Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu

Studij psihologije
kolegij Akademska pismenost

Marijana Čagalj
Mladi i alkohol
Seminarski rad

Nastavnik:
prof. Ljubica Josić

Zagreb, lipanj 2017.

Sadržž aj
1. Uvod...............................................................................................................1

2. Utjecaj alkohola u adolescenciji......................................................................2

2.2. Alkohol i utjecaj na socijalnih grupa: posao, prijatelje i školske i

poslovne obveze.........................................................................................................2

3. Socijalni čimbenici..........................................................................................4

3.1. Doba prvog pijanstva...............................................................................4

3.2. Obiteljski učinci na dječje pijanstvo.........................................................4

 3.3. Skupine vršnjaka......................................................................................4

3.4. Seksualni rizik..........................................................................................5

3.5. Obrazovne performanse...........................................................................5

4. Utjecaj alkohola na ljudsko tijelo....................................................................7

5. Zaključak........................................................................................................9

6. Literatura.......................................................................................................10
1. Uvod
Alkoholizam je ljudska tjelesna ovisnosti o alkoholu i uzrokuje da pojedinac
nastavi piti unatoč zdravstvenim rizicima koje alkohol uzrokuje na tijelu. Netko tko je
klasificiran kao alkoholičar može pokazati simptome kao što su nesposobnost da
kontrolira količinu konzumiranog alkohola u određenom vremenu, pijenje više od
prosječnog pojedinca zbog razine tolerancije pojedinca s problemom i čuvanje
alkohola u neobičnim skrivenim mjesta. Zloupotreba s druge strane je definirana kao
navika pijenja pojedinca koja vodi do problema, ali ne ovisnosti. Simptomi
zloupotrebe alkohola su opetovano zanemarivanje odgovornosti, korištenje alkohola u
opasnim. Uzroci tih alkoholnih problema mogu biti iz genetskih osobina, pritiska
vršnjaka ili stresa u životu pojedinca.

Alkohol je uz duhan najčešća ovisnost kod mladih. Smatra se da su mladi toliko

skloni alkoholiziranju zbog sve stresnijeg načina života. Sve se više i više širi trend
ispijanja alkohola kao neizostavnog dio zabave, a dobna granica postaje sve niža.
Studije pokazuju da mladi počinju s konzumacijom već u dobi od 13 do 17 godina.

U ovom ću radu obraditi problematiku konzumacije alkohola kod mladih ljudi

te kako on utječe na njihove živote.

1
2. Utjecaj alkohola u adolescenciji
„Potrošnja alkohola povezana je s mnogim štetnim posljedicama za pojedinca,
neposrednu okolinu pijanca i društvo u cjelini. Takve društvene posljedice kao što su
prometne nesreće, problemi na radnom mjestu, obiteljski i domaći problemi te
međuljudsko nasilje u proteklih godina privlače sve više pažnje javnosti ilistraživanja,
što ukazuje na sve veći interes za širi koncept konzumiranja alkohola“ (Klingemann &
Gmel, 2001).

Adolescencija je razdoblje koje se smatra razdobljem odrastanja i mentalnog i

fizičkog razvoja čovjeka. To je prijelaz iz djetinjstva u svijet odraslih te obuhvaća ljude
od petnaeste do dvadesete godine života. U tom razdoblju razvijaju se poštovanje,
samopoštovanje, osamostaljivanje i najviše aspekata ljudske osobnosti koje će tada
pojedinca pratiti kroz život.

Često korištenje alkohola kod mladih ljudi prikazuje znatan doprinos kod
ostvarenja nepovoljnih čimbenika u kasnijoj adolescenciji. Neki od tih su navedeni u
sljedećim potpoglavljima.

2.2. Alkohol i utjecaj na socijalnih grupa: posao, prijatelje i sž kolske i poslovne

obveže
Prijatelji su dio društvenog okruženja u kojem mladi ljudi uče kako piti i kako
se ponašati nakon pića. Utjecaj je zajednički: mladi se odabiru da budu prijatelji zbog
svojih navika pijenja, izlaženja i stavova prema alkoholu. I mladi ljudi - kao i odrasli -
odabiru svoje prijatelje u skladu s vlastitim željama za socijalne događaje, često mladi
odabiru krug ljudi koji često konzumira alkohol i time kreiraju zid koji ih okružuje i
čini teže napustiti takvo okruženje upravo zbog utjecaja društva. Dakle, mreže
prijatelja dijele određenu kompatibilnost s obzirom na alkohol. Ti međusobni procesi
često su skriveni pod oznakom "vršnjački pritisak". U mnogim kulturama ponavlja se
tema sukoba između obiteljskih obveza i pijenja s prijateljima. Kada alkohol određuje
velik dio stila i sadržaja života osobe, ona postaje i glavna odrednica mreža prijatelja.

2
Kakvoća prijateljstava i učinaka alkohola na prijateljstvo ne bi se trebalo prosuđivati u
skladu s društvenim klasama. Ljudi ovisni o alkoholu, uključujući i one koji su "na
skliskom ledu", mogu formirati intenzivna i suportivna prijateljstva. Međutim, alkohol
inducira značajnu emocionalnu nestabilnost, a to se ogleda u interakciji unutar takvih
skupina prijateljstva. Isto tako, kod mladih često kod nasilnih zločina i počinitelj i
žrtva dolaze iz istog kruga prijatelja i poznanika koji zloupotrebljavaju alkohol.

Kod žena, mladih djevojaka, poseban je rizik kod konzumiranja alkohola,

pogotovo ako se kreću u takvim grupama ljudi. U mnogim se društvima,
mentalitetima, žena koja pije smatra lako dostupnom i nekim muškarcima je ona po
definiciji seksualno prihvatljiva i slobodna. O ovom problemu svjedoče mnoga
silovanja od strane poznanika i prijatelja, te djevojaka nakon noćnih izlazaka. 1

Ulazak u društvene skupine kao što su vojska, upis u srednju školu ili fakultet,
ponekad uključuje i pijenje velikih količina alkohola. Ovakav način konzumacije pića
povećava rizik od ozljeda, nasilja i trovanja alkoholom. U novije doba, osim takvo
ponašanje kod mladih studenata, sve više i više proširuje se i kod srednjoškolaca što
predstavlja problematiku i loš obrazac problema s alkoholom u kasnijem životu.
(Brown 2009.)

Općenito vjerovanje je da su visokorizične aktivnosti i socijalno neprilagođeno

ponašanje usko povezani s alkoholom.

KatonW, Richardson L, Russo J, McCarty CA, Rockhill C,

McCauley E, et al. Depressive symptoms in adolescence:
the association with multiple health risk behaviors. General Hospital
Psychiatry. 2010; 32: 233-9.
3
3. Socijalni cž imbenici
3.1. Doba prvog pijanstva
Mnogo mladih upoznato je s alkoholom preko roditelja i većina mladih je prvi
puta probala alkohol prije navršene šesnaeste godine. Prema Coleman i Carter (2003.)
prva iskustva konzumiranja alkohola nastaju pod roditeljskim nadzorom u dobi od 8
do 12 godina. Utjecaj i dob prve konzumacije alkohola može biti ključno za učestalost
i vrstu konzumacije alkohola u budućnosti. Rano alkoholiziranje, međutim, ne mora
uvijek predstavljati dugoročni rizik i opasnost, na primjer, ranija pojava puberteta kod
djevojčica povezan je s ranijom konzumacijom alkohola, no ne i na alkoholizam u
starosti.

3.2. Obiteljski ucž inci na djecž je pijanstvo

Većina studija potvrđuje hipotezu da alkoholizam kod roditelja povećava
vjerojatnost alkoholizma kod djece. Čak i šira obitelj, kao što su baka i djed ili braća
mogu pružati sličan utjecaj. (Coleman i Carter 2003.)

Ukratko, širok raspon roditeljskih faktora korelira s različitim aspektima

adolescentskog pijenja. Međutim, korelacija nije ista kao uzročnost, a u obiteljskom
kontekstu drugi 'česti čimbenici' vjerojatno utječu na ishode pijenja. Razumno je
pretpostaviti da roditelji mogu utjecati na pijenje svoje djece i da će vjerojatno biti
problema povezanih s prekomjernom primjenom ili ograničavanjem u vezi s
upotrebom alkohola.

3.3. Skupine vrsž njaka

Prijateljstvo je jedno područje gdje postoje dokazi da uporaba alkohola od
strane mladih ljudi može imati neke prednosti. U obje adolescenata i studenata
vjerojatno će igrati ulogu u povezivanju s vršnjacima i može dovesti do veće
društvenosti. Međutim, studije su također pokazale da uporaba alkohola na određenim
razinama može imati štetne posljedice na prijateljstvo te učinke na agresivnost i loše
socijalno ponašanje koje je navedeno u prošlom poglavlju. Perkins (2002.)

4
3.4. Seksualni rižik
Postoje slabosti u istraživanjima kod povezivanja alkoholiziranja i seksualno
eksplicitnog ponašanja. Alkohol može pridonijeti pogrešnom shvaćanju o seksualnom
ponašanju i namjerama drugih osoba, ali je isto tako dokazano da su neke osobe
općenito sklonije riskantnijem ponašanju, neovisno o konzumaciji alkohola.

3.5. Obražovne performanse

Perkins (2002.) je u svojoj studiji došao do zaključka da osobe koje više od 3
puta tjedno uzimaju alkohol, nakon određenog perioda zaostaju u akademskim
rezultatima za svojim vršnjacima.

Ingleton i Wolfston (2009) ispitivali su alkohol, količinu spavanja i akademski

učinak. Autori pokazuju odnos između upotrebe alkohola i spavanja, i akademskog
uspjeha. Sudionici istraživanja bili su bijelci, u dobi od 18 do 22 godine, a 82% je
živjelo na kampusu. Ukratko, pretpostavili su i zaključili da učenici koji piju više
alkohola održavaju loše navike spavanja, što negativno utječe na akademski uspjeh

5
4. Utjecaj alkohola na ljudsko tijelo2
Alkohol može utjecati na vaše tijelo

MOZAK - Alkohol ometa komunikacijske puteve mozga i može utjecati na

način na koji mozak izgleda i radi. Ovi poremećaji mogu promijeniti raspoloženje i
ponašanje, te otežati razmišljanje i pomicanje s koordinacijom.

SRCE - Pijenje puno duže ili previše u jednoj prilici može oštetiti srce,
uzrokujući probleme, uključujući kardiomiopatiju - istezanje i opadanje srčanog
mišića, aritmiju - nepravilan ritam srca, udar i visoki krvni tlak.

Dugotrajno pijenje može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih oštećenja i bolesti na

jetri od koji su neki steatosis ili masna jetra, alkoholni hepatitis, fibroza, ciroza.

Alkohol uzrokuje da gušterača proizvodi otrovne tvari koje mogu na kraju

dovesti do pankreatitisa, opasne upale i otekline krvnih žila u gušterači koji sprečavaju
pravilnu probavu.

RAK -Pijenje previše alkohola može povećati rizik od razvijanja određenih

vrsta raka, uključujući rakove usta, jednjaka, grla i jetre.

IMUNOLOŠKI SUSTAV - Pijenje previše alkohola može oslabiti imunološki

sustav, čineći tijelo lakšim ciljem bolesti.

Utjecaji alkohola na ljudsko tijelo su složeni. Postoje mnogi čimbenici koji

utječu na njegovu apsorpciju i razgradnju u tijelu. Nakon ispijanja alkohola, utjecaj na
mozak je trenutačan i kako se konzumacija nastavlja alkohol oštećuje bubrege i jetru.

European Alcohol Action Plan 2000–2005. Copenhagen, WHO Regional Office for Europe, 1999
6
5. Zakljucž ak
Rano započinjanje konzumiranja alkohola i konzumiranja alkohola može
dovesti do vrlo širokog raspona štetnih posljedica na tjelesno i duševno zdravlje
mladeži. Ti su štetni učinci bili kratkoročni (akutni) i dugoročni zdravstveni problemi.

Djeca roditelja s problemima povezanim s alkoholom mogu biti osobito

osjetljiva na razvoj problema s alkoholom. Dobri obiteljski odnosi i roditelji s točnim i
dobro izbalansiranim saznanjima o učincima koji alkohol ima na zdravlje mogu
pomoći u zaštiti djece od štetnih posljedica pijanstva

Iako alkohol nosi većinom negativne posljedice na ponašanje, obiteljski život,

performanse u obrazovanju i seksualnom ponašanju, postoje i neki pozitivni učinci kao
što su socijalna događanja i sklapanja prijateljstva, no dugoročno ukoliko se u tim
krugovima konzumira alkohol, dolazi do nastupanja još većeg problema i okruženja za
mladež.

7
6. Literatura
Aertgeerts, Bert and Frank Buntinx. 2002. “The Relation between Alcohol Use or
Dependence and Academic Performance in First-Year College Students.” Journal
of Adolescent Health

Butler, Adam B., Desiree Spencer and Kama Dodge. 2011. “Academic Demands
are Associated with Reduced Alcohol Consumption by College Students.“

Dodig, G., „Alcoholism of adolescents, students of the final classes of primary

schools.“, Alcoholism : journal on alcoholism and related addictions. 38(2002)

European Alcohol Action Plan 2000–2005. Copenhagen, WHO Regional Office for
Europe, 1999

Jensen, C. D., Cushing, C. C., Aylward, B. S., Craig, J. T., Sorell, D. M., & Steele,
R. G. (2011). „Effectiveness of motivational interviewing interventions for
adolescent substance use behavior change: A meta-analytic review.“ Journal of
Consulting and Clinical Psychology, 79(4), 433–40.

Sakoman, S., Kuzman, M., Raboteg Šarić, „Čimbenici rizika i obilježja navika
pijenja alkohola među srednjoškolcima“, Društvena istraživanja, 41(1), 373-395.; ,
Z. (1999).

Tackling alcohol related crime, disorder and nuisance. Action Plan.

(http://www.homeoffice.gov.uk/pcrg/aap0700.htm) London, Home Office, 2000
(20.06.2017)