Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
Sadržaj:
1. Projektni zadatak .................................................................................................2
2.Tehnički izvještaj ....................................................................................................3
3. Analiza opterećenja konstrukcije ...........................................................................5
3.1 Stalno opterećenje .............................................................................................5
3.1.1 Sopstvena težina .........................................................................................5
3.2 Povremeno opterećenje .....................................................................................5
3.2.1 Dejstvo vjetra na konstrukciju ....................................................................5
3.2.2 Slučajevi opterećenja vjetrom ..................................................................17
3.3 Dejstvo snijega na konstrukciju ......................................................................23
4. Kombinacije opterećenja .....................................................................................26
4.1 Kombinacije za granično stanje nosivosti ......................................................26
4.2 Kombinacije za granično stanje upotrebljivosti .............................................27
5. Rastavljanje opterećenja na ose lokalnog kordinatnog sistema ...........................28
6.Dimenzionisanje elemenata u programu Tower6 .................................................30
1. Projektni zadatak
Ulazni podatci:
2.Tehnički izvještaj
Za oblaganje zidova hale predviđeni su Al- sendvič paneli (termoizolacioni sendvič paneli sa
ispunom od tvrdo presovane kamene vune, od obostranog pocinkovanog aluminijumskog lima).
Fasadna obloga se vezuje za fasadne rigle u podužnom, odnosno kalkanskom zidu.
Glavni nosač predstavlja glavni dio noseće konstrukcije objekta. Prihvata opterećenje sa krovne
površine, opterećenje od instalacija,dejstvo vjetra na zidove, i prenosi ih na glavne stubove. Sa
glavnim stubovima formira ramovsku konstrukciju. Sistem poprečnih ramova se postavlja na
razmaku od 5m. Raspon glavnog nosača je18m.Izrađeni su od vruće valjanog čeličnog profila
IPB 400.
Stubovi na koje se oslanja glavni nosač nazivaju se glavni stubovi. Primaju opterećenje sa
glavnog nosača, opterećenje od fasadnih rigli i obloge (Al-panela), dejstvo vjetra i prenose na
temelje. Stubovi su visine 6m. Izrađeni su od vruće valjanog čeličnog profila IPB 340.
Fasadni (sekundarni) stubovi se postavljaju između glavnih stubova, u slučaju kada je razmak
glavnih stubova veliki, te se javljaju prevelike duzine fasadnih greda. Opterećenje sekundarnih
stubova čine, sopstvena tezina, fasadne rigle ,obloga, dejstvo vjetra. Izvode se u kalkanskom
zidu, kao pendel(statički sistem prost štap) stubovi. Glavni nosač se oslanja na stubove u
Fasadne rigle se postavljaju preko glavnih i faadnih stubova. Prema visinskom položaju u zidu
fasadna rigla moze biti temeljača, poklapača, nadvratnik, nadprozornik, tipska fasadna
rigla.Opterećena je u dvije ravni, upravno na ravan fasade uslijed dejstva vjetra, i u ravni fasade
usljed sopstvene težine fasadne obloge. Fasadne rigle u podužnom zidu oslanjaju se samo na
glavne stubove. Statičkog sistema proste grede, raspona 5m. Izrađene su od hladno oblikovanih
profila HOP 120х100х5 mm. Fasadne rigle u kalkanskom zidu oslanjaju se na glavne i fasadne
stubove. Statički sistem proste grede, raspona 3,0m 3,5m . Usvojeni profil HOP120х100х5mm.
Dodatno opterećenje:
𝑣𝑏 = 1,0 × 1,0 × 25 = 25
Srednja brzina vjetra-uzima u obzir hrapavost i topografiju terena, kao i referentnu visinu z
iznad terena.
𝑧
𝐶𝑟 (𝑧) = 𝑘𝑟 × ln ( ) za 𝑧𝑚𝑖𝑛 < 𝑧 < 𝑧𝑚𝑎𝑥 = 200𝑚
𝑧0
𝑧𝑚𝑖𝑛
𝐶𝑟 (𝑧) = 𝐶𝑟 (𝑧𝑚𝑖𝑛 ) = 𝑘𝑟 × ln ( ) za 𝑧 ≤ 𝑧𝑚𝑖𝑛
𝑧0
6,787
𝐶𝑟 (6,787) = 0,190 × ln ( ) = 0,933
0,05
𝐶0 (6,787) = 1,0
Pritisak vjetra
- Osnovni pritisak vjetra
𝟏
𝒒𝒃 = × ƍ × 𝒗𝒃 𝟐
𝟐
ƍ -gustina vazduha koja zavisi od nadmorske visine i spoljašnje temperature
𝑘𝑔
preporuka prema EC1 ƍ = 1.25 𝑚3
𝑏𝑣 2 𝐾𝑁
𝑞𝑏 = 1600 [𝑚2 ]
252 𝐾𝑁
𝑞𝑏 = 1600 = 0,391 [𝑚2 ]
𝟏
𝒒𝒑 (𝒛) = [𝟏 + 𝟕𝑰𝒗 (𝒛)] × ƍ × 𝒗𝒎 𝟐 = 𝑪𝒆 (𝒛) × 𝒒𝒃
𝟐
𝐼𝑣 (𝑧) –intenzitet turbulencije
𝑘𝑙
𝐼𝑣 (𝑧) =
𝐶𝑜 (𝑧) × 𝑙𝑛(𝑧⁄𝑧𝑜 )
𝑘𝑙
𝐶𝑒 (𝑧) = [1 + 7 𝑧 ] × 𝑘𝑟 2 × 𝑙𝑛2 (𝑧⁄𝑧𝑜 ) × 𝐶𝑜 2 (𝑧)
𝐶𝑜 (𝑧) × 𝑙𝑛( ⁄𝑧𝑜 )
1
𝐶𝑒 (6,787) = [1 + 7 ] × 0,1902 × 𝑙𝑛2 (6,787⁄0,05) × 1
1 × 𝑙𝑛 ( 6,787⁄0,05)
𝐶𝑒 (6,787) = 2,11
1 𝑁 𝐾𝑁
𝑞𝑝 (6,787) = [1 + 7 × 0,2036] × 1,25 × 23,332 = 825 [ 2 ] = 0,825 [ 2 ]
2 𝑚 𝑚
Dejstvo vjetra na površine građevinskih objekata se određuje u zavisnosti od tipa,oblika,
dimenzija i visine objekta. Ono se u zavisnosti od smjera ispoljava u vidu pritiska(kada djeluje
ka poršini) ili u vidu sišućeg dejstva(kada djeluje od površine).Vjetar djeluje na spoljašnje
površine objekta, ali zbog poroznosti materijala i otvora na objektima (prozori,vrata) može da
djeluje i na unutrašnje površine objekta.
𝐶𝑝𝑒 -koeficijent spoljašnjeg pritiska koji zavisi od oblika i dimenzija objekta, kao i od
razmatrane površine odnosno zone (vertikalni zidovi, krovne površine…)
Ukupno dejstvo vjetra jednako je vektrskom zbiru spoljašnjeg i unutrašnjeg dejstva. Algebarski
rezultujući pritisak vjetra, jednak je razlici spoljašnjeg I unutrašnjeg pritiska vodeći računa o
znaku. Pritisak usmjeren prema površini smatra se pozitivnim, a pritisak usmjeren od površine
smatra se negativan.
𝒘𝒏𝒆𝒕 = 𝒘𝒆 + 𝒘𝒊
Pri određivanju spoljašnjeg pritiska vjetra ma vertikalne zidove treba u zavisnosti od odnosa
visine h i širine b, treba izvršiti podjelu navjetrene površine na zone, da bi se uzela u obzir
promjena opterećenja po visini objekta. Za svaku zonu se određuje udarni pritisak vjetra 𝑞𝑝 (𝑧𝑒 )
na referentnoj visini 𝑧𝑒 koja je jednaka maksimalnoj visini unutar razmatrane zone.
Za potrebe određivanja spoljašnjeg pritiska na vertikalne zidove hale, vrši se podjela površina na
pet zona A,B,C,D i E.
Preporučene vrijednosti spoljašnjih koeficijenata pritiska, date u tabeli prema SRPS EN 1991-1-
4/NA.
Preporučene vrijednosti spoljašnjih koeficijenata pritiska, date u tabeli prema SRPS EN 1991-1-4/NA.
ℎ = 6,79𝑚
𝑑 = 18𝑚
𝑒<𝑑
𝑒 𝑒 𝑒 4
= 3,394 = 1,357 = 2,715 𝑒 = 10,895
4 10 5 5
6 + 6,24
𝑃𝐴 = × 2,72 = 16,64 𝑚2
2
0,55 × 6,29 0,4 × 4,57
𝑃𝐵 = 6,24 × 6,29 + + 4,57 × 6,39 + = 86,65 𝑚2
2 2
6,39 + 6
𝑃𝑐 = × 4,43 = 27,44 𝑚2
2
𝑃𝐷 = 30 × 6 = 180 𝑚2
𝑃𝐸 = 30 × 6 = 180 𝑚2
𝑃𝐻 = 7,64 × 30 = 229,2 𝑚2
𝑃𝐽 = 30 × 1,36 = 40,8 𝑚2
𝑃𝐼 = 7,64 × 30 = 229,2 𝑚2
Koeficijenti spoljasnjeg pritiska 𝑪𝒑𝒆,𝟏 i 𝑪𝒑𝒆,𝟏𝟎 za dvovodne krovove, pravac vjetra θ=0°,
ugao nagiba krovaα =5°
2 2 𝐶𝑝𝑒,1 = −2,50 𝐶𝑝𝑒,1 = 0,0
𝐹 = 4,61 𝑚 < 10𝑚
ℎ = 6,787𝑚
𝑑 = 30𝑚
𝑒<𝑑
𝑒 𝑒 𝑒 𝑒 4𝑒
= 3,394 = 1,357 = 6,787 = 2,715 = 11,04
4 10 2 5 5
0,787 × 9
𝑃𝐷 = 18 × 6 + × 2 = 115,083 𝑚2
2
0,787 × 9
𝑃𝐸 = 18 × 6 + × 2 = 115,083 𝑚2
2
𝑃𝐹 = 3,39 × 1,36 = 4,61 𝑚2
𝑃𝐻 = 5,43 × 9 = 48,67 𝑚2
𝑃𝐼 = 23,21 × 9 = 208,89 𝑚2
Koeficijenti spoljasnjeg pritiska 𝑪𝒑𝒆,𝟏 i 𝑪𝒑𝒆,𝟏𝟎 za dvovodne krovove, pravac vjetra θ=90°,
ugao nagiba krova α =5°
𝐹 = 4,61 𝑚2 < 10𝑚2 𝐶𝑝𝑒,1 = −2,20
𝒔 = µ𝒊 × 𝑪𝒆 × 𝑪𝒕 × 𝒔𝒌
𝑪𝒆 -koeficijent izloženosti
𝑪𝒕 -termički koeficijent
Koeficijent oblika µ𝒊 zavisi od oblika krova I nagiba krovne ravni koja se razmatra.
𝛼 = 5° → 𝜇1 = 0,8
𝐶𝑡 = 1,0
𝐶е = 1,0
𝑠𝑘 = 0,9
- 𝑆𝑙𝑢č𝑎𝑗, 𝑠𝑎 𝑛𝑎𝑔𝑜𝑚𝑖𝑙𝑎𝑣𝑎𝑛𝑗𝑒𝑚
- 𝑛𝑎 𝑙𝑖𝑗𝑒𝑣𝑜𝑗 𝑠𝑡𝑟𝑎𝑛𝑖:
- 𝑛𝑎 𝑑𝑒𝑠𝑛𝑜𝑗 𝑠𝑡𝑟𝑎𝑛𝑖:
4. Kombinacije opterećenja
4.1 Kombinacije za granično stanje nosivosti
γG –parcijalni koeficijent prema sigurnosti EC za stalno opterećenje
1. g∗ γG + S ∗ γP
2. g∗ γG + S ∗ γP
3. g∗ γG + S ∗ γP
4. g∗ γG + W ∗ γP
5. g∗ γG + W ∗ γP
6. g∗ γG + W ∗ γP
7. g∗ γG + W ∗ γP
8. g* γG + S* γP +W∗ γP* ψ0
9. g* γG + S* γP +W∗ γP* ψ0
10. g* γG + W∗γP + S* γP * ψ0
11. g* γG + + W∗γP + S* γP * ψ0
Pri dokazivanjima graničnih stanja nosivosti, budući das u ona vezana za realna eksploataciona
opterećenja, izostavlaju se svi parcijalni koeficijenti.
1. g + s
2. g + s
3. g + w
4. g + w
5. g + S + W* ψ0
6. g + W + S * ψ0
g= g 𝑧 + g 𝑦
g 𝑧 = g* cos 5°
g 𝑦 = g* sin 5°
Snijeg (s)
s'=s*cos 5°
s'= s𝑧 + s𝑦
s𝑧 = s' * cos 5°
s𝑦 = s' * sin 5°