Sveučilište u Zadru

Odjel za arheologiju
Muzeologija

Arheološki park
u
Ščitarjevu
Seminarski rad

Zadar, 15.svibnja, 2017.

Sadržaj

1.Uvod ........................................................................................................................................ 2
2.Povijest istraživanja................................................................................................................. 2
3.Povijest Andautonije ............................................................................................................... 4
4.Arheološki park ....................................................................................................................... 6
5.Zaključak ................................................................................................................................. 8
6.Popis literature......................................................................................................................... 9
7.Popis ilustracija ..................................................................................................................... 10

1
1.Uvod

Tema ovog seminarskog rada je rimski municipij Andautonija. U seminaru će biti riječi o
povijesti istraživanja samog područja, o samoj povijesti i razvoju grada. Najviše pažnje biti će
posvećeno muzeološkoj prezentaciji tog arheološkog lokaliteta.

2.Povijest istraživanja

Antička Andautonia i njena lokacija, ranim je istraživačima je bila poznata s antičkih

itinerara, nalazila se na cesti između Poetovia i Siscie1. Otkrićima nekoliko antičkih natpisa,
koji spominju Andautoniu, u 18.st približno je locirana na područje modernog Ščitarjeva.
Natpis bivšeg namjesnika provincija Dalmacije i Panonije, Lucija Funisulana, pronađen je u
Petrovini Turopoljskoj. Baza za kip cara Decija pronađena je u Stenjevcu, i baza za kip carice
Herenije Etruscile, Decijeve supruge, u Ščitarjevu. Ti natpisi naveli su istraživače da traže
Andautoniu u okolici Zagreba, prvi ju je Matija Petar Katančić ubicirao u Ščitarjevo, 1795.g.2

Katančić je na osnovu nalaza i, u njegovo vrijeme još vidljivih tragova antičkog naselja,
pretpostavio lokaciju Andautonie u Ščitarjevu. Utvrdio je da je grad bio oblika nepravilnog
šesterokuta čija je duža dijagonala, sjever-jug, iznosila 300 rimskih koraka, a kraća istok-
zapad 100 koraka. Katančić spominje da se na prostoru gradskih vrata, na južnom rubu grada
nalazila drvena župna kuća, koju je župnik planirao zamjeniti kamenom i u nju ugraditi natpis
carice Herenije Etruscile, primjetio je i da je župna crkva većim djelom izgrađena od spolija.
Katančić je vidio rimske nasipe i odvodne kanale koji su obuzdavali nabujalu Savu i žali za
graditeljskim vještinama rimljana.3

Katančićeva ubikacija potvrđena je 1934.g kada je u Jelkovcu pronađen miljokaz cara

Maksimina, na kojem je navedena udaljenost od 30 milja, od tog mjesta do Siscie. Kako je s
Antoninovog itinerara poznato da je udaljenost od Andautonije do Siscije iznosila 27 milja, a
od Ščitarjevo je od Jelkovca udaljeno 3 milje, jednostavnom matematikom došlo se do
nepobitnog dokaza u korist Katančićeve ubikacije. 4

1
H.GRAČANIN, 2010., 36.
2
Z.GREGL, 1991., 15-17.
3
Z.GREGL, 1991., 17.
4
Z.GREGL, 1991., 17-18.

2
Prvim iskopavanjima koje je proveo Ivo Bojničić 1882. i 1883.g. otkriveni su djelovi
arhitekture.(Slika 1.) Nakon toga nije bilo arheoloških istraživanja sve do 1962.g kad je
otkriven paljevinski grob u južnom dijelu Ščitarjeva, na položaju Kutela. Sustavna
istraživanja provodio je Arheološki muzej u Zagrebu 1969. do 1980.g, na cijelom prostoru
pretpostavljenog rimskog grada. Otkrivene su kamene popločane ulice, gradska kanalizacija,
javni i stambeni objekti, utvrđen je kontinuitet od 1. do 4.st., i 3 građevinske faze.5

Konzervatorski radovi počeli su 1981.g., i paralelno s iskopavanjima traju i do danas. Krajem

1980-ih Muzej Turopolja otkrio je dijelove nekropole na položaju Kutela. Na prostoru oko
župne crkve 1990-ih otkriveni su dijelovi rimske građevine većih dimenzija i srednjovjekovni
grobovi. S obzirom na cjelokupnu veličinu, istražen je tek mali dio antičkog grada, i
istraživanja još uvijek traju.6 U novije vrijeme primjenjuju se nedestruktivne metode, zračne
snimke, georadar, magnetometrija. 7

Slika 1. Tlocrt objekata istraženih 1882.g. (Š. LJUBIĆ, 1883.,12.

5
D. NEMETH-EHRLICH, D. KUŠAN ŠPALJ, 2007., 13-14.
6
D. NEMETH-EHRLICH, D. KUŠAN ŠPALJ, 2007., 14.
7
S. GROH, 2013., 94.

3
3.Povijest Andautonije

Grad se rijetko spominje u antičkim izvorima, tako da većina podataka dolazi iz arheoloških
iskopavanja i epigrafskih spomenika, a ostatak se može rekonstruirati iz općih povijesnih
zbivanja na prostoru Panonije.8 U prapovijesti tu su bila nastanjena panonska plemena, do
dolaska Kelta krajem 4.st. koji mjenjaju etničku sliku. Prema Pliniju Starijem, na tom
području bilo je nastanjeno ilirsko-panonsko pleme Varcijana. Rimljani osvajaju to područje
možda već 35.g.pr.Kr, kad je pokorena Segestika. Područje Andautonije vjerojatno došlo pod
njihovu vlast mirnim putem, bez puno otpora, s obzirom da se gotovo i ne spominje u pisanim
izvorima.9 Malo je dokaza da je na području današnjeg Ščitarjeva postojalo prapovijesno
naselje, tek su rimljani prepoznali stratešku važnost tog mjesta i osnovali naselje. Prema
arheološkom materijalu grad nastaje početkom 1.st., nakon panonsko- ilirskog ustanka i od
tad se može pratiti njegov razvoj. Grad se razvija nakon uspostavljanja stalne rimske vlasti i
pacifikacije prostora, i svoj vrhunac doseže u 2.st.10 (Slika 2.)

Slika 2. Topografija Ščitarjeva (D.NEMETH-EHRLICH, D. KUŠAN ŠPALJ, 2007., 44.)

8
D. NEMETH-EHRLICH, D. KUŠAN ŠPALJ, 2007., 20.
9
D. NEMETH-EHRLICH, D. KUŠAN ŠPALJ, 2007., 20-24.
10
D. NEMETH-EHRLICH, D. KUŠAN ŠPALJ, 2007., 24.

4
Građevinske faze uočene tijekom istraživanja, upućuju na rušenja u vrijeme Markomanskih
ratova, i kasnije obnove i pregradnje u 3.st. Život u Andautoniji prestaje u 4.st., uočavaju se
promjene u repertoaru nalaza i načinu gradnje, posljedica barbarskih provala, posljednji nalazi
datiraju se na kraj 4.st. Područje se ponovno naseljava tek u 11.st. što potvrđuju grobovi
otkriveni iskopavanjima oko današnje crkve. Andautonija je izgrađena na povišenom položaju
uz desnu obalu Save, pretpostavlja se da se, zbog meandriranja rijeke, u antičko doba nalazila
na lijevoj obali. Tome u prilog ide i Katančićev opis ostataka rimskog mosta, koji su se još
vidjeli u 18.st. Jezgra naselja i prva faza izgradnje nalazili su se na današnjem Gradišću,
prirodno povišenom položaju, na sjevernom djelu Ščitarjeva. Prva faza traje od osnutka grada
početkom 1.st. do početka 2.st., kad je katastrofalna poplava gotovo uništila grad. Druga faza
počinje obnovom i širenjem grada, nakon poplave, u vrijeme cara Hadrijana i traje do kraja
3..st. Treća faza obuhvaća period od kraja 3.st do kraja 4.st. To je i posljednja faza, razdoblje
kad se Andautonija napušta zbog provale barbara. 11

Pravni status Andautonije, a i šireg područja poznat nam je s epigrafskih natpisa. Na poleđini
natpisa posvećenog Luciju Funisulanu, naknadno je uklesan reljef božice Nemeze, kojeg joj
posvećuje Julije Viktorin, dekurion municipija Andautonije.(Slika 3.) Spomenike posvećene
caru Deciju i njegovoj supruzi Hereniji Etruscili, podiže res publica Andautoniensis, što je
zabilježeno na sačuvanim bazama tih kipova. Prema tim natpisima došlo se do zaključka da je
na tom teritoriju uspostavljena zajednica autohtonog stanovništva, res publica
Andautoniensis. Središte zajednice bilo je u Andautoniji koja je imala status municipija, koji
je stekla već u 1.st.12

Slika 3. Reljef Nemeze (D.NEMETH-EHRLICH, D. KUŠAN ŠPALJ, 2007., 24.)

11
D. NEMETH-EHRLICH, D. KUŠAN ŠPALJ, 2007., 24-27.
12
D. NEMETH-EHRLICH, D. KUŠAN ŠPALJ, 2007., 24-25.

5
4.Arheološki park

Arheološki park Andautonija otvoren je 1994.g. na površini od 5000 m2, u dvorištu župnog
ureda, u središtu Ščitarjeva. Tu posjetitelji mogu razgledati, muzeološki prezentirane,
sačuvane ostatke antičkog grada. Uz ostatke građevina postavljene su informativne ploče, s
kojih posjetitelji upoznaju povijest Andautonije, obilježja građevnih struktura i teme iz
svakodnevnog života u antičko vrijeme. Posjetiteljima se, na ulazu, nudi tiskani materijal s
podacima o lokalitetu, velike i manje ploče objašnjavaju sačuvanu arhitekturu, za bolju
prezentaciju koriste se još i kompjuterske rekonstrukcije, crteži, planovi i karte. Arheološki
park je muzeološki prezentiran tako da ne narušava rimsku arhitekturu, nastojeći ne izolirati
park, već ga uklopiti u moderni okoliš. Park se stalno dopunjuje novim sadržajima, proširujući
svoju ponudu, tako je postavljen niz rekonstrukcija poput rimske kuhinje, žrvnja, dizalice, a
zainteresirani mogu probati rimsku odjeću i obuću. Posebno je proširena ponuda za djecu s
radionicama i igraonicama, čime se pobuditi zanimanje i razviti briga o kulturnoj baštini. 13

U planu je proširenje parka i uklapanje parka u Ekomuzej ščitarjevačke Posavine, u skladu s

načelima moderne muzeologije. Ekomuzej ščitarjevačke Posavine bio bi muzej bez zidova,
bez krova i bez tradicionalne zbirke, bio bi smješten na površini od 16km2, na prostoru koje je
u prostornom planu Zagrebačke županije označeno kao arheološko područje. Zbirku muzeja
čine sve građevine, biljke, životinje i ljudi sa svojim aktivnostima koje pokazuju način života
na tom području. Aktivnosti Ekomuzeja bazirale bi se na očuvanju baštine, prezentiranju i
educiranju, organiziranju događaja i turističkih programa na temama iz polja arheologije,
povijesti i etnologije.14

Od 2002.g. održavaju se Dani Andautonije, kasnije preimenovani u Proljeće u Andautoniji,

povodom proljetnog otvorenja arheološkog parka, koji je u zimskim mjesecima zatvoren. Ta
manifestacija znatno je podigla broj posjetitelja, ali i svijest lokalnih stanovnika o povijesnom
i kulturnom značenju tog područja. Na Danima Andautonije se zabavnim i edukativnim
sadržajima prezentira način života u antičko doba, ujedno popularizirajući arheološki lokalitet
i arheologiju općenito. Organiziraju se izložbe na otvorenom i razna događanja u kojima
posjetitelji mogu sudjelovati i pripremaju se jela i pića u kojima su uživali rimljani.

13
D. NEMETH-EHRLICH, D. KUŠAN ŠPALJ, 2005., 24.
14
D. NEMETH-EHRLICH, D. KUŠAN ŠPALJ, 2005., 25.

6
Najzanimljivija atrakcija parka, je vjerojatno magarac Asinus Pepius, koji od 2005.g. živi u
parku15.

Slika 4. Asinus Pepius (D.NEMETH-EHRLICH, D. KUŠAN ŠPALJ, 2005., 29.)

Za vrijeme manifestacije ulaz je besplatan za sve, pa i kućne ljubimce, prilagođeni su sadržaji

za osobe s invaliditetom, i čak je osiguran besplatan autobusni prijevoz od Zagreba do
Ščitarjeva. Od 2016.g. održava se u ščitarjevu i Festival eksperimentalne arheologije, u
suradnji s Centrom za eksperimentalnu arheologiju, prikazuju se načini izrade kamenih i
metalnih alata, keramike, vune itd. 16

Slika 5. Rekonstrukcija rimske odjeće,( D. NEMETH-EHRLICH, D. KUŠAN ŠPALJ, 2005.,29.)

15
D. NEMETH-EHRLICH, D. KUŠAN ŠPALJ, 2005., 24-29.
16
http://amz.hr/

7
5.Zaključak

Andautonija je važan arheološki lokalitet koji se istražuje gotovo dva stoljeća, a tek je istražen
mali dio. Relativno dobro prezentiran lokalitet u konceptu arheološkog parka, sa svojim
edukativnim i zabavnim sadržajima pridonosi popularizaciji arheologije. Podiže se svijest o
povijesnoj i kulturnoj baštini i potiče na daljna istraživanja.

8
6.Popis literature

1. NEMETH-EHRLICH, D., KUŠAN, D., 2007. – Dorica Nemeth-Ehrlich, Dora Kušan,

Dvije tisuće godina Andautonije od rimskog grada do arheološkog parka, Zagreb,
2007.
2. NEMETH-EHRLICH, D., KUŠAN, D., 2005. – Dorica Nemeth-Ehrlich, Dora Kušan -
Arheološki park Andautonija – projekt daljnjeg razvoja kao Ekomuzeja ščitarjevačke
Posavine i Dani Andautonije u Šćitarjevu, Informatica museologica 36., 2005.
3. H.GRAČANIN, 2010. – Hrvoje Gračanin, Rimske prometnice i komunikacije u
kasnoantičkoj južnoj Panoniji, Scrinia sclavonica 10., 2010.
4. Z.GREGL, 1991. – Zoran Gregl, Rimljani u Zagrebu, Zagreb, 1991.
5. S.GROH, 2013. – Stefan Groh, Novosti u urbanizmu municipija Andautonije –
Ščitarjevo (Gornja Panonija, Hrvatska): analiza i arheološko – povijesna interpretacija
geofizičkih mjerenja iz 2012. godine, Vjesnik arheološkog muzeja u Zagrebu, 3.s.
br.46., Zagreb 2013.
6. http://amz.hr/ Pristup 14.5.2017.

9
7.Popis ilustracija

Slika 1. Tlocrt objekata istraženih 1882.g. (Š. LJUBIĆ, 1883.,12. ............................................ 3

Slika 2. Topografija Ščitarjeva (D.NEMETH-EHRLICH, D. KUŠAN ŠPALJ, 2007., 44.) ..... 4
Slika 3. Reljef Nemeze (D.NEMETH-EHRLICH, D. KUŠAN ŠPALJ, 2007., 24.) ................. 5
Slika 4. Asinus Pepius (D.NEMETH-EHRLICH, D. KUŠAN ŠPALJ, 2005., 29.) .................. 7
Slika 5. Rekonstrukcija rimske odjeće,( D. NEMETH-EHRLICH, D. KUŠAN ŠPALJ,
2005.,29.).................................................................................................................................... 7

10