko oporezivanje u Europskoj uniji podijeljene su u est

ekolokih programa i to:23
1. Prvi ekoloki program (1973. 1976.) odredio je ciljeve ekoloke politike u Europskoj
uniji. Kako smanjiti zagaenje, poboljati kvalitetu ivota i poboljati meunarodnu suradnju
u zatiti ivotne sredine;
2. Drugi ekoloki program (1977. 1981.) nastavio je i proirio djelovanje prvog ekolokog
programa. Ovaj program se fokusirao na spreavanje zagaenja vode i zraka, a i na ouvanje
uma. Poseban naglasak stavljen je na racionalno upravljanje prirodnim resursima;
22
23
Zoran inkovi: Ekoloki porezi, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 4/2013., str. 953.-976.
24
3. Trei ekoloki program (1982. 1986.) dao je prednost politici zatite ivotne sredine,
smanjenju buke, upravljanju otpadom, promoviranju ekolokih tehnologija. Uspostavljena je
suradnja i sa zemljama u razvoju u cilju rjeavanja nastalih problema u zatiti ivotne
sredine;
4. etvrti ekoloki program (1987. 1992.) politiku o zatiti ivotne sredine uvrstio je u
podruje poljoprivrede, prometa;
5. Peti ekoloki program (1993. 2000.) prvi je put definirao osnove koncepta odrivog
razvoja, dok su se prethodne generacije programa fokusirale na poboljanje ivotne sredine;
6. esti ekoloki program (2001. 2010.) primjenjuje se pod nazivom 2010. Naa
budunost, na izbor i predloio je pet buduih prioriteta u stratekim aktivnostima: a)
unapreenje postojeih zakona, b) bliu suradnju na tritu, c) integraciju tijela ukljuenih u
ekoloku politiku, d) pomo ljudima u promjeni ponaanja i e) planiranje u zatiti ivotne
sredine.
Europska politika okolia temelji se na naelima opreza, prevencije i uklanjanja

zagaenja tamo gdje ono nastaje, jednako kao i na naelu zagaiva plaa. Viegodinji
akcijski programi za okoli okvir su za budue aktivnosti cjelokupne politike okolia. Oni su
sastavni dio horizontalnih strategija te se uzimaju u obzir prilikom meunarodnih pregovora o
okoliu. Vrlo vanu ulogu ima i sama provedba. Europska politika okolia temelji se na
naelima opreza, prevencije i uklanjanja zagaenja tamo gdje ono nastaje, jednako kao i na
naelu zagaiva plaa. Naelo opreza je instrument za upravljanje rizicima koji se moe
primijeniti kada zbog odreene aktivnosti ili politike znanstveno nije posve jasno predstavlja
li to potencijalan rizik za ljudsko zdravlje ili okoli. Ako na primjer nakon objektivne
znanstvene analize i dalje postoji odreena sumnja da neki proizvod moe imati opasne
posljedice, mogu se dati upute da se taj proizvod prestane distribuirati ili da se povue sa
trita kako bi se sprijeio tetan utjecaj na ljudsko zdravlje ili okoli. Takve mjere moraju
biti ne diskriminirajue i proporcionalne te se moraju ponovno preispitati kada bude dostupno
vie znanstvenih podataka. Naelo zagaiva plaa sastavni je dio Direktive o odgovornosti
za okoli (ELD) iji je cilj sprijeiti ili popraviti ekoloku tetu nastalu na zatienim vrstama,
prirodnim stanitima, vodi i tlu. Gospodarski subjekti koji se bave odreenim profesionalnim
djelatnostima kao to je prijevoz otrovnih tvari ili djelatnostima koje podrazumijevaju ispust u
vode, moraju poduzeti preventivne mjere u sluaju neposredne prijetnje za okoli. Ako je do
25
tete ve dolo, obvezni su poduzeti odgovarajue mjere kako bi tetu ispravili i platiti
trokove. Opseg ove direktive tri se puta irio kako bi obuhvatio upravljanje otpadom iz
industrije za preradu mineralnih sirovina, upravljanje mjestima geolokog skladitenja i
sigurnost od obalnih postrojenja za naftu i plin.
Nadalje, ukljuivanje ekologije u ostala podruja politike EU-a postalo je vaan

koncept europske politike (sada sadran u lanku 11. UFEU-a) od kada se prvi puta pojavilo
kao inicijativa Europskog vijea 1998. (Kardifski proces). Proteklih je godina integracija
politike okolia zabiljeila znatan napredak u podruju energetske politike to se oituje u
paralelnom razvoju klimatskog i energetskog paketa EU-a ili Planu za prijelaz na konkurentno
gospodarstvo s niskim emisijama ugljika do 2050. koji trai isplative naine kako europsko
gospodarstvo uiniti klimatski prihvatljivijim i energetski uinkovitijim. On pokazuje kako
sektori odgovorni za emisije u Europi, a to su energetika, industrija, prijevoz, graevina te

poljoprivreda, mogu tijekom sljedeih desetljea prijei na gospodarstvo s niskom emisijom
ugljika. Naime, razlike i razliitosti u dohotku, preferencijama i gospodarskim uvjetima kakvi
postoje meu zemljama-lanicama Europske unije, logino su uzrokom i razlika i razliitosti
u odabiru i primjeni odreenih mjera, pa tako i onih za zatitu okolia.
Budui da je razumno oekivati da e s poveanjem dohotka rasti i potranja za viom

kvalitetom okolia, bogatije e zemlje nametati stroe kriterije i standarde u politici zatite
okolia negoli siromanije zemlje.
Tablica 2. vrste naknada za zatitu okolia

Nain obrauna Osnovno naelo Formalni/ekoloko/ Implicitni
ekoloko/energetski
energetski sadraj
sadraj
Godinji porez na Progresivni porezi Vei porez na Ne postoji Negativan
cestovna motorna prema snazi motora skuplja vozila
vozila i starosti
Ekoloka naknada Progresivna Vea naknada za Neizravno Vrlo ogranien
naknada prema veu snagu motora i
snazi motora i veu starost vozila
starosti
Godinja naknada Progresivna Vea naknada za Neizravno Djelomian,
za ceste naknada prema vozila vee nekonzistentan
obujmu motora zapremnine motora
Izvor: obrada autorice prema izvoru (ekoloki porezi i porezna reforma u RH) www.dzs.hr.
Osim toga ne treba smetnuti s uma ni realno mogue razlike u kapacitetu asimilacije
okolia od zemlje do zemlje. Stoga se zaista moe ocijeniti razumnim onaj pristup zatiti
okolia ovjeka, kod kojeg se smatra poeljnim i korisnim postojanje razliitih standarda u
26
politici zatite ovjekova okolia, kad ekoloki efekti nacionalne politike ne djeluju izvan
nacionalnog teritorija. Osim toga, harmonizacija se ne ini potrebnom ni u sluajevima u
kojima su pojedinci i poduzea prilagodili svoje postupke i ponaanja (negdje i visokim)
standardima ogranienja emisija polutanata odnosno ekoloki prihvatljivog okolia.24
Kako su adaptacije koje su za tu svrhu pojedinci i poduzea ve uinili za njih bile (i

pozamane) investicije, a rezultirale su zadovoljavajuim ekolokim efektima, promjene u
politici zatite ovjekova okolia-kao rezultat harmonizacije, izazvale bi nove trokove, ali
nuno ne bi dovele i do poboljanja zatite okolia. Europski pionir ekoloke porezne reforme
je Danska. Ona je uvele davanja na uporabu vode za kuanstva te davanje za odvodnju
industrijskih voda, zatim porez na elektriku, ugljen te benzin.
24
27
3.3. Ekoloki porezi u Hrvatskoj
Ekoloki porezi jesu porezi ija je porezna osnovica fizika jedinica ili zamjena neega to
ima dokazan, specifini negativan uinak na okoli. Porezi na energente skupina je koja
ukljuuje poreze na energetske proizvode koji se koriste za transport i za stacionarne svrhe.
Najvaniji energetski proizvodi za transport jesu benzin i dizel.Energetski proizvodi za
stacionarnu uporabu ukljuuju loiva ulja, prirodni plin, ugljen i elektrinu energiju. Porezi na
CO2 ukljueni su u poreze na energente, a ne u poreze na zagaivanje. Za to postoji nekoliko
razloga. Prije svega, esto nije mogue identificirati poreze na CO2 odvojeno u statistici
poreza zato to su integrirani s porezima na energente, npr. preko diferencijacije poreznih
stopa za mineralna ulja. Osim toga, djelomino su uvedeni kao zamjena za druge poreze na
energente, a prihod od tih poreza esto je velik u usporedbi s prihodima od poreza na
zagaivanje. To znai da bi ukljuivanje poreza na CO2 u poreze na zagaivanje umjesto u
poreze na energente iskrivilo meunarodne usporedbe. Ako se mogu identificirati, porezi na
CO2 trebali bi biti prijavljeni kao posebna kategorija uz porez na energente. Kod poreza na
CO2 moe postojati isti problem kao i kod poreza na CO2. Porezi na transport skupina je koja
ukljuuje poreze povezane s vlasnitvom nad motornim vozilima i njihovom uporabom.
Porezi na drugu prijevoznu opremu (npr. avione) i povezane prijevozne usluge (npr. porez na
arter-letove ili redovite letove) takoer su ovdje ukljueni, kada odgovaraju opoj definiciji
ekolokih poreza. Porezi na transport takoer mogu biti "jednokratni" porezi povezani s
uvozom ili prodajom opreme ili stalni porezi kao to je godinji porez za ceste. Porezi na
benzin, dizel i druga goriva za transport ukljueni su u poreze na energente. Porezi na
oneiavanje skupina je koja ukljuuje poreze na izmjerena ili procijenjena isputanja u zrak
i vodu, gospodarenje krutim otpadom i buku.25 Porezi na prirodne resurse predstavljaju
odreene probleme. Postoje razlike u miljenjima oko pitanja je li vaenje prirodnih resursa
tetno za okoli samo po sebi, premda se mnogi slau u tome da moe dovesti do ekolokih
problema, kao to su oneienje i erozija tla. Iz navedenog proizlazi kako je sustav
kompliciran, s konfliktnim sastojnicama, a sveukupno je izrazito nedovoljno naglaena
ekoloka komponenta. Zakljuno, unato uvoenju CO2 komponente jednokratnog poreza na
novonabavljena vozila, zadrana je konfliktnost sustava i potrebne su daljnje reforme prema
izgradnji cjelovitog, konzistentnog, transparentnog i efikasnog sustava koji e stimulirati
nabavku ekoloki i energetski efikasnijih vozila. Prema postojeem sustavu, uz kompliciran i
25 Obrada prema:http://www.dzs.hr
28
neodgovarajui sustav posebnog poreza, postoji i godinji porez na CMV s negativnom CO2
implicitnom energetsko ekolokom komponentom, jer poskupljuju posjedovanje novih vozila
koja imaju manju emisiju tetnih plinova.
Godinja ekoloka naknada nema izravno definiranu ekoloku komponentu nego samo
jae penalizira starija vozila veeg obujma motora, slino kao i godinja naknada za ceste,
vezana za obujam motora. Tako je cjelokupni sustav netransparentan, nekonzistentan i
nedovoljno efikasan u poticanju nabave ekonominih vozila. Godinji porez na cestovna
motorna vozila, kao porez na imovinu trebao bi biti vezan na vrijednost vozila. Meutim, ta je
veza samo neizravna i to neprecizno jer je razina poreza zavisna o snazi motora iskazanoj u
kW i godinama starosti vozila i plaa se do 10 godina starosti vozila. Iako postoji
progresivnost, izrazita je jedino za vozila s najsnanijim motorom i nema jasnih poticaja za
nabavu novih vozila, pogotovo to se za starija vozila uope ne plaa porez, a i razina
optereenja je u pravilu ispod 1% vrijednosti vozila. Sveukupno, godinji porez na CMV ima
negativnu implicitnu energetsko ekoloku komponentu jer poskupljuju nabavu i posjedovanje
novih vozila koja imaju manju emisiju tetnih plinova a ne sadre formalne poticajne mjere
vezane za ekoloke parametre.26
Naknada za okoli na vozila na motorni pogon plaa se pri registraciji vozila, prema
vrsti vozila, vrsti motora i pogonskoga goriva, radnom obujmu i starosti vozila. Iako postoji
progresivnost implicitno vezana za ekoloku komponentu, za veinu vozila sustav je gotovo
neutralan, jer vrlo male razlike i ukupno niska razina naknade (oko 1 promil vrijednosti
vozila) ne stimuliraju nabavu novih vozila jer je uteda putem manje ekoloke naknade
zanemariva. Neizravnu ekoloku komponentu ima i sustav godinje naknade za ceste, vezan
za obujam motora. Meutim, loginiji i formalno ispravniji sustav naknada za cesta bio bi
vezivanjem za masu vozila, dok bi ekoloku komponentu trebalo izdvojiti.27
26
Obrada prema:http://www.dzs.hr
27
Obrada prema:http://www.dzs.hr
29
Tablica 3. Porezni prihodi i naknade za okoli u kunama
Porezni prihodi i naknade za okoli prema kategorijama za
energente transport oneiavanje prirodne resurse
2004.
Porezni prihodi 3 323 408 546 2 232 743 807 1 341 351 715 44 557 460
za okoli
Naknade za 113 914 9 658 179 993 845 755 1 207 909 910
okoli
2005.
Porezni prihodi 3 331 955 997 2 455 704 813 1 392 405 307 44 603 511
za okoli
Naknade za 188 402 7 282 217 1 410 681 291 1 307 914 628
okoli
2006.
Porezni prihodi 3 449 275 405 2 724 407 748 1 512 197 663 50 253 645
za okoli
Naknade za 127 117 2 908 922 900 2 233 986 556 1 485 818 519
okoli
2007.
Porezni prihodi 3 389 532 153 2 999 115 651 1 801 332 035 42 486 983
za okoli
Naknade za 538 951 4 573 734 632 3 416 511 561 1 781 051 066
okoli
2008.
Porezni prihodi 3 109 152 134 3 091 278 698 2 087 578 244 41 320 391
za okoli
30
Naknade za 768 646 2 951 799 562 3 693 899 367 1 884 404 850
okoli
2009.
Porezni prihodi 3 426 502 133 2 300 742 775 1 924 186 650 45 730 576
za okoli
Naknade za 990 646 2 822 283 571 2 921 976 947 1 826 415 453
okoli
2010.
Porezni prihodi 6 476 713 917 2 250 229 155 2 035 215 887 50 871 966
za okoli
Naknade za 844 872 758 829 947 2 471 126 504 1 867 351 007
okoli
2011.
Porezni prihodi 6 034 251 839 2 274 709 227 2 078 776 757 50 445 420
za okoli
Naknade za 1 399 118 25 336 289 2 266 928 450 1 810 827 031
okoli
Izvor: Obrada autorice prema internet stranici www.dzs.hr
Tablica ukazuje na su se porezni prihodi gledajui kroz razdoblje od 2004.-2011. godine

stalno poveavali. Porezni prihodi prema kategorijama za energente su u 2004. iznosili 3 323
408 546 kuna u 2011. godini su zabiljeeni u iznosu od 6 034 251 839 kn. Naknade za okoli
za energente se nisu znaajno promijenile te su vee za 1 285 204 kn. Porezni prihodi za
oneiavanje su u odnosu na 2004. godinu poveali za 764 425 042 kn u 2011. Naknada za
okoli se poveala za 1 273 082 659 kn.
31
3.4. Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost je osnovan kako bi se s pomou dodatnih

sredstava financirali projekti i programi koji e se bazirati na tome da se ouva, zatiti i
unaprijedi okoli. Prava i dunosti Fonda u ime drave Republike Hrvatske obavlja Vlada.
Fond obuhvaa sve poslove koje imaju veze s financiranjem priprema, provedbe
projekta, razvoja programa te slinih aktivnosti koji su u podruju ouvanja, odrivog
koritenja, zatite i unapreivanja okolia, koritenje obnovljivih izvora energije na zemlji, to
su najee:
poslovi koji se bave s pribavljanjem sredstva, njihovim upravljanjem i koritenjem
sredstava Fonda
posredovanje je usko povezano s financiranjem zatite okolia i energetske
uinkovitosti iz sredstava stranih zemalja, financijskih institucija, te domaih i pravnih
fizikih osoba
organizirano voenje baza podataka o svim programima, projektima i drugim
aktivnostima koja su u podruju zatite okolia i njihovo raspoloivo financijsko
sredstvo za ostvarenje tih projekata i programa
ostvarivanje suradnje s meunarodnim i domaim institucijama kako bi se financiralo
sve potrebno ta zatitu okolia i energetske uinkovitosti u skladu s Nacionalnim
planom djelovanja na okoli
vrenje i obavljanje drugih poslova koje su u rodu s financiranjem zatite okolia koji
su utvreni Statutom samog Fonda
Sredstva za financiranje djelatnosti se osiguravaju iz namjenskih prihoda od kojih su

naknade za oneiivaa okolia, naknade za korisnika okolia, naknade koje su utemeljenje
zbog optereivanja okolia mnogobrojnim otpadom te posebne naknade koje se obaziru za
okoli i sva vozila na motorni pogon.
Sredstva za financiranje djelatnosti se mogu ostvarivati i kroz proraune regionalne i

lokalne samouprave koje su zajedniki utvrene pojedinim programima. Kroz prihode koji su
ostvareni na temelju meunarodne suradnje na programima i slinim djelatnostima koje se
vre na podruju zatite okolia i energetske uinkovitosti. Mogu se takoer i ostvarivati kroz
brojne prihode i primitke od upravljanja slobodnim novanim sredstvima, te donacijama i
pomoi drugih izvora koje su u skladu sa Zakonom.
32
Svaka nova poslovna godina koja dolazi odbor Fonda donosi novi program rada i
financijski plan. U tom se programu i financijskom planu prikazuju projekti te financijska
sredstva koja e biti iskoritena za podruja zatite okolia. Financijski se plan donosi u
skladu sa propisanim postupcima koji je odreen zakonom o proraunima za fondove. Fond
donosi program s time da se je potvrena suglasnost Vlade Republike Hrvatske, pa nakon
toga sam fond postaje obveznik primjene tog propisa.
1. Naknada oneiivaa okolia podrazumijeva naknade na emisije za okoli:
ugljikovog dioksida (CO2)

sumporov dioksid (SO2)
duikov dioksid (NO2)
Obveznici plaanja naknade na emisije za okoli su pravne i fizike osobe koje svoje
djelatnosti imaju u svom vlasnitvu ili koriste izvore emisija CO2, SO2 i NO2. Naknade na te
emisije se izraunavaju i plaaju prema koliini odreene emisije u tonama.
2. Naknada korisnika okolia podrazumijeva se da je to naknada na graevine ili graevne

cjeline za koje je propisana obveza provoenja tog postupka i procjene njegovih utjecaja na
okoli. Obveznici plaanja te naknade korisnika za okoli su pravne i fizike osobe koje su i
vlasnici iliti ovlatenici prava na graevinama. Naknada za korisnika okolia se izraunava
na nain da se plaa ovisno o graevini ili graevnoj cjelini, uz prostorne, tehnike,
tehnoloke znaajke te graevine, a to se odnosi na povrinu, duinu i dr. karakteristike
graevne jedinice koje su izraene u odgovarajuim mjernim jedinicama.
3. Naknada na optereivanje okolia otpadom podrazumijeva naknadu na komunalni otpad

i industrijski otpad, te naknadu za opasni otpad. Obveznici plaanja te naknade ta komunalni
ili industrijski otpad su takoer pravne i fizike osobe koje odlau taj komunalni otpad na
odlagalita. Naknada za taj otpad se izraunava i plaa prema koliini otpada koja je odloena
na odlagalite.
4. Posebna naknada za okoli ine sva vozila na motorni pogon, podrazumijeva naknade
koje plaaju pravne i fizike osobe, koji su i ujedno vlasnici ili ovlatenici prava nad vozilima
na motorni pogon. Posebna se naknada plaa pri samoj registraciji vozila, tj. pri vrenju
tehnike ispravnosti motornog vozila, naknada se odreuje i plaa prema vrsti vozila, vrsti
33
motora koju sadri vozilo, prema vrsti pogonskog goriva, njegovom radnom obujmu, snazi
motora u kw i samoj starosti motornog vozila.
3.4.1. Utvrivanje jedinine naknade i korektivne koeficijente
Jedinine naknade i korektivni koeficijenti na temelju kojih se obavlja izraun naknada za

okoli za sve vrste zagaivaa. Posebne naknade plaaju prave osobe prema odredbama
Zakona o Fondu za zatitu okolia, a kriterije za utvrivanje naknada propisuju se uredbom
Vlade Republike Hrvatske. Rokovi i naini obraunavanja naknada i posebnih naknada e
propisat pravilnik ministar koji je nadlean za zatitu okolia s time da se savjetuje s
ministrom koji je nadlean za energetiku.
Primjeri izrauna posebnih naknada za okoli na vozila na motorni pogon

JEDININE NAKNADE RADNI OBUJAM MOTORA (k2)
osobni automobil 80,00 V <= 50 0,80
50 <V<= 250 0,85
autobusi 320,00
250 <V<=750 0,90
teretni automobil 480,00
750 <V<= 1400 0,95
kombinirani automobil 80,00 1400 <V<=2000 1,00
mopedi 30,00 2000 <V<= 4000 1,20
motocikli 50,00 4000 <V<= 8000 1,40
radni strojevi 120,00 8000 <V<= 12000 1,60
12000 <V<= 16000 1,80
radna vozila 160,00
V > 16000 2,00
traktori 50,00 Alternativ. gorivo i elektromotor 1,00
VRSTA MOTORA I POGONSKOG GORIVA

STAROST VOZILA (k3)
Otto motor dvotaktni 2,0
0-5 god. 0,90
Otto motor etverotaktni 1,0
6-8 god. 0,95
Rotacijski motor 1,5
9-10 god. 1,00
Diesel motor 1,0
11-15 god. 1,10
Elektromotor 0,2 16-20 god. 1,20
Alternativna goriva 0,2 21-30 god. 1,40
Izvor: obrada autorice prema http://www.fzoeu.hr/ 31 i vie god. 1,60
31 vie god. + oldtimer 0,10
34
Na primjeru iz tablica moemo vidjeti izraun posebnih naknada za okoli na vozila na
motorni pogon. Naknade se mogu oitati kroz karakteristike: vrste vozila, radni obujam
motora, vrsti motora te starost samog vozila.
3.4.2. Koritenje i namjena sredstava Fonda
Sredstva Fonda se koriste za financiranje kako bi se zatitio okoli i da bude energetski

uinkovit, a osobito se sredstva koriste da bi:
se zatitila, ouvala i poboljala kakvoa zraka, tla, vode, te da bi se ublaile klimatske

promjene i zatitio ozonski omota
koriste se za saniranje odlagalita otpada, da se potie smanjenje nastajanja otpada,
potreba za obradom otpada te iskoritavanjem vrijednih dijelova otpada
se poticala istija proizvodnja, da se izbjegava i smanjuje nastajanje otpada
se zatitile i ouvale bioloke raznolikosti
se proveli nacionalni energetski programi
poticalo koritenje sve vie obnovljivih izvora energije kao to su sunce, vjetar i sl.
vrilo poticanje za odrivu gradnju, istiji transport, koritenje prirodnih dobara te
razvoja ruralnog prostora
poticalo to vie odrivih gospodarskih djelatnosti, pri tome se misli na gospodarski
razvoj
se unaprjeivao sustav informiranja o stanju okolia, ocjenjivanje i praenje te
uvoenje sustava upravljanja okoliem
se maksimizirao broj obrazovnih, istraivakih i razvojnih studij, projekata koje sadre
i demonstrativnu nauku
te da bi se ostvarile djelatnosti koje su zacrtane u planovima, programima fonda za
zatitu okolia
Fond moe takoer i sudjelovati u sufinanciranju i drugih planova, projekata svrhu zatite
okolia koji se provode diljem Republike Hrvatske, a da fond nije organizator ve ih
financiraju druge meunarodne organizacije, financijske institucije i druga pravna tijela.
35
3.4.3. Postupak za dodjelu sredstava Fonda
Sredstva Fonda se daju pravnim i fizikim osobama da bi se financiralo sve to moe utjecati
za zatitu okolia i energetsku uinkovitost. Fond ne raspisuje javni natjeaj jer i on
neposredno sufinancira i sudjeluje u kompletnoj realizaciji programa, projekata i aktivnosti
koje su sloene da bi se izvrio proces zatite okolia i proveo minimum zagaenja.
Opim normama Fonda mogu se utvrditi uvjeti koji moraju ispuniti korisnici sredstava
navedenog Fonda te nain dodjeljivanja sredstava, njihovi kriteriji i mjerila za ocjenjivanje
svih zahtjeva za dodjelu sredstava korisnicima. Uvodi se praenje kako se koristi navedeno
sredstvo koje je dobiveno sa strane Fonda i preneseno na korisnika. U sufinanciranju
navedenih projekata fond surauje s bankama i drugim institucijama.
Sredstva se dodjeljuju pravnim i fizikim osobama kako bi financirali neki program,

projekt koji e se temeljiti na zatiti okolia a utvren je svim normama koje su pripisane
zakonom o fondu za zatitu okolia. Sredstva se dodjeljuju putem zajmova, subvencija,
financijske pomoi i donacija. Sredstva se dodjeljuju znakom provedenog javnog natjeaja,
tim sredstvima se prvenstveno financiraju programi, projekti koji slue i osnovani su iz
razloga da se smanji zagaenje okoline, a razvijeni su prema Nacionalnom planu djelovanja
za okoli. Dodijeljena sredstva se mogu koristiti samo za namjene za koje su i dodijeljene i za
nikakve druge programe, aktivnosti i slino.
36
4. TURIZAM I ZAGAENJE OKOLIA
Prema definiciji Hunzikera i Krapfa, turizam podrazumijeva skup odnosa i pojava koje
proizlaze iz boravka i putovanja posjetitelja (turista) nekog mjesta, ako se tim boravkom ne
smatra stalno prebivalite i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva gospodarska
djelatnost. Turizam kao takav obuhvaa odmor, putovanje i rekreaciju. S druge strane imamo
pojam ekologije kojeg je prvi put upotrijebio njemaki zoolog E. Haeckel. On je pod tim
pojmom smatrao odnos ivih organizama prema njihovom okoliu.
Na prvi se pogled navedeni pojmovi ine nepovezani. Danas je teko smanjiti jaz,
stvoriti pozitivnu razliku izmeu turizma i okolia. Prvi iz godine u godine za cilj ima
poveati zaradu, najee makijavelistikom taktikom i misijom, dok drugi nastoji osigurati
svoj opstanak. Koja je to veza koja ih spaja? Okoli je tu, gdje god se okrenemo, na to god
pomislimo, sve to udahnemo. Turizam pak, u zadnje vrijeme sve je iri, prisutniji pa je kao
takav sveprisutan i u okoliu.
Danas se turizmu i prirodi pridaje veliko znaenje, prije svega zbog odmora,spokoja i
blagostanja koje nam ona prua. Priroda je baza i kulisa za aktivnosti u slobodno vrijeme i u
vrijeme godinjeg odmora.28 Glavna funkcija,proizvodna funkcija turizma zapravo su sve
atrakcije koje nam ona nudi. Tako ljudi vodu iskoritavaju za plivanje, ronjenje, daskanje,
pecanje, breuljke i gore za pjeaenje, skijanje, planinarenje, biciklizam, alpinizam, piknik i
dr. Zbog tih atrakcija turizam zapravo dobiva na znaaju. Uzimajui u obzir da postoji tzv.
neproduktivno ( jezera, rijeke, planine, ume, slapovi, parkovi, panjaci) i produktivno (
povrine koje se koriste za poljoprivredu, naselja, ceste; ugl. infrastruktura) zemljite, udio se
turizma zasniva upravo na prvom zemljitu.
28
Mueller, Hansruedi: Turizam i ekologija, Zagreb: Masmedia, 2004.
37
Dana je situacija prikaza slike izraenog grafikona:
Grafikon 1. Odnos produktivnog i ne produktivnog zemljita u vicarskoj
Izvor: Krippendorf; Muller 1986: Alpe- blagoslov ili nona mora. Za razvoj turizma u skladu s ovjekom i
prirodom, Bern 1986. (12.str)
Vidimo da je udio neproduktivnog zemljita iznadprosjean, to nije udno ako uzmemo

injenicu da je vicarska poznata upravo po tome. Do izraaja dolazi i vanost navedenog
zemljita, prirodnog zemljita za turizam. Turistiki gledano, takvo je zemljite i vie no
produktivno.
Kao i gotovo sve na svijetu, odnos turizma i okolia moe biti pozitivan i negativan.
Iako to ne ini, turizam bi najvie mogao utjecati na zatitu okolia i napraviti najvie za
njega. U zadnje se vrijeme sve vie koristi termin odgovornog turizma. On ukljuuje
pojedince, organizacije i tvrtke koji bi preuzeli, ili bi trebali preuzeti, odgovornost za sve
svoje postupke i utjecaj istih. Tu se ponajvie misli na stvaranje egzaktnih zakonskih
regulativa i odgovaranja za stvorene posljedice po pitanju okolia. Takoer takav turizam
ukljuuje sve osobe koje barem i jednim dijelom sudjeluju u procesu: dravni slubenici,
vlasnici, operateri, prijevoznici, osobe koje nude drutvene usluge, vladine i nevladine
udruge, posjetitelji, odnosno turisti, turistike zajednice. Glavni je problem odgovornog
turizma to ga svijet ne smatra turizmom kao takvim, ve kao oblik ponaanja, uvjerenja i
naina ivota. Iako vodi ka poboljanju i turizma i ekologije, on je danas samo tenja ka
neemu boljem, a ne stvaranje neeg novog, boljeg, ''prirodnijeg''.
38
Zadnjih godina stvoren je trend zdravog ivota. Danas je moderno biti zdrav te
boraviti u prirodi. Iako su razlozi upitni, injenice su takve. Upravo se zato sve vie i vie
govori o eko turizmu. Eko turizam uporite ima u turistima koji sebe smatraju ekoloki
razvijenima, tzv. eko turisti. Rije je o turizmu u kojemu sudjeluju pojedinci i grupe koji
svojim djelovanjem na okoli pokuavaju smanjiti efekte kakve stvara masovni, dananji
turizam. Neke od osnovnih karakteristika jesu: prirodno ouvani prostori, koritenje
jednostavnih vrsta smjetaja, strogo pridravanje zatite okolia ukljuujui i ogranieni broj
posjetitelja, ne transformirana priroda. Postoji i stajalite da je eko turizam iskljuivo
marketinki trik, a pogotovo za ona podruja koja su industrijski nerazvijena pa kao motiv za
dolazak navode ''netaknutu prirodu''.
Kao jo jedan pozitivan nain realizacije turizma bio bi i odrivi turizam i

agroturizam.
Vidimo da postoji cijeli niz pozitivnih rjeenja i da je stav o negativnom utjecaju turizma na
okoli stvar izbora zajednice. Na nama je odluka o tome koliko emo napora uloiti u
stvaranje ili sprjeavanje niza negativnih imbenika.
Najznaajnije negativne posljedice sistematizirao je Hahn 1989.godine.29
1. Mehaniki uinci: zbijanje, otvrdnjavanje gornjeg sloja i erozija tla, unitenje

vegetacije
2. Intenzivno koritenje povrina: troenje povrina i promjena izgleda pejzaa
3. Unos tetnih tvari u zrak, zemlju i vodu: sagorijevanje pogonskih goriva, isparavanje
otapala ili curenje kemijskih sredstava, otpad
4. Ometajui uinci: buka ili smrad
Sve vie i bre raste proces unitenja okolia. Ubrzalo se topljenje ledenog sloja na Antartiku
pa nam prijeti globalno zatopljenje, raspadaju se koraljni grebeni, izumiru vrste, nestaju
prirodne znamenitosti. U izvjetaju '' Svjetska situacija'' World Watch Instituta iz 2000.godine
pie kako se od 1950.do 2000. ledeni sloj stanjio za ak 42%. Koliko e se dugo jo turisti
moi diviti ledenim santama ako uzmemo u obzir uzlazni trend stanjivanja? Koliko nam je
ostalo vremena do krajnjeg globalnog zatopljenja?
Postoji tzv. povratni efekt okolia na turizam. tetni uinak na okoli, smanjuje vrijednost
prirode koja na dalje ne daje istu onu vrijednost turistima zbog koje bi oni doli. Gledajui s
ekonomske strane, nia vrijednost ponude dovodi do manje potranje, a posljedino i
29
H. Muller: Turizam i ekologija
39
smanjenjem cijena kako bi se ta ista potranja balansirala. Zbog smanjenja cijena dolazimo do
jeftinijeg i manje unosnog turizma i tako u krug. Izlaz iz takve situacije poprilino je teak pa
se u ovom kontekstu kae: ''Turizam unitava turizam''.30 Nije rijetko da zbog neprimjerene
gradnje, zagaenja, smrada, buke, oneienja voda atraktivne turistike destinacije postaju
nalik prometnim gradovima.
Turizam je jedna od najvanijih gospodarskih grana u Republici Hrvatskoj. Datira ve

od 1850-ih, a uspjeno se razvija i danas. Hrvatska kao turistiko sredite, meu
najposjeenijih je destinacija na Sredozemlju. Neupitno je da Hrvatska ima potencijala za
daljnji razvoj. Ona obiluje prirodnim ljepotama i ouvanom okoliu. Kao to je prije
navedeno, razvitak turizma donosi itav niz negativnih posljedica. U Hrvatskoj se takve
posljedice najvie oituju na obalna i priobalna podruja tijekom ljetne sezone. Kvalitetna
turistika ponuda i ekonomska dobit od njega, izravno ovisi i o ouvanosti i kvaliteti okolia.
Bitno je razmiljati dugorono i imajui to na umu, planirati i razvijati turistiki sektor u
skladu sa zakonima o zatiti okolia i slinim zakonima i propisima. Treba teiti smanjenju
negativnih posljedica,a promicanju pozitivnih. U protivnom, vrlo brzo, zajednica e se nai u
ve prije spomenutom krugu. Turizam u Hrvatskoj u ak se 96% odvija u primorskim
upanijama i to od mjeseca lipnja do rujna. Svakodnevno se provode aktivnosti za promicanje
turizma na ostalim podrujima i za vrijeme ostalih dana, no bitnih pomaka unato uloenim
naporima nema. Zbog toga su obalna podruja preoptereena, a esto ne potuju ni zahtjeve
za utvrivanje nosivog turistikog kapaciteta. 31 Posljedice zanemarivanja oituju se ponajvie
u zatienim podrujima, nacionalnim parkovima (npr. NP Slapovi Krke). To predstavlja
potencijalnu opasnost za floru i faunu primorskih upanija, ali i za kvalitetu i atrakciju
destinacije. Jedino je rjeenje ovoga problema ravnomjerna raspodjela turistikog optereenja
s obzirom na upanije i vrijeme turistike sezone.
Glavni pokazatelj optereenja turizma po upanijama je broj turistikih noenja po

stanovniku Republike Hrvatske. Podatci pokazuju kako se ono poveale i kako obiluje u
Istarskoj i Dubrovako-neretvanskoj upaniji. Jasnije moemo vidjeti na slici 1:
30
H. Muller: Turizam i ekologija
31
Nosivi turistiki kapacitet prema definiciji iz UNWTO-a podrazumijeva maksimalan broj ljudi koji moe
posijetiti turistiku destinaciju u isto vrijeme, a da pritom ne degradiraju prirodni okoli, gospodarsko i socio-
kulurno okruenje ili uzrokuje smanjenje zadovoljstva posjetitelja
40
Slika 1. Intenzitet turizma u Hrvatskoj izraen po stanovniku upanije
Izvor: DZS
Prema podatcima iz Hrvatske turistike zajednice i Ministarstva turizma, 2012.godine

ostvareno je ukupno 11.835.160 dolazaka i 62.743.463 noenja. Trend rasta u zadnjih deset
godina je malen, ali postoji. Time raste i optereenje na kapacitet destinacija i okolica
turistikog grada, optereenje cestovnog, zranog i morskog prometa, ali i na sve ostale
sustave u infrastrukturi. Poveava se potronja vode, otpadnih voda i otpada, energetske su
potrebe poveane, buka je dominantna i negativno utjee na domae stanovnitvo. Naalost,
ne postoji podatak o tome koliko turizam u terminima najjae sezone doprinosi oneienju
zraka, voda i ostalog.
41
Grafikon 2. Broj noenja turista po km2 primorskih upanija
Izvor: DZS
Jedina se pozitivna promjena dogodila na podruju Osjeko-baranjske upanije promovirajui

turizam u ruralnim podrujima. Nakon takvog se marketinga, broj noenja u navedenoj
upaniji, poveao za ak 50%.
Sa stajalita zatite okolia, najpogoeniji je morski i obalni ekosustav. Glavni je

razlog razvoj morskog i nautikog turizma, marina i brodskih vezova. Jedan od veih
zagaivaa su i boje za brodove koje su pune kemikalija (tonije biocida). Takve kemikalije u
doticaju s morskom biocenozom, snano reagira i unitava biljni i ivotinjski svijet. U zadnjih
se pet godina radi na stvaranju ''neotrovnih'' boja. tetan utjecaj imaju i lanci za sidrenje,
ispusti otpadnih voda kao to su fekalne, sanitarne i kaljune vode bilo iz usidrenih brodova
ili pak onih koji se nalaze na otvorenom moru, curenja i isputanje zauljanih voda. Postoje i
tzv. iznenadna oneienja. Pod tim se pojmom podrazumijevaju manipulacije gorivom koje
pou po zlu (izliju se u more). Postupanje svim vrstama otpada regulirano je propisima te u
svakoj luci, luici i marini postoje posebno naznaena mjesta za isputanje istih. Na ivot
ivotinjskih organizama utjeu i vibracije koje stvaraju brodovi.
U zadnje se vrijeme u hrvatski se turizam puno ulae to se tie ekolokog aspekta.

Niz je primjera za to, a izdvojit u nekoliko.
42
U Splitu se 2012.godine izgradio atraktivan hotelski objekt, a u vlasnitvu je obitelji
Tomi. To je prvi hrvatski zeleni hotel32 A kategorije.
U Trogiru je ostvarena energetska nezavisnost Hotela Sv.Kri uvoenjem sustava

solarne energije od srpnja 2011. nadalje
Prema podatcima iz Udruge Lijepe Nae, Hrvatska posjeduje ak 3000 podignutih

plavih zastava. Plava zastava je meunarodni ekoloki program zatite okolia mora i
priobalja, iji je cilj odrivo upravljanje i gospodarenje morem i obalnim pojasom.
Hrvatska ima podosta potencijala za razvoj i promicanje zelenog turizma. Smatram

kako bi upravo to moglo biti kljuno za prepoznatljivost drave i dobar glas. Otoci imaju sve
predispozicije za postati zelenim oazama. Ovime bi se i potpomoglo rijeiti i problem jaza
izmeu kontinentalne i priobalne i obalne turistike ponude.
32Zeleni hotel: hotel koji se zasniva na odrivom ravoju, odrivoj arhitekturi, zelenim inovacijama i
zelemo turizmu.
43
5. EKOLOKI POTICAJI
Porezni i drugi fiskalni poticaji mogu imati raznovrsne oblike, to se odnosi na smanjenje
stopa, investicijske olakice porezni kredit tj. odreeno razdoblje bez poreza. Pri uvoenju
odreenih rjeenja poticanja nuno je i voditi brigu o gubitku fiskalnih prihoda, veim
trokovima administracije, moguoj poreznoj nepravdi i ogranienjima pojedinih odabranih
rjeenja.
Ekoloki poticaji su poticaji koji nam daje drava kako bi nam pripomogla da si
priutimo neto to je ekoloki orijentirano i time postanemo prijatelji naem okoliu i manje
zagaujemo hrvatsko zelenilo.
Hrvatska je krajem veljae objavila natjeaj da e sufinancirati hrvatske graene pri

kupnji plug - in hibridnih i elektrinih vozila. Kako sve ima svoje razmjere, fond je odluio
sufinancirati samo ona vozila koja su postavljena na 50g/km CO2.
Kako bi stanovnici Hrvatske mogli doi do poticaja u njihovoj je nadlenosti da ispune

formulare za subvenciju Fonda. Ponudu koja se primi od Fonda se mora isplatiti na raun
Fonda u iznosu od 3.000 kn jer se tim postupkom potvruje kako osoba koja je podnijela
zahtjev za poticaj ima ozbiljne namjere i da je ozbiljan kupac. Nakon odreenog vremena
Fond na kunu adresu alje potvrdu da je odobrena subvencija za eljeno vozilo. Nakon to
su se rijeila sva financiranje i registrirano je vozilo, te je proao vremenski period od mjesec
dana registracije vozila na raun stie novac poticaja, 30.000 kn ukoliko je osoba uzela
elektrino vozilo a 50.000 kn ako je kupljeno plug-in hibridno vozilo. Naalost, ako osoba
nije ula u krug subvencionirah kupaca, Fond vraa uplaenih 3.000 kn kojeg je fizika osoba
uplatila za ponudu kako bi dokazala da je ozbiljan kupac.
Najvei poticaj u Europi se odnosi na hrvatski otok Mljet. U novinama, lancima, te

Internetu ste u mogunosti proitati da se otok Mljet ekoloki razvija te bi mogao uskoro
postati jedan od najekolokijih otoka u Hrvatskoj, Europi pa ak i svijetu. Uglavnom u ovom
primjeru radi se o tome kako e stanovnici Mljeta primiti oko 105.000 kn dravnih poticaja za
kupnju elektrinih, hibridnih automobila.
Prilikom posjeta Mljeta pomonik ministra zatite okolia i prirode Toni Ristovi na
predstavljanju za 'Mljet - prvi zeleni otok na svijetu' je izjavio - Projekti energetske
uinkovitosti prepoznati su kao najuinkovitiji nain borbe s posljedicama klimatskih
44
promjena i dio su programa Vlade kroz koje zemlju guramo naprijed. Zato smo za projekte
energetske uinkovitosti u zgradarstvu, prometu, turistikom i proizvodnom sektoru ove
godine osigurali 600 milijuna kuna poticaja iz Fonda a kroz njih se pomae svima, mladima i
starijima, zaposlenima i nezaposlenima, obiteljima i samcima da poboljamo kvalitetu ivota i
standard i kao drutvo idemo naprijed u zemlji koja ide naprijed. Pored toga projekt 'Mljet
prvi zeleni otok na svijetu' u kojem osim Ministarstva i Fonda sudjeluje i Nacionalni park
Mljet a kroz koji e se stanovnicima Mljeta omoguiti 105.000 kuna dravnih poticaja za
kupnju elektrinog automobila dio je naih nastojanja za odrivi razvoj svih dijelove
Hrvatske.
Fond u sklopu projekta 'Mljet - prvi zeleni otok na svijetu' e stanovnicima dodijeliti
za subvenciju kupnje elektrinih vozila iznos od ak 70.000 kuna, no uz to e i nacionalni
park Mljet dodati jo 35.000 kuna. Iznosom koji je 105.000 kuna stanovnici Mljeta e moi si
priutiti da nabave novi elektrini auto. Pravo na to subvencioniranje e naravno imati
stanovnici koji imaju stalno prebivalite na podruju Mljeta.
Direktor Fonda Sven Mller je na samom predstavljaju projekta izjavio - Graani i

tvrtke ve se danas mogu javiti i ostvariti poticaje na kupnju elektrinih i hibridnih vozila u
sklopu projekta subvencioniranja kupnje ekoloki prihvatljivijih vozila. Ove smo godine uveli
poticaje i za elektrine skutere, motocikle i etverocikle a oekujemo velik interes kao to je
to bilo i prole godine. Uz utede koje su uz poticaje jo i vee, jedan od razloga za to je i
jednostavna procedura u samo nekoliko koraka.
U 2015. godini Fond je za subvencioniranje ekoloki prihvatljivih vozila osigurao ak

14 milijuna kuna, visina tih poticaja e ovisiti o samo jednoj stavki a to je vrsta vozila i ona e
iznositi maksimalno 40% od ukupne cijene vozila. Fond e po tim propisima dodjeljivati do
70.000 kuna za elektrina vozila, dok e za plug-in hibridna vozila subvencija iznositi do
50.000 kuna, a hibridna vozila e pokrivati subvenciju od 30.000 kuna, elektrini skuteri i
motocikle te etverocikle e imati osiguranu subvenciju od 7.000 do 30.000 kuna. 2014.
godine Fond je graanima i drugim poduzeima odobrio 15.5 milijuna kuna poticaja, a po
ugovoru od est mjeseci su im odobrena sredstva koja su iskoritena za nabavu 340 ekolokih
vozila od kojih su 313 hibridnih vozila, 24 elektrinih i 3 plug-in hibridna vozila. Fond je sve
to sufinancirao sa dodatnih 11,2 milijuna kuna.
U Nacionalnom parku Mljet ove godine se 2015. godine provode brojna ulaganja koja
su vrijedna do 11 milijuna kuna a Fond je od njih sudjelovao u sufinanciranju s 8,8 milijuna.
Vri se obnova Velikog mosta, takoer se obnavljaju i ureuju najposjeenije relacije na
45
mljetskih jezera, vri se razvoj sustava pounih staza i unapreuje se sustav e-naplate i
kontrole ulaznica. Nacionalni park Mljet uz pomo subvencija od Fonda nabavlja i ekoloki
prihvatljiva vozila koja slue za turistike potrebe.
Poticaji za stoarstvo, voe, povre i ekoloku poljoprivredu - Europska komisija je

prihvatila hrvatski model izravnih plaanja u poljoprivredi za razdoblje koje se protee od
2015. do 2020. godine. Novi model tih izravnih plaanja e se poeti primjenjivati od poetka
2015. godine, tonije 1. sijenja., a prve isplate e krenuti najkasnije biti do sredine 2016.
godine.
Razlika e se moi uvidjeti u tome to je dosadanji sustav bio temeljen po grlu

ivotinja ili povrini te su na temelju toga bili isplaivani poticaji, no uvoenjem novoga
sistema, u 2015. se predlau vee potpore za proizvodnje koje su takoer izloene kao sektori
ili su znaajni zbog dodane vrijednosti.
Mali i srednji poljoprivrednici se takoer i dodatno potiu sa povrinom gospodarstva

do 20 hektara. Poljoprivrednici e imati razliite poticaje jer sve ovisi o grani kojoj se bave,
zato e oni koji se bave povrtlarstvom imati 500 eura vie po hektaru, voari e imati do 350
eura po hektaru, a proizvoai eerne repe do 290 eura po hektaru. Poljoprivrednici koji su
mlai od 40 godina e biti osigurani sa ak ukupnih 9,5 milijuna posebnih potpora, a k tome
svemu ako su njihova gospodarstva na podrujima s posebnim ogranienjima, pripadat e
poljoprivrednicima jo i dodatna plaanja po povrini. Republika Hrvatska e za provedbu tog
novog modela izravnih plaanja imati na raspolaganju do 2015. do 2020. godine 2,5 milijardi
eura od ega je 60% osigurano iz prorauna Europske Unije.
Primjer tvornikog zagaenja okolia u Republici Hrvatskoj
Iako na internetskoj stranici Karlovake pivovare stoji da u svom poslovanju potuju kako
hrvatske zakone tako i meunarodne poslovne standarde, te potuju svoju
drutvenuodgovornost, u samo jednom danu uspjeli su tu tvrdnju povrgnuti. Naime, njihovom
krivicom 2007. godine, u blizini njihove pivovare umro je ovjek. upanijsko dravno
odvjetnitvo u Karlovcu podignulo je optunicu protiv Karlovake pivovare i njezinih pet
direktora radipoinjenja tekog kaznenog djela protiv ope sigurnosti i dovoenja u opasnost
46
ivota te imovine ljudi, jer su isputali otrovni plin CO2 u kanal tijekom procesa
fermentacije. Karlovaka pivovara ispotovala je sve pravne posljedice.33
5.1. Budi ekoloki osvijeten - Umag
Izdvoji s(v)e naziv je akcije koju je prije dvije godine grad Umag osmislio. Jedan od
najvanijih ciljeva grada su i ekoloka osvijetenost, razmiljanje o otpadu kao o sirovini i
dugorona briga za okoli. Cilj je i sve to prenijeti na budue generacije.
Rije je o eko-otocima koji su postavljeni na gotovo svim lokacijama grada. Tonije,

radi se o kontejnerima za selektivno prikupljanje otpada koji su realizirani uz pomo Grada,
koji je osigurao svu infrastrukturu, i poduzea 6.maj (poduzee). Na svakom su otoku,
odnosno na svakoj lokaciji su postavljena po tri kontejnera koji se raspoznaju po bojama i
natpisima. Tako crvena boja oznauje plastiku, metal i tetrapak, plava papir i karton, dok je
uta boja namijenjena za staklenu ambalau. U sklopu akcije podijeljeno je i preko 1000
platnenih vreica i preko 10 spremnika za prikupljanje istroenih baterija. Uz to, sada svako
kuanstvo posjeduje svoj komposter za bio otpad.
Do prije dvije godine situacija je bila po mnogo emu drukija. Postojao je jedan vei
kontejner kojeg su dijelile tri do est kua. Takav je kontejner bio namijenjen za sve vrste
otpada pa je reciklaa bila nemogua. Potaknutom akcijom, sada svaka kua ima svoj
komposter za bio otpad i kua sa susjedstvom, od maksimalno 4 dodatna kuanstva, dijeli tri
velika kompostera razliite svrhe. Poboljanje i ekologije openito i pojedinane ekoloke
osvijetenosti je neupitno.
Grad je vei dio prorauna izdvojio za ostvarenje akcije. Uslijed toga za nekoliko kuna
poveale su se i obveze prema komunalnom poduzeu 6.maj. Smatram kako ni jedan
pojedinac nije preoptereen takvom situacijom, dok s druge strane dobiva puno vie no to
dodatno izdvaja. Prema podatcima iz Udruge za zatitu okolia, uzimajui prosjean kuni
otpad, 26% otpada ine papir I karton, plastika i staklo svaki po 8%. Na kraju dolazimo do
iznosa od 42% ukupnog otpada koji bi se mogao reciklirati,a ne reciklira se. Potiui sline
33
http://www.karlovacka.com/
47
akcije, gradovi i zajednice bi smanjili otpad na odlagalitima, to bi onemoguilo dolazak
situacije kao one od prole godine u Makarskoj. Takoer, potie se pozitivna svijet o
zelenom.
48
ZAKLJUAK
Ekoloki porezi vode ka poboljanju, tonije, oni sprjeavaju ovjeka u njegovom zagaenju
okolia. ovjekov je okoli javno dobro. Zbog tog se razloga dravna i svjetska politika treba
osvrnuti i pridati veu pozornost zatiti ekosustava, bio raznolikosti, odrivim razvojima i
time odravati pozitivnu globalnu ekoloku ravnoteu. Prema definiciji EU/ OECD-a,
ekoloki su porezi u Europskoj uniji kategorizirani u trima skupinama: porez na energente,
porez na transport i porez na zagaenje i prirodne izvore. Pristupanjem Europskoj uniji,
potpuno se uveo ovakav sustav oporezivanja. To se najbolje da vidjeti na oporezivanju
motornih vozila na temelju emisije ugljinog dioksida. Iako Hrvatska, kao i ostale zemlje,
pokuava to vie svoje zakone uskladiti s europskim, ona ima pravo samostalno urediti svoje
zakonodavstvo. Zbog toga e, Hrvatska proi kroz neto dugotrajniji proces osvjetavanja
ljudi.
Iako se kratkorono gledano, ekoloki porezi negativno oituju na turizam, oni su

zapravo klju uspjeha hrvatskog gospodarstva. Polazei od injenice da se trenutano dravni
proraun ponajvie puni prihodima turizma, on je od bitne vanosti. Klju uspjeha svakog
problema, svake krize je brza akcija, uinkovitost i dugoroan uspjeh. Proces globalizacije
odvojio je ljude od okolia, no u zadnje se vrijeme upravo okoliu i vraaju. Postoji tzv. trend
ekoloke osvijetenosti, trend zelenog ivota, koji e, po mom miljenju, sve vie i vie biti
prisutan. Treba ulagati u sferu zatite okolia to e posljedino dovesti do obostrane koristi.
Zajednica e biti zdravija, a dravna blagajna bogatija upravo zbog svih znamenitosti,
ouvanosti okolia i zelenila koje e Hrvatska moi ponuditi.
49
BIBLIOGRAFIJA
Badanjak, S., Usklaivanje razvitka i zatite okolia-neka razmiljanja o zatiti okolia,

Informator br.4538-4539, Zagreb, 1997.
Elkington, J.:, Toward the Sustainable Corporation: Win-Win-Win Business Strategies for
Sustainable Development, California Management Review, Vol. 36, No. 2, 1994., str. 92.
Hodi, Brati Comparative analysis of environmental taxes in EU and Croatia
Jeli, B.,Jeli, B., Porezni sustav i porezna politika, Informator, Zagreb,1998.
Kapelanis, D., Strachan, S. (1996): The Price Premium of an Environmentally Friendly

Product, South African Journal of Business Management, 27 (4),
Koschel, H., Weinreich S., Okologische Steuerreform auf dem Prufunsstand-Ist die Zeit
zum Handeln, ZEV, Nomos, Baden-Baden, 1995.
Medvedovi, D., Pravno reguliranje zatite zraka od oneienja, Informator br.4524-

4525, Male stranice, Zagreb, 1997.
Mueller H. : Turizam i ekologija, Zagreb: Masmedia, 2004.
Polonsky, M. J., Rosenberger P. J., (2001): Reevaluating Green Marketing: A Strategic

Approach, Business Horizons,
Roller Dragan, Fiskalni sustavi i oporezivanje poduzea (posebni dio), 2014.
Stanton, W.J. and Futrell, C. (1987): Fundamentals of Marketing, 8th edition, McGraw-
Hill, New York, prema Polonsky, M. J., (1995): A stakeholder theory approach to
designing environmental marketing strategy, Journal of Business & Industrial Marketing,
10 (3),
inkovi Zoran: Ekoloki porezi, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50,
4/2013.
50
Internetski izvori:
http://dubrovackidnevnik.rtl.hr/vijesti/zupanija/najveci-poticaji-u-europi-mljecani-za-
kupnju-elektricnih-automobila-dobivaju-105-tisuca-kuna
http://www.dzs.hr
http://ipress.hr/gospodarstvo/najveci-poticaji-za-stocarstvo-voce-povrce-i-ekolosku-
poljoprivredu-33420.html
http://www.fzoeu.hr/hrv/index.asp?s=sredstva
http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/hr/displayFtu.html?ftuId=FTU_5.4.1.html
http://www.karlovacka.com/
51

Ekološki Porezi I Njihov Utjecaj Na Turizam PDF

Enviado por

Dados do documento

Título original

Direitos autorais

Formatos disponíveis

Compartilhar este documento

Compartilhar ou incorporar documento

Opções de compartilhamento

Você considera este documento útil?

Este conteúdo é inapropriado?

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

Ekološki Porezi I Njihov Utjecaj Na Turizam PDF

Enviado por

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU,

Ekoloki porezi i njihov utjecaj na turizam

Kolegij: Oporezivanje poduzea Student: Nives Rado

Opatija, lipanj 2016.

IME I PREZIME STUDENTA: Nives Rado

IZJAVA O AUTORSTVU RADA I O JAVNOJ OBJAVI RADA

Izjavljujem da sam zavrni rad pod nazivom

Ekoloki porezi i njihov utjecaj na turizam

izradila samostalno te sam suglasna o javnoj objavi rada u elektronikom obliku.

U Opatiji, 20.06.2016. Nives Rado

Kljune rijei: porezna politika; ekoloki porezi; turizam; ekoloki poticaji

SLIKA 1. INTENZITET TURIZMA U HRVATSKOJ IZRAEN PO STANOVNIKU UPANIJE ................. 41

TABLICA 1. DRAVE EUROPSKE UNIJE I POREZI ..................................................................................... 21

GRAFIKON 1. ODNOS PRODUKTIVNOG I NE PRODUKTIVNOG ZEMLJITA U VICARSKOJ........... 38

Tema odabranog rada su Ekoloki porezi i njegovi utjecaji na turizam.

Predmet prouavanja ukljuuje sve to utjee na okolinu i porezi koji pokuavaju to

Meutim, premda se i ranijih stoljea u nekim dravama poduzimaju mjere da bi se

1.1. Pojam ekolokih poreza i davanja

To su razlozi da se danas premda na alost, jo uvijek daleko vie verbalnim opredjeljenjem

Pigou porezi ili specifini porezi

4 Dragan Roller, Fiskalni sustavi i oporezivanje poduzea (posebni dio), 2014.

Meutim, mjerenje kao i procjenjivanje elemenata relevantnih za izraunavanje graninih

1.2.2. Para-Pigou porezi

Ta skupina poreznih instrumenata gdje se fiskalno restrukturiranje rabi kao svojevrsna

1.2.3. Dvostrano korisni porezi

Dvostrano korisni porezi su oblikovani u tri skupine elemenata:

Naredbodavno nadzorni instrumenti

U mnogim se sluajevima u praksi ekoloki porezi, koji su preteito rabljeni radi

Ve se dugo zna da odreene vrste poreza ne samo da ne unose elemente izoblienja

Porezi na zagaivanje ovjekova okolia zasluuju posebnu pozornost. Tijekom dolazeih

Porezi kojima se moe utjecati na smanjenje ili ogranienje zagaivanja ovjekova

1.3. Ostala ekoloka davanja

Instrumente koji djeluju izvan trita

Ona mogu biti namijenjena prikupljanju prihoda,

Vano je istaknuti kako se meu davanja ubrajaju9:

Subvencije podrazumijevaju razliite oblike financijske pomoi, kojima je namijenjena s

Dotacije, donacije, slini iznosi

Problemi zatite ovjekova okolia uz nacionalnu, imaju i meunarodnu komponentu. Dok se

Bilateralnim problemima-koji predstavljaju probleme izmeu dvije susjedne zemlje,

Postoje razliite mogunosti rjeavanja bilateralnih, multilateralnih i globalnih ekolokih

Nesklonost odricanja od dijela financijskog suvereniteta u korist neke nadnacionalne

2.1. Mogunosti rjeavanja meunarodnih ekolokih problema

Kad je rije o poreznom instrumentariju, kojeg je i mogue i potrebno uporabiti sa svrhom

Poveanje postojeeg optereenja akcizama a i drugim porezima koje su uvedena

Uloga internalizacije eksternih trokova

Uloga instrumenata internalizacije negativnih eksternih efekata trebala bi dovesti do toga da

Porez usmjeren na internalizaciju eksternaliteta primarno je usmjeren na financijsko-politiki

2.2. Naela i uvoenje ekolokih poreza

U biti bi se svaki zamiljeni model smanjivanja odnosno ograniavanja oneiavanja okolia

U trinom gospodarstvu drava djeluje na osnovi ogranienih informacija o trokovima i

2.3. Naelo oporezivanja ekolokih poreza

Najpoznatija naela oporezivanja ekolokih poreza su18:

naelo zagaiva plaa

Naelo najniih trokova uklanjanja smetnje dovodi do toga da se definira odreeni

2.4. Instrumenti drugih politika vezanih za okoli

Mjere za poboljanje zatite okolia obuhvaaju takoer i niz administrativnih mjera,

Sve do 1997. godine sustav harmonizacije izravnog oporezivanja u EU bio je vrlo

pravila ponaanja pri oporezivanju poduzea (engl. Code of conduct), kojim su se

Kako su nacionalni porezni sustavi uglavnom u nadlenosti 25 drava lanica, vrlo je

Osnovne podskupine unutar poreza za zatitu okolia su19:

1. porezi energije - ova skupina ukljuuje porez na energente za transport i za stacionarnu

2. Transportni porezi ukljuuje poreze koji se odnose na vlasnitvo i koritenje motornih