Samopouzdanje

Samopouzdanje
Kod veine osoba osjeaji i misli o sebi fluktuiraju ovisno o dnevnim iskustvima i dogaajima koje
proivljavaju. Ocjena koju neka osoba dobije na ispitu, nain na koji vas mu ili deko tretira, usponi
i padovi sve to ima privremeni utjecaj na raspoloenje i miljenje.

Meutim, samopouzdanje je neto stabilnije od normalnih promjena raspoloenja, ono se takoer

mijenja, ali mnogo sporije. Kod ljudi koji imaju normalnu dozu samopouzdanja usponi i padovi
privremeno utjeu na doivljaj samoga sebe, ali samo do odreenih granica. Suprotno, kod ljudi s
niskim samopouzdanjem, ti svakodnevni uspjesi ili neuspjesi ine ogromnu razliku.
Osobe s niskim samopouzdanjem esto se oslanjaju na ono to trenutno rade kako bi determinirali
osjeaj o sebi. Njima je potrebno pozitivno izvanjsko iskustvo kako bi neutralizirali negativne misli o
sebi koje ih konstantno mue. ak i tada (dobra ocjena, uspjeh izlaska) pozitivan osjeaj je
privremen.
Kod osoba sa zdravom razinom samopouzdanja miljenje o sebi se temelji na poznavanju sebe i
svojih kvaliteta. Konstantno je, a takve osobe sebe prihvaaju bezuvjetno. To znai da su sposobne
realno prihvatiti svoje i mane i prednosti, svjesni su svoje snage, ali i ogranienja, u isto vrijeme
prihvaaju sebe kao vrijedne osobe, bezuvjetno i bez obzira na privremene neuspjehe i bez rezerve.
Nae samopouzdanje razvija se kroz cijeli ivot, sliku o sebi gradimo kroz naa iskustva s drugim
ljudima i aktivnosti kojima se bavimo. Kada odrastemo nai uspjesi (i neuspjesi), nain na koji su nas
tretirali i tretiraju lanovi obitelji, uitelji, treneri, autoriteti, kolege, prijatelji doprinosi kreiranju razine
samopouzdanja.

Najee se temelji samopouzdanja kreiraju ve kroz djetinjstvo.

Iskustva iz djetinjstva koja vode do zdravog samopouzdanja su

nagraivanje
ako se dijete slua
ako se s djetetom razgovara s potovanjem
ako se djetetu posveuje dovoljno panje i ljubavi
iskustva u koli ili kroz sportske aktivnosti
pouzdana prijateljstva

Iskustva iz djetinjstva koja vode do niskog samopouzdanja su

 stalno kritiziranje
ako se na dijete stalno vie ili ak tue
ako se dijete ignorira, zapostavlja ili ga se razmazilo
oekivanje od djeteta da bude savreno u svakoj prilici
neuspjeh u koli ili sportskim aktivnostima

Osobe s niskim samopouzdanjem esto su ako neto nisu uspjele (izgubile su igru, dobile lou
ocjenu i sl.) primale poruku kako su cijeli nesposobni, nije se razdvajala osoba od postupka.
Naa iskustva iz prolosti, ak i ona kojih se ne sjeamo ili ne razmiljamo o njima, su aktivna i ive
u nama, te ih svakodnevno sluamo kao na unutarnji glas. I ako veina ljudi ne uje unutarnji glas
na nain na koji uje komunikaciju s drugom osobom, unutarnji glas nam konstantno ponavlja neke
poruke.

Kod osoba sa zdravim samopouzdanjem poruke unutarnjeg glasa su pozitivne i ohrabrujue. Kod
osoba s niskim samopouzdanjem unutarnji glas stalno kritizira, kanjava, vrijea i umanjuje
postignua.
Veina nas moe pretpostaviti kako izgleda nisko samopouzdanje, ali nije ga uvijek lako prepoznati.
Navest emo tri najuobiajenija primjera maski, ispod kojih se skriva nisko samopouzdanje.

Varalica ini se sretnim i uspjenim, ali se zapravo uasno boji neuspjeha. ivi u konstantnom
strahu da e biti otkriven. Potrebno mu je stalno dokazivanje kako bi zadrao masku pozitivnog
samopouzdanja, to naravno vodi do problema poput perfekcionizma, stalnog odgaanja,
natjecateljskog raspoloenja, a na kraju moe dovesti do potpune iscrpljenosti ili sloma.
Pobunjenik Stalno se bori za miljenja i dobrobit drugih, posebno za one stvari za koje bogati i
vani ljudi ne brinu. ivi u stalnoj ljutnji i ima osjeaj kako ne vrijedi dovoljno. Stalno mora dokazivati
kako ga tui komentari ne mogu povrijediti, a to vodi do toga da ekscesivno okrivljuje druge, to opet
vodi do protivljenja zakonu, demonstrativnih istupa i sl.
Gubitnik - Ponaa se bespomono i kao da je nesposoban nositi se sa svijetom i svakodnevnim
izazovima, te eka nekoga tko e ga spasiti. Samosaaljenje koristi kao tit protiv preuzimanja
odgovornosti za mijenjanje ivota. Stalno mu je potrebna tua zatita i vodstvo, to vodi do manjka
sposobnosti odluivanja, podcjenjivanja vlastitog uspjeha, te opsesivno oslanjanje na partnera.

Nisko samopouzdanje ima vrlo nepoeljne posljedice

Kreira anksioznost, stres, osjeaj usamljenosti, te poveava anse za razvoj depresije.
Uzrokuje probleme u odnosima s drugim ljudima i ljubavnim vezama.
Ozbiljno moe ugroziti obrazovanje i posao.
Moe dovesti do podcjenjivanja svojih sposobnosti i neostvarenja svojih mogunosti.
Poveava emotivnu ranjivost i ovisnosti o drogama i alkoholu.
Najgore od svega nisko samopouzdanje konstantno vodi do poveanja negativne slike o sebi, te
osoba pada sve nie i nie ili se ak poinje samodestruktivno ponaati.

Tri koraka do poveanja samopouzdanja

Prije nego to zaponete raditi na poveanju samopouzdanja morate vjerovati kako se moete
promijeniti. Promjene se ne dogaaju brzo ili lako, ali se dogaaju. Jednom kada to prihvatite ili u
najmanju ruku pokaete volju za promjenom stanja, ova tri koraka vam mogu pomoi.

Unutarnjem kritiaru dokaite da grijei

Vjebajte samo-njegovanje
Potraite pomo

Unutarnjem kritiaru dokaite da grijei

Prvi i najvaniji korak za poboljanje samopouzdanja je suoiti se s negativnim mislima i kritinim
porukama unutarnjeg glasa. Navodimo neke tipine primjere kako argumentirano uutkati unutarnjeg
kritiara:
Primjer 1. Nepravednu strogost prema sebi zamijenite pohvalama
Misao : Ljudima se svidjela moja prezentacija, ali nije ni blizu onome kakva je trebala biti. Ne mogu
vjerovati kako nitko nije primijetio sve moje lapsuse i koliko sam zabrljao. Ba sam nesposoban

Zamijenite sa: Stvarno im se svidjela prezentacija. Moda nije bila savrena, ali sam se stvarno
potrudio i napravio dobar posao. Ponosan sam na sebe. Ovo je bio pravi uspjeh.
Primjer 2. Generaliziranje zamijenite specifinom kritikom
Misao : Pao sam ispit. Ne razumijem nita to profesor govori. Ba sam glup. Koga ja zavaravam,
uope ne bi ni trebao studirati. Idiot sam i za klasu loiji od svojih kolega.
Zamijenite sa: Loe sam proao ovaj ispit, ali sada sam uvidio gdje sam pogrijeio. Postoje neke
stvari koje ne razumijem ba najbolje i trebat u uloiti neto dodatnog truda i vremena kako bi
sustigao kolege.
Primjer 3. Negativnu logiku zamijenite pozitivnom
Misao : Vidim da je nezadovoljan. Nije rekao nita, ali i sama znam da to znai da mu se ne
sviam.

Zamijenite sa: Vidim da je nezadovoljan, ali ne znam zbog ega. Moda nema nikakve veze sa
mnom. Trebala bi pitati.
Primjer 4. Katastrofina predvianja zamijenite objektivnou
Misao : Kad sam je pozvao na spoj odbila me. Tako mi je neugodno i osjeam se ponieno. Nikome
se ne sviam. Nikad neu pronai curu. Zavrit u sam i star.

Zamijenite sa: Ooo. Nije mi lako. Zaboljelo je. Ne eli izai sa mnom, ali to ne znai da nitko drugi
ne eli. Znam da sam privlana i draga osoba. Ve e se nai i za mene netko.

Vjebajte samo-njegovanje
Uutkavanje unutarnjeg kritiara je vaan korak, ali to nije dovoljno. Budui da se nae
samopouzdanje temelji na tome kako su se drugi odnosili prema nama u prolosti, drugi korak
podizanja samopouzdanja je tretiranje sebe kao vrijedne osobe.
Suoite se s negativnim iskustvima ili porukama i zaponite njegovati se i brinuti se za sebe na nain
na koji ete pokazati kako ste vrijedni, kompetentni, kako zasluujete najbolje i da ste vrijedni ljubavi.

Osnovna briga za sebe

Dovoljno spavajte, redovito se hranite, vjebajte, brinite o higijeni i sl.
Planirajte zabavne i oputajue stvari - Moete otii u kino, prilei, otii na masau, raditi u vrtu,
udomiti ljubimca, nauiti meditirati
Nagradite se za svoje uspjehe - Uzmite slobodan dan nakon uspjeno obavljenog zadatka,
provodite dovoljno vremena s obitelji, prijateljima, estitajte sebi to ste obavili taj teak telefonski
razgovor
Redovito se podsjetite na svoja postignua i kvalitete - Jedan od naina je da napravite popis
stvari koje volite na sebi. Drugi je da uvate certifikate, pohvale, pozitivna pisma i estitke. uvajte
one stvari na koje ste ponosni tamo gdje ih moete vidjeti.
Oprostite sebi ako ne ispunite svoja oekivanja.
Samonjegovanje moe biti iznenaujue teko ako niste naviknuti. Ne smijete biti kritini prema sebi.
Podsjetite se na prvi korak.

Nagradite se i kada mislite kako to ne zasluujete

Lairajte dok ne uspijete. Ako sebe tretirate kao da ste uspjeli, polako ete ostvariti to u to
vjerujete.

Potraite pomo
Pomo drugih osoba je vrlo vaan korak u poveanju samopouzdanja, ali esto je i najtei. Osobe s
niskim samopouzdanjem rijetko trae podrku ili pomo jer misle kako je ne zasluuju. No, budui da
je nisko samopouzdanje odraz toga kako su se druge osobe odnosile u prolosti prema vama, treba
vam pozitivna podrka kako biste nadili negativna iskustva iz prolosti.
Pitajte prijatelje to im se svia na vama i to misle da radite dobro
Pronaite osobu kojoj je dovoljno stalo da slua vae jadanje bez osuivanja ili kritike
Pitajte za zagrljaj

Osobu koja vas voli zamolite da vam to kae.