SVEUILITE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Kristina Premu

EKOLOKO OPOREZIVANJE U EU KAO FAKTOR

ODRIVOG RAZVOJA

Diplomski rad

Rijeka, 2013.
 SVEUILITE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET

EKOLOKO OPOREZIVANJE U EU KAO FAKTOR

ODRIVOG RAZVOJA

Diplomski rad

Predmet: Mikrosustav EU
Mentor: Prof. dr. sc. Vinko Kandija
Studentica: Kristina Premu
Studijski Smjer: Poduzetnitvo
JMBAG: 0081089328

Rijeka, rujan, 2013.

 SADRAJ

Stranica

1. UVOD .................................................................................................. 1
1.1. Problem i predmet istraivanja........................................................ 1
1.2. Radna hipoteza .................................................................................. 1
1.3. Svrha i ciljevi istraivanja ................................................................ 1
1.4. Znanstvene metode ............................................................................ 2
1.5. Struktura rada ................................................................................... 2

2. TEORIJSKA ZASNOVANOST EKOLOKOG OPOREZIVANJA .. 4

2.1. Ciljevi i pravni temelji politike zatite okolia u EU ....................... 4
2.2. Odrivi razvoj EU ............................................................................... 8
2.3. Pravni temelji oporezivanja EU ...................................................... 10
2.4. Pravna zasnovanost zajednike energetske politike i oporezivanja
energije ................................................................................................ 11

3. EKOLOKI POREZI KAO EKONOMSKI INSTRUMENT ZA

POSTIZANJE EKOLOKIH CILJEVA I ODRIVOG RAZVOJA 14
3.1. Vrste ekonomskih instrumenata ...................................................... 14
3.1.1. Ekoloki porezi ........................................................................14
3.1.2. Ekoloki polog ..........................................................................18
3.1.3. Utrive dozvole ........................................................................18
3.1.4. Subvencije ................................................................................19
3.2. Prednosti i nedostaci koritenja ekonomskih instrumenata ......... 19

4. ANALIZA EKOLOKIH POREZA I NAKNADE U EUROPSKOJ

UNIJI ................................................................................................ 23
4.1. Pregled ekolokih poreza i naknada u Europskoj uniji ................ 23
4.2. Ekoloki programi u EU ................................................................... 25
4.3. Uvoenje ekolokih poreza u nekim zemljama EU ....................... 28
4.4. Porezne reforme u zemljama lanicama Europske unije.............. 28
 4.5. Prihodi od ekolokih poreza u Europskoj uniji ............................. 32
4.5.1. Ukupni prihodi od ekolokih poreza u lanicama EU ....... 32
4.5.2. Prihodi po vrstama ekolokih poreza u EU ........................ 36
4.5.3. Prihodi od ekolokih poreza prema ekonomskoj
aktivnosti ......................................................................................... 37
4.6. Izdaci za zatitu okolia u EU .......................................................... 40

5. IMPLIKACIJE UPOTREBE EKOLOKIH POREZA ...................... 43

5.1. Utjecaj ekolokih poreza na konkurentnost ................................... 44
5.1.1. Globalni indeks konkurentnosti ............................................ 46
5.1.2. Indeks odrive konkurentnosti.................................................50
5.1.3. Reforme ekolokih poreza i energetska odrivost
pojedinih sektora ..................................................................................52
5.2. Utjecaj ekolokih poreza na okoli i odrivi razvoj ....................... 54
5.3. Utjecaj ekolokih poreza na zapoljavanje ..................................... 60
5.4. Utjecaj ekolokih poreza na porezne prihode ................................ 61

6. EKOLOKI IZAZOVI EU GOSPODARSTVA I PERSPEKTIVE

EKOLOKOG OPOREZIVANJA ........................................................ 63

7. ZAKLJUAK .......................................................................................... 66

LITERATURA .............................................................................................. 69
POPIS TABLICA .......................................................................................... 70
POPIS GRAFIKONA ................................................................................... 70
1. UVOD

Intenzivan pritisak na okoli uzrokovao je niz ekolokih problema. One se oituju u

oneienju zraka, vode i tla, moguem utjecaju na klimatske promjene, postupnoj razgradnji
stratosferskog sloja ozona, smanjenju snjenog i ledenog pokrivaa, deforestaciji, degradaciji i
osiromaenju tla, smanjenju bioraznolikosti, itd.

Odrivi razvoj znai stvaranje konkurentne ali odrive ekonomije, odravajui ravnoteu izmeu
upotrebe, tednje i obnavljanja resursa sa ciljem ouvanja okolia za generacije koje dolaze.
Tenzija izmeu ekonomskog rasta i zatite okolia lei u srcu politike okolia. Ideja odrivog
razvoja izravan je pokuaj da se rijei ta podjela i istodobno zatiti okoli.

Glavni cilj politike zatite okolia je postizanje meusobne integracije svih sektorskih politika, a
djelotvorno sredstvo za ostvarivanje tog cilja jesu ekonomski instrumenti koji mogu ispravljati
trine nesavrenosti.

1.1. Problem i predmet istraivanja

Posljednjih se godina uspjeno primjenjuju ekonomski instrumenti iji je cilj rjeavanje problema
okolia uz istovremeno promicanje gospodarskog razvoja. Jasno je kako su ti ekonomski
instrumenti kljuni u povezivanju procesa donoenja odluka o gospodarskim pitanjima i
pitanjima zatite okolia i nuan uvjet za postizanje odrivog razvoja.
Uoavajui spomenutu problematiku postavljen je problem istraivanja utjecaj ekolokih
poreza na odrivi razvoj i zatitu okolia u lanicama Europske unije.
U okviru ovog diplomskog rada postavljen je i predmet istraivanja: definirati i pojasniti pojam
ekolokih poreza, analizirati i istraiti najvanija obiljeja ekolokih poreza, te njihov utjecaj na
gospodarstvo Europske unije, sa ciljem zatite okolia i odrivog razvoja.

1.2. Radna hipoteza

Na temelju prethodno definiranih problema, predmeta istraivanja proizlazi radna hipoteza:

analizom ekolokih poreza i naknada u zemljama lanicama Europske unije, moe se rei da
ekoloki porezi imaju znaajnu ulogu u poticanju odrivog razvoja i zatite okolia.

1.3. Svrha i ciljevi istraivanja

Svrha je ovog istraivanja naglasiti vanost primjene ekolokog oporezivanja u svrhu ouvanja
okolia i odrivog razvoja lanica Europske unije, te koliku korist od ubiranja prihoda od
ekolokih poreza ima drava a koliku okoli.

1
Da bi se rijeio postavljeni problem, ostvarila svrha istraivanja te dokazala postavljena hipoteza
potrebno je ispuniti sljedee ciljeve:

Primarni cilj ovoga rada je prikazati nain na koji ekoloki porezi pogoduju odrivom razvoju
okolia, kroz razliite mjere i aktivnosti, te na koji nain EU formira politiku zatite okolia kroz
mreu razliitih ekolokih poreznih reformi. Sekundarni cilj rada je poblie upoznati openitu
strukturu ekolokih poreza kroz sve njihove podjele i namjene, u vidu boljeg razumijevanja uloge
ekolokih poreza u cjelokupnom poreznom sustavu. Jedan od ciljeva rada je i detaljnom analizom
utjecaja ekolokih poreza na pojedine zemlje EU utvrditi njihovu vanost u ukupnim poreznim
prihodima. Cilj je dati odgovor kako pojedini ekoloki porezi utjeu na konkurentnost i
zapoljavanje pojedine zemlje, a da se pritom ne naruava odrivi ekoloki razvoj. Imajui u vidu
prethodno obraene segmente mogu se jasno uvidjeti neke od moguih perspektiva budueg
razvoja ekolokih poreza, te njihovog utjecaja na gospodarstvo i ekoloki sustav u cjelini.

1.4. Znanstvene metode

Prilikom izrade diplomskog rada na temu Ekoloko oporezivanje u EU kao faktor odrivog
razvoja u istraivanju i formuliranju rezultata koritene su sljedee znanstvene metode: metoda
analiza i sinteze, metoda klasificiranja, metoda deskripcije, metoda kompilacije, metoda
komparacije, povijesna metoda, metoda dokazivanja te induktivna i deduktivna metoda.

1.5. Struktura rada

U prvo dijelu UVODU iznesen je problem, predmet, radna hipoteza, svrha i ciljevi istraivanja,
znanstvene metode te sama struktura rada.

Drugi dio rada obuhvaa TEORIJSKU ZASNOVANOST EKOLOKOG OPOREZIVANJA

u kojem su detaljno objanjene direktive koje je usvojila Europska unija a tiu se podruja
politike zatite okolia.

Predmet treeg dijela rada su EKOLOKI POREZI KAO EKONOMSKI INSTRUMENT ZA

POSTIZANJE EKOLOKIH CILJEVA I ODRIVOG RAZVOJA, u kojem se definiraju
ekonomski instrumenti, te za rad najvaniji ekoloki porezi. Na samom kraju poglavlja iznesene
su prednosti i nedostaci koritenja ekonomskih poreza.

etvrti dio rada ANALIZA EKOLOKIH POREZA I NAKNADE U EUROPSKOJ UNIJI,

donosi pregled ekolokih poreza i naknada u Europskoj uniji, ekoloke programe, te porezne
reforme. Najvei dio poglavlja pokriva detaljna analiza prihoda i izdataka od ekolokih poreza.

2
Peti dio rada IMPLIKACIJE UPOTREBE EKOLOKIH POREZA govori o uincima
ekolokih poreza na konkurentnost, okoli, zapoljavanje te porezne prihode.

U estom dijelu EKOLOSKI IZAZOVI EU GOSPODARSTVA I PERSPEKTIVE

EKOLOSKOG OPOREZIVANJA govori se o tom kakvi izazovi oekuju zemlje lanice EU te
perspektive ekolokog oporezivanja.

U posljednjem dijelu, ZAKLJUKU, iznesena su najvanija rjeenja postavljenog problema

istraivanja. Na kraju rada nalazi se popis literature, popis tablica i grafikona.

3
2. TEORIJSKA ZASNOVANOST EKOLOKOG OPOREZIVANJA

Meu prvima koji su promicali ekoloke poreze bili su pripadnici politikih stranaka kojima je
primarni cilj bila zatita okolia, takozvani zeleni, otuda je i potekao naziv zeleni porezi. Na
zaotravanje ekolokih problema drave su odgovorile na nain da su uvele brojne instrumente
(mjere) kojima provode svoju politiku zatite okolia. Glavni cilj politike zatite okolia je
postizanje meusobne integracije svih sektorskih politika, a djelotvorno sredstvo za ostvarivanje
toga cilja jesu ekonomski instrumenti. U ekonomske instrumente koji mogu ispravljati trine
nesavrenosti ubrajaju se ekoloke pristojbe, polozi, dozvole, subvencije, te ekoloko osiguranje.

lanice Europske unije uvode ekoloke poreze prvenstveno kako bi pojaale svijest oneiivaa
i potakle ih da vode rauna o okoliu. Internalizacijom eksternalija izvrava se naplata naknade
onima koji imaju korist od okolia na tetu ostatka drutva.

2.1. Ciljevi i pravni temelji politike zatite okolia u EU

Temelj europskog gospodarstva o zatiti okolia ine lanci 191 do 193 Ugovora o
funkcioniranju EU-a gdje se navode zajedniki ciljevi i naela politike, naini donoenja
zajednikih odluka i slino. Veina odluka donosi se suodluivanjem Vijea ministara i
Europskog parlamenta, uz savjetovanje EESC-a i Odbora regija, a posebno kada se radi o opim
programima i prioritetnim ciljevima. Postupak savjetovanja, koji podrazumijeva jednoglasnost
Vijea ministara, koristi se kada se donose odluke o mjerama fiskalne prirode, mjerama koje
utjeu na prostorno i urbano planiranje, mjerenja kvantitativnog upravljanja ili dostupnost
vodenih resursa i tla te mjerama koje znaajno utjeu na odluke pojedine zemlje lanice o
energetskim izvorima ili strukturi opskrbe energentima (Kandija, Cvei, 2010., p.821).

Sljedei institucionalni subjekti EU imaju vanu ulogu pri formuliranju politike zatite okolia
Unije (Europska komisija, 2006.):

Europska komisija, to jest, Opa uprava za okoli, na elu sa povjerenikom koji je

zaduen za pripremu i nadzor provedbe politike zatite okolia u EU,

Vijee EU u sastavu ministara zatite okolia, koje se sastaje nekoliko puta godinje,

Europski parlament, koji je ukljuen u oblikovanje politike zatite okolia putem postupka
suodluivanja i u kojem djeluje poseban Odbor za okoli, javno zdravstvo i zatitu
potroaa,

Europska agencija za okoli, zaduena za pruanje pouzdanih informacija nadlenim
organima i javnosti o stanju zatite okolia,

4

Europska agencija za kemikalije, sa sjeditem u Helsinkiju1.

Osnovni ciljevi i naela provedbe politike zatite okolia utvreni su u Glavi XX, ranije gl. XIX
Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Prema l. 191, ranije l.174 Ugovora o funkcioniranju
Europske unije, politika Unije u podruju okolia e doprinijeti ostvarivanju slijedeih ciljeva
(Vidaak, 2011.):

ouvanju, zatiti i poboljanju kvalitete okolia

zatiti ljudskog zdravlja, razboritom i racionalnom koritenju prirodnih bogatstava

promicanju mjera na meunarodnoj razini kojima se rjeavaju regionalni ili svjetski
problemi okolia, a posebno u borbi protiv klimatskih promjena.

U okviru stremljenja visokoj razini zatite okolia Unija mora uzeti u obzir razliitost stanja u
pojedinim podrujima EU-a. Stoga, u kontekstu harmonizacije mjera (koje omoguuje lanak 114
Ugovora o funkcioniranju EU-a), doputa zatitne klauzule koje pojedinim lanicama Unije
omoguuje privremene mjere neekonomskog karaktera, ali uz odobrenje Unije. lanak 139
doputa zemljama lanicama uvoenje i stroih mjera, u odnosu na zajednike, ali pod uvjetom
da su sukladne Ugovorima i da ne ometaju meusobnu razmjenu zemalja lanica (Kandija,
Cvei, 2010., p.822.).

Suvremena politika zatite okolia treba ostvariti sljedee ciljeve (rnjar, 2002., p.229):
1. Odrivi razvoj gospodarskog i drutvenog sustava
2. Zatita pojedinih ekosustava i trajno ouvanje bioraznolikosti
3. Zatita i racionalno koritenje prirodnih resursa te odravanje njihove stabilnosti
4. Zatita od tetnih utjecaja na kulturne i estetske vrijednosti krajobraza
5. Razvoj ekoloke svijesti.

Da bi se uspjeno mogla voditi, potrebno je primjenjivati opa naela ili osnovna pravila voenja
politike, a to su (Lonari-Horvat, O. et al., 1997., p.237-244.):
1. Naelo preventivnosti poduzimanje planiranih preventivnih aktivnosti kako bi se
sprijeile ekoloke tete
2. Naelo opreza zahtijeva maksimalan oprez pri izvoenju zahvata u okoliu, ouvanje ili
zabranu pogoranja postojeeg stanja
3. Naelo oneiiva plaa ili naelo uzronosti pojavilo se 1972. godine u
preporukama OECD-a. Pretpostavlja se da svatko tko oneiuje okoli, odnosno nanosi

1
Glavna zadaa ove agencije je registracija i raspolaganje podacima o ukupno 30 tisua industrijskih kemikalija to
bi trebalo pridonijeti zatiti okolia od kemijskog zagaenja.

5
 tetu okoliu, mora tu tetu i platiti. Obuhvaa trokove nastale u vezi oneienja okolia,
trokove sanacije i trokove pravedne naknade tete. Ujedno je osnovno naelo na kojem
se temelji financiranje zatite okolia u razvijenim zemljama trinog gospodarstva.
4. Naelo integralnosti, strunosti i selektivnosti razvoj i zatitu okolia treba razmatrati
integralno, struno i primjenjivati znanstvena istraivanja.
5. Naelo kooperacije suradnja drave, gospodarstva, oneiivaa i javnosti.
6. Naelo realnosti i operativnosti rjeenja koja nudi politika zatite okolia moraju biti
realna i provediva u praksi.
7. Naelo ope naknade zahtijeva da se dio trokova zatite okolia osigurava i
proraunom poreznog sustava. Drava se ne moe osloboditi ulaganja sredstava u zatiti
okolia bez obzira na naelo oneiiva plaa.

Teko je procijeniti konkretne rezultate europskih mjera u oblasti zatite okolia jer je kvaliteta
zatite okolia vrlo subjektivan pojam. Objektivna kvaliteta koja se namee uvjetovana je
ekonomskim i urbanistikim razvojem u Europi. EU zakonodavstvo o zatiti okolia (EU
environmental law) datira jo od 1972. godine, od kada je doneseno oko 300 zakonodavnih
akata koji se prvenstveno odnose na ogranienje zagaenja uvoenjem minimalnih normi, i to
posebno za upravljanje otpadom, te zagaenje voda i zraka. EU sve vie brine o provoenju
zajednikog zakonodavstva u zemljama lanicama kako bi svim graanima EU-a omoguila
kvalitetnu zatitu. Ugovori doputaju Uniji i djelovanje na meunarodnoj razini (Kandija,
Cvei, 2010., p.821).

Tablica 1. navodi glavna podruja djelovanja i konkretne aktivnosti dogovorene na razini Unije u
okviru razvoja zajednike politike zatite okolia.

6
Tablica 1. Aktivnost i mjere Unije pri smanjenju zagaenja i tete za okoli

Podruja
Ciljevi i smisao
djelovanja
...prvenstveno su bitni s obzirom na
Kvalitativni sutinsku vanost voda u stvaranju prirodne
ciljevi za ravnotee i kao temelja brojnih ekonomskih
europske aktivnosti ->Unija je utvrdila kvalitativne
vlade norme za svjeu vodu (za pie, higijenu,
uzgoj i dr.) te podzemne vode
...kako bi se zatitile vode potrebno je
Nadzor
nadzirati gradske otpadne vode, emisiju
isputanja
nitrata poljoprivrednog podrijetla, zabraniti
otpada
odreene toksine tvari, regulirati kvalitetu
u vode
deterdenta i sl.
vrlo opasan oblik zagaenja zbog
masovnog isputanja ugljikovodika
Borba protiv u osjetljiv okoli ->potrebno je
zagaenja kanjavanje zagaivaa, ovisno o
mora dobrovoljnoj suradnji zemalja lanica i o
meunarodnoj suradnji (npr. u nadzoru svih
plovila u vodama EU.
prvenstveno se odnosi na oneienja
povezana s izgaranjem fosilnih goriva
-> Unija razvija pravilo isputanju pojedinih
tetnih plinova i drugih tvari u industriji i
Borba protiv
transportu (npr. sumporni dioksid, ugljini
zagaenja
dioksid i ugljini monoksid, olovo,
zraka
azbest...), utvruje granine vrijednosti i
zajednike strategije, potie razmjenu
podataka i iskustava, razvija sustav
razmjene emisija CO2 i zatite ozona...
prevencija nesrea i utvrivanje pravila za
Prevencija planiranje, gradnju i upravljanje
industrijskih postrojenjima kako bi se minimizirale tete
i kemijskih na okoli i ljudsko zdravlje->npr. moe se
opasnosti zabraniti uvoz odreenih tvari i ograniiti
otputanje kemijskih nusproizvoda
razvoj industrije i transporta rezultirao je
Borba protiv tetnim uincima buke na ovjekovo
oneienje zdravlje -> potrebna je harmonizacija
bukom pravila kako bi se omoguile tehnike
prepreke razmjeni
Primjeri
smjernica 2008/105/EC o EQS ( Environmental
quality standards) za prioritetne tvari i ostala zagaivala
(pesticide, teke metale i sl.) -> lanice trebaju
zadovoljiti norme od 2015. godine kako bi se
progresivno umanjilo zagaenje WISE - Europski
sustav informiranja o vodama
Unija je pristupila konvencijama o zatiti Dunava,
Rajne, prekograninih vodotoka i jezera
nekoliko smjernica ureuje pravila za nadzor
proizvodnih boja, lakova, plastike i sl. Zbog isputanja
pigmenata titan-dioksida (crveni talog) koji
onemoguuje fotosintezu i unitava fitoplankton
Unija je pristupila konvencijama o zatiti
Sjevernog (Bonn), Baltikog (Helsinki)
i Sredozemnog mora (Barcelona), a 2003.godine
konvenciji o meunarodnom fondu za kompenzaciju
teta uzrokovanih zagaenjem naftom (COPE fund)
smjernica 2008/56/EC o okviru pomorske strategije je
(Marine Strategy Framework Direktive) zahtijeva
ouvanje pomorskog okolia do 2020. godine (zatita
ekosustava, smanjenje rizika za ljudsko zdravlje i bio-
raznolikost...)
Kyoto protokol
smjernica 2008/50/EC o kvaliteti zraka i iem
zraku (CAFE)
novi sustav odobravanja motornih vozila (2007/46/EC
koji utvruje norme i prihvatljivu razinu emisije CO2
mjerenje stimuliranja trita istih i energetski
uinkovitih vozila (2009/33/EC)
CCS (Carbon capture and storage) - sustav prikupljanja
i podzemnog pohranjivanja CO2 (2009/31/EC)
Clean Sky JTI - istraivaki program smanjenja
emisija staklenikih plinova kod zrakoplova.
oznaavanje opasnih proizvoda -> uredba
1272/2008/EC i 790/2009/EC
uredba 1907/2006/EC osniva Europska agencija za
kemikalije i sustav REACH -> registracija evaluacija,
autorizacija i restrikcija kemikalija EPER -> Europski
registar emisije zagaenja, od 2003. godine
smjernice ureuju doputene razine buke u industriji
(strojevi, oprema, kuanski aparati) i transportu
(motorna vozila, zrakoplovi, eljeznica)...

Izvor: Kandija, V., Cvei, I., 2011., Ekonomika i politika EU, Ekonomski fakultet Sveuilita u
Rijeci, Rijeka, str.820.

Zemlje lanice obvezne su provoditi i financirati zajedniku politiku te im je dostupna pomo

financijskog instrumenta LIFE+ ili kohezijska pomo. U sluaju velikog nesrazmjera financijskih
potreba provoenja politike i stupnja razvoja pojedine lanice dostupna su sredstva EIB-a kao i
odreene mjere u okviru zajednike poljoprivredne, ribarstvene, istraivake i obrazovne politike.
Unija je propisala pod kojim uvjetima drave mogu odobravati pomo za zatitu okolia (npr.
upravljanje otpadom i energetska uinkovitost, specifina ulaganja potrebna za postizanje
odreenih normi, savjetodavna pomo malim i srednjim poduzeima, rehabilitacija zagaenih
lokacija i preseljenje postrojenja...). Sukladno smjernici 2008/99/EC zemlje lanice imaju obvezu
7
poduzimati odgovarajue i uinkovite kaznene mjere za ozbiljne prekraje zajednikog prava EU-
a o zatiti okolia npr. kod isputanja otpada i radijacije u zrak, vodu ili tlo, tetnog odlaganja
otpada i radioaktivnih tvari, opasnih aktivnosti pojedinih postrojenja, unitenje zatiene flore i
faune ili stanita itd. Velike novane kazne predviaju se za ozbiljne propuste koji rezultiraju
smrtnim sluajevima (Kandija, Cvei, 2010., p.823.).

2.2. Odrivi razvoj EU

Politika zatite okolia Europske unije temelji se na uvjerenju da visoki ekoloki standardi
stimuliraju inovacije i poslovne mogunosti, stoga je pred drave lanice u tom smislu postavljen
izazov o tome kako kombinirati stalni gospodarski rast i stvoriti od EU-a najkonkurentnije
gospodarstvo svijeta uz istodobno ouvanje okolia. Odrivi razvoj postao je jedan od temeljnih
ciljeva Unije Ugovorom iz Maastrichta, a Lisabonska strategija istie njegovu vanost za budui
razvoj EU-a (Kandija, Cvei, 2010., p.823.).

Definiciju "odrivog razvoja" koja se najee upotrebljava dao je Lester Brown, osniva
Worldwatch Instituta. Ona kae daje odrivi razvoj je takav razvoj koji zadovoljava potrebe
sadanjice, te omoguuje buduim naratajima da zadovolje svoje potrebe.

Zatitom okolia osigurava se cjelovito ouvanje kakvoe okolia, ouvanje prirodnih zajednica,
racionalno koritenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji nain za okoli, kao osnovni
uvjet zdravog i odrivog razvoja.

lanak 3 Ugovora o EU govori kako e Unija u sklopu stvaranja Unutarnjeg trita doprinositi
odrivom razvoju u Europi na temelju uravnoteenog ekonomskog rasta, stabilnosti cijena,
visokokonkurentne socijalne trine ekonomije koja cilja punoj zaposlenosti, socijalnom napretku
te visokoj razini zatite i poboljanja kvalitete okolia. U skladu s time poticat e istraivanja i
tehnoloki razvoj. lanak 4 Ugovora o funkcioniranju EU-a zatitu okolia svrstava u podruje
podijeljenih nadlenosti Unije i zemalja lanica, a lanak 11 istie kako obveze zatite okolia
trebaju biti integrirane u definiranju i implementaciji svih zajednikih politika i aktivnosti,
posebno u vidu poticanja odrivog razvoja (Kandija, Cvei, 2010., p.824.).

Poetkom ovog tisuljea svi predstavnici i institucije EU-a praktiki su potvrivali ciljeve koje
je zacrtalo Europsko vijee iz Lisabona od 21. i 22. oujka 2000. godine, na kojem je
predstavljena Lisabonska strategija. Uz stvaranje najkonkurentnijeg i najdinaminijeg
gospodarstva na svijetu, nakon Europskog vijea u Gteborgu u svibnju 2001. godine, ciljevi
strategije proireni su na potrebu za odrivim gospodarskim rastom, popraenim kvantitativnim i
kvalitativnim poboljanjem zaposlenosti i veom socijalnom kohezijom, te uvaavanjem ciljeva

8
zatite okolia. Pod odrivim razvojem Europske unije, dakle, podrazumijeva se simultana
realizacija triju osnovnih ciljeva: gospodarske konkurentnosti, stvaranja zaposlenosti i socijalnog
razvoja te zatite okolia i prevencije rizika (Kandija, Cvei, 2010., p.824.).

Unija ohrabruje upotrebu novih i iih tehnologija, a time i nove poslovne mogunosti, ekoloke
inovacije i tehnologije, te jednostavnije i uinkovitije zakonodavstvo. Uz to, u okviru ove
strategije Unija uvaava ciljeve poput poticanja meunarodno odrivog razvoja i borbu protiv
globalnog siromatva, uz zatitu demokracije i temeljnih ljudskih prava, zauzdavanje
globalizacije, odrivi transport te meugeneracijsku solidarnost i socijalni dijalog. Bez obzira na
raireno siromatvo u nekim dijelovima svijeta, prosjena razina potronje pojedinaca u zemljama
u razvoju odriva je, ali demografski trendovi upozoravaju na mogue probleme s obzirom da
pojedinci sve vie tee zapadnjakom nainu ivota, a mnogoljudne zemlje poput Kine, Indije i
Brazila napreduju ubrzanim tempom. Strategija poseban naglasak stavlja na problem klimatskih
promjena, upravljanje prirodnim resursima i koritenje iste energije (Kandija, Cvei, 2010.,
p.825.).

Na inicijativu Europskog vijea iz Cardiffa (lipanj 1998.) razliite formacije Vijea ministara
pozvane su na integraciju ciljeva zatite okolia u ostale politike (kardifski proces), a nakon
Europskog vijea iz Klna (sredinom 1999.) Komisija je predstavila dugoronu strategiju
integracije podruja zatite okolia s ekonomskom politikom. Uz ostalo, strategija poziva na
integraciju sukladno ciljevima odrivog razvoja, transparentnost i znanstvenu utemeljenost,
analizu uinaka ekonomskih aktivnosti, poticanje aktivacije porezne politike u ostvarivanje
ciljeva zatite okolia i odrivog razvoja te integraciju ciljeva zatite okolia u Ope smjernice
ekonomskih politika (Broad Economic Policy Guidelines). Kao nastavak kardifskog procesa,
Lisabonske i strategije odrivog rasta, Komisija je sredinom 2004. godine prihvatila radni
dokument kojim se zalae za integriranje ciljeva zatite okolia u ostale zajednike politike, tj
(Kandija, Cvei, 2010., p.825.):

u politiku Unutarnjeg trita otklanjanje ekolokih prepreka slobodnom kretanju roba

kroz normizaciju i pravila o javnim nabavkama, oporezivanju, dravnim pomoima i kroz
druge politike vezane za proizvodnju

u politike industrije ulaganje u nove, iste tehnologije, te poticanje drutveno
odgovornog poslovanja CSR

u energetsku politiku poticanje energetske uinkovitosti u okviru nacionalnih planova
aktivnosti npr. za zgrade

u transportnu politiku odriva infrastruktura i novi naini transporta

9

u odrivu poljoprivredu i ribarstvo (npr. upotreba pesticida, organska proizvodnja,
ouvanje ribljih resursa...)

u politiku vanjske trgovine i suradnje s treim zemljama u podruju zatite okolia

u urbano planiranje i urbani transport

u cjelokupnu ekonomsku politiku.

2.3. Pravni temelji oporezivanja u EU

Kao neizostavan dio svake nacionalne suverenosti, fiskalna politika snaan je instrument
ekonomske politike. Autonomija nacionalnih fiskalnih politika odrana je u Europskoj uniji, za
razliku od monetarne politike koja je zajednika (Kandija, Cvei, 2010., p.718.).

Unutar EU-a, vlade zadravaju iskljuivu odgovornost za razine izravnog oporezivanja. Zadatak
politike oporezivanja EU-a jest osigurati da su porezna pravila dosljedna s ciljevima stvaranja
novih radnih mjesta, konkurentnosti EU-a, jedinstvenog trita i slobodnog kretanja kapitala. Sve
zemlje lanice moraju imati zdrave javne financije. Izbor prioritetnih izdataka i vrste i razine
veine poreza koji se koriste za financiranje tih izdataka je na njima, pod uvjetom da su u skladu
s jedinstvenim tritem i slobodnim kretanjem kapitala, tj. da ne naruavaju trgovinu ili
spreavaju prekogranina ulaganja ili stvaranje radnih mjesta. Zemlje lanice same utvruju
stopu poreza na dobit poduzea i osobne dohotke, utede i kapitalne dobitke. Porez na dodanu
vrijednost (PDV) predstavlja iznimku budui da je on kljuan za ispravno funkcioniranje
jedinstvenog trita. Europska komisija promie koordinaciju i usklaenost, posebice u
podrujima gdje je u pitanja oporezivanja ukljueno vie od jedne zemlje lanice (Delegacija
Europske unije u Republici Hrvatskoj, 2013.).

Za itavu EU postoji dogovor o minimalnoj stopi PDV-a od 15% na veinu robe i usluga, no
mogui su izuzeci. Stopa vieg standarda doputena je unutar odreenih granica. Isto se odnosi na
nie stope i izuzetke za neke proizvode. Openito, oni su ogranieni na robu i usluge koje se ne
natjeu s robom i uslugama iz druge drave lanice, poput obroka u restoranima ili svakodnevnih
potreptina, poput hrane i lijekova. Jedinstveno trite bi se u suprotnom poremetilo.

Promjene i razlike u nametima na gorivo, pia ili cigarete vrlo lako mogu naruiti trino
natjecanje, tako da su one takoer podlone nekim zajednikim pravilima. U podruju poreza na
poduzea, EU ima dva cilja: sprijeiti tetno porezno natjecanje izmeu zemalja lanica i
podupirati naelo slobodnog kretanja kapitala. Drave lanice su obvezane Kodeksom ponaanja

10
kako bi ih se sprijeilo u odobravanju poreznih olakica koje nepravedno naruavaju odluke koje
se tiu ulaganja (Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj, 2013.).

Porezna harmonizacija (ili porezno usklaenje) oznaava koordinaciju poreznih sustava drava
lanica Europske unije radi izbjegavanja nacionalnih poreznih mjera koje mogu negativno
utjecati na funkcioniranje zajednikog trita, tj. na slobodno kretanje roba, usluga i kapitala te
koje mogu naruiti konkurenciju. Ugovorom o EU utvrene su pravne norme koje se odnose na
poreze. Prema njima, svaka drava lanica ima pravo zadrati vlastiti porezni sustav, pa ak i
uvoditi nove porezne oblike, uz obvezu da neke njihove dijelove (poreznu stopu, osnovicu i sl.)
uskladi s odlukama tijela EU. Europska unija donijela je nekoliko posebnih smjernica (direktiva)
o harmonizaciji pojedinih poreza, te je postignut odreeni minimum usklaivanja poreznih
sustava. Tako je postignuta djelomina harmonizacija izravnih poreza, a najdalje se otilo u
harmonizaciji sustava neizravnih poreza, tj. PDV-a i troarina (Kesner-kreb, 2007.).

2.4. Pravna zasnovanost zajednike energetske politike i oporezivanja energije

Bijela knjiga o energetskoj politici iz 1995. godine istakla je da energetska politika treba biti dio
opih ciljeva ekonomske politike EU-a koja se temelji na integraciji i deregulaciji trita, te da
javne intervencije trebaju biti ograniene na ono strogo neophodno kako bi se osigurao javni
interes i blagostanje, odrivi razvoj, zatita potroaa te ekonomska i socijalne kohezija. Godine
2000. objavljena je Zelena knjiga o europskoj strategiji za sigurnost opskrbe, a 2005. Zelena
knjiga o energetskoj uinkovitosti. Zelena knjiga iz 2006. godine predstavlja znaajnu etapu u
razvoju zajednike energetske politike grupirajui okvire za zajedniku energetsku strategiju.
Europsko vijee u oujku 2006. godine predoilo je Zelenu knjigu kao temelj nove Europske
energetske politike. Nova energetska politika zasniva se, dakle, na tri stupa obuhvaena
svojevrsnim energetskim paketom (Kandija, Cvei, 2010., p.846.):

Konkurentnost europskog gospodarstva i dostupnost opskrbe u okviru realizacije

unutarnjeg energetskog trita

Sigurnoj opskrbi, boljom koordinacijom zemalja lanica i meunarodnim dijalogom (npr.
s Rusijom)

Ekolokoj odrivosti, putem poticanja energetske uinkovitosti, obnovljive energije i
koritenja biomase, ponajprije radi ublaavanja negativnih uinaka klimatskih promjena.

Trokovi energije odraavaju se ne samo na industriju, kao velikog potroaa energije, nego i na
ukupne trokove proizvodnje, na trokove ivota graana, a naroito zbog utjecaja cijena energije

11
na trokove transporta. Treba osigurati dobro funkcioniranje unutarnjeg trita roba i energetskih
usluga te jamiti redovitu opskrbu zemalja Unije relativno jeftinim i sigurnim energetskim
izvorima. Energetska politika Unije zasniva se na dva oslonca: na funkcioniranju unutarnjeg
energetskog trita i na sigurnost opskrbe energentima ( Kandija, Cvei, 2010., p.846.).

Prema lanku 194. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u kontekstu uspostavljanja i

funkcioniranja unutarnjeg trita i u pogledu potrebe za ouvanjem i unapreenjem okolia, cilj je
energetske politike Unije u duhu solidarnosti meu dravama lanicama: (a) osigurati
funkcioniranje energetskog trita; (b) osigurati sigurnost opskrbe energijom u Uniji; (c)
promicati energetsku uinkovitost i utedu energije te razvoj novih i obnovljivih oblika energije
te (d) promicati meupovezanost energetskih mrea.

Zakonski okvir zajedniki ureenog oporezivanja energenata za zemlje lanice EU-a propisuje
tek minimalne stope troarina po pojedinim vrstama energenata. Zemlje lanice mogu slobodno
odrediti vlastite stope troarina iznad minimalnih, u skladu s vlastitim nacionalnim politikama.

Pravni temelj za uspostavu harmoniziranog sustava troarina nalazi se u II. poglavlju o

poreznim odredbama, u lanku 93. Ugovora o osnivanju Europske unije. Smjernicom 92/12/EEZ
od 1. sijenja 1993. godine koji je opi, temeljni dokument za harmonizaciju sustava troarina
ureuje se posjedovanje, kretanje i nadgledanje alkoholnih pia, duhanskih proizvoda i
mineralnih ulja, odnosno naftnih derivata koji se oporezuju troarinama. Zbog znatnih potekoa
u procesu harmonizacije, te promjena u politikom i gospodarskom okruenju te pristupanja
novih lanica, Smjernica 92/12/EEC nekoliko je puta mijenjana i dopunjavana. Direktiva
oporezivanja energije (2003/96/EZ - "energijska direktiva") usvojena je 2003. i definira fiskalne
strukture i razine oporezivanja koje treba provoditi za energetske proizvode i struju. Ona
zamjenjuje, s poetkom od 1. sijenja 2004., direktivu Vijea 92/81/EEC (o usklaivanju
strukture troarina na naftne derivate) i direktivu Vijea 92/82/EEC (o usklaivanju stopa
troarina na mineralna ulja). Energijska direktiva je u skladu s obvezama Unije za integraciju
brige za okoli u podruje energetike a to oporezivanja e poboljati funkcioniranje unutarnjeg
trita. Pristupnim ugovorom iz 2003. predviene su prijelazne odredbe i posebne mjere za dvije
nove drave lanice. Osim toga, jo dvije direktive Vijea za odreene aranmane su usvojene
29. travnja 2004. (direktiva 2004/74/EC3 i direktiva 2004/75/EC4). Direktivom 2004/74/EC
dopunjuje se energetska direktiva ime se prua mogunost za eku, Estoniju, Latviju, Litvu,
Maarsku, Maltu, Poljsku, Sloveniju i Slovaku za primjenu privremenih izuzea ili za smanjenje
razine oporezivanja. Direktiva 2004/75/EC dopunjuje energetsku direktivu ime se prua
mogunost Cipru primijeniti privremene izuzea ili smanjenja u razinama oporezivanja.

12
Ugovoreno razdoblje za privremene mjere je isteklo i direktiva se vie ne primjenjuje. Ugovorom
o pristupanju Bugarske i Rumunjske u EU je predvien prijelazni aranman i posebne mjere za
dvije drave lanice. Privremena odredba je istekla krajem 2012. (Blaevi, Vinalek-Stipi i
Grizelj, 2012., p.14).

13
3. EKOLOKI POREZI KAO EKONOMSKI INSTRUMENT ZA
POSTIZANJE EKOLOKIH CILJEVA I ODRIVOG RAZVOJA

Zatita okolia nesumnjivo je jedna od najzahtjevnijih i najsloenijih aktivnosti, koja zadire u sve
dijelove organizacije ljudskoga drutva, stoga je uinkovito institucionalno ustrojavanje sustava
zatite okolia od iznimne vanosti. Za uspjeh politike zatite okolia i posebno odrivog razvoja,
presudni su dobro postavljeni, dobro osmiljeni i dobro kalibrirani instrumenti politike zatite
okolia.

3.1. Vrste ekonomskih instrumenata

Osnovni problem dananje trine ekonomije vezan uz problematiku okolia je to veliki dio
troka koritenja okolia nije ukljuen u trokove proizvodnje, odnosno cijena naruavanja stanja
okolia nekom gospodarskom aktivnou velikim se dijelom ne uraunava kao troak u cijenu
proizvoda. Posljedica toga je uspostavljanje uvjeta poslovanja, koji ekonomski nagrauju
ponaanje koje ne vodi rauna o okoliu, budui da proizvoai koji manje troe na mjere zatite
okolia, imaju jeftiniji, a time i konkurentniji proizvod na tritu. Osnovni cilj ekonomskih
instrumenata je ispraviti ovaj nedostatak trinih mehanizama, odnosno raznim mjerama stvoriti
uvjete u kojima je ponaanje koje vodi brigu o okoliu ujedno i ekonomski povoljnije.

Ekonomskim instrumentima promie se stajalite kako je koritenje okolia troak koji se mora
ukljuiti u trokove poslovanja. Pri tome nije jednostavno odrediti nastalu "tetu okoliu".

S obzirom na mo koju izvjesnost ekonomskog gubitka, odnosno dobitka, ima na oblikovanje

ljudskog ponaanja, ne udi da su ekonomski instrumenti prepoznati u EU kao najbolji nain
integracije ekonomskog i ekolokog aspekta u kontekstu odrivog razvoja.

3.1.1. Ekoloki porezi

U okviru trinih mehanizama istaknutu ulogu instrumenata politike zatite ovjekova okolia
imaju porezi. Za ekoloke poreze koristi se naziv i eko porezi ili zeleni porezi a sam naziv
zeleni je potekao od politikih stranaka koji su zagovarale zatitu i ouvanje ovjekova okolia.

Ekoloki porezi se mogu definirati kao iznos novca koji je potrebno platiti dravi za financiranje
ienja, sprjeavanja, smanjenja, prisilne provedbe ili u svrhu obrazovanja i izobrazbe radi
promicanja ekoloke cjelovitosti i ouvanja prirodnih resursa. Taj porez ulazi u internu cijenu
proizvodnje ekonomskog subjekta i svojevrsna je naknada za zagaenje nastalo tom istom
proizvodnjom koja je umanjila kvalitetu ivljenja.

14
Osnovne grupe ekolokih poreza (Jeli, Jeli, 1998., p.373):

A. Pigu porezi ili specifini porezi. Tu skupinu poreza ine porezi kod kojih se visina
poreznog optereenja mjeri u izravnom odnosu prema jedinici emitiranog zagaenja.
Uporabom specifinih poreza trebalo bi, zbog toga to je na tom podruju zakazalo
trite, postii optimalnu internalizaciju negativnih eksternih efekata tako, da se subjekt
koji prouzrokuje oneienje kojim optereuje okolinu, u potpunosti optereti onim
trokovima koji zbog njegove aktivnosti nastaju za ukupnu zajednicu. Taj se cilj postie
odgovarajuim korekcijama u sustavu cijena. Drugim rijeima primjena tih poreza treba
smanjiti emisiju tetnih tvari pojedinih zagaivaa.

Potreba javne intervencije u svrhu kontrole zagaivanja okolia javlja se, dakle, zbog eksternalija,
odnosno zbog trokova koje zagaiva, pravna ili fizika osoba, uzrokuje drugim lanovima
zajednice. Bez takve javne intervencije zagaiva nema nikakvog razloga da te eksterne trokove
uzme u obzir. Odluke o razini proizvodnje i potronje uzrokuju zagaenje, o odabiru tehnologije,
o uporabi mjera za smanjenje zagaenja, o odlaganju otpada, u tom bi se sluaju donosile
iskljuivo na osnovi privatnih trokova i koristi pojedinog zagaivaa. Posebice se zrak i voda
mogu rabiti kao besplatna mjesta za odlaganje otpada, bez obzira na injenicu da oneienje
atmosfere i podzemnih voda, rijeka, jezera, moe prouzroiti trokove za druge pravne i/ili
fizike osobe.

B. Para Pigou porezi. U tu skupinu poreza treba prije svega ubrojiti indirektne poreze
carine, opi porez na promet, akcize. Oni se mogu primijeniti kao alternativa
specifinim porezima i to tako to e se na eljeni nain primijeniti odnosno prilagoditi
njihove stope. Takva dobra i usluge ija je proizvodnja ili uporaba povezana s
oneienjem ovjekova okolia mogu biti oporezivana primjenom vie porezne stope,
dok bi se za ona dobra i usluge, za koje se smatra da pri njihovoj proizvodnji ili
potronji takvih tetnih utjecaja nema, primijenile nie porezne stope, za to kao primjer
moe posluiti vie oporezivanje benzina koji sadri olovo, odnosno nie porezno
optereenje bezolovnog benzina.

Uz te je poreze povezana problematika njihove integracije u postojei sustav oporezivanja. Tu

prije svega treba imati na umu da meu porezima ima onih, koji su:

uvedeni ba zato da se njima postigne neki ekoloki cilj, pa se onda o njima govori kao o
ekolokim porezima, ali i onih, koji su

uvedeni iz nekih razloga koji nisu bili (prvotno) povezani s konsideracijama vezanima uz
politiku ouvanja ovjekove sredine, nego iz nekih drugih, koji su tijekom njihove primjene

15
 utjecali na neke ekoloke ciljeve, tako da se onda neke izmjene u tim porezima mogu
poduzeti iz ekolokih razloga.

Ta skupina poreznih instrumenata gdje se fiskalno restrukturiranje rabi kao svojevrsna zamjena
za mjere usmjerene protiv zagaivanja ovjekova okolia otvara mnogo iru lepezu konsideracija
negoli su one, prisutne kod mjernih emisija, ukljuujui uz integraciju tih poreza i njihovu
kompatibilnost s postojeim mjerama porezne politike kao i administrativnim postupcima.

Sigurno je da porezne olakice i osloboenja imaju ili mogu imati znaajnu ulogu pri kreiranju
odreene politike, pa tako i one ekoloke. One se, s jedne strane, mogu smatrati poreznom
mjerom, ali se isto tako mogu promatrati i kao namjenske subvencije za ouvanje ovjekova
okolia.

C. Dvostruko korisni porezi. U mnogim su sluajevima u praksi ekoloki porezi preteito

rabljeni radi prikupljanja prihoda, a manje da poslue kao poticaj da se smanji za okoli
tetna emisija. Kad su ekoloki porezi primijenjeni na taj nain, uglavnom je to uinjeno
zato da se namaknu sredstva koja su bila usmjerena na neke aktivnosti povezane sa
zatitom okolia, odnosno za financiranje mjera kojima je cilj smanjenje zagaenja
ovjekova okolia. Ovdje se dakle radi o ubiranju namjenskih poreza, ija se sredstva
trebaju uporabiti u skladu sa naelom dvostruke koristi za rashode koji se ine za
smanjivanje zagaenja, a od ega e koristi imati porezni obveznici koji takve poreze
plaaju.

Ve se dugo zna da odreene vrste poreza ne samo da ne unose elemente izoblienja u

funkcioniranje gospodarstva, nego djeluju na nain da ispravljaju lou alokaciju resursa. Takvi
porezi kotaju efektivno manje negoli to iznose prihodi koji e od njih pritei. Porezi koji se
uvode na zagaivanje odnosno na zagaivae, jedan su od najistaknutijih primjera korektivnih
poreza, a s ekonomskog odnosno financijskog stajalita atraktivan su izvor prihoda. Primarna je
funkcija takvih poreza da osiguravaju uinkovitije funkcioniranje gospodarstva. Njihovom
primjenom pojavljuje se mogunost da se porezni sustav uporabi ne samo da bi se prikupila
financijska sredstva, nego da se i osnai djelatnost gospodarstva. Razborita uporaba poreza
kojima je svrha smanjenje odnosno ogranienje zagaivanja ovjekova okolia moe posluiti za
postizanje dvaju ciljeva: bio bi izgraen snaan skup poticaja za zatitu ovjekova okolia s
jedne, a prikupila bi se i potrebna sredstva za financiranje javnog sektora, ukljuujui i rashode za
javne programe zatite ovjekova okolia, koji sve vie dobivaju na vanosti s druge strane.
Osnovno je da se razviju ekonomski argumenti za takav oblik oporezivanja kao i da se istrai
njihov potencijal pri determiniranju politike.

16
 D. Posredni i neposredni ekoloki porezi

Porezi kojima se moe utjecati na smanjenje ili ograniavanje zagaivanja ovjekova okolia,
kojima se dakle moe djelovati na njezinu zatitu, nalaze se u skupini neposrednih, tako i u
skupini posrednih poreza. Meu neposrednim porezima treba istaknuti odredbe onih, ije je
uvoenje motivirano upravo zatitom ovjekova okolia. Najistaknutije su od njih one, koje se
odnose na mogunost ubrzane amortizacije za investicije u onu opremu, koja pri upotrebi
tedljivije troi energiju ili je njenom upotrebom mogue zagaenje kontrolirati, dakle utjecati na
njegov intenzitet. Osim toga direktnim se porezima prilino uspjeno moe ili favorizirati ili
smanjiti proizvodnja koja ima tetne posljedice na ovjekov okoli (i to kako podruja
proizvodnje, tako i vrste proizvodnih djelatnosti), kao to su to npr. poljoprivreda, umarstvo,
nuklearna energija i itd. Posredni porezi, koji utjeu ili koji mogu utjecati na zatitu ovjekova
okolia dijele se na dvije skupine:
1. onu u kojoj su porezi kao npr. oni na cestovni promet, na motorna vozila ili goriva, koji su
inicijalno uvedeni uglavnom iz razloga koji se nisu povezivali s ekolokim
konsideracijama, ali su upravo one s vremenom postale sve prisutniji initelj koji je
relevantan pri determiniranju nivoa ili strukture tih poreza (npr. Porezni poticaji pri
kupovini automobila s ugraenim katalizatorom, tzv. istih kao i tihih automobila i
sl.)
2. ona u kojima je nesumnjivo prisutna vrlo prepoznatljiva ekoloki motivirana
argumentacija (npr. Porez na plastine vreice ili ambalau koja se ne moe reciklirati, pa
na pesticide i sl.). Osim toga treba spomenuti i nemali broj davanja, taksi i drugih
optereenja, koja imaju element to ih tijesno pribliavaju porezima, a u nekim zemljama i
imaju sve karakteristike poreza koji se relativno uspjeno ubiru pri kontroli raznih
aktivnosti s naglaenim utjecajem na okoli.

Ekoloke pristojbe se uobiajeno razvrstavaju u vie skupina (rnjar, 2002., p.243.):

Naknade/porezi na emisiju. Plaaju se zbog isputanja /istjecanja oneiivaa u okoli, a

zasnovane su na koliini ili kvaliteti isputenog oneiivaa. Primjenjuju se za upravljanje
vodama kao pristojbe za zatitu voda, kao pristojbe za odlaganje otpada na odlagalitima i kao
pristojbe za kontrolu zraka.

Korisnike naknade. To su uglavnom zajednike pristojbe za prikupljanje ili tretman krutog

otpada i tretman isputenih voda u kanalizacijski sustav. Pristojbe su jednake ili razliite, ovisno
o koliini i vrsti otpada ili ispusta. Prihvaaju naelo oneiiva plaa. Ova pristojba zapravo
se smatra plaanjem komunalne usluge i nije osobito ekonomski poticajna za oneiivae.

17
Naknade na proizvode. To su pristojbe koje se dodaju cijeni proizvoda koji oneiuje okoli u
fazi proizvodnje ili potronje. Mogu se temeljiti na nekim znaajkama proizvoda, npr. sumpor u
ugljenu. Mogu imati poticajnu namjenu kada poveavaju cijenu proizvoda i tako obeshrabruju
potroae da kupuju i koriste takve proizvode. Takoer mogu imati i namjenu prikupljanja
prihoda koji se uglavnom koriste za financiranje preventivnih mjera zatite ili lijeenja odnosno
slue kao dodatni izvor dravnom proraunu.

Administrativne naknade. Najee su sastavni dio izravnog reguliranja zatite okolia i

predouju se kao raun za administrativnu uslugu. Obino postoje administrativne pristojbe za
dobivanje licenci, registracija i kontrolu proizvoda. One su prihvatljive kada nisu previsoke jer
visoke pristojbe izazivaju sukob izmeu vlasti i oneiivaa. U pravilu ne prekrivaju sve
trokove koje vlasti imaju pri kontroli oneienja i ne primjenjuju naelo oneiiva plaa.
Mogu biti izravno regulirane propisima.

Naknade razlikovanja ili diferencijacije proizvoda. Ove pristojbe dovode do povoljnijih cijena
proizvoda pri ijoj se proizvodnji vodi rauna o prirodi te do promjenjivih uvjeta proizvodnje i
potronje istih proizvoda. Dolaze do izraaja kao pozitivna ili negativna pristojba na proizvod.

3.1.2. Ekoloki polog

Ekoloki polog (depozit, jamevina) prethodno je polaganje jamevine koja se vraa ako je
izbjegnuto oneienje. Veliina depozita morala bi ovisiti o procijenjenim trokovima
eksternalija. U principu, njome se koristi za poboljanje kvalitete okolia, za poticanje ponovne
uporabe materijala i za produljenje vijeka trajanja proizvoda. Poduzeima koja moraju platiti
takav ekoloki polog je u interesu da on bude to nii i pravedniji, kako bi mogli to prije vratiti
traeni iznos kada ispune obveze. Za uvoenje pologa nije potrebno uspostaviti monitoring niti
druge kontrolne mjere, te se smatra da je primjena pologa, administrativno gledano, vrlo
djelotvoran ekonomski instrument politike zatite okolia, koji utjee na poboljanje kvalitete
ivota te produenje vijeka trajanja proizvoda.( verko, rnjar i Grdi, 2006., p.57.).

3.1.3. Utrive dozvole

U sluaju utrivih dozvola drava odreuje ukupnu dozvoljenu koliinu oneienja, a tritu
ostavlja da samo odredi cijenu. U situaciji savrenih informacija i sustavu utrivih dozvola i
naknade na oneienje postiu iste rezultate. Meutim, kad su informacije nepotpune donositelji
odluka ne znaju tono koja e cijena postii cilj okolia i stoga se radi o procesu pokuaja i
pogreaka, to zahtijeva praenje utjecaja prve cijene. Sustav utrivih dozvola polazi od poznate
varijable, a to je drutveno poeljna koliina oneienja. Postoje dvije osnovne vrste utrivih
18
dozvola: krediti koji se temelje na postojeim emisijama koje oneiiva moe zaraditi samo ako
su njegove emisije ispod utvrene razine i "dozvole" na oneienje koje se temelje na buduim
emisijama u kojem svaka dozvola odreuje oneiivau pravo da proizvodi odreenu koliinu
oneienja. I krediti i dozvole su utrivi, tako da oneiivai mogu kupovati i prodavati ovisno
o dostupnosti tehnologija za smanjenje oneienja. U sustavu utrivih dozvola, zakonodavac
najprije donosi odluku o izdavanju odreenog broja dozvola u odreenoj regiji, te stvara uvjete za
trgovanje tim dozvolama unutar regije. Ukupan je broj dozvola odreen ukupnom koliinom
(kvotom) emisije i vrijednou svake pojedine dozvole. Utrive su dozvole namijenjene
rjeavanju globalnih problema okolia i kad su ciljevi utvreni na agregatnoj razini.(Kordej-De
Villa, Papafava, 2003., p.37)

3.1.4. Subvencije

Subvencije, su ekonomski instrumenti zatite okolia koji na razliite naine poticajno djeluju na
oneiivae da promijene svoje ponaanje ili se daju oneiivaima kao pripomo da bi lake
mogli prihvatiti nametnute ekoloke standarde.
Osnovni oblici subvencija jesu (Kordej-De Villa, Papafava, 2003., p.39):
Dotacija (potpore) su nepovratni oblici financijskog pomaganja oneiivaima radi
poduzimanja aktivnosti oneiivaa za smanjenje oneienja. Taj se oblik subvencije
primjenjuje prilikom uvoenja nove tehnologije i za subvencioniranje trokova novih ekolokih
pogona, npr. ureaja za proiavanje voda.
Meki zajmovi su financijske pomoi koje se sastoje u nioj kamatnoj stopi na ekoloke
zajmove.
Porezne olakice daju se onim poduzetnicima koji poduzimaju zatitne mjere okolia. Porezne
olakice esto se primjenjuju na ubrzanu amortizaciju i izravno utjeu na prihod ili na dobit.

3.2. Prednosti i nedostaci koritenja ekonomskih instrumenata

Na temelju praktinog iskustva primjene ekonomskih (trinih instrumenata posljednjih godina),

utvren je niz opravdanih razloga u korist postupnog prijelaza politike zatite okolia na njihovu
pojaanu upotrebu. Ekonomski instrumenti (EI) donose deset prednosti u odnosu na ostale
instrumente zatite okolia (Klarer, J. et al., 1999., p.60.):

19
1. EI su klju za okoliu prihvatljiv razvoj

Ekonomski instrumenti su u samom sreditu ideje odrivog razvoja. Oni mogu utjecati na
relativne cijene u uinkovitost, ukljuuju pitanje raspodjele i pravednosti, neki od njih npr.
ekoloke dozvole ukljuuju i odluke o optimalnoj mjeri. Stoga se u mnogim znaajnim
dokumentima tvrdi kako su ekonomski instrumenti kljune sastavnice strategija usmjerenih
na postizanje odrivog razvoja.

2. EI pomae internalizaciji vanjskih trokova okolia

Mogu izraziti stvarne trokove oneienja i ukljuiti ih u cijene roba i usluga. Kao orue
internalizacije, ekonomski instrumenti ispravljaju neukljuivanje vanjskih trokova u
privatnom odluivanju i utjeu na relativne cijene tako da alju kvalitetnije trine informacije
proizvoaima i potroaima to uvjetuje efikasniju alokaciju resursa. Gdje ekonomski
instrumenti ne obavljaju funkciju ispravljaa cijena, podcjenjivanje trokova oneienja i
trokova iscrpljivanja prirodnih resursa omoguuje nepravilnosti i neuinkovitosti u
gospodarstvu.

3. EI su trokovno uinkovitiji od drugih instrumenata

Ekonomski instrumenti preputaju svakom oneiivau odluku o tome je li mu ispravnije

snositi izdatke za oneienje nametnute instrumentom ili platiti trokove smanjenja
oneienja. Oni su samo regulirajui, u smislu da gospodarskim subjektima ostavljaju
mogunost prilagodbe trinim signalima na njima najjeftiniji nain.

4. EI podravaju naela oneiiva plaa i korisnik plaa

Prema naelu oneiiva plaa, oneiiva snosi punu financijsku odgovornost za

smanjenje oneienja. Iako je naelo korisnik plaa jo uvijek slabije priznato u politici i
pravnim dokumentima, ve se primjenjuje u mnogim zemljama putem instrumenata kao to
su korisnike naknade (za vodu, otpad) i naknade odnosno porezi na upotrebu prirodnih
izvora. Dakle, ekonomski instrumenti potiu izravna laanja onih koji oneiuju okoli i onih
koji koriste prirodne resurse iz okolia.

5. EI poveavaju prihode za ulaganja u zatitu okolia ili za javne izdatke

Kod veine gospodarstava u tranziciji, prihodi od naknada i pristojbi za oneienje se koriste

u sufinanciranju prioritetnih ulaganja u zatitu okolia. Zapadne zemlje su usmjerene prema
ekolokoj poreznoj reformi prema kojoj se prihodi ekolokih poreza slijevaju u sredinji
dravni proraun. Krajnji je cilj ekoloke porezne reforme preusmjeravanje oporezivanja s
pozitivnih imbenika poput rada i kapitala na negativne kao to su oneienje okolia ili

20
 potronja prirodnih izvora. Paradoksalno je da se s porastom uinkovitosti ekolokih poreza,
smanjuje prihod od poreza jer vii porez daje vei poticaj oneiivau za smanjenje
oneienja i time se smanjuje porezna osnovica.

6. EI su spojivi sa sadanjim trendovima prioriteta u reformama upravljakih i

fiskalnih sustava.

Ekonomski instrumenti u potpunosti pridonose ostvarivanju ciljeva reforme upravljakih

sustava kao to su poboljanje konkurentnosti na tritu, porast uinkovitosti vladinih
intervencija , smanjenje trokova i promicanje tehnolokih inovacija. Suvremena kretanja u
reformi fiskalnih sustava stvaraju prigode za uvoenje novih poreza u zatiti okolia te
doprinose potrebnim ekonomskim i fiskalnim prilagodbama.

7. EI mogu pozitivno djelovati na inovacije i konkurentnost

Kako uvoenje ekonomskih instrumenata vodi porastu cijena za oneienje odnosno porastu
cijena resursa poput fosilnih goriva, vode ili otpada, time se potiu novi procesi, razvoj i
trgovina uinkovitijim tehnologijama. Primjena efikasnije tehnologije u poduzeima
pridonosi snienju trokova i veoj konkurentnosti.

8. EI pomau gospodarskim subjektima i potroaima u donoenju dugoronih

opredjeljenja

Otkrivanjem visokih, kumulativnih trokova oneienja i potronje prirodnih izvora,

proizvoai i potroai mogu razraditi strateke planove smanjivanjem tetnog ponaanja za
okoli i dugorono utedjeti novac.

9. EI su korisni u suzbijanju difuznog oneienja

Nadzor oneienja koji dolazi iz raznih malih izvora poput emisija iz vozila, otjecanje
kemikalija sa seoskih gospodarstava, ambalanog otpada i sl. Putem naredbodavnih
instrumenata je teko i skupo. Ekonomskim instrumentima npr. naknadama za proizvode,
ekolokim pologom i trgovanjem emisijama, mogu se lake i trokovno uinkovitije nadzirati.

Nedostaci ekolokih poreza su esto preniske stope pojedinih ekolokih poreza da bi oni mogli
imati poticajnu logu, a viim bi se stopama ekolokih poreza mogla namiriti jo vea financijska
sredstva kojima bi se brinulo o zatiti ovjekove okoline (rnjar, 2002., p.248.).

Komplikacije povezane s oporezivanjem mogu nastati i u sluajevima kad poduzea koja

zagauju okoli imaju odreeni stupanj monopola. Dok monopolist nastoji zadrati vie cijene i
dobit suavanjem outputa, eko porezi za razliku od eko propisa, mogli bi dovesti do daljnjih

21
restrikcija outputa, koji se sve vie udaljavaju od drutvenog optimuma. U tom bi sluaju eko
porez imao dva uinka: a) jedan koji se ogleda u smanjenju zagaenja, a b) drugi u tome to
nastaje pad blagostanja zbog daljnjeg smanjenja outputa. Trini instrumenti odnosno mjere bit
e manje efikasni negoli popisi kao sredstvo kontrole zagaenja okolia onda, kad se radi o
koncentraciji zagaenja bilo na odreenom podruju bilo tijekom odreenog vremena (Jeli,
Jeli, 1998., p.382.).

Postoje i dva problema prihvatljivosti ekolokih poreza sa stajalita poreznih naela. Prvi se
problem odnosi na to da se eko porezi po svojoj prirodi davanja, iji je cilj promjena ponaanja
onih koji ih plaaju, tako je potrebno da se porezno pravo privede svojoj prvobitnoj fiskalnoj
ulozi. Naime, samo se davanjima iji je primarni cilj osiguranje prihoda dravi moe
najpravednije podijeliti teret potreba za graane. To je stoga to su ovakva davanja preteno
orijentirana prema naelu gospodarske okolnosti osnovnom naelu porezne pravednosti. Drugi
je problem odnos ustavnopravnih ogranienja prema ekolokim davanjima. Jedno od osnovnih
ustavnih naela suvremenih drava jest jednakost graana u koritenju i izvravanju prava i
dunosti. Postavlja se pitanje u kojoj je mjeri doputena primjena ekolokih poreza, koji ne samo
djeluju suprotno tom naelu ve imaju i uinak guenja gospodarskih djelatnosti na ije se
proizvode /usluge naplauju (Lonari-Horvat, O. et al., 2003., p.237-244.).

22
4. ANALIZA EKOLOKIH POREZA I NAKNADA U EUROPSKOJ UNIJI

Ekoloki porezi i naknade najraireniji su trini instrument ekoloke politike u Europi. lanice
Europske unije uvode ekoloke poreze kako bi pojaale savjest oneiivaa i potakle ih da vode
rauna o okoliu, a sve sa svrhom umanjenja ekolokih teta. Porezi su ve dugi niz godina
prisutni na tritu rada, utjeu na strukturu i ekspanziju pojedinih sektora, potronju, pa je logian
slijed bio uvoenje u zatitu okolia. Ekoloka porezna reforma uspjeno je provedena u veini
lanica Europske unije, a svaka lanica prilagodila je ekoloke poreze ekolokim problemima u
vlastitoj zemlji.

4.1. Pregled ekolokih poreza i naknada u Europskoj uniji

Prema definiciji EU/OECD-a ekoloki porez je oblik poreza kod kojeg je porezna osnovica
izraena u fizikim jedinicama materije i dokazan je njezin negativan utjecaj na okoli.
Ekoloki porezi se u Europskoj uniji primarno dijele u tri osnovne kategorije, a to su porezi
(Tablica 2):
1. na energente
2. transport (ukljuujui i registracije automobila)
3. oneienje i prirodne izvore.

1. Porez na energente odnosi se na proizvode koji se koriste u stacionarne svrhe i u transportu.

Energetski porezi u stacionarne svrhe se odnose i na koritenje loiva ulja, prirodni plin, ugljen i
struju. Porezi na CO2 su ukljueni u ove poreze, a na u poreze na oneienja.

2. Porez na transport odnosi se na vlasnitvo i koritenje motornih vozila. Porezi na ostala

transportna sredstva (npr. avion), te srodnih poreznih usluga (carina na plovila, plan leta) takoer
spadaju u ovu kategoriju poreza, kada su u skladu ope definicije ekolokih poreza.

3. Porez na oneienje i prirodne izvore ukljuuju poreze ili procijenjenu emisiju u zrak i vode,
upravljanje krutim otpadom, buka, iznimka je CO2 koji je naveden pod tokom 1.

Navedena klasifikacija ekolokih poreza lanica Europske unije prikazana je u tablici 1.

23
Tablica 2. Ekoloki porezi u zemljama Europske unije

Porez na energente: Porez na transport: Porez na zagaenje:

Na mineralna ulja i motorna Na registraciju i koritenje

Na pesticide i umjetna goriva
goriva: motornih vozila
 Benzin, olovni i
bezolovni Na uvoz i prodaju motornih Na pakiranje metala, plastike,
vozila stakla, keramike

 Dizel
Na koritenje cesta i autocesta Na otpad

 Loivo ulje Na zagaenje zraka (SO2, CO2,

Na osiguranje luksuznih jahti
Nox)
 Petrolej Porez na baterije, gume,
Na buku
raspoloive kontejnere
 Kerozin
Na putnike u zranom prometu Na otpadne vode

Prirodni plin Na plastine vreice

Potronju struje Na zagaenje vode

Na CFC, HFC, PFAC, F6

(oneiivai ozona)

Na nuklearnu energiju

Izvor: European Environment Agency, 2012., Environmental tax, dostupno

na:www2.oecd.org/ecoinst/queries/index.htm; pregledano 11.05.2013.

Tijekom 70-ih i ranih 80-ih godina XX. stoljea Europska unija je vodila politiku odredi i
kontroliraj (CAC) s naglaskom na regulacijske instrumente. Krajem 80-ih i poetkom 90-ih
dolazi sve vie do izraaja uporaba ekonomskih instrumenata. Zanimanje za jae trino
utemeljenje ekonomskih instrumenata u politici zatite okolia bilo je motivirano ovim
imbenicima (rnjar, 2002., p.248.):
1. nova usmjerenost prema tritu i smanjenje zakonske regulative
2. pojaano je ogranienje vlastima na podruju tradicionalnih naredbodavnih mjera
ureenja zatite okolia
3. rastua zabrinutost da propisi moda nee moi na odgovarajui nain rijeiti nastale
probleme u okoliu usprkos nametanjima znatnih izdataka za te namjene
4. radikalna primjena naela oneiiva plaa i internalizacije trokova oneienja
okolia njihovim ukljuivanjem u cijene roba i usluga; kao i potreba za integriranjem
ciljeva politike zatite okolia i ciljeva politike pojedinih sektora (poljoprivreda,
promet, turizam, i zapoljavanje)
5. potreba za pronalaenjem trokovno prihvatljivih i prilagodljivijih instrumenata za
unaprjeenje zatite okolia.
24
4.2. Ekoloki programi u EU

Sve aktivnosti vezane za ekoloko oporezivanje su u Europskoj uniji podijeljene su u est

ekolokih programa i to (Drljaa, 2012., p.10.):

1. Prvi ekoloki program (1973.-1976.) - odredio je ciljeve ekoloke politike u EU. Kako smanjiti
zagaenje, poboljati kvalitetu ivota i poboljati meunarodnu suradnju u zatiti okolia.

2. Drugi ekoloki program (1977.-1981.) - je nastavio i proirio djelovanje prvog ekolokog

programa. Ovaj program se fokusirao na spreavanje zagaenja vode i zraka a i ouvanju uma.
Poseban naglasak stavljen je na racionalno upravljanje prirodnim resursima.

3. Trei ekoloki program (1982.-1986.) - je dao prednost politici zatite okolia, smanjenju buke,
upravljanju otpadom, promoviranju ekolokih tehnologija. Uspostavljena je suradnja i sa
zemljama u razvoju u cilju rjeavanja problema nastalih problema u zatiti okolia.

4. etvrti ekoloki program (1987.-1992.) - je politiku o zatiti okolia uvrstio u podruje

poljoprivrede, prometa.

5. Peti ekoloki program (1993.-2000.) - je prvi put definirao osnove koncepta odrivog razvoja,
dok su se prethodne generacije programa fokusirale na poboljanje kvalitete okolia.

6. esti ekoloki program (2001.-2010.) primjenjuje se pod nazivom "2010. Naa budunost,
na izbor", i predloio je pet buduih prioriteta u stratekim aktivnostima:

unapreenje postojeih zakona

bliu suradnju na tritu

integracija organa ukljuenih u ekoloku politiku

pomo ljudima u promjeni ponaanja

planiranje u zatiti okolia.

esti Akcijski program za okoli donesen je 2002., a istekao je u srpnju 2012. Trenutno je u
postupku donoenja akcijski program za zatitu okolia za razdoblje do 2020. godine pod
nazivom ivjeti dobro, u okviru mogunosti naeg planeta, koja bi trebala stupiti na snagu
tijekom 2013. godine i koja je usmjerena na devet ciljeva i prioriteta (Kosor, 2013.):

zatititi prirodu i ojaati otpornost prirode

potaknuti odrivi razvoj zasnovan na uinkovitom koritenju resursa

uinkovito rjeavanje prijetnje zdravlju koje su povezane s okoliem

promicati bolju provedbu europskih zakona povezanih sa zatitom okolia

25

osigurati da znanost i tehnologija prate relevantne politike

osigurati potrebna ulaganja

poboljati nain na koji se zatita okolia odraava u drugim europskim politikama

poboljati odrivost europskih gradova

poboljati uinkovitost EU u rjeavanju regionalnih i globalnih izazova povezanih sa
zatitom okolia i klimatskim promjena

EU je prihvatila tzv. model slabe odrivosti pri emu je utvrdila da eli odrati kvalitetu ivljenja,
da eli objektivizirati novi pristup prirodnim resursima i da eli izbjegavati trajna oteenja
okolia (rnjar, 2002, p. 199.).

Zatita okolia u EU prvenstveno se financira iz Ope uprave za okoli koja svoja sredstva
usmjeruje kroz dva programa. Prvi je LIFE fond, a drugi Okvirni program za inovacije i
konkurentnost, a tu su i potpore nevladinih organizacija za trokove ekoloko prihvatljivog
poslovanja. LIFE fond je financijski instrument Unije koji financira ekoloke projekte i zatitu
prirode u cijeloj Uniji, ali i u nekim susjednim zemljama i zemljama kandidatima. Okvirni
program za konkurentnost i inovacije podupire projekte eko-inovacija kroz tri inicijative:
financijske instrumente, mreu sudionika i natjecateljske i trine projekte. Europske nevladine
organizacije koje djeluju u podruju zatite okolia vani su sudionici u razvoju i provedbi
politike zatite okolia. Oni su bitni kanali informacija koje dopiru do potroaa i imaju vanu
ulogu u podizanju svijesti graana o specifinim ekolokim pitanjima i politikama (European
Commission, 2012.).

4.3. Uvoenje ekolokih poreza u nekim zemljama EU

Poetkom 90-ih godina prolog stoljea nekoliko zemalja poelo je provoditi sveobuhvatne
zelene porezne reforme. Upravo su Nordijske zemlje bile zaetnice u provoenju zelene
reforme i uvoenju ekolokih poreza (Slabe-Erker, 2002.):

Poetkom 1990. godina Finska je uvela prvi europski porez na ugljik, donesen na fosilna
goriva prema udjelu ugljika u njima. Taj je porez na ugljik iznosio tada vrlo niskih 24,5
Mk po toni ugljika, no kasnije se poveao na 50 Mk i uveden je novi model koji je
razlikovao benzinski od dizel goriva. Osim toga, kasnije su razvijena razna izuzea u
plaanju i mehanizmi povrata koji su ili u korist energetski intenzivnoj industriji. Prihodi

26
 prikupljeni od zelenih poreza su koriteni da bi se djelomino nadoknadili gubitci prihoda
koji su proizali iz smanjenja poreza na radnu snagu.

U sustavu poreza na fosilna goriva u Norvekoj je ukljuen porez na emisiju ugljinog
dioksida, sumpornog dioksida i olova. Porez na benzin, porez na mineralna ulja i na
izgaranje plina i ulja ma kopnu ukljuuju porez na CO2, a od 1992. porez na ugljik je
uveden na odreene vrste ugljena i koksa.

1991. vedska je provela veliku poreznu reformu u kontekstu stroge prihodovne
neutralnosti. Znaajno smanjenje poreza na dohodak su nadoknadili novi ekoloki porezi
na ugljini dioksid i sumpor, restrukturiranje poreza na energiju i irenje osnovice PDV-a.
U proraunu iz 2001., poveani porezni prihodi od dizelskih goriva, loivog ulja i
elektrine energije su kombinirani sa smanjenjem poreza na dohodak i socijalnih
doprinosa.

1992. godine Danska je uvela eko-porez (porez na ugljik) na goriva i od tada kroz porezne
reforme kontinuirano razvija razne poreze usmjerene na energiju. Glavni ciljevi tih
reformi su: smanjenje granine porezne stope za sve oblike dohotka; ukidanje rupa u
poreznom zakonu, i postupni transfer prihoda od poreza na dohodak na programe za
smanjenje zagaenja i ouvanje oskudnih prirodnih resursa.

Nizozemska je uvela opi porez na gorivo 1988. i brojne druge ekoloke poreze,
primjerice na otpad, podzemne vode i novi porez na energiju 1995. i 1996. godine.

U Austriji je 1989. uveden porez na otpad, a porez na plin i elektrinu energiju 1996.
Sredinom 2000. stopa poreza na elektrinu energiju je poveana, a svaka pokrajina dobiva
12% od prihoda prikupljenih tim porezom u svrhu promicanja mjera zatite okolia i
utedu energije.

Godina 1998., Italija je usvojila niz ekolokih poreza, ukljuujui i CO2 porez na
mineralna goriva. Tako prikupljeni prihodi su nadoknadili sniene stope doprinosa za
socijalno osiguranje. Meutim, pod pritiskom poveanja svjetske cijene nafte 1999.,
talijanska vlada je smanjila troarine na naftne derivate, i odgodila poreznu reformu.
Italija ima takoer porez na odlagalita otpada, kao i na NOX i SO2.

Njemaka je provela ekoloku poreznu reformu u travnju 1999. Glavni ciljevi programa
su poticanje utede energije i ubrzanje industrijskih promjena, financiranje projekata
obnovljivih izvora energije i poveanje zaposlenosti kroz smanjenje poreznog optereenja
radne snage.

Znaajno restrukturiranje ekolokih poreza i pristojbi u Francuskoj je pokrenuto 1999.
Tada je Vlada dala prijedlog da se opim porezom na aktivnosti koje zagauju okoli
obuhvate fosilna goriva i elektrina energija. Takoer je planirano uvoenje poreznih

27
 olakica koje bi s temeljile na postotku prolih emisija gdje bi iznos porezne olakice
varirao ovisno o intenzitetu emisija. Iako bitno izmijenjen u Parlamentu, meu ostalim su
dodana razna izuzea i osloboenja, prijedlog zakona je Ustavni sud proglasio neustavnim
krajem 2000. godine.

4.4. Porezne reforme u zemljama lanicama Europske unije

Zbog financijske i ekonomske krize znaajno se pogoralo stanje javnih financija u veini
zemalja lanica EU-a, te su u 2011. i prvoj polovici 2012. mijenjale svoje fiskalne politike.
Tablica 3. daje prikaz poreznog optereenja u zemljama lanicama EU.

Tablica 3. Porezna optereenja u zemljama Europske unije

Zakonske stope Osnovica ili posebni reimi

11 zemalja 14 zemalja
poveanje (BE, DK, CY, I, EI, ES, IE, IT, (AT, BE, CZ, DK, ES, FI, FR,
Porez na LU, NI, PT) EL, HU, IE, PL, PT, SK, UK)
dohodak
13 zemalja
4 zemlje
smanjenje (CZ, DK, EE, FI, DE, ES, HU,
(FI, HU, LV, NL)
IE, LV, MT, NL, SE, UK)
2 zemlje 6 zemalja
poveanje
(FR, PT) (CZ, AT, BE, DK, ES, HU)
Porez na dobit
5 zemalja 6 zemalja
smanjenje
(UK, FI, EL, SI, NL) (ES, HU, IT, LT, LU, UK)
10 zemalja
2 zemlje
Doprinosi za poveanje (AT, BG, CY, FR, WL, HU,
(IE, SK)
socijalno LV, PL, PT, UK)
osiguranje 2 zemlje 1 zemlja
smanjenje
(DE, IE) (CZ)
14 zemalja 12 zemalja
poveanje (PT, UK, CY, ES, IE, HU, LV, (AT, BE, BG, CY, DK, EL, ES,
Porez na dodanu PL, SK, IT, FR, BG, EL, CZ) FI, LV, NL, PL, PT)
vrijednost
6 zemalja
smanjenje -
(CY, EL, ES, IE, LT, PL)
25 zemalja
(AT, BE, BG, CY, CZ, DE, EL,
4 zemlje
poveanje ES, FI, FR, HU, IE, IT,
(DK, EE, LV, PL)
Troarine LT, LU, LV, MT, NL, PL, PT,
RO, SE, SK, SI, UK)
1 zemlja
smanjenje -
(SI)
6 zemalja 4 zemlje
poveanje
Oporezivanje (CY, EL, ES, IE, PT, UK) (CY, IT, LT, LV)
imovine 1 zemlja
smanjenje -
(NL)

Izvor: Institut za javne financije, 2013. Porezne reforme u zemljama lanicama Europske unije
[pdf] Dostupno na: http://www.ijf.hr/upload/files/file/newsletter/72.pdf; pregledano: 25.08.2013.

28
Iz tablice 3. uoljiv je porast ukupnog poreznog optereenja i poreznih prihoda, te poveanje
postojeih poreza u mnogim lanicama. Vidljivo kako je najvei broj zemalja lanica poveavao
stope i/ili osnovice poreza na dohodak, poreza na potronju (PDV i troarine), te doprinosa za
socijalna osiguranja. U veini lanica poveane su zakonske stope, prije svega za okoli,
elektrinu energiju, alkohol i duhan, a jedino smanjenje (za motorna goriva) dogodilo se u
Sloveniji.

Oporezivanje energije specifino je zbog ciljeva uinkovitije uporabe energije i smanjenja

emisija CO2, ali u ovom podruju postoje brojne iznimke. EU ohrabruje npr. oporezivanje
zrakoplovnog goriva, ali i snieno oporezivanje energije iz biogoriva ili ostalih zelenih izvora,
te povrat poreza za poduzea koja ulau u racionalizaciju upotrebe energije (Kandija, Cvei,
2010, p.736.).

Smjernica 2003/93/EC u cilju harmonizacije troarinskih sustava zemalja lanica utvruje

minimalne stope troarina. Upravo utvrene minimalne stope troarina esto za rezultat imaju
velike razlike u poreznim stopama i poreznim strukturama u zemljama lanicama EU. Upravo u
cilju harmonizacije poreznih stopa i posebice ujednaavanja poreznih struktura (podruje
oporezivanja, definiranje oporezivih proizvoda, porezne osnovice, porezna izuzea, oslobaanja
plaanja poreza i sl.) nakon donoenja niza smjernica koje utvruju troarinski sustav zemalja
lanica, osnovano je posebno tijelo za problematiku troarina. Naziv tijela je Commitee on Excise
Duties i njegov zadatak je harmonizirati navedene razlike kako bi sve zemlje imale ujednaene
troarinske sustave (Blaevi, Vinalek-Stipi i Grizelj, 2012., p.17.).

Tablica 4. daje prikaz troarinskih stopa zemalja lanica EU.

29
 Tablica 4. Stope troarine na energente i elektrinu energiju (EUR)
Izvor: European Commission, Excise Duty Tables, Part II Energy products and Electricity, 2012, dostupno na:
http://ec.europe/eu/taxation_customs/index.en.html; pregledano:13.09.2013.

30
Analizirajui porezne stope svih energenata u zemljama lanicama EU uoava se da najvie stope
imaju Danska, Nizozemska, vedska, Grka i Velika Britanija. Najnie stope imaju Cipar,
Bugarska, Rumunjska, Estonija, panjolska i Slovenija. Istodobno, najvie poreze na motorni
benzin ima Nizozemska 799,88 EUR/1000 l za olovni benzin i 718,27 EUR/1000 l za bezolovni
benzin, dok najnie stope poreza na motorni benzin ima Cipar i to 421,00 EUR/1000 l za olovni
benzin i 359,00 EUR/1000 l za bezolovni (minimalno dozvoljenu poreznu stopu).

U odnosu na minimalne stope troarina oigledno je da su u prosjeku stope troarina u veini

zemalja lanica EU, dosta vee. Ta injenica govori u prilog tezi da su prihodi od troarina na
energente i elektrinu energiju najznaajniji od svih troarina. No, s druge strane, promotre li se
zemlje u tranziciji (zemlje s niim razinom dohotka , od ostalih zemalja lanica EU), poput
Bugarska, Cipra, Estonije, Maarske, Latvije, Litve, Poljske, Rumunjske i Slovenije minimalne
stope poreza mogu uzrokovati ekonomske i socijalne potekoe. S obzirom da se radi o
troarinskim proizvodima koji zasigurno imaju i neke druge aspekte oporezivanja, poput
ekolokih moe se oekivati da e minimalne stope poreza u budunosti rasti.

Temeljna struktura troarina na mineralna ulja u Uniji utvrena je 1992. To su posebne troarine
koje se izraunavaju po 1000 litara odnosno 1000 kilograma proizvoda. Mineralna ulja u smislu
troarina su olovni benzin, bezolovni benzin, plinsko ulje, teko loivo ulje, ukapljeni naftni plin
(UNP), metan i kerozin. Godine 1997. objavljeni su novi prijedlozi kojima je sustav oporezivanja
mineralnih ulja proiren na sve energente, a posebno na proizvode koji mogu, izravno ili
neizravno, zamijeniti mineralna ulja (ugljen, koks, lignit, bitumen i proizvodi koji se iz njih
proizvode; prirodni plin i elektrina energija). Prijedlog je prihvaen sa znatnim izmjenama
(Direktiva 2003/96/EZ, odstupanja u Direktivi 2004/74/EZ i Direktivi 2004./75/EZ) (Kolassa,
2013., p.2.).

Komunikacija Komisije objavljena 2000. o porezu na aviogorivo (COM(2000) 110) imala je za

rezultat to da Direktiva 2003/96/EZ sada predvia obvezno oslobaanje od plaanja troarine za
isporuke energenta koji se koriste kao gorivo za zrakoplove osim za privatne letove. Meutim
time su po prvi put uvedene odredbe koje dravama lanicama omoguuju oporezivanje goriva za
zrakoplove za domae letove i, u okviru bilateralnih sporazuma, goriva za letove unutar Unije.
Oko prijedloga iz 2002. o oporezivanju dizelskog goriva Vijee je 2003. postiglo sporazum, ali
ga je Europski parlament odbacio, a Komisija ga je 2006. povukla (Kolassa, 2013., p.3.).

Biogoriva su goriva koja se dobivaju iz organskih i obnovljivih izvora, npr. bioetanol, biodizel,
bioplin. Godine 2001. predloene su mjere za promicanje koritenja biogoriva, ukljuujui

31
mogunost primjene sniene stope troarine te su usvojene 2003. kao Direktiva 2003/30/EZ (u
okviru postupka suodluivanja). lanak 16. Direktive 2003/96/EZ doputa primjenu sniene
stope troarine na biogoriva koja se koriste kao gorivo za grijanje ili kao pogonsko gorivo
(Kolassa, 2013., p.3.).

Recentnija inicijativa Komisije je prijedlog (COM(2011.) 196) iji je cilj modernizirati propise o
oporezivanju energenta. Predlae se podjela poreza na energiju na dvije komponente koje bi
zajedno inile ukupnu stopu poreza na taj proizvod. Time bi se poticala energetska uinkovitost i
koritenje ekoloki prihvatljivih energenata te izbjeglo naruavanje trinog natjecanja na
unutarnjem tritu. Drave lanice na taj nain mogu restrukturirati svoju cjelokupnu poreznu
strukturu na nain da premjetanjem poreznog optereenja s rada na potronju doprinesu rastu i
zapoljavanju. Direktiva bi trebala stupiti na snagu 2013., ali su predviena duga prijelazna
razdoblja za potpuno ujednaavanje oporezivanja energije do 2023. kako bi se ostavilo dovoljno
vremena da se gospodarstvo prilagodi novoj poreznoj strukturi (Kolassa, 2013., p.4.).

4.5. Prihodi od ekolokih poreza u Europskoj uniji

Ekoloki porezi sve se vie koriste kako bi se utjecalo na ponaanje gospodarskih subjekata jer
ubiranje takvih poreza generira prihod koji potencijalno moe biti iskoriten za dodatnu zatitu
okolia.

4.5.1. Ukupni prihodi od ekolokih poreza u lanicama EU

Tablica 5. prikazuje da je ukupan prihod od ekolokih poreza u EU-27 u 2011. godini iznosio oko
302.900 milijuna eura. Ova brojka izjednaava 2.4 % bruto domaeg proizvoda i 6.2 % prihoda
dobivenih iz svih poreza i socijalnih doprinosa.

32
Tablica 5. Ukupni prihodi od poreza na okoli prema vrstama, EU-27, 2011.
Ukupni prihodi
Ukupan porez za
Prihod u milijunima od poreza i
zatitu okolia % BDP
() socijalnih
(%)
doprinosa (%)
Ukupan porez za
zatitu okolia
302.924 100,0 2,39 6,17

Porez na energente 226.227 74,7 1,79 4,60

Porez na transport 63.339 20,9 0,50 1,29

Porez na
oneienje 13.358 4,4 0,11 0,27
i prirodne izvore

Izvor: Eurostat, 2013., Environmental tax statistics, dostupno na:

http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=env_ac_tax&lang=en; pregledano
10.05.2013.

Posebno podruje oporezivanja predstavljaju ekoloki porezi koji iznose oko 2,5% BDP-a u
Uniji: najznaajniji su za Dansku (oko 6%BDP-a) i Nizozemsku (oko 4%), dok u panjolskoj i
Litvi iznose samo 1,8% BDP-a. Oporezivanje potronje energije posebno je znaajno za
Luksemburg, Poljsku, Sloveniju i eku (2 2,5% BDP-a) (Kandija, Cvei, 2010, p.724.).

Grafikon 1. prikazuje prihode od ekolokih poreza u EU-27.

Grafikon 1. Ukupni prihodi od poreza na okoli prema vrstama, EU-27, 2000-2011.

Porez na energente Porez na transport Porez na oneienje

i prirodne izvore
350

300

250
Milijuni EUR.

200

150

100

50

0
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
Godine

Izvor: Eurostat, 2013., Environmental tax statistics, dostupno na:

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php?title=File:Total_environmental_ta
x_revenue_by_type_of_tax,_EU-27,_2000-
2011_(EUR_1_000_million).png&filetimestamp=20130429154126; pregledano 11.05.2013.

33
Prihodi od ekolokih poreza su se u periodu izmeu 2000. i 2007. godine poveavali, tj. u periodu
prije efekata financijske i ekonomske krize, koja je uzrokovala pad ekonomske aktivnosti, to je i
dovelo do pada prihoda od ekolokih poreza u 2008. i 2009. godini. Smanjenje prihoda tijekom
krize je odstupanje u neznatnoj mjeri s obzirom na generalno uzlazni pravac prihodovanja od
ekolokih poreza, tako da su se ve u 2010. godini prihodi vratili u uzlaznu putanju, a u 2011.
godini prihod od ekolokih poreza bio za 5000 milijuna eura vei nego to je to bio na vrhuncu
2007. godine.

Grafikon 2. prikazuje prihode od ekolokih poreza u relaciji s bruto domaim proizvodom,

prihodom od svih poreza i socijalnih doprinosa.

Grafikon 2. Ukupni prihodi od poreza na okoli (%), EU-27, 2000.-2011.

U odnosu na BDP Udio ukupnih prihoda od
poreza i socijalnih doprinosa

8
7
6
5
(%)

4
3
2
1
0
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

Godine

Izvor: Eurostat, 2013., Environmental tax statistics, dostupno na:

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php?title=File:Total_environmental_ta
x_revenue,_EU-27,_2000-2011_(%25).png&filetimestamp=20130429154415; pregledano
11.05.2013.

Prihodi od ekolokih poreza usporeeni s bruto domaim proizvodom bili su gotovo konstantni
izmeu 2000. i 2003. godine, smanjili se izmeu 2003. i 2008. godine (s obzirom da je porast
prihoda od ekolokih poreza rastao sporije nego ukupni ekonomski rast), da bi se marginalno
poveali u 2009. godini, nakon ega su se opet neznatno smanjili u 2010. godini te konano u
2011. godini doli na istu razinu kao 2009. godine. Generalni trend za prihod od ekolokih poreza
u relaciji s bruto domaim proizvodom se smanjio doseui minimum od 2.39% u 2011. godini
kao i u 2009. godini. Od 2003. do 2008. godine kao i 2010. i 2011. godine prihodi od ekolokih
poreza su se smanjili za isti postotak kao i ukupni prihod od svih poreza i socijalnih doprinosa.

34
Razina i stopa ekolokih poreza varira diljem Europe. Usporedbe treba uzeti s oprezom,
primjerice niski prihod od ekolokih poreza moe znaiti relativno nisku stopu ekolokih poreza,
ili kao rezultat vee stope ekolokih poreza, koja je imala efekt promjene ponaanja prema
okoliu od strane proizvoaa i potroaa. Vee razine prihoda od ekolokih poreza mogu biti
povezane s kupovinom oporezivanih dobara od strane privatnih ili poslovnih subjekata van
zemlje u kojoj su nastanjeni, ukoliko su ekoloki porezi u inozemstvu nii od onih na domaem
tritu (primjer, kupnja benzina preko granice).

Vanost ekolokih poreza je bila velika u Nizozemskoj, Sloveniji i Malti (Grafikon 3). U 2011.
godini kao i u 2010. godini Bugarska je imala najvei udio od prihoda ekolokih poreza u
ukupnom postotku prihoda od svih poreza i socijalnih doprinosa. Na petom mjestu Latvija
takoer je imala veliki udio prihoda od ekolokih poreza u ukupnom postotku prihoda od svih
poreza i socijalnih davanja. Danska je bila vodea u top 5 u udjelu prihoda od ekolokih poreza
kao postotak u ukupnom bruto domaem proizvodu. Finska je ostala na petom mjestu u omjeru
prihoda od ekolokih poreza u relaciji s bruto domaim proizvodom. Na drugom kraju ljestvice,
panjolska, Litva i u manjoj mjeri Francuska, Rumunjska i Slovaka su zabiljeile nisku razinu
prihoda od ekolokih poreza, kao izmeu ostalog i Island.

Grafikon 3. Porez za zatitu okolia kao % BDP-a, i kao % ukupnih poreza i socijalnih
doprinosa, 2011.

(%) Porezi i doprinosi % BDP

(%)

za socijalno osiguranje

12,00

10,00

8,00

6,00

4,00

2,00

0,00
Njemaka

Nizozemska

Rumunjska
eka
Danska

Ireska

Grka

Francuska

Luxksemburg

Maarska

Poljska

Finska

EU27
Portugal
Bugarska

Estonija

panjolska

Italija

Malta

Slovaka

vedska ved

Island
Cipar
Belgija

Latvija
Litva

Slovenija

Velika Britanija
Austrija

Zem lje

Izvor: Eurostat, 2013., Environmental tax statistics, dostupno na:

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php?title=File:Environmental_taxes_as
_%25_of_GDP_and_as_%25_of_total_taxes_and_social_contributions,_2011.png&filetimestam
p=20130429154546; pregledano 13.05.2013.

35
4.5.2. Prihodi po vrstama ekolokih poreza u EU

Energetski porezi (u koje spadaju porezi na pogonska goriva) predstavljaju daleko najvei udio
prihoda u sklopu ukupnih prihoda od ekolokih poreza zasluni za 74,7% od ukupnih prihoda
od ekolokih poreza u EU-27 u 2011. godini (grafikon 4). Ova vrsta poreza posebno je
zastupljena Litvi, Luksemburgu, ekoj i Rumunjskoj gdje su zasluni za 90 % ukupnih prihoda
od ekolokih poreza. Kao dijametralno suprotni primjer energetski porezi su zastupljeni s manje
od 60 % ukupnih prihoda od ekolokih poreza u Danskoj i Irskoj, a 51% na Malti i u
Nizozemskoj.

Grafikon 4. Ekoloki porezi prema poreznim kategorijama, 2011.

Porez na energente Poreza na transport Porez na oneienje i prirodne izvore

100%

90%

80%
70%

60%
50%
(%)

40%

30%

20%

10%

0%
Nizozemska

Njemaka

Rumunjska
Irska
Poljska

Francuska
Danska
EU-27

Maarska
Engleska

Finska

eka

Luksemburg

Grka
Portugal
Island

Estonija

Malta

Bugarska

Slovaka
vedska
panjolska

Italija

Cipar
Belgija
Slovenija

Latvija
Litva

Austrija

Zem lje

Izvor: Eurostat, 2013., Environmental tax statistics, dostupno na:

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php?title=File:Environmental_taxes_b
y_tax_category,_2011_(%25_of_total_environmental_taxes).png&filetimestamp=201304291547
20; pregledano: 17.05.2013.

Transportni porezi su dali drugi najvaniji doprinos prihodima od ekolokih poreza EU-27 sa
20,9% u 2011. godini. Meutim, njihov relativni znaaj je bio mnogostruko vei na Malti, u
Danskoj i Irskoj, gdje su zasluni za dio izmeu 44,4% i 35,5% ukupnih prihoda od ekolokih
poreza. Najmanji udio transportnih poreza u ukupnom udjelu ekolokih poreza su u Litvi i
Estoniji s manje od 3 %.
Porezi za oneienje i resurse predstavljaju relativno mali udio (4.4 %) u totalnim prihodima od
ekolokih poreza u EU-27 u 2011. godini. Ovakav trend je prisutan kod gotovo svih lanica
Europske unije, s iznimkom Nizozemske i Estonije kod kojih je prijavljen udio poreza za

36
oneienje i resurse od 10 % ukupnih prihoda od ekolokih poreza. Manje od 1 % unutar
ukupnog udjela prihoda od ekolokih poreza otpada na porez za oneienje i resurse u Austriji,
Rumunjskoj, Luksemburgu, Portugalu i Nizozemskoj, dok Grka i Cipar uope nisu imali
prihoda od ove vrste poreza.

4.5.3. Prihodi od ekolokih poreza prema ekonomskoj aktivnosti

Kroz sve lanice Europske unije za koje postoje podaci iz 2010. godine (grafikon 5) kuanstva u
prosjeku plaaju neto manje od pola (47,1%) ekolokih poreza prikupljenih od strane drave;
46,4% prihoda od energetskih poreza je prikupljeno od strane poslovnih subjekata (agrokultura,
ribarenje, rudarenje, proizvodnja, opskrba elektrinom energijom, graditeljstvo i uslune
djelatnosti), a 3,3% od stranaca. Luksemburg se istie sa 37,4% od svih energetskih poreza
plaenih od strane stranaca (velika veina od toga otpada na kupovinu benzinskih derivata od
strane stranaca, s obzirom da je cijena goriva u toj zemlji vrlo povoljna u odnosu na susjedne
zemlje).

Doprinos od strane poljoprivrede, umarstva i ribarenja u ukupnom prihodu energetskih poreza

po plaenim aktivnostima je bio manji od 3 % u svim zemljama lanicama Europske unije (i
Norveke), s iznimkom Litve (2009.), Maarske i Austrije. Za veinu europskih zemalja
rudarenje, proizvodnja, opskrba elektrinom energijom, graevinarstvo i uslune djelatnosti
(ukljuujui transportne djelatnosti) sudjeluju s udjelom od 25% do 45 % ukupnog prihoda od
energetskog poreza po ekonomskim aktivnostima, s iznimkom Luksemburga i panjolske s
udjelom ispod 25%, kao i Malte preko 40% te Grke, eke i Bugarske preko 50%.
Generalno najvei udio profita energetskih poreza od poslovnih subjekata dolazi iz najvee
grupirane skupine aktivnosti (grafikon 5) koja sadri rudarenje, proizvodnju, opskrbu elektrinom
energijom, graevinarstvo i sve uslune djelatnosti osim onih povezanih s transportom i
skladitenjem. Ovaj podatak je bio posebno toan u Grkoj, Bugarskoj i Danskoj (2008.),
Njemakoj (2007.), Italiji, ekoj Nizozemskoj i Velikoj Britaniji gdje su te aktivnosti zaslune
za 50% udjela unutar ukupnog profita energetskog poreza koji dolazi od strane poslovnih
subjekata.

37
Grafikon 5. Ekoloki porezi prema ekonomskoj aktivnosti 2010. (1) (% poreza na energente
u poreznim prihodima), 2010.
100%

90%

80%

70%

60%
(%)

50%

40%

30%

20%

10%

0%

Nizozemska

Rumunjska
Njemaka (2)
eka

Grka

Luksemburg

Maarska

Norveka
Danska (3)

Finska (3)
Portugal
Bugarska

panjolska

Italija

vedska
Malta (5)
Latvija

Velika Britanija
Belgija (2)

Litva (4)

Austrija
Poljoprivreda; ribarstvo Rudarenje, proizvodnja, ZemTransport i skladitenje
lje lanice EU Rezident Nerezident Nerasporeeno
opskrba elektrinom energijom,
graditeljstvo i uslune djelatnosti

Nema dostupnih podataka za drave lanice koje nisu prikazane.

(2) 2007.
(3) 2008.
(4) 2009.
(5) Podaci samo za kuanstva, nerezidente, i nerasporeene.
Izvor: Eurostat, 2013., Environmental tax statistics, dostupno na:
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php?title=File:Energy_taxes_by_ec_ac
t.png&filetimestamp=20130412152641; pregledano: 22.05.2013.

U devet od dvadeset zemalja lanica za koje postoje podaci iz 2010. godine, u prosjeku 30 % od
svih prihoda od energetskih poreza dobivenih od strane poslovnih subjekata dolazi iz aktivnosti
transporta i skladitenja. Isto je zabiljeeno i u Norvekoj koja nije zemlja lanica. Udio ove
aktivnosti je bio posebno visok u panjolskoj, Luksemburgu i Belgiji (2007.), gdje vie od pola
profita energetskog poreza od strane poslovnih subjekata otpada na transport i skladitenje.

U prosjeku 66% od transportnog poreza prikupljenog od strane drave u onim zemljama

Europske unije za koje postoje podaci (grafikon 6), je plaeno od strane kuanstava, 18.2% od
strane poslovnih subjekata (poljoprivreda, ribarenje, industrija, graevinarstvo, i sve uslune
djelatnosti osim onih koje se bave transportom i skladitenjem), 11.6% je ne alocirano. Udio
plaen od strane poslova transporta i skladitenja je bio 3,4%, dok dio plaen od strane stranih
dravljana je bio zanemarivih 0.1%. Relativna vanost kuanstava u udjelu ukupnog profita

38
transportnog poreza je pala na jednu petinu ukupnih prihoda transportnog poreza u Bugarskoj i
ekoj.

Grafikon 6. Ekoloki porezi prema ekonomskoj aktivnosti 2010. (1) (% poreza na transport
u poreznim prihodima), 2010.
100%
90%
80%
70%
60%
(%)

50%
40%
30%
20%
10%
0%
Njemaka

Nizozemska

Rumunjska
eka

Grka

Maarska

Norveka
Danska (3)

Luksemburg (4)

Finska (3)
Portugal
Bugarska

vedska
panjolska (5)

Italija (5)

Malta (5)
Latvija

Litva

Velika Britanija
Belgija (2)

Austrija
Poljopriv reda; ribarstv o Rudarenje, proizv odnja, Zem lje
Transport i skladitenje Rezidenti Nerezidenti Nerasporeeno
opskrba elektrinom energijom,
graditeljstv o i uslune djelatnosti

Nema dostupnih podataka za drave lanice koje nisu prikazane.

(2) 2007.
(3) 2008.
(4) 2009.
(5) Podaci samo za kuanstva, nerezidente, i nerasporeene.

Izvor: Eurostat, 2013., Environmental tax statistics, dostupno na:

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php?title=File:Transport_taxes_by_ec_
act.png&filetimestamp=20130412152733; pregledano: 14.05.2013.

Ponekad se tvrdi da zbog toga jer je jedan od ciljeva zelenih poreza promijeniti ponaanje (za
poboljanje okolia), oni nee biti znatni i pouzdani izvor javnih poreznih prihoda. Ovaj
argument se opovrgnuo ranije u ovom radu: gdje porez za zatitu okolia smanjuje umjesto da
eliminira neke aktivnosti ili koritenje nekog proizvoda, samim time on e i dalje podizati
prihode, a ti prihodi mogu biti znaajni i trajni. Postoje mnogi primjeri poput ovog poreza za
zatitu okolia, ukljuujui poreze na pogonska goriva, ostale vrste koritenja energije, drugih
osnovnih resursa (kao to su agregati) i odlaganje otpada. Ponaanje kao odgovor na porez e
ovisiti o elastinosti potranje, a gdje ona nije previsoka, porez moe dovesti u oba smjera, od
poveanja prihoda do smanjenje potranje. Okolini porezi su bili vaan izvor poreznih prihoda u
prolosti a tako e biti i dalje biti tako u budunosti.

39
4.6. Izdaci za zatitu okolia u EU

Izdaci za zatitu okolia mogu se analizirati prouavanjem tri glavne osnovice: javni sektor,
industrija (rudarstvo i miniranje, proizvodnja, i opskrba strujom, plinom i vodom), kao i
specijalizirane proizvoae ekolokih usluga (javna i privatna poduzea specijalizirana za usluge
zatite okolia, kao to je skupljanje otpada).

Specijalizirani proizvoai obraunavaju najviu razinu izdataka za zatitu okolia u EU-27 u

2011., oko 151 000 milijuna EURA, to se moe izjednaiti s neto vie od polovine (52,7%) od
ukupne razine rashoda. Ostatak je podijeljen izmeu izdataka iz javnog sektora (83 400 milijuna
EUR), i industrije (52 300 milijuna EUR).

Izmeu 2001. i 2011., rashodi specijaliziranih proizvoaa u EU-27 skoro su se udvostruili

(60,2%). U istom razdoblju dolo je 32,1% porasta izdataka za zatitu okolia od strane javnog
sektora, dok su rashodi od industrije uglavnom ostali nepromijenjeni. Suprotno opoj tendenciji
rasta izdataka za zatitu okolia tijekom veeg dijela XXI. stoljea, najnovije stope rasta u
razdoblju izmeu 2008. i 2009. odraavaju, barem u odreenoj mjeri, utjecaj financijske i
gospodarske krize. Tu je smanjenje od 7,7% u izdacima za zatitu okolia od strane industrije,
dok su rashodi manji za 3,6% za specijalizirane proizvoae, nakon tog pada uslijedio je ponovni
rast istih u 2010. godini.

Alternativa analiza moe se provesti prouavanjem odnosa izmeu zatite okolia i potronje
bruto domaeg proizvoda (BDP). Za specijalizirane proizvoae u EU-27 taj omjer je iznosio
1,2% BDP-a u 2011. u usporedbi s 0,7% u javnom sektoru i 0,4% za industriju (grafikon 7).
Relativna veliina izdataka za zatitu okolia od strane specijaliziranih proizvoaa (u usporedbi
s BDP-om) porasla je za 0,2 postotnih bodova izmeu 2001. i 2011. Nasuprot tome, relativna
veliina izdataka javnog sektora za zatitu okolia (u odnosu na BDP) je manje ili vie stabilna u
istom razdoblju, dok je razina rashoda od strane industrijskog sektora pala u odnosu na BDP
izmeu 2001. i 2003., nakon ega su ostale uglavnom nepromijenjene sve do 2011. godine.

40
Grafikon 7. Ukupni izdaci za zatitu okolia, EU-27, 2001.-2011. (1)

150000 1,25

120000 1,00
(Stupc i, M ilijuni EU R A)

(Linije, % of BD P)
90000 0,75

60000 0,50

30000 0,25

0 0,00
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

Industrija Specijalizirani proizv oai

Jav ni sektor Industrija
Specijalizirani proizv oai Jav ni sektor

(1) Procjene.

Izvor: Eurostat, 2013., Environmental protection expenditure, dostupno na:

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php?title=File:Figure_1_Total_envt_pr
_exp_EU-27_2001-2011.png&filetimestamp=20130611140646; pregledano: 29.05.2013.

Grafikon 8. prua informacije koje se odnose na razliite kategorije koje ine izdatke za zatitu
okolia u EU-27. Najvee podruje u 2011. godini je pitanje gospodarenja otpadom, nakon ega
slijedi proiavanje otpadnih voda. Gotovo dvije treine rashoda unutar te dvije kategorije
otpada na specijalizirane proizvoae. S druge strane, postojala je relativno niska razina izdataka
za zatitu okolia vezanih uz oneienje zraka, na koje vie od etiri petine ukupnog broja (84%)
se odnosi na industriju. Kategorija zagaenja zraka ini etvrtinu ukupnih izdataka za zatitu
okolia u grani industrije.

41
Grafikon 8. Ukupni izdaci za zatitu okolia prema kategorijama, EU-27, 2011. (1)
1,25

1,00

0,75

0,50

0,25

0,00
Industrija Specijalizirani proizvoai Javni sektor
Ostala podruja
Otpad
Otpadne vode
Zrak

(1) Procjena.

Izvor: Eurostat, 2013., Environmental protection expenditure, dostupno na:

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php?title=File:Figure_2_Total_envt_pr
otection_expenditure_by_domain_EU-27_2011.png&filetimestamp=20130611140813;
pregledano: 1.06.2013.

42
5. IMPLIKACIJE UPOTREBE EKOLOKIH POREZA

Porezi za zatitu okolia su nairoko uvedeni u cijeloj Europi, a i drugdje u svijetu u posljednjih
20 godina. Glavna svrha zelenih poreza je smanjiti zagaenje i ouvanje prirodnih resursa.
Meutim, mnogi zeleni porezi e takoer podii znaajne porezne prihode, a neki, poput poreza
na pogonska goriva, uvedeni su za tu svrhu i prije nego su se uvodili zeleni porezi, niti su
smatrani kao zeleni porezi. Vano je shvatiti da je poveanje prihoda od poreza i promjene
ponaanja prema okoliu nisu meusobno iskljuivi. Porezi mogu pouzdano poveati prihode i
promijeniti ponaanje prema okoliu u isto vrijeme. Za primjer, poveanje poreza na gorivo,
uvedeno od strane Vlade Velike Britanije u 1993., prvenstveno je uvedeno za podizanje prihoda
(i uinio je to), ali to je takoer smanjilo potranju za benzinom i time smanjio utjecaj na okoli.
Ako potranja padne za manji udio od poskupljenja, tada e porezno inducirano poskupljenje
dovesti do poveanja poreznih prihoda i smanjenja utjecaja na okoli (Green Fiscal Commission,
2009.).

Unato dugogodinjoj praksi da se pomou zelenih poreza poveaju prihodi, i smanjiti utjecaj na
okoli, ini se da postoji javni otpor kada se njihove porezne stope povisuju, ak i tamo gdje je to
poveanje neophodno za ouvanje okolia, kao to su ublaavanje klimatskih promjena.

Argument poreza za zatitu okolia je taj da, ako je proizvod ili aktivnost skuplja, ljudi e
kupovati ili se baviti tim aktivnostima manje. Ako je djelatnost povezana s prekomjernom tetom
za okoli, to e smanjiti tetu za okoli. Procjene uinkovitosti zelenih poreza nakon njihove
provedbe poeljno je ne samo da se vidi koliko su oni utjecali na poveanje zatite okolia, ve
kako ih najbolje uvesti i komunicirati o njihovom utjecaju i vrijednostima s onima koji odluuju o
njihovom uvoenju, kao i s onima koji te poreze plaaju poput poslovnih subjekata i krajnjih
kupaca.

Potekoa ocjenjivanja uinkovitosti zelenih poreza je ta da postoje mnogi faktori koji utjeu na
ono to ljudi kupuju ili rade, osim cijene, a procjena mora nekako odvojiti razliite utjecaje tih
imbenika, koji izmeu ostalog ukljuuju i promjene trinih cijena koje nisu uzrokovane
porezima, rast ili kontrakcije gospodarstva i prihoda, kao i injenica da su zeleni porezi esto
uvedeni kao dio 'Paketa' od nekoliko okolinih politika. Tako da moe biti teko ili nemogue
izolirati u potpunosti uinak poreza. To je jedan od razloga zato se politika evaluacije,
ukljuujui i zelene poreze, provode relativno rijetko. Osim toga, one zahtijevaju puno vremena,
podatkovno i resursno su intenzivne, a mogu biti neuvjerljive i netone. Ali bez obzira na to, tu su

43
i brojne potrebe za kreatore politike da ih provode poput - negativne reakcije protiv loe uvedenih
poreza imaju tendenciju da su jae od pozitivnih reakcija kada oni su provedeni kao to se
oekuje (Green Fiscal Commission, 2009.).

5.1. Utjecaj ekolokih poreza na konkurentnost

Konkurentnost je viedimenzionalna kategorija koja se moe promatrati u smislu cjelokupne

nacionalne ekonomije, sektora, djelatnosti, ali i samog poduzea (kufli, L., 1999.), to implicira
mogunost promatranja konkurentnosti na makro, mezzo i mikro razini.

Porter definira konkurentnost kao sposobnost nacionalne ekonomije u koritenju prirodnih

resursa, fizikog i ljudskog kapitala. (Porter, 2005.). Nemogue je postati konkurentan na
nacionalnoj i/ili globalnoj razini, a sukladno tome i poveati ivotni standard svojih graana, ako
se govori o nepostojanju jasno definirane strategije i makroekonomske politike koja je usklaena
s ciljevima postavljenima u samoj strategiji.

Gledajui s mikro razine, konkurentnost predstavlja problem poduzea i ukljuuje sve faktore
koji pomau poduzeu da pobolja svoj financijski rezultat poslovanja kratkorono, odnosno
povea vrijednost poduzea dugorono. Poduzee e biti konkurentno ako je razina njegovih
trokova jednaka ili manja od razine konkurenata uz pretpostavku ostvarivanja podjednake razine
prihoda, odnosno ukoliko poduzee odrava trokove na razini konkurenta, ali uz realizaciju puno
veih prihoda. (IMD, 1991.).

Dvije nairoko uoene zapreke za vee koritenje ugljinog poreza ili trgovine emisijama su
uinci na meunarodnu konkurentnost industrije i raspodjelu dohotka. Zabrinutost o dodatnim
trokovima poslovanja koje namee ugljini porez ili trgovanje emisijama, i posljedice tih
trokova na konkurentnost poduzea na meunarodnim tritima bio je izvor politike opozicije u
mnogim zemljama. Mogue je identificirati strategije kojima bi se nadoknadio taj efekt
(primjerice, pomou prihoda koji su se skupili od poreza za zatitu okolia, za smanjenje drugih
poreza), ali ostaje zabrinutost, posebno o utjecaju energetskih poreza na energetski intenzivnim
sektorima okrenutim meunarodnom tritu. Te zabrinutosti objanjavaju iroko koritenje
sektorskih izuzea od poreza za zatitu okolia i besplatnu dodjelu naknada za trgovanja
emisijama (Fullerton, Leicester, i Smith, 2010., p.464.).

Kada se govori o meunarodnoj konkurentnosti vrlo je vano prepoznati da uinci poreza na

ugljik ili trgovanje emisijama nisu jednaki u svim sektorima industrija pojedinih zemalja, ukupni

44
uinak na konkurentnost mogao bi biti neutraliziran, u prosjeku, po teajnim kriterijima. Isti
uinak mogao bi se postii vraanjem ubranog prihoda od poreza u industrijski sektor, kroz
smanjenje ostalih poreza (porez na korporativnu dobit, porez na dohodak). U svakom sluaju,
neto uinak poreza na ugljik e biti vei u sektorima koji intenzivnije koriste energiju nego u
sektorima sa niom potronjom. Ubiranje veih poreza u sektorima koji intenzivnije koriste
energiju dobar je put ka smanjenju emisija ugljinog dioksida. Izuzea su predloena za 6
energetskih najintenzivnijih sektora u EU (energetika, industrijski procesi, koritenje otapala,
poljoprivreda, promjene u koritenju zemljita i umarstvo, gospodarenje otpadom) (Fullerton,
Leicester, i Smith, 2010., p.464.).

Prvo, energetski intenzivni sektori odgovorni su za nesposobnost smanjenja emisija jer se poticaji
za smanjenje razlikuju po sektorima. Drugo, tipino izuzee u sektorima sa visokim emisijama
gdje bi se moglo u velikoj mjeri smanjiti tetne emisije za isti ukupni uinak potrebno je smanjiti
emisije negdje drugdje u gospodarstvu. Tree, smanjivanje emisije staklenikih plinova,
ponajprije ugljinog dioksida, u sreditu je svake strategije suzbijanja posljedica klimatskih
promjena. Kljuni stup europske strategije za klimu i energiju je shema trgovanja dozvolama za
emisiju CO2 (ETS), daleko najvei multinacionalni sustav te vrste na svijetu. U sklopu sustava,
pokrenutog 2005., gotovo 10.000 velikih tvornica u EU kupuje i prodaje dozvole za emisiju CO2.
Tvornice koje premae svoju kvotu mogu kupiti neiskoritene dozvole onih koji su uspjeniji u
smanjivanju svojih emisija. Sustavom je obuhvaeno oko 40 posto ukupne emisije CO2 u EU.
No, velikoduno dodjeljivanje dozvola od strane ETS-a rezultiralo je golemom dobiti energetskih
kompanija, nekih od najveih zagaivaa u EU, koja se procjenjuje na 1,2 milijarda eura
(Fullerton, Leicester, i Smith, 2010., p.464.).

Ogranienje koliine emisija koju pojedino postrojenje ili drava smiju emitirati dovodi do
poveanja konkurentnosti niskougljinih tehnologija. Jeftine dozvole takoer nisu potaknule
industriju na vea ulaganja u istu infrastrukturu i energetsku uinkovitost.

Utjecaj poreza na ugljik na konkurentni poloaj proizvoaa moe se u principu neutralizirati

ubiranjem poreza na uvoz i snienjem, odnosno povratom poreza na ugljika za izvoz. Na uvoz bi
trebao biti naplaen porez jednak porezu na ugljik koji snosi domai proizvoa, dok povrat
poreza na izvoz mora biti jednak naplaenom porezu na ugljik na domau proizvodnju.

Poterba i Rotemberg (1995.) u svom radu iznose da uvoenje graninih poreznih prilagodbi ima
znaajne pravne prepreke jer one ne bi bile u skladu sa pravilima WTO-a. One takoer ukljuuju

45
teke praktine i ekonomske probleme. Prvo, granina porezna prilagodba moe naruiti poticaje
za smanjenje zagaenja zbog snienja odnosno povrata poreza na ugljik proisteklom
proizvodnjom izvezene robe. Drugo, odluka mora biti donesena bez obzira da li se granina
porezna prilagodba primjenjivala na trgovinu sa zemljama koje nisu usvojile odgovarajuu
politiku zatite okolia. Tree, moe biti nemogue definirati odgovarajuu poreznu stopu jer se
domae tvrtke mogu odluiti za proizvodne tehnike koje ukljuuju razliite razine oneienja.
Ako se granine porezne prilagodbe izraunavaju na temelju prosjenog oneienja, nekim
proizvoaima e ii na ruku a drugima raditi tetu.

Osim ve navedenog valja imati na umu i pitanje konkurentnosti industrije ije se porezno
optereenje poveava. Kako se ekoloki porezi primjenjuju na nacionalnoj razini postoji miljenje
kako se takvim djelovanjem domaa industrija stavlja u nepovoljniji poloaj u odnosu na druge
zemlje, te je stoga izuzetno vana preporuka Europske komisije koja obuhvaa sve zemlje
lanice, a kojom se propisuju minimalne stope poreza koje je potrebno uvesti u svim zemljama
lanicama.

5.1.1. Globalni indeks konkurentnosti (GCI2)

Svjetski ekonomski forum (WEF) definira konkurentnost kao sklop institucija, javnih politika i
faktora koji odreuju razinu produktivnosti neke zemlje. Drugim rijeima, konkurentnost zemlje
znai postojanje funkcionalnog sustava razliitih institucija, transparentnost i kvalitetu procesa
stvaranja javnih politika i donoenja odluka te prednosti u kontekstu pojedinih faktora koji utjeu
na produktivne sposobnosti gospodarstva i drutva u cjelini.

S obzirom na velike razlike u razvijenosti pojedinih zemalja Europske unije i svijeta, a samim
time i noenja s potencijalnim globalnim krizama i daljnjim razvojem, dolo je do potrebe za
mjerenjem konkurentnosti svih zemalja svijeta a samim time i konkurentnosti Europske Unije.
Globalni indeks konkurentnosti je sloeni izraun koji se rauna za svaku zemlju pojedinano
kroz usporedbu pojedinih ekonomskih komponenti s stupnjem razvoja u kojoj se ta zemlja nalazi.
Te komponente nazvane su 12 stupova konkurentnosti (Schwab, 2013., p.4-7.).

2
GCI (Global Competitiveness Index): mjeri konkurentnost 144 drava u razliitim fazama gospodarskog razvoja.
Uzimajui u obzir utjecaj kljunih imbenika koji doprinose stvaranju uvjeta za konkurentnost, poseban naglasak
stavlja na makroekonomsko okruenje, kvalitetu dravnih institucija, stanje tehnologije i pratee infrastrukture.

46
1. stup : institucije

Kvaliteta institucija ima jak utjecaj na konkurentnost i rast. To utjee na investicijske odluke i
organizaciju proizvodnje te igra kljunu ulogu u nainu na koji drutva distribuira prednosti i
snosi trokove razvojnih strategija i politika.

2. stup : infrastruktura

Dobro razvijena infrastruktura smanjuje uinak udaljenosti izmeu regija, integrirajui

nacionalno trite i odnos sa drugim zemljama i regijama, te pozitivno utjee na gospodarski rast
i smanjenje nejednakosti prihoda i siromatva.

3. stup : makroekonomska okolina.

Npr. stalno prisutan fiskalni deficit ograniava sposobnost drave da u budunosti reagira na
poslovne cikluse, a privreda ne moe rasti na odriv nain, ako nema stabilno makroekonomsko
okruenje.

4. stup : zdravstvo i primarno obrazovanje

Zdrava radna snaga je bitna za konkurentnost i produktivnost jedne zemlje jer narueno zdravlje
vodi do znaajnih trokova poslovanja, dok kvalitetno osnovno obrazovanje poveava efikasnost
svakog radnika pojedinano, a time utjee i na konkurentnost cijele ekonomije.

5.stup : visoko obrazovanje i usavravanje

Dananje globalizirano gospodarstvo zahtijeva od zemlje njegovanje dobro obrazovanih radnika

koji su u stanju obavljati sloene zadatke i prilagoditi se brzo promjenjivom okruenju i
razvojnim potrebama gospodarstva.

6. stup: robna uinkovitost trita

Zemlje sa efikasnim tritem roba su u dobroj poziciji jer mogu proizvoditi proizvode i usluge
koji odgovaraju zahtjevima ponude i potranje, te njima trgovati. Zdravo konkurentno trite,
vano je u postizanju trine efikasnosti i poslovne produktivnosti. Da bi se ostvarile najbolje
mogunosti za razmjenu roba potreban je minimum dravne intervencije kako ne bi ometala
poslovne aktivnosti. Na primjer, optereenost porezima, restriktivni i diskriminatorni propisi
direktnih stranih investicija, ometaju i konkurentnost i meunarodnu trgovinu. Ekonomski zastoj
koji ima za posljedice pad trgovine i rast nezaposlenosti, poveava pritisak drave da usvoji
mjere za zatitu domaih poduzea i poslovanja. Ipak limitiranje ukupne trgovine ne samo da bi
povealo trenutni pad, ve bi u duem roku smanjilo privredni rast, posebno u zemljama u
razvoju. Efikasnost trita zavisi i od orijentacije potroaa i sofisticiranosti kupaca, jer inovativni
i orijentirani kupci daju snagu poduzeima da budu djelotvorniji na tritu.

47
7. stup: uinkovitost trita rada

Efikasnost i fleksibilnost trita rada su presudni za osiguravanje da se radnici najefikasnije

iskoriste u privredi uz uvjet da trite potie radnike da uloe najvee napore u pronalaenju
posla koji e kvalitetno i struno raditi.
8. stup : razvoj financijskog trita
Uinkovit financijski sektor izdvaja sredstva koja dolaze od graana, kao i ona koji ulaze u
gospodarstvo iz inozemstva, kako bi ih najproduktivnije namijenilo. To kanalizira sredstva za one
poduzetnike i investicijske projekte s najviom oekivanom stopom povrata, a ne na politiki
povezane projekte.

9. stup: tehnoloka spremnost

U dananjem globaliziranom svijetu, tehnologija je jako bitna za tvrtke koje se natjeu i

napreduju. Tehnoloka spremnost mjeri agilnost kojom ekonomija usvaja postojee tehnologije
kako bi se poboljala produktivnost u industriji, s posebnim naglaskom na njezinu sposobnost da
u potpunosti dopusti utjecaj informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) u dnevnim
aktivnostima i proizvodnim procesima za poveanu uinkovitost i omoguavanje inovacija za
konkurentnost. ICT kljuan je za omoguavanje funkcioniranja zemalja visoke razine tehnoloke
spremnosti. Tehnologija ima veliki utjecaj na odrivi rast, stoga se ulau velika sredstava u razvoj
novih tehnologija sa ciljem smanjenja upotrebe fosilnih goriva i okretanju ka obnovljivim.

10. stup: veliina trita

U eri globalizacije, meunarodna trita postala su zamjena za domaa trita, a posebno za male
zemlje. Dokazano je da je otvorenost trgovine pozitivno povezana s rastom, posebno za zemlje s
malim domaim tritima.
11. stup: Poslovna sofisticiranost
Poslovna sofisticiranost se odnosi na dva elementa koja su sloeno povezana: kvaliteta ukupnih
dravnih poslovnih mrea i kvaliteta pojedine tvrtke u segmentu poslovanje i strategija. Ti faktori
su osobito vani za zemlje u poodmakloj fazi razvoja, kada, u velikoj mjeri, su vie-manje
osnovni izvori poboljanja produktivnosti iscrpljeni.

12 stup: inovacija

Znatni dobitci mogu se ostvariti poboljanjem institucija, izgradnjom infrastrukture, smanjenjem

makroekonomske nestabilnosti, odnosno poboljanjem ljudskog kapitala, svi ti faktori na kraju
izgleda da e upasti u razred opadajuih prinosa. Isto vrijedi i za uinkovitosti rada, financijski
sektor i trite dobara. Na duge staze, ivotni standard u velikoj mjeri mogu poveati samo
tehnoloke inovacije.

48
Iako su svi od opisanih stupova bitni u odreenoj mjeri za sve ekonomije, jasno je da e oni
utjecati na njih na razliite naine. Najbolji nain za Kambodu kako bi poboljala svoju
konkurentnost nije isti kao najbolji nain za Francusku. To je zato to su Kamboda i Francuska u
razliitim fazama razvoja (Tablica 6).

Tabela 6. Zemlje / ekonomije u fazama razvoja

Faza 1 Tranzicija Faza 2 Tranzicija Faza 3

Faktori
Osnovni faktori Faza 1 - Faza 2 Faza 2 - Faza 3 Inovacijski faktori
efikasnosti
Kamboda Alir Bugarska Hrvatska Australija
Obala Bjelokosti Bolivija Makedonija Estonija Austrija
Etiopija Egipat Crna Gora Maarska Belgija
Nigerija Venezuela Rumunjska Latvija Cipar
Srbija Litva eka
Poljska Danska
Rusija Finska
Francuska
Njemaka
Grka
Irska
Italija
Japan
Luksemburg
Malta
Nizozemska
Portugal
Slovaka
Slovenija
panjolska
vedska
vicarska
Velika Britanija
Sjedinjene
Amerike
Drave
Izvor: World Economic Forum, 2013., The Global Competitiveness Report 2012.2013.,
dostupno na: http://www3.weforum.org/docs/WEF_GlobalCompetitivenessReport_2012-13.pdf;
pregledano: 20.08.2013.

Tablica prikazuje faze razvoja zemalja lanica EU, te par proizvoljno odabranih zemalja
nelanica koritenih u svrhu analize trenutnog razvoja zemalja lanica EU-27.

49
5.1.2. Indeks odrive konkurentnosti

Ekoloki porezi u samom indeksu konkurentnosti nemaju neku znaajniju ulogu, meutim 2010.
godine Svjetski Ekonomski Forum je uveo novi indeks konkurentnosti koji gleda na odrivost
konkurentnosti (Sustainable Competetivness Index), koji se dobiva raunajui rezultate globalnog
indeksa s dva novouvedena stupa, socijalnog i ekolokog (Slika 1.).

Slika 1. Globalni indeks konkurentnosti

Izvor: World Economic Forum, 2013., The Global Competitiveness Report 20122013.,
dostupno na: http://www3.weforum.org/docs/WEF_GlobalCompetitivenessReport_2012-13.pdf;
pregledano: 20.08.2013.

Samim time vidljivo je kako ekoloki porezi i ekoloka osvijetenost uz socijalnu ustrojenost
drave igraju veliku ulogu na dugoronost i odrivost konkurentnosti, i tek s njihovim uvoenjem
se moe vidjeti stvarnu konkurentnost drave.

U daljnjoj razradi detaljnije e se biti objanjena ta dva novo-uvedena stupa, s fokusom na

ekoloki segment, budui da su ekoloki porezi tematika ovoga rada. Mora se napomenuti kako
ekoloki stup ne gleda ekoloke poreze kao jedan od imbenika za mjerenje konkurentnosti, ve
kao alat koji e dovesti do krajnjeg rezultata, koji e na kraju poveati konkurentnost. (smanjenje
co2 emisija, zbrinjavanje otpada itd.).
50
Stup ekoloke odrivosti

Za razvijanje stupa ekoloke odrivosti, Forum je usko suraivao sa strunjacima Yale Centra za
ekoloko pravo i politike (YCELP) i Centra za meunarodnu znanstvenu ekoloku informacijsku
mreu (CIESIN) na ekolokom institutu Sveuilita Columbia, da bi se definirali najbolji
postojei pokazatelji za koritenje u ovom podruju i razumjeli nedostatci tih podataka. Mjere
koje su donesene ovdje i implementirane u stup ekoloke odrivosti su trebale nadopuniti mnogo
iru analizu koja se provodi kroz Indeks ekoloke uinkovitosti (Environmental Performance
Index) EPI u produkciji ove dvije organizacije, i koji prua puno sveobuhvatniji pokazatelj
nacionalne izvedbe na razliitim imbenicima s ciljem zatite okolia. U ovom stupu, pokazatelji
su prikupljeni u razliitim kategorijama usmjerenim na pokrivanje najvanijih aspekata za
odrivost okolia.
Prvo podruje mjerenja u stupu ekoloke odrivosti je politika zatite okolia, koja se sastoji od
pokazivaa za strogost i provedbu ekoloke regulacije. Druga mjera politike prua pokazatelj
zatite Bioma (veliko podruje ekozone na zemlji), koja ocjenjuje jesu li barem 17 posto povrina
svakog stanita pod slubenom zatitom. Takoer se ukljuuje mjera voenja evidencije broja
kljunih meunarodnih ugovora za zatitu okolia, od ukupno njih 25, koji su ratificirani od
strane pojedinanih zemalja (Strange, Bayley, 2008.).
Drugo podruje odnosi se na uporabu obnovljivih izvora energije. Ovi pokazatelji obuhvaaju
mjere kontrola intenziteta crpljenje vode za potrebe poljoprivrede u gospodarstvu. Mjere kontrola
osiromaivanja umi, koje uzimaju u obzir i satelitske snimke o procjeni postotka ukupne
povrine koje su opustoene (ili umovite) tijekom vremena. To su jo i mjere kontrola
iskoritavanja ribolovnih podruja. (Strange, Bayley, 2008.).
Tree podruje uzima u obzir degradaciju okolia, to moe uzrokovati ozbiljne posljedice na
ljudsko zdravlje, kao i unitavanje ekosustava. Specifini pokazatelji koji se koriste za mjerenje
ovoga koncepta su razina koncentracije lebdeih estica, kvaliteta prirodnog okolia, i CO2
intenzitet. (Strange, Bayley, 2008.).

Kvaliteta prirodnog okolia je percepcija na temelju procjena lokalnog stanja okolia koji se mjeri
promatranje broja lokalnih poslovnih vodeih tvrtki na podruju promatranja. CO2 intenzitet je
mjera uinkovitosti koritenja energije u odnosu na emisije koje proizvodi. Takoer, jo nije
sasvim jasno kako doprinos zemalja na klimatske promjene ima utjecaj na nacionalnu
konkurentnost, osobito u nedostatku meunarodnog sporazuma koji e nametnuti trokove
velikim zagaivaima (Schwab, 2013, p.14.).

51
Stup socijalne odrivosti
Iako je fokus ovoga poglavlja utjecaj ekolokih poreza na konkurentnost, budui da su za
raunanje samo-odrivog indeksa konkurentnosti potrebni i podaci iz segmenta socijalne
odrivosti, obraditi e se i ovaj stup ukratko.

Za socijalnu odrivost, Forum identificira tri konceptualne kategorije (Murphy, 2012.):

Prva kategorija ima za cilj procijeniti pristup populacije osnovnim potreptinama (nemogunost
pristupa osnovnim potreptinama govori o stanju siromatva). To ukljuuje tri pokazatelja:
pristup sanitarijama, pristup pitkoj vodi, te pristup zdravstvenim uslugama. Ova kategorija je
dakle mjera ukljuenosti, kao i mjera za ispunjavanje osnovnih tjelesnih potreba. Ostali
pokazatelji koji se mogu smatrati relevantnim i koje je cilj ukljuiti, ali nije se moglo zbog
nedostatka podataka, ukljuuju pristup dostojnom stanovanju i prehrambenoj sigurnosti.
Stanovnitva s nedostatnim koliinama vode, hrane, sklonita, zdravstvenih resursa, sanitarija ne
mogu se razviti u punom kapacitetu.

Druga kategorija je povezana s konceptom percipirane ekonomske sigurnosti. Stoga je cilj

procijeniti podlonost populacije ekonomskoj iskljuenosti. Tri pokazatelja su odabrana za ovu
ocjenu: zapoljavanja osoba posebne skrbi kao postotak ukupne zaposlenosti, opseg sive
ekonomije, i mrea socijalne sigurnosne zatite.

Trea kategorija ocjenjuje drutvenu koheziju. Procjena ukljuuje tri pokazatelja: prihodi po
Ginijevom indeksu, drutvenu pokretljivost i nezaposlenost mladih.

5.1.3. Reforme ekolokih poreza i energetska odrivost pojedinih sektora

Kako se ne mogu jasno izdvojiti utjecaji ekolokih poreza na pojedine grane u gospodarstvu, i ne
postoji nain za prikazati kako pojedini porezi utjeu na odreenu granu industrije, u smislu toga
da e na neke poslovne subjekte unutar iste grane ti porezi djelovati negativno na poslovanje, dok
za druge poslovne subjekte to moe biti pozitivan pomak.
Iako je poetna misao takva da prevladava miljenje kako su ekoloki porezi prvenstveno nameti
koji smanjuju profit poduzeima, u praksi je slika u potpunosti drukija. Utjecaj na okoli moe
biti smanjen racionalnom upotrebom resursa, smanjenjem emisija u zrak, tlo, vodu te
smanjivanjem koliine otpada kroz odvojeno sakupljanje otpada i recikliranje. Takva praksa
smanjuje ujedno i trokove poduzea.

52
Salmons i Ekins (2007.) analiziraju utjecaj poreznih stopa na pojedine industrijske sektore.
Sektori izabrani za analizu su navedeni u tablici 7, a ine je sektori srednje do visoke energetske
intenzivnosti, i niske do visoke izloenosti meunarodnoj trgovini.

Tablica 7. Industrijski sektori

Oznaka Energetski sektori
15.1 Meso i mesni proizvodi
21.2 Proizvodi od papira
24.1 Osnovne kemikalije
24.4 Farmaceutski proizvodi
26.1 Staklo i stakleni proizvodi
26.5 Cement, vapno i gips
27.1-3 Crna metalurgija
27.4 Metalurgija
Izvor: COMETR, 2007., Competitiveness Effects of Environmental Tax Reforms, dostupno na:
http://cordis.europa.eu/documents/documentlibrary/124729471EN6.pdf; pregledano: 10.09.2013.

Za potrebe tog istraivanja bila je potrebna izgradnja detaljnog seta podataka za svaki od sektora
u svakoj od ETR zemalja kroz 1990-te i rane 2000-te, koji je ukljuivao uinke, koritenje
energije, cijene energije, i rashode na energetske poreze. Generiranje potrebnog skupa podataka
bio je daleko od jednostavnog, s obzirom da se podaci na potrebnoj sektorskoj osnovici uglavnom
ne mogu pribaviti niti su dostupni iz jednog dosljednog izvora, tako da su morali biti izgraeni iz
niza izvora, tako da neki problemi sa skupom podataka ostaju nepokriveni.
etiri zemlje su odabrane za analizu: Danska i Finska, koje su provele ETR u ranim 1990 - ima,
te Njemaka i Velika Britanija, kod kojih je provedba bila u kasnim 1990 - ima i ranim 2000 -
ima. Za svaku zemlju, dva stupa su izgraena, koji prikazuju razvoj energetskog intenziteta i
efektivne stope poreza energije. Treba napomenuti da je, zbog rairene posebne stope poreza za
razliite sektore (koji, naravno, takoer se razlikuju od zemlje do zemlje), efektivna porezna
stopa za razliite sektore unutar i izmeu zemalja bila vrlo razliita.
U stvarnosti su se energetske intenzivnosti sektora izlagale raznim trendovima, iako je veina
sektora u veini zemalja pokazali openito padajui trend. Tablica 8 opisuje ove trendove i daje
raspon vaeim poreznim stopama za razliite sektore. Moe se vidjeti da se te cijene razlikuju za
jedne do dvije stope za razliite sektore, ali su rasponi prilino usporedivi diljem razliitih
zemalja, s Danskom kod koje je najnia i vedskom s najviom poreznom stopom. Kao to se
vidi detaljnije u nastavku, u pravilu najnie porezne stope su primijenjene na sektore s najveim
energetskim intenzitetom, tako da je u mnogim sluajevima porezna stopa koja se primjenjuje u
tim sektorima zbilja vrlo niska.

53
Tablica 8. Energetske intenzivnosti i porezne stope u razliitim zemljama ETR
Energetska intenzivnost
Zemlja ETR godina Porezna stopa
(GJ/k )
(/GJ)
Sektori 24.4, 26.1, 26.5
kree se od -0,004
Danska 1993/1996/1998 pokazuju znaajnu promjenu
do 1,75
trenda nakon ETR

Silazni trend u gotovo

Rasponi od 0,02-
Finska 1990/1994/1997 svim sektorima (osim
1,6
15.1, 26.5)
Rasponi od 0,07-
Silazni trend u svim
1,2. (ispod
Njemaka 1999-2003 sektorima (osim 26.5,
prosjeka 26,5,
27.1-3.)
27,1 - 3)
Velika
2001 Mjeoviti trend Rasponi 0,01-1,1
Britanija

Izvor: COMETR, 2007., Competitiveness Effects of Environmental Tax Reforms, dostupno na:
http://cordis.europa.eu/documents/documentlibrary/124729471EN6.pdf; pregledano: 10.09.2013.

5.2. Utjecaj ekolokih poreza na okoli i odrivi razvoj

Utvrivanje optimalne visine ekolokog poreza i prikladnog izbora poreznog obveznika osjetljivo
je pitanje. Visina ekolokih poreza ne smije se utvrivati arbitrarno ili pod lobistikim pritiscima.
Uostalom, i sama procjena opravdanosti i mogunosti uvoenja ekolokih poreza, kao i postupak
utvrivanja njihove optimalne visine, trai velika financijska naprezanja (ukljuen je velik broj
javnih slubenika, irok krug strunjaka, predstavnici nevladinih organizacija i svenazoni lobisti
razliitih interesnih skupina), a kamoli svi oni trokovi odravanja glomaznog aparata porezne
administracije (zaduenog za uvoenje, ubiranje i kontrolu).( Crnkovi, 2005., p.883-890.)

Zbog oitih razloga, mali porezi ne mogu imati vei efekt. S druge strane izraz mali treba
promatrati u kontekstu jer ti porezi u makroekonomskom smislu mogu imati implikacije na
znaajne promjene u cijeni specifinih dobara ili usluga koje su predmet poreza. To ima trenutne
znaajne promjene ponaanja. Isto tako uvoenje novog poreza i/ili porast u stopama poreza
mora biti najavljeno to je bre mogue tako da se tvrtke/kuanstva mogu odmah prilagoditi
novoj situaciji jer to daje sigurnost u procesu planiranja.

Danas postoje u mnogim zemljama, u odnosu sa mnogim pitanjima zatite okolia znaajna
iskustva s uvoenjem poreza za zatitu okolia i ekoloke porezne reforme. Bilo je nekoliko
pokuaja, unato tekoama, ocijeniti djelotvornost tih poreza i reformi od strane tijela, kao to
su OECD, EEA, Europska komisija i Nordijsko vijee. Ove procjene ukazuju na to da su veinom

54
ekoloki porezi ekoloki uinkoviti, odnosno da oni pridonose ostvarenju ciljeva zatite okolia
za koje su dizajnirani. Dizajn samoga poreza je presudan. Porez se mora postaviti na
odgovarajuoj razini kako bi se postigli ciljevi, te mora biti usmjeren na izvor oneienja okolia
koji je sam traio da se smanji. Kada se provodi na taj nain, to je jasno da postoje brojni primjeri
uspjenih ekoloko-zelenih poreza, meu kojima mogu biti navedeni danski energetski / CO2
porezi, vedski NOx porezi, njemaki energetski i transportni porezi, UK klimatski porez i porez
na gorivo, finski, vedski i UK porez na otpad, Londonski porez za zagaivanje i nizozemski
porez na otpadne vode. Mnogi od tih poreza su takoer ostvarili znaajne prihode na stabilnim i
predvidivim osnovama, to ih ini pogodnima poreza za razmatranje porezne reforme za zatitu
okolia. Ekoloki porez bio bi uinkovitiji kada bi porezne stope bile vee, i kada velike
industrije ili drugi veliki sektori gospodarstva ne bi bili izuzeti plaajui smanjene porezne stope
ili je potpuno osloboeni od poreza (Nordic council, 2006., i COMETR, 2007.). U smislu zatite
okolia, ovaj zakljuak ne iznenauje. Razlozi za niske stope i izuzea su uvedeni zbog
zabrinutosti zbog potencijalno manje konkurentnosti i manjih potencijalno distribucijskih uinaka
zbog poreza za zatitu okolia.

Eurostat procjenjuje da su u 2012. emisije ugljinog dioksida (CO2) u EU 27 iz izgaranja fosilnih

goriva manje za 2,1%, u usporedbi s prethodnim godinom, u kojoj su pale za 4,1%. Emisije CO2
su glavni imbenik za globalno zatopljenje i ine oko 80% svih emisija staklenikih plinova
Europske unije. One su pod utjecajem imbenika kao to su klimatski uvjeti, gospodarski rast,
veliina populacije, transport i industrijske aktivnosti, dok na razni EU razne inicijative
energetske uinkovitosti imaju za cilj smanjenje emisije CO2 i drugih staklenikih plinova.

Svi porezi, pa tako i ekoloki porezi imaju utjecaj na ponaanje poslovnih subjekata i kuanstava,
a samim time u konanici imaju kao rezultat smanjenje zagaenja. U tablicama koje slijede
(Tablica 9, tablica 10, tablica 11) prikazan je utjecaj na okoli poreza na otpad, transport i ugljik,
kao i vrijeme njihovog stupanja na snagu na razini EU.

55

UTJECAJ ENERGETSKIH POREZA I POREZA NA BAZI UGLJIKA
DRAVA/POREZ
VREDNOVANJA
Finska / energetski porezi i porezi na ugljik
Norveka / porezi na ugljik i sumporni dioksid 1991.-2007.
Danska / energetski porezi i porezi na ugljik
vedska / energetski porezi i porezi na ugljik 1990.-2007.
Nizozemska / energetski porezi
Njemaka / ekoloka porezna reforma, porezi
na transport, pogonska goriva i struju
Ujedinjeno Kraljevstvo / industrijski
energetski porez
Tablica 9. Utjecaj energetskih poreza i poreza na bazi ugljika
PERIOD
UTJECAJ IZVOR
Emisije CO2 od 7 posto nia nego to bi inae bile
Nordijsko vijee 2006
1990.-2005. Pomak sa ugljinog poreza na izlazni porez na elektrinu
Nordijsko vijee 1999
energiju 1997. moda je oslabio utjecaj.
21 posto smanjenja CO2 iz elektrana do 1995.
OECD 2001
14 posto nacionalnog smanjenja CO2 u 1990.,za 2 posto
OECD 2006
zasluan porez na ugljik
Nordijsko vijee 2006
12 posto smanjenja emisije CO2 po jedinici BDP-a
Pad emisija CO2 u pogoenim sektorima od 6 posto,
gospodarski rast od 20 posto izmeu 1988. i 1997. i 5
postotno smanjenje emisija u jednoj godini, kao odgovor na
poveanje poreza OECD 2006
1992.
U 1990. 23-postotno smanjenje CO2 iz poslovanja i kao i Nordijsko vijee 2006
poveanje energetske uinkovitosti za 26 posto
subvencije za obnovljive izvore energije moda su
zaslune za vei dio smanjenja emisija od samoga poreza
Nordijsko vijee 2006
smanjenje emisija od 0,5 milijuna tona godinje vedsko ministarstvo financija
Emisije bi bile 20 posto vee od razine iz 1990. bez poreza 2004
Emisije 3,5 posto nie nego to bi inae bile Nizozemsko ministarstvo
1999.-2007.
Niska stopa poreza moe imati ogranien utjecaj financija 2007
CO2 smanjen za 15 posto izmeu 1990. i 1999. i 1 posto
izmeu 1999. i 2005.
Emisije CO2 2-3 posto nia do 2005. nego to bi bile bez EEA 2007
1999.-2005.
poreza OECD 2006
Njemako ujedinjenje vaan imbenik u ukupnom
smanjenju
Velika Britanija je smanjila emisije CO2 za 2 posto u
2002. i 2,25 posto u 2003., kumulativne utede od 16,5
Cambridge Econometrics 2005
2001.-2010. milijuna tona ugljika do 2005.
HMT 2006
Smanjenje potronje energije u Velikoj Britaniji
procjenjuje se za 2,9 posto do 2010.

56
 Tablica 10. Utjecaj poreza na transport
TJECAJ POREZA NA TRANSPORT

PERIOD
DRAVA / REGIJA UTJECAJ IZVOR
VREDNOVANJA

U Europi cijene goriva tri puta vee nego u SAD-u a

europske emisije polovica onoga to bile na amerikoj Sterner 2007.
Europa nema datuma cijeni goriva EEA 2005a.
Europska goriva 25-50 posto uinkovitija nego SAD
goriva
Poveanjem poreza na goriva procjenjuje se da su
Ujedinjeno Kraljevstvo / porez na pogonska proizvedene godinje ugljine utede od izmeu 1 i 2,5 Mt
1993.-1999. do 2010. DETR 2000., p.92
goriva
Prosjena potronja goriva kamiona preko 33 tona porasla
13 posto izmeu 1993. i 1998.
vedska / dodatak sumpora pogonskom 1980.-1998. Sadraj sumpora u gorivu pao 80 posto izmeu 1980. i OECD 2006.
gorivu (porez uveden 1991.) 1998.
vicarska / pristojba za teretna vozila - 5 posto smanjenja komercijalnog prometa u prvoj godini, EEA 2005a.,
2001.-2002.
ovisno o masi i udaljenosti u usporedbi sa 7 posto poveanja u prethodnoj godini OECD 2005a.

London / pristojba na zaguenje 2003.-2004. zaguenja smanjena za 30 posto i volumen vozila za 15 /

posto

Poslovna kilometraa smanjena za vie od 300 milijuna

Ujedinjeno Kraljevstvo / troarina na vozila
milja godinje
2002.-2005. Procijenjeno je da su ukupno smanjene do 2005. emisije HMT 2007.
ugljika iz skupine slubenih automobila od 0,7-1,8
MtCO2, odnosno do 1,5 posto svih emisija CO2 iz
cestovnog prometa u 2005. u Velikoj Britaniji

57
 Tablica 11. Utjecaj poreza na otpad
UTJECAJ POREZA NA OTPAD
PERIOD
DRAVA / REGIJA UTJECAJ IZVOR
VREDNOVANJA

Danska / komunalni porez 1987.-1996. 26 posto smanjenje isporuenog otpada iz urbanih mjesta MEE-DEPA 2007.
izmeu 1990. i 1996.
Smanjen otpad za 15 posto u odnosu na uobiajeni
Finska / porez na otpad 1996.-2007. poslovni scenarij. Pristojbe za pakiranje su dovele do Nordijsko vijee 2006.
gotovo potpune stope recikliranja za pakiranja pia.
Proizvodnja i potronja su porasli za 7 posto, otpad je pao
vedska / porez na otpad 1996.-2006. za 0,5 posto Nordijsko vijee 2006.
Ukupan otpad na deponiju je pao

Ujedinjeno Kraljevstvo / porez na odlaganje Aktivni odlaganje otpada na deponiju palo za 14 posto
1996.-2006. izmeu 1997.-1998. i 2005.-06., dok je ukupni odloeni /
otpada
otpad pao za 25 posto

58
Tablica 12. Emisije CO2 iz uporabe energije

EMISIJE CO2 IZ UPORABE ENERGIJE

Na 1000 tona CO2 Promjena 2012/2011

DRAVA Apsolutna
2011* 2012 - procjena vrijednost u%
(1000 tona CO2)
EU27 3.489.868 3.417.382 -72.486 -2,1
Belgija 97.472 85.939 -11.533 -11,8
Bugarska 51.410 47.881 -3.529 -6,9
eka 105.131 99.646 -5.485 -5,2
Danska 42.961 38.908 -4.053 -9,4
Njemaka 721.656 728.065 6.409 0,9
Estonija 18.688 18.590 -99 -0,5
Irska** 36.605 36.132 -473 -1,3
Grka 90.358 90.189 -170 -0,2
panjolska 261.523 257.760 -3.764 -1,4
Francuska 335.009 332.295 -2.714 -0,8
Italija 385.365 365.688 -19.676 -5,1
Cipar 6.919 6.332 -587 -8,5
Latvija 6.563 6.376 -187 -2,8
Litva 11.387 11.577 190 1,7
Luksemburg 10.452 10.272 -180 -1,7
Maarska 44.880 43.175 -1.705 -3,8
Malta** 2.558 2.720 162 6,3
Nizozemska 162.796 157.115 -5.680 -3,5
Austrija 64.338 61.354 -2.984 -4,6
Poljska 312.645 296.817 -15.828 -5,1
Portugal 46.217 44.388 -1.830 -4
Rumunjska 78.506 74.954 -3.552 -4,5
Slovenija 15.365 14.979 -386 -2,5
Slovaka 32.897 30.758 -2.140 -6,5
Finska 53.248 46.970 -6.278 -11,8
vedska 41.134 36.974 -4.160 -10,1
Ujedinjeno
453.785 471.530 17.745 3,9
Kraljevstvo
* Slubeni podaci iz 2011. iskazani na okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime
(UNFCCC)
** Ukljuuju procijene Eurostata

Izvor: Eurostat, 2013., Early estimates of CO2 emissions from energy use: https://mail-
attachment.googleusercontent.com/attachment/u/0/?ui=2&ik=3139e9dd94&view=att&th=13f
8fd45a3824859&attid=0.1&disp=inline&realattid=f_hiirli890&safe=1&zw&saduie=AG9B_P
8Oncln6ji1NJF2HMKaYe9&sadet=1372623376251&sads=UUqzm1o3ns5MT9X54zMCIhFJ
ycI&sadssc=1; pregledano: 15.06.2013.

59
Emisije CO2 su pale u dvadeset i tri drave lanice u 2012. godini. U 2012., drava s
najviom razinom CO2 emisija u apsolutnom iznosu je Njemaka (728 milijuna tona), a
slijede Velika Britanija (472 milijuna tona), Italija (366 milijuna tona), Francuska (332
milijuna tona), Poljska (297 milijuna tona) i panjolska (258 milijuna tona). Ovih est drava
Unije zajedno su krivac za vie od 70% ukupnih emisija CO2 EU27 u 2012 godini.
Eurostat procjenjuje da su se 2011.-2012. emisije CO2 smanjile u gotovo svim dravama
lanicama, osim Malti (6,3%), Ujedinjenom Kraljevstvu (3,9%), Litvi (1,7%) i Njemakoj
(0,9%). Najvee smanjenje zabiljeeno je u Belgiji i Finskoj (-11,8% ), vedskoj (-10,1%),
Danskoj (-9.4%), Cipru (-8,5%), Bugarskoj (-6,9%), Slovakoj (-6,5%), ekoj (-5,2%),
Italiji i Poljskoj (-5,1% ).

5.3. Utjecaj ekolokih poreza na zapoljavanje

Miljenja o ekolokim porezima su podijeljena. Ekoloke poreze treba uvoditi postupno, i uz

primjerenu dozu opreza, bez imalo neznalake nasilnosti. Pritom treba voditi rauna o
gospodarskim, ekolokim, demografskim, bioregionalnim, etnokulturnim, psihosocijalnim i
subpolitikim zadatostima i usmjerenjima. Naime, svaka loe odmjerena akcija, poduzeta
nesmotreno, olako, ili s loom namjerom, moe prouzroiti vrlo ozbiljne probleme, u rasponu
od gubitka stanovitih konkurentskih prednosti na integriranom svjetskom tritu i gaenja
radnih mjesta, pa sve do pada dravnog autoriteta (Crnkovi, 2005, p.891.).
Ako uvoenje ekolokih poreza prvenstveno ima fiskalnu ulogu, u kontekstu ispunjavanja
zadaa politike zaposlenosti, upotreba ekolokih poreza moe se initi pogrenom metodom
jer bi se pri njihovom uvoenju moglo pribojavati suprotnih efekata, kao to su smanjenje
radnih mjesta odnosno poveanje nezaposlenosti. Kao i kod svakog drugog poreza, nositelj
poreznog optereenja poduzet e odreene postupke ne bi li izbjegao plaanje tog istog poreza
izravnavanjem novonastalog optereenja kompenzacijom drugim trokovima. Meutim ako
se radi o nefiskalnim motivima, ekoloki porezi mogu pozitivno utjecati na nezaposlenost. S
jedne strane treba angairati nadleno tijelo sa zadaama povezanima s politikom zatite
okolia, a sa druge strane treba ukloniti oneienja i sanirati njegove posljedice, znai
otvaranje novih radnih mjesta. Iz injenice da uvoenje eko poreza predstavlja mogunost
otvaranja novih radnih mjesta koje inicira drava, slijedi i logino pitanje o izvorima
financiranja novih radnih mjesta. Kada bi poduzea svoju proizvodnju preuredila tako da
odgovara zahtjevima ouvanja okolia dolo bi do porasta proizvodnih trokova, koji bi se

60
kompenzirali smanjenjem radnih mjesta, oito je, da u tom sluaju ne bi bilo pozitivnih
pomaka ni na tritu radne snage ni u zapoljavanju. Visoko optereenje raznovrsnim
davanjima te sve vea racionalizacija u poduzeima uz izdana ekoloka davanja u krajnjoj
liniji dovela bi do smanjenja radnih mjesta te do premjetanja proizvodnje iz tuzemstva u
inozemstvo (Jeli, 2000, p.201-2013).

Mnogi strunjaci tvrde da ekoloko oporezivanje (pristojbe) prua potencijalnu dvostruku

dividendu kroz istodobno postizanje zatite okolia i otvaranje novih radnih mjesta (drava
smanjuje neuinkovite ekoloke subvencije i tako jaa druge fondove za npr. zapoljavanje,
socijalnu ili mirovinsku skrb). Osim viestruke administrativne koristi tvrdi se da e
potivanje zakona biti jeftinije i korisnije stoga to se porez prikuplja iz postojeeg poreznog
okvira umjesto da ga povremeno utjeruju inspekcije. Zbog svega toga "OECD Jobs Study"
(1994) zakljuuje da je uinke zamjene dijela poreza na rad porezima za zatitu okolia na
kretanje zaposlenosti najprikladnije promatrati kao male i neodreenog predznaka (Nesti,
1997.,p.56.).

Primjeri dvostrukih dividendi (Carter, 2004., p.325): Finska Smanjenje poreza na prihod i
rad 1997. djelomice je nadoknaeno porezom na odlagalita otpada i veim energetskim
porezima. Njemaka Prva od triju faza poveanja energetskih poreza uvedena je u travnju
1999., s poveanjem poreza na mineralna ulja, gorivo, loivo ulje, dizelsko gorivo i naftu, i
novim porezom na elektrinu struju, koji su u prvoj godini trebali donijeti prihod od 8,4
milijarde DEM. Krajnji cilj je smanjenje doprinosa za socijalnu skrb poslodavaca i
zaposlenika s 42,3% na manje od 40% bruto plae. Britanija Sav prihod od poreza na
klimatske promjene u britanskoj industriji uvedenog 2001. godine bit e vraen poslovnim
ljudima smanjenjem doprinosa za Fond socijalne skrbi i vladinom potporom efikasnim
energetskim mjerama.

5.4. Utjecaj ekolokih poreza na porezne prihode

Ukupan prihod od ekolokih poreza u EU-27 u 2011. godini iznosi oko 302.900 milijuna eura.
Prihodi od ekolokih poreza u EU-27, se u periodu izmeu 2000. i 2007. godine poveavaju,
tj. u periodu prije efekata financijske i ekonomske krize, to je i dovelo do pada prihoda od
ekolokih poreza u 2008. i 2009. godini. U 2011. godini kao i u 2010. godini Bugarska je

61
imala najvei udio od prihoda ekolokih poreza u ukupnom postotku prihoda od svih poreza i
socijalnih doprinosa. Danska je bila vodea u top 5 u udjelu prihoda od ekolokih poreza kao
postotak u ukupnom bruto domaem proizvodu. Na drugom kraju ljestvice, panjolska, Litva
i u manjoj mjeri Francuska, Rumunjska i Slovaka su zabiljeile nisku razinu prihoda od
ekolokih poreza, kao izmeu ostalog i Island. Energetski porezi posebno su zastupljeni u
Litvi, Luksemburgu, ekoj i Rumunjskoj gdje su zasluni za 90 % ukupnih prihoda od
ekolokih poreza. Kao dijametralno suprotni primjer energetski porezi su zastupljeni s manje
od 60 % ukupnih prihoda od ekolokih poreza u Danskoj i Irskoj, a 51% na Malti i u
Nizozemskoj. Znaaj transportnih poreza je bio jako velik na Malti, u Danskoj i Irskoj, gdje
su zasluni za dio izmeu 44,4% i 35.5% ukupnih prihoda od ekolokih poreza. Najmanji
udio transportnih poreza u ukupnom udjelu ekolokih poreza su u Litvi i Estoniji s manje od 3
%. Porezi za oneienje i resurse predstavljaju relativno mali udio (4.4%) u totalnim
prihodima od ekolokih poreza u EU-27 u 2011.godini s iznimkom Nizozemske i Estonije
kod kojih je prijavljen udio poreza za oneienje i resurse od 10 % ukupnih prihoda od
ekolokih poreza. Manje od 1 % unutar ukupnog udjela prihoda od ekolokih poreza otpada
na porez za oneienje i resurse u Austriji, Rumunjskoj, Luksemburgu, Portugalu i
Nizozemskoj. Za veinu europskih zemalja rudarenje, proizvodnja, opskrba elektrinom
energijom, graevinarstvo i uslune djelatnosti (ukljuujui transportne djelatnosti) sudjeluju
s udjelom od 25% do 45 % ukupnog prihoda od energetskog poreza po ekonomskim
aktivnostima, s iznimkom Luksemburga i panjolske s udjelom ispod 25%, kao i Malte preko
40% i Grke, eke i Bugarske preko 50%. Generalno najvei udio profita energetskih poreza
od poslovnih subjekata dolazi iz najvee grupirane skupine aktivnosti koja sadri rudarenje,
proizvodnju, opskrbu elektrinom energijom, graevinarstvo i sve uslune djelatnosti osim
onih povezanih s transportom i skladitenjem. Ovo je posebno toan podatak u Grkoj,
Bugarskoj i Danskoj (2008.), Njemakoj (2007.), Italiji, ekoj Nizozemskoj i Engleskoj gdje
su te aktivnosti zaslune za 50% udjela unutar ukupnog profita energetskog poreza koji dolazi
od strane poslovnih subjekata.

62
6. EKOLOKI IZAZOVI EU GOSPODARSTVA I PERSPEKTIVE
EKOLOKOG OPOREZIVANJA

Borba protiv klimatskih promjena glavni je izazov u podruju zatite okolia. Koritenjem
fosilnih goriva ugljena, plina i nafte u kuanstvima, automobilima i industriji, optereuje
se klima. Razine emisija ugljinog dioksida iz tih goriva vee su no to atmosfera moe
apsorbirati bez podizanja temperature Zemlje. Kako bi se ouvao planet u stanju u kojem je
sad, mora se ograniiti prosjeno poveanje temperature diljem svijeta na 2 Celzijusa iznad
predindustrijske razine. EU predvodi u borbi protiv klimatskih promjena. Kroz stroge ciljeve
za smanjivanje potronje energije i emisija unutar Europske unije, postavlja primjer ostatku
svijeta. Promie usvajanje slinih politika irom svijeta, posebice u industrijaliziranim
zemljama i brzorastuim gospodarstvima.

Globalno izvjee o drutvenom razvoju poziva na meunarodno djelovanje s ciljem

ublaavanja posljedica klimatskih promjena te prilagodbe na uinke promjena. Ova preporuka
temelji se na injenici da bi ak i u sluaju da se ovog trenutka emisije staklenikih plinova
drastino smanje, postojee emisije bi ipak imale utjecaja na neposrednu budunost zato to
veina staklenikih plinova ostaje u atmosferi dugo nakon to su isputeni. Na primjer, u
razdoblju od 30 godina okoli moe apsorbirati svega polovicu CO2 iz atmosfere. Pored
Globalnog izvjea o drutvenom razvoju, Stern Review of Economics of Climate Change
predstavlja pionirski pokuaj da se kvantificiraju globalne tete prouzrokovane klimatskim
promjenama te da se napravi procjena globalnih trokova smanjivanja rizika smanjenjem
emisija staklenikih plinova i uvoenjem mjera prilagodbe. Procjene izvjea Stern Review
govore da e do kraja XXI. stoljea s porastom temperature od 23C trokovi klimatskih
promjena dovesti do gubitka od 03% u globalnom BNP-u. Ukoliko temperatura poraste za
56 C - to je mogue ako se emisije staklenikih plinova nastave sadanjim tempom -
klimatske e promjene dovesti do gubitka od 510% u globalnom BNP-u. Pritom e zemlje u
razvoju pretrpjeti gubitke od preko 10% ak i ako se u izraun ukljui samo stanje na tritu.
Ukoliko se ovome doda utjecaj na ne-trini sektor, procjene gubitaka doseu 11 14%
(Bray, 2008., p.13.).

Kako realizirati cilj smanjenja emisija za vie od 80% do 2050. godine bez ometanja opskrbe
energijom i konkurentnosti europskog gospodarstva moe se pronai u Energy Roadmap-u

63
2050. koji je nedavno predstavila Europska komisija. Na temelju analize razliitih scenarija,
dokument opisuje posljedice energetskog sustava bez emisija te potrebne politike smjernice.
Dokument bi zemljama lanicama trebao omoguiti pravilne energetske izbore te stvoriti
odgovarajuu stabilnu poslovnu klimu za privatna ulaganja, posebice do 2030. godine.
Analiza se temelji na okvirnim scenarijima koji su stvoreni stapanjem etiri glavna naina
dekarbonizacije (energetska uinkovitost, obnovljivi izvori energije, nuklearna energija i
hvatanje i skladitenje ugljika). Energy Roadmap 2050. identificira niz elemenata koji imaju
pozitivan utjecaj u svim navedenim okolnostima (European Commission, 2011b.):

Uteda energije i upravljanje potranjom (npr. poticajne mjere kod investicija u

energetsku uinkovitost)

Prijelaz na obnovljive izvore energije (npr. integracija trita obnovljivih izvora
energije)

Budunost fosilnih goriva, nuklearne energije i alternativnih izvora energije (npr.
izdvajanje i spremanje CO2)

Trite elektrine energije (npr. uspostava prihvatljivih modela naplate ugljika)

Drutvena dimenzija (npr. potpora i razumijevanje zajednice kljuni su za uspjeno
provoenje zadanih ciljeva)

Aktualna kriza je izbrisala godine ekonomskog i socijalnog napretka i ukazala na strukturne

slabosti europske ekonomije. Strategija Europa 2020. govori o tome kako od Europske unije
uiniti odrivu i ukljuivu ekonomiju koja e ostvarivati visoke stope zaposlenosti,
produktivnosti i drutvene povezanosti.
Strategija Europa 2020. predlae tri prioriteta koji se meusobno nadopunjuju (European
Commission, 2010a.):

Pametan rast: razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji

Odriv rast: promicanje ekonomije koja uinkovitije iskoritava resurse, koja je
zelenija i konkurentnija

Ukljuiv rast: njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi
drutvenu i teritorijalnu povezanost.

Europska unija mora definirati gdje eli biti 2020. godine. S tom namjerom Europska
komisija je predloila sljedee glavne ciljeve EU (European Commission, 2010b.):

64

75 % populacije u dobi izmeu 20- 64 godina trebalo bi biti zaposleno

3 % BDP-a EU treba investirati u istraivanje i razvoj

Treba ispuniti klimatsko-energetske ciljeve 20/20/20 (ukljuujui i poveanje do 30
% smanjenja emisije ukoliko okolnosti dozvoljavaju)

Postotak osoba koje rano napuste kolovanje trebao bi biti ispod 10 %, a najmanje 40
% mlae generacije trebalo bi zavriti tercijarni stupanj obrazovanja

20 milijuna manje ljudi trebalo bi biti u opasnosti od siromatva.

Europska unija usvojila je tzv. energetsko-klimatski paket odnosno vie zakona koji bi do
2020. godine trebali rezultirati (European Commission, 2012.):

20 posto manjim emisijama staklenikih plinova u usporedbi s 1990. godinom

20 posto udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj potronji

20 posto manjom potronjom energije (u odnosu na onu koja se do 2020. oekuje u
sluaju neprovoenja posebnih mjera).

Ekoloki porezi e generirati prihode koji se mogu koristiti za financiranje dravnih rashoda.
Porez za zatitu okolia moe se koristiti za smanjenje vie razliitih socijalnih poreza poput
poreza na rad/ plae/ dobiti. Vie fokusiran i ozbiljan pristup od strane drava omoguit e
poveanje prihoda od poreza za zatitu okolia u znaajnim koliinama, ali e takoer
smanjiti i teret oporezivanja rada. Nadalje, ekoloki porezi e poveati trokove proizvodnje,
to e na kraju dovesti do poveanja trokova samih proizvoda. To nee utjecati dobro za
potroae. Isto tako, ako se takve domae proizvodnje natjee s proizvodima stranih
proizvoaa koji ne podlijeu slinim porezima za zatitu okolia, utjecaj na konkurentske
pozicije domaih tvrtki moe biti razlog za zabrinutost (Anshuman, 2013., p.1.).

65
7. ZAKLJUAK

Ekolokim problemima se vie panje poelo pridavati kada je priroda zbog vlastite
nemogunosti samoregulacije i samo proienja poela ugroavati drutveni sustav. Budui
da su ekoloki problemi toliko veliki da ukazuju na neminovnu neophodnost promjene
suvremenog naina ivota, postoji imperativ ekoloke prilagodljivosti ovjeka samoj prirodi,
kao i potreba izgradnje ekoloke svijesti i ekoloke politike.

U posljednjih nekoliko godina, EU je pokazala svoje nedvojbeno zalaganje za odrivi razvoj i

uspjeno je integrirala dimenziju odrivosti u mnoga podruja kreiranja politike. Politike EU
o klimatskim promjenama i energiji dokaz su utjecaja koji strategija odrivog razvoja ima na
politiki program. EU je poela s integracijom dimenzije odrivosti i u mnoga druga podruja
svoje politike.

U sklopu zatite ovjekove okoline koriste se brojni instrumenti. Tako su Europska unija i
OECD definirali ekoloki porez kao oblik poreza kod kojeg je porezna osnovica izraena u
jedinicama materije i dokazan je njezin negativan uinak na okoli. Ekoloki porezi u
Europskoj uniji dijele se na tri osnovne kategorije, a to su: porezi na energente, transport,
oneienje i prirodne izvore.
Svaki od instrumenata politike zatite okolia ima svoje prednosti i nedostatke. Koji e se od
instrumenata primijeniti ovisi o specifinom stanju svake odreene zemlje, a to stanje zemlje
ogleda se u njenoj konkurentnosti u odnosu na druge zemlje, tonije mjerenjem njenog
indeksa konkurentnosti. Kao to je ve spomenuto, za napredovanje kroz razliite faze
napretka zemlja mora biti konkurentnija, a jedan od kriterija za veu konkurentnost je i briga
za okoli, i bez jasno definiranih ekolokih poreza i zakona, konkurentnost nakon odreenog
napretka u prvim fazama razvoja, poinje stagnirati.

Porezi i dozvole stvaraju znaajne poticaje za dugoroni tehnoloki napredak u nadzoru

oneienja. Oba sustava na oneienje stavljaju "cijenu", tako da je svaka emitirana jedinica
oneienja poduzeu ili pojedincu troak. U sluaju poreza troak je izravan, jer manje
oneienja znai nii porez, dok je u sluaju dozvola oneienje oportunitetni troak jer
manje oneienje oslobaa dozvole za prodaju. U oba su sluaja, budui da je oneienje

66
poduzeima skupo, oneiivai su motivirani da neprekidno trae nove naine smanjenja
oneienja okolia.

Iako je proteklih 30 godina postignut znaajan napredak u primjeni ekolokih poreza jo je

daleko od rjeenja gdje e trite rjeavati problem okolia i gdje e cijene odraavati
oskudnost dobara okolia. Proces uenja, eksperimentiranja s novim instrumentima stoga se i
dalje nastavlja.
U sklopu rada, uoen je znaaj poreza na poveanje prihoda zemalja lanica EU, ali
prvenstveno na sprjeavanju i prevenciji daljnjeg oneienja, to im je izmeu ostaloga i
krajnji cilj. Kroz detaljno provedenu analizu vidljivo je kako prihodi od ekolokih poreza jo
uvijek ne sudjeluju velikom mjerom u ukupnim prihodima od svih poreza, meutim i
smanjivanje prihoda od ove vrste poreza pokazuje kako je drutvo openito postalo svjesnije
vanosti ouvanja okolia, te kroz modernizaciju postrojenja i kuanstava postiu uvjete za
beneficije kojima se postiu manja porezna davanja, a samim time i pridonose ukupnom
smanjenju oneienju okolia.

Mora se napomenuti kako su ekoloki porezi u periodu od 30 godina koliko se i provode,

uvijek bili u skladu s trenutnim izvorima oneienja, tako su i ekoloke porezne reforme u
zemljama lanicama EU i bile usmjerene ka onim izvorima oneienja koji su trenutno
najkritiniji, pa samim time kroz godine su uvedeni i porezi na energente, otpadne vode,
transport, kao i na koliinu emisija tetnih i toksinih plinova poput CO2. S obzirom da su
ove reforme bile generalno uspjene, ovoj tematici kroz rad je posveena jedna velika cjelina
u vidu analize prihoda od pojedine vrste ekolokih poreza, to u EU kao cjelini, to u
pojedinim lanicama. Iz te analize moe se jasno zakljuiti koje su drave lanice EU bile
najvei zagaivai po pojedinim elementima zagaivanja okolia, a koje najmanji, a
proporcionalno tome i koje su drave najvie prihodovale od ekolokih poreza a koje
najmanje.

Globalizacijom drutva, i sve veom brigom za okoli postaje jasno kako u budunosti
ekoloki porezi moraju postati jo vaniji imbenik u ukupnoj politici zemalja EU, a samim
time i neprelazan imbenik u poslovanju bilo kojeg subjekta i individue. ist i zdrav zrak,
okoli, priroda, ume i sve to se vee uz njegovo ouvanje je beneficija svih stanovnika ove
planete kao i graana EU, a samim time i njegovo ouvanje kroz budunost mora biti prioritet
svake drave kao i graana koji u njemu uivaju. Jedini nain i alat za spreavanje daljnjega

67
oneienja dolazi u obliku ekolokih poreza, koji nisu tu iz materijalnih razloga, ve
prvenstveno iz onih viih i vanijih razloga poput mijenjanja svijesti ljudi o svojoj okolini kao
i ouvanju iste. Imajui u vidu prije reeno, dolazi se do spoznaje kako je ovo tek poetak
ekolokih reformi, i kako je budunost rezervirana za jo rigoroznie i spektralno ire ekoloke
poreze, pomou kojih se moe osigurati ljepe i bolje sutra generacijama koje dolaze iza nas.

Dakle daljnja perspektiva ekolokih poreza je u rukama ljudi i vlasti. Kao to je spomenuto
prije, ekoloki porezi definitivno imaju budunost, meutim isto tako mora postojati volja
vlasti da zaustavi potencijalno negativne i istakne pozitivne posljedice koje takvi porezi mogu
imati u budunosti. Cilj u budunosti je usmjeriti prihod od ove vrste poreza u nove mjere za
zatitu okolia, kao i u mjere za smanjenje nameta od nekih potencijalno socijalno osjetljivijih
poreza. Isto tako propagandom i edukacijom treba se pokuati izbrisati slika kako je
plaanjem ekolokih poreza legalizirano oneienje.

Za kraj treba napomenuti kako nije cilj poveavati prihode od ekolokih poreza, ve dovesti
razinu tih prihoda na nulu, to bi znailo da je postignuto utopistiko drutvo koje je svjesno
vanosti ouvanja svog planeta, i evoluiralo na razinu gdje nema potrebe za daljnjim
unitavanjem i zagaivanjem istog.

68
POPIS LITERATURE

KNJIGE
1. Carter, N., 2004. Strategije zatite okolia : ideje, aktivizam, djelovanje. Zagreb:
Barbat.
2. Crnkovi, A., 2005. Ozelenjivanje ekonomije : ekoloki porezi. Zbornik Pravnog
fakulteta Sveuilita u Rijeci.
3. rnjar, M., 2002. Ekonomika i politika zatite okolia, Ekonomski fakultet Rijeka i
Glosa, Rijeka.
4. Gore, A., 1994. Zemlja u ravnotei, Mladost, Zagreb.
5. Jeli B., Jeli, B., 1998. Porezni sustavi i porezna politika, Informator, Zagreb.
6. Kandija, V., Cvei, I., 2011., Ekonomika i politika EU, Ekonomski fakultet
Sveuilita u Rijeci, Rijeka,
7. Lonari-Horvat, O. et al., 1997. Osnove prava okolia, Organizator, Zagreb.
8. Lonari-Horvat, O. et al., 2003. Pravo okolia, Organizator i Ministarstvo zatite
okolia i prostornog ureenja Republike Hrvatske, Zagreb.
9. Porter, M. E. (1990.), The Competitive Advantage of Nations, London and
Basingstoke: Macmillian

LANCI, REFERATI, IZVJEA

10. Anshuman M. (2013). The Irony of Taxing the Environment to Protect It - A UK
Perspective. [Online]. Dostupno na:
http://www.legalservicesindia.com/article/article/the-irony-of-taxing-the-environment-
to-protect-it-a-uk-perspective-977-1.html. [30. 08. 2013.]
11. Blaevi L., Vinalek-Stipi V., Grizelj N. (2011). Znaaj troarine na energente i
elektrinu energiju. Hrak. [Online]. Vol. II, br. 3, str. 13-19. Dostupno na: Hrak,
hrcak.srce.hr. [2. 09. 2013.]
12. Brati V. (2013). Porezne reforme u zemljama lanicama Europske unije. Institut za
javne financije. [Online]. Dostupno na:
http://www.ijf.hr/upload/files/file/newsletter/72.pdf. [20. 08. 2013.]
13. Bray, J. (2008). Dobra klima za promjene: Klimatske promjene i njihove posljedice na
drutvo i gospodarstvo u Hrvatskoj. Zagreb: Program Ujedinjenih naroda za razvoj
(UNDP) u Hrvatskoj.

69
14. COMETRE, 2007, Competitiveness Effects of Environmental Tax Reforms, Policy
Brief (a summary of COMETR findings).
http://www2.dmu.dk/cometr/Partner%20only/Brussels/policy
%20brief/COMETR_Policy_Brief_Mar_2007.pdf
15. Communication from the Commission to the European parliament, The council,
European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions Energy
Roadmap 2050.
16. Dominis, ., 2006. Nae more, Posljedice stupanja na snagu protokola iz Kyota.
17. Dominis, ., Protokol iz Kyota s motrita harmonizacije hrvatskog prava s pravom
Europske unije I. dio, Novi Informator, br. 5323/2005.
18. European Commission, 2012., The EU climate and energy package. [Online].
Dostupno na: http://ec.europa.eu/clima//package/index_en.htm.
19. European Commission, 2013. The EU Emissions Trading System (EU ETS),
20. Europska komisija, 2006. Kako radi Europska unija: Va vodi kroz institucije
Europske unije. Bruxelles: Delegacija Europske komisije u Republici Hrvatskoj.
21. Europska Komisija, 2010., EUROPA 2020.: Europska strategija za pametan, odriv i
ukljuiv rast. [Online]. Dostupno na: http://www.azoo.hr/images/razno/eu_hr.pdf.
22. Fullerton D., Leicester A., Smith S. Environmental Taxes: Dimensions of Tax Design.
Ed. Institute for Fiscal Studies (IFS). Oxford: Oxford University Press, 2010.
Dostupno na: http://works.bepress.com/don_fullerton/37
23. IMD (2009.), The World Competitiveness Yearbook,1991., 2003. i 2009. godina
[online] Dostupno na: http://www.imd.ch/research/publications/wcy/wcy_book.cfm
[8.09.2013.]
24. Jeli B. (2000.) Koliko su ekoloki porezi ekoloki?. U: Jeli B. i imovi J., ur.
Zbornik radova Tendencije u razvoju financijske aktivnosti drave: Znanstveni skup
povodom 100. obljetnice tiskanja knjige Stjepana Posilovia Financijska znanost.
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Str. 193-205.
25. Kesner-kreb M., 2007. Porezna harmonizacija: Financijska teorija i praksa, 2007, 31
(3), 305-307. [Online]. Dostupno na: http://www.ijf.hr/pojmovnik/harmonizacija.htm
26. Kolassa D. (2013). Neizravno oporezivanje: troarine na alkohol, duhan i energiju.
[Online]. Dostupno na: http://www.europarl.europa.eu/ftu/pdf/hr/FTU_4.18.3.pdf. [22.
08. 2013.]

70
27. Kordej-De Villa, ., Papafava, M., 2003. Ekonomski instrumenti u politici zatite
okolia u Hrvatskoj teorijska saznanja i iskustva, Privredna kretanja i ekonomska
politika, Ekonomski institut i ministarstvo financija, Zagreb.94
28. Kosor, K., 2013. Europska politika zatite okolia. Centar za razvoj javnog i
neprofitnog sektora TIM4PIN. [Online]. Dostupno na:
http://www.tim4pin.hr/Materijali/EU/Okolis.pdf.
29. Markovi-Hribernik, T., Murks, A. Dug je put od Ljubljane do Kyota : dozvole za
zagaivanje i porez na ugljini dioksid. // Financijska teorija i praksa. 30 (2006), 1, str.
29-66. http://hrcak.srce.hr/file/8373
30. Mileti M. (2012). IEE UrbanBiogas projekt Gradski otpad za proizvodnju
biometana za predaju u plinsku mreu i prijevoz: Gospodarenje otpadom u cilju
izdvajanja organske komponente potrebne za proizvodnju bioplina/biometana.
Seminarski rad. Zagreb: UrbanBiogas, Energetski institut Hrvoje Poar.
31. Murphy K. 2012. The social pillar of sustainable development: a literature review and
framework for policy analysisSustainability: Science, Practice, & Policy8(1):15-29.
http://sspp.proquest.com/archives/vol8iss1/1008-041.murphy.html.
32. Nestic, Danijel, 1997. "Analiza trokova radne snage u industriji na osnovu podataka o
novanim tokovima u razdoblju 1990-1996." Privredna kretanja i ekonomska politika,
br. 57. svibanj, str 46-76.
33. Nordic Council 1999, The use of economic instruments in Nordic environmental
policy 1997.-1998., Copenhagen, Denmark.
34. OECD (2011), Glosary of statistical terms, http://stats.oecd.org/glossary/download.asp
35. Paiko, R., Robi, S. i , Tuerk A., Utjecaj trgovanja CO2 emisijama na
konkurentnost energije iz biomase.
36. Porter, M.E. (2005), What is competitiveness, Notes on Globalization and Strategy,
Year 1, No 1, January-April 2005.
37. Poterba, J.M.(1991),Tax Policyto Combat Global Warming: On Designinga Carbon
Tax, in Dornbusch, R., and Poterba, J. M.(eds.), Global Warming: Economic Policy
Responses, Cambridge, MA: The MIT Press. And Rotemberg, J.J. (1995),
Environmental Taxeson Intermediateand Final Goods When Bothcanbe Imported,
International Taxand Public Finance, 2, 2218.
38. Schwab K., Sala-i-Martin X. (2013). The Global Competitiveness Report 20122013.
[Online]. Geneva: World Economic Forum. Dostupno na:
http://www3.weforum.org/docs/WEF_GlobalCompetitivenessReport_2012-13.pdf

71
39. Slabe-Erker R. (2002). Porez na ugljik kao mjera smanjenja emisije ugljinog dioksida
Financijska teorija i praksa 26 (3) str. 631-655 (2002.)
40. Steiner S., Boievi J., Katela S. (2003). Ekoloki aspekti zranog prometa. Nauni
skup "Ekoloki problemi suvremenog prometa" - Zbornik radova / eki, efkija (ur.).
- Sarajevo : Saobraaj i komunikacije, Drutvo za izdavaku djelatnost , 2003. 33-40.
41. Strange T, Bayley A. (2008.). Sustainable development: Linking economy, society,
environment. [Online]. Dostupno na: http://www.oecd-
ilibrary.org/docserver/download/0108121e.pdf?expires=1378768312&id=id&accname
=guest&checksum=8A7172117C935DBC8CCCFDF60DD9283C
42. kufli, L. (1999.), Meunarodna strateka orijentacija i trgovinska politika Republike
Hrvatske: doktorska disertacija, Rijeka: Ekonomski fakultet
43. verko, M., rnjar, M. i Grdi, ., 2006. Ekonomski instrument u zatiti okolia,
Zbornik radova Meunarodni kongres Energija i okoli, Tehniki fakultet Rijeka,
Hrvatski savez za sunanu energiju Rijeka i Fakultet za strojnitvo Ljubljana, Opatija.
44. University of Bath, 2000. Study on the Relationship Between Environmental/Energy
Taxation and Employment Creation (Prepared for The European Commission:
Directorate General XI).
45. Vidaek I. (11. 11. 2011.). Zatita okolia. [Online]. Dostupno na:
http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=107

72
POPIS TABLICA

Tablica 1. Aktivnost i mjere Unije pri smanjenju zagaenja i tete za okoli ........................... 7
Tablica 2. Ekoloki porezi u zemljama Europske unije ........................................................... 24
Tablica 3. Porezna optereenja u zemljama Europske unije .................................................... 28
Tablica 4. Stope troarine na energente i elektrinu energiju (EUR)...... Error! Bookmark not
defined.
Tablica 5. Ukupni prihodi od poreza na okoli prema vrstama, EU-27, 2011. ........................ 33
Tabela 6. Zemlje / ekonomije u fazama razvoja ...................................................................... 49
Tablica 7. Industrijski sektori ................................................................................................... 53
Tablica 8. Energetske intenzivnosti i porezne stope u razliitim zemljama ETR .................. 54
Tablica 9. Utjecaj energetskih poreza i poreza na bazi ugljika Error! Bookmark not defined.
Tablica 10. Utjecaj poreza na transport .................................... Error! Bookmark not defined.
Tablica 11. Utjecaj poreza na otpad ......................................... Error! Bookmark not defined.
Tablica 12. Emisije CO2 iz uporabe energije .......................................................................... 59

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1. Ukupni prihodi od poreza na okoli prema vrstama, EU-27, 2000-2011. ............ 33
Grafikon 2. Ukupni prihodi od poreza na okoli (%), EU-27, 2000.-2011. ............................. 34
Grafikon 3. Porez za zatitu okolia kao % BDP-a, i kao % ukupnih poreza i socijalnih
doprinosa, 2011. ....................................................................................................................... 35
Grafikon 4. Ekoloki porezi prema poreznim kategorijama, 2011. ......................................... 36
Grafikon 5. Ekoloki porezi prema ekonomskoj aktivnosti 2010. (1) (% poreza na energente u
poreznim prihodima), 2010. ..................................................................................................... 38
Grafikon 6. Ekoloki porezi prema ekonomskoj aktivnosti 2010. (1) (% poreza na transport u
poreznim prihodima), 2010. ..................................................................................................... 39
Grafikon 7. Ukupni izdaci za zatitu okolia, EU-27, 2001.-2011. (1) .................................... 41
Grafikon 8. Ukupni izdaci za zatitu okolia prema kategorijama, EU-27, 2011. (1) ............ 42

POPIS SLIKA

Slika 1. Globalni indeks konkurentnosti .................................................................................. 50

73
 IZJAVA

Kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom EKOLOKO OPOREZIVANJE U EU

KAO FAKTOR ODRIVOG RAZVOJA izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc.
Vinka Kandije, a pri izradi diplomskog rada pomogao mi je vii asistent dr. sc. Igor Cvei.
Primjenjivala sam metodologiju znanstvenoistraivakog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada. Tue spoznaje, stavove, zakljuke, teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajui navela u diplomskom radu na uobiajen, standardan nain
citirala sam i povezala sa referencama s koritenim bibliografskim jedinicama. Rad sam
izradila u skladu s nacionalnim i meunarodnim normama o autorskom radu i djelu.
Takoer, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na slubenim stranicama
Fakulteta.

Studentica

______________________

Kristina Premu

74