UNIVERZITET U TRAVNIKU

FAKULTET ZA TEHNIČKE STUDIJE

INŽINJERSKA INFORMATIKA

APLIKATIVNI SOFTVER

SEMINARSKI RAD IZ INFORMATIKE

Kandidatkinja: Mentor:
Lamija Hrustanović doc.dr.Nevzudin Buzadžija

Travnik, novembar 2017

SADRŽAJ
UVOD ............................................................................................................................. 3

1.APLIKATIVNI SOFTVER I APLIKATIVNI PROGRAMI .................................. 4

1.1.Programi za obradu teksta .................................................................................... 5

1.2. Tabelarni proračuni i poslovna grafika ................................................................ 7

1.3.Programi za upravljanje bazama podataka ........................................................... 8

1.4.Grafički programi ................................................................................................. 9

1.5.Programi za animaciju ........................................................................................ 10

1.6.Programi za stolno izdavaštvo (DTP) ................................................................. 10

1.7.Komunikacioni programi .................................................................................... 11

ZAKLJUČAK ............................................................................................................... 12

LITERATURA ......................................................................................................... 13
UVOD
Predmet ovoga rada je aplikativni softver. Kroz cijeli rad se nastoji što bliže objasniti
šta je to zapravo aplikativni softver kao i koje vrste aplikativnih programa postoje, a koji su
nam potrebni za rad.Na samom početku kratko su objašnjeni predmet i cilj istraživanja,
također ukratko je objašnjena tema rada i osnovni pojmovi koji su korišteni u pisanju kako bi
što lakše razumjeli same programe o kojima se govori u nastavku rada.

Programi i programski paketi se jednom riječju nazivaju softver (engl.software) i ovom se

riječju generalno obuhvataju sve vrste računarskih programa.Termin "software" prvi put
koristi John W. Tukey1957. godine. U računarstvu računarski softver su sve informacije koje
se obrađuju preko računara ili programa. Alan Turingje bio prvi koji je propisao koncept
softvera u svom naučnom radu.

Aplikativni softverje podgrupa računarskog softvera koja se bavi izvršavanjem tačno

određenih zadataka. Aplikativni softver su praktično svi ostaliprogramikojiračunarpretvaraju u
alat za poslovnu,grafičku,muzičkuprimjenu.Pomoćuovihprogramamožemokomunicirati ili se
zabavljati.Dakle,aplikativnisoftver je sve ono što možemo da radimopomoćuračunara, a da
nijevezano za sam računar.

Aplikativni programi su programi koji korisniku omogućavaju da njihovom primjenom na

računaru rješava različite probleme.Drugim riječima, to je većina programa koje
upotrebljavaju korisnici računara, a nazivaju se i korisnički softver.

Ove programe osim proizvođača računara i specijalizovanih softverskih kuća pišu i korisnici.
 1.APLIKATIVNI SOFTVER I APLIKATIVNI PROGRAMI

Svaki računar, pa tako i PC računari, bez softvera predstavlja samo neupotrebljivu

hrpu željeza, silicija, plastike i drugih materijala. Da bi računar postao upotrebljiv, neophodan
mu je softver, koji uključuje sve vrste programa koji sadrže računaru razumljive naredbe i
tako kontroliraju hardver računara prilikom obrade informacija, kao i same infromacije koje
računar obrađuje.Aplikativni softver je, kao što sam naziv govori, softver koji ima specifičnu
namjenu.U aplikativni softver spadaju svi programi koji su namjenjeni za izvršavanje
specifičnih poslova sa kojima se susreće korisnik.

Programe koji spadaju u grupu aplikativnog softvera skrećeno zovemo aplikacije.

Većina korisničkih poslova obavlja se putem aplikativnog softvera, ali je neophodno
poznavati i rad sa operativnim sistemom, jer bez njega nije moguće pokrenuti niti jednu
aplikaciju. Također, obavljanje nekih poslova prilikom rada sa aplikacijama (poput snimanja
dokumenta na disk) u suštini se izvodi pozivom nekih komandi operativnog sistema, a ne
same aplikacije.Kao i sistemski softver, aplikativni softver predstavlja niz instrukcija koje se
redom izvršavaju. Može se reći da je izvršavanje programa, odnosno redosljed instrukcija,
strogo diktirano od strane korisnika, jer je kod aplikativnog softvera izražena interakcija sa
korisnikom.Moderni operativni sistemi u sebi sadrže dosta programa koji bi po svojoj funkciji
i namjeni mogli biti i aplikativni softver. Također i programi koji se ubrajaju u aplikativni
softver mogu imati funkcije koje su karakteristične za operativni sistem:manipulacija
datotekama (brisanje, promjena imena, kopiranje, kreiranje i promjena imena foldera,...).

Od svih vrsta aplikativnog softvera danas se najviše koriste takozvane "uredske aplikacije"
(eng. office = ured), a najznačajniji udio na tržištu svakako drži Microsoft Office.

U aplikativne programe spadaju: programi za obradu teksta, programi za tablerane

proračune i poslovnu grafiku, programi za upravljanje bazama podataka, grafički programi,
programi za stolno izdavaštvo, programi za animaciju, komunikacioni programi i dr.
 1.1.Programi za obradu teksta
Programi za obradu teksta danas predstavljaju najviše korištenu vrstu aplikativnog
softvera.Ovi programi služe za unos, ispravljanje, oblikovanje, ispis i čuvanje raznih vrsta
dokumenata.Konačni cilj obrade teksta je stvaranje tekustualnog dokumenta u onakvom
obliku kakav želi korisnik.Korisnik prilikom kreiranja tekustualnih dokumenata jasno može
uočiti dva različita procesa.Prvi proces predstavlja unošenje sadržaja teksta, uz eventualne
ispravke uočenih grešaka i pri kojem je postupak isključivo usmjeren na sadržaj,a ne na
vizuelni izgled. Ovaj proces naziva se editiranje ili uređivanje. Drugi proces predstavlja
uobličavanje tekstualnog dokumenta u željeni oblik. To podrazumijeva podešavanje oblika i
veličine slova, podešavanje stila, margina, itd. Ovaj proces naziva se formatiranje ili
oblikovanje.
Programi koji obavljaju samo funkciju editovanja nazivaju se editori ili uređivači teksta.Oni
obavljaju funkcije kao što su: ubacivanje novih dijelova teksta unutar postojećeg teksta,
brisanje određenih dijelova, prebacivanje teksta sa jednog mjesta na drugo, ali i memorisanje
te štampanje dokumenta. Karakteristika svih editora jeste da ne posjeduju nijednu funkciju
koja spada u područje formatiranja teksta.Primjer jednostavnih editora su program EDIT (
MS-DOS editor) koji dolazi uz MS-DOC operativni sistem i program Notepad.Programi koji

obavljaju samo funkciju formatiranja zovu se formateri teksta.

1.Primjer tekstualnog editora MS-DOS

Nekada su se editori i formateri koristili kao zasebni programi, međutim danas se

editovanje i formatiranje teksta vrši uporedno. Prije dvadesetak godina pojavili su se tekst
procesori koji su koristili WYSIWIYG ( What You See Is What You Get)tehnologiju, koja je
omogućila da dokument na ekranu izgleda isto onako kao što će biti kada se odštampa.
Oni objedinjuju funkcije editovanja i formiranja i omogućavaju njihovo uporedno obavljanje.
Najpopularniji tekst procesori za PC računare su Microsoft Word i Corel Word Perfect.
Također, bitno je napomenuti da tekst procesori, kao i večina aplikativnog softvera, dolaze
pripremljeni sa podrazumijevanim postavkama opcija (default settings). To znači da prvi
prvom pokretanju tekst procesora, određene opcije su automatski postavljene i one ostaju
takve dok ih korisnik ne promijeni, nakon čega mogu pamtiti vrijednosti koje je korisnik
postavio.

2.Primjer rada sa tekst procesorom Microsoft Word

 1.2. Tabelarni proračuni i poslovna grafika

U tabelarne programe podrazumijevamo programe koji u svojoj osnovi omogućavaju

korisniku da radi sa podacima koji su organizirani u formi tabela sa više redova i kolona.
Jedna veoma bitna karakteristika ovih programa je njihova sposobnost da kreiraju takve tabele
u kojima će vrijednost pojedinih polja u tabeli zavisiti od vrijednosti nekih drugih polja. Što
znači da će se vrijednost svih takvih polja automatski mijenjati onoga trenutka kada korisnik
promijeni sadržaj nekog od polja od kojih takva polja zavise, bilo direktno ili indirektno. Zbog
takve osobe programi za tabelarne proračune nazivaju se još i programi za unakrsna
izračunavanja ili spreadsheet programi.Najrašireniji programi za tabelarne proračune su
MIcrosoft Excel, Lotus 1-2-3 i Quattro Pro.Radna površina svih programa za tabelarne
proračune izgleda kao mreža redova i kolona, u kojoj su redovi obično označeni brojevima, a
kolone slovima. Polja koja se nalaze u presjeku pojedinih redova i kolona nazivaju se ćelije.
Programi za tabelarne proračune veoma su pogodni za razne ekonomske analize, kalkulacije i
druge računske operacije, za koje su, prije programa za tabelarne proračune, ljudi znali
potrošiti i čitav dan.

3.Primjer rada sa tabelama u Microsoft Excel-u

Većina programa za tabelarne proračune omogućava korisniku da tabelarne podatke

pokaze u vidu dijagrama. Grafički prikaz naziva se poslovna grafika. Osnovne vrste dijagrama
koje se susreću u poslovnoj grafici su: štapičasti, linijski i kružni dijagram.
 1.3.Programi za upravljanje bazama podataka

Pod bazom podataka možemo podrazumijevati skupinu međusobno povezanih

datoteka u nekom računarskom sistemu.Pod programima za opravljanje bazom podataka ili
DBMS (Data Base Management System) programima, podrazumijevamo programe koji
upravljaju organizacijom baza podataka kao i pristupu podacima.

Neki od najpoznatijih programa su: Microsoft Access, Microsoft Visual FoxPro, Paradox.

4.Primjer rada u Microsoft Access-u

Baza podataka su nekada uključivale samo tekstualne podatke, međutim, današnje

baze podataka uključuju i slike, zvuk i animacije.
 1.4.Grafički programi
U grafičke programe ubrajamo programe za crtanje i programe za slikanje. Programi
za obradu crteža primjenjuju se za predstavljanje crteža u računaru na vektorski način (draw-
programi). Kod ovih programa slika se formira od elementarnih geometrijskim objekata, kao
što su npr.linije, lukovi, kružnice itd. Prema namjeni, mogu se podijeliti na programe koji su
više namjenjeni dizajnu i programe koji su prvenstveno namjenjeni tehničkom crtanju.
Najpoznatiji programi za crtanje ovog tipa su CoralDRAW, Adobe Ilustrator i Macromedia

Freehand.
5.Primjer rada u programu za crtanje CorelDRAW

U programima za slikanje, težište je stavljeno na kreiranje crteža na način kao kada

slikamo slobodnom rukom po platnu uz pomoć kista.Jedna od veoma bitnih karakteristika
programa za slikanje jeste ta što oni omogućavaju direktno unošenje slike sa papira u program
pomoću skenera, što nije svojstveno programima za crtanje jer slike kreirane u programima za
crtanje moraju da poštuju određenu geometrijsku strukturu.Jedan od najjednostavnijih
programa za slikanje je Microsoft Paint koji dolazi u sklopu programa za Windows
operativne sisteme.Neki od najpoznatijih programa za slikanje su Adobe PhotoShop, Corel
PhotoPaint.

6.Primjer rada u Corel PhotoPaint-u

 1.5.Programi za animaciju
Ovi programi omogućavaju stvaranje pokretnih slika, omogućavaju kombinovanje
raznih tehnika, vizuelnih i zvučnih efekata (crteža, slika, filma, zvuka). Koriste se u dizajnu,
projektovanju,za pravljenje reklamnih spotova i razne druge primjene.Neki od najpoznatijih
programa za animaciju su After Effects i Photoshop.

1.6.Programi za stolno izdavaštvo (DTP)

DTP ( Desktop Publishing) predstavlja skup postupaka koji koriste računar, ulazne i
izlazne uređaje kao što su miš, skener i štampač, i odgovarajući softver, a sve sa ciljem
dobivanja veoma kvalitetne štampe.Karakteristika DTP programa je mogućnost proizvoljnog
miješanja teksta i grafike. DTP program mora omogućiti da se proizvoljni dijelovi teksta i
slika pozicioniraju po želji, mora biti omogućeno podešavanje veličine slika, izmjena njihovih
boja, svjetline, kontrasta i pozadine. Ovi programi omogućavaju uređivanje teksta i do
najsitnijih detalja.U profesionalne DTP programe spadaju QuarkXPress i Adobe PageMaker.
Stolno izdavaštvo je program koji traži mnogo iskustva, vještina i poznavanja grafičkog
dizajna. Nekada je izdavaštvo bilo isključivo vezano za velike i moćne kompanije, međutim
danas DTP programi pružaju mogućnost i manjim kompanijama da se bave poslovima
izdavaštva.

7.Primjer uređivanja teksta u QuarkXPress-u

 1.7.Komunikacioni programi
Komunikacija je čovjekova osnovna umna, fizička, socijalna i kulturna potreba.
Zahvaljujući razvoju tehnologije mi smo danas u mogućnosti da pristupimo virtuelnom svijetu
kojeg je u žargonu William Gibson nazvao sajberspejs. On je 1984.godine u svojoj priči
Neuromancer upotrebio termin sajberspejs koji označava izmišljenu mrežu računara.
Danas se pod sajberspejsom podrazumijeva svijet informacija koje nudi Internet, a posebno
njegov servis poznat pod nazivom World Wide Web (WWW).Komunikacioni programi
pružaju korisnicima razne mogućnosti. Pomoću komunikacionih programa danas je moguće i
obavljati razne vrste transakcija kao što su narudžba robe, plaćanje računa ili vršenje
rezervacija.Danas postoje i moderne aplikacije koje sve iz dana u dan sve više koriste.( MSN,
Skype,Viber, Twitter).Također, komunikacioni programi upravljaju prenosom podataka
između više povezanih računara.Pomoću ovih programa moguće je prenositi datoteke sa
jednog računara na drugi.Kao primjer možemo uzeti posjedovanje i kućnog i prenosnog
računara, u takvom slučaju je moguće koristiti komunikacione programe za razmjenu datoteka
između prenosnog i kućnog računara putem telefonske mreže.Poznatiji komunikacioni
program je QuickLink.
 ZAKLJUČAK
Prilikom pisanja ovoga seminarskog rada, svoje znanje o aplikativnom softveru i
programima koji se mogu koristiti pri radu na računaru sam još više unaprijedila i dodatno
dopunila. Bitno je napomenuti da je razvoj aplikativnog softvera jedan od glavih razloga
razvoja informacionih tehnologija.Iz dana u dan primjena softvera se širila na sva područja
ljudskog djelovanja.Kako je več rečeno, aplikativni softver se sastoji od niza programa koji
upravljaju računarskim sistemom kako bi se izvršile određene aktivnosti obrade podataka za
potrebe korisnika.U ovom slučaju računar se koristi za rješenje konkretnog posla za
korisnika.Aplikativni programi danas predstavljaju veliku olakšicu mnogim ljudima jer se
više ne javlja potreba da se obrada određenih podataka vrši i po nekoliko sati , pa čak i po
nekoliko dana. Upravo zahvaljujući aplikativnom softveru i programima danas je sve
olakšano i gotovo samo u nekoliko koraka.Zbog toga aplikativni programi sve više i više
dolaze u upotrebu u svim sferama ljudskog djelovanja i koriste se svakodnevno.
LITERATURA
 Jurić, Ž. (2004). Informatika 1.Sarajevo
 Jurić, Ž. (2003). Uvod u tabelarne proračune i poslovu grafiku.,oficijelni
priručnik za izvođenje laboratorijskih vježbi na predmetu “Uvod u računarsku
tehniku” na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, godina 2003.
 Vukić R., et al. (2012), Aplikativni softver, Beograd
 https://sites.google.com/site/virtualnicas/softver/aplikativni-softver ,
(Preuzeto:24.10.2017)