Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
INTRODUSAUN
1.1 JENERALIDADE
Fundasaun mak hanesan konstrusaun ida ba parte baze husi strutura konstrusaun nian,
ne’ebe iha funsaun atu transmiti karga ne’ebe influênsia iha estrutura ne’ebe iha parte leten ba iha
camada rai nian ne’ebe iha parte estrutura nia okos, ne’ebe la resulta iha rupture ba cisalhamentu
ba rai, no konsolidasaun rai fundasaun nian ne’ebe excessiva. Rai sempre sai hanesan parte ida
ne’ebe importante ba iha lokalizasaun servisu konstrusaun ida. Rai mak hanesan fundasaun ne’ebe
suporta konstrusaun ou material konstrusaun husi konstrusaun ne’e rasik. Atu hateten deit katak
konstrusaun hotu-hotu harii iha rai nia leten ou iha superfisie rai nia okos, tan ne’e tenki halo
fundasaun ne’ebe bele simu karga konstrusaun ne’e ou forsa ne’ebe mak involve iha konstrusaun
ne’e. Fundasaun hanesan estrutura okos ne’ebe mak fahe ba parte rua ne’e mak fundasaun direita
no indireita. Atu hiili tipu fundasaun ne’e rasik depende ba estrutura ou karga ne’ebe iha leten
tantu karga ne’ebe boot no kiik no mos depende ba kondisaun rai nian. Tan ne’e husi ne’eba ita
hatene katak karga ne’ebe ki’ik ita uza tipu fundasaun direita no karga ne’ebe boot ita uza tipu
fundasaun indireita.
1.2 OBJETIVU
a. Atu bele kompreende konaba fundasaun no nia funsaun
b. Atu bele kompreende konaba critéria atu halo dimensionamentu konstrusaun fundasaun
nian.
1.3 FORMULASAUN PROBLEMA
a. Konhese konaba difinisaun no funsaun fundasaun nian
b. Konhese konaba tipu fundasaun
c. Oinsa bele hatene konaba dimensionamentu fundasaun nian.
1.4 VANTAZEM
a. Bele aumenta ita nia konhesimentu konaba fundasaun nian.
b. Bele aumenta ita nia konhesimentu konaba oinsa bele halo dimensionamentu ba fundasaun
nian.
1
KAPÍTULO II
BAZE TEÓRIA
Tuir ita hare fator- fator iha atu hili tipu fundasaun hetan mos criteria jeral husi fundasaun
ne’e mak :
1. Profundidade tenki ser halo halis oitaon atu nune’e prevene rai ne’ebe iha sorin-sorin monu
ba fundasaun espesialmente ba fundasaun telapak no fundasaun rakit.
2. Profundidade tenki ser iha area ne’ebe diferensia volume clima nia okos atu nune’e bele
prevene estragos ne’ebe afeta husi (pembekuan, pencairan no pertumbuhan tanaman.
3. Sistema tenki ser komfortavel ba penggulingan, rotasi, penggelinciran atau pergeseran
tanah.
4. Sistema tenki ser hadook husi korosi ou estragos ne’ebe afeta husi material ne’ebe bele
estraga fundasaun ne’ebe mak iha rai okos.
5. Metodu ba atu harii fundasaun tenki ser ekonomica.
6. Konstrusaun fundasaun tenki ser tuir critériu no normas ba protejidu ambiente.
2
2.3 TIPU FUNDASAUN
3
Fundasaun fatuk mota dala barak ita hasoru iha konstrusaun uma hela fatin nian. Fundasaun ne’e
dala barak utiliza, tamba nia forca no ekonomika ou la gasta osan barak. Nia forma bainbain
trapezium ho medida altura husi 60-80 cm, largura superior 60-80cm no largura inferior 25-30cm.
Iha baze husi fundasaun fatuk mota utiliza rai-henek ho espesura 5-10cm, funsaun atu halo tetuk
baze fundasaun nian, tuir mai monta fatuk ho posisaun hamriik (pasangan batu kosong).
4
Fundasaun ida ne’e halo husi plat mihis ne’ebe rijidu ho rib-rib no altura ne’ebe iha relasaun ba
malu hodi forma triangulu ne’ebe ense ho rai no to’o ikus sai hanesan unidade ida ne’ebe
kompozisaun husi konstrusaun betau armada no rai.
a. Fundasaun Terucuk
Fundasaun ne’e utiliza bainhira ita hakarak harii konstrusaun iha rai Arjila sira, iha be’e laran, ou
iha rai ne’ebe ateru fatin lisu nian. Trucuk iha funsaun halo kompaktasaun ba rai. Trucuk iha tipu
oioin deit , balun halo husi ai, betaun, baja,no seluk-seluk tan.
5
b. Fundasaun Bore Pile
Mak hanesan fundasaun ne’ebe nia profundidade liu husi 2m. Utiliza ba fundasaun konstrusaun
sira ne’ebe aas. Molok atu monta bore pile, fura uluk superfisie rai, no utiliza Makina furasaun
nian, to’o hetan kapasidade suporte rai nian ne’ebe to’os atu nune’’e bele tau fundasaun iha leten.
Tuir mai hatama armadura besi ba iha profundidade ne’ebe ohin fura tiha ona ne’e, depois cor ho
betaun. Fundasaun ne’e nia diametru minimu mak 20cm. No bainbain fundasaun ne’e harii 2 ba
leten no iha leten utiliza pile cap.
Modelu bore pile:
1. Sirkulu
2. Triangulu
3. Kuadradu
c. Fundasaun Sumuran
Fundasaun sumuran mak hanesan fundasaun ne’ebe harii ho maneira fura rai ho forma sirkulu, no
cor ho betaun ou misturasaun fatuk ho argamassa.
6
Karga seismika hanesan karga ne’ebe efeituhusi pergerakan tanah iha estrutura husi
konstrusaun ida nia okos. Efeituhusi pergerakan tanah, estrutura sei nakdoko. Nakdoko ne’e hodi
forma hanesan karga horizontal id aba iha estrutura ne’e rasik.
Forsa Seismika lateral
Periode Natural
T = 0,06 x (H)^3/4
- Deskrisaun : T = Tempu de vibração
H = Total aaaltura de andares
Zona de Seismica
7
2.4.5 Kombinasaun Husi Karga
- Combo 1 = 1,4DL + 1,4SDL
- Combo 2 = 1,2DL + 1,2SDL+1,6LL
- Combo 3 = 1,2DL + 1,2SDL + 1LL + 1EQx + 0,3EQy
- Combo 4 = 1,2DL + 1,2SDL + 1LL + 1EQx - 0,3EQy
- Combo 5 = 1,2DL + 1,2SDL + 1LL - 1EQx + 0,3EQy
- Combo 6 = 1,2DL + 1,2SDL + 1LL - 1EQx - 0,3EQy
- Combo 7 = 1,2DL + 1,2SDL + 1LL + 0,3EQx + 1EQy
- Combo 8 = 1,2DL + 1,2SDL + 1LL + 0,3EQx - 1EQy
- Combo 9 = 1,2DL + 1,2SDL + 1LL - 0,3EQx + 1EQy
- Combo 10 = 1,2DL + 1,2SDL + 1LL - 0,3EQx - 1EQy
- Combo 11 = 0,9DL + 0,9SDL + 1EQx + 0,3EQy
- Combo 12 = 0,9DL + 0,9SDL + 1EQx - 0,3EQy
- Combo 13 = 0,9DL + 0,9SDL - 1EQx + 0,3EQy
8
- Combo 14 = 0,9DL + 0,9SDL - 1EQx - 0,3EQy
- Combo 15 = 0,9DL + 0,9SDL + 0,3EQx + 1EQy
- Combo 16 = 0,9DL + 0,9SDL + 0,3EQx - 1EQy
- Combo 17 = 0,9DL + 0,9SDL – 0,3EQx + 1EQy
- Combo 18 = 0,9DL + 0,9SDL – 0,3EQx - 1EQy
a. Sondir
Teste sondir halo ho maneira uza ekipamentu sondir ne’ebe bele sukat valor Cone Resistence no
Loca Friction, direitamente iha kampu. Resultadu sondir nian sei desenha iha diagram sondir
ne’ebe sei hatudu ligasaun entre profundidade sondir iha superfisie rai nia okos no valor masimu
kontrasaun cone resistence (qc) no mos total local friction ( TF).
b. Deep Boring
Realiza ho utiliza makina furador atu hetan amostra, servisu Teste Estandarte Penetrasaun mos
halo iha servisu ida ne’e.
c. Teste Estandarte Penetrasaun (SPT)
Teste ne’e hala’o iha rai ne’ebe fura, no tuir mai foti amostra rai nian iha kada pankada
profundidade nian. Maneira ensaio hala’o atu hetan parametru kontrasaun penetrasaun camada rai
iha kampu. Parametru ida ne’e hetan husi total pankada hasoru penetrasaun.
9
- Deskrisaun : σ = kapasidade suporte rai
SF = Fator segurança
Kapasidade suporte rai determine no limite husi :
1. Seguru hasoru rupture rai nian
2. Seguru hasoru settlement efeitu husi konsolidasaun rai, entaun settlement total la boot liu.
Fator kapasidade suporte afetadu husi :
1. Valor parametru rai (φ,c y )
2. Profundidade fundasaun ( Df )
3. Fundasaun nia Dimensaun no forma
4. Karakteristika rai hasoru settlement
5. Profundidade de agua subteranea
Terzaghi kalkula kapasidade suporte rai tuir forma fundasaun nian (kuadradu, sirkulo), no tuir tipu
ruptura ( general shear no local shear).
b. Square Footing
c. Round Footing
10
2. Local Shear
a. Continuous Footing
b. Square Footing
c. Round Footing
2. Local Footing
11