A GRUPA monetarna strategija

1. sta od navedenog radi Savjet guvernera unutar Feda

a. upravlja operacijama na otvorenom tristu
b. razmatra i odreduje eskontnu stopu
c. bira federalni savjetodavni odbor
d. odreduje stope obaveznih rezervi

2. koji od navedenih ciljeva predstavlja primarni cilj Feda

a. visoka stopa zaposlenosti
b. rast GDP
c. stabilna i niska stopa inflacije
d. platno bilansna ravnotea

3. formula prostog depozitnog multiplikatora glasi

4. koji od navedenih cine ucesnike u procesu formiranja novcane mase

a. komercijalne banke
b. deponenti
c. osiguravajuca drustva
d. zajmotrazioci
e. berze

5. na sta sve utice nesterilizovana intervencija centralne banke u kojoj se domaca valuta prodaje radi kupovine
deviznih sredstava
a. dovodi do povecanja novcane mase
b. dovodi do smanjenja deviznih rezervi
c. dovodi do aprecijacije domace valute
d. dovodi do deprecijacije domace valute
dovodi do povecanja deviznih rezervi

6. sta od navedenog predstavlja prednosti monetarnog targetiranja

a. oslanjanje na stabilan odnos izmedu novca i inflacije
b. nezavisnost monetarne politike koja se moze usredociti na pitanja u domacoj privredi
c. veca odgovornost centralne banke

7. sta od navedenog predstavlja prednosti vodenja monetarne politike na bazi implicitnog monetarnog sidra

a. nezavisna monetarna politika fokusirana na domacu privredu

b. veca odgovornost centralne banke
c. povecanje transparentnosti
d. smanjenje posljedica inflatornih ugovora

8. na koje dvije stvari fed nema kontrolu a koje uticu na monetarnu bazu
a. depoziti ministarstva fin u fedu
b. na kreiranje depozitnog novca
c. na povecanje kolicine rezervi nastalih usljed kliring cekova
d. na kreiranje monetarnog volumena

9. u kakvoj su korelaciji monetarni multiplikator i novcana masa u odnosu na stopu obaveznih rezervi
a. u pozitivnoj
b. u negativnoj
c. ne mogu se staviti u odnos

10. kako utice kupovina vrijednosnih papira na otvorenom tritu na kretanje kamatne stope na fed fondove
a. povecava kamatnu stopu
b. smanjuje k. s.
c. dovodi do povecanja inflacije
d. k. s. i kupo11. koja od navedenih jednacina predstavlja kvantitativnu jednacinu novca

12. koje motive je kejns naveo u teoriji preferencije likvidnosti

a. predostroznosti
b. spekulativni
c. distribucijski
d. transakcijski

13. po misljenju klasicnih ekonomista kvantitativna teorija novca je objasnila da

a. kretanja nivoa cijena je uslovlejno promjenama u ponudi novca
b. kretanje u traznji novca je uslovljeno promjenama u kretanju kamatnih stopa
c. kretanja nivoa cijena uslovljeno je promjenama u kolicini novca

14. prema friedmanu traznja novca i permanentni dohodak su u

a. pozitivnoj korelaciji
b. negativnoj
c. nisu u korelaciji

15. u makroekonomskoj teoriji investicije mogu biti

a. u usluzne djelatnosti
b. u zalihe
c. u opremu

16. sta objasnjava is lm model

a. ravnoteza na trzistu roba i usluga
b. ravnoteza na trzistu kapitala
c. ravnoteza na trzistu novca

17. povecanje javne potrosnje dovodi do

a. pomjeranje is u lijevo
b. pomjeranje is udesno
c. pomjeranje lm ulijevo
d. pomjeranje is udesno

18. ako je im nestabilnija od is strategija targetiranja k.s. je

a. pozeljna
b. nepozeljna
c. nema efekta na promjenu novcane mase

19 prirodna stopa nezaposlenosti je

a. stopa nezaposlenosti u kojo postoji tendencija promjene inflacije
b. s. n. u kojoj nepostoji tendencija promjene inflacioje
c. s. n. prema kojoj ekonomija gravitira u dugom roku?
d. s. n. prema kojoj ekonomija gravitira u kratkom roku

20 ukoliko se budetski deficit finansira povecanjem obveznica koje drzi stanovnistvo tada dolazi do
a. povecanje monetarne baze i novcane mase
b. smanjenej monetarne baze i novcane mase
c. nema promjena u monetarnoj bazi i novcanoj masivina vrijednosnih papira nisu u zavisnosti