UDK 644.9:69.009.182 Primljeno 16. 4. 2007.

Nelinearni seizmiþki proraþun konstrukcija

prema normi EN 1998-1:2004
Mehmed ýauševiü, Elizabeta Zehentner
Kljuþne rijeþi M. ýauševiü, E. Zehentner Pregledni rad
seizmiþki proraþun, Nelinearni seizmiþki proraþun konstrukcija prema normi EN 1998-1: 2004
konstrukcijski eurokodovi,
nelinearno ponašanje, Prikazana je nelinearna metoda N2 za ocjenu seizmiþkog ponašanja konstrukcija. Kombinira se metodu
metoda N2, postupnoga guranja sa spektralnim proraþunom, a formulirana je u formatu ubrzanje - pomak. Ovom se
metoda postupnoga metodom dobiju prihvatljivi rezultati ako konstrukcija pretežno oscilira u prvom obliku vibracija.
guranja, Primjena metode N2 je ilustrirana primjerom armiranobetonske okvirne konstrukcije þetverokatne
spektralni proraþun zgrade. Usporeÿeni su rezultati s nelinearnim postupcima koji se primjenjuju u SAD-u.

Key words M. ýauševiü, E. Zehentner Subject review

seismic analysis, Nonlinear seismic analysis of structures according to EN 1998-1:2004
structural Eurocodes,
The nonlinear method N2 for the analysis of seismic behaviour of structures is presented. The pushover
nonlinear behaviour,
method is combined with spectral analysis, and is presented in the acceleration - displacement format.
method N2,
The results obtained by this method are acceptable if the structure dominantly oscillates in the first
pushover method,
tone. The application of the method N2 is illustrated by an example of a four-storey building with the
spectral analysis
reinforced-concrete frame structure. The results are compared with the nonlinear procedures FEMA
273 and ATC 40 that are currently applied in the U.S.A.

Mots clés M. ýauševiü, E. Zehentner Ouvrage de syntèse

analyse sismique, Analyse sismique non-linéaire des structures selon EN 1998-1:2004
Eurocodes structurels,
comportement non- La méthode non-linéaire N2 pour l'analyse de comportement sismique des structures est présentée. La
linéaire, méthode N2, méthode de poussée progressive est combinée avec l'analyse spectrale et est présentée dans le format
méthode de poussée accélération - déplacement. Les résultats obtenus par cette méthode sont acceptables si la structure
progressive, oscille principalement dans le premier ton. L'application de la méthode N2 est illustrée par l'exemple
analyse spectrale d'un bâtiment à quatre étages avec la structure-cadre en béton armé. Les résultats sont comparés avec
les procédures non-linéaires FEMA 273 et ATC 40 qui sont couramment appliquées aux Etats-Unis.

Ʉɥɸɱɟɜɵɟ ɫɥɨɜɚ Ɇ. ɑɚɭɲɟɜɢɱ, P. Ɂɟɯɟɧɬɧɟɪ Ɉɛɡɨɪɧɚɹ ɪɚɛɨɬɚ

ɫɟɣɫɦɢɱɟɫɤɢɣ ɪɚɫɱɺɬ, ɇɟɥɢɧɟɣɧɵɣ ɫɟɣɫɦɢɱɟɫɤɢɣ ɪɚɫɱɺɬ ɤɨɧɫɬɪɭɤɰɢɣ ɩɨ ɧɨɪɦɟ EN 1998-1: 2004
ɤɨɧɫɬɪɭɤɰɢɨɧɧɵɟ
ȼ ɪɚɛɨɬɟ ɩɨɤɚɡɚɧ ɧɟɥɢɧɟɣɧɵɣ ɦɟɬɨɞ N2 ɞɥɹ ɨɰɟɧɤɢ ɫɟɣɫɦɢɱɟɫɤɨɝɨ ɩɨɜɟɞɟɧɢɹ ɤɨɧɫɬɪɭɤɰɢɣ.
ɟɜɪɨɤɨɞɵ, ɧɟɥɢɧɟɣɧɨɟ
Ʉɨɦɛɢɧɢɪɭɟɬɫɹ ɦɟɬɨɞ ɩɨɫɬɟɩɟɧɧɨɝɨ ɬɨɥɤɚɧɢɹ ɫɨ ɫɩɟɤɬɪɚɥɶɧɵɦ ɚɧɚɥɢɡɨɦ, ɚ ɮɨɪɦɭɥɢɪɨɜɚɧ ɜ
ɩɨɜɟɞɟɧɢɟ, ɦɟɬɨɞ N2,
ɮɨɪɦɚɬɟ ɭɫɤɨɪɟɧɢɟ–ɫɞɜɢɝ. ɗɬɢɦ ɦɟɬɨɞɨɦ ɩɨɥɭɱɚɸɬɫɹ ɩɪɢɟɦɥɟɦɵɟ ɪɟɡɭɥɶɬɚɬɵ, ɟɫɥɢ
ɦɟɬɨɞ ɩɨɫɬɟɩɟɧɧɨɝɨ
ɤɨɧɫɬɪɭɤɰɢɹ ɩɪɟɢɦɭɳɟɫɬɜɟɧɧɨ ɨɫɰɢɥɥɢɪɭɟɬ ɜ ɩɟɪɜɨɦ ɬɨɧɟ. ɉɪɢɦɟɧɟɧɢɟ ɦɟɬɨɞɚ N2
ɬɨɥɤɚɧɢɹ,
ɢɥɥɸɫɬɪɢɪɨɜɚɧo ɧɚ ɩɪɢɦɟɪɟ ɠɟɥɟɡɨɛɟɬɨɧɧɨɣ ɪɚɦɧɨɣ ɤɨɧɫɬɪɭɤɰɢɢ ɱɟɬɜɟɪɨɷɬɚɠɧɨɝɨ ɡɞɚɧɢɹ.
ɫɩɟɤɬɪɚɥɶɧɵɣ ɚɧɚɥɢɡ
ɋɪɚɜɧɟɧɵ ɪɟɡɭɥɶɬɚɬɵ ɫ ɧɟɥɢɧɟɣɧɵɦɢ ɫɩɨɫɨɛɚɦɢ FEMA 273 ɢ ȺɌɋ 40, ɩɪɢɦɟɧɹɟɦɵɦɢ ɜ ɋɒȺ.

Schlüsselworte M. ýauševiü, E. Zehentner Übersichtsarbeit

seismische Berechnung, Nichtlineare seismische Berechnung von Konstruktionen nach der Norm EN 1998-1: 2004
Eurokode für
Konstruktionen, Dargestellt ist die nichtlineare Methode N2 für die Bewertung des seismischen Verhaltens von
nichlineares Verhalten, Konstruktionen. Man kombiniert das Verfahren des stufenweisen Schiebens mit der Spektralanalyse, und die
Methode N2, Verfahren Formulierung erfolgt im Format Beschleunigung - Verschiebung. Mit dieser Methode erhält man
des stufenweisen annehmbare Ergebnisse wenn die Konstruktion überwiegend im ersten Ton oszilliert. Die Anwendung der
Schiebens, Methode N2 ist am Beispiel einer Stahlbetonrahmenkonstruktion illustriert. Die Ergebnisse sind mit den
Spektralanalyse nichtlinearen Vefahren FEMA 273 und ATC 40 verglichen, die in den USA angewendet werden.

Autori: Prof. dr. sc. Mehmed ýauševiü, dipl. ing. graÿ.; Elizabeta Zehentner, dipl. ing. graÿ., Graÿevinski
fakultet Sveuþilišta u Rijeci, V. C. Emina 5, Rijeka

GRAĈEVINAR 59 (2007) 9, 767-777 767

Seizmiþki proraþun konstrukcija
1 Uvod
U europskoj su normi EN 1998-1: 2004 (toþka 4.3.3)
[14] propisane sljedeüe metode proraþuna konstrukcija
zgrada u seizmiþkim podruþjima (tablica 1.):
a) proraþun primjenom ekvivalentnoga statiþkog dje-
lovanja koji se primjenjuje kada je odziv konstruk-
cije takav da ne postoji znatan doprinos viših oblika
osciliranja, veü se uzima utjecaj samo prvog oblika
b) modalni proraþun spektrima odziva koji se primje-
njuje bez ograniþenja, znaþi za sve konstrukcije u
zgradarstvu kod kojih postoji utjecaj viših oblika
osciliranja na odziv konstrukcije
c) nelinearna statiþka metoda postupnoga guranja
(pushover)
d) nelinearni dinamiþki proraþun uporabom vremens-
kog zapisa (time history).
Tablica 1. Seizmiþki proraþuni konstrukcija prema
EN 1998-1: 2004
Proraþun
Statiþki Dinamiþki
konstrukcija
linearni proraþun modalni proraþun
primjenom spektrima odziva
linearan
ekvivalentnoga
statiþkog djelovanja
nelinearna statiþka nelinearni dinamiþki
nelinearan metoda postupnoga proraþun uporabom
guranja vremenskog zapisa
Odavno je uoþena potreba za nelinearnim seizmiþkim
proraþunom graÿevinskih konstrukcija i temeljni se poj-
movi takvog proraþuna u posljednje vrijeme veü opisuju
i u knjigama, npr. [6] i [7]. U svijetu su se vodila i u ti-
jeku su opsežne znanstvena istraživanja na o ovoj temi.
Razvijena je nova generacija postupaka za projektiranje
novih i saniranje ošteüenih graÿevina, koji sadrže inže-
njerske koncepte osnovane na ponašanju konstrukcije
(performance based engineering concept). Uvidjelo se
da prilikom projektiranja treba posvetiti veüu pažnju kon-
troli ošteüenja, a to se može postiüi samo uvoÿenjem ne-
linearnog proraþuna u metodologiju potresnih proraþuna.
Jedan od najprikladnijih pristupa jest kombiniranje neli-
nearne statiþke metode postupnoga guranja s metodolo-
gijom spektralnog odziva.
U ovom üemo þlanku obrazložiti temeljne pojmove koji
üe pridonijeti razumijevanju onih odredaba europske nor-
me EN 1998-1: 2004 koje uvode nelinearni proraþun
konstrukcija, za što je dano objašnjenje u dodatku B
(Annex B) ove norme pod nazivom: Proraþun ciljanog
pomaka (target displacement) za nelinearnu statiþku
metodu postupnoga guranja. Ovaj se postupak u normi
temelji na radovima [3, 4, 5] koji opisuju metodu N2
768
M. ýauševiü, R. Zehentner
(slovo N oznaþuje da se radi o nelinearnom proraþunu, a
broj 2 da su primijenjena dva matematiþka modela).
Ovdje üe dakle biti izložena nelinearna metoda N2 za
proraþun ciljanog pomaka konstrukcija izloženih potres-
nim djelovanjima. Metoda N2 kombinira metodu postup-
nog guranja modela s više stupnjeva slobode sa spektral-
nim proraþunom ekvivalentnog sustava s jednim stup-
njem slobode. Metoda je formulirana u formatu ubrzanje –
pomak, koji omoguüava vizualnu interpretaciju postupka i
odnosa izmeÿu osnovnih vrijednosti koje utjeþu na seiz-
miþki odziv konstrukcije.
Opüenito, rezultati metode N2 prihvatljivo su toþni ako
konstrukcija oscilira pretežno u prvome obliku oscilaci-
ja. U ovome je þlanku opisana metoda N2 i navedeni
neki važniji zakljuþci, a na kraju je primjena metode N2
prikazana numeriþkim primjerom.
Za razumijevanje problema koji üe biti izložen u nastav-
ku dovoljno je predznanje iz dinamike konstrukcija u
opsegu danom u literaturi [1, 2].
U skladu s temeljnim uvjetom konstrukcijskih euroko-
dova da uþinci djelovanja moraju biti manji od otpornosti
konstrukcije ( Ed d Rd ) može se napisati:
J dem ˜ seizmiþki zahtjev (seismic demand)
1
d ˜ kapacitet (capacity)
J cap
Seizmiþki zahtjev predstavlja uþinke djelovanja na kon-
strukciju, što je dano spektrom odreÿenog potresa ili
spektrom propisanim u tehniþkom propisu ili normi.
Kapacitet je otpornost konstrukcije koja se dobije meto-
dom postupnoga guranja.
U posljednjoj su nejednadžbi koeficijenti sigurnosti za
djelovanja na konstrukciju J dem i otpornost konstrukcije
J cap dani provizorno, u skladu s uvedenim obilježava-
njem u svim konstrukcijskim eurokodovima, i oni su ve-
üi od jedinice.
Iz toþke 4.3.3. norme EN 1998-1: 2004 navodimo objaš-
njenje spomenutih pojmova.
4.3.3.4.2.3 Krivulja kapaciteta
Odnos izmeÿu ukupne popreþne sile u nivou temelja i
kontroliranog pomaka (the capacity curve) treba biti
odreÿen metodom postupnoga guranja za vrijednosti
kontroliranih pomaka koje se kreüu izmeÿu nule i 150
% od vrijednosti ciljanog pomaka (the target displace-
ment), definiranog u toþki 4.3.3.4.2.6 norme.
GRAĈEVINAR 59 (2007) 9, 767-777
M. ýauševiü, R. Zehentner Seizmiþki proraþun konstrukcija

4.3.3.4.2.6 Ciljani pomak Elastiþni spektar odziva Se(T) definira se analitiþki za

þetiri podruþja perioda vibracija sustava, te modificira
Ciljani se pomak definira kao seizmiþki zahtjev (the sukladno razredima tla, za koje su u Eurokodu 8-1 dani
seismic demand) proizišao iz elastiþnog spektra odziva svi potrebni parametri. Za vrijednosti površinske magni-
(the elastic response spectrum) definiranog u toþki tude veüe od 5,5 elastiþni spektri su nazvani spektrima
3.2.2.2 norme, a u zavisnosti od pomaka ekvivalentnog tipa 1 (slika 1.).
sustava s jednim stupnjem slobode .
Potrebno je reüi da je u Hrvatskoj trenutaþno vrijedeüa
Dodatak: Obavijesni dodatak B Eurokoda 8-1 [14] opi- prednorma HRN ENV 1998-1-1, koja se razlikuje od
suje proceduru odreÿivanja ciljanog pomaka iz elastiþ- europske norme EN 1998-1: 2004. Na slikama 2., 3. i 4.
nog spektra odziva. prikazani su elastiþni spektri odziva prema hrvatskoj i
europskoj normi. Njihovom usporedbom uoþavaju se raz-
2 Definiranje seizmiþkog optereüenja like koje ovise o osnovnom periodu vibracija sustava T.
Prije same metode N2 potrebno je definirati seizmiþko Za tla þija svojstva odgovaraju razredu A (slika 2.) i u
optereüenje. Teritorij države u kojoj üe se primjenjivati hrvatskoj i u europskoj normi najveüe vrijednosti ordi-
europska norma EN 1998-1: 2004 >14@ treba podijeliti u nate su jednake. Za podruþje T > 2 s, vrijednosti elastiþ-
seizmiþka podruþja (seismic zones) ovisno o tektonskim nog spektra su manje ako se primjenjuje europska norma.
karakteristikama tih podruþja u odnosu na njihovu lokalnim
seizmiþku aktivnost u prošlosti, što se naziva lokalnom
opasnošüu. U sklopu svakoga seizmiþkog podruþja u
nacionalnom se dodatku utvrÿuje konstantna vrijednost
proraþunskog ubrzanja Dg u tlu razreda A. Ta uvedena
najveüa vrijednost ubrzanja Dg predstavlja dovoljan pa-
rametar opisa jakosti seizmiþkog dogaÿaja.
Kao što je u uvodu reþeno postoji nekoliko moguünosti
definiranja seizmiþkih utjecaja na konstrukciju. U sklo-
pu Eurokoda 8-1 za linearni se proraþun konstrukcija
(metodom ekvivalentnoga statiþkog djelovanja) seizmiþko
optereüenje definira primjenom zadanih spektara odziva.
Horizontalna gibanja tla na površini Zemlje u potresu
modeliraju se elastiþnim spektrima ubrzanja podloge
ovisnima o spomenutim seizmiþkim podruþjima i razre- Slika 2. Elastiþni spektri odziva za ag= 0,1 g i razred tla A
dima tla. Horizontalna seizmiþka djelovanja predstavlje- Na slici 3. prikazani su elastiþni spektri odziva za tlo razre-
na su s dvije meÿusobno okomite neovisne komponente da B prema hrvatskoj normi odnosno tlo razreda C pre-
koje su dane istim spektrom odziva, a treüa je komponenta ma europskoj. Uoþava se da su vrijednosti elastiþnog
u vertikalnom pravcu i ima svoj poseban spektar odziva. spektra prema europskoj normi do perioda T > 2,3 s ve-
üe, a nakon tog perioda manje od vrijednosti prema hrvat-
skoj normi.

Slika 1. Elastiþni spektar odziva Se(T) za sve razrede temeljnog Slika 3. Elastiþni spektri odziva za ag = 0,3 g i razrede tla B
tla i ȟ = 5 % (spektar tipa 1) odnosno C

GRAĈEVINAR 59 (2007) 9, 767-777 769

Seizmiþki proraþun konstrukcija
Za tla svojstva kojih odgovaraju razredu C prema hrvat-
skoj normi odnosno razredu D prema europskoj (slika 4.)
do perioda T > 3 s ordinate elastiþnog spektra prema
europskoj normi su bitno veüe, a za T > 3 s vrijednosti
elastiþnih spektara prema europskoj i hrvatskoj normi su
jednake.
Slika 4. Elastiþni spektri odziva za ag = 0,2 g i razrede tla C
odnosno D
Iz opisanih se primjera uoþava da su u podruþju kratkih
i srednjih perioda ordinate elastiþnog spektra odziva prema
europskoj normi veüe ili jednake ordinatama prema hrvat-
skoj normi. S druge strane, u podruþju dugih perioda,
vrijednosti spektra prema europskoj normi su jednake ili
manje od vrijednosti koje se dobivaju prema hrvatskoj
normi.
3 Opis metode N2
Radi boljeg razumijevanja metodu N2 prikazat üemo u
koracima [3]. Treba napomenuti da se predloženi postupci,
uporabljeni u pojedinim koracima, mogu zamijeniti dru-
gim dostupnim postupcima.
Slika 5. Elastiþni spektri ubrzanja Sae i pomaka Sde: (a) tradicionalni pomak, (b) format AD
770
M. ýauševiü, R. Zehentner
1. KORAK: PODACI
Upotrijebljen je ravninski model s više stupnjeva slobo-
de. Osim podataka potrebnih za uobiþajeni elastiþni pro-
raþun, potreban je i podatak o nelinearnom odnosu sila -
pomak za konstrukcijske elemente optereüene monoto-
nim optereüenjem.
Seizmiþki zahtjev (seismic demand), koji predstavlja
uþinke djelovanja na konstrukciju od potresa, obiþno se
definira u obliku elastiþnog spektra pseudoubrzanja Sae
("pseudo" üe se izostaviti u daljnjem tekstu, a objašnje-
nje njegova znaþenja dano je u [1]). Spektralna su ubrzanja
dana kao funkcije prirodnih perioda konstrukcije T, a
spektrom je uzet u obzir i odreÿeni koeficijent prigušenja.
2. KORAK: SEIZMIýKO OPTEREûENJE U
FORMATU AD
Poþevši od spektralnog ubrzanja, odredit üe se nelinear-
ni spektar u formatu ubrzanje - pomak (Acceleration -
Displacement: AD).
Za elastiþni sustav s jednim stupnjem slobode primjenjuje
se sljedeüa relacija:
T2
S de Z 2 S ae S ae (1)
4S 2
gdje su Sae i Sde vrijednosti iz elastiþnih spektara ubrza-
nja i pomaka, za odgovarajuüi period T i odreÿeni stu-
panj viskoznog prigušenja. Uobiþajeni zaglaÿeni elastiþ-
ni spektar ubrzanja i odgovarajuüi elastiþni spektar po-
maka prikazani su prema europskoj normi [14] na slici
5.a. Oba su spektra prikazana u formatu AD na slici 5.b.
Za nelinearni sustav s jednim stupnjem slobode i biline-
arnim odnosom izmeÿu sile i pomaka, spektralno ubrza-
nje Sa i spektralni pomak Sd mogu se odrediti na sljedeüi
naþin:
GRAĈEVINAR 59 (2007) 9, 767-777
M. ýauševiü, R. Zehentner Seizmiþki proraþun konstrukcija

S ae 3. KORAK: METODA POSTUPNOGA GURANJA

Sa (2) (PUSHOVER)
RP
Metoda postupnoga guranja provodi se tako da se kons-
P P T2 T2 trukcija podvrgne monotono rastuüim boþnim silama,
Sd S de S ae P Sa (3)
RP RP 4S 2 4S 2 koje predstavljaju inercijske sile što üe se javiti u kons-
trukciji pri pomicanju podloge. Postupnim poveüanjem
gdje je P koeficijent duktilnosti definiran kao omjer iz- boþnih sila pojedini konstrukcijski elementi poþinju re-
meÿu najveüeg pomaka i pomaka na granici popuštanja, dom popuštati. Kao posljedica tih pojava, konstrukcija
a RP faktor redukcije zbog duktilnosti, tj. poradi histe- doživljava smanjivanje krutosti.
reznog trošenja energije kod duktilnih konstrukcija. Uporabom metode postupnog guranja može se odrediti
karakteristiþni nelinearni odnos sila – pomak sustava s
Za faktor redukcije RP poznato je u literaturi nekoliko
više stupnjeva slobode. U principu, može se odabrati bi-
prijedloga. U jednostavnoj üe se verziji metode N2 rabi- lo koja sila i pomak. Ovdje üe popreþna sila V u razini
ti bilinearni spektar za odreÿivanje faktora redukcije RP: temelja (base shear) predstavljati silu, a pomak vrha zgra-
T de Dt (top displacement) predstavljat üe pomak.
RP ( P  1) 1 T  TC (4)
TC Odabir prikladne raspodjele boþnog optereüenja važan
je korak unutar metode postupnog guranja. U metodi N2,
RP P , T t TC (5) vektor boþnog optereüenja P koji se primjenjuje u meto-
di postupnog guranja, odreÿen je na ovaj naþin:
gdje je TC karakteristiþni period gibanja podloge. Obiþ-
P p< pmĭ (6)
no se TC definira kao prijelazni period za koji segment
konstantnog ubrzanja spektra odziva (podruþje kratkih Intenzitet boþnih optereüenja odreÿuje se s vrijednošüu
perioda) prelazi u segment s konstantnom brzinom (pod- p. Raspodjela boþnih optereüenja dana je s Ȍ i povezana
ruþje srednjih perioda). je s pretpostavljenim oblikom pomaka ĭ.
Iz jednadžbi (3) i (5) uoþava se da u podruþju srednjih i Iz jednadžbe (6) slijedi da je boþna sila na i-tom katu
dugih perioda vrijedi pravilo jednakih pomaka, tj. pomak proporcionalna komponenti ĭi pretpostavljenog oblika
neelastiþnog sustava jednak je pomaku odgovarajuüega pomaka ĭ, pomnožena s vrijednošüu mase kata mi :
elastiþnog sustava s istim periodom:
Pi p mi ) i (7)
Sd S de
Takav pristup za odreÿivanje raspodjele boþnog optere-
Poþevši od elastiþnog spektra, prikazanog na slici 5.b i üenja ima fizikalnu podlogu: ako je pretpostavljeni oblik
primjenom jednadžbi (2) do (5), može se dobiti zahtije- pomaka toþan i nepromjenljiv tijekom pomicanja podlo-
vani spektar u formatu AD (slika 6.) za konstantne koe- ge, tada bi raspodjela boþnih sila bila jednaka raspodjeli
ficijente duktilnosti P . efektivnih potresnih sila pef. Nadalje, uporabom boþne
sile prema jednadžbi (6), prijelaz sa sustava s više stup-
njeva slobode na ekvivalentni sustav s jednim stupnjem
slobode i obratno (koraci 4 i 6 u nastavku) proizlazi þis-
to matematiþki.
Na ovaj se naþin odreÿuje odnos popreþne sile u nivou
temelja V prema pomaku vrha zgrade Dt.

4. KORAK: EKVIVALENTNI MODEL SUSTAVA S

JEDNIM STUPNJEM SLOBODE I
DIJAGRAM KAPACITETA

Kod metode N2 potresni je zahtjev odreÿen uporabom

Slika 6. Zahtijevani spektar za konstantne vrijednosti koeficijenta
duktilnosti u formatu AD, normalizirano s 1,0 g [3]
spektra odziva, a poznato je da su takvi spektri dobiveni
za sustav s jednim stupnjem slobode. Zbog toga bi i kon-
strukciju trebalo modelirati ekvivalentnim sustavom s
jednim stupnjem slobode i usporeÿivati takva dva susta-
va (od kojih je svaki s jednim stupnjem slobode).

GRAĈEVINAR 59 (2007) 9, 767-777 771

Seizmiþki proraþun konstrukcija M. ýauševiü, R. Zehentner

Polazište je jednadžba gibanja ravninskog modela s više
stupnjeva slobode koja eksplicitno uzima u obzir samo
boþno translacijske stupnjeve slobode (pojam zgrade
koja se posmiþno deformira - engl. shear building):
mu
  R m 1a
gdje su u i R vektori koji predstavljaju pomake i unutar-
nje sile, 1 je jediniþni vektor, simbol "a" je ubrzanje pod-
loge kao funkcija vremena. Zbog pojednostavljenja, u
ovome izrazu prigušenje nije uzeto u obzir. Utjecaj pri-
gušenja bit üe ukljuþen u proraþunskom spektru.
Pretpostavit üe se da je oblik pomaka ĭ nepromjenljiv,
tj. da se ne mijenja za odziva konstrukcije zbog pomica-
nja podloge. To je osnovna i najkritiþnija pretpostavka
unutar samog postupka. Vektor pomaka u definiran je
sljedeüim izrazom:
u ĭDt
gdje je Dt pomak vrha zgrade u ovisnosti o vremenu.
Vektor ĭ je zbog jednostavnosti normaliziran tako da je
vrijednost na vrhu zgrade jednaka jedinici.
Konstanta ī naziva se faktor transformacije i kontrolira
prijelaz sustava s više stupnjeva slobode na sustav s jed-
nim stupnjem slobode i obratno. Ona ima sljedeüu vri-
jednost:
(8)
ĭT m1 ¦ mi ) i m
* (17)
ĭT mĭ ¦ mi ) i2 ¦ mi ) i2
Valja napomenuti da je pretpostavljeni oblik pomaka ĭ
normaliziran: vrijednost na krovnoj razini jednaka je je-
dinici. Isto tako treba napomenuti da se može upotrijebi-
ti bilo koji razumni oblik ĭ. Kao poseban sluþaj, može
se pretpostaviti prvi elastiþni vlastiti oblik.
Može se primijetiti da se ista konstanta ī rabi za trans-
formaciju i pomaka i sila, jednadžbe (14) i (15). Kao
posljedica toga, odnos sila – pomak odreÿen za sustav s
(9) više stupnjeva slobode (V - Dt dijagram) primijenjen je i
na sustav s jednim stupnjem slobode (F*-D*dijagram),
pod uvjetom da su i sila i pomak podijeljeni s ī. To se
postiže mijenjanjem mjerila na obje osi sila – pomak di-
jagrama (slika 9.). Uzima se da je poþetna krutost kinit

Buduüi da su unutarnje sile R jednake statiþkim vanj-

ekvivalentnog sustava s jednim stupnjem slobode jedna-
skim optereüenjima P,
ka krutosti sustava s više stupnjeva slobode koja je defi-
P=R (10) nirana sa V  Dt dijagramom.

uvrštavanjem jednadžbi (6), (9) i (10) u jednadžbu (8), i Kako bi se odredila pojednostavnjena elastiþna – ideal-
množenjem s lijeve strane s transponiranim vektorom no plastiþna veza izmeÿu sile i pomaka za ekvivalentni
ĭT, dobiva se: sustav s jednim stupnjem slobode, mora se upotrijebiti
inženjerska prosudba. U dodatku B Eurokoda 8 [14] za
ĭT m ĭ D
  ĭT m ĭ p
t ĭT m 1a (11)
to postoji odreÿena uputa.
T Postupak koji se primjenjuje u metodi N2 zahtijeva da
Nakon množenja i dijeljenja lijeve strane s ĭ m1 , do-
bije se jednadžba gibanja ekvivalentnog sustava s jed- krutost nakon postignute granice popuštanja ima nultu
nim stupnjem slobode: vrijednost.
 *  F *
m D  m* a (12) Elastiþni period T* idealiziranog sustava s jednim stup-
njem slobode, s bilinearnim odnosom sile i pomaka, ima
gdje je m* ekvivalentna masa sustava s jednim stupnjem vrijednost:
slobode:
2S m* D*y
m* ĭ Tm 1 ¦ mi ) i (13) T 2S (18)
Z Fy*
a D* i F* su pomaci i sile ekvivalentnog sustava s
jednim stupnjem slobode:
gdje su Fy* i D*y redom þvrstoüa i pomak na granici po-
Dt
D (14) puštanja.
*
V Na kraju se dobije dijagram kapaciteta (capacity
F (15) diagram) u formatu AD dijeljenjem dijagrama sila u sila
*
V je popreþna sila u nivou temelja sustava s više stupnjeva – deformacija (F* - D*) s ekvivalentnom masom m :
slobode:
F*
V T
(16) Sa (19)
¦ Pi ĭ m1 p p ¦ mi ĭi pm m*

772 GRAĈEVINAR 59 (2007) 9, 767-777

M. ýauševiü, R. Zehentner Seizmiþki proraþun konstrukcija

5. KORAK: POTRESNI ZAHTJEV ZA

EKVIVALENTNI SUSTAV S JEDNIM P RP  1TC*  1 T *  TC (23)
T
STUPNJEM SLOBODE
Zahtijevani pomak može se odrediti ili iz definicije
Potresni zahtjev za ekvivalentni sustav s jednim stupnjem duktilnosti ili iz jednadžbi (3) i (23):
slobode može se odrediti grafiþkim postupkom prikaza-
nim na slici 7.a za konstrukcije sa srednjim i dugim pe- Sde § T ·
riodima. Za konstrukcije s kratkim periodima vidi sliku Sd PDy*
RP ©
 
¨1  RP  1 C* ¸ (24)
T ¹
7.b. I zahtijevani spektar i dijagram kapaciteta crtani su
na istoj slici 7. Presjecište radijalnog pravca koji odgo- U oba sluþaja ( T
t TC i T
 TC ) neelastiþni zahtjev, u
vara elastiþnom periodu T* idealiziranog bilinearnog
smislu ubrzanja i pomaka, odgovara presjeþnoj toþki di-
sustava, s elastiþnim zahtijevanim spektrom, odreÿuje
jagrama kapaciteta sa zahtijevanim spektrom koji odgo-
zahtijevano ubrzanje (þvrstoüu) Sae potrebno za elastiþno
vara zahtijevanoj duktilnosti µ. U ovoj su toþki koefici-
ponašanje i odgovarajuüi zahtijevani elastiþni pomak Sde.
jent duktilnosti odreÿen iz dijagrama kapaciteta i koefi-
Ubrzanje na granici popuštanja Say predstavlja i zahtije- cijent duktilnosti povezan s presjekom zahtijevanog spek-
vano ubrzanje i kapacitet neelastiþnog sustava. Faktor tra jednaki.
redukcije Rµ može se odrediti kao omjer izmeÿu ubrza- 6. i 7. KORAK: GLOBALNI I LOKALNI POTRESNI
nja koja odgovaraju elastiþnom i neelastiþnom sustavu: ZAHTJEV - SUSTAV S VIŠE
 
S ae T *
RP
S ay
Proraþunsko ubrzanje Sad redovito je manje od ubrzanja
na granici popuštanja Say (slika 7.).
Ako je period T
veüi ili jednak TC, zahtijevani neelas- B Eurokoda 8 [14].
tiþni pomak Sd jednak je zahtijevanom elastiþnom po-
maku Sde (jednadžbe (3) i (5) i slika 7.). Iz trokuta na
slici 7. slijedi da je zahtijevana duktilnost, definirana
kao omjer P S d D*y , jednaka Rµ:
STUPNJEVA SLOBODE
(20)
Zahtijevani pomak sustava s jednim stupnjem slobode
Sd transformira se u globalni zahtijevani najveüi pomak
vrha zgrade Dt sustava s više stupnjeva slobode upora-
bom jednadžbe (14). Taj najveüi pomak vrha zgrade Dt
predstavlja ciljani pomak (target displacement) iz dodatka
Lokalni potresni zahtjev (npr. relativni pomaci katova,
rotacija þvorova) može se takoÿer odrediti pomoüu pro-
raþuna postupnog guranja. Zbog monotono rastuüih boþnih
optereüenja s nepromijenjenom funkcijom raspodjele
(kao u 3. koraku), konstrukcija se "gura" sve dok ne do-
Sd  
S de T * T * t TC (21) stigne ciljani pomak Dt odreÿen u 6. koraku. Pretpostav-
lja se da raspodjela pomaka kroz þitavu konstrukciju
P RP (22) kod statiþkog proraþuna postupnog guranja približno od-
govara onoj koja bi se dobila dinamiþkim proraþunom.
Ako je elastiþni period sustava manji od TC, zahtijevana Treba napomenuti da Dt predstavlja prosjeþnu vrijednost
duktilnost može se proraþunati iz preoblikovane jednad- za primijenjeno potresno optereüenje i da postoji znatno
žbe (4): rasipanje oko prosjeþne vrijednosti. Zbog toga je prikladno

Slika 7. Elastiþni i neelastiþni zahtijevani spektri u odnosu na dijagram kapaciteta za: a) konstrukcije sa srednjim i dugim periodima;
b) konstrukcije s kratkim periodima

GRAĈEVINAR 59 (2007) 9, 767-777 773

Seizmiþki proraþun konstrukcija M. ýauševiü, R. Zehentner

spitati moguüe ponašanje konstrukcije zbog ekstremnih 87 ˜ 0,28 86 ˜ 0,52

sluþajeva optereüenja koja prelaze proraþunske vrijed- 0,293 ; 0,539 ;
83 83
nosti. To se može postiüi poveüanjem vrijednosti cilja-
nog pomaka, kao što je propisano u toþki 4.3.3.4.2.3. 86 ˜ 0,76 83 ˜1
0,787 ; 1,000
Eurokoda 8-1 [14]. 83 83
PT = [0,293 0,539 0,787 1,000]
8. KORAK: PROCJENA PONAŠANJA
(ANALIZA OŠTEûENJA)
U posljednjem se koraku oþekivano ponašanje može
procijeniti usporeÿivanjem potresnih zahtjeva (globalnih
i lokalnih), odreÿenih u 7. koraku, s kapacitetima odgo-
varajuüih razina ponašanja. Odreÿivanje potresnog ka-
paciteta ovdje nije obraÿeno. Globalno ponašanje može
se vidjeti usporeÿivanjem kapaciteta pomaka i pomaka
prema seizmiþkom zahtjevu.
Slika 8. Primjer konstrukcije
4 Numeriþki primjer S ovakvim oblikom raspodjele boþnih sila, program
Kao primjer, prikazat üe se odziv þetverokatnoga armi- DRAIN-2DX [13] daje kao rezultat vezu ukupne sile u
ranobetonskog okvira koji je podvrgnut trima razinama nivou temelja V i pomaka vrha zgrade Dt, što je prikaza-
pomicanja podloge. Graÿevina u prirodnoj veliþini ispi- no na slici 9. isprekidanom krivuljom.
tana je pseudo-dinamiþki u European Laboratory for Sustav s više stupnjeva slobode transformira se u sustav
Structural Assessment (ELSA) Udruženoga istraživaþ- s jednim stupnjem slobode uporabom jednadžbi (14) i
kog centra Europske komisije iz Ispre (u Italiji). Rezul- (15). Prema jednadžbama (13) i (17) ekvivalentna masa
tati ispitivanja iskorišteni su za vrednovanje matematiþ- m* i faktor transformacije * imaju sljedeüe vrijednosti:
kog modela.
m* 87 ˜ 0,28  86 ˜ 0,52  86 ˜ 0,87  83 ˜ 1
Graÿevina je bila projektirana prema europskoj prednor-
mi [15], kao konstrukcija s velikom duktilnošüu za vrš- 24,36  44,72  65,36  83 217t
no ubrzanje podloge (peak ground acceleration) od 0,3 g. 217
Mase katova, poþevši od dolje prema gore, imaju vri- * 1,34
jednosti 87, 86, 86 i 83 tone, a rezultirajuüi base shear 87(0,28)  86(0,52) 2  86(0,76) 2  83(1) 2
2

koeficijent ima vrijednost 0,15. Detaljniji opis konstruk-

Na slici 9. ista krivulja definira oba odnosa: V – Dt za
cije i matematiþkog modela mogu se naüi u literaturi.
sustav s više stupnjeva slobode i F* - D* odnos ekviva-
ª87 0 0 0 º lentnog sustava s jednim stupnjem slobode. Meÿutim,
« 0 86 0 0 » mjerila na osima su razliþita za ova dva sustava. Faktor
m « » ; B. S. = 0,15 izmeÿu dva mjerila je prema jednadžbama (14) i (15)
« 0 0 86 0 »
« » jednak * 1,34 .
¬ 0 0 0 83¼
Proraþun üe se provesti za tri razine pomicanja podloge,
kako bi se provjerila razliþita ponašanja. Pomicanje pod-
loge definirano je elastiþnim spektrom odziva ubrzanja
prema slici 5.a, koji je normaliziran s vršnim ubrzanjima
ag koja imaju vrijednosti 0,6 g, 0,3 g (proraþunske vri-
jednosti) i 0,15 g.
Pretpostavlja se linearni oblik pomaka:

ĭT = [0,28 0,52 0,76 1,00]

Oblik raspodjele boþnih sila dobiva se iz jednadžbe (6) i

normalizira tako da sila na krovu ima jediniþnu vrijed- Slika 9. Krivulja postupnoga guranja i odgovarajuüi dijagram
nost, tako da boþne sile po katovima imaju sljedeüe vri- kapaciteta za armiranobetonski okvir s þetiri kata (uoþiti
jednosti: razliþita mjerila) [3]

774 GRAĈEVINAR 59 (2007) 9, 767-777

M. ýauševiü, R. Zehentner Seizmiþki proraþun konstrukcija

Bilinearna idealizacija krivulje postupnoga guranja pri- S ae 1,14 g

RP 2,9
kazana je na slici 9. punom crtom te se mogu oþitati vri- S ay 0,39 g
jednosti otpornosti i pomaka na granici popuštanja:
Fy* 830 kN i D*y 6,1 cm . Elastiþni se period dobije Period ekvivalentnog sustava s jednim stupnjem slobode
iz jednadžbe (18): T 0,79 veüi je od TC 0,6 te se stoga primjenjuje
pravilo jednakih pomaka, jednadžbe (21) i (22):
m D y µ = Rµ = 2,9; Sd = Sde = 17,7 cm
T 2S 0,79 s
Fy
Potresni zahtjev za ekvivalentni sustav s jednim stup-
Dijagram kapaciteta (slika 9.) dobije se dijeljenjem sila njem slobode grafiþki je predstavljen presjecištem kri-
F* u idealiziranom pushover dijagramu s vrijednošüu vulje kapaciteta sa zahtijevanim spektrom za µ = 2,9.
ekvivalentne mase, jednadžba (19). Ubrzanje na granici U sljedeüem koraku zahtijevani pomak ekvivalentnog
popuštanja ima vrijednost: sustava s jednim stupnjem slobode transformira se nat-
rag u pomak vrha zgrade (target displacement) sustava s
Fy 830 više stupnjeva slobode, jednadžba (14):
S ay
3,82 ms  2 0,39 g
m 217
Dt * ˜ D 1,17 ˜ 17,7 23,7 cm

Proraþun postupnim guranjem proveden na sustavu s

Slika 10. Zahtijevani spektar za tri razine pomicanja tla i
dijagram kapaciteta za ovaj primjer [3]
više stupnjeva slobode, uz pomak vrha zgrade u vrijed-
nosti Dt, daje oblik pomaka za cijelu konstrukciju (po
visini), lokalne potresne zahtjeve u smislu relativnih po-
maka katova i rotacije þvorova, kao što je prikazano na
slici 11. Prikazane su anvelope rezultata koji su dobive-
ni prilikom postupnoga guranja modela s lijeva na desno
i obratno. Rezultati dobiveni ispitivanjem i iz nelinear-
nog dinamiþkog proraþuna su sliþni.
U sluþaju kada je ag = 0,3 g postupak je identiþan kao za
ag = 0,6 g i daje sljedeüe rezultate: Sd = Sde = 8,9 cm; µ =
1,5 i Dt = 11,9 cm.
Za ag = 0,15 g dobiva se: Sde = 4,4 cm i Dt = 5,9 cm.

Dijagram kapaciteta i zahtijevani spektar usporeÿeni su Idealizirana elastoplastiþna konstrukcija ostaje u elastiþ-
na slici 10. Za dobivanje neelastiþnoga zahtijevanog nom podruþju. Izvorna krivulja postupnog guranja (slika 9.)
spektra upotrijebljene su jednadžbe od (1) do (6). U ukazuje da je zahtijevani pomak približno jednak poma-
sluþaju neograniþenoga elastiþnog ponašanja konstrukcije, ku pri prvoj plastifikaciji.
potresni zahtjev predstav-
ljen je presjecištem
elastiþnoga zahtijevanog
spektra i pravca koji
odgovara elastiþnom
periodu (T* = 0,79 s)
ekvivalentnog sustava s
jednim stupnjem slobode.
Vrijednosti Sae = 1,14 g i
Sde = 17,7 cm dobivene su
za sluþaj najjaþeg pomicanja
podloge Dg = 0,6 g). Faktor
redukcije Rµ ima
vrijednost, jednadžba Slika 11. Pomaci, relativni pomaci katova i rotacije u elementima vanjskog okvira (rotacije su
proporcionalne duljinama oznaka; najveüa rotacija ima vrijednost 2,2 %; naznaþeni su samo
(20): elementi koji se plastificiraju) [3]

GRAĈEVINAR 59 (2007) 9, 767-777 775

Seizmiþki proraþun konstrukcija
5 Usporedba metode N2 s nelinearnim statiþkim
postupkom u FEMA 273 [17] i s metodom
spektralnog kapaciteta u ATC 40 [16]
U ovom poglavlju üe se ukratko usporediti metoda za
odreÿivanje ciljanog pomaka N2, koja je propisana u
Eurokodu 8-1, s postupcima propisanim u SAD-u: neli-
nearnim statiþkim postupkom prema FEMA 273 [17] i
metodom spektralnog kapaciteta u ATC 40 [16].
I u [17] i u [16] radi se i na razvijanju novih metoda
nelinearnog seizmiþkog proraþuna konstrukcija.
x Metoda postupnoga guranja
U [17] i u [16] predloženo je nekoliko razliþitih raspo-
djela boþnog optereüenja. U metodi N2 raspodjela boþ-
nog optereüenja odreÿena je jednadžbom (6). Meÿutim,
pretpostavljanjem odgovarajuüeg oblika pomaka može
se dobiti bilo koja raspodjela boþnog optereüenja, uklju-
þujuüi i one u [17] i u [16].
x Transformacija u ekvivalentni sustav s jednim
stupnjem slobode
U [17] pomaci i sile transformiraju se s pomoüu faktora
modifikacije C0 . Faktor transformacije ī u metodi N2
se odreÿuje prema istoj jednadžbi [jednadžba (17)], što
znaþi da ako se pretpostavi isti oblik pomaka, u obje
metode primjenjuje se isti faktor transformacije. U [16]
faktor transformacije za pomake jest faktor udjela za
prvi oblik oscilacija PF1, a oblik pomaka odgovara prvom
vlastitom obliku. Taj faktor PF1 predstavlja poseban
sluþaj faktora C0 i ī, primijenjenih u [17] i metodi N2,
u kojima se, osim prvoga vlastitog oblika, mogu pretpo-
staviti i drugi oblici pomaka.
U metodi spektralnog kapaciteta sile sustava s više stup-
njeva slobode izravno se transformiraju u ubrzanja sus-
tava s jednim stupnjem slobode, pri þemu je faktor trans-
formacije D1 . U metodi N2 ova se transformacija radi u
dva koraka, jednadžbe (15) i (19). Rezultirajuüi faktor
transformacije jednak je umnošku m ˜ * , što je jednako
D1 ako se za oblik pomaka pretpostavi prvi vlastiti oblik.
Dakle, transformacija u [16] jest poseban sluþaj transfor-
macije u metodi N2.
Pretpostavljeni oblik pomaka u metodi N2 kontrolira i
raspodjelu boþnih sila. Posljedica toga jest da se vrijed-
nost ī (17) dobiva þisto matematiþki i nisu potrebne do-
datne aproksimacije. To nije sluþaj u [17] a niti u [16],
gdje raspodjela boþnih sila i oblik pomaka nisu povezani.
x Odreÿivanje zahtijevanog pomaka
U [17] zahtijevani se neelastiþni pomak odreÿuje iz zah-
tijevanoga elastiþnog pomaka uz uporabu þetiri faktora
776
M. ýauševiü, R. Zehentner
modifikacije. Faktor C0 veü je objašnjen. Faktor C1 uvo-
di razliku u zahtijevanim pomacima za neelastiþni i line-
arni odziv graÿevina s kratkim poþetnim periodom osci-
lacija i ima isti uþinak kao faktor redukcije u predloženoj
verziji metode N2 (4) i (5). U [17] uvode se i dva dodatna
faktora modifikacije: C2 i C3. Oni uzimaju u obzir pove-
üanje zahtijevanog pomaka ako histerezne petlje poka-
zuju znaþajno križanje (C2) i ako je nagib nakon popuš-
tanja negativan (C3). U sluþaju graÿevina s relativno sta-
bilnim i punim histereznim petljama jest C2 = 1, a u sluþaju
pozitivnog nagiba nakon popuštanja C3 = 1. Ti efekti nisu
razmatrani u predloženoj verziji metode N2. Meÿutim,
mogu se lako uzeti u obzir množenjem zahtijevanog po-
maka s odgovarajuüim faktorom modifikacije ili dijelje-
njem faktora redukcije (4) i (5) s odgovarajuüim fakto-
rom modifikacije.
Odreÿivanje seizmiþkog zahtjeva u metodi spektralnog
kapaciteta u [16] bitno se razlikuje. Seizmiþki se zahtjev
odreÿuje iz ekvivalentnoga elastiþnog spektra, a neelas-
tiþno ponašanje graÿevine uzima se u obzir koristeüi se
ekvivalentnim prigušenjem i periodom.
x Komentar
Nelinearni statiþki postupak u [17] i predložena jedno-
stavna verzija metode N2 vrlo su sliþni i mogu postiüi
jednake rezultate, uz uvjet da se pretpostavi isti oblik
pomaka i boþnog optereüenja. Glavna je razlika u jedno-
stavnom vizualnom predstavljanju koje pruža metoda
N2. U [16] prijelaz sa sustava s više stupnjeva slobode
na sustav s jednim stupnjem slobode usporediv je s dru-
ge dvije metode. Meÿutim, pretpostavljeni oblik poma-
ka, koji je glavna vrijednost u jednadžbi za transforma-
ciju sustava, ograniþen je na prvi vlastiti oblik. Stoga je
prijelaz sa sustava s više stupnjeva slobode na sustav s
jednim stupnjem slobode u [16] ekvivalentan transfor-
maciji u [17] i metodi N2 jedino u posebnom sluþaju.
Nadalje, u metodi N2 pretpostavljeni oblik pomaka i
raspodjela boþnih sila povezani su, što nije sluþaj u [17]
niti u [16].
6 Zakljuþak
Metoda N2 može se smatrati okvirom koji povezuje prora-
þun metodom postupnog guranja s proraþunom s pomoüu
spektra odziva. Ona predstavlja praktiþan postupak za pro-
cjenu ponašanja konstrukcija razliþitih karakteristika. For-
mulacija metode u formatu ubrzanje – pomak omoguüava
vizualnu interpretaciju postupka i odnosa izmeÿu osnovnih
vrijednosti koje utjeþu na potresni odziv. Rezultati dobive-
ni uporabom te metode dovoljno su toþni ako konstruk-
cija pretežno oscilira u prvome obliku oscilacija.
Za sada je primjena metode N2 ograniþena na ravninsku
analizu konstrukcija. Neelastiþni zahtijevani spektri, upo-
GRAĈEVINAR 59 (2007) 9, 767-777
M. ýauševiü, R. Zehentner
trijebljeni u predloženoj jednostavnoj verziji, nisu prik-
ladni za razmatranja pri pomicanju tla u blizini epicen-
tra, za lokacije s mekim tlima, za histerezne petlje sa
znaþajnim križanjem ili znatnim gubitkom krutosti i/ili
þvrstoüe te za sustave s malom þvrstoüom.
Odziv konstrukcija koje se neelastiþno deformiraju od
središnje je važnosti u potresnom inženjerstvu. Moderni
postupci proraþuna konstrukcija, uz podršku suvremenih
raþunalnih programa i strogost suvremenih norma, sigurno
jamþe bolje razumijevanje ponašanja konstrukcije, a s
Istraživanja izložena u ovome radu provedena su u sklopu znanstvenoistraživaþkog projekta Razvoj
konstrukcija poveüane pouzdanosti s obzirom na potrese, koji se izvodi uz potporu Ministarstva znanosti i
tehnologije Republike Hrvatske (broj projekta: 114-0821466-1470).
LITERATURA
[1] ýauševiü, M.: Dinamika konstrukcija – Diskretni sustavi,
Školska knjiga, Zagreb, 2005.
[2] ýauševiü, M.: Potresno inženjerstvo, Sveuþilišni udžbenik,
Školska knjiga, Zagreb, 2001.
[3] Fajfar, P., A Nonlinear Analysis Method for Performance Based
Seismic Design, EARTHQUAKE SPECTRA 16, No. 3, pp
573-592, 2000.
[4] Fajfar, P.: Structural Analysis in Earthquake Engineering - A
Breakthrough of Simplified Non-linear Methods, 12th European
Conference on Earthquake Engineering, London, peper
reference 843, Elsevier Science, 2002.
[5] Fajfar, P.; Gašperšiü, P.: The N2 method for the seismic damage
analysis of RC buildings, Earthquake engineering and structural
dynamics 25, 31-46, 1996.
[6] Chopra, A. K.: Dynamics of structures – Theory and
Applications to Earthquake Engineering, Second edition,
Prentice Hall, New Jersey, 2001.
[7] Chopra, A. K.: Dynamics of structures: A Primer, Second
Edition, Earthquake Engineering Research Institute, Berkeley,
California, 2005.
[8] Chopra, A. K.; Goel, R. K.: A modal pushover analysis
procedure for estimating seismic demands for buildings,
Earthquake engineering and structural dynamics 31, pp. 561-
582, 2002.
[9] Chopra, A. K., and Chintanapakdee, C.: Inelastic deformation
ratios for design and evaluations of structures: Single-degree-
of-freedom bilinear systems, Journal of structural engineering
130 (9), pp. 1309-1319, 2004.
GRAĈEVINAR 59 (2007) 9, 767-777
Seizmiþki proraþun konstrukcija
time u svezi i otpornije graÿevine na seizmiþka optere-
üenja.
Meÿutim, u praksi je primijeüeno da postoji nesklad iz-
meÿu znanstvenih postignuüa u teorijskom i eksperimen-
talnom istraživanju ponašanja konstrukcija zgrada u po-
tresu sa stvarnim ponašanjem konstrukcija u potresu.
Za praktiþnu primjenu znanstvenih spoznaja treba imati
kvalitetne norme i zakone o graÿenju. Eurokod 8 je znan-
stveno utemeljen, a njegova primjena bi trebala pridoni-
jeti dobrom ponašanju konstrukcija u seizmiþkim uvjetima.
[10] Goel, R. K.; Chopra, A. K.: Evaluation of Modal and FEMA
Pushover Analyses – SAC Buildings, Earthquake spectra 20,
No. 1, 2004, pp. 225-254.
[11] Goel, R. K.: Evaluation of Modal and FEMA Pushover
Procedures Using Strong-Motion Records of Buildings,
Earthquake spectra 21, No. 3, 2005, pp. 653-684.
[12] Saiidi, M.; Sozen, M. A.: Simple nonlinear seismic analysis of
R/C structures, Journal of structural division 107, ASCE, pp.
937-952, 1981.
[13] Prakash, V.; Powel, G. H.; Campbell, S.: DRAIN-2DX Base
program description and user guide,Version 1.10, Report No.
UCB/SEMM-93/17&18, University of California, Berkeley,
CA., 1993.
[14] Eurocode 8 – Design of structures for earthquake resistance –
Part 1: General rules, seismic actions and rules for buildings,
EN 1998-1: 2004, CEN, Brussels, November 2004.
[15] Eurocode 8 – Design provisions for earthquake resistance of
structures – Part 1-1: General rules – Seismic actions and
general requirements for structures, ENV 1998-1-1, CEN,
Brussels, May 1994.
[16] Applied Technology Council (ATC), Seismic evaluation and
retrofit of concrete buildings, Report No. ATC-40, Redwood
City, California, 1996.
[17] Federal Emergency Management Agency (FEMA), NEHRP
guidelines for the seismic rehabilitation of buildings, FEMA
273 i NEHRP Commentary on the guidelines for the seismic
rehabilitation of buildings, FEMA 274, Washington, D.C.,
1997.
777