Sveučilište u Zagrebu

Filozofski fakultet

Odsjek za povijest

Ak. god. 2017./18.

Analiza matičnih knjiga župe Sukošan od 1825. do 1850.

Student: Marko Balaško

Kolegij: Historijska demografija
Mentor: dr. sc. Hrvoje Petrić
Datum: 18.01.2018.
UVOD.................................................................................................................... 3

O GEOGRAFIJI I POVIJESTI SUKOŠANA ...................................................... 4

PRIKUPLJENI PODACI I ANALIZA ................................................................. 5

MATIČNA KNJIGA ROĐENIH .......................................................................... 5

MATIČNA KNJIGA UMRLIH ............................................................................ 8

MATIČNA KNJIGA VJENČANIH ................................................................... 12

ZAKLJUČAK ..................................................................................................... 13

PRILOZI .............................................................................................................. 14

Bibliografija......................................................................................................... 15

Izvori.................................................................................................................... 15

Elektronski izvori ................................................................................................ 15

2
UVOD

Istraživanje demografske povijesti nekog mjesta ili područja teško je izvesti bez
matičnih knjiga, a postojanje točnih zapisa koje su vodili svećenici omogućuju istraživaču
detaljnu statističku obradu i dolazak do pouzdanih i potpunih demografskih podataka. Matične
knjige u Hrvatskoj pisane su većinom latinicom, u ranijim razdobljima i glagoljicom ili pak
određenim kombinacijama. Prve matične knjige pisane su u obliku bilješka bez točno određenih
stupaca, redaka i sl., tj. svećenici nisu imali obrasce u koje bi upisivali podatke. Sve matične
knjige imaju pojedine različitosti zbog promjena u osobama svećenika od kojih je svaki
zapisivao onako kako je htio. To se npr. može vidjeti u matičnim knjigama mrtvih gdje poneki
svećenici zapisuju točni uzrok smrti, a neki većinu smrti stavljaju u rubriku prirodne smrti. Jezik
kojima su pisane većina matičnih knjiga u Hrvatskoj bio je latinski, koji se ponegdje zamjenjuje
njemačkim, talijanskim ili pred kraj 19. st. hrvatskim. Proučavanje matičnih knjiga u današnje
vrijeme uvelike olakšava web stranica familysearch.org zahvaljujući kojoj svatko može
provesti svoje demografsko istraživanje. Takav način dolaska do podataka ujedno i ubrzava
sama istraživanja. Važnost demografskih istraživanja nalazi se u tome što se njima omogućava
čvrsto potkrjepljivanje nekih drugih izvora i na taj način pojačava kredibilitet rada. Jednako
tako matične knjige mogu služiti kao zaseban izvor za izradu nekog rada. Matične knjige sadrže
podatke o uzrocima smrti, ali se preko njih može doći i do detaljnih podataka o veličini obitelji
i sl. Primjer uspješnog korištenja matičnih knjiga za obradu stanja na pojedinom području
članak je Stjepana Krivošića „Promjene u kretanju godišnjeg broja vjenčanja kao znak pojave
oskudice hrane i gladi u Hrvatskoj tijekom XVIII. stoljeća“ objavljen 1991. u Radovima
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Kao što i sam naslov govori, u njemu je
Krivošić na temelju matičnih knjiga vjenčanih dokazivao postojanje epidemija gladi u 18. st.
na području Hrvatske, gdje se on posebice koristio matičnim knjigama iz zagorskih naselja. U
ovom radu obrađivat ću matične knjige općine Sukošan počevši s 1825. i završno s 1850.
Općina Sukošan ima sačuvane matične knjige od 1602. godine što ostavlja veliki prostor za
buduće istraživače u njihovom radu. Svoje istraživanje bazirat ću prvenstveno na samim
matičnim knjigama, ali ću također koristiti i literaturu koje će mi pomoći u objašnjavanju
demografskih promjena. U godina koje obrađujem u radu matične knjige Sukošana pisane su u
obrasce i latinicom što olakšava istraživanje. Otežavajuća okolnost je pisanje istih talijanskim
jezikom, ali s obzirom na to da se ne radi o kompliciranim tekstovima, već podacima koji se
često ponavljaju, povjesničari, ali ni običnom laiku, nije problem razumjeti o čemu pojedini
svećenik piše. Druga otežavajuća okolnost jest jednaka za sve istraživače matičnih knjiga, tj.

3
svaki svećenik ima svoj način pisanja što iziskuje potrebu za prilagođavanju različitim
rukopisima. Još veći problem matičnih knjiga jest kada isti svećenik na drugačiji način upisuje
imena i prezimena. Ono što se iz toga može vidjeti je da ni sami svećenici nisu bili svjesni na
koji način ispravno upisati imena i prezimena svojim vjernika. Kako bi se dobio bolji uvid u
tadašnje prilike i neprilike u Sukošanu koristit ću se matičnim knjigama rođenih, umrlih i
vjenčanih. Svrha ovog rada je jasno približiti i razjasniti demografsku povijest Sukošana, a u tu
svrhu služit ću se i grafovima koje sam osobno izradio na temelju prikupljenih podataka iz
matičnih knjiga.

O GEOGRAFIJI I POVIJESTI SUKOŠANA

Naselje Sukošan malo je mjesto u blizini Zadra te središte istoimene općine Sukošan.
Prema najnovijim demografskim podacima iz 2011. naselje Sukošan broji 2811 stalnih
stanovnika, ali se kao i u mnogim drugim dalmatinskim mjestima njegova populacija drastično
povećava tijekom ljetnih mjeseci zbog turizma. U geografskom smislu Sukošan je smješten na
obali zaljeva koji po njemu nosi i ime. S obzirom na to da se radi o dalmatinskom mjestu klima
ovog kraja jesti tipično mediteranska što znači vruća ljeta i blage zime. Stanovnici ovog naselja
pretežito se bave turizmom, ali i uzgojem blitve, graška, graha, krumpira i rajčica, ali i vinove
loze, maslina i smokava. Prvo spominjanje Sukošana u povijest jest u 13. st. kada se navodi pod
imenom Sanctus Cassanus po svom zaštitniku svetom Kasijanu.1 Pod tim imenom bit će upisan
i u matične knjige. U antičko vrijeme na području Sukošana bilo je također naselje što pokazuje
na povoljan geografski položaj ovog kraja. Povijest Sukošana obilježena je povezanošću sa
susjednim Zadrom. Još tijekom srednjeg vijeka Sukošan je bio dio zadarskog distrikta, a
posjedovali su ga zadarski plemići, ali i Zadarska nadbiskupija. Tijekom druge polovice XV.
stoljeća bit će izgrađene zidine oko naselja te će Sukošan u kasnijim stoljećima postati bitna
karika u protuosmanskim ratovima. Ta važnost donijela mu je i dva teža stradavanje, prvo
krajem XVI. st. zbog čestih upada Osmanlija, a kasnije i tijekom Kandijskog rata(1645-1649).2
Srednjovjekovna prošlost Sukošana vidljiva je i u ostacima utvrde knezova Bribirskih. 3 Kroz
svoju povijest Sukošan je obilježila i činjenica da je često upotrebljavana glagoljica, što je
vidljivo i u starijim matičnim knjigama naselja. Prema podacima Zadarske nadbiskupije
glagoljica je u Sukošanu počinje koristiti 1650., a latinica 1725.4 Kao turističko mjesto Sukošan

1
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=58700 (Posjet 15.01.2018.)
2
Isto
3
http://proleksis.lzmk.hr/188/ (Posjet 15.01.2018.)
4
http://zupe.zadarskanadbiskupija.hr/?page_id=2060 (Posjet 15.01.2018.)

4
će se početi razvijati u drugom desetljeću 20. st. kada će u njega početi pristizati prvi gosti, a
koji su većinom dolazili iz Njemačke i Češke.5 Tradicija dolazaka turista iz tih zemalja očuvala
se i danas na cijeloj dalmatinskoj obali.

PRIKUPLJENI PODACI I ANALIZA

Kao što je već rečeno, podaci za analizu prikupljeni su iz matičnih knjiga rođenih,
umrlih i vjenčanih. Kako bi se dobila neka bolja analiza stanja u Sukošanu ponekad će biti
potrebno usporediti te podatke. Samim time služit ću se grafovima koji na jednostavniji način
prikazuju demografsko stanje.

MATIČNA KNJIGA ROĐENIH

Matične knjige rođenih naselja Sukošan od 1825. do 1850. pisane su u već prije tiskane
obrasce. Sveukupno će ovim istraživanjem biti obuhvaćeno 824 osobe rođene u tom razdoblju
što bi značilo da se u prosjeku svake godine rodilo oko 33 djece. Naravno, zbog epidemija gladi,
bolesti i sl. postoje velike varijacije među godinama. Tako je 1844. godina bila godina s najviše
rođene djece u Sukošana, a tada ih se rodilo 44. Suprotno tome, godina s najmanje rođene djece,
njih 22, bila je 1825. Sljedeći graf najbolje će prikazati kretanje nataliteta u Sukošanu:

Graf 1.

Broj rođene djece

50
45
40
35
30
25
20
15
10
5
0
1827

1830

1847
1825
1826

1828
1829

1831
1832
1833
1834
1835
1836
1837
1838
1839
1840
1841
1842
1843
1844
1845
1846

1848
1849
1850

5
https://www.sukosan.hr/hr/sukosan/povijest (15.01.2018.)

5
Kao što je vidljivo iz grafa 1. broj rođenih imao je svoje snažne varijacije. Razlozi za to su
različiti, od epidemija gladi pa do epidemija bolesti. Kao najkritičnije godine za Sukošan ističu
se 1829., 1840., 1843. i 1847. Najbolje godine za žitelje Sukošana zasigurno su 1830., 1839. i
1844. Ovi podaci ukazuju nam na to da su se vrhunci ili padovi broja rođenih događali prije ili
poslije onog suprotnog, tj. radi se pretežito o velikim i naglim usponima i padovima u broju
rođenih. Što se tiče mjeseci u godini u kojima se rodilo najviše djece tu prednjače siječanj i
listopad.

Graf 2.

120

100 Rođenja po mjesecima

80

60

40

20

0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Suprotno mjesecima koji prednjače u prosječnom broju rođenja, najmanje rođenja ima tijekom
ljetnih mjeseci, tj. lipnja i srpnja. Djeca koja su rođena u svibnju ili studenom morala su biti
začeta tijekom ožujka travnja ili siječnja. Razdoblje u godini u kojem su začeti možda najbolje
objašnjava zbog čega postoje tolike varijacije s obzirom na mjesec. Naime, tijekom siječnja
priroda miruje, pa je i 19. stoljetni čovjek u Dalmaciji mirovao i puno više boravio u kući nego
na poljima ili moru. Samim time više slobodnog vremena omogućilo je stanovnicima više
vremena za prisne odnose sa svojim supružnicima i supružnicama. U mjesecu travnju se sva
priroda budi i to samo po sebi podiže raspoloženja čovjeka. Tako da smatram da je vrijeme u
kojima su začeta djeca imalo veliku važnost. U istoj mjeri djece je najmanje rođeno tijekom
lipnja i srpnja jer bi ta djeca morala biti začeta tijekom rujna i listopada prošle godine. Rujan i
listopad u dalmatinskoj klimi su još prilično topli mjeseci, a čak i na kontinentu ti mjesecu služe
za berbu proizvoda s polja, tj. postoje radovi koji onemogućuju više slobodnog vremena za

6
stanovništvo. Od sveukupnog broja rođenih 394 osobe bile su muškog spola a 430 ženskog što
nam govori da su u postotku ženska djeca sačinjavala 52% rođenih, a muška 48%. Kao i u
današnje vrijeme nisu sva djeca imala oba roditelja tako da je 21 dijete rođeno bez znanog oca,
tj. izvanbračno. U postocima izvanbračna djeca činila su 2,5% svih rođenih. Još jedan od
podataka koje se moglo dobiti iz matične knjige rođenih raspon je između rođenja djeteta i
njegovog krštenja. Za razliku od današnjeg vremena kada djeca tek nakon 3 ili 4 dana izlaze iz
rodilišta, u proučavanim godinama djeca su u prosjeku već nakon 3 dana bila krštena u Crkvi.
Taj podatak pokazuje, tj. dokazuje, veliku religioznost ondašnjeg stanovništva i važnost
Katoličke Crkve u društvenom životu naselja. Zahvaljujući matičnoj knjizi rođenih i zapisima
o roditeljima djece, može se doći i do okvirnih podataka o zanimanjima mještana Sukošana.

Graf 3.

Zanimanja roditelja djece

900
800
700
600
500
400
300
200
100
0
Seljaci Veleposjednici Industrijalci Građani Neodređeno
Majke Očevi

Iz ovog grafa vidljivo je kako se najveći broj stanovnika bavio poljoprivredom. U matičnim
knjigama nije naznačen oblik poljoprivrede tako da se može smatrati da je pod to ulazilo i
ribarstvo koje je zasigurno postojalo u jednom primorskom mjestu. Postotak žena i muškaraca
u poljoprivredi podjednak je, dok je postotak neodređenog zanimanja veći kod muškaraca zbog
one djece kojima nisu bili naznačeni očevi. Iako se na grafu to teško može vidjeti zabilježeno
je i 8 veleposjednika, 2 industrijalca i 2 građana. U svakom od njih podjednako je žena i
muškaraca, a industrijalci i građani ne dolaze iz Sukošana već iz industrijalci iz Zadra, a građani
iz Aljmaša. Kod industrijalaca se prema imenima i prezimenu može vidjeti da su stranog
podrijetla, kao i kod jedne od veleposjedničkih obitelji. Važan dio matičnih knjiga su i imena

7
koja su davana djeci. Najčešća ženska imena bila su Matia, Šimica, Simeona, Kate, Jurka i
kasnije Petrica. Od muških imena ističe se Šime kao najčešće, pa Jozo(Joso), Simeone, Ivan,
Josip i Nikola. Većina djece dobivala je jedno ime, ali ipak 5,6% imalo je dva imena, a samo
troje djece imalo je čak tri imena. Češća prezimena su Smolić, Raspović, Korolia, Pavić i
Torbarina. Iz ove matične knjige rođenih možemo vidjeti kao je bilo i onih parova koji nisu
starosjedioci Sukošana ili pak se nisu ženili u Sukošanu. Takvih je malo, tako da se uz već
navedene industrijalce i građane spominje još jedan par koji dolazi iz Brevila, naselja koje
nisam uspio locirati. Također dva para su svoje vjenčanje obavili u Zadru, a ne Sukošanu.

MATIČNA KNJIGA UMRLIH

Kako bi se došlo do konkretnijih uzroka padova u natalitetu potrebno je usporediti

rezultate iz matičnih knjiga rođenih s onima vjenčanih i umrlih. Sljedeći graf prikazat će nam
odnos rezultata iz tih matičnih knjiga:

Graf 4.

Prikaz odnosa broja rođenih, umrlih i broja vjenčanja

50

45

40

35

30

25

20

15

10

Br. rođ. Br. umrlih Br. vjenč.

Već sam pogled na ovaj graf ukazuje nam na očitu povezanost rezultata. U gotovo svim
godinama velikog pada rođenih rasti će broj umrlih. Takav primjer su 1829., 1836., 1843. i

8
1845. U istoj mjeri će u godinama rasta broja rođenih broj umrlih imati značajan pad pa će
1830. i 1841. dosezati svoj minimum. Uzimajući u obzir brojeve umrlih iz svih godina najmanje
umrlih bilo je godina 1825. i 1830. kada je umrlo samo 10 ljudi. Najgore rezultate pak pokazuju
godine 1845. i 1829. kada je umrlo 41, odnosno 44 osobe. Prosjek broja umrlih bit će kroz sve
proučavane godine 26,6 mrtvih. Usporedbom tog rezultata s onih 30 rođenih po godini možemo
vidjeti polagani rast broja stanovnika u Sukošanu, tj. rast od 11,44%. Promatrajući kretanje
broja vjenčanih lagano se uviđa kako se broj vjenčanih kretao sukladno s brojem rođenih, tj. on
će rasti dosezati vrhunce u godinama prije ili točno iste godine kada i godine s najvećim brojem
rođenih. Tijekom cjelokupnih 25 godina u Sukošanu će se obaviti 175 vjenčanja, tj. oženit će
se i udati po 175 muškaraca i 175 žena. Prosjek broja vjenčanja bit će 7 po godini, najviše
vjenčanih obreda obaviti će se 1837., tj. 15, a najmanje 1832. kada će biti samo 2 vjenčanja u
cijelog godini. Pogledom na prethodni graf uočljivo je kako se broj vjenčanja sporije obnavljao
nakon loših godina u usporedbi s brojem rođenih. Tako se i nakon katastrofalne 1829., ali i
nakon 1840. broj vjenčanih sporo kretao prema gore i bilo mu je potrebno daleko više godina
da dostigne prethodan broj. Smatram da se u ovim podacima može vidjeti svojevrsni strah
stanovništva koje se zbog siromaštva još nije usudilo ulaziti u brak, ali i jačina nepogoda koje
su pogodile Sukošan kriznih godina. Svaka od kriznih godina koje su pogodile Sukošan uzela
je veliki broj života mladih ljudi i djece te se i to nameće kao jedan od razloga sporijeg oporavka
broja vjenčanja u naselju. Prosjek godina mrtvih osoba u Sukošanu tijekom već navedenih
godina bit će 32 godine, i to ako se u obzirom uzmu djeca koja su umrla s nekoliko dana ili
mjeseci, tj. ispod jedne godine. Ako bi se pak tu djecu izdvojilo, prosjek umrlih koji su preživjeli
prvu godinu bio bi 40 godina. I u jednom i u drugom slučaju radi se o brojkama koje su gotovo
ne pojmljive za današnje prilike. Međutim, stanje u Dalmaciji, ali i drugim dijelovima Hrvatske,
bilo je u higijenskom smislu loše.6 Tijekom 25 godina koje su promatrane u istraživanju umrlo
je 201 dijete mlađe od 1 godine što uspoređeno sa sveukupnim brojem mrtvih govori da su 30,6
% umrlih činila djeca do 1 godine starosti, tj. gotovo svaki treći umrli bio je mlađi od jedne
godine. Jednako tako broj umrle djece od 1 do 12 godine bio je 102, iz čega dobivamo postotak
od 15,6 % umrlih u toj dobi. Sveukupno bi to značilo da je 46,2 % umrlih imalo 12 ili manje
godina. Kada se pak broj umrle djece usporedi s brojem rođenih tijekom 25 godina dobiva se
podatak da 36,7% djece nije doživjelo dvanaestu godinu, tj. nije doživjelo ulazak u pubertet.
To bi kad značilo da je u prosjeku roditeljima svako treće djece umrlo u prvih 12 godina života.

6
Danica Božić-Bužančić. „Glad, prosjaci, epidemije, higijenske i zdrastvene prilike u Dalmaciji krajem 18. i
početkom 19. stoljeća“ Radovi zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Vol. 29
Br. 1(1996.) (Dalje Božić-Bužančić)

9
Graf 5.

Ovaj obrnuto piramidalni prikaz najbolje oslikava razlike u dobi umrlih gdje je vidljiv pad
umrlih kod mladih osoba, a ponovni rast kada te osobe ulaze u zreliju dob. Mali broj umrlih za
više od 90 godina takav je zbog toga što su ostali poumirali u mlađim godinama. Razlike po
spolovima vidljive su i kod umrlih gdje je tijekom 25 godina umro 341 muškarac i 314 žena što
bi u postocima značilo da su muškarci činili 52% mrtvih, a žene 48%. To se ne poklapa s
podacima dobivenim iz matičnih knjiga rođenih gdje je navedeno da je rođeno više žena, a
manje muškaraca. Razlog toj suprotnosti može ležati u tome što se dio žena zasigurno odao u
suprotna sela, dok su muška djeca ostajala kod kuće. Drugi možebitni razlog je postojanje većeg
postotka neoženjenih muškaraca u odnosu na žene te kada je mlađa ženska populacija otišla u
susjedna sela, a neki dio muškaraca ostao neoženjen u njihovom, došlo je do promjene u
brojkama u odnosu na rođene. Uzroci smrti osoba bili su različiti. Sljedeći graf pokazat će
brojčane odnose među uzrocima smrti popisanih.

Uzroci smrti
500
400
300
200
100
0

Graf 6.

10
Kao glavni uzrok smrti uočljiva je prirodna smrt. Od prirodne smrti umrlo je 453 od 655 umrlih
osoba, a u postocima bi to bilo 69%. Taj broj i postotak mora se uzeti s određenom dozom
opreza jer su u pojedinim razdobljima svećenici većinu smrti upisivali pod prirodne, pa i onu
male djece mlađe od 1 godine. Tako je od 201 djece što su umrle prije 1 godine njih 168
zapisano kako su umrli prirodnom smrću, što je u postotku 84%. Sljedeći uzrok smrti su bolesti
od kojih se ističu Tropica, za što smatram da se radi i Malariji; upala pluća, „crvi“, nakupljanje
vode, kronične bolesti, želučani problemi, velike boginje i bolest koju nisam uspio identificirati,
a navodi se pod nazivom „Febre Cella“. Malarije će se u povremeno pojavljivati kroz 25
promatranih godina te se ne vidi neka veća epidemija u određenoj godini. Ona će statistički biti
drugi uzrok smrti s 4,3% mrtvih. Od ostalih bolesti bitno je istaknuti Velike boginje jer će se
one pojaviti samo jedne godine 1836. kada će od nje umrijeti 11 osoba od 37 koliko ih je umrlo
te godine. Ovo ukazuje na određeni stupanj epidemije velikih boginja te godine u Sukošanu te
je to jedini primjer jasne epidemije u proučavanim godinama. Čest razlog smrti bile su i različiti
tipovi upala gdje je ona pluća bila najraširenija. Mala djeca će u kasnijim godinama relativno
često umirati od nečega što se najčešće zapisivalo pod „crvi“. Pojava takve bolesti prvi put je
zabilježena tek u 1847. U kasnijim godinama također je pojavljuje starost kao uzrok smrti, što
sam i izdvojio u grafu 6., ali bi se taj razlog mogao priključiti prirodnoj smrti. Jedan od češćih
uzroka smrti bila je glad, iako se u matičnoj knjizi rijetko navodi, tj. tek u 4 slučaja. Veliki pad
broja rođenih i vjenčanih te rast broja umrlih 1829. godine upravo je posljedica jedne gladi
uzrokovane slabim urodom godinu prije. Prema dostupnim podacima u Zadru je te godine
stanovalo 35341 ljudi od kojih je čak 21697 trebalo pomoć što bi značilo da je gotovo 2/3
stanovništva trebalo pomoć u preživljavanju.7 S obzirom na blizinu Sukošana za pretpostaviti
je da je situacija bila slična, ako ne i gore u Sukošanu. Razlog zbog kojeg smatram da je bila
možda i gora je veća urbaniziranost Zadra u spram na Sukošan koji je bio još uvijek većinom
ruralni kraj. Gladi su ponovno pogađale Dalmaciju nakon loših poljoprivrednih godina 1834. i
1846.8 Uz bolesti također se navodi kako su neki umirali od umora što je vjerojatno također
posljedica neke od bolesti. Navode se i bolesti koje su se događale u manjoj mjeri kao
tuberkuloza, ali i uzroci smrti kao što je moždani udar. Od možda ne tipičnih uzroka smrti
možemo nabrojiti tri smrti utapljanjem, dvije nakon eksplozije oružja, po jednu smrt udarom
groma i padom s masline, ali i jedno ubojstvo. Godine 1846. izvjesni Jozo Korolia ubio je svog

7
Šime Peričić. „Oskudica i glad u Dalmaciji u XIX i početkom XX stoljeća “ Radovi Zavoda za hrvatsku povijest
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Vol 13 Br.1(1980) (Dalje Peričić)
8
Peričić

11
sumještanina. Razlog ubojstva ni na koji način je počinjeno nije naveden, a ubijena osoba bila
je muškog roda i imala je 52 godine.

MATIČNA KNJIGA VJENČANIH

Osnovni podaci o vjenčanjima kao što su broj i učestalost već su prethodno navedeni,
međutim iz matične knjige vjenčanih mogu se izvaditi još neki podaci. Tako sljedeći graf
prikazuje učestalost vjenčanja s obzirom na mjesec u kojem su se održala.

Graf 7.

Vjenčanja po mjesecima
70

60

50

40

30

20

10

0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Najviše vjenčanja, čak 62 od 175, odnosno 35% svih vjenčanja, održalo se u studenom. Ostali
hladniji mjeseci također broje veliki broj vjenčanja, izuzev prosinca. U prosincu se pretežito
katoličko stanovništvo nije ženilo iz razloga jer je tada bio Božić, a jednaka situacija vidljiva je
u ožujku kada najčešće pada Uskrs. Velik broj vjenčanja u studenom vjerojatno je posljedica
toga da su tijekom listopada završili svi radovi na poljima i moglo se posvetiti vrijeme drugim
stvarima. Jednako tako obitelji su imale najbolje uvjete za održati svadbu nakon što je pobran i
pospremljen urod. Tada su domaćinstva još imala hrane čak i u lošijim godinama i mogla su si
priuštiti vjenčanje. Treći možebitni razlog možemo tražiti u tome da su se mladići i djevojke, u
ruralnim krajevima, često upoznavali ljetnih mjeseci na poljima. Kada bi radovi na poljima
prestali, a uzevši u obzir koliko je malo vremena tada prolazilo od vjenčanja do ženidbe, studeni
se nameće kao idealan mjesec za sklapanje brakova. Prosječna dob muškaraca kada su ulazili
u brak bila je 28,6 godina, a žena 25. Najstariji muškarac koji se ženio imao je 71 godinu, a
12
žena 58. U suprotnom, najmlađi mladić imao je 16 godina, a najmlađa djevojka 15. U prosjeku
razlika u godinama između mladenca i mladenke bila je 3.6 godina. Rekordan razlika bila je
ona gdje je mladenac bio 33 godine stariji od mladenke. Unatoč tome što su većinom muškarci
bili stariji od žena bilo je i slučajeva gdje je situacija bila obrnuta tako da je zapisan i slučaj
gdje je mladenka bila 14 godina starija od mladenca.

ZAKLJUČAK

Matične knjige uvijek su dobar izvor materijala za izradu nekog rada, a posebice kada
se radi o matičnim knjigama pisanima tijekom 19. st. Sustavnost tih knjiga omogućuje
istraživaču uvid u mnoge aspekte života građana ili seljaka pojedinog naselja. Za Sukošan ove
matične knjige predstavljaju obilje podataka koji se mogu upotrijebiti u rekonstrukciji života i
navika tadašnjih stanovnika Sukošana. Također one vjerdostojno svjedoče i teškoćama kroz
koje je prolazio tadašnji seoski živalj ovog mjesta. Nadam se da sam kroz ovaj rad uvjerljivo
prikazao mogućnosti koje matične knjige Sukošana nude povjesničarima, ali i običnim
zaljubljenicima u povijest, kod pisanje povijest Sukošana i Ravno kotarskog kraja. Podaci koji
se dobiju proučavanjem matičnih knjiga često mogu izvrsno poslužiti kao dopuna izvora i
dokaza o pojedinim pojavama i bolestima, jednako kao što su poslužile meni u slučaju
epidemije velikih boginja. Matične knjige uvijek imaju i svoje zanimljive aspekte u vidu
nesvakidašnjih smrti i sl. te prema svemu navedenom zaslužuju svoju poziciju među povijesnim
izvorima.

13
PRILOZI

Tablica rođenih, umrlih i vjenčanih po godinama

Godina Broj rođenih Broj umrlih Broj vjenčanih
1825 22 10 5
1826 24 11 7
1827 31 28 9
1828 31 24 11
1829 23 44 3
1830 41 10 6
1831 30 22 3
1832 32 24 2
1833 37 22 6
1834 34 25 9
1835 37 32 5
1836 30 37 12
1837 35 22 15
1838 39 22 5
1839 40 35 6
1840 25 22 3
1841 34 15 5
1842 30 18 7
1843 25 36 5
1844 44 23 8
1845 40 41 10
1846 39 29 13
1847 26 36 4
1848 29 22 9
1849 40 26 4
1850 26 29 3

Tablica rođenih i vjenčanih po mjesecima

Mjesec Broj rođenih Broj vjenčanih
Svibanj 96 25
Veljača 77 23
Ožujak 77 1
Travanj 60 6
Svibanj 64 9
Lipanj 49 6
Srpanj 48 6
Kolovoz 62 12
Rujan 71 4
Listopad 84 11
Studeni 63 62
Prosinac 73 6

14
Bibliografija

Božić-Bužančić, Danica. „Glad, prosjaci, epidemije, higijenske i zdrastvene prilike u Dalmaciji

krajem 18. i početkom 19. stoljeća“ Radovi zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Vol. 29 Br. 1(1996.) (Dalje Božić-Bužančić)
Peričić, Šime. „Oskudica i glad u Dalmaciji u XIX i početkom XX stoljeća “ Radovi Zavoda
za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Vol. 13 Br.1(1980)
(Dalje Peričić)

Izvori

Matična knjiga rođenih župe Sukošan 1825-1857.

Matična knjiga umrlih župe Sukošan 1825-1855.
Matična knjiga vjenčanih župe Sukošan 1658-1857.

Elektronski izvori

http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=58700 (Posjet 15.01.2018.)

http://proleksis.lzmk.hr/188/ (Posjet 15.01.2018.)
http://zupe.zadarskanadbiskupija.hr/?page_id=2060 (Posjet 15.01.2018.)
https://www.sukosan.hr/hr/sukosan/povijest (15.01.2018.)

15