Crkvina (Ledenica) sa pokretnim nalazima u Poto?

anima, arheolosko
podru?je

galerija nazad
Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno u ,Sluzbenom glasniku BiH", broj 3/08.

Povjerenstvo za o?uvanje nacionalnih spomenika, na temelju ?lanka
V. stavak 4. Aneksa 8. Op?ega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni
i Hercegovini i ?lanka 39. stavak 1. Poslovnika o radu
Povjerenstva za o?uvanje nacionalnih spomenika, na sjednici
odrzanoj od 11. do 17. rujna 2007. godine je donijelo

O D L U K U

I.

Arheolosko podru?je - Crkvina (Ledenica) sa pokretnim nalazima u

Poto?anima, op?ina Livno, proglasava se nacionalnim spomenikom
Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik ?ini povijesno podru?je s ostacima ranokrs?
anske crkve, ranosrednjovjekovne crkve i srednjovjekovne
nekropole, te pokretni arheoloski nalazi pohranjeni u Franjeva?
kom muzeju-galeriji Gorica u Livnu: 9 ulomaka reljefnih plo?a
(inventarni br. 340, 341, 342, 344, 345, 346, 347, 348 i 357) i
kerami?ki lonac.
Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji ozna?enoj kao dio k.?.
broj 302/1 upisan u z.k. ulozak broj 37 (stari premjer),
posjedovni list broj 343, sto odgovara k.?. broj 928 (novi
premjer), te k.?. br. 621, 623, 624, 627, 628, 629, 927 i 929
(novi premjer), k.o. Poto?ani, op?ina Livno, Federacija Bosne i
Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zastite utvr?ene
Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zastitu nacionalnih
spomenika uspostavljenoga prema Aneksu 8. Op?ega okvirnoga
sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (¯Sluzbene novine
Federacije BiH®, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

II.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada

Federacije) duzna je osigurati pravne, znanstvene, tehni?ke,
administrativne i financijske mjere za zastitu, konzervaciju i
prezentaciju nacionalnoga spomenika.
Povjerenstvo za o?uvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem
tekstu: Povjerenstvo) utvrdit ?e tehni?ke uvjete i osigurati
financijska sredstva za izradu i postavljanje informacijske plo?e
sa temeljnim podacima o spomeniku i odluci o proglasenju dobra
nacionalnim spomenikom.

III.
U cilju trajne zastite nacionalnog spomenika utvr?uju se sljede?e
mjere zastite koje se odnose na prostor definiran u to?ki I.
stavak 3. ove odluke:
Prvi stupanj zastite primjenjuje se na dio k.?. broj 302/1 sto
odgovara k.?. broj 928 (novi premjer). U tom prostoru dopusteni
su isklju?ivo istraziva?ki i konzervatorsko-restauratorski
radovi, uklju?uju?i i one koji imaju za cilj prezentaciju
spomenika, uz odobrenje federalnoga ministarstva nadleznoga za
prostorno ure?enje i stru?ni nadzor nadlezne sluzbe zastite
naslije?a na razini Federacije Bosne i Hercegovine,
Drugi stupanj zastite primjenjuje se na prostor koji obuhva?a
k.?. br. 621, 623, 624, 627, 628, 629, 927 i 929. U tom prostoru
provode se sljede?e mjere zastite:
- nije dopusteno izvo?enje bilo kakvih radova koji bi na
bilo koji na?in utjecali na izmjenu podru?ja i ugrozavanje
spomenika, bez nadzora nadleznih sluzbi;
- nije dopusteno duboko oranje.

IV.

Iznosenje pokretnih arheoloskih nalaza iz to?ke I. stavak 2. ove

odluke (u daljnjem tekstu: pokretno naslije?e) iz Bosne i
Hercegovine nije dopusteno.
Iznimno od odredbe stavka 1. ove to?ke, dopusteno je privremeno
iznosenje pokretnog naslije?a iz Bosne i Hercegovine u svrhu
prezentacije ili konzervacije, ukoliko se utvrdi da
konzervatorske radove nije mogu?e izvrsiti u Bosni i Hercegovini.
Odobrenje u smislu prethodnog stava daje Povjerenstvo, ukoliko
nedvojbeno bude utvr?eno da to ni na koji na?in ne?e ugroziti
pokretno naslije?e.
Povjerenstvo u svom odobrenju za privremeno iznosenje pokretnog
naslije?a iz Bosne i Hercegovine utvr?uje sve uvjete pod kojima
se to iznosenje moze izvesti, rok za povrat u Bosnu i
Hercegovinu, kao i zaduzenja pojedinih organa i institucija na
osiguranju tih uvjeta, te o tome obavjestava Vladu Federacije,
nadleznu sluzbu sigurnosti, carinsku sluzbu Bosne i Hercegovine i
javnost.

V.

Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni prostorno-

planski spisi koji su opre?ni odredbama ove odluke.

VI.

Svatko a posebice nadlezna tijela Federacije Bosne i Hercegovine,

kantona, gradske i op?inske sluzbe suzdrzat ?e se od poduzimanja
bilo kakvih postupaka koje mogu ostetiti nacionalni spomenik ili
dovesti u pitanje njegovu zastitu.

VII.
Ova odluka dostavit ?e se Vladi Federacije, federalnome
ministarstvu nadleznome za prostorno ure?enje, federalnom
ministarstvu nadleznome za kulturu, nadleznoj sluzbi zastite
naslije?a na razini Federacije Bosne i Hercegovine i op?inskom
organu uprave nadleznome za poslove urbanizma i katastra, u svrhu
provedbe mjera utvr?enih u to?. II. - VI. ove odluke i nadleznom
op?inskom sudu u svrhu upisa u zemljisne knjige.

VIII.

Sastavni dio ove odluke je obrazlozenje sa prate?om

dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama
u prostorijama i na web-stranici Povjerenstva
(http://www.aneks8komisija.com.ba).

IX.

Sukladno ?lanku V. stavak 4. Aneksa 8. Op?ega okvirnoga sporazuma

za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su kona?ne.

Ova odluka stupa na snagu danom donosenja i objavit ?e se u

¯Sluzbenom glasniku BiH®.

Ovu odluku povjerenstvo je donijelo u sljede?em sastavu: Zeynep

Ahunbay, Amra Hadzimuhamedovi?, Dubravko Lovrenovi?, Ljiljana
Sevo i Tina Wik.

Broj: 05.1-2-934/03-3
12. rujna 2007. godine
Sarajevo

Predsjedatelj Povjerenstva
Dubravko Lovrenovi?

O b r a z l o z e n j e

I - UVOD
Na temelju ?lanka 2. stavak 1. Zakona o provedbi odluka
Povjerenstva za o?uvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenoga
prema Aneksu 8. Op?ega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i
Hercegovini, ?lanka 2, stavak 1, ¯nacionalni spomenik® je dobro
koje je Povjerenstvo za o?uvanje nacionalnih spomenika proglasilo
nacionalnim spomenikom sukladno ?l. V. i VI. Aneksa 8., Op?ega
okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra
upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i
Hercegovine (¯Sluzbeni glasnik BiH®, broj 33/02), sve dok
Povjerenstvo ne donese kona?nu odluku o njihovom statusu, a za
sto ne postoji vremensko ograni?enje i bez obzira da li je za
doti?no dobro podnesen zahtjev.
Ravnatelj Franjeva?kog muzeja i galerije Livno Josip Gelo podnio
je, dana 14. sije?nja 2003. godine, prijedlog/peticiju za
proglasenje arheoloskog podru?ja Crkvina ili Ledenica u Poto?
anima kod Livna nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Sukladno odredbama zakona, a na temelju ?lanka V. stavak 4.
Aneksa 8. i ?lanka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za o?uvanje
nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupilo provedbi
postupka za donosenje kona?ne odluke za proglasenje dobra
nacionalnim spomenikom.

II - PRETHODNI POSTUPAK
U postupku koji prethodi donosenju kona?ne odluke o proglasenju
izvrsen je uvid u:
- dokumentaciju o lokaciji imovine i sadasnjem vlasniku
i korisniku dobra (kopiju katastarskog plana i zemljisnoknjizni
izvadak),
- podatke o sadasnjem stanju i namjeni dobra, uklju?uju?
i i opis i fotografije,
- podatke o eventualnim oste?enjima u toku rata, podatke
o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na
dobru, itd,
- povijesnu, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu gra?u
o dobru.
Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra utvr?
eno je slijede?e:

1. Podaci o dobru
Lokacija
Selo Poto?ani od Livna je udaljeno 7 km, na putu Livno-Sarajevo.
Skretanjem s asfaltnog puta u selo, makadamskom cestom (priblizno
1 km), dolazi se na lokaciju.
Lokalitet Crkvina ili Ledenice nalazi se u selu Poto?ani, iznad
njegovog sredisnjeg dijela, uz stambenu i gospodarsku ku?u Mare
Mihaljevi?(1). Iznad lokaliteta nalazi se ilirska gradina poznata
pod imenom Gradac.
Povijesni podaci
Od najstarijih vremena plodno Livanjsko polje bilo je
pogodno za razvoj zemljoradnje i sto?arstva. Okruzuje ga ?
etrdesetak ilirskih gradina, vizualno dobro povezanih i
branjenih, koje u slu?aju opasnosti mogu posluziti kao refugiji.
U rano bron?ano doba trajnije se nastanjuju (D. Perisa,
1994.,19,24 ). Iznad lokaliteta Crkvina ili Ledenice u Poto?
anima, nalazi se gradina Gradac s ostacima rimske ceste (prema
kazivanju fra B. Vrdoljaka u narodu uvrijezenog naziva ,runski"
put).
Livanjski kraj imao je neraskidivu sponu s blizim delmatskim
prostorom jos od kraja bakrenog i po?etka bron?anog doba kada se
na ovim prostorima formira cetinska kultura (A. Milosevi?, 1999.
7)
Potonja kultura imala je zna?ajan utjecaj na kulturni razvoj
ilirskih plemena, a u kasnijem razvoju, naro?ito u starije
zeljezno doba, imala je upliva u oblikovanju delmatske zajednice
ovog podru?ja.
U zeljezno doba na Livanjskom polju i susjednim krajevima
osnazuje pleme Delmata (B. Marijan, 1994, str. 32). Livanjsko i
susjedna polja jugozapadne Bosne i Dalmacije, bila su mati?na
podru?ja Delmatima, odakle se siri kulturni i gospodarski utjecaj
na dijelove srednje Dalmacije. Gr?ki povjesni?ar Polibije (oko
200.-130. pr. Kr.) daje prvi pisani trag o Delmatima, koji su u
prvoj polovici II. stolje?a oja?ali i napali zemlju Isejaca,
gradove Tragurij (Trogir ) i Epetij (Stobre?), te su ugrozavali
susjedne Daorse, name?u?i im danak u zitu i stoci (M. Zaninovi?,
1994. str. 46 ).
U II. stolje?u pr. Kr. Delmati se sukobljavaju s rimskom vojskom,
a kona?no su porazeni nakon Batonovog ustanka (VI. - IX. god.)
kada zapo?inje proces romanizacije. U tom razdoblju mnoge
delmatske gradine livanjskog kraja postale su rimske utvrde i
naseobine: Bariduum - Livno, Pelva - Listani, Vasarovine, Lipa,
Poto?ani...(1994., str. 42). U komunikacijskom smislu Livanjsko
polje imalo je oduvijek veliku vaznost kao veza izme?u
unutrasnjosti s jadransko-mediteranskim zale?em. Rimska postaja
Pelva (Listani) na cesti izme?u Aequuma (?itluk pored Sinja) i
Salviuma (Vrba, Glamo?ko polje) smjestenim u Listanima i
Bariduuma, najvjerojatnije podru?je grada Livna, bila je jedna od
spona pomenutih podru?ja. Rimsku cestu koja ide iz Listana u
duzini od 4 km do Strupni?a pod Golijom, pratile su i manje
mjesne prometnice, spajaju?i pojedina naselja. Glavna rimska
cesta koja je prelazila preko Livanjskog polja povezivala je
Salonu i Servitium (Bos. Gradiska).
Zadrzavaju?i svoja delmatska imena, o ?emu svjedo?e natpisi
pretezno na nadgrobnim spomenicima, populacija prihva?a
incineraciju(2), koriste?i urne koje oponasaju oblik ku?e ili
hrama, da bi se inhumacija(3) ponovo uvrijezila od polovice II.
stolje?a. (M. Zaninovi?, 1994., str. 47). Iz perioda rimske
dominacije postoje mnogobrojni materijalni dokazi, od kojih je
ve?ina smjestena u Franjeva?kom muzeju i galeriji Gorica - Livno.
Prodor Huna 375. godine i drugih barbarskih naroda (Velika seoba
naroda) prisiljava stanovnike polja da ponovo na?u uto?iste u
refugijima (Gradina na vrelu Bastasice, na Gracu u Poto?anima,
Tabiji i Podgradini i na Gradini u Grkovcima). Oko 380. godine
dolazi do sloma rimskog limesa na Dunavu, preko kojeg u Panoniju
provaljuju razna barbarska plemena, koja pustose i razaraju
Dalmaciju, te livanjsko i okolna podru?ja.
U tom razdoblju zapo?inje proces sirenja krs?anstva. Salonitanska
nadbiskupija pokriva podru?je provincije Dalmacije, a do 533.
godine livanjsko i glamo?ko podru?je, tj. teritorij municipija
Salvija, i municipij Delminija, bili su pod njenom neposrednim
jurisdikcijom. Potvrdu sirenja krs?anstva na livanjskom podru?ju,
daju nam arheoloski ostaci istrazivanih lokaliteta. Na lokalitetu
Resetarica prona?eni su ostaci manje starokrs?anske crkve,
,bosanskog" ili ,naronitanskog" tipa, na lokalitetu Sv. Ivo u
Livnu prona?eni su ulomci namjestaja starokrs?anske crkve (M.
Petrinec, 1999., str. 30), na kompleksnom lokalitetu Listani -
Podvornice otkriveni su (za pomenuti period vazni) temelji
ostataka ranokrs?anskog kompleksa s dvije bazilike (sjeverne i
juzne) i krsni zdenac. Bastasi, Podgradina, Suha?a, Donji Rujani,
Poto?ani, neke su od neistrazenih lokacija, koje upu?uju na ovaj
period, baziranih na pojedina?nim nalazima.
U IX. stolje?u livanjska zupanija vjerojatno je, uz Livanjsko,
obuhva?ala Duvanjsko i Glamo?ko polje. Sjediste joj je bilo
Livno, koje se prvi put spominje 892. godine pod imenom Cleuna, u
povelji hrvatskog kneza Muncimira, gdje se kao zupan Livna navodi
Zelimir u ulozi svjedoka (M. Petrinec, 1999. str. 32). Ime grada
zabiljezeno je i u popisu naseljenih gradova u djelu ,O
upravljanju carstvom" bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta
iz sredine X. stolje?a gdje opisuje Hrvatsku i nabraja njene
zupanije, te u popisu izme?u 11 zupanija kao prvu navodi zupaniju
Livno. Livanjska zupanija vjerojatno je obuhva?ala, pored
Livanjskog, Duvanjsko i Glamo?ko polje. U povelji kralja
Zvonimira iz posljednje ?etvrtine XI. stolje?a spominje se
livanjski comes Dobrila.
U srednjem vijeku, u crkvenom pogledu Livno je pod jurisdikcijom
splitske nadbiskupije, a njene ovlasti potvrdili su ugarsko-
hrvatski kraljevi Koloman (1103.) i Andrija II. (1207.). U
granice potonje biskupije, livanjsku zupu uklju?uje i papa
Celestin III. Osnivanjem bosanske vikarije 1340. godine Livno je
bilo u sklopu duvanjske kustodije, koja je pokrivala zapadnu
Hercegovinu, Cetinsku krajinu i Tropolje (Zavrsje).
Od po?etka XIII. stolje?a podru?je koje obuhva?a Livanjsko,
Glamo?ko i Duvanjsko polje sve ?es?e se naziva Tropolje (Tres
campi). Za vladavine Stjepana II. Kotromani?a (1314.-1353.)
Tropolje, godine 1326., ulazi u sastav bosanske drzave, nazivaju?
i se od tada Zavrsje ili Zapadne strane, kao odraz gledanja iz
sredisnje Bosne.
Sam grad Livno (castrum Cleune) ponekad se naziva i Bistri?ki
grad (castrum Bystryze), jer se iznad izvora rijeke Bistrice,
nalazila srednjovjekovna utvrda, ?iji su bedemi i obrambene kule
jos uvijek vidljivi.

2. Opis dobra
Na lokalitetu Crkvina ili Ledenice, smjestenom u arealu podgra?a
nekadasnjeg kasnoanti?kog kastruma, fra B. Vrdoljak je pronasao
ostatke temelja gra?evine (dio polukruzne apside), jednu kerami?
ku posudu u neposrednoj blizini ostataka temelja (uz isto?ni zid
crkve, na mjestu gdje on prelazi u zid apside), te ulomke
starokrs?anskog i predromani?kog namjestaja (V. Delonga, 1994.,
str. 87). Iako sistematska arheoloska istrazivanja nisu provedena
moze se pretpostaviti da je otkrivena arhitektura pripadala
prvobitno starokrs?anskom sakralnom objektu, a da je potom crkva
bila obnovljena u predromani?kom stilu, dobivsi novi kameni
namjestaj ukrasen geometrijskim pleternim ukrasom (V. Delonga,
1994., str. 87, M. Petrinec, 1999., str. 35, kat. br. 217-218).
Ovakav zaklju?ak name?e metoda komparacije arheoloske
zaostavstine na lokalitetima (crkava) u Livnu, Rapovinama,
Grepcima, Resetarici i Poto?anima. Crkveni namjestaj s pomenutih
lokaliteta, pokazuje isti ukus i stilska obiljezja uzeg
vremenskog perioda (V. i VI. stolje?e) (fra B. Vrdoljak, 1993.,
str. 9).
Nekoliko ornamentiranih kamenih ulomaka slu?ajno se naslo u
Franjeva?kom muzeju i galeriji Gorica Livno. Prema rije?ima fra
B. Vrdoljaka u muzej ih je donio fra Branko Krili? 1936/1937.
godine, bez bilo kakvog zapisa s kojeg lokaliteta potje?u. Tek
naknadno, metodom komparacije i zahvaljuju?i ?injenici da su se
ulomci spajali (zate?eni ulomak i ulomak koji je fra Bono
Vrdoljak nasao na lokalitetu Crkvine), konstatirano je da ulomci
potje?u s lokaliteta u Poto?anima. Sav prona?eni pokretni
arheoloski materijal ?uva se u navedenom muzeju u Livnu.
Opis:
- ulomak reljefne plo?e (inv. br. 340), materijal
muljika, dim. 12 x 9 cm, deb. 6 cm, razdoblje od IX.- X. st. Sa?
uvan je dio ukrasnog polja s ostatkom reljefno izvedene ?
etveroprute trake. Razdoblje:V. - VI stolje?e;
- ulomak reljefne plo?e (inv. br. 341), materijal
muljika, dim. 11 x 10 cm, deb. 5,5 cm. Sa?uvan je dio ukrasnog
polja s reljefno izvedenim ?etveroprutim trakama i stiliziranim
cvijetom. Razdoblje: V. - VI. stolje?e;
- ulomak reljefne plo?e (inv. br. 342), materijal
muljika, dim. 12 x 29 cm, deb. 8 cm. Sa?uvan je dio ukrasnog
polja s reljefno izvedenom rozetom i prikazom ptice ?ije je
tijelo ispunjeno sitnim urezima. Razdoblje: V. - VI. stolje?e;
- ulomak reljefne plo?e (inv. br. 344), materijal
muljika, dim. 12 x 16,5 cm, deb. 8,5 cm. Sa?uvan je dio ukrasnog
polja s reljefnom dvoprutom trakom, koja uokviruje ?etverolati?ni
cvijet. Razdoblje: V. - VI. stolje?e;
- ulomak reljefne plo?e (inv. br. 345), materijal
muljika, dim. 26 x 10,5 cm, deb. 9 cm. Sa?uvan je dio ukrasnog
polja s reljefno izvedenim ?etverolati?nim cvijetom koji je
uokviren dvoprutim trakama. Te se trake me?usobno presijecaju, a
u njihovim sjecistima nalazi se kuglica (okulus). Razdoblje: V. -
VI. stolje?e;
- ulomak reljefne plo?e (inv. br. 346), materijal
muljika, dim. 13 x 10,5 cm, deb. 6 cm. Sa?uvan je dio ukrasnog
polja s reljefno izvedenim dvoprutim trakama i ?etverolati?nim
cvijetom. Razdoblje: V. - VI. stolje?e;
- ulomak reljefne plo?e (inv. br. 347), materijal
muljika, dim. 25 x 17,5 cm, deb. 7 cm. Sa?uvan je dio ukrasnog
polja s reljefno izvedenim dvoprutim trakama i ?etverolati?nim
cvijetom. Razdoblje: V. - VI. stolje?e;
- ulomak reljefne plo?e (inv. br. 348), materijal
muljika, dim. 16 x 12 cm, deb. 5,5 cm. Sa?uvan je dio ukrasnog
polja s reljefno izvedenim dvoprutim trakama i ?etverolati?nim
cvijetom. Razdoblje: V. - VI. stolje?e;
- ulomak reljefne plo?e (inv. br. 357, materijal
muljika, dim. 52 x 28 cm, deb. 8 cm. S dviju strana sa?uvana je
okvirna letva, koja se sastoji od dvaju ovalnih zljebova. Unutar
vanjskog zlijeba nalazi se plasti?no zadebljanje, u pravilnim
razmacima presje?eno s po dva popre?na profilirana rebra. Unutar
unutarnjeg zlijeba naziru se tragovi obrade klesarskim alatom.
Ukrasno polje prekriveno je u plitkom reljefu izvedenim ukrasom
od geometrijskih i vegetabilnih (rozete, listovi).
Fra B. Vrdoljak je u ?lanku ,Starohrvatska crkva u Poto?anima"
objavio podatke o kerami?kom loncu i dva ulomka oltarne pregrade.
Opis:
- Kerami?ki lonac, visine 30 cm; vrat lonca je oja?an i
ornamentiran, na gornjem dijelu trbuha pruzaju se tri razmaknute
jednobrazdne valovnice.

3. Dosadasnja zakonska zastita

Prema dostupnim podacima - arheolosko podru?je nije bilo
registrirano kao spomenik kulture.

4. Istraziva?ki i konzervatorsko-restauratorski radovi

Godine 1990. fra Bono M. Vrdoljak je otvorio jednu manju sondu na
livadici pok. Paske Mihaljevi?a. Tijekom dva-tri dana, koliko je
trajalo sondiranje, otkriveni su ostaci dijela temelja apside, i
u njenoj neposrednoj blizini jedna kerami?ka posuda, te ulomci
starokrs?anskog i predromani?kog namjestaja.
Lokalitet do sada nije sistematski istrazivan.

5. Sadasnje stanje dobra

Uvidom na lokalitetu, dana 17. 7. 2007. godine ustanovljeno je
slijede?e:
Lokalitet je zarastao visokom travom, te ostaci temelja
spominjane apside nisu vidljivi.
Konstatirana je jedna grobna plo?a, koja samo djelomi?no (duzim
rubnim dijelom) viri iz zemlje 20 cm. Na lokalitetu su primjetni
tragovi zbuke. U gospodarsku zgradu, vlasnice Mare Mihaljevi?,
uzidani su ulomci urni, kao spoliji (oko 10 spolija), a koji su,
prema tvrdnji navedene vlasnice, uzimani s lokaliteta Crkvica ili
Ledenica. Na spolijama su prikazani motivi tordiranih vrpci i
spirala. Pomenute spolije su razli?itih dimenzija i njihova
duzina se kre?e od 10 do 30 cm.

6. Specifi?ni rizici
- samonikla vegetacija,
- nelegalna upotreba dijelova spomenika.

III - ZAKLJU?AK
Primjenjuju?i Kriterije za donosenje odluke o proglasenju dobra
nacionalnim spomenikom (¯Sluzbeni glasnik BiH®, br. 33/02 i
15/03), Povjerenstvo donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je
zasnovana na sljede?im kriterijima:
A) Vremensko odre?enje
B) Historijska vrijednost
C) Umjetni?ka i estetska vrijednost
v. Vrijednost detalja
E) Simboli?ka vrijednost
i. Ontoloska vrijednost
ii. Sakralna vrijednost
iii. Tradicionalna vrijednost
iv. Vezanost za rituale i obrede
v. Zna?aj za identitet skupine ljudi
F) Ambijentalna vrijednost
G) Izvornost
v. Duh i osje?anja
vi. Polozaj i smjestaj u prostoru

Sastavni dio ove odluke su:

- kopija katastarskog plana,
- fotodokumentacija,
- grafi?ki prilozi.

Koristena literatura
U toku vo?enja postupka proglasenja nacionalnim spomenikom BiH,
koristena je sljede?a literatura:

1992. Vrdoljak, fra Bono, ,Poto?ani ?ekaju istraziva?e",

Livanjski vidici, god. I., br. 10., Livno, str. 8

1993. Vrdoljak, fra Bono, ,Kasnoanti?ka crkva u Poto?anima",

Livanjski vidici, god. II., br. 11., Livno, str. 9

1993. Vrdoljak, fra Bono, ,Starohrvatska crkva u Poto?anima",

Livanjski vidici, god. II., br. 11., Livno, str. 9

1994. Perisa, Darko, Livno u predhistorijsko doba, str. 19-31

1994. Zaninovi?, Marin, ,Livanjsko polje u antici kao primjer

delmatske zajednice", Livanjski kraj u povijesti, Split - Livno
1994., 45-55.

1999. Milosevi?, Ante, Predgovor, Arheoloska zbirka Franjeva?

kog muzeja u Livnu , Split ,1999., 7-8

1999. Petrinec, Maja, ,Kasnoanti?ko razdoblje", Arheoloska

zbirka Franjeva?kog muzeja u Livnu , Split,1999., 29-31

1999. Petrinec, Maja, ,Srednjovjekovno razdoblje", Arheoloska

zbirka Franjeva?kog muzeja u Livnu, Split,1999., 32-38

(1) Karakteristi?no za lokalitet je da se na njemu nalazi

nekoliko hrastova lako uo?ljivih sa asfaltne ceste.
(2) Ritus spaljivanja pokojnika
(3) Ukop pokojnika u zemljanu raku