E-Uprava: e-porezne prijave
Ivana Arbanas
Veleuilite Nikola Tesla u Gospiu, Gospi, Hrvatska
arbanas80@gmail.com
Saetak Efikasno suvremeno poslovanje temelji se na kori-
tenju suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnolo-
gija (ICT), tj. elektronikom poslovanju-e-poslovanju.
Kao pretpostavku za razvoj i poveanje konkurentnosti
hrvatskog gospodarstva, a nakon to postane lanica EU
sukladno i Digitalnoj agendi za Europu, koju je donijela
Europska komisija u okviru strategije Europa 2020, Repub-
lika Hrvatska mora osigurati preduvjete za uspjeno e-
poslovanje te poticati i razvijati sve oblike e-poslovanja i
primjenu ICT-a u svim sektorima gospodarstva i sferama
drutva.
Jedan od koraka za postizanje navedenih ciljeva je i pro-
jekt e-Uprava. Cilj ovog projekta je, u interakciji s korisni-
cima, povezivanje funkcija raznih tijela javne uprave, tj.
postizanje interoperabilnosti sustava u tijelima javne upra-
ve. Projekt e-Uprava treba doprinijeti ubrzavanju poslova s
javnom upravom, poveanju transparentnosti i efikasnosti
rada, smanjenju trokova poslovanja te poveanju kvalitete
pruenih usluga i zadovoljstva korisnika.
U radu se analizira projekt e-Uprava i njegov utjecaj na
poslovanje poduzetnika i ostale korisnike na primjeru pod-
noenja e-poreznih prijava. Izloena je zakonska regulativa
i opisano funkcioniranje sustava e-Porezna, navedeni su
preduvjeti i nain podnoenja e-poreznih prijava, analizira-
no koritenje ICT-a u poslovanju u RH i EU 27 i prepreke
za veu primjenu ICT-a u poslovanju u RH te su navedena
zakljuna miljenja i dati prijedlozi za mogua poboljanja.
I. UVOD
Elektroniko poslovanje pridonosi smanjenju trokova,
razvoju i konkurentnosti drutva i gospodarstva, omogu-
uje opstanak i stvara nove mogunosti za sudjelovanje
hrvatskog gospodarstva na globalnim tritima.
Cilj projekta e-Uprava je potpuni prelazak tijela javne
uprave s papirnatog na elektroniko uredsko poslovanje.
Projekt se temelji na procesnom pristupu (isti dokumenti
i postupci mogu se vie puta iskoristiti u poslovanju) u
ovlastima i radu tijela javne uprave, komunikaciji, izradi,
uvanju, koritenju i razmjeni elektronikih dokumenata
te interakciji s korisnicima usluga javne uprave. Za ostva-
rivanje navedenih ciljeva potrebno je uz primjenu infor-
macijsko-komunikacijskih tehnologija postii interopera-
bilnost sustava u tijelima dravne uprave, sukladno Hr-
vatskom okviru za interoperabilnost (HROI)1, radi uspos-
tave jedinstvenog, sigurnog i funkcionalnog mehanizma
za elektroniku razmjenu dokumenata, eliminiranja nepo-
1
Vie o HROI na stranicama Sredinjeg ureda za e-Hrvatsku,
http://www.ehrvatska.hr/hr/eUprava/Interoperabilnost, 25.1.2012.
MIPRO 2012/DE
trebnih radnji i postupaka, smanjenja vremena obavljanja
istih te u konanici smanjenja trokova poslovanja i vee
efikasnosti rada tijela javne uprave, manjih trokova po-
duzetnika i ostalih korisnika servisa javne uprave.
Jedan od servisa e-Uprave je i e-Porezna uprava. U
nastavku rada detaljnije je analizirano podnoenje e-
poreznih prijava i drugih potrebnih podataka elektroni-
kim putem.
II. ZAKONSKA REGULATIVA I OBVEZNICI PODNOENJA
E- POREZNIH PRIJAVA
Od 1. sijenja 2012., sukladno Zakonu o izmjenama
i dopunama Opeg poreznog zakona (Narodne novine,
broj 18/11.), porezni obveznici koji su prema Zakonu o
raunovodstvu razvrstani u velike i srednje poduzetnike2
kao i obveznici poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) ija
je godinja vrijednost isporuka dobara i obavljenih uslu-
ga (oporezive i izvozne) bila vea od 800.000, 00 kn bez
PDV-a obvezni su porezne prijave i ostale podatke bitne
za oporezivanje podnositi Poreznoj upravi (PU) elektro-
nikim putem, koritenjem sustava e-Porezna.
Sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Opeg
poreznog zakona Ministarstvo financija donijelo je i Novi
Pravilnik o podnoenju poreznih prijava i drugih podata-
ka elektronikim putem (Narodne novine, br. 51/11. I
62/11.) kojim se propisuju e-porezne prijave i odreuju
obveznici podnoenja istih te pojanjava dostavljanje
prijava i priloga uz prijavu, pojanjava obveza, nain i
vrijeme dostavljanja potvrde primitka porezne prijave i
dostavljanja obavijesti PU o nemogunosti uitavanja
podataka iz dostavljenih e-poreznih prijava, potrebne
radnje za mogui naknadni ispravak porezne prijave te
ostale obveze PU i obveznika podnoenja e-poreznih
prijava.
Ovim Pravilnikom odreeno je da ranije navedena
skupina poreznih obveznika obvezno podnosi elektroni-
kim putem sve porezne prijave i izvjea za koje postoji
mogunost njihova podnoenja koritenjem sustava ePo-
rezna,a osobito:
prijavu poreza na dodanu vrijednost za obraun-
sko razdoblje u obliku elektronikog obrasca
ePDV,
konani obraun poreza na dodanu vrijednost u
obliku elektronikog obrasca ePDV-K,
2
Sukladno l.2. Zakona o raunovodstvu , Narodne novine, br.109/07.
1759
 prijavu poreza na dobit za porezno razdoblje u
obliku elektronikog obrasca ePD,
A.
obraun spomenike rente u obliku elektronikog
obrasca eSR,
obraun lanarine turistikoj zajednici u obliku
elektronikog obrasca eTZ,
mjeseno izvjee o primicima od nesamostal-
nog rada (plai i mirovini), porezu na dohodak i
prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u
obliku elektronikog obrasca eID [1].
U sklopu elektronikih usluga Porezne uprave ePo-
rezna trenutno su dostupne slijedee elektronike usluge:
Upravljanje ovlatenjima,
ePDV elektronike usluge za podnoenje ob-
razaca u skupini poreza na dodanu vrijednost
(PDV i PDV-K),
ePD elektronike usluge za podnoenje obra-
zaca u skupini poreza na dobit (PD, SR i TZ),
eID elektronike usluge za podnoenje obra-
zaca u skupini poreza na dohodak (ID i IDD)
ePKK elektronike usluge za dohvat porezno
knjigovodstvene kartice
Dohvat statusa obrasca dohvat i pregled sta-
tusa prethodno poslanih obrazaca
Dohvat zaprimljenih obrazaca dohvat i preg-
led prethodno poslanih i zaprimljenih obrazaca
Ovlatenja poslovnog subjekta pregled i up-
ravljanje ovlatenjima
Zahtjev za elektronikim poslovanjem elek-
tronika registracija novih korisnika. Mogue
samo za osobu ovlatenu za zastupanje poslov-
nog subjekta (odgovorna osoba u poslovnom su-
bjektu), a koja posjeduje digitalni certifikat.
Porezna uprava ne naplauje koritenje usluge ePorez-
na.[2]
U smislu pozitivnih propisa o porezu na dohodak, od
1. sijenja 2012. godine, obvezni su podnositi podatke iz
Obrasca IP elektronikim putem:
- poslodavci ili isplatitelji plae i mirovine koji
imaju vie od 100 radnika, umirovljenika i osoba
koje ostvaruju primitke (plau) iz lanka 14. Za-
kona o porezu na dohodak (Narodne novine broj
177/04,73/08 i 80/10) [3].
1760
III. SUSTAV E- POREZNA
A. Funkcioniranje sustava
Projekt ePorezna dio je projekta eUprava s ciljem
poveanja efikasnosti poslovanja cjelokupne dravne
uprave emu treba doprinijeti i racionalizacija poslovanja
Porezne uprave i razvijanje partnerskih odnosa s korisni-
cima-poreznim obveznicima to u konanici treba dovesti
do smanjenja nepotrebnih administrativnih trokova i
razvoja poreznog sustava.
Na web stranici Ministarstva financija, Porezne upra-
ve, putem sustava ePorezna, omogueno je korisnicima-
poreznim obveznicima preuzimanje obrazaca, njihovo
popunjavanje te njihova jednostavna i sigurna dostava
putem Interneta, radi izvravanja zakonski propisanih
poreznih obveza.
Sustav elektronikih servisa- ePorezna u potpunosti
je zasnovan na otvorenim internetskim standardima, te
je na taj nain omogueno njegovo koritenje sa svih da-
nas relativnih raunalnih platformi, neovisno o proizvo-
au [2].
Ovisno o tehnolokoj osnovici i proirivosti postoje-
ih informacijskih sustava, mogua je integracija servisa
u velik broj postojeih informacijskih sustava i daljnja
automatizacija poslovnih procesa kroz interakciju s Pore-
znom upravom.
Porezna uprava osigurava sav aplikativni softver po-
treban za ispunjavanje, digitalno potpisivanje, enkripciju,
slanje i primitak e-poreznih obrazaca.
B. Hardverski i softverski preduvjeti za koritenje sus-
tava ePorezna
Minimalno preporuena konfiguracija stolnog ili
prijenosnog raunala za koritenje sustava jest:
CPU Intel Pentium IV 2 GHz ili procesor uspo-
redivih karakteristika
256 MB radne (RAM) memorije
Grafiki prikaz 1024x768 (u boji)
Jedan od sljedeih operacijskih sustava:
o Microsoft Windows 2000 SP4
o Microsoft Windows XP SP1a
o Microsoft Windows XP SP2
o Microsoft Windows XP SP3
o Microsoft Windows Server 2003 SP1
o Microsoft Windows Server 2003 SP2
MIPRO 2012/DE
 o Microsoft Windows Server 2003
o Microsoft Windows Vista
o Microsoft Windows 7 [2]
C. Kako postati korisnik ePorezne
Porezni obveznici mogu postati korisnici ePorezne
uprave u tri koraka:
1. Nabava elektronikog certifikata
Preduvjet za koritenje usluga ePorezna je digitalni certi-
fikat pohranjen na FINA e-kartici ili Co Branded karti-
ci/tokenu banke koja s Finom ima ugovor o poslovnoj
suradnji, koji omoguuje potpisivanje elektronikih obra-
zaca naprednim elektronikim potpisom.
Prema l. 4. Zakona o elektronikom potpisu, nap-
redan elektroniki potpis je elektroniki potpis koji:
1. je povezan iskljuivo s potpisnikom,
2. nedvojbeno identificira potpisnika,
3. nastaje koritenjem sredstava kojima potpisnik
moe samostalno upravljati i koja su iskljui-
vo pod nadzorom potpisnika,
4. sadrava izravnu povezanost s podacima na ko-
je se odnosi i to na nain koji nedvojbeno
omoguava uvid u bilo koju izmjenu izvornih
podataka [6].
Napredni elektroniki potpis ima istu pravnu snagu i
vanost kao vlastoruni potpis i peat poduzetnika.
Elektronikim potpisom se jami da se podaci u elek-
tronikom obrascu odnose na vlasnika kartice, tj. certifi-
kata, jer digitalni certifikat sadri podatke: ime i prezime,
naziv i adresu te osobni identifikacijski broj (OIB) kao
porezni broj poslovnog subjekta. Moe se rei da je digi-
talni certifikat digitalna osobna iskaznica poduzetnika
poreznog obveznika.
Ovlateni izdavatelji digitalnog certifikata u Repub-
lici Hrvatskoj je FINA, kojoj uz potrebnu dokumentaci-
ju:
- pravne osobe predaju - zahtjev za izdavanje poslov-
nog certifikata, a
- fizike osobe - zahtjev za izdavanje osobnog certi-
fikata [4]
Nakon izdavanja FINA e-kartice porezni obveznici
preuzimaju istu uz osobnu iskaznicu i mogu instalirati
potrebni programski paket FINE. Sve detaljnije upute o
izdavanju FINA e-kartice ili Co Branded kartici/tokenu
banke koja s Finom ima ugovor o poslovnoj suradnji,
potrebnim raunalnim preduvjetima za preuzimanje prog-
ramskog paketa FINE te cijene za koritenje pojedinih e-
usluga i e-servisa FINE mogu se pronai na stranicama
FINE (www.fina.hr). Osim za potpisivanje obrazaca elek-
tronikim potpisom pri podnoenju poreznih prijava i
drugih poreznih podataka i izvjea i koritenje sustava
ePorezna, digitalni certifikat FINE, uz odreene naknade,
MIPRO 2012/DE
omoguava brz i jednostavan pristup i koritenje i ostalih
FINA e-servisa i to:
e-Regos -Registar godinjih financijskih izvjetaja
WEB-BON
e- plaanje
WEB registar koncesija
e-Mirovinsko
e-Zdravstveno
info.BIZ
e-Carina
e-Raun
2. Preuzimanje i instaliranje programskog pa-
keta ePorezna
Uz ranije navedene potrebne hardverske i softverske
preduvjete za koritenje usluga ePorezna potrebno je s
web stranice Porezne uprave (www.porezna-uprava.hr)
preuzeti i instalirati na raunalo aplikaciju ePorezna ili
istu preuzeti, besplatno, na CD-u u nadlenoj ispostavi
Porezne uprave.
Upitom na e-mail: ePorezna@porezna-uprava.hr mo-
e se dobiti tehniku podrku za instaliranje programskog
paketa, a s web stranice PU preuzeti kalendar podnoenja
obrazaca po poreznim propisima.
3. Podnoenje zahtjeva za elektronikim poslo-
vanjem (dodjela ovlatenja poreznim obvez-
nicima)
Nakon to korisnik sustava ePorezna instalira programski
paket ePorezna mora se prijaviti kao korisnik elektroni-
ke usluge (autorizacija) ili ovlastiti druge osobe ili posre-
dnika, npr. knjigovodstveni servis, za koritenje usluga
ePorezna.
Sustav ePorezna ima vlastiti registar ovlatenja
gdje je zapisano koja osoba ima koje ovlatenje, a isto se
moe dodijeliti na dva naina:
1) Ako je porezni obveznik odgovorna osoba u poslov-
nom subjektu-direktor drutva, vlasnik obrta, lan upra-
ve i posjeduje digitalni certifikat izdan od FINA-e ili pos-
lovnih banaka, postupak dodjeljivanja ovlatenja moe
obaviti sam putem elektronike usluge ovlatenja u
aplikaciji ePorezna. Kroz kratko vrijeme, a nakon obav-
ljene autorizacije, sustav dodjeljuje ovlatenje, o emu se
porezni obveznik putem e-mail poruke obavjetava o
dodijeljenom ovlatenju.
2) Ako porezni obveznik kao odgovorna osoba u poslov-
nom subjektu nema i ne eli imati digitalni certifikat,
moe ovlastiti posrednika odnosno opunomoiti drugu
osobu (najee je to knjigovodstveni servis), da u njego-
vo ime u poreznom postupku poduzima radnje koje se
odnose na izradu, digitalno potpisivanje, i slanje elektro-
nikih podataka u Poreznu upravu. Ako knjigovodstveni
servis zastupa vie poslovnih subjekata mora posjedova-
ti ovlatenja za svakog poreznog obveznika [4].
1761
 Punomo se moe predati u nadlenoj ispostavi Pore-
zne uprave samo slubenoj osobi ovlatenoj za preuzima-
nje punomoi i dodjeljivanje ovlatenja u aplikaciji ePo-
rezna, a obrazac punomoi i upute za njegovo sastav-
ljanje mogu se preuzeti s web stranica Porezne uprave.
Usluga ovlatenja u sklopu aplikacije e-Porezna
omoguava poreznim obveznicima i pregledavanje dodi-
jeljenih ovlatenja te mogunost da zatrae ukidanje istih.
D. Obvezni prilozi uz porezne prijave
Obvezni prilozi uz poreznu prijavu, sukladno pore-
znim propisima, dostavljaju se na istovjetan nain kao i
porezna prijava, kao privitak uz elektroniki obrazac
porezne prijave, i koji mora biti identian izvornim ispra-
vama.
Meutim, sukladno l. 2. st. 3. i 4. Pravilnika o pod-
noenju poreznih prijava, porezni obveznik nije duan
slati obvezne priloge putem sustava ePorezna ako je u
trenutku slanja podnesaka na slubenim web stranicama
Porezne uprave objavljeno da postoji mogunost preuzi-
manja priloga kao datoteke s podacima [4].
Porezna uprava moe datoteke s podacima koje su
identine obveznim prilozima preuzimati i s web-servisa
ili elektronikih registara treih osoba. Na web stranica-
ma Porezne uprave objavljuju se podaci o web servisima
i elektronikim registrima treih osoba te vrstama datote-
ka koje PU moe preuzimati.
E. Ispravak ePorezne prijave
Ako su zadovoljeni uvjeti za ispravak porezne prijave,
sukladno l. 66. Opeg poreznog zakona (OPZ-a) [5]
kada se porezna prijava podnosi elektronikim putem
tada se i njen ispravak podnosi elektroniki putem sus-
tava ePorezna, uz obaveznu naznaku da se radi o isprav-
ku porezne prijave, i potpisan elektronikim potpisom.
Uz ispravak porezne prijave podnose se i ispravci prilo-
ga-privitaka. PU priloge preuzima kao privitke-datoteke
podataka.
F. Elektronika potvrda primitka ePorezne prijave i
obavijest o nemogunosti uitavanja podataka
Sukladno odredbama l.8. Pravilnika o podnoenju
poreznih prijava, nadlena ispostava Porezne uprave du-
na je automatski i bez odgode elektronikim putem:
- poiljatelju potvrditi primitak poslanih obrazaca
prijave i izvjea
- dostaviti obavijest o nemogunosti uitavanja
podnesaka ako podnesak nije ispravno i potpuno
popunjen ili ako uz podnesak nisu dostavljeni
obvezni prilozi, a ne postoji mogunost njihova
preuzimanja, te
- ako se u poreznoj upravi iz tehnikih razloga ne
moe proitati podnesak ili obvezni prilozi [4].
PU je duna u obavijesti navesti razloge nemogunos-
ti uitavanja podataka i upozoriti poreznog obveznika da
u odreenom roku dostavi podnesak u ispravnom elektro-
nikom obliku. Porezni obveznik je duan u roku 24 sata
1762
od trenutka kada je zabiljeeno slanje obavijesti na poslu-
itelju PU dostaviti e-prijave i ostala izvjea u isprav-
nom obliku, u protivnom e se smatrati da isti nisu ni
podneseni.
PU je duna voditi evidencije o zaprimljenim e- po-
reznim prijavama i izvjeima, vremenu primitka i slanja
istih, kao i ostalim primljenim e-obavijestima.
Ako poiljatelj uskoro nakon slanja porezne e-prijave
i e-izvjea ne primi obavijest PU o primitku istih, ima
obvezu sljedeeg radnog dana izvijestit o tome Poreznu
upravu voditelja nadlene ispostave PU.
G. Odgovornost PU i poreznih obveznika za zatitu i
uvanje e-poreznih podataka
Sukladno vaeim propisima, Porezna uprava je du-
na:
sve e-podatke uvati kao poreznu tajnu
zatititi e-porezne podatke od gubitka, neovla-
tenog koritenja ili zlouporabe
osigurati, odravati i provjeravati ispravnost ra-
da sustava Porezne uprave.
Porezni obveznik je duan:
uvati u izvornom obliku, tj. elektronikom ob-
liku potpisane elektronikim potpisom:
- sve porezne prijave
- sva e-izvjea
- sve e-obavijesti zaprimljene od PU.
Odrediti osobu koja je odgovorna:
-za zatitu podataka
-za izradu sigurnosnih kopija i
-za obnovu podataka u sluaju njihova gubitka
ili nastanka neke pogreke.
Provjeriti itljivost, potpunost i ispravnost sigur-
nosnih kopija prije njihova arhiviranja.
H. Sankcioniranje poreznih obveznika koji se ne
pridravaju zakonskih odredbi o obveznom dostavljanju
propisanih poreznih obrazaca elektrponikim putem
Ukoliko se obveznici podnoenja poreznih prijava i dr.
poreznih podataka elektronikim putem ne pridravaju
zakonskih odredbi o obveznom dostavljanju propisanih
poreznih obrazaca elektronikim putem nego nastave
dostavljati porezne prijave i ostala propisana izvjea u
pisanom, a ne elektronikom obliku, Porezna uprava ih je
duna usmeno, telefonom ili pisanom obavijesti upozori-
ti na propust i pravne posljedice nepodnoenja poreznih
prijava i drugih propisanih poreznih izvjea elektroni-
kim putem, putem sustava ePorezna.
Ako se porezni obveznici oglue na upozorenje PU te i
dalje budu podnosili porezne obrasce u papirnom obliku,
Porezna uprava e zaprimiti i obraditi dostavljene podat-
ke, utvrditi poreznu obvezu, te e pokrenuti optuni po-
tupak radi uinjenog prekraja i provedbe l. 207. st. 1. t.
22. OPZ-a.
MIPRO 2012/DE
 IV. ANALIZA KORITENJA ICT-A U POSLOVANJU
PODUZEA I KOMUNIKACIJI PODUZEA S
JAVNOM UPRAVOM U EU 27 I RH
. A. Koritenje ICT-a u poduzeima 2011. godine
Grafikon na slici 1 prikazuje koritenje ICT-a u podu-
zeima poetkom 2011. godine u EU 27.
Slika 1. Pristup internetu, poduzea s web stranicama, komunikacija s
javnom upravom putem interneta, klasificirano po veliini poduzea, u
EU 27, sijeanj 2011., izraeno u (%). [6]
Prema istraivanju Statistikog ureda Europske unije
(the Statistical Office of the European Communities-
Eurostata) [8] poetkom 2011. godine vie od 90% podu-
zea koja su bila obuhvaenih ovim istraivanjem u 27
zemalja EU imalo je pristup Internetu i koristilo Internet
u poslovanju.
Poduzea su intenzivno koristila Internet u interakciji
s javnom upravom. Sedam od deset ispitanih poduzea
izjasnilo se da je tijekom 2010. koristilo Internet za pod-
noenje ispunjenih obrazaca (poput PDV prijave) elek-
troniki putem relevantnih tijela javne uprave.
Prema istom istraivanju, u Republici Hrvatskoj u si-
jenju 2011. oko 96% poduzea imalo je pristup internetu
u odnosu na 95% u 2010. godini (porast od 1%).
Iz grafikona sa slike 1 moe se zakljuiti da u EU 27
u svim ispitivanim segmentima uglavnom velika poduze-
a u najveem postotku primjenjuju ICT u svom poslo-
vanju i vie od 90% ih predaje ispunjena izvjea elektro-
niki, putem servisa e-Uprave. Navedeni rezultati su i
razumljivi s obzirom na utjecaj ekonomije obujma pri
primjeni ICT-a u velikim poduzeima, a to ima za pos-
ljedicu vei uinak na smanjenje trokova poslovanja, na
poveanje koristi od integracije poslovnih procesa, razvoj
poslovanja, tj. ukupno poveanje uinkovitosti poslova-
nja.Velika poduzea ostvaruju puno vee koristi od upo-
rabe ICT-a od trokova njihove nabave, implementacije u
poslovanje i odravanja.
MIPRO 2012/DE
B. Koritenje Interneta u interakciji poduzea s javnom
upravom
Prema navedenom Eurostatovu istraivanju [8], tije-
kom 2010. u EU 27 najei oblik interakcije poduzea s
javnom upravom koritenjem interneta bio je preuzimanje
elektronikih obrazaca (76%), zatim dobivanje informaci-
ja (74%) i podnoenje ispunjenih obrazaca (69%).
U EU 27 tijekom 2010. neto vie od sedam od ukup-
no deset ispitanih poduzea koja su dostavljala ispunjene
obrasce elektroniki, koristilo je Internet prvenstveno za
PDV prijave (76%) ili za socijalna davanja za zaposleni-
ke (72%). Neto vie od 50% poduzea koristilo je Inter-
net za e-porez na dobit, a samo jedna treina za carinske
troarine (31%).
Navedeno istraivanje pokazalo je i da postoje znatne
razlike meu zemljama EU 27 u postotku poduzea koja
koriste Internet za podnoenje e-obrazaca javnoj upravi, u
rasponu od 40% ili manje, npr. u Rumunjskoj i Italiji
(39%), iako je dostupnost Interneta u Italiji preko 94% i
ubraja se u skupinu visoko sofisticiranih eUprava, Cipru
(40%) pa do vie od 90%., npr. u Nizozemskoj (97%) i
Litvi (93%). Za poduzea u veini zemalja EU izmeu
usluga e-oporezivanje najpopularnija je usluga e-PDV.
Prema ovom istraivanju, tijekom 2010. godine 72%
poduzea u RH koristilo je Internet za prikupljanje in-
formacija, 78% za preuzimanje obrazaca, 63% za podno-
enje ispunjenih obrazaca elektronikim putem, 55% za
e-socijalna davanja, 50% za e-porez na dobit, 51% za e-
PDV prijave i 37% za e-carinske troarine.
Iz svih ranije navedenih injenica moe se zakljuiti
da u Republici Hrvatskoj postoji visok stupanj integracije
ICT-a u poslovanju poduzea i da postotak uporabe ICT
a u poslovanju poduzea u Republici Hrvatskoj znaajni-
je ne odstupa od istog prosjeka na razini EU 27, osim u
komunikaciji s javnom upravom, npr. u EU 76% poduze-
a koristi Internet za podnoenje PDV prijava dok u Hr-
vatskoj to ini samo 51% poduzea. Ranije opisana nova
zakonska regulativa oporezivanja u RH, trebala bi dopri-
nijeti poveanju tog postotka, ali ne u znaajnijoj mjeri,
budui da veina poduzea u RH spada u mala poduzea.
Iako zakonom nije propisana obveza podnoenja poreznih
podataka za mala poduzea elektroniki, s obzirom na
ve postojee servise e-Uprave i na dobro razvijeno infra-
strukturno okruenje za koritenje ICT tehnologija, u RH
treba poraditi na poveanju uporabe suvremenih komuni-
kacijskih tehnologija u komunikaciji malih poduzea s
javnom upravom i njihovoj primjeni u razvoju poslova-
nja, a posebice razvoju novih proizvoda.
C. Analiza preduvjeta za koritenje ICT-a u poslovanju
u Republici Hrvatskoj- Hrvatska ICT konkurentnost
Prema istraivanju Svjetskog ekonomskog foruma o
informacijskoj tehnologiji (www.weforum.org/gitr), pro-
vedenom u suradnji s INSEAD-om3, a ije je Globalno
izvjee o informacijskoj tehnologiji 2010-2011, objav-
3
Vodea meunarodna poslovna kola
1763
 ljeno u travnju 2011., objavilo i Nacionalno Vijee za
Konkurentnost, Hrvatska se po ICT konkurentnosti nalazi
na 54. poziciji izmeu 138 zemalja [8].
Nakon velikog poboljanja u 2006. godini, Hrvatska
je u posljednje etiri godine doivjela pad na meunaro-
dnoj ljestvici ICT konkurentnosti. Spomenuto istraiva-
nje se temelji na indeksu mrene spremnosti koji obuh-
vaa tri dimenzije: regulativno i infrastrukturno okruenje
ICT-a, spremnost pojedinaca, poslovnog sektora i vlade
za primjenu ICT-a u poslovanju te stvarno koritenje
ICT-a. U Hrvatskoj je infrastrukturno okruenje dobro
razvijeno (39. mjesto), trino okruenje se pogoralo u
odnosu na izvjee 2009-2010 (98. mjesto), zbog tereta
vladine regulative i poreza i velike dostupnosti rizinog
kapitala, a u politiko-regulativnom okruenju nije bilo
pomaka u odnosu na godinu ranije. Najloije je ocjenje-
na spremnost pojedinaca, poduzea i dravnih institucija
za koritenje ICT tehnologija. Individualno koritenje
ICT-a je openito dobro, s tim da je slabije koritenje
drutvenih mrea i mogunost koritenja online javnih
usluga. Budui da je u odnosu na istraivanje objavljeno
godinu ranije ostvaren napredak u koritenju ICT-a od
strane dravnih institucija to bi trebalo pridonijeti pove-
anju uporabe ICT-a u svim sektorima gospodarstva i
poveanju efikasnosti poslovanja dravne uprave. Zabri-
njavajua je injenica da je u odnosu na godinu ranije
loije ocijenjen inovacijski kapacitet i mogunost prihva-
anja novih tehnologija na razini poduzea (97. mjesto), a
posebice je loa pozicija Hrvatske u koritenju ICT-a za
razvoj novih proizvoda (101.) i za nove modele organiza-
cije (87.), jer to moe negativno utjecati na razvoj gos-
podarstva i biti konica u nastojanjima za poveanje uku-
pne meunarodne konkurentnosti gospodarstva Republi-
ke Hrvatske.
V. ZAKLJUAK
Iz svih iznesenih injenica moe se zakljuiti da suv-
remene ICT, na ijem koritenju se temelji uspjeno suv-
remeno poslovanje, nedvojbeno utjeu na efikasnost pos-
lovanja i preduvjet su za razvoj drutva i gospodarstva.
Koristi od elektronikog poslovanja u svim sektorima
gospodarstva i drutva puno su vee od poetnih trokova
vezanih uz njihovu implementaciju u poslovanje.
Budui da u Republici Hrvatskoj postoji visok stupanj
integracije ICT-a u poslovanju (95% poduzea ima pris-
tup Internetu) i dobro je razvijeno infrastrukturno okrue-
nje za koritenje ICT-a moe se zakljuiti da postoje os-
novni preduvjeti za poveanje koritenja suvremenih
ICT-a u poslovanju i drutvu. Projekt e-Uprava u sklopu
kojeg je i podnoenje poreznih prijava elektroniki i us-
postava interopreabilnost tijela javne uprave, uz nezaobi-
lazne poetne prilagodbe i probleme, pridonijet e pove-
anju koritenja suvremenih komunikacijskih tehnologija,
efikasnijem poslovanju Porezne uprave, sniavanju tro-
kova poslovanja poduzetnika i razvoju poreznog sustava.
Ulaskom Republike Hrvatske u EU otvaraju se nove
mogunosti za razvoj ICT sektora i izlazak hrvatske ICT
1764
industrije i ostalih poduzea na jedinstveno Europsko
trite. Kako bi hrvatsko gospodarstvo bilo to konkuren-
tnije te spremno odgovorilo na nove mogunosti i izazove
potrebno je u sljedeem razdoblju:
kontinuirano investirati u razvoj i dostupnost
ICT sektora i online javnih servisa
sniziti trokove vezane uz nabavu ICT-a i kori-
tenje online usluga
smanjiti teret vladine regulative i poreza
poveavati transparentnost i otvorenost javne
uprave i smanjivati strah od novog
iskoristiti prednosti e-poslovanja za inovacije i
nove oblike organizacije
staviti ICT i javnu upravu u slubu poveanja
kvalitete ivota, tj. uiniti ih dostupnim, i koris-
nim slabije obrazovanim i siromanijim ljudima
poveati i poticati spremnost na cjeloivotno ob-
razovanje i iskoristiti mogunosti koje pruaju
ICT, npr. e-uenje, za razvoj poslovanja i inova-
cije.
Za ostvarenje svih navedenih ciljeva i planova pot-
rebno je sinergijsko, umreeno i koordinirano djelo-
vanje tijela javne uprave, svih gospodarskih subjeka-
ta, obrazovnih institucija te jasna strategija razvoja
gospodarstva i svih njegovih sektora pa i ICT indu-
strije, u iju izradu i provedbu trebaju biti ukljueni
strunjaci iz svih navedenih sektora.
LITERATURA
[1] Pravilnik o podnoenju poreznih prijava i drugih podataka elek-
tronikim putem, Narodne novine, br. 51/11., l. 2. st. 2.
[2] Ministarstvo financija, Porezna uprava, http://www.porezna-
uprava.hr, 3. 2. 2012.
[3] Ministarstvo financija, Porezna uprava, Obavijest o pripremnim
radnjama radi podnoenja poreznih prijava i drugih podnesaka
elektronikim prijenosom podataka
[4] M. Mahovi-Komljenovi, Obveza podnoenja poreznih prijava
elektronikim putem od 1. sijenja 2012., poglavlje u: M.
Cutvari, A. Kajtaz, R. Kali, M. MahoviKomljenovi, B.
Remenari, Porez na dodanu vrijednost, Riznica, seminarski
materijal, Rif, Zagreb, 2011., str. 69 - 70, 74, 77.
[5] Opi porezni zakon, l.66., Narodne novine, br. 147/08. , 18/11.
[6] Zakon o elektronikom potpisu, Narodne novine, br. 10/02.
80/08., redakcijski proien tekst u: M. Cutvari, A. Kajtaz, R.
Kali, M. MahoviKomljenovi, B. Remenari, Porez na
dodanu vrijednost, Riznica, seminarski materijal, Rif, Zagreb, str.
219.
[7] K. Giannakouris, M. Smihily, ICT usage in enterprises 2011,
Statistics in fokus, 65/2011, 13.12. 2011, Eurostat,
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/product_details/
publication?p_product_code=KS-SF-11-065, 4.1.2012., Eurostat
(online data codes : isoc_ci_in_en2, isoc_ci_it_en2,
isoc_ci_cd_en2, isoc_bde15e
[8] K. Giannakouris, M. Smihily, ICT usage in enterprises 2011,
Statistics in fokus, 65/2011, pdf, 13.12. 2011., Eurostat,
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/product_details
ublication?p_product_code=KS-SF-11-065 , 4.1. 2012.
[9] Nacionalno Vijee za Konkurentnost, Hrvatska 54. na global-
noj ljestvici konkurentnosti,
http://www.konkurentnost.hr/Default.aspx?art=376&sec=2, 23.12.
2011.
MIPRO 2012/DE