Originalni link za tekst: http://www.osce.

org/chairmanship/361446

States should make use of OSCE in countering violent extremism and radicalization that
leads to terrorism, says OSCE Chairperson-in-Office Kurz

VIENNA, 7 December 2017 – It is in the interest of all participating States to use the OSCE
as a security forum to counter violent extremism and radicalization that lead to terrorism and
to strengthen co-operation so that we can work together, said OSCE Chairperson-in-Office
and Austria’s Foreign Minister Sebastian Kurz at a side event held on the margins of the 24th
OSCE Ministerial Council in Vienna today. “The danger that terrorist radicalization poses to
our region is seen almost daily by increasingly brutal and arbitrary attacks on our societies,”
said Kurz. “No state and no society is immune to violent radicalization and terrorism. We
cannot stand alone against this threat, but can only succeed together in close co-ordination.
This is why the Austrian Chairmanship of the OSCE deliberately put a focus on preventing
and combating violent radicalization this year.” He recalled that over the course of 2017 the
Austrian Chairmanship had organized a series of workshops with young people on addressing
this challenge, brought together more than 500 experts for a major Counter-Terrorism
conference in May, and engaged foreign ministers from across the OSCE area on this issue.
He added that Austria will provide €250,000 next year to support the work of the OSCE in
this area and in developing a handbook on countering violent radicalization. “In my view,
what is needed is a significant strengthening of the OSCE's Action Against Terrorism Unit -
this is also one of the recommendations of Professor Peter Neumann's report,” said Kurz,
referring to the report published by his Special Representative in September on the OSCE’s
activities to prevent violent extremism and radicalization that lead to terrorism. Neumann,
who was also present at the side event, said: “It takes a network to defeat a network.
Prevod:
Države sudionice bi trebale potražiti pomoć OSCE-a u borbi protiv nasilnog
ekstremizma i radikalizacije koja dovodi do terorizma, kaže predsjedatelj OSCE-a Kurz

BEČ, 7. Decembar 2017. - U interesu je svih država sudionica da koriste OSCE kao
sigurnosni forum za suzbijanje nasilnog ekstremizma i radikalizacije koja dovodi do terorizma
i da jačamo saradnju kako bismo mogli raditi zajedno, izjavio je predsjednik OSCE-a i
austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz uprkos događaju koji se odigrao na 24.
Ministarskom vijeću OSCE-a u Beču danas. "Opasnost koju teroristička radikalizacija
predstavlja našoj regiji svakodnevno se vidi kroz brutalne i proizvoljne napade na naše
društvo", rekao je Kurz. "Nijedna država i nijedna zajednica nisu imuni na nasilnu
radikalizaciju i terorizam. Ne možemo stajati sami protiv ove prijetnje, a samo zajedno
možemo uspjeti i to kroz blisku saradnju. Zato je austrijsko predsjedništvo OSCE-a sa
namjerom usredotočeno na spriječavanje i suzbijanje nasilne radikalizacije ove
godine."Podsjetio je kako je tokom 2017. godine austrijsko predsjedništvo organiziralo niz
radionica s mladima o rješavanju ovog izazova, okupilo više od 500 stručnjaka na
konferenciji o borbi protiv terorizma održanoj u maju, te angažiralo ministre vanjskih
poslova iz svih područja OSCE-ovog djelovanja zbog ovog pitanja. Dodao je kako će Austrija
sljedeće godine osigurati 250.000 eura za podršku radu OSCE-a u ovom području te u izradi
priručnika o borbi protiv nasilne radikalizacije. "Po mom mišljenju, potrebno je značajno
jačanje OSCE-ove Jedinice u akciji protiv terorizma - to je također jedna od preporuka
izvješća profesora Petera Neumann", rekao je Kurz, pozivajući se na izvješće njegovog
predstavnika u septembru o Aktivnosti OSCE-a za spriječavanje nasilnog ekstremizma i
radikalizacije koje dovode do terorizma. Neumann, koji je također bio prisutan na događaju,
rekao je: „Potrebna je mreža za poraz mreže“.

2. Rječnici, pomagala korištena za prevod ovog teksta:

- https://www.e-rjecnik.net/

-Google translate + Grammarly

-Priručnik za prevođenje pravnih propisa u Bosni i Hercegovini na Engleski jezik

3. Karakteristike administrativno-pravnog stila

Prevođenje je jedna vrsta društvenog posredovanja stoga je u centru proučavanja na

društvenim i humanističkim studijama. Poruka iz jednog jezika se prenosi na drugi,a
prevodilac je suočen sa različitim problemima prilikom prenosa te poruke. Problem, također
može nastati kada prevodilac treba da prenese poruke iz određene struke npr. prava. Zakoni su
uređeni odredbama i zakonodavstvom te je sistem društvene konvencije koju poštuju članovi
određenog društva i kulture. „Svi aspekti života koji se bave prekršajem i kriminalom,
trgovinom, porodičnim poslovima, administracijom, obrazovanjem itd., uređeni su zakonom i
zakonodavstvom. Polja u kojima se takva pravila primjenjuju su državnaa i međunarodna.
Nadalje, danas postoji globalna interakcija u području poslovanja i trgovine, te stvaranje
hibridnih društava zbog migracija. To znači da u jednoj zemlji kao političkom entitetu mogu
živjeti osobe s divergentnim pravnim svjetonazorima, kao rezultat toga različiti pojmovi
zakona se suočavaju jedni sa drugima.“ (Stolze, 2013). Postoji mnogo „vrsta“ zakona i
pravaca u pravnoj struci (krivično, porodično, međunarodno, opće itd.) te ono ne može biti
striktno definirano. U svakom od navedenih pravaca u oblasti prava prevodilac će se susresti
sa dva problema koja će morati riješiti i to sa stanovišta:

1. Lingvističkih obilježja teksta

2. Termina pravne struke

Na upit o tome kako su prevodilačka struka i aspekti zakona povezani, prvenstveno se misli
na to kakve vrste teksta moraju biti prevedene. Ovdje se perspektiva mijenja, od one
okrenute ka karakterističnostima pravnih sistema do konkretnih jezičnih razina. "Prevoditelj
pravnog teksta ima za cilj uvođenje stranih pravnih svjetonazora u drugi životni svijet prava.
Njegova zadaća je da strani pravni tekst bude dostupan primateljima drugačije (pravne)
pozadine. " (Sienglinde, 2012). Tekstovi koji zahtjevu prevod mogu biti različiti npr.
certifikati, diplome, potvrde itd. Administrativni stil kojim su pisani zakoni odlikuje se
odsustvom emocija i subjektvnog pogleda na stvarnost. Umjesto toga,administrativni jezik na
stvari „gleda“ hladno,objektivno i bez emocija. Glavni zahtjevi koji moraju biti ispoštovani
upotrebom ovog stila su: kratkoća, jasnost, nedovosmislenost i bezličnost. Zbog raznovrsnosti
tekstova koji se pišu administrativnim stilom on se dijeli na nekoliko podstilova:
  zakonodavno-pravni kojim se pišu statuti, zakoni, ustavi, odredbe, odluke, rješenja
 društveno-politički kojim se pišu rezolucije, povelje, deklaracije, referati, izjave.
 diplomatski kojim se pišu protokoli, memorandumi itd. te poslovni i personalni podstil
(personalni se dalje može dijeliti na stil molbe, žalbe, biografije, ankete, formulara
itd.)

Koriste se termini i ustaljeni oblici za izražavanje nekog problema ili postavljanje njegovog
rješenja. Zbog toga je jako bitno, za prevodioca, da bude oprezan i upoznat sa terminima u TT
iz oblasti administrativnog stila, a koji se tiču određene problematike koju prevodi. U
navedenom tekstu našli su se termini i titule na koje se trebala obratiti posebna pažnja pri
prevođenju; kao što su : Chairperson-in-Office, Ministerial Council, Chairmanship, Special
Representative itd. Kao i ustaljeni izrazi: violent extremism, a side event held on the margins,
significant strengthening itd. Prevodilac se prilikom susreta sa ovakvim pojmovima može
odlučiti za prevod na način za koji smatra najprikladnijim i to:

 1
Doslovnim prevodom
 Posuđivanjem
 Ekvivalentom na ciljnom jeziku
 Terminom koji je općenitiji
 Kreiranjem nove riječi (ukoliko je termin nepoznat u ciljnom jeziku)
 Substitucijom (nekim terminom koji je sličan onom u TL-u).

Što se tiče termina pronađenih u izvornom tekstu, za njihov prevod najčešće je korištena
ekvivalencija (ukoliko je bila moguća), adaptacija pa i posuđivanje (kod riječi co-operation –
kooperacija npr). Skraćenica OSCE je ostavljena kao takva u tekstu obzirom da je
međunarodno poznata.

1
The Legal Translator’s Approach to Texts Radegundis Stolze, 2013.