Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Fakultet ekonomije i turizma

„Dr. Mijo Mirković“

Zorana Moravac, Mia Petković, Marina Krnjaić, Ella Žudić, Nadia

Švraka

ANALIZA STUDIJA SLUČAJA

SLUČAJ TEMELJEN NA EVALUACIJI – HG SPOT d.d.

Seminarski rad

Pula, 2018.
 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Fakultet ekonomije i turizma

„Dr. Mijo Mirković“

ANALIZA STUDIJA SLUČAJA

SLUČAJ TEMELJEN NA EVALUACIJI – HG SPOT d.d.

Seminarski rad

Zorana Moravac, Mia Petković, Marina Krnjaić, Ella Žudić, Nadia Švraka

JMBAG: 0303074164, 0303072474, 0303072698, 0303073466, 0303072726

redovan student

Studijski smjer: Menadžment i poduzetništvo

Kolegij: Uvod u ekonomiju I.

Mentor: doc.dr.sc. Dean Sinković, prof.dr.sc. Marinko Škare

Pula, siječanj 2018.

SADRŽAJ:

1. Uvod
2. Analiza
3. Izvješće o stanju
4. Značenje rezultata analize i njihova korisnost
1. Uvod

U ovom seminarskom radu obrađuje se poduzeće HG Spot d.d. koje je 1994. godine
osnovano u Republici Hrvatskoj. Hrvatsko gospodarstvo u devedesetima doživljava
tranziciju prema otvorenom tržišnom gospodarstvu, u kojem prevladava tercijarni sektor
uslužnih djelatnosti. Republika Hrvatska je 2009. godine doživjela svjetsku financijsku
krizu. Unatoč krizi, Hrvatska prema BDP-u ostaje bolja od nekih članica Europske Unije.
Također je važno napomenuti da su glavne gospodarske grane u Hrvatskoj: poljoprivreda,
turizam, graditeljstvo, brodogradnja, trgovina te mnoge druge. Prema statistici BDP iznosi
51.5 milijardi USD $ te ostvaruje rast od 3,3% godišnje. Stopa zaposlenosti iznosi 60,5%,
stopa nezaposlenosti iznosi 10,9%, dok je stopa siromaštva 19,4%. Republika Hrvatska
ostvarila je prihode od 20,12 milijardi USD $, dok su rashodi bili nešto veći te iznosili
23,25 milijardi USD $. Iako je HG Spot d.d. osnovan 1994. godine, sa svojim radom
započinje 1997. Osnivači su Saša Lončar, Hrvoje Prpić te Denis Čejvan. Početak rada bio
je baziran na sklapanju i prodaji računala, no već godinu prodaje i do 150 računala
mjesečno. Od 1998. do 2003. godine udvostručavao je rast svoje prodaje. Krenuvši sa
samo dva zaposlenika u poslovnom prostoru manjem od 15 metara kvadratnih, 2003.
godine proširuje se na 3300 četvornih metara te otvara prvi veliki maloprodajni objekt za
informatičku opremu. Također, proširuje i asortiman na potrošačku elektroniku i foto
opremu. Povećanjem potražnje počinju otvarati poslovnice diljem Hrvatske te kasnije u
BiH i Srbije. Konkurenti HG spota su Chipoteka, Links, Eurotrade d.o.o, Tehnoline,
Hangar 18 i mnogi drugi.
2. Analiza

Zadnja godina rasta poduzeća HG Spot d.d. dogodila se u 2007. godini nakon dolaska
nove uprave. U tom periodu dolazi do proširenja HG Spota, to jest otvorenja lanca
poslovnica te kupnjom i osnivanjem nekoliko novih poduzeća. HG Spot se razvija na rastu
prihoda od temeljne djelatnosti, a to je prodaja informatičke opreme, računala te
računalnih komponenti. HG Spot ostvaruje 387.872.567 milijuna kuna od poslovih
prihoda, od čega su prihodi prodaje iznosili 98,11% zarade. Ukupni prihodi poduzeća
iznosili su 395.337.343 milijuna kuna, dok je dobit bila 11.048.076 kuna. Tijekom 2007.
godine bilježi se snažni rast potražnje informacijsko telekominijacijske tehnologije, pa s
time hardversko tržište probija vrijednost zarade od tri milijarde kuna. Uz očekivanja koja
su temeljena na prijašnjim godinama a pogotovo najuspješnijoj 2007. godini, očekuje se
daljnji rast tržišta. Također, naznake o mogućoj svjetskog, te ujedno i domaćoj
gospodarskoj krizi još se uvijek nisu uzimale u obzir zbog dobiti i vrhunca poslovanja HG
Spota. Imovina poduzeća HG Spot-a većinom se sastojala od kratkoročnih potraživanja od
kupaca koji su su iznosili 46.156.187 kuna, zaliha trgovačke robe u iznosu od 58.120.832
kuna i vlasničkih udjela od 95.269.548 kuna. U usporedbi sa ostatkom imovine,
dugotrajna materijalna imovina bila je 4 milijuna kuna, a goodwill ju je procijenio na malo
više od 12 milijuna kuna. Važno je također napomenuti kako je ukupna pasiva poduzeća
na kraju 2007. godine iznosila 266.216.711 kuna, od čega su dugoročne obveze prema
bankama i financijskim institucijama iznosile, to jest opale su na 41.891.045 kuna a
kratkoročne obveze na 28.962.686 kuna. Broj obaveza prema dobavljačima je premašivao
iznos potraživanja od kupaca za čak 3 puta više, to nam ukazuje na prvi problem u
poduzeću. Poduzeće je tada jedino moglo računati na daljnji rast prodaje, kako bi se
uklonili dugovi i financirale sve obveze. Podaci o zaduženosti prema bankama te
dugovanja prema dobavljačima i niska likvidnost ukazivali su na moguće probleme koje
bi poduzeće moglo zateći kroz sljedeću godinu. Sredinom 2008. godine dolazi do krize, na
koju HG Spot nije bio financijski pripremljen. Nastupa financijska, a kasnije i
gospodarska kriza koja dovodi do velikog pada potražnje za informatičkom opremom te
potrošačkom elektronikom. Bilo je logično da će ljudi prije izabrati potrebe nužne za život
poput plaćanja računa i kupnje namirnica, nego kupnje novog laptopa, računala, televizora
i slično. IDC Adriatics je predvidio da će u iduće dvije godine doći do pada IT tržišta u
Hrvatskoj. Predviđanja za 2009. godinu bila su da će tržište opasti za čak 15%, dok je za
2010. godinu bio predviđen pad za dodatnih 5%, to jest 20%.
Najgori period krize nastupio je u 2010. godini, točnije u drugom i trećem kvartalu, što
potvrđuje i pad od 30% na prodana računala. Nakon velike krize, HG Spot još u 2009.
godini zatvara neprofitabilna prodajna mjesta, pa broj prodavaonica smanjen je sa 29 na
19. Tijekom perioda od 6 mjeseci te godine, ostvaren je gubitak od 18 milijuna kuna,
odnosno prihodi su pali za 45%. HG Spot nije uspio isplatiti dospjele komercijalne zapise,
koje su iznosile značajnih 55 milijuna kuna, nakon čega se poduzeću blokirao žiro račun.
3. Izvješće o stanju

Kako bi se HG Spot izbavio iz krize, Hrvoje Prpić je najavio da će se izbaciti prodaja

bijele tehnike, te da će se prodajni asortiman sastojati isključivo od računala, mobilnih
uređaja, kućne elektronike i slično. U tom trenutku započeo je proces potpunog
restrukturiranja. Odlučuju se na potpunu prodaju zaliha kako bi sakupili novac za isplatu
komercijalnih zapisa u iznosu od već navedenih 55 milijuna kuna. To rezultira velikim
sniženjem cijena i rasprodajom u maloprodajnim poslovnicama. Nakon što su ispunili cilj
i otplatili komercijalne zapise, Zagrebačka banka odobrava daljnje financiranje poslovanja
HG Spot-a. Svrha odobrenja bila je u interesu reprogramiranja postojećih dugova, nabave
novog asortimana te najvažnije oživljavanje samog poslovanja HG Spot-a. Uprava je
najavila otpuštanje 228 radnika u najvećoj poslovnici koja nije bila profitabilna, te je
najavila organiziranje rasprodaje zbog ubrzanog rješavanja zaliha i poboljšanja veze sa
kupcima. Uz to, također objavljuju da će doći do zatvaranja ostalih poslovnica koje nisu
bile profitabilne i da će glavni prodajni centar biti u Zagrebu. Sve u svemu, uočen je velik
zaokret u strukturi poslovanja i organizacije samog poduzeća. Potezi restrukturiranja
učinjeni su u zadnjem trenutku, pa dovode poduzeće HG Spot pred priliku za novi
početak, bez kojih bi poduzeće zasigurno završilo u stečaju.
4. Značenje rezultata analize i njihova korisnost

Poduzeće HG Spot započinje sa aktivnim radom 1997. godine sa samo dva djelatnika u
prostoru manjem od 15 kvadratnih metara. Te svega nekoliko godina kasnije, točnije
2003. godine širi se u prvu poslovnicu, to jest maloprodajni objekt koji seže čak 3300
kvadratnih metara. U narednim godinama poduzeće se širi diljem Hrvatske, BiH i Srbije te
otvara mnogobrojne poslovnice. Svoj rad su započeli prodajom računala i
telekomunikacijskih uređaja, a kasnije su svoj asortiman proširili i na bijelu tehniku.
Nakon određenog poslovnog razdoblja, uviđaju kako im bijela tehnika donosi prevelika
zaduženja te ne donosi prihod od prodaje. Isto tako, umjesto da otvaraju poslovice diljem
Hrvatske i u ostalim zemljama, trebali su se fokusirati na internetsku prodaju. Bilo bi bolje
da su imali tri do pet poslovnica u Hrvatskoj ali jaku i kvalitetnu internetsku stranicu,
preko koje bi ljudi mogli naručivati proizvode koje je HG Spot nudio. Samim time,
poduzeće bi imalo manje troškove za plaćanje radnika i najma prostora. Također, trebali
su se bazirati na količini kvalitetnih uređaja kako bi zadovoljili potrebe kupaca, nego
punjenju polica jeftinim asortimanom i nekvalitetnim uređajima koji se u konačnici nisu
ni prodavali nego su ostali u zalihama. Iako nisu mogli izbječi krizu, mogli su svojim
postupcima barem smanjiti posljedice koje su ih u konačnici dovele i dozaduženja od 55
milijuna kuna, raspada i zatvaranja većine poslovnica. Iz ovog primjera poslovanja HG
Spota, može se naučiti ne postoji ne rješiva situacija čak i u uvijetima opće gospodarske
krize i znatnog pada potražnje. Uoče li se problemi te onda poduzmu radikalni zaokreti,
slučaj je rješiv. Takve odluke nisu lake, pogotovo ako se baziraju na velikim promjenama
te često zahtijevaju promijenu cijele strukture poslovanja poduzeća. Unatoč činjenici da se
poduzeće može spasiti sa tim promjenama, za sobom se povlače veliki troškovi kako bi se
otklonile prijašnje štete koje su dovele do propasti. HG Spot je imao sreću da je njegov
najveći trošak bio prodaja zaliha po znatno sniženim cijenama, s kojim je vratio dio duga
u kojem mu je pomogla Zagrebačka banka. Ona mu također sufinancira vraćanje ostalih
dugova te potiče za novi početak poslovanja.