UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU

FILOZOFSKI FAKULTET
KATEDRA ZA NOVINARSTVO

SEMINARSKI RAD

Tema: Analiza sadržaja naslovnih strana Dnevnog Avaza, Večernjih

novosti i Oslobođenja

Mentor: Student:
prof. dr Lazo Ristić Željana Govedarica

Pale, april 2018.

 Analiza sadržaja

SADRŽAJ
1. UVOD ......................................................................................................................................... 3

2. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA .................................................................................... 5

3. DNEVNI AVAZ ......................................................................................................................... 6

4. VEČERNJE NOVOSTI ............................................................................................................ 7

5. OSLOBOĐENJE ....................................................................................................................... 8

6. REZULTATI ISTRAŽIVANJA .............................................................................................. 8

7. ZAKLJUČAK .......................................................................................................................... 13

LITERATURA ............................................................................................................................ 14

Željana Govedarica Page 2

 Analiza sadržaja

1. UVOD

Ideja o praćenju medija (media monitoring) predstavlja proširenje metodološkog pristupa

u komunikološkom istraživanju poznatom i kao analiza sadržaja. Klasični teoretičari analize
sadržaja, posebno Bernard Berelson i Harold Lasswell, uveli su je kao instrument pomoću kojeg
se može odrediti šta mediji ustvari rade te definisati uređivačka politika prema različitim
aspektima društvenog života – uključujući i same medije. Može se reći kako je paradoksalno da
je analiza sadržaja osnova empirijske i pozitivističke tradicije u medijskim istraživanjima dok
istovremeno ukazuje na neke političke paradigme, pozivajući nas ne samo da otkrivamo stvarnost
već da je i mijenjamo. To je već odavno poznata paradigma koju je promovisao Max Weber u
svom govoru na prvom Njemačkom kongresu sociologa u Frankfurtu 1910. godine (Berelson,
1959.).

Praćenje medijskog sadržaja je kontroverzni način istraživanja materijala, ali s aspekta

konstrukcije socijalnih problema, longitudinalna (uzdužna) analiza sadržaja ima smisla.
Longitudinalno istraživanje medijskog sadržaja nudi i zanimljiv pogled na kulturne
transformacije: pojavu određenih tema, njihovo oplemenjivanje u stručnije diskusije, iščezavanje
pred drugim temama i raspravama, pojavu novih sudionika u definisanju i raspravi o socijalnim
problemima i nestajanje nekih drugih može biti provjera načina konstrukcije i suočavanja sa
socijalnim problemima na društvenom nivou. Blumer tako govori o istoriji društvenih problema –
neki su stalno prisutni u javnim debatama, a neki nestaju kako bi se ponovo pojavili kasnije u
nekom drugom obliku ili kontekstu. Kako navodi Hakkarainen opravdano je govoriti o ‘rasponu
života’ socijalnih problema. Praćenje medijskih sadržaja u političkom, kulturnom i istorijskom
kontekstu može biti relevantan alat za razumijevanje i konstrukciju problema te razumijevanje
dvostruke uloge medija kao arene izgradnje socijalnih problema te posrednika između tvrdnje i
tumačenja križanja u toj istoj areni.

Masovni mediji važni su instrumenti za informisanje širokog auditorijuma te istovremeno

i okvir javnog i privatnog mnjenja, a naučno opisivanje i procjenjivanje medijskog djelovanja
koje traga za trendovima ideološkog pripovjedačkog diskursa u medijima itekako je potrebno.

Željana Govedarica Page 3

 Analiza sadržaja

Pregled sadržaja, a posebno konstrukcije odabrane teme ili vremenskog razdoblja potrebno je kao
i – istovremeno – praćenje koncentracije, potrošnje itd., jer medijski sadržaj predstavlja strateški
dio šireg zaključivanja o medijima i društvu. Međutim, samo praćenje (bez obzira koliko je ono
istorijsko ili komparativno) rijetko je dovoljno za stvaranje opštih ili teorijskih objašnjenja o
socijalnim fenomenima. Treba pažljivo razmisliti šta, kako i kada pratiti jer podaci sami po sebi
ne sadrže odgovore. Ali, kao što je naglašeno, oni mogu biti dobra podloga i pomoć za
konstrukciju važnih i teorijskih i empirijskih pitanja.

Željana Govedarica Page 4

 Analiza sadržaja

2. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

U okviru ovog istraživanja obuhvaćena su tri dnevna lista u Bosni i Hercegovini, a to su

Dnevni Avaz, Večernje novosti i Oslobođenje. U periodu od 7 dana, praćene su naslovne strane
ovih dnevnih listova, odnosno u periodu od 10.03.2018. do 16.03.2018. godine.

Za istraživanje je korištena metoda analize sadržaja. Analiza sadržaja je metoda u

društvenim naukama koja služi za proučavanje sadržaja komunikacije. Američki sociolog Earl
Babbie definiše je kao: “Učenje o zabilježenim ljudskim komunikacijama kao što su knjige, web
stranice, slike i zakoni.“ Najčešće je korištena od strane istraživača u društvenim znanostima za
analizu zabilježenih prijepisa intervjua sa sudionicima.

Analiza sadržaja takođe se smatra školskom metodologijom u društvima kod kojih su

tekstovi proučavani prema autorstvu, autentičnosti i značenju. Zadnji subjekt
uključuje filologija, hermeneutika i semiotika.

Pored analize sadržaja korištena je i komparativna analiza kao jedna od brojnih metoda, te
se na osnovu nje postavlja centralna hipoteza:
 Razliku u sadržaju naslovnih strana između ova tri dnevna lista.

Osnovna obilježja ove metode su:

 objektivnost,1
 sistematičnost,
 uopštenost,2 i
 kvantifikacija.3

1
Nezavisnost rezultata od istraživača.
2
Rezultati imaju teorijski značenje, te se praktična primjena razlučuje od naučne.
3
“To je postupak kojim se neki verbalni, kvalitativni dokument prevodi u kvanitativne podatke“ – Bailey (1987)

Željana Govedarica Page 5

 Analiza sadržaja

3. DNEVNI AVAZ

Dnevni avaz su dnevne novine u Bosni i Hercegovini osnovane 1991. godine u

Sarajevu. Trenutno su najtraženije novine u Bosni i Hercegovini. Tiraž novina u 2005. godini
iznosi oko 90.000 primeraka.

Nastale su za vreme rata u septembru 1991. kao mjesečnik pod nazivom Bošnjački avaz.
Od 1994. počinju izlaziti kao nedeljnik pod nazivom Avaz, i to istovremeno u BiH i u
Njemačkoj. Godine 1995. postale su dnevnik i dobile svoj današnji naziv. Iste godine je osnovano
i izdavačko preduzeće NIK Avaz. Ubrzo je Dnevni avaz postao najtraženiji dnevni list u BiH,
istisnuvši svog glavnog konkurenta, sarajevsko Oslobođenje.

Godine 2008. u Sarajevu je podignut neboder Avaz tvist tauer, visok 172 m, koji služi kao
sedište redakcije. Pored štampanog izdanja, ovaj list ima i svoje online izdanje koje se može naći
na sljedećem linku: http://avaz.ba/.

Željana Govedarica Page 6

 Analiza sadržaja

4. VEČERNJE NOVOSTI

„Večernje novosti“ su dnevne novine koje izlaze u Srbiji. Imale su izrazito negativnu
ulogu tokom Miloševićevog perioda i jugoslovenskih ratova. Od 5. oktobra 2000. glavni i
odgovorni urednik „Večernjih novosti“ i direktor kompanije „Novosti“ je Manojlo Manjo
Vukotić.

Osnovane su 16. oktobra 1953. godine u jeku Tršćanske krize kao večernje novine, a
ubrzo su prerasle u dnevnopolitički list. Sa parolom „Brzo, kratko, jasno“ i pod patronatom prvog
glavnog urednika Slobodana Glumca ubrzo su postale jedan od najuticajnijih listova u SFRJ.
Osamdesetih godina prošlog su Večernje novosti dobile i na međunarodnoj važnosti, kada su prve
objavile dosije Jugoslovenske državne komisije u kom je dokazano da je Kurt Valdhajm, čovek
koji je punu deceniju proveo na čelu UN, a potom i na mestu predsednika Austrije, povezan
sa ratnim zločinima. Na osnovu jugoslovenskog dosijea F-25572 od 17. novembra 1947. godine
Valdhajm je uvršćen na listu ratnih zločinaca UN.

Pored štampane verzije, ovaj dnevni list ima i svoje online izdanje koje se može naći na
sljedećoj URL adresi: http://www.novosti.rs/.

Željana Govedarica Page 7

 Analiza sadržaja

5. OSLOBOĐENJE

Oslobođenje su bosanskohercegovačke dnevne novine, sa sjedištem u Sarajevu.

Oslobođenje je osnovano 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, u blizini Ugljevika, kao
antifašističke novine.

Sjedište Oslobođenja na Nedžarićima je na početku rata srušeno od strane srpskih snaga.

Novinarsko osoblje je takođe pretrpjelo žrtve, 5 ih je poginulo a 25 ranjeno.

Godine 1993. novine su dobile nagradu za ljudska prava Saharov. Urednici Kemal
Kurspahić i Gordana Knežević su proglašeni Međunarodnim urednicima za 1993. godinu.

Godine 2006, kompaniju su na Sarajevskoj berzi kupile Sarajevska fabrika duhana i

Sarajevska pivara. Trenutna glavna urednica Oslobođenja je Vildana Selimbegović.

6. REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Željana Govedarica Page 8

 Analiza sadržaja

Datum Dnevni avaz Oslobođenje Večernje novosti

10.03.2018.  Vatreni okršaj  Evo kako popuniti  U „parku znanja“
policije i ubice. federalni Dom paketi droge djeci na
 U kafani trošio naroda. izvolte.
novac tužilaštva  Paul Marchand  Rusija rušu vojsku
BiH. očima Paula Lowea. Kosova.
 Grad bez podjela i  Tramvaji i autobusi  Za godinu dana
dominacije bilo opet idu na doboš. svega sedmoro
kojeg naroda.  Osuđen ubica oboljelo na radu.
 I nato demantira zaštitara.  Posle opela pop
Izetbegovića.  Rešid Hafizović: pevao narodnjake.
 Zašto je propao Mauri ponovo u
sastanak u Rimu? Europi.
 Posvađali se
muzički stvaraoci.
 Musa u top 20 na
NBA draftu.
11.03.2018.  Bakir slagao da BROJ NIJE BIO U  „Večiti“ gone FSS do
nije dao iskaz u PRODAJI!!! Ustavnog suda.
slučaju „Ugljen“.  Hoće da preuzmu
 Vlast FbiH za struju na sjeveru prije
kolače dala 198 temelja 3SO.
900 KM.  SPS traži: Slobodanu
 Penzioneri ne ulicu ili spomenik.
skrivaju gnjev  Popoviću odneli sef
zbog Novalića. sa satovima.
 Dođu po
iscjeljenje pa se
izgube i stradaju.
 Tragedija u Livnu.
 Željo pobjegao
Zrinjskom.
12.03.2018.  Isović pomogao  Ujedinjenje ljevice s  Kako se i gdje kriju

Željana Govedarica Page 9

 Analiza sadržaja

El-Šidiju da otvori novim liderom. najveće tajne srpskih

SCC.  Početak još bolje kompanija?
 Sačuvali su nas TV1.  Ponuda Amerike:
policajci s  Blaš Slišković: Kosovski paket za
oklopima. Nismo ni zaslužili Vučića.
 Kritično u pobjedu.  Uzeli mito da
Ukrajini.  Kemal Hafizović: zažmure na gradnju.
 Uredničić mi je Ćiro je narodski  Fašizam opet osvaja
zaprijetio:“Zaklat čovjek, poput mene. Evropu.
ću te“.
 Ko je ukrao 27
umjetničkih djela
iz BiH?
 Kradu slike i
izmišljaju bolesnu
djecu.
 Ukopana dvojica
stradalih.
13.03.2018.  Borci zbog  Kad doktori  Nastavnici i učenici
protesta kažnjeni protestuju. padali na Svetom
sa 18 000 KM.  Premalo je u BiH Savi.
 Istražitelji upali u volje za dogovorom.  Stolica u UN vreba iz
Razvojnu banku.  Moja Julija je paketa Amerikanaca.
 Pompeo državni drugačija.  Srpski hoteli od čak
sekretar, Haspel  50 miliona KM za dve milijarde dolara.
direktorica CIA-e. održivost  Dekijeva pomoć
 Donijeli su mi proizvodnje Mittala Srbima na Kosovu.
mikrofon Džona Zenica.
Lenona.
14.03.2018.  „Noćni vukovi“  OSBiH prima 800  Si stiže da overi
prijetnja vojnika. kupovinu RTB
sigurnosti.  U zatvoru u „Bor“.
 Epidemija ospica Sarajevu hara šuga.  Tone opasnog otpada

Željana Govedarica Page 10

 Analiza sadržaja

u Istočnom  Rijeke se izlile, pored škole i kuća.

Sarajevu. klizišta ne miruju.
 Tužioci mimo  Audi RS 4 Avant za
zakona vodili ljubitelje brzih i
posebne istrage. žestokih karavana.
 Kome je Salko  Inovativni novi Kia
Selman davao Ceed.
milione maraka?
 Samo za popravke
i održavanje vozila
341 000 KM.
 Zdraviji sam nego
kad sam bio mlad.
15.03.2018.  Po cijenu općeg  Ko želi selfie u  Pop vozio narkotike
rata, nema trećeg Predsjedništvu? za majku i ćerku.
entiteta.  Djeca donosila po  Majk Pompeo spušta
 Drama u centru 150 KM. gard prema Rusiji.
Sarajeva.  Ibišević ostao pri  Tihi genije postao
 Ugoržavate borbu svom. ubica.
protiv terorizma i  Stephen Hawking,
kriminala. posljednji popularni
genij.
 Selvedin Avdić o
romanu „Kap
veselja“.
16.03.2018.  Komšić predlaže  Tuzlanski odgovor  Sarajevo blokiralo
ukidanje SDP-a. Čoviću- Putinove bajkere.
 Interes BiH je  Govedarica treba  Nikad se nije ni
priznati Kosovo. dati mandat Čaviću. potukao, a napravi
 Za pratnju i seks  U Sarajevu otvoren zlo.
200 do 1500 eura. Prvi regionalni  Ne damo Americi da
 Džeko na Mesija, sajam gastronomije. nas ponizi.
Pjanić na Ronalda.  Ja biram goste:  Jojiću i Radeti

Željana Govedarica Page 11

 Analiza sadržaja

 Nakon ospica „Dobrodošli u suđenje u Beogradu.

prijete epidemije Orient Express“.  Đaci našli tri
rubeole,  DC: Sjajni serijali kilograma droge u
zaušnjaka... koji ostavljaju bez dvorištu škole.
daha.
Tabela 1. Sadržaj naslovnih stranica navedena tri dnevna lista

Na osnovu prethodno u tabeli predstavljenih rezultata vijesti koje su se u periodu od 7

dana našle na naslovnima stranicama ovih listova, zaključujemo da su načini uređivanja ova tri
lista dosta različiti.

Broj naslovnih strana sa rasponom vijesti navedenim ispod

Dnevni list 1-3 4-6 7-10

Dnevni avaz 0 0 7

Oslobođenje 0 5 2

Večernje novosti 1 6 0

Tabela 2. Broj vijesti na naslovnicama ova tri dnevna lista

Primjećujemo da je broj vijesti na naslovnim stranama veoma različit te da nema

preklapanja među vijestima.

Takođe, sadržaj na naslovnicama je različit, te zaključujemo da se ovi dnevni listovi ne

bave istom tematikom, samo donekle sličnom. Ovime smo potvrdili hipotezu koju smo gore
ranije naveli kao centar samog istraživanja.

Iz tabele 2. možemo zaključiti da samo Večernje novosti imaju jedno izdanje kad imaju
manje od četiri vijesti na naslovnici, te da dnevni avaz u posmatranom periodu jedini ima svaki
dan vise od 6 vijesti na naslovnici.

Željana Govedarica Page 12

 Analiza sadržaja

7. ZAKLJUČAK

Mediji su važan dio društva koji ujedno i utiču na to isto društvo. Obično se pod tim
podrazumijeva uticaj medijskih sadržaja, oblika i tema na društvo. Upravo se zato pri
istraživanjima medijskih sadržaja treba usredsrediti na uređivačku politiku koja odlučuje o svim
ovim stvarima. Nedvojbeno je kako su mediji odabirom i predstavljanjem određenih tema u
prošlosti bitno utjecali na mijenjanje različitih društvenih vrijednosti te poželjnog ponašanja.

Željana Govedarica Page 13

 Analiza sadržaja

Takođe, uređivačka politika pojedinog medija u današnjem kontekstu može se posmatrati i kao
brendiranje medija upravo kroz uređivačku politiku (Berelson, 1959.).

U svrhu dobivanja što kvalitetnijeg i preciznijeg prikaza medijskog sadržaja potrebno je

pokrenuti istraživanja vezana uz upoređivanje različitih tipova medija. Dobiveni podaci mogli bi
nam otkriti više o kreiranju medijskog sadržaja koji najviše utiče na povjerenje građana u medije.

Na kraju rada zaključujemo da je broj vijesti na naslovnicama Dnevnog avaza, Večernjih

novosti i Oslobođenja u periodu od 10.03. do 16.03.2018. godine bio sljedeći:
 Dnevni avaz – 38 vijesti,
 Večernje novosti – 26 vijesti, i
 Oslobođenje – 28 vijesti.

LITERATURA

1. Berelson, B. (1959) “The State of Communication Research”, Public Opinion Quarterly

2. Galtung, J., Vincent, R. (1992) Global Glasnost: Toward a New World Information and
Communication Order? Cresskill, New Jersey: Hampton Press.

Željana Govedarica Page 14