ARHEOLOGIJA RIMA

Etrurci
- Nazivi za Etrurce: Tusci, Tireni, Pelazgo-Tireni, „narod Lidije“, Meonci, Raseni, Turscha
(Turuska), tirenski gusari
- Prve ih spominje Homer, govori da su dobri konjanici.
- Tajanstven narod, ali materijal doakzuje da su postojali.
- Zadržali su se na području Toskane.
- Najraniji termin – Tireni – iz VIII st. p.n.e., spominju se u kontekstu piratstva.
- Priča da su pokušali ukrasti statuu Here sa Samose i prenijeti je u Argos na Peloponezu.
- Bavili su se i trgovinom roblja.
- Jedna od karakteristika etrurskog naroda je pojava kulture Villanova.
- Stanovali na prostoru između rijeka Arno i Tibera.
- Datacija 9-8. st. p.n.e.
- Informacije o grobnim prilozima u nekropolama.
- Među tim lokalitetima najpoznatiji je lokalitet Červeteri.
- Termin Tireni je sinonim i za Tirensko more.
- Termin po poredanju predstavlja eponim njihova porijekla po čemu je sin kralja Lidije Atisa,
kada je u Lidiji zavladala glad, on dio naroda odveo u Tiren.
- To predstavlja prvu pojavu kolonizaciju.
- Noseći ime vladara, stižu do zapadnih obala Italije između Arna i Tibera (Ausonija).
- Strabon navodi da su se Tirenima pridružili i Pelazgi sa Imbra i Lemna.
- Vijest o simbiozi ima vleiki značaj. Uvrđeno je da su Pelazgi najstariji narod na Balkanu,
prethodili Helenima i Doranima.
- Doba u kome žive ti narodi je otprilike II milenij, te su dakle oni savremenici Minojske i
Mikenske civilizacije.
- Pelazgo-Tireni pripadaju paleobalkanskoj kulturi.
- Manifestacija materijala kroz boje, oblike, mistika (tradicija Pelazga).
- Porijeklo Etruraca je više hipotetičko.
- Jedna od njih je da su autohtoni na Italiji (po kulama turris koje su gradili), a druga da su
doseljenici.
- Drugi su smatrali da je Tiren sin Herakla, a neki da je sin Telefov. Telef je kraljk Eubeje,
argonaut, osnivač Nauplije u Argolidi.
- Izvori idu u prilog da su autohtoni. Govore i o podjeli države između 2 Atisova sina – Lida i
Toreba. Narodi zvani Liđani i Torebijci.
- Bitan izvor je Dionisije iz Halikarnasa. Daje dobre podatke o vrlo velikom utjecaju nad
Rimljanima.
Socijalni poreda Etruraca

- Ekonomski i socijalni razvitak na visokom stupnju razvoja još od najranijih vremena.

- Osobenost njigovog socijalbog poretka ogleda se u slobodnom položaju žene.
- Ropstvo se rano pojavljuje – dokazi za to su gladijatorske borbe.
- Lukumoni (vojničko-sveštenička aristokratija), bave se gusarstvom.
- Simboli kraljevske vlasti: snopovi pruća koji oblažu sjekire – nosiel sluge ispred kraljeva.
- Etrurski gradovi-države (12 gradova)

Rimljani
Rim u doba kraljeva

Legende: Odisejev boravak u Italiji, Romul i Rem.

- U doba carstva, Rim se prostirao na 7 brežuljaka: Kapitol, Kvirinal, Viminal, Eskvilin, Palatin,
Aventin i Celij.
- Gradska granica zove se Pomerium.

Kraljevi:
1) Romul – osnivanje prastarih institucija, senata, vojske. Podjela stanovništva na patricije i
plebejce.
2) Numa Pompilije – osniva svešteničke kategorije
3) Tul Hostilije
4) Anko Marcije
5) Tarkvinije Stari - cirkus
6) Servije Tulije – reforma građanstva
7) Tarkvinije Oholi

Izvori

- prvobitni rimski ljetopisi

- pjesnici s kraja III stoljeća
- Polibije
- Posejdonije
- Ciceron
- Cezar
- Tit Livlije
- Plutarh
- Plinije Stariji
- Apijan
- Natpisi
- Papirusi
- Novac
Uticaj Etruraca i helenizma pogotovo je očit u atičkim i sirijskim gradovima, koji su bili
specijalizovani centri – služili kao urbana odmarališta.

Timgad > ima karakteristike kasnijih period.

- pravilni četverougaoni blokovi stambenih zgrada; šetališta; forum; pozorište; arena;
kupatilo; javni klozeti (preskupi) > ovo su sve standardi jednog grada.

Sa prvobitnih 12 gradova u Toskani i 30 gradova u Laciju, Rismka država u Augustovo vrijeme

narasla za 350 gradova na Apeninskom poluotoku i još 50 u sjevernoj Italiji.

- Ovi gradovi zamišljeni po novom obrascu skromnih dimenzija, jednostavnog rasporeda.

500x300, 800x500 metara.
- Rimski arhitekta Higen smatrao je da površina idealnog grada ne treba preći 800 metara u
dužinu, a 500 m u širinu, jer bi veće dimenzije dovele u pitanje grad u slučaju sukoba.

- Torino i Aosta Udovoljavaju tim zahtjevima u metar,

Bazel 4,8 hektara,
Strazbur i Orlean 28
London 132 hektara
Autun 200 hektara
265 hektara Nin

Vitruvije se zalagao za kružni zid.

- Ciceron za Narbonnu u južnoj Francuskoj kaže: „Kolonija rimskih građana, osmatračnica

rimskog naroda, bedem protiv divljih galskih plemena.“

- Svi mali gradovi su bili predviđeni za određeni broj stanovnika od oko 50.000.
- Placenta i ??? naseljene su iste godine svaka sa po 6.000 stanovnika.

Piazze i campi > trg, bili su direktan potomak rimskog planiranja, mada su se
srednjovjekovne tržnice funkcionalno i arhitektonski razlikovale od rimskog foruma.

FORUM, VOMITORIUM, KUPATILO

- Prema tradiciji, Rim je nastao kao savez različitih plemena koja su boravila na lokalnim
brdima, pod vođstvom plemena koje je živjelo na brdu Palatinum, a nazivalo se Gens
Romana.
- Njihov simbol je osnivanje zajedničkog trga (foruma), s prostorom predviđenim za
okupljanje (comitium).

- Forum je spoj agore i akropole.

- Forum je jedna kompleksna cjelina u kojoj su bili uključeni i svetilišta, hramovi, radionice i
vijećnice.
- Na tim otvorenim prostorima govornici su se mogli obraćati velikim gomilama, dok su u
trenutcima nepovoljnih vremenskih uvjeta radili to u bazilikama, velikim dvoranama itd.
- Jednostavnost foruma omogućila je njegovo korištenje u razne svrhe.

Forum Romanum

- je bio središte Rima i cijelog Carstva.

- Između Kapitola i Neronove zlatne palate tj. Koloseuma, nalazilo se veliko sastajalište.
- Tu su se okupljale velike gomile da posmatraju svoje vođe koji su bili u bojnim kolima,
pokazujući trofeje ili zarobljene kraljeve.

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Za manje od 20 godina Campus Martius (Marsovo polje), na kome se nalazio Flavijev
amfiteatar, prekriven je kolonadama koje su se protezale od podnožja brda do rijeke.
- To su bile kamene i drvene kolonade od šimšira.

- U Augustovo vrijeme ukupna dužina ulica sa kolonadama iznosila je 20 kilometara. Zgrade

su se postavljale prema toj osi, čak kada je taj raspored dobro prekriven kao što su svodovi
Trojanovog foruma bili sakriveni ispod njih.

179. godine, Katon, cenzor, dao je Rimu veliku centralnu pijacu prehrambenih proizvoda.
Vitruvije je rekao da riznica, zatvor i skupština moraju biti u blizini foruma.
- Nadogradnjom foruma, ili u vrijeme Cezara kada se osniva novi, ljudi se sve više sakupljaju,
kupuju, klanjaju se itd.
- Nova ulica zvana Argiletum koja je povezivala Forum i četvrti trgovaca i zanatlija, pretvarala
se u veličanstven prolaz.
- Nervin forum > mjesto gdje se ulazila u predio foruma.

- Vitruvije kaže da dimenzije foruma moraju biti prilagođene broju stanovnika, kako prostor
ne bi bio pretrpan. Širina neka se utvrdi u odnosu na dužinu, s tim da iznosi dvije trećine
dužine. Time će se dobiti pravougaoni oblik.

Kupatilo

- je u vrijeme Scipiona Afrikanca bila posuda sa vodom na zaklonjenom mjestu.

- U II st. p.n.e. u Rimu se razvila navika odlaženja u javna kupatila,
- Do 33. godine Agripa je uveo besplatna javna kupatila.
- Rimski vrhovn bog je istinski bilo ustvari njihovo tijelo. Javno kupatilo je hram te religije.

Arene
Circus Flaminius – 221. – Marsovo Polje.
- Njen je oblik proizišao iz trkališta, sa sjedištima za gledaoce na okolnim brežuljcima.
- Imala je 385.000 mjesta.

Koloseum (amfiteatar Flavijevaca)

Započeo ga je Vespazijan, nastavio Tit, ukrasio Dioklecijan.

- Mogao je da primi 45.000 gledalaca.
- Gradnja je traa 72 godine.

Vomitorium

- U privatnim kućama to je prostor ispred trpezarije, gdje su se proždrljivci mogli olakšati od

hrane i vratiti za trpezu.
- Vomitorium je morao da bude velikih dimenzija.

- Golotinja je za Rimljane bila popratna stvar pražnjenja tijela ili predigra požude.

- Puno su voljeli najraznovrsnije ukrase, skupi mermer i oniks, raskošni ornamenti, korintski
stil gradnje, zlato...

Odvodni kanali i vodovod

- Po Ciceronu i Dionisiju Rim je osnovan 751. god. p.n.e.

- U manjim gradovima: Marsej, Oranž ili Narbonne (Narbo Martius) u južnoj Francuskoj,
grčka tradicija je zavladala i politički i arhitektonski.
- Poseban rimski doprinos bili su čvrstoća i dekorisanje građevina.

- Hram Maison Carree u Nimesu bio je autentičan proizvod antičke umjetnosti.

- Rim > udružuju se graditelji i vojnici, prave džinovske zidove, nasipe, rezervoare.

Cloaca Maxima
- najstariji spomenik rimskog građevinarstva > veliki odvodni kanal.
- 6. st. > kamena konstrukcija veoma stabilna i velike dimenzije.
- koristi se i danas!

- Pont du Gard u Provansi

- Grčki geograf Strabon primjećuje veliku pažnju oblika grada pri osnivanju svojih gradova;
ljepota oblika, plodnost tla, blizina luke i sl., dok su Rimljani poznati po popločanim ulicama,
vodovodima i kanalizaciji. Ova osobina je potpuno zavladala do 1. st. n.e.
- Cloaca Maxima je nastala prije nego je počelo dovođeni cijevima iz dalekih izvora.

- 109. god – Trajanov vodovod prvi put doveo vodu na desnu obalu Tibera.
- Popločavanje ulica je starije od vodovoda. Najprije se primjenjivala na ulicama van grada pa
onda u gradu.

Ceste

Via sacra – ulica za prolaz procesija

Via Nova – predstavlja novinu
- Jedna je presijecala, a druga je vodila u Forum Romanum
- Širina ulica nikad nije bila ista. Od 4-8 metara na velikim i važnim saobraćajnicama, a
prosječna širina je oko 5 metara.
- Kada se uvodi kolski saobraćaj, prenatrpanost u Rimu je bila nepodnošljiva.
- Julije Cezar – zabranio kolski saobraćaj u središtu Rima.
- 92. god. – Rim zatrpan prodavnicama i zanatlijama.
- Pretrpani stambeni blokovi – insulae
- Kras – obogatio se trgovanjem stambenim zgradama.

- Velika količina smeća – Rim je na vrhuncu carstva imao oko milion stanovnika.
- Bezbrižno bacanje ljudskih leševa u jame.
- Do 19. st. Rim je bio najnezdravije područje.
- Boginja Groznice; kuga dnevno ubijala hiljade ljudi.
- Epidemije kuge:
79. god. p.n.e.
65. god. p.n.e.
23. god. p.n.e.
162. god. n.e.

Arheolog Lanćiani je naišao na 75 jama, grobnica površine oko 4 m² i dubine 10 m.

- Pod Augustom, na početku carstva, uvedena je djelimična reforma – spaljivanje tijela, ali
ostaje nerješen problem smeća i otpada.
- Za vrijeme Republike samo 2 su se mogle zvati „viae“ – dovoljno široke da se mimoiđu 2
kola.

312. god. Apije Klaudije izgradio prvi rimski put – Via Appia.

- U Pompejima su pješaci imali uzdignuti pločnik i kamenje za prelaz.

Problemi kanalizacije > kanalizacija je bila povezana sa klozetima samo u prizemlju, mogli su
koristiti klozete komšija.
- Sakupljanje otpada u kamenim posudama ispod stepenica nerijetko je smanjivalo smrad.
- Urin se sakupljao i služio za obradu sukna.

- Postoje zapisi o otvorenim septičkim jamama unutar stambenih objekata koje su konačno
zatrpane nešto kasnije.
Problem sa vodovodom > nije se moglo iscrpiti (veliki izvor), no privatno kupanje bilo je
luksuz bogataša.
- Zgrade iskopane u Rimu ne nude podatke o tome da je voda bila sprovedena iznad
prizemlja. Kod Pompeja to postoji!
- Rim je propao na ispitu elementarne higijene.

Rim je bio podijeljen na stamben blokove ili četvrti (vici).

- Široka ulica s trgovinama koja se proteže bez kraja prema horizontu, dok joj je dužina
akcentovana kolonadama, bila je tipična pojava u gradovima.
- Ona zamjenjuje koncentrisan i otvoren trg, iako glavna avenija može da se proširi u kružni
plac.
- Ovakve avenije postojale su u Damasku – „ulica koja se zove ravna“ – Bulevar

- Antiohija – je karakteristična još po uličnom osvjetljenju, po tome se razlikuje od Rima.

- U Efesu je u V st., Arkadijeva ulica bila osvijetljena s 50 svjetiljki. Polovinom 4. st. njihov sjaj
je bio jednak dnevnoj svjetlosti.

- U Londonu pojavom brojnih uličih svjetiljki nastupa novi trgovački duh, početkom 19 st.

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Vojna oprema

Cassis – kaciga od kovine, često sa perjanicom (crista).

Galea – kaciga od kože
Scutum – štit sastavljen od drvenih ploča koje su prevučene kožom, a na rubovima okovane.
Umbo – nasad za štit
Parma – mali okrugli štit za laku pješadiju.
Lorica – oklop, sastavljen od 2 komada, većinom kožni.
Lorica hamata – lančani oklop, satojao se od kolutova metalnih.
Lorica squamata – ljuskavi oklop od metalnih pločica
Cingulum – kožni pojas koji se nosio iznad ili ispod oklopa
Cinctorium- tkanica koju su nosili viši časnici kao znak časti.
Ocreae – knemide, pokrivale su nogu do preko koljena, a nosili su se samo na desnoj nozi
Gladius – mač koji je prije bio dug i bez šiljka, a poslije kratak, širok, dvosjekli sa šiljkom
(mucro).
Vagina – korice za gladius
Balleus – remen za mač.
Pilum – sulica duga skoro 2 metra sastavljena od drvene drške sa željeznim krajem i od
željeznog šiljka na dugom nasadu.
Hasta – teško koplje kojim je bila oružana rimska falanga i triariji
Spiculum i veritum – lake sulice, za jači zamah obavijen remen oko drške (amentum).
Ephippia – pokrovci za konje, služili kao sedla.
Arcus i sagittae – luk i strijela, imale ih pomoćne čete koje su mogle biti i na konjima.
Funda – praćka
Sagum – ratna kabanica, četverougaoni komad tkanine koji se nosio preko oružja i na
desnom ramenu skopčao.
Paludamentum – vođina grimizna ratna kabanica.
Caliga – pletivo od remenja nošeno na nogama prostih vojnika.
Braccae – hlače
Sarcinae – prtljaga koja se sastojala od hrane i oruđa (vasa)
Impedimenta – teška legijska prtljaga, nosila je tovarna stoka (iuementa), sluge (calones)
Signa – zastava manipula bila su koplja, koja su umjesto šiljka često imala ispruženu ruku kao
znak vjernosti ili slike životinja. Od Marija bila je zajednička zastava legije orao od srebra, a
poslije od zlata.
Vexillum – četverougaona zastava konjanika i samostalnih pješačkih odjela.
Tuba – truba korištena za signale
Cornu i bucina – kao lovački rogovi
Lituus – za znakove konjanika

Odjeća

Tunica – nalik na košulju, od bijele vune sa kratkim rukavima i bez rukava.

Tunica interior ili subucula – košulja ispod tunice.
Clavus – tunika sa grimiznom prugom za senatore i vitezove
Toga – narodno rimsko odijelo, bila je bijela, od vune.
Toga praetexta – toga sa grimiznom prugom koju su nosili viši činovnici i slobodni dječaci
Toga candida – bijela pruga koju su nosili oni koji su se natjecali za službe
Toga sordida – tamna toga koju nose oni koji su u žalosti
Žene su nosile dvije tunike! Kao gornja haljina je služila palla koja je bila nalik na togu.
Lacerna – nosila se za zaštitu od nevremena.
Paenula – kabanica bez rukava od friza ili kože sa izreskom, provlačila se glava.
Laena – od debele vunene tkanine
Sagum – ratna kabanica
Calceus – obuća koja se sezala do gležnja gdje se vezala
Calceus senatorius – senatorska obuća
Calceus patricius – obuća patricija i kurulskih magistrata, od crvene kože sa visokom
potplatom.
Soleae, sandalia – sandale
Caligae – čizme koje su nosili lovci, seljaci, a u carsko vrijeme i prosti vojnici
Pileus – pustena kapa
Cucullus - kapuljača
Petasus – niski šešir
Rimljanin je obično bio gologlav!