AКADEMIJA NAUКA I UMJETNOSTI

BOSNE I HERCEGOVINE

DJELA
KNJIGA LXXIV
Odjeljenje tehnickih nauka
Knjiga 9

IVANSOКLIC

FOSILNA FLORA 1 FAUNA

BOSNE 1 HERCEGOVINE

Urednik
Bozidar Matic
redovni Clan Akademije nauka i umjetnosti
Bosne i Hercegovine

SARAJEVO 2001
ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS
OF BOSNIAAND HERZEGOVINA

MONOGRAPHS
VOL. LXXIV
Department of Tehnical Sciences
Vol. 9

IVANSOКLIC

FOSSILE FLORAAND FAUNA

OF BOSNIAAND HERZEGOVINA

Editor
Bozidar Matic
member of the Academy of Sciences and Arts
of Bosnia and Herzegovina

SARAJEVO 2001
Objavljivanje ovog djela omoguceno је:

- zalaganjem g. Selima BeSlagica - opCina Тuzla,

- razumijevanjem g. Mirsada Salkica- Federalno ministarstvo ener-
getike i industrije, Mostar,
- podrskom g. Izudina Kapetanovica- Univerzitet u Тuzli i
- g. Hazima Hrvatovica - Zavod za geologiju u Sarajevu, Ilidza.

CIP - Katalogizacija u puЬlikaciji

Nacionalna i univerzitetska ЬiЬlioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
56.012.1/.2( 497.6)(047.3)
SOKLIC, Ivan

Fosilna flora i fauna Bosne i Hercegovine ј

Ivan Soklic. - , Sarajevo : Akademija nauka i
umjetnosti Bosne i Hercegovine, 2001. ј XIV, 585
str. : geogr. karta ; 25cm. - (Djela ј Akademija
nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine ; knj.
74. Odjeljenje tehnickih nauka . knj. 9)

BiЬliografija: str. 450-469

ISBN 9958-501-11-2
COBISS/BIH-ID 8839174

Na osnovu misljenja Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke,

kulture i sporta broj 04-15-161/01 od 12. 01. 2001. godine ova puЬli­
kacija је proizvod za ciji se promet placa porez od 12%.
Recenzenti:

- Akademik Fa]:>ijan Тrubelja, Sarajevo

- Dr Safet CiCic, naucni savjetnik, Sarajevo
- Dr Sejfudin Vrabac, vanredni profesor Rudarsko-geolosko-grade-
vinskog fakulteta, Tuzla
 SADRZAJ (CONTENTS)
I SISTEMATSKI OPIS (Systematic description) p.l-357
1. FLORA FOSSILIS
Cyanophyta p.l Filices р.19
Chrysophyta 1 Cycadofilicales 20
Nannofossilia variae sedis з Cordaitales 21
Cblorophyta 5 Coniferales 22
Charophyta 13 Dicotyledones 26
Rhodophyta 14 Monocotyledones 46
Lycopsida 17 Cormophyta var. sedis 49
Arthropsida 18
2. ANIМALIA FOSSILIS
Foraminifera р.50 Basommatophora 254
Ciliata 103 Stylommatophora 258
Spongiae 105 Gastropoda variae sedis 261
Hydrozoa 106 Nautiloidea 261
Tetracoralla 107 Agoniatitida 267
Tabulata 111 Goniatitida 268
Hexacoralla 112 Ceratitida 270
Octocoralla 121 Ammonitida 287
Stromatoporata 122 Belemnoidea 296
Annelides 124 Coniconchia 298
TriloЬitomorpha 125 Bryozoa 298
Malacostraca 126 Brachiopoda inarticulata 301
Ostracoda 126 Brachiopoda articulata 301
Chitonida 129 Crinoidea 320
Bivalvia taxodonta 129 Echinoidea 323
Anisomyaria 132 Conodontophorida 331
Schizodonta 151 Pisces 338
Heterodonta 153 AmphiЬia 341
Desmodonta 173 Reptilia 342
Rudista dextrodonta 176 Neornithes 343
Rudista sinistrodonta 177 Insectivora 349
Rudista variae sedis 190 Lagomorpha 350
Scaphopoda 192 Rodentia 350
Archaeogastropoda 194 Carnivora 351
Mesogastropoda 211 Proboscidea 352
Neogastropoda 240 Perissodactyla 353
Opisthobranchia 251 Artiodactyla 354
п TERМINOLOSКI RJECNIK (Terminological Dictyonary) р.358-367

ш INDEKS VISIН КATEGORIJA SISTEMA

(Index ofhigher systematic units) р.368-378
IV INDEKS RODOVA I PODRODOVA (Index- Genus, Subgenus)p.379-397
v КАRТЕ NALAZISTA RASPOREDENIН РО REGIONIMA l ERATEMIMA
(Locations maps relating to regions and erathems) р.398-438
Paleozoik NW Bosne р.398
Mezozoik NW i SW Bosne 402
Kenozoik NW i SW Bosne 406
Paleozoik i mezozoik N i NE Bosne 410
Kenozoik N i NE Bosne 413
Paleozoik Е i SE Bosne 420
Mezozoik Е i SE Bosne 422
Kenozoik Е i SE Bosne 424
Paleozoik centralne Bosne 425
Mezozoik centralne Bosne 427
Kenozoik centralne Bosne 431
Mezozoik Hercegovine 433
Kenozoik Hercegovine 437
VI НRONOSТRATIGRAFSКE JEDINICE (Chronostratigraphical Units) р.439-448

VII GLOBALNA STRAТIGRAFSКA TAВLICA РО IUGS-u (1989)

(Global Stratigraphic Chart) р.449

VIII LПERATURA (ВiЬliography) р.450-469

IX REGISTAR NALAZISTA (Register of Locations) р.471-585

 I

PREDGOVOR

О NASLOVU КNJIGE

Kada govorimo о fosilnoj flori i fauni neke geoloske cjeline mislimo na skup svih do
danas utvrdenih vrsta koje su u njoj nadene i naucno proucavane. U nasem slucaju
geoloska cjelinaje onaj dio sedimentne zemljine kore uBosni i HercegoVini (ВiН) koji
је do danas istrэ.Zivan na povrsini ili pod zemljom. U ovoj knjizi iznosimo podatke о
mjestu nalaska i geoloskoj starosti za сса 4000 vrsta fosilne flore i faune iz ВiН. Ti
nalasci, puЬlikovani u vremenu od 1878 do 1990 god., vezani su prvenstveno za geoloska
kartiranja i istrafua busenja.
Bosna i Hercegovina zauzima centralno mjesto u Dinaridima koji pripadaju ju:lnom
vijencuAlpskog orogena Evrope. ВН se prиZa od doline Une na Zapadu do sliva Drine
na Istoku. Na Sjeveru graniCi sa Panonijom, na Jugu saAdriatikom. Sjevemi dio Bosne
oznacen је gredama okeanske kore pretezno jurske starosti, а juzni dio Bosne
paleozojskim sedimentnim kompleksom kojije jednim dtielom zahvacen metamorfizmom.
Izmedu njih proteze se sirok pojas jursko-krednog flisa.
Jugozapadni dio Bosne te gotovo citava Hercegovina izgradeni su od mezozojskog
karbonatnog kompleksa iskidanog nakraljиSti jufue vergence. Potonuli dijelovi pomenutih
zonarnih сј elina prekriveni su u neogenu ј ezerskim sedimentima. Tokom neogena, od
karpatskog do pontskog vijeka, sjevemu Bosnu pokrivalo је epikontinentalno more
Paratetis.
KLASIFIКACIONI SISTEM
U ovoj knjizi najvisajedinica paleobotanicke i paleozooloske taksonomije је tipus. Tako
npr. briozoj i Cine jedan, а brahiopodi drugi tipus. Тај naziv upotreЬio sam koristeci 15-
tomnu rusku ediciju «Osnovy paleontologii». Naziv tipus odgovara nazivima filum (za
faunu) i divizion (za Ьiljke). Тipus dalje dijelimo na razrede ( classis), redove (ordo),
porodice (familia), rodove (genus) i vrste (species). Od svih tihjedinica najpoznatijaje
rod (genus), npr. Ovis (ovca), Capra (koza), Bos (govedo) kojeg dalje dijelimo na vrste,
analogno svakodnevnom govoru.
Prilikom opisivanja fosilne faune ili flore autori cesto izostavljaju opise rodova i visih
sistematskih jedinica pretpostavljajuci da su oni citaocu poznati, dok vrste detaljno opisuju.
Medutim, u dijelu koje tezi da prikэ.Ze cjelokupan fosilni fondjedne zemlje, opisivanje
vrsta Ьilo Ьi ustvari ponavljanje onog sto је vec opisano. Iz tog razloga ја zavrsavam
opisivanje sa rodovima. Za vrste navodim geoloski vazne podatke i to posebno za
svako nalaziste.
Pored ruske edicij е «Osnovy paleontologii» koristio sam, u sistematizacij i fosilnog fonda
i djela zapadnih autora, tako npr. za koralje i artropode Zittel-ov prirucnik «Grundzilge
der Paliiontologie». Koristio sam i paleontologije poznatih autora: А. Ramovsa, N. Pantica,
V. Kochansky-Devide, М. Heraka, Jovanke Mitrovic, М. Pavlovica, N. Pantica, М.
Ercegovca i dr. Koristeci navedena djela pripremio sam svoj «Terminoloski rjecnilo> (р.
п

358-347) za manjepoznate izraze.

Ма koliko tezimo da budemo prjstupacпi cjtalackoj puЬljci, u paleoпtologiji пismo u

mogucпostj da koristimo паrоdпа јmепа rodova, vec jskUucivo опа odredeпa па
medunarodпom пivou i to uz strogo postjvanje prjoriteta. Osпovu nomenklature predstavUa
ime roda (gепиs). Od tog imena izvedena sи imena porodica (familija) ра i mnogih
redova. U navedenoj proslosti bila је dobra praksa da se za imenovanje roda koristi
starogrcki, а za jmeпovanje vrsta latjnski jezjk. Autorj пovih rodova ј vrsta su пastojalj
da imenima istaknи izgled fosila. Zadivljиje nas sa koliko иpomosti sи nasi prethodnici,
aиtori novih vrsta, tragali ро rjecпjcima grckih i rimskih klasika, kako Ьi proпas]j pogodan
izraz. Опi manje upomi posvetili Ьi svoj пovi rod uspomeni nekog naucпika, paleoпtologa.
Na taj пасiп propagirali Ьi njegovo djelo. Dosta rodova, ра i vrsta пosi imeпa lokaljteta
па kojim su пadenj prvi primjerci novoopisaпe vrste (holotjpovi) ili imeпa stratigrafske
jedinice. То podstice lokalпe faktore da za8tite i popularisu vaina nalazista, sto dopriпosj
razvoju turizma.

STEPEN ISTR.AiENOSТI FOSILNE FLORE 1 FAUNE

Jedan od pokazatelja poznavanja flore i faune Bosne ј Hercegovine mogao Ьi da Ьиdе

i иkирап broj utvrdeпih vrsta. U fauпj koj uје prvih desetaka godina otkrila grupa beckih
paleontologa imadosta пovih vrsta. Holotipovi tih vrstacиvaju se u beckim muzejima.
Vec u tom periodи istraiivanja, ti paleontolozi uspjeli su rasclanjtj trijas okoljne Sarajeva
najedanaest stratona sa ukupno 496 vrsta, za razliku od tadajos slabo poznatejure sa
svega 12 vrsta i krede sa 47 vrsta. Iz karbona ј perma Ьilo је vec tada pozпato 113
vrsta.Kasnije, za vrijeme rada и ВН geologa Friedricha Katzera (od 1898 do 1925)
nasa plitkomorska fauпa sredпjeg i gomjeg eocena ispitivana је u Njemackoj (298
vrsta), tako i flora liscara slatkovodnog mjocena (297 vrsta) ј ponta (27 vrsta). Becka
"paleontoloska skola" imala ј е tada svj etski glas. Tamo ј е stvarana taksonomij а za niz
izumrlih sistematskih cjelina. U svijetuје tada Ьiо poznat ј zagrebacki paleontolog Spirjdion
Brusina koji је u ВН odredivao mekиsce slatkovodnog miocena. U vremenu od
Кatzerove smrti (1925) do 1945 godine objavljeno је svega nekoliko priloga paleontoloske
sadrzine, prvenstveпo na bazi ranije sakupljenih materij ala. Narednih pedesetak godina
nas uspjeh zavisio је u jzvjesnoj mjerj od pomocj paleontologa Beograda, Zagreba ј
LjиЬljane. Zavod za geologijи и Sarajevu imao је dиgi niz godina vlastitи slиZbи и kojoj
је radilo od tri do pet paleontologa. Ogranjcen broj projekata paleontoloske sadrzjne
dovrsen је na fakultetima sarajevskog i tиzlanskog univerziteta i и Zemalj skom mиzеји
za Bosnu i Hercegovinu. Domaci doktorantj-geolozi odredjvali Ьi svoje fosile uz pomoc
mentora, vecinom izvan ВН.

Stepeп paleontoloske aktivnosti и Bosni i Hercegovini prij е i nakon 1945 godine vidlj iv
је iz ovogpregleda:
 ш

Fauna i flora Broj vrsta i podvrsta Ukupno

1878-1945 1945-1990
Prazivotinje 84 568 652
Dupljari s.l. 144 68 212
Clankonosci i crvi 4 38 42
Skoljkasi 232 572 804
Puzevi 315 498 813
Hitoni 2 2
G1avonosci 337 125 462
Briozoji i brahiopodi 112 105 217
Bodljokosci 19 66 85
Konodonti 114 114
Kicmenjaci 40 77 117
Alge 24 145 169
StaЬlasice 304 9 313
Svega 1631 2371 4002

Razmatrajuci opseg ispitivanja u periodu nakon 1945 godine mogu se na bazi

novoregistrovanih vrsta zapaziti ove promjene:
" Broj taksona koji pripadaju praZ:ivotinjamaje sest puta veci zahvaljujuci
aktivnosti mikropaleontoloskih laboratorija
• Nesto је veci interes za skoljkase i puzeve zahvaljиjuci intenzivnom istraZ:iv~шju
neogena sjeveme Bosne
,. Pojacan interes za kicmenjake је vezan prvenstveno za ispitivanja pecinskih
sedimenata
.. Utrostrиcen broj vrsta bodljokozaca, posebno jezinacaje rezиltat radajednog
beogradskog specijaliste
" Drasticno smanjena prinova amonita, brahiopoda i dupljara vezanaje za
nedostatak specijalista za te vrlo vazne fosile
.. Broj taksona clankonozaca i crva је i dalje malen, moZda zbog slabog interesa
sakupljaca
" Iznenada se razvio interes za konodonte, skeletne dij elove paleozoj sko-triј askih
protohordata
" Snazno se razvio interes za proucavanje krecnjackih i drugih algi, dokje broj
vrsta stablasica koje и prethodnom periodu nisи nadene sveden na minimum
ВIOSTRAТIGRAFSКA PROBLEMATIКA

Za paralelizaciju i pouzdanu identiflkaciju naslaga и pogledu njihovog hronostratigrafskog

polozaja potrebanje dobar izbor paleontologa-specijalista. U geoloskim muzej ima cuvaju
se и prvom redи prvoopisani primjerci (holotipovi), kao i oni naknadno pronadeni и
drugim podrucj ima koj i prezentuju istu vrstu (paratipovi) ili podvrstu (sintipovi). Uzorci
IV

koji sadrze fosile predstavUaju dokumentacioni materUai kojije tim veceg znacaja sto је
teze pristupacan sloj iz kojegje doЬiven. То posebno vaZi zajezgro izvadeno iz istraZnih
dubokih busotina. Те uzorke cuva prvenstveno investitor radova sve dok se ne pruzi
prilika da se oni dostave specijalistima na odredbu. Cestje slucaj da takav uzorak ide
"od ruke do ruke", od specijaliste do specijaliste, sa ciljem da se doЬije sto vise podataka.
Nafulost nismo u mogucnosti da u ovoj knj izi objavimo inventarske brojeve holotipova,
paratipova i sintipova iz muzeja u kojima se oni cuvaju, а koji potjecu iz ВН. О kojim
ustanovama i autorima vrsta i podvrsta se konkretno radi moze se zakUuCiti na osnovu
naseg spiska literature {р.450-469) i "Registra nalazista" {р. 471-585).
Biostratigrafski radovi koje Ьismo danas forsirali su slijedeCi:

• provjera ispravnosti odredЬi na osnovu ocuvanih uzoraka u depoima

geoloskih slпZЬi kao i naknadno prikuplj enih

" provjera podataka о nalazistu i polomju slojeva sa fosilima u geoloskom stubu

" stepen vezanosti vrsta za odredeni straton tj. nj ihov vremenski dijapazon

" provjera autohtonosti fosila u sedjmentu i mogucnost da је pretalozavan

• izbor profila za stratotipove odredenih zona, katova te nj ihovih granica

OPSTEOBRAZOVNI ZNACAJ OVE KNJIGE

Као monografija paleontoloskog poznavanja nase zemlje ova knjiga treba da se nade u
ЬiЬliotekama mnogih ustanova i zajednjca. Ona nije namijenjena samo geolozima, vec ј
sirem krugu intelektualaca:
• nastavnicima osnovnih i srednjih skola kojim prиZa materijal za neposredno
upoznavanje ucenjka sa geoloskom proslosti zavicaja i za nastavu u prirodi;
.. autorjma populamih Clanaka i knjigageoloske sadrzine ona pruza pouzdane
informacije о raznovrsnosti fosilnog blaga otkrivenog u ВН;
• strucnom osoblju koje se bavi povrsjnskim ili podzemnim otkopavanjem
pruza jnformacije о sredjnama moguceg nalaska fosila od vece naucne
vrij ednosti;
.. turistickim agencjjama nudj podatke о mjestima koja su bogata fosilima, а u
cilju uredenja ј zastite takvih lokaliteta, prihvatanja jzletnika, prodaje fosila i
slicno;
., paleontolozima-amaterima prum informacUe о fosilima one grane zivotnog
stabla sa kojom se bave.
 v

UPUTSTVA ZA VADENJE PODATAKA

• Uz pomoc "Sistematskog opisa fosilne flore i faune" (р. 1-357) pratimo

razvoj zivog svijeta od paleozoika do danas, odjednocelijskih algi do
savremenog sumskog drveca, pticjeg svijeta i visoko organizovanih sisara
(vidi "Sadrzaj" р. XШ-XIV)

• Podatke о vrsti koja nas interesuje nalazimo u "Sistematskom opisu fosilne

flore i faune" na strani koju smo prethodno nasli u "lndeksu rodova i
podrodova" (р. 379-397) То su slijedeci podaci: ime roda, ime vrste, autor
vrste, kat u kome је kod nas nadena, imena nalazista, te broj pod koj im cemo
svako pojedino nalaziste naCi na odgovarajuCim kartama (р. 398-438)

Podatke о rodovima vadimo iz "Sistematskog opisa fosilne flore i faune"

gdje nalazimo ime roda, porij eklo imena, ime autora roda, godinu kada је rod
opisan, morfoloski opis (dijagnozu), vremenski interval postojanja i njegove
vrste pronadene u ВН.

• Podatke о sistematskim jedinicama visim od roda nalazimo u "Sistematskom

щ)isu fosilne flore i faune" uz pomoc "Sadrzaja" i "Indeksa visih kategorija
sistema" (р. 368-378).

• Ustaljene izraze morfoloskih karakteristika fosila nalazimo u

"Terminoloskom rjecniku" (р. 358-367).

• Podaci о katovima i drugim nizim ili visim ј edinicama nalaze se u

abecednomregistru "Нronostratigrafskejedinice" (р. 439-448) i "Globalnoj
stratigrafskoj taЬlici" (р. 449)

• Koji surodovi zastuplieni nanalazistu citamo u "Registru nalazista" (р. 471-

585) dok imena rodu pripadajucih vrsta mozemo naci u "Sistematskom opisu
fosilne flore i faune" uz pomoc "Indeksa rodova i podrodova"

• Podatke о flori i fauni neke stratigrafske jedinice zastupljene u ВН vadimo iz

"Sistematskog opisa fosilne flore i faune" iduci od vrste do vrste

" Podatke о nalazistima fosila paleozojske, mezozojske ili kenozojske starosti

u siroj okolini nekog grada vadimo iz legende odgovarajuce karte (р. 398-438)

" Zastupljenost paleontoloski utvrdenih eratema upojedinim regionima ВН

vidljivaje izbrojanalazista nakarti ili njezinoj legendi (р. 398-438)

• Podatke о autorima objavljenih radova te о licima koja su izvrsila odredbu

fosila naci cemo u "Registru nalazista" i "Literaturi" (р.450-469)
VI

ZAHVALNICA

Da se ova knjiga stampa u odgovarajuceт oЬliku i broju priтjeraka dugujeт zahvalnost

donatorima iAkademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, а posebno predsjedniku
Akadeтije Bozidaru Maticu i akadeтiku Fabljanu Trubelji.

Tekst ove knjige napisanje tokom rata i prvih posljeratnih godina u skuceniт usloviтa
тоg stana na Sjenjaku (istocna periferija Tuzle) gdje zivim sa suprugom kojoj ovom
prilikom zelim prvoj zahvaliti na podrsci. Od porodice koja те је posjecivala i interesovala
se za тој rad najaktivniji је Ьiо nas sin Milan koji је kasnije i dao sredstva za izradu
teksta na kompjuteru. Njegovaje ideja Ьila da prevod "Predgovora" povjerimo osobl
kojoj је engleskijezik тatemji. Tu pomoc nат је ljubazno pruZ:io gospodin Rickard Ron,
kome se zahvaljujemo na ulozenom trudu.

Profesor Enver Mandzic, kao prorektor Univerziteta u Tuzli, snabdijevao nas је tokom
ratnih godina tada deficitarnim kancelarij skim materijalom. Hvala ти i u тој е ime. Za
kontakt sa Fakultetom zahvaljujem se nasljedniku na Katedri profesoru Sejfudinu Vrabcu,
а za kontakt sa Zavodom za geologiju u Sarajevu docentu Hazimu Hrvatovicu.
Zahvalnost dugujem i tehnicariтa koji su radili na koтpjuteru: Damiru Beslagicu (za
tekst) i EnveruAjdinu (za karte lokacija).

Recenzentima ove knjige zahvaljujem sto su ukazali sta ona predstavlja za dalji razvoj
bosansko-hercegovacke geologije. То su: akademik FabUan Trubelja, naucni savjetnik,
profesor univerziteta u penziji dr Safet Cicic i тој nasljednik na Katedri, vanredni
profesor univerziteta dr Sejfudin Vrabac, sva trojica poznati istrazivaci i autori djela iz
oЬlasti regionalne geologije Bosne i Hercegovine.
 VII

FOREWORD
When we speak about the fossil flora and fauna of а certain zonal unit we are thinking
about the collection of all estaЬlished species found and scientifically examined up until
today. In our case the zonal units is that part of the sedimentary earth crust in Bosnia
and Herzegovina (ВН) which has been explored on the surface or underground. ln this
book we will Ье presenting the facts about the location of the discoveries and of the
geological age of about 4000 species of fossil flora and fauna from ВН. The findings
were puЬlished between 1878 and 1990, primarily in connection with ge:ological map-
ping and drilling.
Bosnia and Herzegovina occupy а central location in the Dinarides as part of the
southem mountain range of the Alpine orogeny of Europe. ВН strech from the Una
Valley in the west to the Drina River in the east. In the north ВН border the Pannonia
region and in the south the Adriatic. The northem part ofBosnia is market Ьу crests of
the oceanic crust, mostly from Jurassic period. The southem part ofBosnia is market
Ьу а Paleozoic sedimentary complex, which was partly influenced Ьу metamorphism.
Between these а wide belt of Jurassic-Cretaceous flysch is extending. The southwest-
em part ofBosnia and almost all ofHerzegovina are formed out ofMesozoic carbonaceus
complex broken into overthrusts of the southem vergence. The sunken parts of the
aforementioned zones were covered in the Neogene period Ьу lake sediments. During
the Neogene period, from Carpathian to the Pontian age, the epicontinental Parathetys
Sea covered nothem Bosnia.
SYSTEM OF CLASSIFICAТION

In this book the highest unit of paleobotanical and paleozoological taxonomy is а type.
Thus, for example, bryozoa make up one type, and brachiopoda make up another. 1
used that term usingthe 15- volume Russian edition" The Groundworks ofPaleontology
". The term typus correspond to terms phylum ( for fauna) and division in plant king-
dom. We further divide types into classes, orderes, farnilies, genera ( sing. genus) and
species. Of all these units the most well known is the genus, for examples, Ovis (
sheep ), Capra ( goat) and Bos (cattle ), which we further divide into species, similarly
everyday speech.
When describling fossil fauna or flora authors often omit the description ofthe genus
and higher systematic unit supposing that they are known to the readers, while they
descriЬle the species in detail. Considering that my work is intended to show the entire
fossil fund of our country, the description of the species would Ье actually а repeat of
that which has already been done. For that reason, my description will not reach below
the level of genus. For the species 1 will cite only the important geological facts, indi-
vidually for each location.
Along with the Russian edition" The Groundworks ofPaleontology ", 1have used the
works ofwestem authors in systematization of fossil fund, for example Zittel' s "El-
ements ofPaleontology" for corals and arthropods. And 1 used the paleontologies of
other wel-known authors :А. Rarnovs, V. Kochansky- Devide, М. Herak, Ј. Mitrovic,
VIII

М. Pavlovic, N. Pantic, М. Ercegovac and others. Using the cited works, I prepared
my "Terminological Dictionary" (р.358-367) ofless well-known exspressions.

However much we may wish to Ье accessiЬle to the reading puЬlic, we don't have the
opportunity in paleontology to use the common names of genera, they are exclusively
defined at the international level and strictly respected in priority. The genus is the
basis of nomenclature. From this name the names of the families and even many of the
orders are derived. In the recent past it was the practice to use old Greek for naming
the genera and Latin for naming species. Authors of new genera and species are
trying to emphasize the appearance of а fossil in the names they are given. It amazes
as with how much persistence our predecessors, authors of new genera, searched
trought the vocabularies of the Greek and Roman classics in endeavour to find а suit-
aЬle exspresion. Less persistently would they dedicate their new genus to the memory
of some scientist, paleontologist. In that way they would propagate his work.

Many genera, but even species have the names of localities at which the first new
described species (so called holotypes) were found, or the names ofthe stratigraphic
units in which they appeared. Тhis encourages localleaders to protect and popularize
famous places of discovery, and that contributes the development oftourism.

ТНЕ LEVEL OF EXLORATION OF FOSSIL FAUNA AND FLORA

One of the measures of the study of fossil fauna and flora of Bosnia and Herzegovina
could Ье the total number of estaЬlished species. Among the fauna, that were discov-
ered Ьу а group ofViennese paleontologists in the first decades, there are not а few
new species. They have preserved their first specimen ( holotypes) in the museums of
Vienna. In first period ofwork ofthe Viennese paleontologists, the Triassic system in
surroundings of Sarajevo was divided into eleven stratons with а total of 496 species, in
contrast to the Ьу then poorly known Jurassic system ( in ВН ) with 12 species in all
and the Cretaceous system with 47 species. Nevertheless, 133 species from Carbon-
iferous and Permian systems were already known then.

At the time ofthe work in ВИ of geologist Friedrich Katzer (1898-1925), our shallow-
sea fauna of middle and upper Eocen were studied in Germany with 298 species, as
well as the flora ofleaved forest trees ofthe freshwather Miocene (with 257 species)
and the Pontian (with 27 species).

The Viennese "paleontological school" then had а worldwide reputation. They created
а taxonomy for а large number of extinct systematic units. The world know paleontologist
from Zagreb, Spiridion Brusina, who worked on the Molluscs ofthe freshwather Miocen,
was at that time active in our country as well.

From the death ofKatzer ( 1925) until1945, several paleontological contributions were
published, flrst of all based on material gathered earlier. During the following 50 years
we were to some extent dependet on paleontologists from Belgrade, Zagreb and
LjuЬljana. The Institute for Geology in Sarajevo keeped for а long time its own service
with 3-5 paleontologists. Alimited number of projects on paleontological subject matter
 IX

were cornpleted at Universities ofSarajevo and Tuzla and at BИ-country Museurn in

Sarajevo.

Dornestic geological doctoral candidates identified their own fossils with the help of
their rnentors, who were rnostly frorn outside ВИ.
The level ofpaleontological activity in ВИ froni 1878-1990 can Ье seen in this surn-
rnary:

Fauna and flora The number of species and Total

subspecies
1878-1945 1945-1990
Protozoa 84 568 652
Coelenterata s.l. 144 68 212
Arthropoda + V errnes 4 38 42
Bivalvia 232 572 804
Gastropoda 315 498 813
Chitons 2 2
Cephalopoda 337 125 462
Bryozoa + Brachiopoda 112 105 217
Echinoderrnata 19 66 85
Conodonts 114 114
V ertebrates 40 77 117
Algae 24 145 169
Corrnophyta 304 9 313
In all 1631 2371 4002
Looking at the scope of investigations based on the nurnber of registered species for
the period after 1945 one can observe the following changes:
.. The nurnber of registered species of protozoa is six tirnes greater due to the
activity of rnicropaleontologica11aboratories

• Sornewhat increased interest in Ьivalvia and gastropoda, associated prirnarily

with geological rnapping ofthe Neogene serie, especially in northern Bosnia

• Interest in vertebrates has increased due to the Quaternary-research of cave

sedirnents
.. Triple the nurnber of species of echinoderrnata, especially of echinoids, is the
result of the work of one specialist frorn Belgrade
.. Due to the lack of specialists acquaistions of very irnportant fossils, such as
those frorn the arnmonites, brachiopoda and coelenterata groups, are drastic
reduced

• The nurnber of arthropods and verrnes is srnall, probaЬly due to lack of

interest in their collection
х

• А sudden interest hasdeveloped in conodonts, skeletal parts ofthe Paleozoic-

Triassic protochordata
• The study of calcareous and other algae is strongly developing, while the
number od species of cormophyta, which in previous period were not found,
has been reduced to а minimum.
BIOSTRAТIGRAPHICAL PROBLEMS
For parallelization and safe identification oflayers in regard to their chronostratigraphical
position а successful selection of paleontological specialists is necessary. Geological
museums preserve the first-descriЬed specimens (holotypes ), as well as those
supplementally discovered in other areas, which represent the same species (paratypes)
or subspecies (syntypes). Specimens which contain fossils offer documentation which
is of greater significances than the more difficult-to-acces layer from which they are
obtained. This is especially important for cores removed from drill-holes. These speci-
mens are preserved primarily Ьу the drilling investor until he has the opportunity to hire
the fossil-designation specialist. It is often the case that а specimen will go "from hand
to hand", from specialist to specialist, with the goal of oЬtaining as much information as
possiЬle.

Unfortunately we aren't аЬlе to puЬlish here the inventoried number of holotypes,

paratypes and syntypes from the museums that have preserved those originals which
came from our country. Which institutions and authors of species and subspecies is
actually about can Ье concludet on the basis of our ЬliЬliography (р. 450-469) and
"Register ofLocations" (р. 471-585).
The Ьiostratigraphical works which we should force are such as the following:

• exarnining the accuracy of fossil designations based upon specimens

preserved in storerooms of geological services as well as of newly colected
specimens;
• exarnining information about finding places and their position in the
geological column;
• the rate of connection of а species to а speccific straton, to hers space of
time;

• testing whether the fossil is autochthonous in the sediment and the possiЬility
that it was redeposited;

• selection profiles for stratotypes of certain zones, stages or their boundaries .

ТНЕ GENERAL EDUCATIONAL IМPORTANCE OF THIS ВООК

This monograph would Ье found in the liЬraries of many institutions and of many com-
munities. It is intended not only for geologists, but also for а wide circle of intellectuals:
 XI

• for teachers of primary and grammar schools, to whom it offers material for
directly acquainting the sholars with the geological past oftheir homeland
and for teaching in nature;

" for authors of popular articles and books of geology it provides а reliaЬle
information about the multiformity of fossil fund discovered in ВН;

• for experts who are interested in aboveground or undergroung work it

provides information about the environment of а possiЬle fossil discovery of
major scientific value;
• to tourist agencies it provides information about locations which are rich in
fossils, but with the intent of developing and protecting such localities,
accepting excursionists, selling fossils, and the like;

• for amateur paleontologists, it provides information about fossils of those

branches ofthe live tree in which they are interested.
INSTRUCТIONS FOR EXTRACTING INFORМATION

.. With the help of the "Systematic Description ofFossil Flora and Fauna" we
can study the development of the living world from the Paleozoic era to the
present, from singlecelled algae to recent forest trees, the Ьird world, and
highlydevelopedmammals (р. 1-357).
• Information on the species in which we are interested we find in "Systematic
Description ofFossil Flora and Fauna" on the page which we previously
found in the "Index (Genus, Sugenus)" (р. 379-397). There will Ье the
following information: the genus name, the species name, the author of the
species, the straton in which the fossils was found, the discovery site name,
the designation of the part of the country and the number under which we
find the location on the correspondingmap (р. 398-438).
.. We will fmd information about the genera in the "Systematic Description of
Fossil Flora and Fauna". There will Ье the genus name, the source ofthe
name, the author of the genus, the year when it was described, the
morphologic description, the time interval of its existence and ofthe
belonging species.

We will also find information about some systematic units higher than genus
in the "Systematic Description ofFossil Flora and Fauna" with the help of
the "Contents" or the "Index of Нigher Categories of the System" (р. 368-3 78).

• We will find the fixed terms for mщphological caracteristics of fossils in the
"Terminological Dictionary" (р. 358-367).

• We will find information about the stages and other chronostratigraphic units
in the register"Chronostratigraphical Units" (р. 439-448), and "Global
XII

Stratigraphic Chart" (р. 449)

.. We will find what genera are represented in the "Register of Locations (р.
471-585)", while we can find the species ofthese genera in the "Systematic
Description ofFossil Flora and Fauna" (р. 1-357) with the help ofthe "Index
(Genus, Subgenus)" (р. 379-397).

• We will extract information about the flora and fauna of some straton for
"Systematic Description ofFossil Flora and Fauna" (р. 1-357) going from
species to species.

'" We can deduce information about the discovery sites ofPaleozoic, Mesozoic
or Cenozoic era fossils in the broad surroundings of given city from the
legend ofthe corresponding map (р. 398-438).

• А degree ofpresence ofthe paleontologically estaЬlished erathems can Ье

seen from the number oflocations on the corresponding maps (р. 398-438).

• We will find information about the authors ofworks and ofthe fossils-
designations in the "(Register ofLocations)" (р. 471-585) and
"BiЬliography" (р. 450-469).
 Ј. SISTEMATSKI OPIS (SYSTEMATIC DESCRIPTION)

1. FLORA FOSSILIS
Typus С У А N О Р Н У Т А
(k:yanos gtamnomodar, fytong Ьilje)
Jednocelijske ili nitaste alge bez jedra i plastida. Zovemo ih modrozelenim prema
obojenom dijelu celijske plazme kod vecine recentnih formi. Danas zive autotrofno na
kopnu, u slatkim i termalnim vodama. Sudjeluju u obrazovanju rudnih nakupina (Cu, Zn,
nafta i dr. ). Obrazuju krecnjaeke nakupine u oЬliku lamina (stromatoliti) ili kvrga (onkoliti).
Proterozoik - danas.
Tribus Spongiostromata (Ј. Pia inHirmer, 1927 .) (spongia Ј spиZva, stroma g sloj)
Kolonija jedinki ima izgled tanjeg ili deЬijeg sloja piktije, ра liCi na neke spиZve.
Summa generum STROMATOLПIO (Pia 1927) (lithos g kamen)
Razni oЬlici u krecnjacima, cesce u retolijasu, kimeridZ-titonu i donjoj
kredi, rjede u cenomanu, turonu i mastrihtu. JuZпa Hercegovina- НЕ20Ь.
Summa generum ONCOLПНI (Pia 1927) (onkos g kvrga)
Razni oЬlici u krecnjacima u sinemuru, kimeridz-titonu i donjoj kredi.
JиZna Hercegovina -НЕ20Ь.

OSAGIA Tipiean koncentricno slojevitonkolit. Danas Zivi u cistim vodamadubine do 15m.

О. incrustata Twenhofel. Gornji perm: Han Orahovica- Е2.
Tribus Porostromata Ј. Pia in Hirmer, 1927. ( poros g otvor, stroma g sloj)
GIRVANELLANicholson et Etheridge, 1878. (Girvana = lokalitet u Engleskoj)
Кrecnjaeki ovoj grade cjevcice raznih du2:ina koje su medusobno isprepletene,
unutra8njeg precnika 5-30 mikrona. Rijetko kad se granaju ili da su poprecno
pregradene. OЬlik kolonije cesto loptast. Donji kambrij- kreda.
G. var. div. Кimeridz, titon i neokom: JиZna Hercegovina - НЕ20Ь
SРНАЕRОСОDШМ Rothpletz, 1889. (sfaira g lopta, kodion g ovcija kozica- runo).
То su onkoliti promjera do 30 mm. Slojevi razgranjenih vlakana oЬicno nalegli
naneko stranotijelotezeprimjetno. Тај oЬlikjavljasekod vrstakojepripadaju
razlicitim familijama. Silur- gomji trijas.
S. bomemanni Rothpletz Karnik: Bosanska.Кrupa- NWЗa , PogoreliSte- HW21,
Ledenica potok- HWlб, Rilic- SW28, Ljusa CW32.

Typus С Н R У S О Р Н У Т А

Mikroskopski sitne, pretezno jednocelijske flagelate sa pigmentom kojije.cesto zlatast

(hrysos g zlatan, fyton g Ьilj е).
Classis С Н RУ S О М О NАDINА Е

Prevladava flagelatni stadij, nose pancir ili kokolite. Naglasava se jednocelicnost (monas,
-ados g individualnost).

1
Ordo COCCOLITHOPHORALES
Pretemo rnorski jednoeeЦjski slobodni flagelati sa vapnenirn pancirorn kojeg grade kokoliti ili
raЬdoliti (kokkos gpilula, litlюs g karnen, foreo gnositi na seЬi, raЬdos g Zez: 1о).

Subordo Н ELI OLITНЕА Е

Prepoznaju se ро cmom krifu koji se pojavljuje kod posmatranja mineralne rnaterije
pancira u konvergentno polarizovanoj bijeloj svjetlosti. Podred nosi irnepo r. Heliolithus
(helios g sunce). Fosilna zajednica zone Heliolithus kleinelli (Srednji paleocen)
utvrdenaje na Motajici pl., lok. Hurnak- Vucjajarna- N25.
Familia Syracosphaeraceae Lemrnerrnann, 1908.
Okrugli diskoliti, nekad sa finirn porama.
ManipulusARCНANGELSКIELLA Vekchina, 1959. (A.D.Arhangelskij, ruski geolog
iz pocetka 20-tog v.) Diskoliti elipticni, ponekad okrugli, zadeЬljanih oboda koji su
dvoslojni. Sa uduЬljene strane su rebrasti krst i pore. Senon Rusije.
A.cymЬiformis Vekchina Paleocen: Koricani - Sazici -CW 1Оа.
Man. CRIВROSPНAERELLA Deflandre, 1952. (cribrurn Ј sito) Кreda.
Plakolit od dva okrugla ili е 1ipticna diska, od kojihje gomji rnanji od donjeg.
Cjevcica koja povezuje оЬа diska pokrivena је plocicorn na kojoj se nalaze
mali otvori. Gomji disk irna brazde i nazuЬljen obod. Heliolitej inc. sed.
C.ehrenbergi Archangelsky Donji paleocen: Koricani -CW26.
Gen. SYRACOSPНAERA Lohrnann, 1902. (Siracosa, grad na Siciliji, sfaira g lopta)
S. coheni Jerkovic Baden (zona dilatata): Sjevema i sjev. ist. Bosna -NE 122а
S.histrica Karnpter Baden, (zona beccarii): detto
Gen. PONTOSPНAERA: Lohrnann, 1902. (Pontos g Сто more)
Р. callosa (Martini) Jerkovic Baden (donji, srednji i zona dilatata): Sjevema i
sjeveroistocna Bosna.
FamiliaSphenolithaceae Vekchina, 1959.
Kokoliti su uglasti, kao paralelogram ili kvadrat.
Man. SPENOLПНUS Deflandre, 1952. (sfen g klin)
S. radians Sredina donjeg eocena, NP-12 ро Mart. (z. Tribrachiatus orthostylus),
Studena vrila- SW27.
Man. MICULA Vekchina, 1959. Kokolit u obliku pravougaonika sa ugnutim ivicama
i ostrij im rogU evima. Grede se ukrstaju dij agonalno, sa bradavicom na
presjeku (u centru).
М. mura Martini Paleocen: Dedici - Ovcine -CW7.

Familia Сос со li thaceae

Kokoliti su ovdje trernoliti,jer imaju izgled dugmeta, cijevi, trube, iznutra sa kracim ili
du.Zim kanalima (tremag izbusena rupa).
Gen. RНAВDOSPНAERA Haeckel, 1894. (rabdos g stapic ili stitic),
Rh. pannonica (Вaldi- Beke) Locker, Baden (Z. beccarii) Sjev. i sjev. ist. Bos.- NE122a.

2
Inc, sed. CYCLOCOCCOLIТНUS (kyklos g krug)
С. gammation Sredina donjeg eocena: Stиdena vrila - SW27
С. forrnosиs detto

Sиbordo О R ТН О LI Т НЕ А Е (ortho g pravo)

Posmatranjem kokolita pod polarizovanim svjetlom ne pojavljиje se crni krst.
Familia Braarиdosphaeridaceae

Gen. BRAARUDOSPНAERA Deflandre, 1947. (Ime posveceno T.Braarud-и iz

sredine 20-tog v., saradniku Deflandra) Jura- danas. Kokoliti sи petoиgle
plocice podijeljene na pet sektora.
B.Ьigelowi (GR.Brec.) Deflandre Baden (z. beccarii): Sjev. i sjev.ist. Bosna- NE122a

Fami1ia Discoasteraceae Tan Sin Hok, 1927.

Izшnrli organizmi ocito Ьliski kokolitoforidima. Ortoliti sи krecnjacki, nekad okremenjeni
diskovi i zvj ezdice vel. 10-35 mikrona. (diskos g okrugla ploca, aster l zvijezda).
Man. DISCOASTER Tan Sin Hok, 1931.
Bio је od znacaja za postanak tercijarnih laporaca Holarktisa. Кreda-tercUar.
D.barbadiensis, D.lodoensis, D.kuepper. Donji eocen: Stиdena vrila- SW27
D. saipanensis Barton (NP 17) Imotski (Нrvatska)
Incertae familiae WATZNAUERlA Znacajan и gomjoj kredi, paleogenи.
W.bamense (Black) Donji eocen (NP Ј 2): Studena vrila -SW27
Paleocen: Koricani- Saiici -CWIOa.
Classis S I L I С О FL А GЕLL АТА Е

Ime ukazuje na sastav skeleta i pripadnost Ьicarima (silex,-licis g kremen, flagellum l Ьiс )
Ordo SIPHONOTESTALES
Ime иkazuje da se skelet obrazuje и samoj celiji (sifon g cijev, testa l zemljana posиda).
То је jedini red и razredи silikoflagelata. One se razlikujи od Ebriida ро tome sto imajи
samo jedan Ьiс. Ebriidae cine poseban razred (klasи).
FamiliaDictyochaceae Lemmerrnann, 1901.
Ime ukazuj е da ј е to prava silikoflagelata, jer ima mrezast skelet, za razliku od ebriida
kod kojih је skelet kontinиiran (dictyon g mreza, oha g samo). Skelet se sastoji od
baznog prstena i apikalnog aparata, kojeg neki nemajи. Кreda - danas, posebno и
tercijaru.
Gen. DICTYOCНA Ehrenberg, 1839. Bazalni prsten kruZan, troиglast ili poligonalan,
sa ili bez radijalnih rogova. Apikalni aparat sa jednom ili nekoliko oЬloga,
nekad one izostajи. Potpome bodlje sи na bazalnom prstenи i1i neposredno na
podbocnim oЬlogama odnosno na stranи od nj ih.
D.schaиinslandii schaиinslandii i D.schauinslandii stradneri
Sarmat: Gиvnjani -NW17, Modran -N49.

3
NANNOFOSSILIA VARIAE SEDIS
ACCORDIELLA А. conica Farinacci (da li ро B.G. Accordi-ju koji 1955. pise о
brahiopodima Italije?)
Senon: Lastva -НЕ25.
Santon- kampan: Raska gora -HW23, Glusci -НЕ12,
Donji santon - donji kampan: Ripac - Tihotina -NW51
Senon: Osjecenica pl. -NW42.
Gornji senon: Јајсе- Banja Luka -CW18a
Gornji kampan- mastriht: Podvelezje i Velez -НЕ37а, Hotonj -HW14
AULOTORTUS (aula /lonac, tortus l okuka)
А. oscilens Oberhauser Gornji trijas: Rilic -SW28, Bos. Кrupa S - NWЗa,
Cadavica - Slatina -NW25a, Ljusa -CW32.
А. sinuosus Weynschenk Gornji trijas: Нrvacani- Uzlomac pl. -N5, Han КоЈа -NW25a,
Cadavica- Slatina -NWI О, Ljusa -CW32, Tjentiste- SE1 О, Volujak pl. -SE14.
CНIASMOLIТНUS (hiasma g oЬlik slova «hi», lithos g kamen)

Ch. Ьidens (Bramlette et Sutivan) Donji paleocen: Dedici-OvCine -CW7.

Ch.danicus (Brotzen) Paleocen: Koricani- Sazici -CWlOa.
Ch. grandis Donji eocen: Studena vrila -SW27.
Ch.solidus Donji eocen: Studena vrila -SW27.
CORONOCYCLUS (corona l vijenac, kyklos g krug)
С. nitenscens (Kamptner) Bramlette Donji baden: Sjev. i Sjev.ist. Bosna -NE122a.

CRETARНAВDUS (creta l kreda, rhabdos g zezlo)

C.angustiforatus Black Donji paleocen: Dedici - Ovcine -CW7.

CRUCIPLACOLIТНUS (crux, -ucis l krst, plax,-a g plocica)

С. tenuis (Stradner) Paleocen: Koricani-Sazici -CWlOa

Donji paleocen: Dedi6i- Ovcine -CW7, Koricani SW-CW26.
ERICSONIA (D .Ericson, mikropaleontolog, sredina 2o-tog v.)
Е. cava (Нау et Mobler) Donji paleocen: Dedici-Ovcine -CW7.

FASCICULIТНUS (fascia l svezanj, lithos g kamen)

F. tympaniformis Нау et Mobler Donji paleocen: Dedici-OvCine -CW7.
Paleocen: Koricani-Sazici -CW 1О а.
MARКALШS

М. inversus Deflandre Donji paleocen: Dedici-Ovcine -CW7.

Paleocen: Koricani-Sazici -CWlOa.
NANNOCORВIS (nannos g patuljak, corЬis l kosarica)

N. challengeri Miiller Gornji baden: Sjev. i sjev. ist. Bosna -NE122a.

NEOCHIASTOZYGUS (neos g nov, hiastos g ukrsten kao slovo hi, zygon g jaram)
N.concinus (Martini) Donji paleocen: Dedici-Ovcine -CW7.
OOLIТНUS (oongjaje, lithosgkamen)

О. fragilis (Lockmann) Baden (z.beccarii) Sjev. i sjev.ist. Bosna -NE122a.

4
PRINSIUS (pringprije, siosgbog)
Р. Ьisulcus (Stradner) Donji paleocen: Dedici - Ovcine -CW7
SUTIVANIA (Sutivanje mjesto na otoku Bracu)
S.likvae Senon: Lastva antiklinala- НЕ25.
TRIВRACHIAТUS (tri g prefiks, kao nase tro-, brahion g ruka)
Т. orthostylus Donji eocen: Studena vrila -SW27.

Typus С Н L О R О Р Н У Т А - Zelene alge

Jednocelijske ili visecelijske zelene alge, u vegetativnom stadiju oЬicno su nepokretne,
zive u slatkim i slanim vodama, poznato preko 360 danas zivucih rodova (hloros g
zelen, fytongЬiljka).
Classis Е U С Н L О R О Р Н У С Е А Е - Prave zelene alge.
Doblle su to ime za razliku od klase Conjugatae koje su vrlo primitivne grade i rijetko
kad ocuvane kao fosil. Iz eocena је poznat rod Spirogyra.
Ordo SIPHONALES Sifonalne zelene alge (sifong cijev).
Talus se sastoji odjedne goleme celije sa velikim brojem spratova tako da svojim izgledom
lice na tijelo vise biljke. Pregraci izmedu spratova pojavljuju se samo za vrijeme
razmnozavanja, ali i tada takav sprat ima ро vise jedara. Kalcijski karbonat talozi se
nekad i ро vanjskoj sluzavoj povrsini talusa, dok Mg-karbonat ucestvuje sa svega do
5,5% od anorganske materije alginog ovoja. Za stratigrafiju su od veceg znacaja dvije
porodice: kodijacej е i dazikladaceje.
FamiliaCodiaceae Zanardini, 1843.
Talus је loptast ili kao traka spljosten, sa ili bez odvojenih clanaka. Niti talusa su
isprepletene i grade slozeno tij elo koj е se sastoj i od sredisnj eg dij ela (medula) i vanj ske
kore (korteks). Talus је inkrustiran Ca-karbonatom, pretezno u meduli u koliCini do
97% suhe materije. Precnik niti (filamenata) od nekoliko mikrona do сса 0,1 mm.
LIТANAIA Maslov, 1956. (litos g gladak, malen, naio g stanovati) Devon.
Vapnena prevlaka nerasClanjena, valjkasta, prava ili slabo savijena, izvana sa
skulpturom, sa sredisnjim i bocnim kanalicima koji izЬijaju na povrsinu valjka
pod ostrim uglom u oЬliku jamica koje se medusobno dodiruju.
L. grandis S. Pantic 1963. Ems i srednji devon: Klek -Е7
L. bella S.Pantic 1965. detto
LANCICULA Maslov, 1956. (lancea Ј kopUe) Devori.
Vapneni ovoj sastoji se od kupastih, casastih ili tanjirastih diskova koji ulaze
jedan u drugi svojim ostrim krajevima u oЬliku koplja, buduci da su povezani
u sredini osovinom. Kanalici vapnenog ovoja postavljeni su u sredini vertikalno.
Perifemi kanalici su tanji i povijeni.
L. alta Maslov Ems. Klek -Е7, isto na oЬli:lnjem Borovcu (ВН15)
L. valeriae S. Pantic 1973. Lok. u rajonu Prace (Vodic 1978.) Ems- iivet.
LIТНOCODIUМ Elliott, 1956. (lithos g kamen, kodion g sitno ovcije runo) Jura- kreda.
Talus nepravilnog oЬlika pokrivenje prevlakom razlicite deЬ!jine i izgraden
od nepravilno rasporedenih konaca (filamenata) koji se granaju и raznim
visinama.

5
L. agregatum Elliott Тiton: Cazin- Кrupa (Nikler in Sparica 1981.).
MARINELLA Pfender, 1939.
М. lugeoni Pfender Turon: Zaba р 1. - НЕ61.
CAYEUXIAFrollo, 1938. Prema К.В. Karde, V.P. Maslov i I.N. Кrylova, 1963.
Ovaj rod nema pouzdano mjesto u sistemu Cyanophyta. Nas istrazivac, R.
Radoicic (1970, Geol.glasnik 14, р.1 03) rod Cayeuxia uvrstava u kodijaceje.
Ona ga opisuje ovako: Ta1us grmast, re1ativno krupan (i preko 10 mm.).
Cjevaste grane su rasporedene radijalno pod uglom od 45° u odnosu na glavnu
granu. Rod nosi ime L.Cayeux-a, profesora geologije u Parizu (pocetak 20-
tog.v.).
С. rno1davica Frollo Kelovej-oksford: Radic vrh -NW47
С. piae RadoiCic 1970. Oksford-kimeridz: Jelasinovci- NW30,
Gornja jura: Zrnijanje - CW55
Тiton: VanjskiDinaridi (ВН193)
BACINELLA Radoicic, 1959, Paleozoik- kreda, posebno jura i kreda.
Celije talusa su razlicite velicine i nepravilnog oЬlika, ispunjene kristalastim
kalcitorn. One su poredane u skupine ili u nepravilne nizove koji se preplicu i
grade zajedno sa meducelijskom kriptokristalastom masom unutrasnjost
nodulame ili koraste alge cije su vanjske konture nejasne ili ih nema.
Subepidermalni sloj је jasno izdiferenciran i slican onom kod r. Lithocodium.
В. irregularis, Radoicic, 1959.
Тiton: Paklina i Ljubusa -SW23, Cazin-Кrupa(Nikler in Sparica 1981.)
Тiton-valang: Cude -Е10, Jelasinovci -NWЗO
Donja kreda: Tihotina -NW64, Tijesno -NlO, Sanicka kosa(Susnjar 1969.)
Barem-apt: Nevesinje -НЕ33, Metaljka -NW41, Velez (Sliskovic 1965.с ),
Raska gora -HW23, Mali Vitorog -SW16
Barem-aiЬ: Zap. ijugozap. Bosna -SW42, Grmec W-NW20, Jajce-CW18
Арt-а!Ь: Lastva antiklinala-HE25, Vidusa pl.-HE53, Baraka-NW2.

Genera incertae sedis

ARNICUS (arnos g ovca)
А. klekensis S. Pantic 1973. Ems-zivet. Klek i Borovac -Е7

PSEUDOCODIUМ (pseudos g lazan, kodion g sitno ovcije runo)

Р. convolvens Kelovej-oksford: Prenj pl. -НЕ20

Farni1ia D as ycladaceae Stizenberger, 1960. (dasy g grub, kladon g grana).

Od kambrija do danas. Talus se sastoji od nozice koja se pricvrscuje za dno rizoidima i
osovinskog dijela prsljenaste grade te od bocnih grana koje gusto prekrivaj u osovinski
dio. Danas zive u tropskirn rnorirna, kod nas u Јadranu zive r. Acetabularia i Dasycladus.
Julius Pia (1927.) izvrsio је podjelu na triЬuse (u svemu 15, od toga kod nas pronadeno
8 fosilnih).
Tribus Су с 1о с ri ne а е (kyklos g krug, krinong ljiljan) Perm.
Talus jajast ili od nekoliko loptastih clanova. Ogranci nepravilno rasporedeni i zatvoreni
opnorn.

б
 MIZZIA Schubert 1908. Perm.
Veci broj 1optastih Ш nesto izduzenih Clanaka. Otvori kanalica su sestostrani.
Ogranci se prerna van prosiruju i zatvoreni su opnom.
· M.comuta Kochansky et Herak Kungur-kazan: Radojna i Lim-E13a
M.ve1eЬita (Schubert) Gornji perm: Tavna r. i Domana p.-NE24
EPIМASTOPORA Pia (epi g iznad, mastos g bradavica, poros g otvor)
Osnovna ce1ijaje kruskasta.
Е. cekici Radoicic Otriv-barem:
Tribus Т е u t 1о р о r е 11 е а е (teyt1on g cvekla, poros g otvor)
Mnogobrojni ogranci istanjuju se distalno, raporedeni su nepravilno ili prsljenasto. Sam
talus nije razgranjen.
TEUТLOPORELLA Pia, 1912. Srednji trijas- jura.
Т. e1ongata Sinemur: Zava1a - S1ano -НЕбО
Т. elongatula (Praturlon) Gornji hetang - plinsbah: Jufua Hercegovina -НЕ20Ь
Т. gallaeformis Radoicic Bat gornja jura: Juzna Hercegovina-НE20b
Т. herculea Stopa Ladinik: Durdevik - Stupari -NE5
Т. hirsuta Schaf . Anizik: Trebevic-CS 15
Т. nodosa Schaf. Ladinik; Durdevik - Stupari -NE5
Т. tabu1ata Anizik: Trebevic -CS 15
Tribus Dip1oporeae (ро r. Diplopora) Srednji trijas-eocen.
Talus nije razgranjen, oblcno kao valjak, zavrseci su cesto kijacasti.
ACTINOPORELLA A1th, 1882. (aktinos g zraka)
А. podo1icaA1th Titon: Gnji1ovac -NW16
Valang-otriv: Velez i Cabulja р1. -НЕ52а
CYLLINDROPORELLA Johnson, 1954.
Maticna celija uska, primami ogranci okomiti na glavnu os i smjesteni u
altemirajuce prstenove. Sekundarni ogranci njefui i usmjereni prema gore.
С. kochanskae Radoicic Donji turon: JtiZna Hercegovina -НЕ20Ь
С. anici Sokac et Nikler Gornji malm: Sanicka kosa -NW53
CLYPEINAMichelin, 1845. (clypeus l stit) Jura- tercijar.
Ogranci su smj esteni u prs1j enove lj evkastog ili diskastog oЬlika.
C.besici Pantic Karnik: Zagradski potok -Е41, CeleЬici -SE2a
Norik-ret: Olovo -Е23
Gornji trijas: Zep р1. -Е42, Varoska Rijeka -NW68
C.catinu1a Carozzi Gornjajura: Zmijanje -CW55
Кimeridi titon: Vitorog-HrЬljina -SW38, Grmec -NW19
C.hanabatensis Кimeridi-titon: Grmec -NW19, Zmijanje -CW55, Bos.Кrupa S -NWЗa
С. inopinata Favre Кimeridz-titon: Jufua Hercegovina -НЕ20Ь
С. jurassica Favre КimeridZ-titon: DиZi -НЕ9, Visnjevo i PlиZine -НЕ55, Grmee -NW19,
RadiCi-Zloimenjak -NW49, Paklina i Ljubusa p1.-SW23, Lastva antiklinala
НЕ25, Radic vrh -NW47, Bos.I<rupa S -NWЗa, Sisa gora-NW61, Gatacka
Bjelasnica -НЕ11, Crvanj pl. W -НN5а, Petrovici -НЕ34, Kosijerovo -НЕ22,
Gnjilovac -NW16. Titon-valang: P1asa р1. -НN19

7
С. parvula Carozzi Barem-alЬ: Sekovici -Е33
Barem-apt: Kladanj NE -Еlб
Apt-alЬ: Gerovi Ella
Titon-valang: Plasa pl. -НN19
Valang otriv: Velez - Cabulja pl. -НЕ52а
С. pejovicae Radoicic Barem-apt: Jufua Hercegovina -НЕ20Ь
С. solkani Radoicic Barem-apt: Mali Vitorog -SW16
DIPLOPORA Schafhautl, 1863. (diploos g dvostruk, poros g otvor) Penn-trijas
Ogranci и prsljenovima i snopicima. Кrecnjacki ovoj prstenast.
D. annulata Vengen: Igman pl. -CS 11
D. clavaefonnis Pia Gornji anizik: Gradiste -CS10
D. hexaster Pia Anizik: Mracaj i Duler р. -SW20
Srednji anizik: Prema J.Pia, 1935. na lok.: Trebevic pl.(od kote 1365 na NW),
Studenkovici na Trebevicu (od kote 1247 na S), Haliluci kod Buloga,
Ograda (izmedu Bos.Grahova i Graba).
D. proba Pia Srednji anizik: prema J.Pia 1935. na lok.: Trebevic pl. (od kote1247 na S),
Ograda (izmedu Bos.Grahova i Graba)
D. serialis Pia Anizik: Mracaj i Duler р. -SW20
Srednji anizik: Prema J.Pia 1935. na lok.: Trebevic pl. (od kote 1247 na S),
Ograda (izmedu Bos.Grahova i Graba)
D. subtilis typica Pia Srednji anizik: Mracaj i Duler р. -SW20
D. subtilis callicina Pia Srednji anizik: Prema Ј. Pia 1935. na lok.: Trebevic pl.
(od kote 1247na S), Gradiste kod Sarajeva.
D. subtilis dissocladelloides Pia Srednji anizik: Prema J.Pia 1935.: na lok.:
Тrebevic pl. (odkote 1247 na S), Haliluci kodBuloga.

GYROPORELLA Gtimbel, 1872. (gyros g krug) Karbon- gornji trijas.

Ogranci se prema van prosiruju i okruglasto zavrsavaju vapnenim pokrovom.
G. vesiculifera Gtimbel Ret: Rade -НЕ41
Gornji trijas: Duzi -НЕ9
Norik-ret: Gorica-Ljusa-Bugojno (str.jed.) -CW12
MACROPORELLA Pia 1912. (makros g krupan) Paleozoik- tercijar.
Talus cilindrican, nerazgranjen, grane jednostavne, uspravne ili iskosene,
alternirajuceg ili drugog rasporeda. Holotip rodaje iz Dinarida.
М. alpina Pia Srednji anizik: Вlizanci -CS4, Studenkovici -CS 14а,
Draguljac Orlovac Ьlizu -CS8, Udes (Trebevic, Trebevic -CS 15), Ograda
(izmedu Bos.Grahova i Graba -Ј. Pia,l935.).
Gornji anizik: Crkvine -NW9
Anizik: Tjentiste -SE 1О, Treskavica i Vucevo pl. -SE 11, Rajan brdo -SW28a
М. embergi Barem-apt: Zeravice -Е43
М. gigantea Тiton: Zavidovici -СЕ26, Gnjilovac -NW16
М. sellii Crescenti Oksford-kimeridi: Gnjilovac -NW16, Jelasinovci -NWЗO,
Pluzine -НЕ37, Visnjevo i Pluzine -НЕ55,
Donji kimeridi НЕ (ВН209)

8
"МUNIERIA" Deecke, 1883. (Holotip roda је poиzdano haraceja, а ne dazikladacej а,
ali druge forme koje sи pod tim imenom opisivane sи mozda rod C1ypeina ?)
OLIGOPORELLA Pia, 1912. (oligos gmanje) Anizik.
Ogranci sи и prsUenima, oni se prema vani istanjиjи.
О. karrerioidea Pia Srednji anizik: Halilиci -СЕ9
О. paиciforata Anizik: Mracaj i Duler р. -SW19
О. pilosa Pia, 1912. Srednji anizik: Studenkovici -CS 14а, Halilиci -СЕ9, Trebevic
(od kote 1247 na S prema J.Pia, 1935.), Udes (detto), Ograda (izmedu В.
Grahova i Graba- prema Ј. Pia, 1935.).
О. pilosa intиsannulataPia
Srednji anizik: TreЬevic (kota 1247 S), Нaliluci -СЕ9, Ograda (В.Grahovo- Grab)
О. pilosa sиbvarians Pia
Srednji anizik: Studenkovici -CS14a, Halilиci -СЕ9, Trebevic kota 1247
S), Ograda (В.Grahovo -Grab).
О. pilosa varians Pia Srednji anizik: Halilиci -СЕ9, Ograda (B.Grahovo -Grab)
PIANELLA (ро Ји1iиsи Pia, algolog iz prve polovine 20-tog v.)
Р. annиlata Carozzi Donja kreda- donji cenoman: Jasenovi potoci -CW12
Donja kreda: TUesno -NlO
Barem-apt: Jиgozapadna Bosna -SWlЗ
Gornji apt i арt/а!Ь: Jиzna Hercegovina -НЕ20Ь
Valang-otriv: Jиgozapadna Bosna -SWlЗ
Р. cemi Radoicic Barem-apt: JиZna Hercegovina -НЕ20Ь
Р. dinarica Radoicic Gornji apt i арt/а!Ь: Jиzna Hercegovina -НЕ20Ь
Barem-apt: Jиgozapadna Bosna -SWlЗ
Р. gigantea Valang-otriv: Jиgozapadna Bosna -SWlЗ, Velezi Cabulja -НЕ52а
Р. grudii Radoicic Gornji kimeridz: Scenica -НЕ50
Gornji kimeridi-berias: ЈиZпа Hercegovina -НЕ20Ь
Р. istriana Valang-barem: Grmec W-NW20
Р. melitae Radoicic Valang-otriv: Jиgozapadna Bosna -SW13
Najvisi barem - donji apt: JиZna Hercegovina -НЕ20Ь
Р. pygmea (Pia) Gornji kimeridz-berias: JиZna Hercegovina -НЕ20Ь
Р. turgida Radoicic Berias: Juzna Hercegovina (Radoicic 1970 d)
Cenoman: Zap. i ist. Hercegovina (ВН244)
Barem-a!Ь: Hercegovina (ВН235) Jиgozapadna Bosna (ВН237)
А!Ь-сепотап: Mliniste -SW17, Јајсе -CW18
Cenoman: Ju:lna Hercegovina -НЕ20Ь
PНYSOPORELLA Steinmann 1903. (fysa g plamen) Perm, anizik.
Vrlo srodna sa oligoporelom. Ogranci se naglo istanjuju i najcesce prestaju
rasti vec unutar krecnjackog ovoja.
Ph. paиciforata undи1ataPiaSrednji anizik: premaJ. Pia, 1935. na lok. na pl. Trebevic:
Stиdeno vrelo-Blizanac, od kote 1247 na S, od kote 1297 na NW te и
Halilиcima kod Bиloga.
Ph. aff. praealpina Pia Srednji anizik: prema Ј. Pia, 1935. и Ogradi izmedи В.
Grahova i Graba.

9
Ph. varians Pia Srednji anizik: Mracaj i Duler р. -SW20
Srednji anizik: Prema J.Pia 1935. na pl.Trebevic od kote 1365 na NW, od
kote 1247 na S, kod Blizanaca i Studenkovica, zatim u Ogradi (izmedu
B.Grahova i Graba) Mracaj i Duler р. -SW20.
Ph. hexaster Srednji anizik: Mracaj i Duler р. -SW20
Ph. lotharingica Srednji anizik: Mracaj i Duler р. -SW20
Ph. minutula Srednji anizik: Mracaj i Duler р. -SW20
SALPINGOPORELLA Pia, 1918. (salpigx,-iggos gtruba). Jura i kreda.
Talus sitan, cjevast. Grane u prsljenima su naizmjenicno postavljene, one se
perifemo prosiruju.
S. annulata Carozzi Кimeridz-titon: Bos.I(rupa S -NWЗa, Vitorog pl. -SW37,
Grmee S-NW19, Bos. Кrupa S -NWЗa, Si8a gora -NW61, Sanicka kosa -NW53,
Vitorog- НrЬljina -SW38
Berias: Lastva antiklinala -НЕ25
Valang-otriv: Velez i Cabulja pl. -НЕ52а
Neokom: НrЬljina pl. -SW11, Meomaca р. -HW18, Vrdi -HW34, Tisno-
Meomaca-Vrdi -HW31
Otriv-barem: Hum -НЕ16
Barem-apt: Raska gora -HW23, Vidusa pl. -НЕSЗ
S. appeninica Sartoni et Crescenti Кimeridz-titon: Resanovci (Ilica pl.)
Valang-otriv: Jugozapadna Bosna -SW13
Neokom: Velez i Podvelezje (Siiskovic 1965.с)
Valang-barem: Dinara pl.-SWS, Grmec W -NW20
S. cemi Radoicic Gornji barem: Zeravice - Pusto polje -Е43
S. dinarica Radoicic Barem-apt: Jugozapadna Bosna -SW13 Zapadna i jugozapadna Bosna
-SW42, Grmec W -NW20, Јајсе -CW18, Кladanj -NE16, Cincar i
Staretina -SW4, Lastva antiklinala -НЕ25, Metaljka -NW41, Mali Vitorog-
SW16, Meomaca р. HW18, Ledenica р.- Velika Vlajna -HW17, Velez i
Podvelezje (Sliskovic 1965. с), Hum -НЕ16, Staric -ЕЗО
Арt-а!Ь: Vidusa -НЕ53
S. cf. gigantea Кimeridz-titon: Vitorog -SW37
S. grudi Kimeridz-titon: Zmijanje- Manjaca -CW55
S. melitae Radoicic Valendis-otriv: Jugozapadna Bosna -SW13
Donji apt: Zeravice -Е43
Barem-apt: Кladanj NE -Еlб
Neokom: НrЬljina pl. -SW11
S. muelЬergi (Lorenz) Ваrет-а!Ь: Hercegovina (ВН235), Zapadna i jug. zap. Bosna
-SW42 (ВН239), Grmec W -NW20, Drecelj -El1
Apt: Staric -ЕЗО
Donji apt: Zeravice -Е43
Арt-а!Ь: Gerovi -Eila, Kalabace -NEIO
Barem-apt: Кladanj NE -Еlб
S. turgida Cenoman-turon: Lupin -NW37
Tribus Triploporelleae (triplosgtrostruk, porosgotvor) Jura- eocen.
Talus kao buzdovan i 1i lopta. Ogranci nose ogranke drugog reda.

}()
TRIPLOPORELLA Steinmann, 1880. Gomja jura- donja kreda.
Sekundarni ogranci vrlo tanki. Talus oЬlika siЬice.
Т. fraasi Steinmann Cenoman: Jugoistocna Hercegovina -НЕ20а, Zapadna i istocna
Hercegovina (ВН244), Meka Gruda -НЕ27
Gornji cenoman: Lastva antiklinala -НЕ24
Т. marsiana Praturlon Ваrет-а!Ь: Gnnec W -NW20

Tribus Coniporeae (konos g kupa) Perm- jura.

Ogranci dvostruko razgranjeni, na povrsini zatvoreni i povezani.
PALAEODASYCLADUS Pia, 1927. (palaios g stari, dasy g grub, klados g grana) Lijas.
Talus kao kijaca ili valjak sa nagustim prsljenima. Primame grane nagnute
prema osi ta1 usa, svaka od njih sa 4-6 sekundarnih, а one opet 4-6 tercijamih
grana sa istim ро 1ozajem prema osi.
Р. mediterraneus (Pia) Lijas: Predojevi6a glavica -NW46, Gomje Crkveno -NW17,
Bos. Кrupa S -NWЗa
Donji lijas: Lastva antiklinala -НЕ25, Vidusa pl. -НЕ53, Velez i
Podvelezje (Sliskovi6 1965с ), Stra:lbenica -SWЗ 2
Donji i dio srednjeg lijasa: Hutovo-Metkovi6 -НЕ18.
Donji, srednji i dio gornjeg lijasa: JиZna Hercegovina -НЕ20Ь
Gornji lijas: Du:li -НЕ9
Lijas-doger : Zavala-Slano -НЕбО
Srednji lijas: Pe6i -SW24, Ticevo polje -SW34
Tribus N eomereae(neos g nov, meris g dio). Кreda- danas.
Primame grane izЬijaju и prsljenovima, od njih se odvajajи sekundame grane.
NEOMERIS Lamoиroиx 1816. Кreda- danas.
Debelozidni vapneni ovoj ukoso proЬij en kanalima. Sekundame grane imajи
pljosnate zavrsetke sa kruskastim ilijajastim gametangijima.
N. cretacea А!Ь-сепотап: Vardiste -ЕЗS
Tribus В е r е s е 11 е а е Karbon.
Talиs kao slabo povijen valjak, nerazgranjen, sa kanalima koji se u grupi proЬijaju prema
povrsini gdje grade prsljenaste zone koje sи razdvojene zonama bez pora. Izvana је
vapneni ovoj prekriven prozracnom navlakom kalcita koja prekriva i otvore kanala.
BERESELLA Machaev, 1937. Samo vrsta В. erecta Maslov et Kulik, 1955.
В. sp. Srednji karbon: LјиЬiја -NW12

DVINELLA Chvorova, 1949. Samo vrsta: D. comata Chvorova, 1949.

D. comata Chvorova Moskov: Sanski paleozoik -NW17
Tribиs АсеtаЬи 1arieae (ake g siljak, tabula Ј ploca) Jura- danas.
Plodni i sterilni se medusobno izmjenjuju. Gametangiji su spojeni и prsljen oЬ!ika
kisobrana. Sam talиs ј е и znatnoj mj eri redukovan.
ACICULARIA d' Archiac, (akikys g slabasan). Jura - kreda.
Tanak cjevasti talиs zavrsava se diskom koji nosi gametangije i koji је
kalcificiran. Sporofili и disku imaju radijalan raspored.

11
А. morelleti Sarmat: Pmjavorski bazen -N62a
ATRACTYLIOPSIS Pia 1937. (atraktion g vretence, ops g lik). Perm.
Uz acetabиlarije veze ovaj rod М. Herak (1963, р. 57, s1.40).
А. 1astensis Accordi Gornji perm: Tavna rijeka i Domana potok -NE24, Sи1jci -SE 13
Dasyc1adaceae incertae sedis
AМICUS Mas1ov, 1956. (amicиs l drиg). Devon.
Та1иs va1jkast, иspravan,sa debelim zidom kroz koji se probijaju kana1ici pod
иg1om 90-60°. Oni sи tanki i pravi, a1i prema periferiji pre1aze и lijevak koji
oko otvora stvara prstenast p1ocnik. Ti povrsinski prsteni su cesto povezani
jedan иz drugi. Ranije Ьi1а је poznata samo vrsta A.fortunatиs Maslov iz
donj eg devona Kиzbasa.
А. klekensis Pantic, 1973. Donji devon: Кlek -Е7
FURCOPORELLA Pia, 1918. (furca l raslja)
F. diplopora Pia Gornji paleocen: Strijezevica -N83
НETEROPORELLA (Pratиrlon, 1966.) (eteros g razlicit). Jura-kreda.
Altemacija fertilnih i sterilnih grana skupUenih и prs1jenove. Sterilne grane
sи ј ednostavne i tanke, dok sи fertilne nadиvene i perifemo razgranj ene.

Н. alpina AZЬ-cenQman: Kalabace -NE 1О

Н. lepina Pratur1on Donji turon: Jиzna Hercegovina -НЕ20Ь

LIКANELLA

L. danilovae Radoicic Gornji barem -donji apt: Jиzna Hercegovina -НЕ20Ь

NEOМACROPORELLA (neos g nov)
N. cf. croatica Barem-a!Ь: Јајсе -CW18
PSEUDOCLYPEINA (RadoiCic 1970.) (clypeus l stit, pseиdo gnepravi)
Vrlo krupna centralna staЬljika sa vise ili manje zЬijenim prsljenovima dosta
debelih primamih grana. Prsljenovi sи lijevkastog oЬlika sa vise ili manje grana
о cemu ovisi njihova zЬijenost. Svaka primama grana nosi tri sekundame
grane, а svaka od sekundamih tri tercijame. Tako kod sve tri poznate vrste
(iz nasih krajeva). Gomjajura- donja kreda.
Р. cirici RadoiCic Gornji ldmeridi: Slano i Кijev dol-НE47, Rudine (Cepikuee N) -НЕ43
PSEUDOCYМOPOLIA Elliot, 1970. (kymo g talasni, poleyo g stanovati) Gomja
jura- gomja kreda. Svaki clanak talusa nosi brojne primarne grane od
kojih svaka nosi ј edan loptasti sporangij i 4 ili vise sekundamih grana.
Cianak kao cjelina izgleda kao rastvoreni canak.
Р. jurassica Gornja jura: Zmijanje -CW55
SELLIPORELLA (sella l sedlo)
S. donzellii Sart. Lijas-doger: Dиzi -НЕ9, Hиtovo -НЕ17
Gornji doger- donji kimeridi: Jиzna Hercegovina -НЕ20Ь
Donji doger: Zdralice -NW70
poger: Vidиsa р1. -НЕ53
Najgornji doger: Borova glava - Кrug -SWl

12
SESTROSPНAERA Pia 1920. ( sestertiиs l rimski novac, tj. sitna para, sfairag lopta)
S. liasina Srednji lijas: Ticevo polje -SW34
TНYRSOPORELLA Gиembel, 1913. (thyrsosgиkraseni stap)

Th.sp. Paleocen- donji eocen: Srebrenik Gornji -NE126

VERТICILLIPORELLA Rezak, 1959. (vertex, -ticis l vrtlog)

V. dalmatica Gornji barem: Zeravice -Е43

Barem-apt: Drecelj -Ell

Туриs С Н А R О Р Н У Т А

Ро stepenи razvoja leze izmedu viseceJijskih zelenih algi i mahovina. Imaju diferencirane
organe: rizoide, kauloid i filoide. Кaиloid ima centralnи cijev i prstenastu koru. Filoidi sи
и prsljenima, sa oogonijima и pazusku i anteridijima sa donje strane. Oogoniji sи iznиtra
prozeti kalcijskim karbonatom. Ocuvaju se kao fosili poznati pod imenom girogoniti.
Ordo CHARALES
Spiralne celUe girogonita smotane ulUevo ~·и smjeru obrnutom od kazaUke na satu.
Familia С 1 а vatoraceae Reid et Groves, 1916.
Girogonit.zaSti6en oЬlogom koja ima izgled kesice, zvana иtrikul. (clavator ЉuzdovandZija).
LAGYNOPHORA Stache, 1880. (lagynos g flasa, foreo g nositi)
Na vrhи girogonita spiralne trake (partekalcine) sи podeЬljane, иspravljajи se
i grade vrat oko sredisnjeg kanala.
L. liburnica Stache Donji paleocen (danien): Ljubиski- Capljina- Dracevo HW9a,
Podvelezje -НЕ20
Familia Characeae Leonhardi, 1863. Tercijar- danas.
Girogoniti sa pet vidljivih spiralnih traka koj е se prema vrhи istanjиjи.
Tribиs Chareae Vrh girogonita za zivota sa krиnicom od 5 ceJUa.

СНАRА Linne, 1753. Girogonit ovalan. Spiralne trake plj osnate i1i иgnиte. Bazalna
pora Щevkasta. Tercijar- danas.
Ch. escheri Unger Stariji slatkovodni miocen Dиvanjskog bazena,
Ch. longovata Рарр leg. R. Milojevic, det. В. StojCic 1964. i to
Ch. majoriformis Рарр "tиsnicka ugljonosna svita- podina i krovina,
Ch. multispira Рарр vidi Duvanjski bazen -SW7
Tribиs N i t е 11 е а е Leonhardi, 1863.
Rod Nitella zastupU en ј е samo recentnim predstavnicima. Svi ostali oЬlici koji se орisији
pod tim imenom pripadajи drugim rodovima. Recentni rod Nitellopsis poznatје iz mladeg
neogena. (М. Herak, 1963. р.58)
NITELLA (Agarth, 1824.) Braun, 1897.
Mjesto bazalne plocice donj i otvor zatvara se sa tri posebne komorice neovisne
od kalcine (V. Р. Maslov, 1963. р. 229)
N. sp. Gornji paleocen - donji-eocen: Gabela - Stolac -НЕ9

13
Characeae incertae sedis
MUNIERIA Deecke, 1883. Vanjskim izgledom slici dazikladaceji r. Oligoporella.
Osni kanal tanak, posebno u meduprstenovima. Holotip iz Bakony-a
nesumnjivoje haraceja, opisao gaje Hantken (1883.) iz donje krede.
М. baconica Hantken, 1883. Valang- otriv: Jиgozapadna Bosna -SW13
Valang- barem:Dinara -SW5, Grmec W -NW20
Neokom: Lastva .antiklinala -НЕ25
Ваrет-а!Ь: Jиgozapadna Bosna -SW13, Zapadna i jиgozapadna Bosna -SW42,
Vidиsa pl. -НЕ53

Туриs RHODOPHYTA

Prirasledиbokomorskeizrazitocrvene alge (rodoeis g ruzicast, fyton g Ьilje). Rod

Lithothamnium seze и bladnim morima do 73° jиzne sirine i do 80° sjeveme sirine.
Classis F L О R 1D Е А Е (flos, -oris l cvijet, ideag izgled)
Celije talusa povezane koncima plazme. Imaju izmjenu gametofit sporofit.

Ordo С RУ Р Т О N Е М IА L Е S (kryptos g sakriven, nета g konac) Кreda - danas.

Imajи иkrstene i1i zonalne sporangije (tetrasporangije).
Familia С orall inac е а е (corallium l koralj)
Talus viseslojan, dijelom ili posve prozet sa Ca-karbonatom. Hipotalij sa horizontalnim
koncima, а peritalij sa vertikalnim koncima za.Sticenim tankom koricom. Nekad se moze
izdvojiti i mezotalij.
SиЬfamilia Melobesioideae (ро r. Melobesia) Кreda- danas.
Talus nerasCianjen, kao klupko, pricvrscen kao prevlaka ро predmetima.

LfТНОТНАМNШМ Philippi, 1837. (Iithos g kamen, thamnion g grm) Кreda - danas.

Talus sa pregracima и raznim nivoima. Konci nisu poredani и nizove. Cesto
se zapazajи zone prirastanja. Danas и svim morima.
L. andrusovi (Lem.) Paleocen: Strijezevica -N83
Gornji paleocen: Srebrenik- plato Ljenobиd -NE125
Gornji paleocen- donji eocen: Mliniste -SW19, Celicka rijeka -NE22
Paleocen- donji eocen: Dragic brijeg- Drenova -NE32, Diakule- NE36
L. nummиliticum Gиembel Srednji eocen: Mededa -NE76
L. contraversum (Lem.) Gornji-paleocen- donji eocen: Hиremi -NE46,
Celicka rijeka -NE22
L. torulosum (Gиembel) Paleocen 1 eocen: Zagorje -HW19
Eocen: Mtakovica -NW45

LПHOPНYLLUМ Phillipi, 183 7. (lithos g kamen, fyllon g list ili cvij et)
Hipotalij i peritalij sa koncima u nizovima, poprecne pregrade slivene. N izovi
su u hipotaliju koncentricni, а u peritaliju paralelni kori. Кreda- danas.
L. carpaticиm Paleocen- donji eocen: Dragic brijeg- Drenova -NE32
L. contraversum (Lem.) Gornji paleocen: Srebrenik- plato Ljenobud -NE125
Gornji paleocen- donji eocen: Hurem~ -NE46, Celicka rijeka -NE22

14
L. densиm Lem. Gornji paleocen: Srebrenik- plato Ljenobиd -NE125
Gornji paleocen - donji eocen: Huremi -NE46
Paleocen: Strijezevica -N83
L. mengaиdi var. carpatica (Lem.) Gornji paleocen: Srebrenik-Ljenobиd -NE125
Gornji paleocen - donji eocen: Huremi -NE46
L. qиadrangulum Lem. Gornji paleocen - donji eocen: Celicka rijeka -NE22
LПHOPORELLA Foslie smatra da је to podrod roda Melobesia Lamouroиx, 1912.
Кreda-tercUar. Hipotalij od niza kockastih celija, dok sи u peritaliju one
dиguljaste
L. melobesoides Foslie Eocen: Mrakovica -NW45
MESOPHYLLUM Lemoine, 1928. (mesoi g izmedu, fyllon g list) Кreda-tercij ar.
Talиs korast, konci и nizovima kao kod litofiluma, cesto sa mezotalijem.
М. varians (Lem.) Paleocen: Strijezevica -N83
Gornji paleocen: Srebrenik- plato Ljenobud -NE125
Paleocen - donji eocen: Dragic brijeg - Drenova -NE32
TНAUМATOPORELLA Pia, 1927. (thauma, -atos g cudesan, poros g pora)
Ј.Pia smatrao је ovaj oЬlik dazikladacejoщ а Johnson ga 1969. privremeno
stavlja и Solenoporaceae, za razliku od М. Heraka (1963 .) ро kome se radi о
koralinaceji i to melobezioideji. Ти se misli na kod nas и mezoziku veoma
cestu vrstu Th. parvovesiculifera.
Th. parvovesicиlifera (Raineri)
Ladinik: Tavna i Domana р. -NE24
Gornji trijas: Prgosevo -Е26, Hrvacani- Uzlomac -NS
Donji lijas: Lastva antiklinala -НЕ25, Kиti -НЕ23
Srednji lijas: Lastva antiklinala -НЕ25
Gornji lijas: Vran р1. -SW41
Donji doger: Radic vrh -NW47
Lijas-doger: Zavala-Slano НЕбО, Hиtovo -НЕ17
Oksford-kimeridz: Radic vrh -NW47, Gnjilovac -NW16, Visnjevo -НЕ55
Кimeridz-titon:Gnjilovac -NW16, Paklina- LјиЬиsа -SW23
Valang-otriv: JZ Bosna -SWlЗ, Velez- СаЬиlја -НЕ52, Grmec W-NW20
Valang-barem: Dinara -SWS
Barem-apt: JZ Bosna -SW13, Grmec -NW20
А/Ь-сепотап: Velez -НЕSЗ
Cenoman: Seliste -НЕ45, Л Hercegovina -NE20a
Senon: Lastva -НЕ25, Nevesinje .-:.НЕ32
Donji senon-donji kampan: Ripac - Tihotina -NW51
Koniak: Raska gora -HW23
Koniak-santon: Grmec -NW22
SиЬfamilia Corallinoideae (por. Corallina)
Talиs razgranjeno grmast, raspada se na clanke. Sredпji sloj hipotalija ima dugacke
celije, а peritalij kratke. Кreda- danas.
AМPHIROA Lamouroиx, 1816. (amfi g sa оЬје strane, roa g plod i grm sipka
vrste Punica granatиm) Eocen (? kreda)- danas.

15
А propria (Lem.) Gornji paleocen: Srebrenik i plato Ljenobud -NE125
Gornji paleocen - donji eocen: Celicka rijeka -NE22
SuЬfamilia S о 1 enopo roi deae (ро r. Solenopora)
PARACНAETETES Deninger, 1906. (ра g uz, haeta g cekinja) Silur- kreda.
Poprecni pregradci u koncirna obrazujuci se u istorn nivou grade koncentricne
redove celija, sto podsjeca na koloniju tabulatnog koralja r. Chaetetes; otud
imeroda.
Р. asvapatii Pia Donji ilerd: Podvelezje -НЕ20
PSEUDOLIТHOTНAМNIUМ Pfender, 1936. (podsjeca na taj rod rnelobezioida)
Р. alЬum Gornji а!Ь - сепотап ili sami cenoman: Bracan -Е8
SOLENOPORA Dybovsky, 1878. (solen g cijev, poros g otvor) Kambrij - silur.
SOLENOPORELLA Rhothpletz, 1908. Jura (u ovom slucaju vjerovatnije)
S.jurassica Lemoine Мlatli malm: Bos. Кrupa S -NWЗa
Familia S q uamariaceae (squarna l ljuska)
Predstavnici ove porodice su vecinorn iz paleogena Evrope i SAD. Nekoliko recentnih
oЬlika ima potpuno kalcificiran skelet od aragonita, drugi su bez takvog skeleta. Talus
se dijeli na hipo-, peri- i mezotalij. Rastu kao prevlaka deЬlj ine 0,2-0,5 mm. Danas zive
u tropskirn i suptropskirn rnorirna, obicno u litoralu (30- 90 rn duЬine ).
ETHELIA (ethele g spreman) Кreda - danas.
Е. alba (Pfender) Gornji paleocen: Srebrenik i plato Ljenobud -NE 125 Celicka rijeka -NE22
PEYSSONNELIA
Р. antiqua (Johnson) Gornji paleocen: Srebrenik i plato Ljenobud -NE125,
Celicka rijeka -NE22
Gornji paleocen - donji eocen: Huremi -NE46
Ordo NEMALIONALES
Ime prema savremenom rodu Nemalion- morskih crvenih algi. Ovaj red nij е Ьiо
poznat и sovj etskoj literaturi.
Farnilia G у mn о с о d i а с е а е (nekad su smatrane zelenim algarna, porodice kodijacea,
otud irne) Talus izdu2en, nekad pornalo clankovit ili dihotornski razgranjen, ра cak i
nepravilan. U kortikalnom sloju smjesteni su ovalni sporangiji.
GYМNOCODIUМ Pia, 1927. Perm- trijas.
Talusduzineoko lcm. Zid је tanak, sloj kalcita sa oЬiljem magnezija tj.
dolomitican. Karbonatisanje tece izvana prerna unutra, relativno је slabo, otud
ime (gymnos gneodjeven). Talus se sastoji od cjevcica koje izЬijaju na povrsinu
talusa uoЬliku velikihjednostavnih pora.
G. bellerophontis (Rothpletz) Gornji perm: Han Orahovica -Е2, Suljci -SE13,
Ilovaca -SE5, Tavna i Domana -NE24
PERМOCALCULUS Elliot, 1955. (calx -lcis /krecnjak, calculus 1kamencic)
Karbonatni zid ovdje је znatno jaci, а samo pore su mnogo sitnije i dosta
nepravilnih kontura, razgranjenog oboda.
Р. fragilis (Pia) Kochansky et Sliskovic, 1966. Gornji perm: Han Orahovica -Е2,
Suljci-SE13, Tjentiste-SEl4

16
Р. inopinatus Barem - apt: Drecelj -Е 11
Р. tenelus Gornji perm: Tjentiste -SE14
Rhodophyta incertae sedis
DONEZELLA Maslov, 1929. (ime ро algologu) Karbon.
Talus dorzoventralan, koncaste celije se granaju, cesto bacvasto prosirene ili
subkvadratne, zidovi ovapnjeni. Talus ima pregratke u celijama sa ofvorom u
sredini.
D.lutugini Maslov, 1929. Srednji karbon: LjuЬija-NW12
Algae incertae sedis
Genus inc. sedis DISTICHOPLAX (di g dvo, stihos g niz, plax g ploca)
D. Ьiseria1is (Dietrich) Gornji tanet: Podvelezje -НЕ20
Gornji paleocen: Strijezevica N83, Srebrenik-Ljenobud -NE125
Paleocen- donji eocen: Dragic brijeg- Drenova -NE32
Gornji paleocen- donji eocen: Huremi -NE46
Donji eocen: Кnezica -NW26, Kotlovaca- Zovik -NW27
ASTERODISCUS
А. tarameli Paleocen- donji eocen: Мrakovica -NW45

Fam. inc. sedis Microcodiaceae Maslov, 1956.

Izumrla grupa vapnenih algi koje ostavljaju agregate mikroskopski sitnih vapnenih
segmenata- piramida, prizmi ili kupa spojenih u korice, cvoruge ili suplje valjke.
MICROCODIUМ Glilck, 1914. (mikrogmalen,kodiongovCijeruno)Kreda-tercijar.
Rozete ili nepravilno valjkaste tvorevine pomenutih segmenata iznutra suplje.
Тi segmenti (pirarnidice, prizme itd.) u presjeku imaju oЬlik dvostruke petlje
otvorene sa оЬје strane.
М. sp. Gornji paleocen: Gabela - Stolac -НЕ9
NANNOCONUS Kampter, 1938. (nannus l patuljak, conus l kupa) Тiton- apt.
Skelet velicine 18-30 mikrona, valjkasto kupast ili bacvast, vapnen, unutrasnja
supljina izduzena. Segmenti su klinasti rasporedeni radijalno oko unutrasnje
supljine koja zauzimajednu trecinu skeleta.
N. steinmanni Gornji berias- valang: Maglaj S-CE15

Typus L У С О Р S I D А Silur - danas.

То su staЬlasice (Cormophyta) koje svojim stepenom rщvoja podsjecaju na nasu
neuglednu preCicu (Lycopodium) ро cemu su doblle ime (lykos g kuka, podion g nozica,
ops g lik). Preeica se siri ро tlu vrijezenjem. Njene horizontalne grane svoj im visestrukim
korjenovima cvrsto se drze tla, grade "kuke" neugodne za pjesaka. Silur- danas.
Ordo LEPIDODENDRALE S Sredina devona- perm.
Drvece sa razgranjenim podzemnim staЬlom (stigmarijama). Ono nosi ogranke koji,
kad otpadnu, ostavljaju oziljak (stigma). Nadzemno staЬlo raste u deЬljinu i grana se
dihotomski. Na kori staЬla vide se oziljci otpalih filoida u strogo odredenom rasporedu.
Ро oziljcima ostatke stabala prepoznajemo i klasificiramo (lepis, -pidos g Uuska, den-
dron g drvo ).

17
FamiliaLepidodendraceae Endlicher, 1836
StaЬla visoka do 30 m i deЬljine do 2 m. Oziljci filoida vretenasto- romblcni do okrиglo
- elipticni. Filoidi sajednim nervom, linealni ili lancetasti, rijetko dostiZи dиzinи od 0,5 m.
Donji karbon- donji perm.
LEPIDODENDRON Sternberg 1820. Donji karbon- donji perm.
Oziljci filoida и oЬlikн romblcno- vretenastihjastиcica koji se medиsobno
dodiruju ili su razmaknuti. Raspored imje spiralan.
L. aff. veltheimianum Permokarbon: Zнbovici -SE 18
Lycop sida incertae sedi s
CYCLOSТIGМAНaнghton, 1860. (kyklos gkrug, stygmagoZiljak)Gomji devon-donji karЬon.
Drvo dihotomski granasto и vecim razmacima. StaЫo sa spiralno rasporedenim
oziljcima, malim i medиsobno razmaknнtim. Filoidi kao silo na vrhи povijeno
u srp.
С. hercynium Weiss Gornji devon: Rasavci -NW14

Туриs А R Т Н R О Р S I D А

StaЬlo је Clankovito (prsljenasto ), podijeljeno na nodije i internodije, otud ime (arthron g

Clanak, ops g lik). Lisce је mikrofilno. Devon- danas.
Ordo AS TEROCALAMITALES (aster l zvijezda, calamus l trstika)
Srednji devon- srednjajиra. Drvece, grmlje i zeljasto Ьilje. DеЫо relativno snafuo, sa
uzduznim rebrima koja se na nodijima ne smjenjuju. Prostor koji u mladosti zauzima
srcika и odraslimjedinkama ostaje prazan и internodijima, dok se na nodijima оЬrаzији
pregratci u oЫiku prstena ili sita. Lisce иsko, dugacko, orijentisano prema gore, izblja iz
nodija, ima samo jednн zilн, cesto se visestruko dihotomski racva.
FamiliaAsteroca 1amitaceae Hirmer, 1927.
PreteZпo nize drvece sajakim staЫom i granama koje bezreda izbUaju iz nodija. Listovi
tanki, dиgi, visestruko racvasti. Кrај famena- donji karbon. Samo rod Asterocalamites.
ASTEROCALAМIТES Schimper, 1862. Кrај famena- donji karbon.
А. scroЬiculatus Scblotheim, 1862. Donji karbon: Podkoran -Е10
А. sp. ? Gornji devon: Rasavci -NW14

Ordo Е Q U I S Е Т А L Е S (Р о rodu Equisetum- rastavic, preslica)

Biljke slicne rastavicи, sa podzemnim, vodoravnim staЬlom i cjevastim vertikalnim na
povrsini. Suplja unutrasnjost povrsinskog staЫa ima izrazita rebra, uzdиzna kao i ona na
vanjskoj povrsini. Od Clanka do clanka ta rebra su naizmjenicna. Donji karboп- danas.
Familia Е q u i s е t а с е а е Rice, 1803. Donji perm-danas.
Zeljaste biljke i grmici. StaЫo nema mogucnosti rasta и deЬljinu. Listovi vrlo kratki i
srasli и cilindrican prsteп.
EQUISETIТES Sternberg, 1833. (Ро rodu Equisetum- oblcnom rastavicu)
Bilje slicno rastavicн. Gornji perm- gornjajura.
Е. columnaris (Brong.) Srednji lijas: Veja potok -HW33

18
EQUISETUМ L., 1753. Donja kreda - danas.
E.sp. Slatkovodni miocen: Prozor -НN5
FamiliaCa1amitaceae Unger, 1842.
StaЬlo ima mogucnost sekundamog rasta u deЬljinu. Na donjem dijelu staЬla mjesto
listova izbljaju dodatni korijeni. Unutrasnjost staЬljike је na nodUima pregradena
dijafragmom. Na vrhu intemodija zile se racvaju dihotomski da zaoЬidu nodij, ра se
povisenodija spajajukrakovi susjednihdvijuZila unovuzilu.
CALAМIТES Suckow, 1784. (calamus l trstika,) Srediiji karbon- donji perm.
StaЬlo snafuo, cjevasto. Kora glatka ili sa uzdиZnim brazdama. Grane na
svim cvorovima ili samo na nekim od njih.
Subgenus EUCALAМITES Svi nodiji nose listove.
С. (Eucalamites) major Bgt. Moskov: Hodzin gaj -Е4
С. (Eucalamites) varians Germ. Moskov: HodZin gaj -Е4
Subgenus SТYLOCALAМITES
Grana ima malo i nisu rasporedene ро nekom pmvilu, ali uvijek rastu iz cvorova.
С. (Stylocalamites) suckowi Permokarbon: Kmeta Kuce -NWll

Typus Р Т Е R О Р SI D А

То је prevladavajuCi tip kopnene vegetacije danas. Listovi nastaju iz ogranaka staЬla te

imaju dobro razvijenu, siroku plojku. Kod primitivnijih sporangiji se obrazuju na donjoj
stmni plojke, kod naprediiijihna vrhu, uvijek ро vise njih zajedno. Papmti nemaju sjemenki,
dok ih papratosjemenjace i cvjetnice imaju. Prema zasticenosti sjemenki cvjetnice
dijelimo na golo- i skrivenosjemenjace.
Classis F I L I С Е S (filix, licis l paprat) Srediiji devon- danas.
U srednjem devonu javljaju se paprati koje и mnogocemu lice na psilofite (psilos g
neodjeven, go ), naprediiije su one iz gomjeg devona.
Ordo FILICALES Prave paprati. Karbon- danas.
Pripadaju naprednijem podrazredu paprati, tj. onome kod kojih se zid sporangija sastoji
od svega jednog sloj а celija te ih zovu leptosporangijatama (leptos g tanak). Filikale idu
u red izospornih paprati.
Familia Pteridaceae Gaudichaud, 1826.
Korijen pokriven dlacicama ili Ijuskama. Lisce jedoobrazno, rijetko sa dva razlicita
oblika. Sporangiji mali, spljosteni, na dugoj noZici, kao kosi ili vertikalni prsten nepopotpuno
kruZan. Donja kreda- danas.
PTERIS L., 1753. (pteris g paprat) Eocen- danas.
Lisce jednostruko perasto. Listici dugi do 20 cm, linealno-lancetasto (kao
nozic sa dvije ostrice). Nervatura perasta.
~ Slatkovodni miocen: Modra -NW43

Ordo SALVINIALES (Ро r. Salvinia) Eocen- danas.

Heterospomevodenepaprati bez sporangija. Sorusijediiospolni.
Familia S al viniaceae Dumort, 1829. (samo 1 rod)

19
SALVINIA Micheli, 1729. (sa1vus l ziv spasen) Eocen- danas.
StaЬljika raste horizontalno, od nj е se odvajaju dva reda 1istova koji p1ivaju na
povrsini (na njih se odnosi iше roda), dok је treci red sa listoviшa rasjeceniш
na konce, zaronjen.
~ Slatkovodnimiocen: Prozor -НN5
Pteropsyda incertae sedis
SPHENOPTERIS Brongniart, 1828. (sfen g klin, pteris g paprat)
То је forшa1nirodkoji objedinjuje florulistova togtipazakojusenijedo sada
uspje1o pronaci rasplodne organe koji Ьi omogucili odredbu polozaja vrste u
sistemu. Karbon - kreda.
~ Moskov: Hodzin gaj -Е4
~· Karbon: Stari Majdan- Ljublja -NW18

C1assis G У М N О S Р Е R М А Е

(gymnos g go, sperma g sјеше) Тај razred dijele na 4 podrazreda: papratosjeшenjace,

listosjeшenjaee (cikadofite), one sa ogrtaceш oko sjemenke (gnetide) i sisarice (konifere ).

Subclassis Р ТЕ R Ј D О S Р Е R М1D А Е (pteris l paprat)

Potpuno izuшrla grupa golosjeшenjaca vanjskiш izgledoш slicnih papratiшa, ali sa
razvijenim sjemeniш zamecima koji iшaju komore za prihvat mikrospora, ali bez pravih
sjeшenki sa klicoш (Cijije rast prekinut). Karbon- danas.

Ordo CYCADOFILICALES (kykao g pornijesati)

Stari Grci su svoju "egipatsku palшu" zvali kykas,jer su uocili njen шjesovit izgled na
prelazu od paprati рrеша sјешеnјасаша.
Farnilia Ly ginopt erydacea е Potonie, 1902.
Р о r. Lyginopteris, (prema 1ygizo g savijati, vezivati)
Drvo1ike ili grшolike biljke tankog staЬla. Povrsina deЬla sa petljastom skulpturom ili
horizontalnim porublnarna i brazdarna.
DIPLOTНМENA Stur, 1877. (diploos g dvostruk, tmena g odrezak) Karbon.
Lisce trostruko slozeno, sa naizшjenicno postavljenim liskaшa oЬlika koplja,
trougla ili pera. Glavna zila ide sredinoш plojke i grana se ulazeci u liske.
D. patentissima Ettingshausen Donji karbon: Podkoran -ElO
MARIOPTERIS Zeiller, 1879. Karbon.
Drvoliko staЬlo koje se vjerovatno kacilo uz pod1ogu, ali nije lijana. Ono је
tanko, uzduzno prugasto, sa poprecniш gredicaшa. Listovi cetverostruko
racvasti, perasto slozeni. Listici su krupni, pekopteridni, asiшetricni,
polutrouglasti, sjede na osi citaviш dnoш i рошаlо silazeci, oboda talasastog
Ш nazuЬlj enog. Sj emenke pod imenom Cyclospermuш.
М. sp. Moskov: Hodzin gaj -Е4
Farnilia Medulosaceae Sterzel, 1896. Gomji devon- perm.
Drvenasto Ьilje sa polistelicniш sisteшoш i sekundamiш rastom и deЬljinu. Lisce krupno,
2 -4-struko perasto. Sjemeni zameci opisani pod imenima Trigonocarpus, Rhabdocarpus
idr.
ALETHOPTERIS Stemberg, 1825. (alethes g istinski) Gomji karbon- perm.
Lisce krupno, 3-4-rostruko perasto. Listici naizmjenicni, otvoreni, medusobno
povezani, ovalno-kopljasti, citavog oboda, sjede citavim dnom.

20
А. lonchitica Moskov: Sanski paleozoik -NW17
DICTYOPTERIS (diktyongmreza, D. brongniarti Guthier, 1835. је tip roda Linopteris,
dakle to је medulozaceja)
D. ? sp. Karbon: Ljublja -NW12
IМPARIPTERIS (NEUROPTERIS) (impar l nejednak)
I. (N.) ovata Gornji vestfal: Rasavci -NW 14 (N. Pantic 1965. in Е. Kulenovic, 1983.)
LINOPTERIS Presl. 1838. L. cf. muensteri Pot. Moskov: HodZin gaj -Е4
NEUROPTERIS Stemberg, 1825. (neuron g nerv) Devon- perm.
List sa unutrasnje strane racve jednostrano perast, sa vanjske dvostrano.
Listici sjedeci, ali pricvrseeni u jednoj tacki, cjelovitog oboda, pravi ili srpasto
povijeni, paralelnih oboda. Srednja zila seze do 2/3 duzine listica.
N. cf. flexuosa Bgt. Karbon: Ljublja -NW12 (F. Katzer 1910.)
N. gigantea Stem, Srednji karbon: Sanski paleozoik (Kulenovic 1983.)
ODONTOPTERIS Brongn. 1828. (odoys, odontos g zub) Srednji karbon-perm.
Rahis lista racvast kao vile. List jednostrano perast. Listici pekopteridni ili
neuropteridni, sjede sirokimdnom, bez izraZene srednje zile. Zile drugog, reda
polaze iz sredine listica ili od pete 1jke.
О. oЬtusa Bgt. Moskov: Hodzin gaj -Е4
О. subcrenulata А. Zeiller Moskov: HodZin gaj -Е4
Pteridospermae incertae sedis
TRIGONOCARPUS Brongniart, 1828. (trigonongtrougao, karposgplod)
Sjemenka kao elipsoid, tupo zaoЬljenog vrha, velicine graha. Povrsina sa tri
grebena, odnosno sa brojemdjeljivimsa tri. Dno sestouglo. Vanjski i unutrasnji
sloj su mesnati, srednjije tvrd. Тај naziv koristenje i za neke sjemenke kordaita.
Т. sp. Moskov: HodZin gaj -Е4

RНAВDOCARPUS (Goeppert) Berger, 1848. (rabdosgzezlo) Srednji i gomjikarbon.

Sjemenka krupna, jajasta ili izdиZeno-ovalna, pri vrhu istanjena ili kupasta,
zaokruZenog dna, sa uzdиZnim rebrima i brazdama. Vanjski sloj mesnat,
unutrasnji tvrd.
Rh. ovoideus Berger var. regularis Stbg. Moskov: HodZin gaj Е4
Rh. cf. disciformis Stbg. Moskov: HodZin gaj -Е4
Subclassis S Т А С Н 1 О S Р Е R М 1 D А Е (CONIFEROPHYTA)
(stahys g klas, siska, sperma g sjemenka)
Pteropsidi sa jednospolnim Шkama najrazlicitijeg оЬ 1ika. StaЫo snaZno razgranjeno,
1istovijednostavni, nerazgranjeni citavog oboda. Spermatozoidi sa Ьicevima samo kod
primitivnih grupa. Кrај devona - danas.
Ordo CORDAITALES Кrај devona- trijas.
(Rod Cordaites nazvanje ро pronalazacu А. Ј. Corda, kustosu Ceskog muzeja u Pragu
u prvoj polovini 19-togvijeka.)
Visoko drvece sa relativno tankim staЬlom i granastom krunom na vrhu. Listovi
izbljaju u spirali, dugacki su, nervature lepezaste Ш parale!ne. StaЬlo imajaku srciku i

21
malo primarnog drveta, dokje sloj sekundarnog drveta debeo, а ima i dobro razvijenи
koru. Traheide tipa danasnjih araukarija.
FamiliaCordaitaceae Grand 'Eury, 1887.
То sи tipicni kordaiti. Nisи poиzdano utvrdene mnoge veze izmedи imena formalnih
rodova za drvo, listove i sjemenke koji nose posebna imena. Donji karbon- gomji
perm.
CORDAITES Unger 1850. Namir- donji perm.
Listovi dugacki i иski, lancetasti ili izdиreno-loptasti, nenazиЬljeni, na vrhu
tиpi ili kratko zaostreni, prema dnи se postepeno sиZavajи. Dno lista ј е dosta
siroko, ра list sjedi. Zile izrazito prave ili lagano valovite, sa malo medиzila.
С. borassifoliиsStbg. Moskov: Hodzin gaj -Е4
С. goldenbergianиs WeisMoskov: Hodzin gaj -Е4
С. palmaeformis Goepp. Moskov: HodZin gaj -Е4
С. principalis Germ. Moskov: HodZin gaj -Е4
С. sp. Moskov: HodZin gaj -Е4
CARDIOCARPON Brongniart, 1828. (=Cardiocarpиs Brongniart, 1881.)
(kardia g srce, karpos g plod) Donji karbon- gomji perm.
Formalni rod za sjemenke za koje se pretpostavlja da pripadaju kordaitima.
Sjemenkaje lecasta ili obrnuto-jajasta, okrugla ili kao bиbreg izduzena, sa
malo izdignиtim vrhom i srcasto иleglim dnom. Obod sjemenke mesnat.
Povrsina sa koncentricnim naborima.
С. (Cardiospermum) gutЬieri Gein. Moskov: HodZin gaj -Е4
С. cerasiformis Gutb. Moskov: Hodzin gaj -Е4
SAМAROPSIS Goeppert, 1864. Namir- trijas.
Normalni rod za sjemenke raznih golosjemenjaca koje su relativno male, lecaste
na presjeku, izduzenog vrha i uduЬljenog dna glatke i1i sa finim naborima.
Sjemenkajeobavijenasimetricno postavljenim izraslinama vanjske opne и
oЬlikudvajukrilakoja se na vrhи i pri dnu sjemenke ne spajaju.
S. cf. ovalis Lesquereux Moskov: Hodzin gaj -Е4
S. socialis Grand 'Eury Moskov: HodZin gaj -Е4
Ordo CONIFERALES (conus Ј siska, fero l nositi)
Sisarice, drvlje, rjede grmlje sa monopodijalnim grananjem, izgled krosnje
prsljenast. Bocne grane Ьilateralno rasporedene. StaЬlo sa kanalima za smolu.
Karbon - danas.
Familia Vo 1 tziaceae Amold, 1947. Karbon-donjakreda.
Ljuskavi listovi rasporedeni spiralno, oni mogu Ьiti i mesnati и oЬliku jezika ili иskolinealni
spljosteni.
VOLTZIA Brongniart, 1828. (ро Voltzu, inspektorurudarstva иFrancиskoj, sredinom
18-tog vij eka) Karbon - trij as.
Lisce cesto dimorfno: donji listovi kratki, srpasto povijeni, ostrog vrha i siroke
baze, spiralno rasporedeni, dok sи gornji listovi linealni, dugi i relativno siroki,
tиpog vrha, sa 4-5 jacih zila.

22
V heterophylla Brongniart, 1828. Donji trijas: Smreka -СЕ21

PSEUDOVOLTZIA Gornji perm.

Sjemena ljuska ima na rudimentarnoj osi pet distalnih sterilnih ljuski i 2-З
megasporofi1a izgleda nogice, od kojih svaki ima ро jedan sjemeni zametak.
U filogenetskom nizu rod povezuje Lebachialae, r. Lebachia prema rodovima
Volzia, Ulmania i dr.
Р. cf. liЬeana Мlatli perm: Srednjebosansko paleozojsko podrиcje -CW9
ULLMANNIA Goeppert, 1850. Gornji karbon- perm.
Familia Тахасеае Lindley, 1838. (taxus 1tisa) Jura-danas.
Drveee i grmlje. Listovi lancetasti ili linealni, naizmjenicni Ш nasиprotni (па horizontalnim
granama), oЬicno dvoredni. Siske oЬicno dvodomne. Ova porodica, na celu sa tisom,
kod nas jos nije fosilno dokиmentovana, sto zacudиje?
Familia Pinaceae Lindley, 1836. (pinus l bor) Jura-danas.
Drvece, veCinom zimzeleno (osim arisa). Dijele se па tri triЬusa: AЬieteae (AЬies,
Cathaya, Keteleeria, Pseudotsuga i Tsuga), Lariceae (Cedrus, Larix, Pseudolarix) i
Pineae (Pinиs, Dиcampopiпиs). Od navedeпih do sada sи иtvrdeni и ВН:
TSUGA Carriere, 1855. Prema polenu od eocena, prema siskama i liscи od miocena.
Drvo visoko, kruna kupasta. List kao iglica, do З5 х З mm p1josnat, na dnu
suzen и tanku peteljkи. Siske jajasto-loptaste, velicine З х З cm, sa relativno
krupnim ovalnim ljuskama. Sjemenke duge do 4 mm (sa krilom do 14 mm).
T.sp. Donji portafer: Кreka -NE59 (det. prema polenu, М. Ercegovac, 1970.).
КETELEERIA Carriere, 1866. Oligocen- danas.
Drvo sa kupastom krosnjom. List (iglica) debelo-spljosten, velicine do З о х З
mm, sиZava se u kratku peteljku koja se zavrsava diskom. Vertikalne mladice
rasporedene spiralno, а bocne dvoredno. Siska vel. do 20 cm, ovalna ili
valjkasta, rahla, sa lepezastim Uuskama koje imaju peteljku i koje su drvenaste.
Sjemenka se pomalja ispod ljuske.
К. sp. Donji portafer: Кreka -NE59 (det.prema polenu, М. Ercegovac 1970.)
CEDRUS Link., 1841. (kedros g cedar) Кreda - danas.
Drvo vis. do 70 m. Dvije vrste mladica: duge sa pojedinacno smjestenim
iglicama rasporedenim и spirali i kratke mladice ро 30- 40 zajedno.
С. sp. Donji portafer: Кreka -NE59 (det. prema polenu, М. Ercegovac, 1970.)
PINUS L. 1753. (pinus l bor) Jura - danas.
Drvo vis. 3-60 m, debelog staЬla i razgranjene krosnje. Listje iglica duzine
3 - 3о сщ sa rubom koji је kod nekih sitno nazuЬljen i sa ostrim vrhom.
Presj ek lista ј е konkavno-konveksan i1i trouglast. Kod nekih vrsta siske ostaju
zatvorene.
Р. hageni Heer Slatkovodni miocen: Dиrdevik -NE35
Р. aff. halepensis Mill. Slatkovodni miocen: Mas1ovare -CW11
Р. hampeana Unger Slatkovodni miocen: Bijelo brdo (А. Polic, 19З7. р.22)

Р. hepios (Unger) Heer Slatkovodni miocen: Breza -CEl (krovina krovnog sloja)

2З
 Humci -NW18, Vrpec-Vesela-Porice-CW24, Mezgraja -NE77, Zenicko-
sarajevski bazen -CW26
Р. holothana Unger Slatkovodni miocen: Strpci -Е5
Р. megaloptera Ett. Slatkovodni miocen: Kakanj -СЕ4 (krovina krovnog s. ),
Zenicko-sarajevski bazen -CW26 (krovina krovnog sloja -lasvanska serija)
Р. omata Stbg. Slatkovodni miocen: Mostar -HWlO (krovina glavnog sloja)
Р. saturni Unger Slatkovodni miocen: ZuruniCi -NW59, Veliko Palanciste -NW57,
Zuljevica -NW62
Р. speciformis Unger Slatkovodni miocen: Durdevik -NE35
Familia Taxodiaceae Neger, 1907. Jura- danas.
Vecina ovog drveca pored duzih stalnih mladica posjeduje i kratke listopadne mladice.
Lisce vecinom monomorfno, iglice ili \ј uske. Siske su okrugle i sjede na vrhu grancice,
sjemenke kod nekih sa krilima.
SEQUOIA Endlicher, 1847. (Sequoiah - poglavica sjev. americkog plemena Cheroke
sa pocetka 19-tog vijeka)
Mladice sa naizmjenicпim rasporedom, lisce polimorfno, rasporedeno
dvoredno ili spiralno (na vrsnim mladicama), stoje pod uglom od сса 45° и
mladici. Muske siske duge oko б mm, sa spiralno poredanim ljuskicama, leze
pojedinacno u pazuscima vrsпih mladica, gdje su gusto prekrivene ljuskastim
listovima. Zenske siske ovalne ili skoro loptaste su na kratkim mladicama,
gdje ih stite ljuskasti listovi. Sjemenke obmuto jajaste, pljosnate, sa bodljom
na vrhu, krilo imaju debelo, koznato. Кreda- danas.
DanasziviS. sempervirensLambert, 1839. uprimorskimdijelovimaKalifornije
na vis. 600- 800 m n.m. Varijetet opisan kao S. gigantea Lindl. Izdvojenje
kao poseban rod pod imenom Sequoiadendron Buchholz, 1939.
S.couttsiae Heer Slatkovodni oligomiocen: Koscani -СЕ5
Gornji oligocen: Ugljevik -NE149
Srednji miocen (prelazna svita): Zeпicko-sarajevski bazen -CW26
Stariji miocen: Ricica (krovina krovnog sloja) -СЕ8
S. langsdorfi (Brongп.) Heer Stariji miocen: Mezgraja -NE77
Stariji miocen: Brestovica -NEll
Stariji miocen: Banovici -NE3a (Panticl957.)
Stariji miocen: Zenicko-sarajevski Ь. CW26
Stariji miocen: Ugljevik -NE149
Stariji miocen: Kakanj -СЕ4 (krovina krov.sl.)
Stariji miocen: Vrhpec-Vesela-Porice -CW24
Stariji miocen: Maslovare -CWll
Stariji miocen: Strpci (Bijelo brdo) -Е5
S. stembergi Goepp. Stariji miocen: Durdevik -NEЗS (podinski pjescar)
Stariji miocen: Mezgraja -NE77
Stariji miocen: Zenica -CW25
Stariji miocen: Zurunici -NW59
~ Stariji miocen: Bos. krupa -NW9a
Stariji miocen: Drvar -SWб

24
TAXODIUМ Richard, 1810. (taxus l tisa, oides g na1ik) Cenoman- danas.
Savremena vrsta Т. distichun L. raste u mocvarnim sumama na jugoistoku
SAD i u Meksiku. Dostize visinu 50 т i odlikuje se zracnim korijenjem. Kod
fosilnih vrsta list је linealno lancetast ili iglicast ili ljuskast, sjedeci, pri dnu
suzen i silazeci na drsku mladice, uzduZ:no prugast, osttog vrha, sa i~aZ:enom,
srednjom linijom. Zenske siske loptaste Ш elipsoidne, sa spiralno nizanim
drvenastim ljuskama koje su romЬicne i imaju bradavicu u sredini. Sjemenke
velicine do 12 х 7,6 mm, sa krilima na rebrima.
Т. distichum distichum Heer Stariji miocen: Banovici -NЕЗа (N. Pantic 1957.)
Т. distichum miocaenicum Heer Stariji miocen: Banovici -NЕЗа, Maslovare -CWll
Slatkovodni miocen: Beganovici -NWl
Slatkovodni miocen: Gacko -Е (S. Brusina 1897.)
Slatkovodni miocen: Gatacko polje -НEll
Donji portafer: Kreka -NE59
Т. duЬium Stgb. Slatkovodni miocen: Beganovici -NWI
Т. sp. Gornji oligocen: Misic jarak -NE83

GLYPTOSTROBUS Endlicher, 1847. (glyptesgrezbarija, strobosgsiska)

Nisko drvo ili grm,jednogodisnje i visegodisnje mladice. Lis6e nasuprotno na
sterilnim mladicama ј е linearno ili linearno-silj asto, sa sirokim dnom koje silazi
niz drsku mladice. Lis6e је zЬijeno najednogodisnjim mladicama, dokje na
trajnim rijetkog rasporeda i ima oЬlik ljuski. Zenske siske obrnutojajaste,
elipticne Ш loptaste. Sjemenke velicine 8 х 4,9 mm. Gornja kreda- danas.
G. europaeus (Brongn.) Heer
Gornji oligocen: Ugljevik -NE149, Misic jarak -NE83
Stariji miocen: Banovici -NЕЗа, Breza -CEl, Durdevik -NE35, Jelovac-
NW21, Kakanj -СЕ4, Maslovare -CW11, Ricica -СЕ8, Strpci -Е5, Vrhpec-
Vesela-Porice -CW24, Zenica -CW25, Zurunici -NW59
Miocen: Gatacko polje -НЕ 11, Kasindo -CS 1, Mi1jevina -SЕЗ, Mostar -НW 1О,
Omazici -NE95, Ricica -СЕ8, Rogatica -ЕЗ, Upovac -СЕ11, Zakomo -Еб,
Zenica -CW25, Zuljevica -NW62
Donji portafer: Кreka -NE59
Familia Cupressaceae Neger, 1907. Doger- danas.
Razgranjeno drve6e i grmlje. Lis6e nasuprotno ili ро tri u prsljenu, pretezno maleno,
kratkoiglicasto, nerijetko i dimorfuo. MиSke siske su male, pojedinacne na vrhu kratkih
mladica, rjede u pazuscima. Zenske siske sa drvenastim ljuskama, nekad srasle i socne
(np. Juniperus). Sjemenke nekad krilate.
CUPRESSIТES Brongniart (cupressus l cempres )
С. richteri Engelhardt Slatkovodni miocen: Mostar -HWlO
TriЬus Thujopsidae (Ро rodu Thuja) Zrele siske drvenaste, sa pqosnatim ljuskama
naslaganim kao crU ер na krovu.

25
LIВOCEDRUS Endlicher, 1847. (liЬon g kap, suza, kedros g cedar)
Jednodomno visoko drvece (do 50 m), ali grmlje. Lisce ljuskasto, parno
nasuprotno i1i svo jednako kada је kratko, valjkasto sa tupim vrhom ili
nejednako i to dva sa bocnim grebenom, а ostal i listovi ostri, pljosnati, prilegli
uz mladicu. .Zenske siske jajaste ili izduzeno-jajaste, sa 2-3 para drvenastih
ljuski postavljenih unakrst. G. kreda- danas.
L. salicornioides Endlicher Stariji miocen: Breza -CEl
Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen (prelazna i lasvanska serija) -
CW26
Tribus Actinostrobeae (aktis, -tinos g zraka, strobos g siska)
Zrele siske drvenaste, ljuske su dorziventralno spljostene i zatvorene dok ne dozriju.
WIDDRINGTONIA Endlicher Gornja kreda - danas.
W. ungeri Endlicher Stariji miocen: Kakanj -СЕ4
E>.Vaskovic (1931. р. 84) porice pouzdanost odredbe, jer је Engelhardt iz
Kaknja imao samo grancice, na osnovu kojih se taj rod ne moze razlikovati
od roda Glyptostrobus.
Classis А N GIО SР Е RМ А Е (angeion g posuda)
Skrivenosjemenjace su se razvile prvo kao drvenaste biljke, mezofilne i zimzelene, а
tek kasnije se javljaju listopadne te kserofiti i hidrofiti. Tek kasnije javljaju se zeljaste
forme i na kraju red trava. Primitivne skrivenosjemenjace imaju traheide, celije koje
slu2e kako u potpornom tako i и provodnom srnislu. Iz njih se kasnije razvijaju traheje i
vlakna za cvrstocu. Apt - danas.
Subclassis D Ј С О Т УL Е D О N Е S (di g dva, kotyledon g sj emena
supka)
DvUe supke u sjemenci imaju i mnoge golosjemenjace, to је osoblna koja ukazuje da su
dvosupnice pocetni ali i danas vrlo rasireni tip sjemenki, jednosupnice su se razvile
kasnije iz dvosupnica.
Ordo LAURALES (laurus /lovor)
Farnilia Lauraceae А. L. de Jussieu, 1789. Donja kreda- danas.
Uglavnom је to zimzeleno drvece. List nenazuЬijen, bez palistaka, gusto mrezaste
nervature sa naglasenim glavnim nervom.
CINNAМOMUМ Boehner, 1760. (cinnamomon g korica cimtovca, cimt)
List eliptican -lancetast, zaostrenog vrha i klinaste osnove. Nervatura perasto-
lucna, sa 1-3 para zila drugog reda. Gornja kreda- danas.
C.1anceolatum Unger Miocen: Dervisi -NW13, Duvanjski bazen -SW7, Strpci -ES
С. po1ymorphum Al. Br. Stariji miocen: Zenica -CW25
Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
Мlatli miocen: Gracanica -CW7
Miocen: Maslovare -CW11, Porice-Vrhpec -CW24, Strpci -ES, Vogosca -СЕ 12
С. retusum Heer Miocen: Zurunici -NW59
С. rossmasleri Heer Miocen: Modra -NW43

26
С. scheиchzeri Heer Stariji miocen: Livanjski bazen -SW17
Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
Miocen: Breza-CEl, Duvanjski bazen-SW7,Humci -NW18,Modra-NW43,
Prozor -НN5, Strpci -Е5
С. sиbrotиndum А. Br. Miocen: Strpci -Е5
LAURUS L., 1753. (laurus llovor) Gomja kreda- danas.
List nenazuЬljen, nekad valovita oboda, zaostrenog, ili tиpog vrha, zaostrenog dna.
Nervatura perasta, zile drugog reda malo povijene и lиk ili skoro prave, а one treceg
reda vijиgave ili iskrivljene. Poligonalnи mrefu zatvarajи zilice cetvrtog reda.
L. klementinae Pilar Miocen: Miljevina -SE3
L. lalages Unger Donji portafer: Кreka -NE59
L. phoeboides Ettingshaиsen Miocen: Maslovare -CW11
L. primigenia Unger Oligomiocen: Koscani -CES
Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
Miocen: Maslovare -CWll, Modra -NW43, Mostar -HWlO
Donji portafer: Кreka -NE59
L. princeps Heer Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
Gornji miocen: Pozderovici -NE109
Miocen: Dиrdevik -NE35
L. stenophylla Ettingshaиsen Miocen: Veliko Palanciste -NW57, Vogosca -СЕ12
L. swoszwiciana Unger Miocen: Mostar -HWlO
LAUROPНYLLUМ Goeppert, 1857. (laurus llovor, fyllong list)
L. sp. 1,2 Miocen: Miljevina -SE3,
ОСОТЕААиЬlеt, 1775.=0REODAPНNENeesetMartiиs, 1833. Gomjakreda-danas.
(? oko g kao, tea engl. сај, Oreios g planinska vila koja se pretvorila и lovorovo
drvo koj е sи zvali dafne)
Drvece i grmlje. List siroko-lancetast ili eliptican, klinaste osnove, vrha ostrog
ili zaokruzenog. Nervatиra perasta, rjede perasto-lиcna. Zile drиgog reda
povijene ili petljaste. Zile treceg reda grade nepravilnи mrefu.
О. heeri Gaиd. Gornji oligocen: Ugljevik -NE149
Donji portafer: Кreka -NE59
SASSAFRAS Boehmer, 1760. (sasa g skembe, bиrag, frasso g stititi)
Listopadno drvece. List siroko-ovalan romЬican eliptican i 1i trodjelno-reznjast,
sa klinastim dnom i zaostrenim vrhovima reznjeva. Donja kreda- danas.
S. aescиlapi Heer Donji portafer: Кreka -NE59
PERSEA Boehmer, 1760. (Persea l Perzija) Gomja kreda- danas.
Zimzeleno drvece i grmlj е. List krupan, okrugao -lancetast, dna zaokruzenog
ili siroko klinastog, vrha zaostrenog. Nervatura perasta, zilice drugog reda
slabo povijene ili skoro prave, na оЬоdи lиcno povijiene, dok sи one treceg
reda vijиgave ili se lome i stoje poprecno na prethodne.
Р. heeri Ettingshaиsen Miocen: Zenica -CW25
Р. speciosa Heer Donji portafer: Кreka -NE59
:e_m_ Heer Donji portafer: Кreka -NE59 (polen)

27
Ordo NYMPHEALES (Ро rodu Nymphaea)
FamiliaNymphaeaceae Salisbury, 1805.
Visegodisnje vodeno zeljasto Ьilje sa podzemnim staЬlom i pravim uspravnim ili
pridignutim staЬlom, ukoliko to ntie jednogodisnjica koja nema deЬla vec krupni srcoliki
listovi dugih peteUki plivajuna vodenoj povrsini. Cvjetovi pojedinacni, krupni, nadugim
drskama, spirociklicni, sa mnogo latica i prasnika koji prelaze и latice. Eocen- danas.
NУМРНАЕА L., 1753. (nymfe g morska vila) Miocen- danas.
Visegodisnje vodeno Ьilje sajagodastim plodovima i mnogo sjemenki. Listovi
10-30 mm u presjeku, srcasti, prstaste nervature.
N. charpentieri Heer Srednji miocen: Kakanj -СЕ4
NУМРНАЕПЕS Sternberg, 1825.
N. sp. (rizomi) Gornji oligocen: Misic jarak -NE83
ANOECTOMERIA Saporta, 1865.
A.brongniarti Saporta Gornji oligocen: Misic jarak -NE83
Miocen: Kakanj -СЕ4, Maslovare -CW11, Strpci -Е5
FamiliaCeratophyllaceae S.F. Gray, 1821.
Samo jedan rod. Oligocen - danas.
CERATOPHYLLUМ L., 1753. (keras, -ratos g rog, fyllon g cvijet)
Vodeno zeljasto ЬЩе bez korijena, sa listovima koji sjede na prsljenima i koji
se dihotomski racvaju na reZпjeve lancetastog ili nitastog oblika i nazubUenog
ruba.
? Ceratophyllum sinjanum F. Kerner, 1905. Miocen (stariji): Vucipolje -SW32
F. Katzer ( 1921, р.43 i 45) pise: Neposredno iznad ugljenog sloja leZi sloj (0,6 m)
sivoZиto smedastog trosnog plocastog laporovitog krecnjaka sa ostacima
staЬlj ike Cyperites-a i dosta otisaka skoljkasa Pisidium te sitnih plodova kakve
је F. Kerner (1905, р.594, tab.XV fig.l) opisao kao plod, odnosno sjemenku
ceratofiluma. Ti ostaci imaju duZ:inu do najvise 1О mm i sirinu 4 mm, vecinom
su izduzeno jajasti, sa bodljama. Katzer, bar za one iz Vucipolja ipak nije
siguran da su to sjemenke, jer mozda se radi о animalnim ostacima, npr.
jajnim cahurama. Na to pitanje nismo kasnije ni mi mogli dati pozitivan odgovor.
Ordo HAMAMELIDALES
Familia Altingiaceae Lindley, 1846.
Listopadno ili zimzeleno drvece sa naizmjenicnim liscem. List rasclanjen ili cjelovit,
nervatura prstasta ili perasta.
LIQUIDAМBAR L., 1783. (liquidus 1 tekuci, amber ltursld/- balzam)
Listopadno drvece sa vidljivim godovima. List sa 3-7 reZ:nnjeva, peteljka slaba,
palistici opadaju. ReZ:njevi siroko-trouglasti ilijajasti, na vrhu istanjeni. Rub
lista zljezdasto-zubast i1i pilast. Nervatura prstasta. Osnovne zile za svaki
rezanj idu do vrha, а polaze od zile gornjeg para bocnih reznjeva. Paleocen-
danas.
L. europaeum А. Br. Miocen: Mostar -HWlO

28
Familia Platanaceae Dumontier, 1829. Cenoman-danas.
Listopadno drvece. List krupan, prstasto reznjast ili nerasclanjen, nervatura prstasta ili
perasta.
PLATANUS L. 1753. (platanos g platana, od platys g sirok llist/)
List rombast i1i siroko zaokruzenih kontura, sa ili bez reznjeva. Nervatura
prstasto -perasta, zile prave, razgranj ene.
Р. aceroides Goeppert Donji portafer: Кreka -NE59
Gornji miocen: Pozderovici -NE 109
Ordo URTICALES (urtica l kopriva)
Familia Ulmaceae Mirbel, 1815. Gomja kreda- danas.
Zimzeleno i listopadno drvece i grmlje. Listjednostavan, пepodijeljen, cesto asimetrican.
Nervatura perasta, cesto sajako razgraпjenim osnovпim zilama.
ULMUS L., 1753. (ulmus l brijest) Paleocen- danas.
Listopadno drvece, rjede grmlje. List sa kratkom peteljkom, kosog dпа, oboda
dvostruko-zubastog, nervature peraste. Plod krilast, sjemenka malena.
U. braunii Heer Donji portafer: Кreka -NE59
U. cщpinoides Goeppert Gornji miocen: Pozderovici -NE 109
U. longifolia Unger Miocen: Kakanj -СЕ4, GnjиSe -CW7
Gornji miocen: Pozderovici -NE109
U. plurinervis Unger Miocen:Strpci -Е5
U. sp. Miocen:Maslovare -CWll
ZELKOVA Spach, 1811. Stari autori Eurazije su listove oznacavali imenom Planera.
Listopadno drvece. Lisce naizmjenicno u dva reda. List sa kratkom peteljkom,
gotovo da sjedi, oЬ1ikajajasto-e1ipticnog ili Iancetastog, vrha ostrog i1i tupog.
Dпо Iista pomalo nejednakih bokova. Obod lista zupcasto-pilast. Nervatura
perasta, srednja zila se vidпo istice, prava. Zile drugog reda odvajaju se pod
ostrim uglom, svega 4-15 parova.
Z. (Planera) ungeri Kovats Stariji miocen:Zenica --CW25
Miocen: Каkацј -СЕ4, Maslovare -CWll
Gornji miocen: Pozderovici -NE109
Z. zelkovifolia (Uпger) Buzek et Kotlaba Miocen: Miljevina -SE3
FamiliaMoraceae Link, 1831. (morus l drvo duda)
Zimzeleno ili listopadпo drvece i grmlje, rijetko lijane ili zeljasto ЬiUe. Lisce naizmjenicno.
Srednja zila dostajaka. Gomja kreda- danas.
FICUS L., 1758. (ficus l smokva) Gomja kreda- danas.
Zimzeleпo, rjede listopadno drvece i lijane. List sa debelom, kratkom peteUkom,
cjelovit i 1i sa refujevima, sa okruglom ili okruglo- klinastom osnovom. Zile
su nasuprotne, u parovima, one se na krajevima medusobno povezuju.
F. lanceolata Heer Stariji miocen: Livanjski bazen -SW17
Miocen: Gцjuse -CW7, Humci -NW18, Каkацј -СЕ4
F. multinervis Heer Stariji miocen: Brestovica -NEll
Donji portafer: Кreka -NE59

29
Ordo FAGALES (fagus l bukva)
Fami1ia Fagaceae Dumortier, 1829. Gornja kreda- danas.
CASTANEA Mi1er, 1754. (castanea l kesten) Eocen- danas.
List sa kratkom drskom, uzduZпo jajasto-1ancetast do siroko-lancetast, dиZine
do 25 cm, vrha zaostrenog, dna klinasto-suzenog i1i srcastog, oboda
nazuЬljenog, zupci sa vanjske strane izboceni. Nervatura doobodna. Sa 12-
30 parova zi1a drugog reda, one su u donjem dijelu lagano ugnute.
С. atavia Unger Gornji oligocen: Ugljevik -NE149
Stariji miocen:Mezgraja -NE77
Miocen: Gnjuse -CW7, Kakanj -СЕ4, Mi1jevina-SE3,
Gornji miocen: Pozderovici -NE 109
С. kuЬigny Kov. Miocen: Humci -NW18
Donji portafer: Кreka -NE59
С. sativa Unger Donji i srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
С. ungeri Heer Donji i srednji miocen: Zenicko-sarajevskibazen -CW26
Donji miocen: Podbrezje -CW14
Miocen: Kakanj -СЕ4, Miljevina -SE3
~ Srednji miocen: Zenica -CW25

FAGUS L., 1753. (f'agus l bukva) Gornja kreda- danas.

Listopadno drvece. List izduzeno-jajastdo kratko-trouglast. Glavna zilajaka,
zile drugog reda naizmjenicne ili nasuprotne, prave, nerazgranjene, bez
meduzila, dok su treceredne zile raskrecene, razgranjene i vijugave.
F. attenuata Goeppert (aff. F. ferruginea Ait) Miocen: Maslovare -CWll
F.castanaefolia Unger Donji portafer: Кreka -NE59
F. feroniae Unger Gornji oligocen:Ugljevik -NE149
Stariji miocen: Mezgraja -NE77
Donji miocen:Zenica -CW25
F. ferruginea Ait. Stariji miocen: Brestovica -NEll
Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
Miocen: Strpci -Е5
F. ferruginea fossilis Nath. Donji miocen: Podbrezje -CW14
Miocen: Kosevo -СЕб
F. aff. ferruginea fossilis Nath. Miocen: Maslovare -CWll
F. pristina Saporta Miocen: Miljevina -SE3
F.silvatica L. Holocen: Popov han kod Varesa -СЕ7а
F.sp. Stariji miocen: Banovici -NE3a
QUERCUS L., 1753. (quercus l hrast) Gornja kreda- danas.
List izduzeno-ovalan, rjede lancetast ili okrugao, tupo ili ostro nazuЬljen,
jednostruko i 1i dvostruko reZпjast, rijetko Citavog oboda. Zile drugog reda su
naizmjenicne, а one treceg reda mnogobrojne, grade mala okca.
Q. drymea Unger Miocen: Miljevina -SE3, Strpci -Е5
Q. elaena Unger Miocen: Duvanjski bazen -SW7
Q. furcinervis Rossm. Miocen: Mostar -HWlO

30
Q. gmelini Al. Br. Miocen: Kakanj -СЕ4
Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
Q.hamadryadum Unger Miocen: Strpci -Е5
Q. cf. hamadryadum Unger Miocen: Maslovare -CWll
Q. lonchitis Unger Donji miocen: Zenica -CW25
Stariji miocen: Banovici -NЕЗа, Mezgraja -NE77
Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
Miocen: Duvanjski bazen -SW7, Durdevik -NE35, Gnjuse -CW7, Hшnci­
NW18, Kakanj -СЕ4, Maslovare -CW11, Miljevina -SЕЗ
Q. mediteпanea Unger Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
Miocen: Bos. Кrupa -NW9a, Breza -CEI, Maslovare -CW11, Miljevina-
SЕЗ Modra -NW43, Strpci -Е5
Q. myrtilloides Unger Miocen: Gnjuse -CW7, Mostar-HW10
Q. neriifolia Al. Br. Miocen: Duvanjski bazen -SW7
Q. robur L. Neogen (ili kvartar ?): Srebrenica -Е4
Q. sclerophyllina Heer Miocen: Kakanj -СЕ4
Q. valdensis Heer Miocen: Kakanj -СЕ4
Ordo BETULALES (betula l breza)
Familia В etu 1 асеае S. F. Gray, 1821. Gomja kreda- danas.
Listopadno drveee i grmlje. Lisce naizmjenicno, nerasclanjeno, sa palisticima. Nervatura
perasta. Plod pljosnatjednosjemeni.
ALNUS Gaertner, 1791. (alnus l joha) Gomja kreda- danas.
Lisce naizmjenicno, sa peteljkom, opadajuce, simetricno-jajasto ili okruglo,
obod 1-2 -struko pilasto nazuЬljen, otegnuto-zaostrenog i 1i zaokruzenog vrha
klinastog do srcastog dna i peraste nervature, sa 5-20 parova zila drugog
reda.
А. gaudinii (Heer) КnоЬ!осh et Kvacek Miocen: Miljevina -SЕЗ
А. kefersteini Goeppert (Unger) Stariji miocen: Brestovica -NEll
Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
Мlatli miocen: Gracanica -CW7
Gornji miocen: Pozderovici -NE 109
Miocen: Gnjuse -CW7, Kakanj -СЕ4, Maslovare -CWll, Miljevina -SЕЗ,
Porice-Vrhpec -CW24, Strpci -Е5
А. rostratum Unger Donji miocen: Zenica -CW25
Miocen: Kakanj -СЕ4
Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
BETULA L., 1753. (betula l breza) Gornja kreda - danas.
Lisce naizmjenicno, opadajuce, sa peteljkom, simetricno-jajasto do okruglo,
dvostruko pilasto, dosta zaostrena vrha i dna zaokruzenog, usjecenog ili
srcastog. Nervatura perasta, zile drugog reda doobodne.
В. brongniarti Ettingshausen Miocen: Gnjuse -CW7, Kakanj -СЕ4
Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
В. dryadum Bgt. Miocen: Miljevina -SЕЗ

31
В. prisca Ettingshausen Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
Gornji miocen: Pozderovici -NE109
Miocen: Kakanj -СЕ4, Mi1jevina -SЕЗ
Familia Corylaceae Mirbel, 1815. (cory1usllijeska)
Listopadno drvece, rijetko visoki gnnovi. Lisce naizmjenicno, sa peteljkom, 1-2 -struko
nazuЬljeno, nekad zasjeceno do slabo remjasto, okruglo-jajasto do izduzeno-lancetasto,
pretezno sa uduЬljenim dnom. Zile drugog, reda isticu se sa donje strane plojke, skoro
su prave, doobodne. P1od jednosjemeni orasac izvana drvenast. Donji paleocen- danas.
CARPINUS L., 1753. (carpinus l grab) Eocen- danas.
Peteljka vrlo kratka, srednja zila oЬicno pri dnu zadeЬljana. List izduzeno-
jajast,jajasto-lancetast ili duguljast, dno lista srcasto ili lagano uduЬljeno, vrh
zaostren, nekad naglo suzen. Obod lista neravan, zupci ostri. Zila drugog,
reda 10-25 parova, prave i medusobno paralelne, sa gomje strane plojke
uduЬlj ene, sa donj е ј ako istaknute.
С. betulus L. Holocen ? Popov han kod Varesa -СЕ7а
С. grandis Unger Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
Gornji miocen: Pozderovici -NE 109
Miocen: Kakanj -СЕ4, Mezgraja -NE77, Zagajnica potok -СЕ13
С. cf. orientalis Gornji oligocen: Ugljevik -NE149

OSTRYA Scopoli, 1771. (ostrya/cmi grab) Najdonjipaleocen-danas.

List sa sasvim kratkom peteljkom,jajast izduzen, cesto nejednakih bokova,
zaostrenog vrha, suzenog donjeg dijela. Obod lista nejednako ili dvostruko
pilast, zupci suzeni i ostri, tanki. Bocne zi1e 11-17 parova, tanke, pri dnu ne
cine parove.
О. atlantidis (Unger) Miocen: Kakanj -СЕ4
О. ostrya Karts. Miocen: Kakanj -СЕ4

Ordo MYRICALES (Ро rodu Myrica)

Familia Myricaceae S. F. Gray, 1821. Кreda-danas.
Zimzeleno ili listopadno gnnUe i nisko drvece. Lisce naizmjenicno, slobodno, nazuЬljeno,
citavog oboda. List sa kratkom peteUkom i 1i sjedeci, lancetast i 1i izduzeno-eliptican, pri
dnu јасе suzen. Nervatura perasta. Plod sitna kostunica, endokarp tvrd.
CASUARINA Na osnovu morfologije polena, rod Casuarina, kao i citava porodica
Casuarinaceae Ьile Ьi srodne Myricaceama, sto је razlog da su podaci о
ovom rodu ovdje uvrsteni. Casuarinales i Myricales imaju zajednickog pretka
и redu Hamamelidales. Casuarinaceae su azijsko-australsko tropsko drvece
sa prsljenima ljuskastog lisca.
С. sotzkiana Unger Miocen: Mostar -HW10, Strpci -Е5,
DRYANDRA Engler 1889. Ovaj rodopisanjeusklopufamilijeProteaceae, alijosA.
Engler (1889.)је ukazao daje to najvjerovatnije Ьila mirikaceja.
D. acurninata Ettingshausen Miocen: Vogosca -СЕ12
MYRICA L., 1753. (myris g doza za pomadu) Donja kreda - danas.
Lis6e dosta sitno, lineamo-elipticno i 1i ovalno, nazuЬljeno oЬicno u vrsnom
dijelu, sa dnom usko-klinastim ili okruglim i ostrim vrhom. Osnovna zila debela,
one drugog reda tanke, prave i 1i 1agano povij ene.

32
М. acuminata Unger Stariji miocen: Livanjski bazen -SW17
Miocen: Modra -NW43, Strpci -Е5
М. acuminatiloba Bgt. Miocen: Strpci -Е5
М. banksiaefolia Unger Stariji miocen: Livanjsko polje -SW17
Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
Мlatli miocen: Gracanica -CW7
Miocen: Bos. Кrupa -NW9a, Duvanjski bazen -SW7, Gnjuse -CW7, Humci
-NW18, Kakanj -СЕ4, Modra -NW43, Porice-Vrhpec -CEW24, Prozor-
НNS, Strpci -ES RankoviCi -CW15a
М. laevigata Heer Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
Miocen: Dervisi -NW13, Duvanjski bazen -SW7, Mostar -HWlO, Kakanj-
СЕ4, Zurunici -NW59
М. lignitum Unger Stariji miocen: Breza -CEl, Mezgraja -NE77
Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
Мlatli miocen: Pozderovici -NE 109
Miocen: Dervisi -NW13, Maslovare -CWll, Strpci -Е5
М. sagoriana Ettingshausen Miocen: Strpci -Е5
М. studeri Heer Miocen: Humci -NW18
М. vindobonensis Ettingshausen Miocen: Humci -NW18

Ordo JUGLANDALES Uuglans l orah)

FamiliaJuglandaceae Kunth, 1824. Gomjakreda-danas.
Listopadno drvece Uedino Engelhardtiaje zimzelena). List slozen, nepamo perast kod
veCine. Bocni listici sjede ili sa vrlo kratkim drskama. Nervatura perasta, listici sajakiin
srednj im nervom.
CARYA Nuttall, 1818. (karya g drvo orah) Paleocen - danas.
Nepamo perast list sa vrsnim listicem klinastog dna. Bocni listici sjedeCi,
gusto zupcasti.
~ (polen) Donji portafer: Кreka -NE59
JUGLANS L., 1753. ( slozeno od Jupiter Љоg! i glans l orah)
Bocni listici oЬicno sa sirokim dnom. Obod listica nazuЬljen, prstasto-nazuЬljen
ili citav. Zile drugog reda se ne granaju i zavrsavaju se u zupcu. Gornja kreda
- danas.
Ј. acuminata Al. Br. Gornji oligocen: Ugljevik -NE149
Miocen: Kakanj -СЕ4, Miljevina -SЕЗ, Porice -Vrhpec -CW24
Donji portafer: Кreka -NE59
PTEROCARYA Kunth, 1824. (pteron g krilo, karya g drvo orah.)
Bocni listici izduzeni (do 20 cm) ili izdu:Zeno-jajasti, sa okruglo-srcastim dnom,
sa zuЬicima koji su sa ledne strane zaokruzeni ili su pravi i zaostreni. Gornji
oligocen - danas.
Р. denticulata Miocen: Vogosca -СЕ 12
~ (polen) Donji portafer: Кreka -NE59

33
Ordo CARYOPHYLLALES (karyofyllong karanfil)
Familia Nyctaginaceae
Od recentnih ovoj porodici pripada npr. иkrasna Ьiljka Boиgainvillea sa zivopisno
оЬој enim gomjim listovima.
PISONIA
Р. eocaenica Ettingshaиsen Miocen: Dervisi -NW13, Maslovare -CWll, Strpci -Е5
Polic (1936, р.38) pise: "Vremensko rasprostranjenje ove vrste ograniceno је
na oligocen, ј er ј е konstatovana samo и onim nalazistirna и Evropi za koj а se
pod sigumo zna da pripadajи oligocenи, ра Ьi prerna tome mogli i za ovu
pretpostavljati da pripada starijem tercijarи." Polic је ovu vrstи паsао i kod
Planiпe u Zagrebackoj gori (1935, р.73, tab.III, f'ig.l ). Medиtim, danas se
smatra daje fosilna flora Рlапiпе nesto mlada.
Ordo SALICALES (salix l vrba)
Familia Sa 1 icaceae Mirbel, 1815. Donja kreda- danas.
Listopadno drvece i grmlje. Lisce пaizmjenicno. List citav ili reznjast, nazubUen ili pilast,
rijetko kad citavog oboda. Ima palistice. Nervatura perasta. Plod cahura sa 2 ili 4
kapka.
SALIX L., 1753. Gomja kreda- danas.
List sa kratkom peteljkom, linea!an do okruglo-eliptican, sitno pilast ili Citavog
oboda. Srednja zila debela, zile drиgog reda mпogobrojne, pretezпo lucno
savijene, na obodu se povezuju. Plod cahura sa dva kapka.
S. aqиitanica Ettingshaиsen Miocen: Zenica -CW25
S. fragilis L. Miocen: Maslovare -CW11
S. lavateri Heer. Miocen: Kakanj -СЕ4
Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
S. longa А. Br. Gornji miocen: Pozderovici -NEl 09
S. macrophylla Heer Donji portafer: Кreka -NE59
S. varians Goeppert Gornji oligocen: Ugljevik -NE149
Stariji miocen: Durdevik -NE35
Miocen: Kakanj -СЕ4
Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
POPULUS L., (popиlus l topola) Gomja kreda- danas.
List sa dosta dиgom peteljkom, jajast ili okrugao, rijetko linealan, zиblci cesto
sa zljezdicama, oni su zaokruzeni sa \eda, nekad tako krupni da lice na rezпjeve.
Р. cf. attenиata Al. Br. Miocen: Strpci -Е5
Р. leucophylla Unger Miocen: Strpci -Е5
Р. mиtaЬilis Al. Br. Miocen: Prozor -НN5

Ordo ERICALES (erica l vrijes)

Familia Ericaceae А. L. Jиssieи, 1789. Gomja kreda- danas.
Zimzeleno, rjede listopadno grmlje, rijetko kad drvece ili lijane. List cesto kozast, bez
palistaka. Nervatura perasta, glavna zila jaka i istaknuta и donjem dijelи lista. Zile
drugog reda tanke, lucno povijeпe, na obodu petljaste ili medиsobпo povezaпe. Plod
cahиra,jagoda, rijetko kad kostunica. Sjemenki mпogo.

34
ANDROMEDAL., 1753. (То је imejedne ljepotice izgrckemitologije)
Zimzeleni niski gnn, oblcno raste ро mocvarama. Lisce naizmjenicno, sa
peteljkoщ malo, uzdufuo ovalno ili linealno, kozasto savijenih oboda. Glavna
zila na gomjoj strani lista uduЬljena, na donjoj izbocena. Zile drugog reda
naizmjenicne, izlomljeno-lucne. Plod cahura. Sjemenke ovalne ili ukoseno-
jajaste. Kora ploda drvenasta. Oligocen- danas.
А. protogea Unger Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
Stariji miocen: Potocari -NE108
Miocen: Humci -NW18, Kakanj -СЕ4, Mostar -HWlO, Porice-Vrhpec -
CW24, Strpci -Е5
А. vaccinifolia Unger Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
Miocen: Kakanj -СЕ4
VACCINIUМ L., 1753. (vaccinium l borovnica) Paleogen- danas.
Lisce naizmjenicno, bez palistaka, okruglo do lancetasto, nenazubUeno ili sitno
nazubUeno. Nervatura perasta il i perasto-lucna. Plodjagoda, sjemenke male.
V. acheronticum Unger Miocen: Mostar -HW10
Ordo EBENALES (ebenus l drvo ebanovina)
Familia Ebenaceae Ventenant, 1799.
Zimzeleno ili listopadno drvece ili gnnlje. Lisce naizmjenicno i oblcno kozasto, bez
palistaka. Plodjagoda. Donja kreda- danas.
DIOSPIROS L., 1753. (dios g bozanski, spyros g pletarica)
Listopadno i zimzeleno drvece. Lisce naizmjenicno, jajasto-elipticno, ovalno
ili lancetasto, zaostrenog vrha i sиZenog dna, oboda nenazuЬljenog. Nervatura
perasta. Bocne zile idu u luku do pred obod i vezu se zajedno u petlje. Plod
jagoda. Gomja kreda- danas.
D. brachysepala Al. Br. Miocen: Humci -NW18
Familia Styracaceae Richard, 1828.
Zimzeleno ili iistopadno drvece ili grmlje. Lisce naizmjenicno, bez palistaka, preteZпo
elipticno ili okruglo, oblcno nazubljeno. Plod suv ili kostunica. Paleocen- danas.
STYRAX L., 1753. (styrax g mirisna ambra) Paleocen- danas.
Zimzeleno ili listopadno drvece i grmlje, godovi tesko primjetni. List okrugao,
siroko-eliptican ili siroko-klinast, cesto valovita oboda, sa pojedinim zupcima
oЬlika bradavice ili kukice i to uglavnom na visem dijelu lista. Plod obicno
loptast, suv ili kostunica sa 1-2 sjemenke. Od pojedinih vrsta ove porodice
doЬija se ljekovita smola benzoё, tako od vrste Styrax Benzoin sumatranski
benzoё.
Benzoin antiquus Heer Miocen: Kakanj -СЕ4, Humci -NW18
Familia Sapotaceae А. L. Jussieu, 1789.
Zimzeleno ili Iistopadno drvece i grmlje sa mlijecnim sokom. List citavog oboda, peraste
nervature, kozasto ili kao papir. Plodjagoda. Sjemenki malo ili samo jedna.
SAPOTACIТES Ettingshausen
То је fonnalan rod izdvojeп bez dovoljno dokaza da pronadeni fosilni listovi
pripadaju sapotacejama.

35
S. amЬiguus Ettingshausen Miocen: Strpci -Е5
S. minor Ettingshausen Miocen: Dervisi -NWIЗ, Duvanjski bazen -SW7, Porice-
Vrhpec -CW24, Strpci -ES
S. tenuinervis Heer Miocen: Strpci -ES
~ Miocen: Maslovare -CWll
BUМELIA Swartz, 1788. Gornja kreda- danas.
Zimzeleno i listopadno drvece i grmlje, cesto sa bodljastim granama i sa vrlo
tvrdim drvetom. Lisce nasuprotno, cesto u kiticama na kratkim bocnim
mladicama. List bez palistaka, obrnuto-jajast do lancetast, cjelovitog oboda,
kozast ili papimast. Nervatu.ra perasta, pri obodu. petljasta. Plod jagoda sa
jednom sj emenkom.
В. oreadum Unger Miocen: Strpci -Е5
Ordo PRIMULALE S (primula l jagorcevina- primus l prvi)
FamiliaMyrsinaceae R. Brown, 1810.
Zimzeleno, rjede listopadno drvece i grmlje. Lisce oЬicno kozasto. Nervatura perasta.
Zile drugog reda lucno povijene, rjede doobodne. Plod kostunica.
MYRSINE L., 1753. (myrsine g drvo s!icno mirti) Paleocen- danas.
Lisce okruglo ili linealno, cesto nazubUeno. Zile drugog reda doobodne, sa ро
jednom ili vise Zila u meduprostoru.
М. caronis Unger Stariji miocen: Livanjski bazen -SW17
М. celastroides Ettingshausen Miocen: Strpci - Е5
М. doryphora Unger Stariji miocen: Potocari -NE 108
Miocen: Dervisi -NW13
М. cf. eucalyptoides Ettingshausen Miocen: Veliko PalanCiste -NW57

Ordo MAL VALE S (malva l sUez)

Familia Ti 1i ас еае А. L. Jussieu, 1789. (tilia llipa)
Listopadno, rjede zimzeleno drvece i grmlje. Nervatura lucno-obodna ili doobodna.
Zile treceg reda slabo razgranjene. Kreda- danas.
TILIA L., 1753. Paleogen- danas.
Lisce nasuprotno. List okrugao ili jajast, na vrhu oЬicno siljasto istegnut,
nazub 1jenog oboda, zupci sa nasadenim siljkom. Nervatura na dnu prstasta,
navise perasta, sa 3-7 osnovnih zila. Zile drugog reda doobodne.
Т. bosniaca Engelhardt Miocen: Kakanj -СЕ4,
Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
Т. katzeri Engelhardt Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
Miocen: Kakanj -СЕ4, Maslovare -CWll (cf.)
Farnilia Sterculiaceae Gomja kreda- danas.
Zimzeleno i listopadno drvece i grmlje, ра lijane i zeljaste Ьiljke. Lisce nasuprotno,
cjelovito, reznjasto ili slozeno, palistiCi opadaju.
STERCULIA L., 1753. (stercus Ља l ega) Prema polenu eocen- danas, lisce od pliocena.
Lisce prosto, lopatasto ili prstasto-slozeno. Drvece i grmlje.

36
S. cinnamomum Ettingshausen Miocen: Mostar -HW1 О
S. 1abrusca Unger Miocen: Maslovare -CW11
Donji portafer: Кreka -NE59
~ Miocen: Mostar -HW10

Ordo ROSALES (rosa l ruza)

Familia Rosaceae А. L. Jussieu, 1789. Gornja kreda- danas.
AМYGDALUS L., 1753. (amygdalum l bademovo drvo) Donji eocen- danas.
Listopadno drvece i grmlje. List pretezno lancetast ili eliptican, dna
zaokruzenog i1i klinastog vrha kratko zaostrenog ili utegnutog. Obod pilast,
nervatura perasta. Plod kostunica sa suhim oplodem.
А. pereger Unger Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
Miocen: Kakanj -СЕ4
А. persicifolia Unger Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
Miocen: Kakanj -СЕ4,
Stariji miocen: Durdevik -NE35
А. sp. Gornji oligocen: Ugljevik -NE149
Ordo CUNONIALES (ро r. Cunonia)
FamiliaPittosporaceae R. Brown, 1814.
Zimzeleno drvece i grmlje, cesto i lijane. Lisce naizmjenicno, rjede и prsljenima, citavog
oboda, kozasto. Plod cahura iJi jagoda. Osam poznatih rodova su iskljucivo australijski,
jedino rod Pittosporum raste i и tropima Pacifika, na Atlantiku (Madeira), и Africi i
Azij i. Рој avlj ivanj е ovog tropskog roda и Evropi treba dalj е provj eravati.
PIТTOSPORUМ Banks (pitta g smo1a, sporos g sjemenje)
Plod kao korpica.
Р. fenzlii Ettingshausen Miocen: Marini -NW39, Modra -NW43
Familia Cиnoni асеае
U filogenetskom pregledu skrivenosjemenjaca red Cunoniales povezuje redove Myrtales,
Rиtales, Celastrales i Gentianales te se smatra primitivnim tipom.

CUNONIA
С. europaea Unger Donji portafer: Кreka -NE59

Ordo FABALES (faba l ЬоЬ)

Familia Mimosaceae R. Brown, 1814. Donja kreda- danas.
Drvece, grmUe, rjede zeljasto Ьilje. Lisce dvostruko-perasto slozeno, nekad prelazi u
filodije. ListiCi nerasclanjeni, citavog oboda, oЬicno asimetricni, izduzeni, velicine do 1
cm и dиzinи. Nervatura perasta. Plodkrupnamnogosjemenamahuna.
ACACIA Willd (Za razlik:u od mimoze koja obara listove kadje dodirnemo te је zovu
glиmcem /g mimos/, akacija se dodira ne boji, otиd јој ime /akakia g
neиstrasivost/)Donj i dio dvostruko-perasto slozenog lista pretvorenj е и filodij,
tj. и siroku plojku sa nektarijima koji slиZe mravima. Ovaj rod и fosilnom
stanju nije cest (na podrucju Ьivseg Sovjetskog saveza nije utvrden?) On,je

37
 inace u Evropi odavno izdvajan. Mimozaceje nastavaju danas tropska i
suptropska podrucja.
А. proserpinae Ettingshausen Miocen: Modra -NW43
А. sotzkiana Unger Srednji miocen: Zeпicko-sarajevski bazen -CW26
Miocen: Cazin-Tr.Zac-NW12, Modra -NW43, Strpci -Е5, Zagajnica potok -СЕ13
Familia Caesalpiniaceae R. Brown, 1814.
Drvece i grmlje, lisce perasto ili dvostruko-perasto sloZeno. Listici rijetko kad пazuЬljeni
ili sa "keglicama", dugi su 1-10 cm. Plod mahuпa. Кreda- danas.
GLEDIТSCHIA L., 1753. (Ime роЈ. G. Gleditsch-u, profesoru botanike u Berlinu
srediпom 18-tog vijeka)
Listopadno drvece sa prostim ili razgranjenim bodljama na granama i staЬlu.
Lisce slozeno-perasto,jednostruko ili dvostruko. Listici na istoj grani razlicite
du:line, asimetricni sa zaokruzenim ili uduЬljenim vrhom i narova5enim obodom
i zupcima. Eocen - danas.
G. repandifolia Eпgelhardt Miocen: Zenica -CW25
CASSIA L., 1753. (kassia g ukusa kazije tj. sene- purgativa)
Savremeni rod rasprostranjen u tropima i suptropima citavog svijeta. U
fosilnom stanju opisano је 380 vrsta, ali se identifikacija sa savremenim vrstama
Cassia ne potvrduje. Tako su i kod nas izdvojili veci broj vrsta.
С. amЬigua Unger Miocen: Humci -NW18
С. berenices Unger Stariji miocen: Livanjski bazen -SW17
Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
Miocen: Potocari -NE108, Strpci -Е5
С. feroniae Ettingshausen Miocen: Teslicki bazen -CW21
С. hyperborea Uпger Stariji miocen: Brestovica -NE!l, Durdevik -NE35
Miocen: Miljevina -SE3
С. lignitum Unger Miocen: Strpci -Е5
С. phaseolites Unger Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
Stariji miocen: Durdevik -NE35
Miocen: Humci-NW18, Miljevina-SE3, Modra-NW45, Porice-Vrhpec-
CW24 Strpci -Е5, Teslic -CW21, Zagajnica potok -СЕIЗ
С. rotundata Unger Miocen: Maslovare -CW11
С. zephyri Ettingshausen Miocen: Modra -NW45, Strpci -Е5, Maslovare -CWll
PODOGONIUМ Heer, 1859. (poys, podos g noga, gопе g tvorevina)
Lisce pamo-perasto, svega 5-l О parova. Listici izduzeni ili okruglo izduzeni
sa pomalo kosim dnom i sa zaokruZenim, ostrim ili lagano uduЬljenim vrhom,
sa nenazuЬljenim obodom. Nervatura perasta, osпovna zila ide skoro do sredine
listica. Srednji oligocen- gomji pliocen.
Р. lyellianum Heer Miocen: Strpci -Е5
CERATONIA L., 1753. (ceratonia l rogac, keras, -atos g rog)
Zimzeleno drvo sa slozenim, uglavnom pamo-perastim liscem. Listici na
kratkim peteljkama, kozasti, citavog oboda, tupa ili uduЬljenog vrha i
zaokruzenogdna. Plodjestivkod nasevrsteC. siliqua(rogac). Donji oligocen

38
 - danas.
С. emarginata Al. Br. Stariji miocen: Potocari -NE108
COPAIFERA L., (kopai g nosac, fero l nositi)
Danas drvece tropske Amerike od kojeg se doЬiva ljekoviti balzam istog
imena. Paleobotanicar Unger opisao је novu vrstu kopaifere iz rudnika
sumpora Radoboj u Hrv. Zagorju.
С. radobojana Unger Donji portafer: Кreka -NE59
CAESALPINIA Saporta (caesius 1modrosivog oka, alpinus l planinski)
Smatra se da ј е identitet fosilnih listova nesiguran.
С. europaea Unger Miocen: Strpci -Е5
FamiliaFabaceae Lindley, 1836. (fаЬа!ЬоЬ)
Od zeljastog ЬЩа do drveca. Lisce prstasto ili perasto slozeno. Listici razliCite veliCine,
nekad nazuЬljeni. То је porodica leptirnjaca u uzem smislu. Gornja kreda- danas.
SOPHORA L., 1753. (sos g zdrav, fora g donosenje) Pa1eocen- danas.
Lisce neparno-perasto. Listici nenazubljeni, sa kratkim peteUkama, duzine do
7 cm, izduzeno-elipticni do jajasti, dna klinastog ili malo zaokruzenog, vrha
ostrog.
S. europaea Unger Miocen: Teslic -CW21
ROBINIA L., 1753. (ime roda ро Jean RoЬin-u, vrtlaru francuskog kralja u 16-tom
vijeku kojije uzgajao bagrem, tj. vrstu R. pseudoacacia) Paleocen- danas.
Listopadno drvece i grmUe sa neparno-perastim liscem. ListiCi sa dosta dugim
peteljkama, nenazubljeni, jajasti do elipticni, dna srcastog ili zaokruzeno-
klinastog, vrha lagano uduЬljenog i1i ostrog.
R. regeli Heer Stariji miocen: Durdevik -NE35
Miocen: Strpci -Е5
DALBERGIA L., 1781. (palisandar drvo) Eocen - danas.
Drvece, rjede grmlje ili penjacice. Lisce neparno-perasto. Listica mnogo, oni
su nasuprotni, sjedeci, kozasti. Mahuna se ne otvara, pretezno ima samo
ј ednu sj emenku.

D. bella Heer Miocen: Modra -NW43

D. nostratum Kov. Miocen: Strpci -Е5
D. primaeva Unger Miocen: Cazin-Trzac -NW12
D. reticulata Ettingshausen Miocen: Strpci -Е5
D. retusaefolia Web. Stariji miocen: Livanjski bazen -SW17
Miocen: Rankovici -CW15a
COLUTEA L. (colutea l pucaljina, od koilos g supalj)
Recentna pucaljina је visok grm siЬastih grana, neparno-perastog lisca i
naduvene kozaste mahune.
С. salteri Heer Stariji miocen: Livanjski bazen -SW17
PНASEOLIТES Unger (faseolos g vrsta graha)

Ph. microphyllum Ettingshausen Miocen: Modra -NW43, Strpci -Е5

LEGUМINOSIТES Bowerbank, 1840. (legumen l grahova mahuna)
Pod ovim imenom opisivane su mahune fabaceja. Gornja kreda- danas.

39
L. fischeri Heer Miocen: Strpci -Е5
L. sclerophyllus Heer Miocen: Strpci -Е5
L. salicinus Heer Miocen: Humci -NW18
L. subtilis Heer Miocen: Duvanjski bazen -SW7
Ordo MYRTALES (myrtus l mrca)
Familia Combretaceae R. Brown, 1810. (Ро r. Combretum)
Drvece, grmlje, cesto lijane. Ljsce nerasclanjeno, peraste nervature, bez pa\jstaka.
Plod kozasta kostunica, cesto krilasta, sajednom sjemenkom. Danas u tropima na svim
kontinentima.
TERМINALIA L., 1767. (terminalis l krajnji) Paleocen- danas.
Visoko drvece. Lisce nasuprotпo, izduzeno-elipticno do jajasto, nenazuЬljeпo.
List se pri dnu postepeno suZ:ava i prelazi u debelu peteljku. Nervatura petljasto
obodna.
Т. miocaenica Unger Miocen: Maslovare -CWll
Familia Myrtaceae А. L. Jussieu, 1789.
Zimzeleno drvece i grmlje. Lis6e citavog oboda, nerasclanjeno. Nervatura perasta ј 1ј
prstasta. Plodjagoda ili cahura. Gornja kreda- danas.
MYRTUS L., 1799. (myrtus l mrca) Kreda- danas.
Nisko grmlje. Ljs6e malo, kozasto, jajasto, ostrog vrha i klinastog dna.
N ervatura perasta.
М. amissa Heer Stariji miocen: Livanjski bazen -SW17
М. bosniaca Engelhardt Miocen: Mostar -HW10
EUGENIA L. 1753. (eygeneia g plemenitog roda) Кreda- danas.
Zimzeleno drve6e i grmlje. Lisce kozasto, lancetasto iljjajasto, prema vrhu i
dпu se postepeno suzava. Nervatura perasta, zile drugog reda su izbocene,
пize se odvajaju pod vecim uglom, ра se zatim visoko penju uz obod Jjsta.
Danas u tropima svih kontinenata.
Е. aixon Unger Miocen: Bos. Кrupa -NW9a
Е. apoliinis Unger Miocen: Teslicki bazen -CW21
Donji portafer: Кreka -NE59
Е. haeringiana Unger Stariji miocen: Livanjski bazen -SW17

CALLISTEMOPHYLLUМ Ettingshausen, 1853. Кreda- miocen.

(callum l zadeЬlj anje koze, stemon g Ше, fyllon g list)
Lisce kozasto, duZ:iпe 5-7 mш, Jiпealno-laпcetasto ili liпealno, zaostrenog vrha
i sjedeceg dna ili sa kratkom peteljkom. Nervatura perasta.
С. diosmoides Ettingshausen Miocen: Strpci -Е5
С. melaleucaeforme Ettingshausen Miocen: Marini -NW39
MYRTOPHYLLUM Heer, 1869. (myrtus l mrca, fYllon g list)
Lisce cvrsto, izduzeпo-Iaпcetasto, pri vrhu suzeпo, sa debelom peteljkom.
Nervatura perasta. Glavna zila produfuje se u peteljku. Jedna zila ide uz sam
obod.
М. sp. Miocen: Strpci -Е5
EUCALYPTUS L' Heritier (еу g upravo, kalypto g pokrivati)
Visoko australsko drvece koje se danas sadi u zemljama top\ije kljme zbog

40
 brzog rasta i kvalitetnog drveta. Mladi primjerci imaju dekusirane listove, а
starije listove sa peteljkama, postavljene naizmjenicno. Sam list је srpasto
povijen i visi prema zemlji. Neke vrste dostifu visinu do 150 m i opseg od 30
m. Мnogi sumnjaju u identitet fosilnih ostataka nadenih na Sjevemoj hemisferi.
Кreda - danas.
Е. oceanica Unger Stariji miocen: Potocari -NE108
Miocen: Kakanj -СЕ4, Mostar -НW1 О, Porice-Vrhpec -CW24, ZuUevica -NW62
METROSIOEROS Banks (metreo g umjereno, sidereus l pun zvijezda)
М. ca1ophyllum Ettingshausen Miocen: Strpci -Е5
Familia Trapaceae Dumortier, 1829. Gomjakreda-danas.
Zeljaste vodene biljke. List u oЬliku siroke delte i1 i romba, uduЬljeno-zupcast. Listovi
grade rozetu montiranu na duzoj drsci koja је naduta na mjestima uslijed tkiva ispunjenog
zrakom. Nervatura је perasta. Plod је kostunica snabdjevena rogovima i bodljama
povijenim unazad i otvorom u sredini. Samo rod Trapa.
TRAPA L., 1753. (trapeo g cijediti grozde) Vodeni orah.
Т. bosniaca Pantic et Jankovic Portafer: Кreka
Т. tuzlensis Pantic et Jankovic Portafer: Кreka
Familia Elaeagnaceae А. L. Jussieu, 1789.
Zimzeleno i listopadno drvece i grmlje. List Citavog oboda. Plod orah koji ostaje u
mesnatoj truЬi caske. (ele g suncevo svjetlo, agnus l jagnje) Oligocen- danas.
ELAEAGNUS L., 1754.
Е. acurninata Miocen: Zenica -CW25
Ordo RUTALES (ruta /ljekovita rutvica)
Familia Anacardiaceae Lindley, 1830. (Ро r. Anacardium, anakar guspravno)
Gomja kreda- danas. Zimzeleno ili listopadno drvece i grmlje. Lisce obicno naizmjenicno,
slobodno i 1i nepamo perasto. Plod cahura ili kostunica, raspada se.
RНUS L., 1753. (rhus l rujevina, drvo sadrZi tanin)
Listopadno, rjede zimzeleno nisko drvece i grmlje. List sa ро tri listica i1i
nepamo-perast, sa okruglom ili krilatom peteljkom. Listici elipticni, lancetasti
ili romЬicni, sa izdU.Zenim ili kratko zaostrenim vrhom i nazuЬljenim obodom.
Gomja kreda- danas.
Rh. juglandogenae Ettingshausen Miocen: Maslovare-CW11, Modra -NW43
Rh. sagoriana Ettingshausen Stariji miocen: Brestovica -NE11
Rh. stygia Unger Miocen: Maslovare -CWll, Modra -NW43
Rh. prisca Ettingshausen Miocen: Dervisi -NW13
Familia Simaroubaceae deCandolle, 1811.
(Ро r. Simarouba l kvasija- kora korijenaje ljekovita)
Listopadno drvece i grmUe. List perasto-slozen. Nervatura -perasta. Zile drugog reda
lucno-obodne. P1od cahura, rjede jagoda ili sa krilima. Gomja kreda- danas.
AILANTНUS Desfontaine, 1786-1788. (ai g kamo srece, lanthano g Ьiti sakriven)
Lisce naizmjenicno, sa peteljkom, nepamo perasto. Listici nasuprotni, bocni
izdиZeno-jajasti, vrh imje izdU.Zeno-zaostren, obod ravan i1i talasast. Nervatura
perasto-petljasta. Plod eliptican ilijajast, krilat. Gornja kreda- danas.

41
А. confucii Unger Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
Miocen: Kakanj -СЕ4
Familia Rutaceae А. L. Jussieu, 1789. Gomjakreda-danas.
Zimzeleno i listopadno drvece i grmlje, rjede zeljaste biljke. Lisce prosto ili slozeno.
Plod orah nalik na kostunicu, cahura, krilat ili jagodast.
ZANTHOXYLUМ L. (zanto-drvo)
Z. haeringianurn Ettingshausen Miocen: Strpci -Е5
Ordo SAPINDALES (ро r.Sapindus)
Familia Aceraceae А. L. Jussieu, 1789. (acer l javor, ostar)
Listopadno ili zimzeleno drvece ili grmlje. Lisce nasuprotno, prosto Ш perasto, bez
palistaka. Plod pljosnat, krilat, raspada se na dva krilata orascica. Gornja kreda- daпas.
ACER L., 1753. Gomja kreda- danas.
Lisce prstasto rasclanjeno ili пeparпo-perasto, rjede cjelovito. Prstasti list sa
3-7 reZпjeva, nazubUeni ili nenazuЬljeni. Sinusi izmedu reZпjeva ostri.
А. angustiloburn Heer Miocen: Miljevina -SE3
А. crenatifoliurn Ettingshausen Miocen: Kakanj -СЕ4, Zenica -CW25
А. integriloburn Heer Miocen: Strpci -Е5
А. rueminianum Heer Miocen: Zenica -CW25
А. subcampestre Goeppert Miocen: Maslovare -CWll
А. tricuspidaturn А. Braun et Agassiz Miocen: Miljevina -SE3
А. trilobatum Stbg. Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
Miocen: Cazin-Trzac-NW12, Gnjuse-CW7, Kakanj -СЕ4, Miljevina-SEЗ
А. palaeocampestre Ettingshausen Donji portafer: Кreka -NE59
Familia Sapindaceae А. L. Jussieu, 1789. (Ро r. Sapindus)
Zimzeleno ili Iistopadпo drvece Ш grmlje, rijetko kad zeUasto ЫUе. Lisce naizmjenicno,
perasto slozeno ili dvostruko perasto slozeno. Plod cahura, krilat,jagoda, kostunica ili
orah.
SAPINDUS L., 1753. (sapio l mirisati) Gomja kreda- danas.
Listopadno ili zimzeleno drvece i grmUe. Listici oblcno sa peteljkama, elipticni
ilijajasto-lancetasti, cesto asimetricni kao srp, zaostreni.
S. falcifolius Al. Br. Stariji miocen: Livanjski bazen SW17
Miocen: Miljevina -SЕЗ, Mostar-HWlO, Strpci -Е5, Zuruni6i -NW59
CUPANIA L.
С. juglandina Ettingshausen Miocen: Zenica -CW25

Ordo ARALIALES
Familia Ara 1 iaceae А. L. Jussieu, 1789. Donja kreda- danas.
Zimzeleno ili listopadno drvece, grmlje, puzavci. Lisce oblcno naizmjenicno, cjelovito,
rasclanjeno, prstasto ili perasto slozeno. Plodjagoda i1i kostuпica. U ovu porodicu ide
savremeni puzavac brsljan (Hedera helix), dokje aralija sobna ukrasna biljka.
ARALIA L., 1753. Donja kreda- danas.
Zeljasto Ьilje, listopadno grmlje i drvece. StaЬlo skoro golo, bodljasto ili visegodisnje
zeljasto Ьilje. Lisce dvostruko ili trostruko perasto, prstasto slozeпo ili sa 3-7 rezпjeva.
Plod ј agoda sa mesnatim egzokarpom.

42
А. venulosa Saporta Miocen: Marini -NW39
ARALIOPНYLLUМ Deb.
А. bosniacum Engelhardt Miocen: Marini -NW39
А. crenulatum Ettingshausen Miocen: Strpci -Е5
Ordo CELASTRALES (ро r. Celastrus)
Familia Aquifoliaceae Bartling, 1830.
Pretezno zimzeleno nisko drvece i grmlje. Lisce naizmjenicno, nerasclanjeno, nekad
nazuЫjeno. Plod mesnata kostunica sa З ili б sjemenki.
ILEX L., 1753. (I. aquifolium l bozikovina, zelenika) Gomja kreda- danas.
Pretemo zimzeleno grmlje. Lisce oЬicno sa kratkom drskom, nerasclanjeno,
elipticno, sa zaokruzenim ili klinastim dnom i vrhom kratko zaostrenim,
istegnutim ili stegnutim, nekad kao silo. Plod okrugla ili duguljasta kostunica.
I. amЬiguaUnger Stariji miocen: Potocari -NE 108
Miocen: Humci -NW18, Kakanj -СЕ4, Maslovare -CW11, Miljevina -SЕЗ,
Strpci -Е5, Zenica -CW25,
I. neogena Unger Donji portafer: Кreka -NE59 (list i polen)
I. sphenophylla Unger Miocen: Miljevina -SЕЗ
I. stenophylla Unger Miocen: Kakanj -СЕ4
Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
Familia Celastraceae R. Brown, 1814.
Zimzeleno i listopadno grmlje, cesto lijane. Lisce cjelovito, nazuЫjenog oboda. Plod
cahura, krilat ilijagoda, kostunica. Donja kreda-danas.
CELASTRUS L., 1753. (celo l sakrivati, aster l zvijezda)
Listopadno i zimzeleno grmlje. Lisce naizmjenicno, pilasto, narovaseno ili
cjelovitog oboda, elipticno, obmuto-jajasto, sa ili bez peteljke. Nervatura
perasta. Plod okrugla ili izduzena cahura. Кreda- danas.
С. acuminatoides Engelhardt Donji portafer: Кreka -NE59
С. doljensis Pilar Miocen: Srrpci -Е5
С. elaenus Unger Miocen: Maslovare -CW11, Strpci -Е5
С. endymionis Unger Miocen: Strpci -Е5
С. europaeus Unger Donji portafer: Кreka -NE59
Miocen: Maslovare -CWll, Porice-Vrhpec -CW24, Zagajnica -СЕ! З
Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
С. oreophyllus Unger Miocen: Maslovare -CWll
С. oxyphyllus Unger Miocen: Prozor -НN5
С. pachyphyllus Ettingshausen Stariji miocen: Livanjski bazen -SW17
С. persei Unger Miocen: Zenica -CW25

Ordo RHAMNALES
Familia Rhamnaceae А. L. Jussieu, 1789. (ро r. Rhamnus)
Pretemo listopadno drvece i grmlje. Lisce nerasClanjeno, cjelovitog ili nazuЫjenog ruba,
palistici vrlo mali. Plod kostunica. Gomja kreda- danas.

43
RНAМNUS L., 1753. (ramnos g pasdrijen) Gomja kreda- danas.
Nisko drvece i grmlje, zimzeleno i listopadno. Lisce jajasto ili lancetasto-
elipticпo, sitпo паzuЬlјепо. Nervatura perasta. Zile drugog reda lиспо povijene,
uz rub povezaпe и petljи. Plod dvo do cetverodjelna kostиnica, toliko i
sjemenki.
Rh. eridaпi
Unger Stariji miocen: Durdevik -NEЗS
Miocen: Strpci -ES, Teslicki Ьаzеп -CW21
Rh. gaиdiпi Heer Stariji miocen: Brestovica -NE 11, Zeпicko sarajevski bazen -CW26
Miocen: Kakanj -СЕ4, Zeпica -CW25
Donji portafer: Кreka -NE59
Rh.rossmassleri UngerMiocen: МiljevinaSE3,Zagajnica-CEI3,ZuruniCi-NW59,
Zenicko-sarajevski bazen -CW26
Rh. sp. Stariji miocen: Baпovici -NE3a
Miocen: Maslovare -CWll, Zeпica -CW25
ZIZYPНUS Miller, 1754. (zizyfon g rod tropskog drveta) Gomja kreda- danas.
Nisko drvece i grmlje, Jistopadпo i zimzeleпo. Lisce naizmjeпicno jajasto, pri
vrhи sиzeno ili zastreno, pri dnи zaokruzeno, sa grubo pilastim obodom.
Nervatura sa3 (rijetko 5) bazalnihzila. Ziledrugogredaodvajajи seod sredпje
i od bazalпih Zila. Plod kostunica.
Z. protolotиs Unger Miocen: Modra -NW43
PALШRUS Miller 1754. (paliпgopet, uron gmokrenje)
Savremena vrsta Р. spina christi је poznat diuretik, poznata kod nas pod
imenom draca ili diraka. Listopadno grmlje. Lisce dvoredno-naizmjenicno,
sa parom bodljastih palistaka. List okrиgao do eliptican, cjelovitog oboda sa
sitnim zupcima. Bocne bazalne zile cesto и dnи nisи pokriveпe plojkom (poCinju
ispod dna lista), navise prolaze kroz plojku povijajиCi se prema vrhи. Plod
orasac sa 3 sjemenke, ima oЬlik diska okruzenog talasastim krilom.
Р. tenиifoliиs Heer Miocen: Modra -NW43, Strpci -Е5
Р. sp. Miocen: Maslovare -CWll

BERCHEMIA Necker, 1790. Eocen - danas.

Nisko drvece i grmlje. Lisce пaizmjenicno,jajasto do ovalпo, nenazuЬljeno ili
lagano nazиЬijeno, cesto sa zaoЬljenim vrhom. Zila drugog reda mnogo, one
teku paralelno, povijajи prema оЬоdи i neprimjetno se sрајаји.
В. mиltinervis Al. Br. Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
Familia Vitaceae А. L. Jиssieu, 1789. АЉ- danas.
Vecinom listopadne lijane ili puzajиce grmlje, rjede uspravno grmlje i drvece. Lisce
naizmjenicno,jednostavno, cesto prstasto-reZпjasto, rjede perasto-slozeno. Plodjagoda
sa 1-4 sjemenke.
VIТIS L., 1753. (vitis l vinova loza) Gomja kreda- danas.
Lisce krupno, cesto pomalo asimetricno и donjem dijelu. Dno lista srcasto,
rjede odsjeceno,.vrhovi kratko zaostreni ili stegnuti. Sinusi izmedu reznjeva
uski ili siroko otvoreni. Obod Iista cesto dvostruko пazuЬijen.

44
V. teutonica Al. Br. Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
Miocen: Каkапј -СЕ4 ,
Ordo SANTALALES (Ро r. Santalum)
Farnilia S antalaceae Brown, 1810. Eocen- danas.
Nisko drvece, grmUe i visegodisnje zeljasto Ьilje, poluparaziti ра i pravi paraziti koji
rastu na granama drveca Ш na korUenju pomocu haustorija, а neke forme su i kserofiti.
Lisce nasuprotno, nerasclanjeno, nekad reducirano na peteUke. Plod orasac i1i kostunica.
LEPTOMERIA А. Br. (lepto g tanko, meris g dio)
L. (?) sp. Miocen: Modra -NW43
SANТALUМ L. (g. santalon- drvo koje daje ljekovito ulje tog imena)
S. osyrinum Ettingshausen Miocen: Strpci -ES
Ordo PROTEALES (r.ProtearasteuAbesiniji) .
Farnilia Proteaceae А. L. Jussieu, 1789.
Zimzeleno grmlje i nisko drvece, vrlo rijetko zeljasto Ьilje. Lisce pretezno naizmjenicno,
kozasto, bez palistaka. Plod orasac u oЬliku lista, krilat i1i kostunica. Jos је Engler
(1889.) izrazio sunщju u pripadnost nekih rodova ovoj familiji. Ро njemu Ьi rodovi Banksia,
Dryandra i Dryandroides pripadali mirikacejama, а za rodove Grevillea i Hakea Ьilo Ьi
oCito da nisu proteaceje. То isto smatra i za sjemenke roda Embotrites. Danas samo na
Ju2noj hemisferi. '
EMBOTRIUМ ( embotros g sa ј ednom jamicom)
Е. leptospermum Ettingshausen Stariji miocen: Potocari -NE 108
PERSOONIA
Р. daphnes Ettingshausen Miocen: Modra -NW43
P.laurinoides Engelhardt Miocen: Veliko PalanCiste -NW57
BANKSIA
В. haeringiana Ettingsausen Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen ~CW26
Miocen: Breza-CEl, Marini -NW39, Rankovic-CWlSa, Strpci -ES
В. cf. hakeaefolia Unger Miocen: Bojna -NW4
В. katzeri Engelhardt Miocen: Strpci -ES
DRYANDROIDES (drys g drvo, andreia g snaga, muskost)
D.linearis Heer Miocen: Zurunici -NW59
НАКЕА
Н.bosniaca Engelhardt Miocen: Modra -NW43
Н.gaudini Heer Miocen: Humci -NW18
GREVILLEA
G. haeringiana Ettingshausen Miocen: Strpci -ES
Ordo GENTIANALES (ро rodu Gentiana l encijan, lincura)
Farnilia Apocinaceae А. L. Jussieu, 1789. (ро rodu Apocyna prema аро g od,
kyna g pseci) Zimzeleno drvece, grmlje, polugrmlje i lijane. Lisce jajasto do linealno,
cjelovitog oboda. Nervatura perasta, glavna zilajaka, zile drugog reda mnogobrojne,
lucnoobodne. Gornja kreda- danas.

45
ECНINOTONIUМUnger, 1839. (ehisgzmija, tonosguze)
Sjemenke i listovi pronadeni sи prvi риt и rudnikи sumpora и Radobojи и
Нrvatskom Zagorju, а opisao ihje Unger pod imenom Е. superstes 1839.
koja vrsta је tip roda (supersto l stajati na necem). Lisce prosto, izdиzeno­
lancetasto ili linealno, Citavog oboda. Zile drugog reda malobrojne, one treceg
redajasno vidljive, odvajajи se od srednje zile pod pravim иglom, а od bocnih
pod ostrim. Plod lisnat, sjemenke cиbaste. Paleocen- miocen.
Р. sophiae Web. Panon-pont: Dobosnica -NE26
NERПINIUМ Unger, 1845. Oligocen- miocen.
(Ovaj rod izdvojio је Unger pod imenom N. dиЬiиm 1850. god. Potjece iz
rudnika и Radobojи, s tom razlikom daje pronadeno samo lisce, sto otezava
odredbu pripadnosti)
Lisce sjedece ili sa kratkom drskom, linealno-lancetasto, obod cjelovit ili pri
vrhumalo nazuЬljen. GlavnaZilajaka. Ziledrugogredamnogobrojne, odvajajи
se pod иglom Ьlizu pravom, medиsobno sи paralelne, pomalo povijajи, ali se
ne granaju, lиcno-obodnogtipa.
N. duЬium Unger Stariji miocen: Livanjski bazen -SW17
Familia О 1е а с е а е Hoffmannsegg et Link, 1809. (olea l maslina)
Zimzeleno i listopadno drvece i grmlje, nekad lijane. Lisce nasиprotno, bez palistaka,
jednostavno ili slozeno perasto, cjelovitog oboda, nazuЬijeno ili pilasto. Plodjagoda,
kostunica, cahura ili krilati orasac. Gomja kreda- danas.
FRAXINUS L., 1753. (fraxinus l jasen) Gomja kreda- danas.
Listopadno drvece i grmlje. Lisce neparnoperasto, listici sa peteljkama, dno
listica stegnиto, rjede zaokruzeno, obod nazuЬljen, rjede cjelovit. OЬlik listica
jajast, rjede lancetast. Nervatиra perasta. Plod krilat orasac.
F. praeexcelsior Ettingshausen Miocen: Cazin-Trzac -NW12
Sиbclassis М О N О С О Т УL Е D О N Е S
(monos g jedno, kotyledon g sиpka и sjemenci)

Ordo POTAMOGETONALES
(ро r.Potamogeton, potamos g rijeka, getes g zemljoradnik)
Familia Z о s t е r а с е а е Dumortier, 1829.
Visegodisnje nisko podvodno zeljasto Ьilje sa razgranjenim podzemnim staЬlom i uskim
linealnim liscem. Plod vrecast sa 1 sjemenkom. Gomja kreda- danas.
ZOSTERA L., 1753. (zostrongtrska) Gomja kreda- danas.
Podzemno staЬlo puzavo, spljosteno. Samo neke grane sa cvjetovima, ostale
sterilne i skracene. Lisce dvoredno, linealno, sa zaokruZenim vrhoщ cjelovitog
oboda, sa rukavcem i иskim jeziccem. Nervatura lista paralelna, zila 3-7,
medиsobno jednakih, spojenih medиsobno anastomozama.
Z. ungeri Ettingshausen Miocen: Strpci -Е5, Zenica -CW25
Ordo JUNCALES
Familia Juncaceae А. L. Jussieu, 1789. Neogen- danas.
Visegodisnje ili jednogodisnje zeUasto Ьilje, rijetko grmlje. StaЬlo kratko. Lisce izЬija
odmah uz korijen. List је linealan ili koncast. Plod cahиra.

46
JUNCUS (juncus l mocvama trska, sita)
Ј. retractus Heer Miocen: Bojna -NW4, Kakanj -СЕ4, Strpci -Е5, Zuljevica -NW62
Srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
Ordo CYPERALES
Familia Cyperaceae А. L. Jussieu, 1879. (cyperus l silj)
Vodeno, mocvamo i1i kopneno zeljasto Ьilje nekad i visegodisnje. Lisce lineamo, sabrano
u busen i1i naizmjenicno poredano na staЬlu koje nosi klasaste ili metlicaste cvatove.
Plod orasac se ne otvara. Oligocen - danas.
CYPERUS
С. chavannesi Heer Miocen: Teslicki bazen -CW21
С. sp. Miocen: Beganovici -NWI, Strpci -Е5
CYPERITES
С. altemans Heer Miocen: Teslicki bazen -CW21
С. palla Miocen: Vogosca -СЕ 12
С. subdimidiatus Engelhardt Miocen: Strpci -Е5
С. sp. Stariji miocen: Vucipolje -SW32

Ordo POALES (роа g trava)

Familia Роасеае Bamhardt, 1895. Gornja kreda- danas.
Jedno do visegodisnje zeljasto bilje, rjede drvo kao bambus. StaЬlo cjevasto, prosto ili
razgranjeno, uspravno i 1i puzajuce, na cvorovirna pusta korijenje. Intemodiji suplj i, Ijede
sa srcikom. Lisce postavljeno naizmjenicno и dva reda, Ijede u spirali. OЬlika је linealnog
i1i izduzeno-lancetastog, razliCite velicine. Obod lista cjelovit, paralelnih zila mnogo,
cesto sa ostro istaknutom sredisnjom zilom. Jezicac rascijepljena opna i 1i red malih
trepavica, nekad ga nema. Plod vecinom suha zmovka, nekad orasac ili jagoda (kod
bambusa). Ukupno oko 600 zivucih rodova. Njihovo razlikovanje na osnovu strukture
lista i staЬla ј е ј ako otezano.
PНRAGMПES Adanson, 1763. (fragmen l odlomak) Gornja kreda- danas.
Кrupno visegodisnje Ьilje sa debelim podzemnim staЬlom. Nadzemno staЬlo
је oblcno uspravljeno, visine do najvise 9 m, deЬljine do 12mm, glatko, sa
liscem sve do vrha.
Ph. oeningensisAl. Br. Miocen: Bojna -NW4, Gnjuse-CW7, Kakanj -СЕ4, Miljevina
-SЕЗ, Zenica -CW25, Zuljevica -NW62
Ph. sp. Miocen: Maslovare -CWll, Medna -CW12
ARUNDO L., 1753. (arundo l trska) Gornja kreda- danas.
Кrupno visegodisnje Ьilje sa debelim i dugim podzemnim staЬlom. Nadzemno
staЬlo uspravljeno, visine do 4 m, deЬlj ine do 4 cm. Lisce dugacko, sa mnogo
paralelnih zila, postepeno se zaostrava. Cvat ј е gusta, velika i jako razgranjena
metlica.
А. goepperti Muenst. Stariji miocen: Breza -CEl, Zenicko-sarajevski bazen -CW26
Miocen: Prozor -НN5, Strpci -Е5, Teslicki bazen -CW21
GRAМINOPНYLLUМ Conventz, 1886. = POACIТES Scblotheim, 1820.
(gramen l trava, fyllon g list, роа g trava)
Formalan rod za oznacavanje fosilnog lisca travarica za koje se ne moze odrediti rod.
Kod nas se navode ove forme:

47
Poacites aequalis Ettingshausen Miocen: Breza -CEl, Strpci -Е5
Р. caespitosus Heer Miocen: Prozor -НN5
Р. lepidoides Engelhardt Miocen: Teslicki bazen -CW21
Р. lepidus Heer Miocen: Strpci -Е5
Р. tenuiterstriatus Engelhardt Miocen: Prozor -НN 5
Р. sp.Miocen: Beganovici-NWl, Dervisi-NW13, Maslovare-CWll, Rankovici -CW15a

Ordo ARECALES (sjemenke areka-palme djeluje narkoticno)

Familia Arecaceae С. Н. Schultz, 1832. Gomja kreda-danas.
Mnogogodisnje drvenasto Ьilje, rjede grmlje i lijane. StaЬlo cjevasto, nerazgranjeno
cesto prekriveno patrljcima peteljki. Lisce krupno, dugo ро vise metara, lepezasto ili
perasto. Plod oblcno kostunica. Та porodica obuhvata sve palme.
·SAВAL Adanson 1783. Gomja kreda - danas.
Palme sa lepezastim liscem, sa ili bez staЬla. PeteUke glatkog oboda ili
'i nazuЬljene. Dno plojke pomalo asimetricno. Plojka se sastoji od 16- 80 dijelova
~oji su oblcno u donjoj treCini spojeni. Sredisnji greben lista (rahis) znatno је
duzi sa gomje straneplojke.
S. haeringiana Unger Miocen: Duvanjski bazen -SW7
~ Miocen: Kosevo -СЕ6
PALMOPНYLLUМ Conventz, 1886. = FLAВELLARIA Stemb., 1822.
Formalni rod koji objedinjava fosihie listove palmi. (flabellum /lepeza, palrna
l dlan, fyllong list)
Flabellaria cf. raphifolia Stemb. Miocen: Miljevina -SЕЗ
Ordo PANDANALES
Ime reda ро porodici Pandanaceae koja obuhvaca visoke obalske trske koje posjeduju
potpomo korijenje. Та porodica u ВН nije nadena.
Familia Sparganiaceae С. Н. Schultz, 1832.
ZeUasto Ьilje sa horizontalnim podzemnim staЬlom. Nadzemno staЬlo nerazgranjeno ili
razgranjeno, uspravno ili plivajuce. Lisee naizmjenicno, linealno, cjelovitog oboda. Danas
nastava obale vodenih akumulacij а na svim kontinentima.
SPARGANIUМ L., 1753. (sparganong Ьiljka koja se pov~a kao zavoj oko rane)
Zeljaste Ьiljke sa horizontalnim korijenom iz kojeg izblja uspravno ili plivajuce
staЬlo sa naizmjenicnim linealnim listovima citavog oboda. Plod sa suhim
egzokarpom koj i ј е spu:Zvast i tvrdim endokarpom. Кreda- danas.
S. stygium Heer Miocen: Strpci -Е5
Familia Typhaceae А. L. Jussieu, 1779. (tyfegrogoz) Oligocen-danas.
ZeUaste vodene i mocvarne Ьiljke. Podzemno staЬlo zadeЬljano. Lisce dugacko, linealno,
prete:Zno smjesteno pri dnu Ьiljke. Nervatura od 12-13 uzdu:Znih Zila i 3-9 paralelnih
meduzila. Plod orasac. Danas uz obale vodenih akumulacija svih kontinenata. Samo
jedanrod.
ТУРНА L., 1753. Oligocen- danas.

Т. latissima А. Br. Stariji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26

Miocen: Beganovici -NWI, Bos. Krupa Е -NW9a, Breza-CEl, Haljinici-
СЕ2, Kakanj -СЕ4, Strpci -'-Е5

48
Т. sp. Miocen: Bojna -NW4, Drvarski bazen -SW6
СОRМОРНУТА INCERTAE SEDIS
AМESONEURON (а g bez, meson g sredina, neuron g nerv)

А sp. (F. Кatzer 1918. р.67) Miocen: Bre:zд- Sarajevo (taj dio Zenicko-sarajevskog bazena)
BANISTERIA (malpigiaceja ?)
В. haeringiana Ettingshausen Miocen: Mostar -НW10

ВОМВАХ

В. chorisiaefolium Ettingshausen Miocen: Zenica -CW25

CARPOLIТES (karpos g plod, lithos g kamen)
Plod ima duzinu 6-9mm i sirinu 2-3 mm. Plod је oЬicno zatvoren, ali neke
cahure su raspuknute i ovoji se nalaze odvojeno od sjemenki. Ovoji su
ugljenisani, а sjemenke tek izuzetno imaju tanku ugljenu kozicu. Citirani С.
andromedaeformis Heer ne odgovara ovom opisu.
С. alatus Engelhardt Stariji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26, RiCica --СЕ8
Miocen: Zenica -CW25
С. andromedaeformis Heer Miocen: Strpci -ES
С. capsularis Engelhardt Miocen: Dervisi -NW13
С. foveatus Engelhardt Stariji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
Miocen: Breza-CE1, Kakanj -СЕ4, Miljevina-SEЗ, Seoce--CE9, Upovac
-СЕ 11, Zenica ~CW25,
С. valvatus Engelhardt Donji miocen: Podbrezje -CW14, Zenicko-sarajevski bazen
-CW26
~ Miocen: Prozor -НNS

EDWARSIA
Е. parvifolia Miocen: Zenica -CW25
LOMALIA (loma g porub)
L. australis Engelhardt Miocen: Strpci -ES
MAYTENUS
М. marginatoides Engelhardt Donji portafer: Кreka -NE59
PALAEOLOBIUМ (palaios g star, lobos g uska)

Р. sotzkianum Unger Miocen: Bos. Krupa -NW9a, Teslicki bazen -CW21

Р. haeringianum Unger Miocen: Teslicki bazen -CW21

OVOIDIТES (ovum/jaje, idioogpripisati)

О. ligneolus R. Potonie Stariji miocen: Bijelo polje -НЕl

SAМYDA
S. borealis Unger Stariji miocen: Durdevik -NEЗS
SCLEROTIUМ (skleros g tvrd)

S. pustuliferum Heer Miocen: Strpci -ES

XYLOPIA (xylon g drvo, pion g rodan)
Х. ungeri Engelhardt Miocen: Kakanj -СЕ4

49
2. ANIMALIA FOSSILIS

Typus Р R О Т О Z О А (protos g prvi, zoon g zivot)

Jednocelijske praZivotinje
Classis S А R С О D I N А (sarkodes g mesnat)
CelUa zasticena ljusturicom. Celijska plazma grana se u pseudopode.
Subclassis F О R А М1N 1F Е R А (foramen, -nis l izbusena rupa)

Ordo ASTRORHIZIDA (astrong zvijezda, rizidos g korijeЋje)

Superfamilia А s t r о r h i z i d е а
Ljustura nepravilno zvj ezdasta, aglutinirana
FamiliaAstrorhizidae Н. В. Brady, 1881.
Ljusturajednokomoma, cjevasta, raste ujednoj ravni. Usce na povrsini sredisnjeg dijela
ili na kraj evima cij evi, zid pokriven pij eskom. OrdovicU - danas.
RНAВDAМMINA. М. Sars, 1869. (rabdos g stap, amma g pet1ja)
Lj. valjkasta, ponekad razgranj ena. Ordovicij - danas.
Rh. eocaenica Hanna Gornji eocen: Tusanj -NE145
FamiliaRhizamminidae Н. В. Brady, 1879.
Lj. jednokomoma, slobodna granasta cijev sa uscem na kraju. Rani paleozoik- danas.
(rizagkorijen, ammagpeЩa)
BATНYSIPHON М. Sars in G.O. Sars, 1872 (bathys g dubok, sifon g cijev)
Izdu:Zeni valjak, nekad na krajevima su:Zen. Unutrasnji sloj zida od spikula,
vanjski od sitnozmog amorfuog materijala. Ordovicij - danas.
В. eocaenica Cush. et Hanna Gornji eocen: Tusanj -NE145
Familia Saccamminidae Н. В. Brady, 1884.
Lj. slobodna ili prirasla, kao lopta, disk ili vreteno, nekad la:Zno-kolonijalna, aglutinantna.
Ordovicij- danas. ( sakkos g vreca)
PELOSINA Brady, 1879. (pelos g mulj) Karbon? - danas.
Lj. slobodna, okrugla ili valjkasta odnosno nepravilno izdu:Zena. Unutrasnji
sloj zida hitinski, vanjski od mu lja osim na vratu gdje је usce koje ima okrugli
oblik. ·
Р. complanata Kampan-mastriht: Bozici -NE2
FamiliaHyperamminidae EimeretFicker, 1899.
Lj. slobodna ili prirasla, od dvije komore, prvaје okrugla, а druga cjevasta, neгaSclanjena,
ali nekad razgranjena. Usce na kraju. Silur- danas. (yper g iznad, amma g petlja)
EARLANDINITA Cummings, 1955. Donji karbon- trijas.
Lj. slobodna, izdu:Zena, uniserijalna, prava ili slabo povijena. Septe i komorice
dobro primjetne. Zid krecnjacki, fmo zrnast. Usce okruglo, smjesteno па kraj и lj.
Е. elongata Srednji anizik: Zelengora -SE18
FamiliaReophacidae Cushman, 1927.
Ljustura slobodna, od niza komora koje se postepeno povecavaju. Usca vise ilijedno.
Zid aglutinantan. (reos g sto tece, fax l buktinja) Kambrij- danas.

50
NODELLUМ RhumЬler, 1913. (nodиsl cvor) Karbon- danas.
Lj. izdиZena, sa nadиtim komorama koje sи pravolinski poredane. Usce okruglo.
N. velascoensis Kampan - mastriht: Bozici -NE2
Sиperfarn. Parathиrharnrnynidea
Lj. sekreciona, vapnena. (paragЬlizu, thyragvrata, amrnagpetlja)
FarniliaP ara t h иr arnrnini da е
Lj. jedno- do vise komoma, slobodna ili prirasla. Usca vise ili jedno ili ga nema. Zid
porozan, hornogen, sitnozrnast, taman. Devon- perrn.
ARCНAESPНAERA Sиleirnanov, 1945. (arhe g pocetak, sfaira g lopta)
Lj. odjednekornore, loptasta. Zidhornogen, zmast. Devon- donjikarbon.
А. sp. Gornji baskir - donji moskov: Rasev gaj -Е14
BISPНAERA Birina, 1948. (Ьis l dvapиt, sfaira g lopta)
Lj. slobodna,jednokomoma, okrugla i1i elipticna, cesto sa sиZenim ili nadutim
dij elovirna. Zivet - tume.
~ Gornji baskir- donji moskov: Rasev gaj -Е14

TUВERTINA Galloway et Harlton, 1928. (tuber l otekotina) Devon- perrn.

Lj. pricvrscena bazalnirn diskom na koj i prirastaju komore bocno jedna preko
druge. Zid jednoslojan.
Т. ЬиlЬасеа Galloway et Har1ton Gornji perm: Tavna i Dornana -NE24
Т. rnoljavkini Michailov Srednji karbon: LјиЬiја -NW12
Gornji perm: Tavna i Dornana -NE24
Т. sp. Kungur-kazan: Radojna i Lirn -ЕlЗа
Gornji baskir- donji moskov: Rasev gaj -Е14
EOТUВERITINA (ео g rano)

Е. reitlingaerae М. Mcl. Baskir: Halilovci -NW6

ARCНAELAGENA Howchin, 1888. (arhe g pocetak, lagenos g flasa)
Lj. slobodna,jednokomoma, loptasta ili kao flasa, cesto nesimetricna, izvana
sa иzduZпim rebrima. Usce na vrhu grla. Zid jednoslojan. Gomji devon -
karbon.
А. sp. Gornji baskir - donji moskov: Rasev gaj -El4

Ordo AMMODISCIDA Paleozoik- danas.

Ljиstura od dvije kornore, prve okrugle i druge cjevaste i srnotane и spiralи, hrapave
povrsine. Usce oЬicno ili sitasto. Zid oЬicno jednoslojan, rjede dvoslojan, aglutiniran.
Cement pretezno od silicija cesto zeljezovit, rjede vapnen, nekad iznutra sa okcima ili
spиfvast. (arnma g petlj а, arnmos g pij esak, discиs l disk)
Sиperfarnilia А rn rn о d i s с i d е а RhumЬler, 1895.
Lj. nekad pricvrscena. Usce је prost otvor cijevi.
FarniliaArnrnodiscidae RhumЬler, 1895. Silur-danas.
Zid Uusture neprozracan.
AМMODISCUS Reиss, 1861. Devon- danas.
Lj. spiralno-smotana, pUosnata. Zma и zidu su razlicitog sastava i sitna.

51
А. incertиs OrЬigny Donji trijas: Dиboki potok- Dornana -NE4a
Kampil: Tavna- Don1ana -NE24, Vmograc (Sparica, 1981.)
Катрап - mastriht: Bozici -NE2
Srednji eocen: Dиbokas potok -N15
Baden: Tuzla -NE145a
GLOMOSPIRA Rzehak, 1888. (glomиs l klиpko, spira l zavijиtak)
Lj. nepravilna lopta. Druga komora evolutna, smotana и vise ravni oko pocetne
komore. Cement nekad vapnen. Silur - danas.
G. articиlata Plиmm. Anizik: Tjentiste -ElO
G. gordialis Johnes et Park Srednji eocen: Dиbokas potok -N15
PILAМMINA (pilos g saЬijena vuna, amma g petlja, cvor)
Р. densa S. Pantic Gornji anizik: Crkvine -NW9
Anizik: Bijela -НNl, Batovo -SE1, Visegrad S -Е38
GLOMOSPIR.ELLA Plumer, 1949. ( glomиs l klupko, spira l zavijutak)
Rani dio U. klupcast, kasnije planispiralan. Usce okruglo. Zid aglutiniran, cesto
kremenast. Karbon - danas.
G fuedli (Кristan-Tollman) Gornji trijas: VaroskaRijeka-NW68, Bos. Кrupa­
NWЗa, Zep. pl. -Е42
Ret: Rade -НЕ41
AGATНAMMINA Neumayr, 1887. (agathis g klupko, amma g petlja, cvor)
Lj. evolutna, ovalnih kontura. Cjevasta komora se slabo prosiruje i obavija
ovalnu komoru ро uz:dilZnoj osi. Zid neperforiran, vapnen sa pjeskovitim
primjesarna spolja. Karbon- gomji trijas,jura.
А. pиsilla (Geinitz) Gornji perm: Tavna- Domana -NE24
А. sp. Gornji trijas: OGK - list Praca
Sиperfamilia L i t и о 1i d е а Reиss, 1861. (ро r. Lituola, litииs l truba)
Lj. slobodna, mnogokomorna, planispiralno ili kao klupko smotana, cesce involutna,
cesto u kasnim stadijima razmotana,jednoredna. Zid aglutiniran.
Familia L i t и о 1i d а е Reиss, 1861. Paleozoik- danas.
Zid aglutiniran, kremen (rjede vapnen), rijetko sa primjesama.
НAPLOPНRAGMOIDES Cиshman, 1910. (aploosgjednostavno, fragmen/иlomak)
Lj. и svim stadij irna planispiralna, donekle involиtna, sa dva do tri zavoj а, i 5-
12 komora izvan njih. Usce kao zarez na unutrasnjem kraju. Zid pretezno od
kremenih zma i cementa, koj i moze Ьiti i ~elj ezovit. Ј ura- danas.
Н. gregii Barem-alЬ: Zapadna i jugozapadna Bosna -SW42
Н. oЬliquocarinatus Srednji eocen: Dиbokas potok -N15
EVERТICYCLAМMINA (everto l izvrnиt, kyklos g krug, amma g petlja)
Е. gregii (Henson) Apt: Staric- ЕЗО
Е. laurentii scarselai Barem - apt: Varesko brdo - Berkovina -Е36
НAPLOPНRAGMIUМ Reuss, 1860. (apoloos g jednostavno, fragmen l иlomak)
Lj. prvo klupcasta, kasnijejednoredna. Usce nakraju, cesto nepravilne konture.
Zid kremenih sitnih zma i vapnenog cementa иz primjese zeljeza, okcast.
Jura- donja kreda.

52
Н. suprajurassicum Oksford - kimeridz: Grrnec S -NW 19
LAВYRINТHINA Weynschenk, 1951. (labyrinthos g hodnik koji zavodi)
L. rnirabilis Weynschenk Oksford- kimeridz: Grrnec S -NW19
Doger/malm: Radic vrh -NW47
L. recoarensis (Cati) Lijas: Gomje Crkveno -NW17,
Мlatli lijas: Du.Zi -НЕ9
Lijas-doger: Zavala - Slano -НЕбО
Srednji i gornji lijas: Strazbenica pl. -SW31
Doger: Kupresko polje SW- SW14
LITUOSEPTA (lituus l truba, septum l pregradak)
L. recoarensis Lijas: Predojevica glavica -NW46
Srednji lijas: Bos. Кrupa -NW3a, Kuti -НЕ23, Peei -SW24, Тieevo polje -SW34
~ Lijas-doger: Sanski paleozoik -NW55
Familia S i 1i с i n i d а е Cushman, 1927. (ро r. Silicina, silex, -licis 1kremen) Lijas- danas.
Lj. planispiralna ili kao Sigmoilina i Miliolina. Usce na kraju, okruglo ili suzeno. Zid
taman, zmast.
INVOLUTINA Terquem, 1862. (involutus l zastrt) Jura.
Lj. evolutna, planispiralna. Druga komora, ona cjevasta, djelimicno (napola)
pregradena na komore. Zid pjescan, pretezno kremenast.
I. communis (Кrist) Gornji trijas: Zep planina -Е42,
Norik- ret: Olovo -Е23
I. gashei Ret: Rade -НЕ41, Gornji trijas: Zep planina -Е42
I. impressa Gornji trijas: Zep planina -Е42
Norik - ret: Olovo -Е23
I. liassica Toars- alen: Berkovina -El, Japaske bare -Е14, Pjenovac: -Е24
I. sinuosa Ret: Rade -НЕ41
Gornji trijas: DиZi -НЕ9, Zep pl. -Е42
Familia Endothyridae Н. В. Brady, 1884.
(ро r. Endothyra, endon g unutra, thyra g vrata) Devon- trijas.
Lj. plektogiroidna, oЬlika od spljostenog diska do lopte, sa 3-5 zavoja. U posljednjem
zavoju ima do 12 komora. Usce bazalno, polumjesecasto. OЬicno ima dopunski talog
kojim maskira ljusturu.
NEOENDOTНYRA (neos g novi)
N. reicheli Reit Anizik: Borovica -СЕ2
Srednji anizik: Zelengora -SE18
Familia В r а d у i n i d а е Reitlinger, 1950. Кarbon- perrn.
Lj. nautiloidno spiralna do loptasta. Komore cesto sa interseptalnim prostorima. Usce
slozeno, kao otvor na septima i dиZ sava za interseptalni prostor. Zid porozan, aglutiniran.
Lj. ј е izvana prekrivena tamnim sloj em.
BRADYINA Moel1er, 1878. (Н. Brady је kao mikropaleontolog ucestvovao и
Challenger-ekspediciji, druga polovina 19-ogvijeka)
Lj. ima do 3,5 zavoja. Posljednji zavoj ima 3-9 komora. Dopunske lamele
grade interseptalne prosto~e - bocne komorice. Zid debeo, pore se nekad
granaju. Karbon, rjede perrn.

53
В. cribrostomata Raиs. et Reitl. Baskir- moskov: Sanski paleozoik -NW17
В. sp. Baskir- moskov: Rasev gaj -Е14,
Baskir: Halilovci -NWб
Familia Mesoendothyridae Voloshilova 1959.
Lj. isprva planispiralna, involиtna, kasnije nesmotana,jednoredna. Usce kao zarez sa
unиtrasnj eg oboda i1i septalno i1i sito na septumи. Zid vapnen, nekad izvana aglиtiniran.
Ako ј е dvoslojan, tada ј е proboden sanю unиtrasnji sloj. Septa sи ј ednoslojna, sa ili bez
perforac~a. Jura- kreda.
MESOENDOTНYRA Dain., 1959. (meson g sredina, endon g unиtra, thyra g vrata)
Lj. prvo plektogiroidna. Usce kao zarez.
М. croatica Doger: DиZi -НЕ9
Lijas-doger: Hиtovo -НЕ17

PSEUDOCYCLAМMINA УаЬе et Hanzawa, 1926. (pseиdo g neprava, kyklos g

krug, ammagpetlja). Gomjajura.
Lj. prvo planispiralna, involutna, kasnije se sporije smotava. Usce sitasto.
Septa sa grubim porama.
Р. conica Henson А!Ь: Velez i Podvelezje -НЕ52с
Р. hedbergi Barem- а!Ь: Sekovici -ЕЗЗ, Drecelj -Е 11, Varesko brdo -ЕЗб, Zeravice -Е43
Р. liassica Srednji lijas: Lastva antiklinala -НЕ25
Lijas - doger: Zavala - Slano -НЕбО
Lijas: Dиzi -НЕ9
Р. lituиs Yokoyama Кimeridi- titon: Paklina i LјиЬиsа -SW23, Vitorog -SW37,
Vitorog-НrЬljina -SW38
Арt-а!Ь: Baraka -NW2
CHOFFATELLA Scblumberger, 1904. (Р. Choffat, francиski paleontolog na prelazu iz
19-ogu20-i vijek).
Lj. planispiralna,jako spljostena, samnogo zЬijenihizdu.Zenihkomora tako
da је lj. skoro posve involиtna. Zavijиtak raste brzo и visinи. Zid dvoslojan,
pore unutamjeg sloja nekad razdvojene i anastomozirajи и vanjskom slojи.
Septa jednoslojna, perforirana. Usce је niz malih рога na uskom apertumom
polju. Oksford-alЬ.
Ch. decipiens Scblиmberger Barem - apt: Varesko brdo -ЕЗб
Donji apt: Zeravice -Е43
Apt: Staric -ЕЗО
Apt- а!Ь: Kalabace -Е10
Familia Spirocyclinidae Munier-Chalmas, 1887.
Lj. prvo planispiralna, kasnije kao pupoljak, na kraju okrugla. Sa mnogo komora vecinom
razdijeUenih na komorice. Usce grade brojni otvori na periferiji ilije to sitasto usce. Zid
neperforiran, nekad okcast. Lijas - eocen.
ORВПOPSELLAMunier- Chalmas, 1902. (orЬis, -Ьitis /krug, opsellioo gobavijati) Lijas.
Perifeme komore sи znatno deЬlje i podijeljene na pravoиgaone komorice.
Usce na perifemom rubu.
О. praecursor Gиembel, 1872. Lijas: Bos. Кrupa -NWЗa, Gor. Crkveno -NW17,

54
 Hutovo -НЕЈ 7, PJasa рЈ. -НNЈ9, PredojevЊa gJavka -NW46, Sanskj
pa1eozoik -NW17, Zava1a -НЕбО
Donji lijas: Borova Glava -SW1, Ve1ez i Podvelezje -НЕ52с
Donjilsrednji lijas (prelaz): Kuti -НЕ23
Srednji lijas: Bronzani Majdan -NW4, Lastva antikl. -НЕ25, Peci -SW24,
Ticevo polje -SW34, Vidusa pl. -НЕ53,
Srednji do gornji lijas: Тijesno -N10
Gornji lijas: Blidinje jezero -HW2, DиZi -НЕ9
Ordo FUSULINIDA (ро r. Fusulina- fusulus l vreteno)
Superfami1ia Fusuliilldea Moeller, 1878.
Fami1ia О za w aine11idae Тhom.son etFoster, 1937.
Lj. kao disk, leca, lopta ili nautilus, а kasni oЬlici su nepravilno vretenasti i razmotavajuci.
Septe su ravne, broj komora и zavoju iznad 15. Zid jedno- i1i vises1ojan. Кarbon i
perm.
SuЬfamilia S t а f f е 11 i n а е М. Мас1ау,1949. Karbon- perm.
Lj. srednje ve1icine, involutna, os smotavanja ne mijenja poloZaj. Unutra8nji zavoji lecasti.
Zid se sastoji od tektuma, siroke diafanoteke i dva tektorija. Postoje pseudohomate,
rjede i homate. Karbon i perm.
PSEUDOENDOTНYRA Michailov, 1939. (za raz1iku od roda iz druge porodice)
Lj. lecasta, kao nautilus ili lopta, odrasla ima pupcano polje koje је uduЬljeno
ili izboceno. Broj zavoja је 4-7. Zid sa sirokom diafanotekom, nekad sa porama
i1i vanjskirn zavojima. Sa pseudohomatama i1i s1abirn homatama. Karbon-
donjiperm.
Р. sp. Gornji baskir- donji moskov: Rasev gaj - Е14
STAFFELLA Ozawa, 1925. (ро Н. Staff-u, njemackom paleontologu sa pocetka 20-
tog vijeka) Perm.
Lj. dosta krupna nautiloidna do skoro lopta. Broj zavoja 12 i vise. Pupcano
ро1је siroko i pljosnato. Zid porozan, diafanoteka jako siroka. Homate
razvijene.
~ Gornji perm: Tavna i Domana - NE24
NANКINELLA Lee, 1933. (ро tom kineskom gradu) Perm.
Lj. kao leca ili disk, naduta u Ьlizini pupaka. Ima do 14 zavoja. Zid sa
bezsjajnomdiafanotekoщ fmoporoznoщ sa unutrasnjirn tektorijem. Homate
su stalne, a1i s1abo razvijene.
N. sp. Kungur- kazan: Radojna i Lim -ЕIЗа
SuЬfamilia О z а w aine11 inae Thomson et Foster, 1937.
Lj. mala, involutna ili evolutnaodredenog stepena, u ranim stadijimaos smotavanja se
povija. Zid oЬicno slabo diferenciran, bez diafanoteke, nekad sa 4 sloja, sa tankom
diafanotekom i tektorijem. Endoskelet cine homate, rUetko pseudohomate.
EOSTAFFELLA Rauser, 1948. (eos g zora) Karbon.
Lj. kao disk ili leca ili nautilus, involutna. Zid nediferenciran ili sa tektumom,
protektumom ili rjede vanjskim tektorUumom. Sa pseudohomatama, rjede sa
homatama.

55
Е. mixa Raus Baskir- moskov: Sanski paleozoik -NW17
Е. mosquensis Raus Baskir: Halilovci -NW6
Е·. sp. Srednji karbon: LjuЬija -NW12
Gornji baskir- donji moskov: Rasev gaj -Е14
МILLERELLA Thomson, 1942. (А. Miller, americki mikropaleontolog u prvoj polovini
20-togvijeka)
Razlikuje se od eostafele ро vecoj spljostenosti, brzem razmotavanju i ро
evolutnosti vanjskih zavoja kao i ро ispupcenosti septi vanjskih zavoja. Donji
i srednji karbon.
М. umЬilicata Kir. Baskir: Halilovci -NW6
М. sp. Serpuhov- baskir: Razboj brdo -NW15

PSEUDOSTAFFELLA Thomson, 1942. (za razliku od stafele iz podporodice stafelina)

Lj. kao nautilus, lopta i1i dobos, involutna. Zid irna tektum, tanku diafanoteku
i dva tektorija. Homate su dobro razvijene. Srednji karbon.
Р. antiqua Defre Gornji baskir- donji moskov: Rasev gaj -Е14
Р. antiqua var. grandis Schyk. Baskir: Halilovci -NW6
Р. cf. gorskyi (Dutk) Srednji karbon: LjuЬija -NW12
Р. cf. irinovkensis Leontin Srednji karbon: LjuЬija -NW12
OZAWAINELLA Thomson, 1935. (ро У. Ozawa, kineskom mikropaleontologu iz prve
polovine 20-tog vijeka)
Lj.lecasta, па periferiji uglasta, involutna. Zid ima tektum, protekum i tanku
diafanoteku kao i dva tektorija. Homate su trakaste, razvijene, cesto sezu do
pupaka. Srednj i karbon- donj i perm.
О. angulata Gornji baskir- donji moskov: Rasev gaj -Е14

Ordo TEXTULARIIDA Paleozoik- danas.

Lj. aglutinirana, oЬicno vapnovita, pretezno sa dva reda komora.
Familia Textulariidae OrЬigny, 1846.
Lj. izdиZena, dvoredna, juvenilni dio spiralno-pljosnat kod vecine formi. Kod nekih, lj. је
na krajujednoredna. Devon- danas.
SuЬfamilia Т е х t u 1а r i i n а е Galloway, 1933. Karbon- tercijar.
Lj. posve dvoredna ili samo ujuvenilnom stadiju, а kasnije jednoredna. Usce kao pukotina
na unutrasnjem rubu septuma ili okruglo na kraju, ili ро oЬliku dvostruko i1i sitasto. Zid
vapnen pretezno dvoslojan, iznutra staklastog sjaja, vanjski sloj sa malo veziva. Rjede
је zid ј ednoslojan.

SPIROPLECTAМMINA Cushman, 1927. (spira Zspirala, plecto l plesti)

Lj.juvenilnaje spiralno smotana, kasnijeje dvoredna. Usce kao pukotinana
unutrasnj ет rubu septuma. Zid aglutiniran, sa malo cementa. Кarbon- tercijar.
S. canaliculata OrЬigny Srednji baden: Ugljevik -NE149
S. carinata OrЬigny Donji baden: SI-17 -NE121, Sjeveroist. Potkoza:rje -N74
Srednji baden: Sjeveroist. Potkoza:rje -N74, Tuzlanski bazen -NE147
Gornji baden: Sjeveroist. Potkoza:rje -N74
Baden: Kozara -NW30, Tuzla -NE145a

56
S. deperdita OrЬigny Baden: Tиzla -NE145a
S. cf. gramen Baden: Tuzla -NE145a
S. sagittula Defr. Baden: Tuzla -NE145a
S. scaligera Lис. Baden: Kozara -NW30
S. wrighti (Silv,) Baden: Bogutovo selo -NE9, Kozara -NWЗO, Sjeveroist. Potkozazje-N74
TEXTULARIA Defrance, 1824. (textum l tkanje) Jura- danas.
Lj. dvoredna oЬicno spljostena.
Т. aglиtinans OrЬigny Baden: Bogutovo selo -NE9
Gornji baden: Sjevema i sjev. ist. Bosna -NE122a
Т. minиta Barem- а/Ь: Zapadna i jиgozapadna Bosna -SW42
Т. ponderosa Fom. Srednji baden: Sjeveroist. Potkozatje -N74
VULVULINA OrЬigny, 1826. = TRIGENERINA Schиbert, 1902. Кreda- tercijar.
(vulva l svinjska materica, tri- g tro-, genero l radati se)
Ljиstura jako saЬijena, kao mlada dvoredna, kasnije jednoredna. Usce na
krajи ljиsture, elipticno. Zid aglиtiniran, cementa malo.
Т. capreolиs Baden: Tuzla -NE145a
SиЬfamiliaPalaeotextиlarinae Gallovay, 1933.
Lj. slobodna, nekadjednoredna. Zid vapnen, pretefuo dvoslojan, unиtraSnji sloj staklastog
sjaja. Rjede је zidjednoslojan. Karbon- perm.
PALAEOTEXТULARIA Schиbert, 1920. Srednji karbon- gomji perm.
Lj. dvoredna. Usce sa zarezom sa иnиtrasnjeg oboda septi. Zid pretezno
jednoslojan.
Р. sp. Gornji baskir- donji moskov: Rasev gaj -Е14
Baskir: Halilovci -NW6
BIGENERINA OrЬigny, 1826. (Ьi l ро dva, genero l radati se)
Dvoredna lj. и kasnom stadijи jednoredna. Usce na krajи, okruglo. Zid vapnen,
dvoslojan, sa malo aglиtiniranih zrna ili ј ednoslojan, sa vise zma.
В. nodosaria OrЬigny Baden: Tuzla -NE145a
CLIМACAМMINA Н. В. Brady, 1873. (klimake g stepenasto, amma g cvor)
Lj. klinasta, prvo dvoredna i valjkasta, kasnije jednoredna. Usce prvo kao
zarez, kasnije sitasto. Zid vapnen, dvoslojan, izuzetno jednoslojan. Karbon-
perm.
С. sp. Kungur- kazan: Radojna i Lim -ЕВа
PACНYPHLOIA Lange, 1925. Ј. А. Cиshman (1948, р. 117) veze ovaj rod iz perma
Sumatre za rod Spandelina Cиshman and Waters, 1928., i to na osnovu
relativno oskudnih pиЬlikovanih podataka и kojima nedostajи mnogi detalji.
Р. mиltiseptata Lange Gornji perm: Tavna i Domana -NE24

Ordo ATAXOPHRAGMIIDA Silur- danas.

Familia Trochamminidae Schwager, 1877.
Lj. oЬlika trohusa, rijetko sa nepravilnim posljednj im komorama. Zid pjescan na hitinskoj
osnovi, Ьоја cementa oЬicno zuta ili crvenkastosmeda. Usce sa ventralne strane bar
kod mladih. Silur- danas.

57
TROCНAМMINA Parker et Jones, 1859. (trohos g cigra, amma g cvor)
Lj. slobodna ili pricvrscena trbusnom stranom. Usce na trbusnoj strani је
pukotina sa unutrasnjim obodom lucno povijenim, ono lezi izmedu pupka i
ruba ljusture.
Т. alpina Gornji anizik: Javornik- Javor- Devetak -Е15
FamiliaAtaxophragmiidae Schwager, 1877.
Lj. veCinom slobodna, kao vijak, sa udubljenim savom, rijetko kad izbocenim. Zid
aglutiniran sa vapnenim cementom.
SuЬfamilia Verneuilininae Cushman, 1911. (por. Vemeuilina-P. Е. Р. Vemeuil,
pariski paleontolog iz sredine 19-tog vijeka)
Lj. isprva ili stalno troredna, nekad kasnije dvo- ilijednoredna. Usce kao zarez, petlja
ili na kraju okruglo.
TRITAXIA Reuss, 1860. (tri g tro-, taxis g red) Jura- danas.
Lj. troredna, trouglog presjeka. Posljednje 2 ili 3 komore prekrivaju sve
prethodne u njihovim gomjim djelovima. Usce na kraju, okruglo, nekad sa
vraticem.
Т. revicataractae (Нillebrandt) Gornji paleocen - donji eocen: Celicka rijeka -NE22
GAUDRYINA OrЬigny, 1839. (А. Gaudry, pariski paleontolog, prva polovina 19-tog
vijeka) Jura- danas.
Lj. prvo troredna ра dvoredna. Megasfericna forma bez trorednog stadija.
Usce kao zarez na unutrasnjem obodu posljednje komore.
G pyramidata Cushman Donji paleocen - donji dio srednjeg eocena: Celicka rijeka -NE22
G. spissa (Berthelin) Gornji paleocen- donji eocen: Celicka rijeka -NE22
CLAVULINOIDES Cushman, 1936. (clava /toljaga, oidesgnalik)
Lj. trouglog presjeka. Usce bez zuba, okruglo. Gomja kreda- tercijar.
С. cruchenliensis (W.) Gornji eocen: Tusanj-21 -NE145
С. szaboi Hantken Gornji eocen: Tusanj-21 -NE145
SuЬfamilia Val vulininae Cushman, 1927.
Lj. isprva troredna, kasnije sa manje redova, а izuzetno i vise. Usce okruglo ili petljasto,
sa zubom, а nekad i sa vraticem. Zid oЬican.
VALVULINA OrЬigny, 1826. (valvula l zalistak) Jura- tercijar.
Lj. sa okruglim poprecnim presjekom. Zub na uscu u obliku ventila.
V. picardi Barem- apt: Jugozapadna Bosna -:SW13, Kladanj Е -Еlб
А!Ь- cenoman: Kalabace -NE10, Velez pl. -НЕ53
V. mauritii Terquem Toars - alen: Mitrovici i Stonoge -Е21
V. pennatula (Batsch) Baden: Kozara -NW30
VALVULAМMINA Cushman, 193 3. (valvula l zalistak, amma g petlj а)
Mlada lj. је kupasta, kasnije trohoidna sa nadutim komorama, njih роб u
zavoju, ventralna strana sa pupkom. Paleocen- oligocen.
V. picardi Gornji turon - konijak: Supac -Е32

MAКARSКIA.NA Van Soest, 1942.

М. sp. Ilerd: Jufua Hercegovina- НЕ15

58
SuЬfamiliaAtaxophragmiinae Schwager, 1877.
Lj. kod nekihredovaje prvo troredna kasnijeje kod svih sa 4-6 komora и zavoju i na
kraju se broj smanji na З, 2 ilijednu komoru. Usce је kao zarez, petlja ili sito, nekad ima
zub. (а g bez, taxis g red, fragmen l odlomak)
CНRYSALIDINA OrЬigny, 1839. (hrysalis, -lidos g zlatasta gusjenica)
Lj. krupna, kupasta, odraslaje troredna. Komore su nadute, zid pjescan sa
tankom epidermom. Usce od brojnih okruglih pora na kraju lj. Кreda.
Ch. gradata А!Ь- cenoman: Gojsalic -El2
EGGERELLA Cushman, 1933. (Ј. G Egger, bavarski mikropaleontolog iz druge polovine
19-tog vijeka). Кreda- danas.
Lj. mikrosfericne forme ima isprva trohoidni oblik, sa pet komora u zavoju,
kasnije broj komora spadne na tri za svaki zavoj. Zid sitno pjeskovit, prevladava
vapneni cement. Usce је niski nadsvodeni zarez na dnu poslj ednj е komore.
Е. solida (Schwager) Donji paleocen i donji dio srednjeg paleocena: Celicka rijeka -NE22
МARSSONELLA Cushman, 1933. (Т. Marsson, paleontolog iz druge polovine 19-tog
vijeka) Кreda- tercijar.
Lj. је spiralni vijak, okruglog ili poligonalnog poprecnog presjeka, isprva 4- 5
komora u zavoju, kasnije samo tri ili dvUe. Polje uscaje plosnato ili ugnuto.
Usce kao izduzeni otvor na unutrasnjem rubu posUednje komore.
М. oxycona Ras. Santon- kampan: Posavina-3 -NE16
Катрап - mastriht: Bozici -NE2
TEXTULARIELLA Cushman, 1927. (textum l tkanje) Кreda- danas.
Lj. konstantno dvoredna. Komore su iznutra djelimicno napola razdijeljene
radij alnim septiina.
Т. auruncensis Valang-otriv: Velez - Cabulja -НЕ52а
SABAUDIA
S. auruncensis Chiocchini et di Napoli Barem- apt: Kladanj Е -Еlб
Gornji apt - donji а!Ь: Baraka -NW2
S. minuta Hofker Barem- apt: Baraka -NW2, Varesko brdo -Е36
Apt: Staric -Е30
Сепотап: Zeravice -Е43
DICYCLINA Munier. Chalmas, 1887. (digdvo-, kyklosgkrug) Gomjakreda.
Lj. kao disk, odrasla se sastaji od dva niza prstenastih komora koje su
naizщjenicne. Unutrasnjostje labirinticna, u unutrasnjem dUelu zrakasta, а u
vanjskom mreiasta, na povrsini sa tankom prevlakom. Zid ljusture је pjescan,
sa brojnim otvorima na savovima.
D. schlumbergeri Donji turon: Velez- Trtla -НЕ52Ь
Senon: Lastva antiklinala -НЕ25, Osjecenica -NW42
Konijak - santon: Tihotina -NW64
Donji senon- donji kampan: Ripac i Tihotina -NW51
Катрап- mastriht: Dobretici- Poljane -CW10, Glusci НЕ12
Gornji kampan- srednji mastriht: Podvelezje -НЕ37а
Mastriht: Hotanj -HW12a, Jugozapadna Hercegovina -HW13a

59
PSEUDOCНRYSALIOINA Cole, 1941. Eocen.
Lj. kupasta, troredna. Lablrinticna os ide sredinom 1justure. Zid vapnen,
perforiran. Usce od brojnih okruglih pora na posljednjoj komori.
Р. duЬia et. Р. laurensis А!Ь- cenoman: Gerovi- Ella
Р. casertana А!Ь- cenoman: Gerovi- Ella,
Р. conica А!Ь - cenoman i cenoman: Kalabace -NEl О, Gerovi -11 а
CUNEOLINAOrЬigny, 1839. (cuneolus /klincic, cunae lkolijevka)
Lj. u mladosti kupasta, odrasla stisnuta. Cik- cak linija koj а odvaj а komore
nalazi se na uskoj strani lj. Prvi zavoji su sa vise od pet komora, kasnije se
svode na svega dvije. Zidje pjescan, sa dosta cementa, vanjski sloj zida nije
izbu8en. Usce kao pukotina ili niz okruglih pora и dnu unutrasnje strane komore.
Кreda- danas.
С. camposauri Sartoni et Crescenti Valang - barem: Grmec W -NW20
Neokom: Velez i Podvelezje- НЕ 52с
Barem - а!Ь: Јајсе -CW18, Zapadna i sjeverozap. Bosna -SW42,
Jugozapadna Bosna -SW13
А!Ь- сепотап: Gojsalic -El2
Gornji а!Ь - cenoman: Bracan -ES
С. cylindrica Ramovs, 1959. А!Ь- cenoman: Kalabace -NEIO
Gornji kampan - srednji mastriht: Podvelezje -НЕ37а
С. hensoni DalЬiez А!Ь- cenoman: Zapadna i sjeverozap. Bosna -SW42
С. laurentii Sartoni et Crescenti Barem- а!Ь: Јајсе -CW18, Zapadna i sjev. zap.
Bosna-SW42
Barem- apt: Кladanj -Е16
Apt: Staric -ЕЗО
А!Ь: Grmec W -NW20
С. pavonia parva Henson Barem- а!Ь: Jugozapadna Bosna -SW13
АZЬ: Grmec W -NW20, Velez -НЕ52с
Gornji а!Ь - сепотап: Bracan -ES
А!Ь- сепотап: Dnolucka pl. -CW9, Gerovi -Ella, Gojsalic -Е12, Јајсе­
CW18, Jugozapadna Bosna -HW13, Kalabace -NE 1О, Mliniste -SW17,
Cenoman: Hum -НЕ16, Velez- Trtla -НЕ52Ь
Srednji cenoman: Seliste -НЕ45
Cenoman- turon: Lupin- Bihac -NW37
Donji turon: Velez - Trtla -НЕ52Ь
Turon i turon - senon: Nadanici -НЕЗl а
Gornji turon - konijak: Supac -Е32
Senon: Jugoistocna Hercegovina -НЕ20а
Donji senon- donji kampan: Ripac -NW51
Santon- kampan: Glusci -НЕ12
Konijak: Raska gora - Нrasno -HW23
Gornji kampan- srednji mastriht: Podvelezje -НЕ37а, Hotanj -HW12a
Mastriht: Jugozapadna Hercegovina -HW13a
С. scarselai Valang - otriv: Velez - Cabulja -НЕ52а
Barem - apt: Кladanj -Е16
Barem- а!Ь: Zapadna i sjev. zapadna Bosna -SW42, Јајсе -CW18
А!Ь: Grmec W -NW20

60
PSEUDOTEXTULARIELLA Bamard, 1952.
Р. scarselai de Castro Apt: Staric -ЕЗО
Donji apt: Zeravice -Е43
CRIВROGOESELLA Cushman, 1935. (criЬrum 1sito, goes g carobnjak)
Lj. izduzena, skoro kao valjak, и mladosti zaostren, kasnije skoro paralelnih
ivica, poprecni presjek okrugao. Prvi zavoji sa ро pet komora, slijedeci ро tri,
ра dvije i konacno samo sajednom. Zid pjescan. U dvorednom dijelu ljusture
usce је na unutrasnjem rubu posljednje komore, а u dijelu koj i је jednoredan
usce је na kraju zavoja. Miocen - danas.
С. sp. Gornji paleocen: Podvelezje -НЕ20
АZЬ- cenoman: Gerovi -Ella
FamiliaOrbitolinidae Martin, 1890.
Lj. kupasta ili diskasta, sa tri zone: obodnoщ radijalnom i mrezastom. Obodne komore
su pravougle ili trougle, sa vertikalnim i horizontalnim septima, ра svaka obodna komora
ima 4-16 komorica. Septa radijalne zone Cine nastavak glavnih septi obodne zone.
Septa mrezaste zone su razgranjena i cine nastavke septi radijalne zone. Usce ljusture
је od veceg broja rupica na trbusnoj strani ljusture. Jura- eocen.
ORВIТOLINA OrЬigny, 1850. (orЬita 1putanja) Donjajura- kreda.
Prva komora ј е loptasta i okruzena doembrionalnim komorama. Slij edi red
tankih diskastih komora sa izbocenim dnom, dok su posljednje komore
prstenaste. Granice izmedu diskastih komora vide se kao koncentricne brazde
na bocnim povrsinama Uusture. Odrasle lj. imaju ugnuto dno sto пastaje
obrazovanjem prstenastih komora. Na dnu ljusture spajaju se mnogobrojni
otvoreni krajevi usnih cjevcica. Promjer lj.je 2-30 mm.
О. concava Lamarck Cenoman: Jugozapadna Bosna -SW13, Velez- Trtla -НЕ52Ь
О. (ConicorЬitolina)conica(D'Archiac) Cenoman: Babanovac-CWl, Grabovicka
pl. -SW9, Vlasic Е i W -CW52
О. confusa Pasic Сепотап: Srednje -СЕ22
Donji turon: Leotar -НЕ25
Turon: Meka gruda -НЕ27
О. discoidea Gras. Donja kreda: Тihotina -NW64, Plasa pl. -НN19
Barem- apt: Cincar-SW4, Metaljka-NW41, Nevesinje -НЕЗЗ, Sunjicev
stan -НN26, Velez i Podvelezje -НЕ52с
О. serЬica Pasic Donji turon: Dinarske oblasti (Pasic, 1978.)
О. turonica Pasic Donji turon: Dinarske oblasti (M.Pasic 1978.)
О. trochus Fritsch АZЬ- cenoman: Jugozapadna Bosna -SW13
Сепотап: Velez-Trtla -НЕ52Ь
Turon: Meka gruda -НЕ27, Leotar antiklinala -НЕ25
PALORВIТOLINA (palaios g star)
Р. lenticularis (Blumenbach) Barem- apt: Velez i Podvelezje -НЕ52с, Ponij erka -Е25,
Zeravice -Е43
Barem- а/Ь: Јајсе -CW18, Jugozap. Bosna -SW13
Donji ajot: Zeravica -Е43
PSEUDOLIТUONELLA (pseudo g neprava, lituus 1 truba)

61
Р.reicheli Marie АlЬ - cenoman: Kalabace -NE 1О
Cenoman - turon: Trubar -SW35
Donji turon: Velez - Trtla pl. -НЕ52Ь
Senon: Risovac - Suvaja -NW52
Gornji kampan- mastriht: Hotanj -HW14
COSКINOLINA Stache, 1875. (koskiniong sito) Donja kreda- srednji eocen.
Mlada U.je asimetricna, trohoidna, kasnije lj.je kиpasta. Perifemi dio svake
od komora sa vertikalnim radijalnim septima, dokje unutrasnji dio komora sa
stuЬicima koji zamjenjиjи septa.
С. alavensis (Mangin) Tanet: Podvelezje -НЕ20
С. liЬurnica Stache Paleocen: Lastva antiklinala -НЕ25
Prelaz paleocen/eocen: JиZna Hercegovina -НЕ 15, Zag01j е (Vinj ani) -НW19
С. sunnilandensis (Mayne) Valang- barem: Dinara pl. -SW5
Barem- аlЬ: Jasenovi potoci -CW12
АlЬ - cenoman: Jugozapadna Bosna -SW13
С. texanus Barem- apt: Јајсе -CW18
Barem- аlЬ: Zapadna i sjeverozapadna Bosna -SW42
АZЬ: Grmec -NW20
АlЬ - cenoman: Velez -НЕ53
DICTYOCONUS Вlanckenhom, 1900. (dictyongmreza, conus /kupa)
Rиbni .ZЩеЬ је slozenije rasclanjen u odnosи na onaj kod roda Coskinolina, od
kojeg se razlikuje i ро svojim radijalnim (vertikalnim) i poprecnim
(horizontalnim) pregracima prvog i drugog reda.
D. araЬicus Henson Barem- аlЬ: Zapadna i sjeverozapadna Bosna -SW42
D. aff. araЬicus Barem- apt: Sиnjicev Stan -НN26
D. cayeuxi Lucas Gornji lijas: Lastva -НЕ25
Bajes: Hercegovina (R. Radojicic, 1963.)
Lijas - doger: Hutovo -НЕ17
Doger: Duzi -НЕ9
D. sp. nova Tanet: Podvelezje -НЕ20
NEOIRAQUIA
N. convexa Danilova Cenoman: Nevesinje -НЕ33
Familia Те t r а t а х i d а е Gallovay, 1933. Karbon- perm.
Lj. slobodna, kupasta, spiralni vijak, rjede se kasnije javlja nepravilno prirastanje komora.
Zid vapnen, zrnast, cesto se dopиnskim sjajnim slojem. Usce na иnиtrasnjem obodu
komore, rij etko sa vise otvora.
TETRATAXIS Ehrenberg, 1843. (tetra g cetiri, taxis g red)
Lj. kupasta, sa ugnиtom osnovom. Komore se pljosnate, djelimicno nalijezи
jedna na drugu. U kasnijim zavojima su oЬicno cetiri komore. Dopиnski sjajni
sloj samo и donjem dijelu ljиsture. Usce lezi izmedи bazalnih komora,
razgranjeno је u lapove. Karbon, и permu rijetko. Prema S. Pantic, 1978. cak
i trijas.
Т. conica Ehrenberg Donji lijas: Velez i Podvelezje -НЕ52с

62
Т. inflata Ret: Rade -НЕ41
Т. sp. Baskir: Halilovci -NW6
Gornji baskir- donji moskov: Rasev gaj -El4
Тiр roda је vrsta Т. conica iz donj eg karbona Tulj ske oЫasti jufuo
od Moskve,
tako daje pojava u doпjem lijasu od posebпog zпасаја.
VALVULINELLA Schubert, 1907. (valvula l zalistak) Karbon.
Lj. kupasta i trohoidno-spiralna, sa malo komora u zavoju. Na periferiji Uusture
komore su оЬiспо razdijeljeпe па dva horizoпtalпa пiza komorica membranskih
zidova. Zid fiпo zmast (pjeskovit) sa dosta cemeпta. Usce па trbusпoj straпi.
V. iurassica Henson Oksjord - kimeridi: Neum -НЕ32, CabuJja -НW7
Тiton- valang: Plasa pl. -НN19

KURNUВIA Hanson, 1947.

К. palastiniensis Henson Doger- malm: Рrепј -НЕ20, Vjetraca - Rijeka -НЕ54,

Velez i Podvelezje -НЕ52с
Oksford- kimeridz: Bos. Кrupa -NWЗa, Gпjilovac -NW16, Grmec S-
NW19, Pluziпe-HE37, Radic vrh-NW47, Smetica i Sisa-NW58, Tijesпo
-NlO, Visnjevo-НE55, Duzi-HE9
К. wellingsi (Henson) Oksford- kimeridz: Bos. Krupa -NWЗa, Grmec S -NW19,
Рrепј -НЕ20, Radic vrh -NW47, Smetica-NW58, Visпjevo -НЕ55, Vitorog
-SW37, Vitorog- Нrblj iпа -SW38, Zavala- Ravno -НЕ59
PFENDERINA Hensoп, 193 7. (Ј. Pfeпder, istra:livac ј ure u Fraпcuskoj, prva ро loviпa
20-tog vij eka)
Р. salemitana Sartoni et Crescenti Doger: Drvar- Gomje livaпjsko polje -SW6
Doger- malm: Prenj -НЕ20, Velez- Podvelezje -НЕ52с
Donji oksford: Radic vrh -NW47
Oksford- kimeridz: Gnjilovac -NW16, Smetica -NW58, Zavala- Ravno-
НE59,DиZi-HE9
Р. trochoidea Smout et Sugden Oksford- kimeridz: Gnjilovac -NWlб,Prenj -НЕ20,
Radic vrh -NW47, Smetica -NW58
Familia В i s е r i а mm i n i d а е N. Tschemysheva, 1941. (ро rodu Biseriammiпa- Ьi l
dvo-, series l пiz, amma g cvor)
Ј. Cushman (1948.) stavlja r. Biseriammina u f. Lituolidae, а rod GloЬivalvulina u f.
Trochamminidae. Lj. sa malim broj em zavoja.
GLOBNALVULINASchubert, 1920. (globus /lopta, valvula l zalistak)
Lj .loptasta do пautiloidna, niskospiralпa. Komore naglo rastu u visinu i grade
odjedaп i pol do dva zavoja. Trbusnu stranu сiпе usna poljadviju posljednjih
komora. Опаје spljosteпa, dokje ledпa izboceпa. Usce је па uпutrasпjem
rubu septalne plohe, kao zarez. Karbon- perm.
G. bulloides (Brady) Gornji perm: Tavna i Domana -NE24
G. caпtharensis Reichel Gornji perm: Tavna i Domana -NE24
G. graeca Reichel Gornji perm: Tavna i Domana -NE24
G. vonderschmitti Reichel Gornji perm: Tavna i Domana -NE24, Suljci -SE13
G. sp. Srednji karbon (baskir - moskov): LjuЬija -NW12

63
Ordo MILIOLIDA (ро r. Miliola- milium/proso)
Sиperfamilia Miliolidea OrЬigny, 1839.
Familia Cornиspiridae Reиss, 1861. (ро r. Comиspira-comи/rog, spira 1spirala)
Lj. planispiralna, sa svegadvije komore, pocetne i cjevaste kojaje smotana, rUetko kad
na krajи ispravljena. Us6e predstavlja otvoreni kraj cijevi. Kod nekih rodova smotavanje
је klupcasto ili cik-cak. Devon- danas.
CORNUSPIRA Schиltze, 1854. Јиrа- danas.
Lj. evolиtna, spiralno-pljosnata.
С. involvens (Reиss) Baden: Kozara pl. -NWЗO
VIOALINA Scblumberger, 1899. Кreda.
Lj. involutna, planispiralna, pupcana oЬlast zadeЬijana.
V. martana Ferinacci Ladinik: Doljani -NW12, Tavna - Domana -NE24,
Norik- ret: Volиjak -SE14
Lijas: Gomje Crkveno -NW17, Mala Usorica -СWЗЗ
Doger (gornji plinsbah): Zalornka -НЕ58
Srednji lijas: Kuti -НЕ23, Pe6i -SW24, Ticevo polje -SW34
Toars ~ alen: Japaske bare -El4, Mitrovi6i -Е21, Pjenovac -Е24
Lijas-doger: Izvor Plive -CW16
Stariji doger: Vjetraca rijeka -НЕ54
ARENOVIOALINA (arena l pijesak)
А. pragsoides Oberhaиser Gornji trijas: Cadavica- Slatina -NWlO
НEМIGORDШS Schиbert, 1908. (hemilpolu-, Gordius,kralj Frigije, poznatpo svomcvoru).
Svi zavoji osim prvih, sи и jednoj ravni. Lj. posve involиtna, bez рирkа. Кarbon
- penn.·
Н. harltoni (Cu'sh. etWaters) Gomjiperm: Han0rahovica-E2, Tavna-Domana-NE24
Н. sp. div. Gornji perm: Sиljci -SE13
MEANDROSPIRA Loeblich et Tappan, 1946. (meander = jak rUecni zavoj, anderon
g visoka obala rijeke, spira g spirala)
Oko embrionalne komore obavija se cjevasta komora и cik-cak zavojima
koji se vide na bokovima ljиstиre. Trijas- cenoman.
М. dinarica Kochansky et S. Panti6 Anizik: Borovica --СЕ2, Dzaferovi6a brdo -NW 14,
Нmjin pl. -N4, Кalesija -NE9, Otomalj- Oborci --CW37, Plazenica pl. -SW26,
Siga i Vranovina -NE20a, Tjentiste -SE1 О, Visegrad S-E38, Zelengora -SE18
Gornji anizik: Crkvine -NW9
М. pusilla (Но)= М. iиlija(Premoli et Silva)kao sinonim
Donji trijas: Dиboki potok- Domana -NE4a, Osivica -CW36
Kampil: Cadavica- Slatina -NWlO, Tavna- Domana -NE24, Volujak-
SE 14, Tavna - Domana -NE24
FamiliaOphthalmiidae Cushman, 1927.
(ро r. Ophthalmidium, ophthalmos g oko, idein g izgled)
Lj. spiralno- pUosnata, sa mnogo komora rasporedenih ро dvije ili vise u zavoj u. Kasnije
kod nekih rasporedjednoredan, ispruzeп Ш ciklican. Us6eje otvoreni kraj cijevi, rjede
је sitasto. Zid vapnen, bez pora. Jura- danas.

64
PLANISPIRINA Seguenza, 1880. (planus 1pljosnat, spira g spirala)
U mladosti od dvije komore, kasnije sи zavoji podijeUeni na komore, и svakom
zavojи ро nekoliko. Usce bez zиЬа.
Р. cf. ce1ata Baden: Tиzla -NE145a
Familia М i 1i о 1i d а е OrЬigny, 1839. Karbon- danas. (ро r. Miliola- milium l proso)
Mikrosfericni oЬiik ima и juvenilnom stadiju komore и klupku, а и odraslom Ьilo u
klupku, Ьi1о u isprиZenomnizu (Articulina), bilo и pUosnato- spiralnomrasporedu. Nekad
је i juvenilna 1jиStura p1josnato- spiralna (Spiro1oculina). Kod odraslih komore sи slozene
и ravnima koje se sijeku pod иglom od 144° (Quinqueloculina), 120° (Trilocиlina) i1i
manjeod 180° (SigmoШna). Usceje prosto, sa ili bezzuba ili sitasto, ра i sanaborima
okrenutim unutra. Zid vapnen, bez pora, cesto porcelanast, rjede staklast, nekad izvana
pjescan.
QUINQUELOCULINA OrЬigny, 1826. (qиinque l pet, loculus l komorica)
Lj. sa komorama u klиpku, tako da se izvana vidi pet ili barem tri komore.
Usce jednostavno, okrиglo ili ovalno, nekad kao pukotina, sa oЬicnim ili
lamelastim zubom.
Q. akneriana (OrЬigny) Baden: Ugljevik -NE149
Srednji i gornji baden: Sjeveroistocno Potkozarje -N74
Najgornji baden: Ravna tresnja- 1 -NE116
Sarmat: Ugljevik-NE149
Q. badensis OrЬigny Baden: Kozara pl. -NWЗO
Gornji baden: Sjeveroistocno Potkozarje -N74
Q. bicarinata OrЬigny Gornji baden ("dilatata"): Sjeverna i sjev. ist. Bosna -NE122a
Q. buchiana OrЬigny Srednji i gornji baden: Sjev.ist. Potkozarje -N74
Q. contorta OrЬigny Najgornji baden: Sjeverna i sjev.ist. Bosna -NE122a
Gornji baden: Sjeveroistocno Potkozarje -N74
Q. dиtemplei OrЬigny Gornji baden: Sjeveroistocno Potkozarje -N74
Q. haidingeri OrЬigny Najgornji baden: Sjevema i sjev. ist. Bosna -NE122a
Q. josephinia OrЬigny Srednji i gornji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74
Q. longirostra OrЬigny Srednji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74
Donji i srednji baden: Sjev. i sjeveroist. Bosna -NE122a
Sarmat: U gljevik -NE149
Q.lиchiana OrЬigny Sarmat: Ugljevik-NE149
Q. mayeriana OrЬigny Baden: UgUevik-NE149
Q. pulchella OrЬigny Srednji i gornji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74
Q. seminиla (Lin.) Stariji sarmat: SiЬosnica- 1 -NE134
Sarmat: Ugljevik-NE149
Q. schreiЬersi OrЬigny Baden: Kozara pl. -NWЗO
Q. triangularis OrЬigny Srednji baden: Sjev. ist. i sjeverno Potkozarje -N74
ADELOSINA OrЬigny Odgovara juvenilnim primjercima r. Quinqueloculina (а g bez,
delos g mamac)
A.laevigata OrЬigпy Srednji baden: Sjev. i sjev. ist. Bosna -NE 122а, Sjeveroistocno
Potkozarje -N74

65
ARТICULINA OrЬigny, 1826. (articulus l clanak) Eocen- danas.
Ernbrionalna lj. irna k:vinkvelokulinski ili planispiralni raspored kornora, kasnije
је lj. jednoredna, pravolinijska. Usce је na krajи lj ., okruglo, nekad sa previnиtim
obodorn kao na stolnoj boci.
А. sarrnatica Karr. Мlatli sarmat: Dobosnica -NE26
Stariji sarmat: Ravna tresnja- 1 -NE116
SPIROLOCULINA OrЬigny, 1826. (spira g spirala, loculus l kornorica)
Lj. spiralno- pljosnata, evolиtna, sa ро dvije komore и zavojima, bocno vise ili
manje spUostena. Mikrosfericni oЬlik jevenilan је kvinkvelokиlinski (3-4
komore). Usce prosto, vecinom sa zиbom. Kreda- danas.
S. lirnbata OrЬigny Baden: Tuzla -NE145a
S. cf. tenuis Czjz. Baden: Tuzla -NE145a
S. canaliculata OrЬigny Gornji karpat: SI-17 Tusanj -Nel21
Donji i srednji baden: Sjev. i sjev. ist. Bosna -Ne122a
Baden: Bogutovo selo -NE9, Ugljevik -NE149
Srednji baden: Sjeveroistocno Potkozarje -N74
S. depressa OrЬigny Donji baden: SI-17 Tusanj -NE121
S. tenuis OrЬigny Srednji baden: Ravna tresnja -1-NEllб
SIGMOILINA Schlumberger, 1887. (sigrna g slovo S) Tercijar- danas.
Spiralno klupko sa ро dvije kornore и zavoju srnjestene na pravcirna koji
zatvarajи иgао veci od 180°. Na srednjem poprecnom presjekи ljиsture
sigmoidalna spirala ima dva "odmotavajиca" skretanja. Usce prosto, nekad
sazuborn.
S. sigmoidea Brady Najgornji baden: Sjev. i sjeveroist. Bosna -NE122a
Sarmat: Ugljevik (Tutnjevac -5) -NE149
S. tenuis Donji baden: SI-17 Tusanj -NE121
S. rniocaenica Cush. Srednji baden: Sjeveroistocno Potkozarje -N74
S. schlumbergeri (Silv.) Gornji baden: Sjeveroistocno Potkozarje -N74
NODOBACULARIELLA Cushrnan et Hanzawa, 193 7. (nodus l cvor, Ьасиlиm l stap)
Lj. spiralno srnotana ujednoj ravni, evolutna do involutna, pljosnata, sa 2-3
komore и zavojи. Nekad se pojavljиje i kvinkvelokиlinski raspored. Usce
jednostavno, izdиzeno, cesto kao pиkotina, bez zиЬа, ali sa dobro razvijenim
оЬоdощ srnjesteno najednorednorndijelu na kraju spirale. Tercijar- danas.

N. podolica Didk. Gornji baden: Sjeveroistocno Potkozarje -N74

TRILOCULINA OrЬigny, 1826. (tri g tro-, loculus l kornorica) Jura- danas.
Lj. kao klupko sa komorama и tri ravni koje zatvarajи ugao od 120°. Usce
prosto, oЬicno sa zиbom.
Т. aиstriaca OrЬigny Najgornji baden: Sjeverna i sjeveroistocna Bosna -NE122a
Gornji baden: Sjeveroistocno Potkozarje -N74
Т. consobrina OrЬigny Gornji baden: Ugljevik -NE149
Т. inflata OrЬigny Gornji baden: Sjev. i sjeveroist. Bosna -NE122a
Т. trigonula (Larn.) Gornji baden: Sjeveroistocno Potkozarje -N74

66
PYRGO Defrance, 1824. (pyrgos g okrugla ku1a). Jura- danas.
Mikrosfericna forma ima prvo kvinkvelokиlinski, zatim trilokиlinski i na krajи
Ьilokиlinski raspored. Usce prosto, sa zubom и oblikи lamele ili stapica koji
moze Ьiti razdvoj en kao slovo Т.
Р. bиlloides (OrЬigny) Srednji baden: Sjeveroistocno Potkozarje -N74
Р. depressa (OrЬigny) Baden: Kozara pl. -NWЗO
Srednji i gornji baden: Sjeveroistocno Potkozarje -N74
Р. simp1ex (OrЬigny) Baden: Kozara pl. -NWЗO
IOALINA Munier- Chalmas et Schlumberger (Idaliиs l planeta Venera)
Za razlikи od r. Pyrgo ovdje posljednja komora skoro posve obиhvaca ostale
komore. Usce zrakasto. Gornja kreda - eocen.
I. sinjarica Grimedale Srednji do gornji paleocen: Srebrenik- Ljenobud -NE125
Tanet: Podvelezje -НЕ20
PERILOCULINA Munier-Chalmas et Scblumberger, 1885. (perigokolo, loculus l
komorica) Gomja kreda- paleocen.
Lj. slicnar. Idalina, ali posljednjakomora и potpunosti obuhvaca sve prethodne,
involucija је potpиna. Komore sи laЬirinticne, а иsсе је nepravilno zrakasto.
Р. slovenica Drobne Tanet: Podvelezje -НЕ20
Gornji paleocen: Srebrenik- Ljenobud -NE125
Вijela rijeka (z. st. Duboki potok) (К. Drobne, 1984.)

LACAZINA Munier- Chalmas, 1882. Gomja kreda- paleogen.

Jиvenilna lj. је slicna kao r. Perilocиlina, odraslaje sna:lno saЬijena ро osi
smotavanja и posve pljosnati sferoid. Usce kao prsten sitnih pora na periferiji
leda ljиsture.
L. sp. Gornji ilerd: Podvelezje ..:_НЕ20
NUМMOLOCULINA Steinmann, 1880. (nummo-/kovaninovac, loculus l komorica)
Juvenilna U. је kvinkvelokulinska, kasnij е se komore ni:lu u ј ednoj ravni kao
kalem, sto podsjeca na numиlit. Zid vapnen, иsсе okruglo sa pUosnatim
polukru:lnim zubom. Jura- danas.
N.heimi Bonet Barem-a!Ь: Jajce--CW18,JugozapadnaBosna-SW13,MaliVitorog-SW6
А!Ь- cenoman: Gerovi -Ella, Gojsalic -Е12, Јајсе -CW18, Jиgozapadna
Bosna -SW13, Mliniste -SW17, Zapadna i sjeverozapadna Bosna -SW42
А!Ь: Velez -НЕ52с
Donja kreda- donji cenoman: Jasenovi potoci -CW12
Donji cenoman: Lastva -НЕ25
Cenoman: Velez - Trtla -НЕ52Ь
Cenoman- turon: Lиpin- Bihac -NW37
Turon: Сте Lokve -NW6
Konijak- santon: Grmec -NW22
N. regularis Philipson А!Ь- cenoman: Dnolиcka pl--CW9
N. robusta Srednji cenoman: Seliste -НЕ45
Cenoman - turon: Тihotina -NW64

67
Saperfamilia Alveolinidea Schaltze 1854.
Na prw komoru nadovemje se spiralna komora. Ove dvije komore sa sa porama,
ostale ih nemaju. То su komore spiralne ravni. (ime ро r. Alveolina).
FamiliaPeneroplidae Schultze 1854.
Lj. sa rnnogo komora. Juvenilna lj. ј е planispiralna, а kasnij е lj. ј е prstenasta ili nespiralna.
Tipican nacin podjele na koшorice. SpecUalizovani rodovi rastи ро sirini и Iepezи, ра se
cak sрајаји sиprotniш krajeviшa i postajи ciklicni. Zid vapnen, neperforiran. Kreda-
danas.
PENEROPLIS Montf' ort, 1808. (pene g skoro, ropalon g toljaga)
Lj. spiralno-p!josnata, sa оЬје strane izbocena, cesce involutna nego evolutna,
nekad na krajи lepezasta ili kao tocak. Posljednji zavoj sa 15-20 koшora
odvojenih udиЬljeniш savoш. Usce cini niz pora na иsnom polju koje iшаји
razlicit polozaj. Kreda- danas.
Р. planatus parws De Castro А!Ь-сепотап: Gerovi -Ella
Srednji cenoman:Seliste -НЕ45
Za rod Peneroplis veze Zittel ( 1924, р. 32) Stacheove rodove Rhipidionina i
Rhapydionina, tako i Ј. Cushman, koji dajeopis i sliku (1950.)
RНIPIDIONINA Stache, 1912. (ripodion g lepeza)
Nije иtvrdena иBiH.
RНAPYDIONINA Stache, 1912. (rapys g repa, idein g izgled) Paleocen- donji eocen.
Lj. izduzena, kupasta, okrugta na poprecnoш presjeku. Кошоrе se nizu
pravolinijski. One su djeloшicno ili posve izdijeljene na koшorice. Usce na
kraju, sa rnnogo otvora.
Rh. laevigata (Stache) Ljubuski -HW9 (eocen?)
Rh. liЬurnica Danien: Ljubиski- Capljina- Dracevo -HW9
Ilerd: Ј ugoistocna Hercegovina i Ј uzna Hercegovina -НЕ 15
Rh. rostrata Stache Eocen? Ljubuski -HW9
PRAERНAPYDIONINA van Wesseщ 1943. (prae 1 prije) Gornja kreda.
Lj. izduzena, okruglog poprecnog presjeka, kupasta, odrasla sa pravoliпijskiш
nizom komora,jednoredпa, koшore podijeljene na komorice radijalnirn septirna
poprecniш na zid ljusture. Usce и sredini, na kraju ljusture. Zid porce\anast.
Р. lauriпensis Gornji а!Ь-сепотап: Bracan -Е8

PROTOPENEROPLIS (protos g prvi)

Р. striata Weynschenk Lijas- doger: Hutovo -НЕ17
Donji doger: Zdralice -NW70
Najmladi doger: Vjetraca -НЕ54
Doger- та!т: Prenj -НN20, Radici- Zloiшenjak -NW49
Prelaz doger/malm: Borova Glava -SW1, Radic vrh -NW47
Oksford- kimeridi: Grшec S -NW19, Visnjevo -НЕ55, Vitorog- HrЫjina
-SW38, Vranpl. -SW41
BROECKINELLA Henson, 1948.
В. araЬica Heпson Tanet: Podvelezje -НЕ20

68
ORВIТOLIТES Lamarck, 1801. (orЬita 1pиtanja, litos g malen)
Lj. kao disk, и odraslom stadijи sa prstenastim rasporedom komora podijeljenim
na komorice. Кrajevi jedne komore nisи spojeni vec se nadovezujи na slijedecи
i prethodnи komoru. Zid је vapnen, imperforatan. Otvora mnogo, okrugli sи,
na periferiji. Eocen.
О. complanatиs Lamarck Donji eocen: Lastva -НЕ16, Zagorje -HW19
Donji do srednji eocen: СаЬиlја -HW7, Jиzna Hercegovina -НЕ15
Paleocen - donji eocen: Ljиbиski НW9
О. iЬericиs Lehman Srednji- gornji ilerd: Podvelezje -НЕ20
CYCLOLINA OrЬigny, 1846. (kyklos g krug) Кreda.
Lj. је tanak disk sa komorama koje grade prstene, ali koje se ne dijele na
komorice. Mnogi otvori ро periferiji ljиsture. Cиshman (1950.) ih stavlja и
familijи Lituolidae.

С. cretacea ScblumЬerger Cenoman: Popovo polje -НЕ38, Rore - Prekaja -SW29

Cenoman - turon: Trubar -SW35
КERAМOSPНAERINA Stache, (kerameia g glineno posиde, sfaira g lopta)
К. tergestina Stache Senon: Plana i Ivica -НЕ36
Donji senon - donji kampan: Ripac - Tihotina -NW51
Santon - kampan: Glиsci -НЕ12, JиZna Hercegovina -НЕ20Ь
Gornji senon: Кrupa na Vrbasи -CW28, Rore - Prekaja -SW29
Kampan- mastriht: Bespelj -CW2, Hotanj -НW12а, Ljиbиski-Svitava -НW17а
Gornji kampan- srednji mastriht: Podvelezje i Velez -НЕ37а
Mastriht: Jиgozapadna Hercegovina -HW13a
Familia Alveolinidae Schиltze, 1854.
Lj.loptasta, elipticna ili vretenasta, involиtna и spiralnoj ravni, sa ро nekoliko komora и
zavojи. Podjela na korice рошоси sekиndarnih spiralnih septi poprecnih na os
sшotavanja. Postoje septalni i postseptalni kanali, а nekad i tangencijalna septa koja
tekи paralelno sa povrsinom zavoja. Usce od jednog i 1i vise redova okrиg 1ih otvora,
nekad jos i dopиnsko иsсе. Zid krecnjacki, neperforiran, bez sjaja zbog haoticnog
rasporeda kristalnih zma.
ALVEOLINA OrЬigny, 1826. (alveolиs /koritance) Paleocen- eocen.
Septa sиsjednih komora imaju naizmjenican raspored. Broj redova okrug 1ih
otvora ovisi od broja eta2:a koje obrazujи sekundama septa.
А. avellana Hottinger Ilerd: Podvelezje -НЕ20
А. aragonensis Hottinger Ilerd: Podvelezje -НЕ20
А. brassica Drobne Ilerd: Podvelezje -НЕ20
А. canavari Ch. R. Donji eocen: Durdeva glavica -НЕ8
А. cиcumiforшis Hottinger Ilerd: Podvelezje -НЕ20
А. dedolina Drobne Ilerd: Podvelezj е -НЕ20
А. distephani Ch. R. Donji eocen: Dиrdeva glavica -НЕ8
А. ellipsoidalis Donji ilerd: Glиsci -НЕ12
Donji i srednji ilerd: Hotanj -HW5a
А. elongata OrЬigny Stariji eocen: Ljиbиski -HW9

69
А. frumentifomris Swag. Srednji eocen: Lastva -НЕ25
А. fusifomris Sowerby Barton- priabon: Zamaca -HW21
А. g1obula Hottinger Ilerd: Podvelezj е -НЕ20
А. guidonis Drobne Ilerd: Podvelezje -НЕ20
А. minutula Donji i srednji eocen: Juzna Hercegovina -НЕ15
А. moussoulensis Hottinger Ilerd: Podvelezje -НЕ20, Juzna Hercegovina -НЕ15
Donji eocen: Durdeva glavica -НЕ8, Vinjani -HW17
А. oЬlonga OrЬigny Donji eocen: Durdeva glavica -НЕ8
А. parva Hottinger Ilerd: Podvelezje -НЕ20
А. pisifomris Hottinger Ilerd: Podvelezje -НЕ20
А. ruetmeyeri Hottinger Donji do srednji eocen: Juzna Hercegovina -НЕ15
А. (Flosculina) sp. Stariji еосеп: Ljubuski -HW9

BORELIS Montfort, 1808. Oligocen- danas.

Lj. prvo klupcasta, kasnije 1optasta, sa sekundarnim komorama rasporedenim
ujednoj eta2i. Usca ujednom nizu. Ima priseptalne kanale.
В. melo (OrЬigny)
Fechtel- Moll Gornji baden (zona dilatata): Ravna tresnja -I-
NE115, Tuzlanski bazen-NE147, Potkozarje-N73
Srednji baden: Tetima -NE140
В. haueri OrЬigny Gornji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N73
GLOMALVEOLINA Reichel, 1936. (glomus /klupko)
Ovaj rod i 1i podrod r. Borelis obuhvaca male klupcaste oЬlike.
G. lepidula Schwager Danien: Ljubuski- Capljina- Dracevo -HW9a
Paleocen: Lastva -НЕ25, Zagщje -НW19
Gornji paleocen- donji еосеп: Jufua Hercegovina -НЕ15
Donji ilerd: Glusci -НЕ12
Donji do srednji ilerd: Hotanj -HW14
G. primaeva (Reichel) Tanet: Podve1ezje -НЕ20
Gornji paleocen: Strijezevica -N83
CISALVEOLINA Reichel, 1941. (cis l sa ove strane, alveolus l koritance)
С. fallax Senon: Risovac - Suvaja -NW52
Donji turon: Velez - Trtla -НЕ52Ь
OVALVEOLINA Reichel, 1936. (ovumljaje, alveolus !koritance)
Lj. loptasta i1i ovoidna, planispiralna, sa mnogo komora. One su niske, idu od
pola do pola, podueljene na visoke komorice. Zid krecnjacki, neizbuseп. Otvori
и ј ednom nizu na usnom polju, dopunskih otvora nema. Кreda.
О. maccognoi А!Ь - cenoman: Vardiste -Е35
SELLIALVEOLINA (sella l sedlo)
S. viallii Col. Cenoman: Rore- Prekaja -SW29
Ordo LAGENIDA (ро r. Lagena)
Lj. oblcno sa vise komora. Usce okruglo, radijalпo razrezaпo. Zid staklast, sa porama,
sastavljen od radijalno rasporedenih kristala kalcita. Ordovicij - danas.

70
FamiliaLagenidae Schultze, 1854. Devon-danas.
Lj. jednokomorna kao bokal i 1i cuturica ili okrugla i mnogokomoma isprиZena ili povuena
u luk. Zid tanak, sa mnogo pora. Staklasti nalijevi ро savovima.
SuЬfamilia Lageninae Fursenko, 1959. Devon- danas.
Lj.jednoosna, malo povijena ili duz osi smotana u vijak. Sa uzduZпim rebrima, rjede
bodlje ili okca.
NODOSARIA Lamarck, 1912. (nodosus l cvorast) Devon- danas.
Lj. jednoosna, prava, samo nekad povijena u luk, kruZпog ili poligonalnog
poprecnog presjeka. Komore nadute kao na brojanici ili medusobno tijesno
prilegle ili lagano involutne. Savovi su izraziti i grade pravi ugao sa osi
smotavanja. Usce nekad sa vanjskim vratom ili grlom okrenutim unutra.
N.longiscata OrЬigny Baden: Tuzla -NE145a, Kozara -NWЗO
N. ovicula OrЬigny Baden: Kozara -NWЗO
N. raphinistrum (L.) Baden: Kozara -NWЗO
Donji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N73
N. venusta Reuss Baden: Tuzla -NE145a
LAGENODOSARIA (povezuje karakteristike оЬа roda)
L. suЬlineata (Brady) Baden: Kozara -NWЗO
PSEUDOGLANDULINA Cushman, 1929. (pseudo g neprava, glandula l zlijezda)
Involutnihje baremjedna polovina komora, one su okrugla presjeka. Kontura
ljusture је aerodinamicna. Zid gladak, sjajan. Jura- danas.
Р. sp. Kungur- kazan: Radojna i Lirn -ЕВа

SIPHONODOSARIAA. Silvestri, 1924. (sifon g cijev, nodosus l cvorast)

Lj. izdtiZena, jednoredna, pravolinijski rast komora. One su nadute. Zid vapnen,
perforiran. Usce veliko, zaokruzeno, sa vratom i usnom. Tercijar- danas.
S. adolphina OrЬigny Baden: Kozara -NWЗO
S. consobrina OrЬigny Baden: Kozara -NWЗO
S. consobrina emarcinata (Reuss) Donji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74
S. elegans (OrЬigny) Baden: Kozara -NWЗO
S. hispida OrЬigny Donji i srednji baden: Sjev. i sjeveroist. Bosna -N72a
S. nuttalis (Cush. et Jarv.) Srednji baden: Sjev. i sjeveroist. Potkozarje -N74
S. nuttalis gracilima Cushman Baden: Ugljevik-NE149
S. pyrula (OrЬigny) Baden: Kozara -NWЗO
S. verneuilli (OrЬigny) Baden: Kozara-NWЗO
Donji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74
LAGENA Walker et Boys, 1784. (lagoena l Ьоса, flasa) Jura - danas.
Lj. jednokomorna, jajasta ili elipticna, okruglog poprecnog presjeka. Usce
okruglo, oЬicno nue zrakasto, nekad sa grlom koje strsi iznad ljusture. Zid
gladak, uzduZпo rebrast ili bodljast.
L. semistriata (Wilh.) Srednji baden: Sjeveroistocno Potkozarje -N74
L. striata (OrЬigny) Baden: Kozara -NWЗO
L. sulcata W. Ј. Baden: Tuzla -NE145a

71
GEINПZINA Spandel, 1901. (роН. В. Geitz-и, paleontologu Dresdena, druga polovina
19-togvijek.a) Gornji devon-perm.
Lj.jednoosna, Ьilateralno simetricna, siri se prema иsnom krajи. Komore se
motajи gradeci Щevak, poprecni presjek и oblikи piskota (vrsta Ьiskvita). Usce
okruglo do elipticno. Zid staklast, sjajan, iznиtra taman.
G. sp. Kungur- kazan: Radojna i Lim -ЕlЗа
PACHYPНLOIA Lange, 1925. (pahys g debeo, floios g kora) Gornji perm.
Lj. jednoosna, Ьilateralno simetricna (elipticnog poprecnog presjeka),
jednoredna, komore pomalo obиhvatajиce. Zid prozracan, sjajan ili vlaknast,
znatno zadebljan ро sirini ljиsture zbog involиtnosti novih komora и odnosи na
prethodne.
Р. mиltiseptata Lange Gornji perm: Tavna i Domana -NE24
FRONDICULARIA Defrance 1926. (fronde franc. pracka) Perm - danas.
Lj. jednoosna, slabo stisnиta sa bokova, vise ili manje pljosnata, nekad siroko
listasta, romЬicna ili izdиzena. Slaganje komora и sevrone (slicno pracci,
odnosno slovu V). Zid gladak, nekad sa иzdиZnimrebrima koja ne prelaze sa
jednog zavoja na drugi.
F. aff. mиcronata Karr. Baden: Tиzla -NE145a
F. woodwardi Howch. Kampil: Volиjak pl. -SE14
Anizik: Borovica -СЕ2
Ladinik: Zelengora -SEI8, Tavna- Domana -NE24
Donji karnik: Varoski potok -НЕ52
Gornji trijas: Hrvacani - Uzlomac -N5, Zavajt -SE17
SиЬfamilia U mbellinae Fursenko, 1959. (umbella l sиncobran)
Lj. sajednom komorom okruglom kao fla5a, а ako је prirasla ima oblik podloge. Usce
prost otvor. Zid debeo i sjajan ili tanak i porozan.
UМBELLA Maslov, 1955. (иmbella l suncobran) Srednji- gornji devon.
Lj. kao pehar ili loptasta cuturica. Usce okrиglo, na kraju ljиsture, nekad sa
opnastim poklopcem (ime roda!). Zid sa debel im vanjskim slojem od
kristalastog kalcita, ima razgranjene pome kanale. Unиtrasnji sloj tanak, taman,
pelitsko-karbonatan.
U. sp. Gornji baskir- donji moskov: Rasev gaj -Е14
SиЬfamiliaColaniellinae Fursenko, 1959. Gornjidevon-gornjiperm.
Lj. ј ednoosna, komora ponesto involиtna. Unиtra sa radij alnim pregratcima.
COLANIELLA Licharev, 1939. (роМ. Colani-и, mikropaleontologu iz prve polovine
20-tog vijeka) Gornji perm.
Lj.jednoosna, vretenasta ili skoro valjkasta. Komore senadovezujи naviseи
оЫikи prevrnиte case, u poprecnom presjeku imajи oЬ!ik duge. Komore sи
iznиtra radij alno odijelj ene na komorice nepotpunim pregradama. Usce је
и vrhи, skoro и sredini, ima zvj ezdastи konturu.
С. cylindrica К. М. Maclay Gornji perm: Tavna - Domana -NE24
SиЬfamilia Lenticиlinae Sigal, 1952. Trijas- danas.
Lj. tijesno spiralno sav~ena ili samo lиcno povijeпa. Us6e oЬicno zrakasto, okruglo. Zid taпak,
staklasto-proziraп, nekad sa rebrima i1i kvrgama, du.Z savova sи naljevi, na pиpku diskovi.

72
LENТICULINA Lamarck, 1804. (lens, -ntis lleca) Trijas- danas.
Lj. planispiralna, oЬicno involutna, Ьikonveksna, rodje polimorfan. Usce okruglo
ili zrakasto.
L. calcar (L.) Donji baden: Ugljevik- Janjari -NE150
L. cultrata (Montfort) Donji baden: Ugljevik- Janjari -NE150
L. inomata (OrЬigny) Donji baden: Ugljevik- Janjari -NE150
Donji dio donjeg badena: Tetima -NE140
L. navicula Катрап - mastriht: Bozici -NE2
VAGINULLINOPSIS Silvestri, 1904.
Ро Cushman-u (1950, р. 215.) ovaj rod је mozda srodan Ш identican sa
rodovima Marginulina ili Vaginulina, dok prema Osnovima paleontologije SSSR,
to ј е podrod roda Lenticulina.
V. inversa (Costa) Donji i srednji baden: Ugljevik -NE149
V. inversa carinata Silvestri, Donji baden: Sjev. istocno Potkozarje -N74
ROBULUS Montfort, 1808. Jura- danas.
Lj. planispiralna, tijesno savijena, involutna, kao leca sa ostrim ili grebenastim
obodom. Savovi se vide na povrsini, nekad su zaliveni. Usce periferno,
zrakasto sa uzdufuim zarezom na septalnom polju, а и ravni simetrij е.
R. calcar (L.) Donji baden: Sjeveroistocno Potkozarje -N74
Baden: Kozara -NWЗO, Ugljevik -NE149
Donji i srednji baden: Sjev. i sjeveroist. Bosna -N72a
R. chambersi Garr. Donji baden: Sjeveroistocno Potkozarje N74
R. crassus OrЬigny Baden: Kozara -NWЗO
R. cultratus (OrЬigny) Donji baden: Sjeveroistocno Potkozarje -N74
Baden: Kozara -NWЗO, Ugljevik -NE149
R. curviseptus (Seg.) Baden: Ugljevik -NE149
R. echinatus (OrЬigny) Baden: Ugljevik -NE149
R. gibbosus (OrЬigny) Baden: Ugljevik -NE149
R. incopta Rss. Gornji eocen: Tusanj -NE145
R. inomatus (OrЬigny) Donji baden: Sjeveroistocno Potkozarje -N74
Baden: Ugljevik -NE149
R. orЬicularis (OrЬigny) Baden: Ugljevik-NE149, Kozara-NWЗO
R. rotulatus (Lam.) Srednji baden: Sjeveroistocno Potkozarje -N74
Baden: Ugljevik -NE149, Kozara -NWЗO
Donji baden: Sjev. i sjeveroistocna Bosna -N72a
R. rotundatus (Tut.) Baden: Ugljevik -NE149
R. suteri Cushman Donji baden: Sjeveroistocno Potkozarje -N74
R. vortex (Fictet et Moll) Baden: Ugljevik -NE149
MARGINULINA OrЬigny, 1826. (margina l rub) TrUas- danas.
Lj. prava ili povijena u luk, sa ovalnim i krumim poprecnim presjekom. Savovi
su poprecni na os ljusture. Usce na vrhu, oЬicno zrakasto. Zid gladak ili
uzduzno rebrast, nekad sa bodljama ili uzdl!Znim rebrima ili bodljama i
bradavicama.
М. behmi (Reuss) Donji baden: Sjev. istocno Potkozarje -N74

73
 Donji i srednji baden: Sjev. i sjeveroistocna Bosna -N72a
Baden: Ugljevik -NE149
М. glabra OrЬigny Baden: Kozara - NW30
М. hirsuta OrЬigny Donji baden: Sjev. istocno Potkozarje -N74
Donji i srednji baden: Sjev. i sjeveroistocna Bosna -N72a
Baden: Ugljevik -NE149
М. jarvisi Катрап- mastriht: Bozici -NE2
М. similis OrЬigny Baden: Ugljevik-NE149
М. subbulataHantk. Baden: Ugljevik-NE149

DENТALINA OrЬigny, 1839. (dens, ntis l zub) Trijas- danas.

Lj. jednoredna, lucno povijena, na poprecnom presjeku ovalna Ш okrugla.
Komore razdvoj ene kosim savovima, nesto nadute, pripij ene ј edna uz drugu
ili se cak slabo prehvacaju. Usce zrakasto na kraju ljusture ili malo od kraja
pomjereno kadaje on konkavan, tako da sav ide dalje naprijed. Zid gladak,
nekad rebrast.
D. adolphina OrЬigny Donji baden: Sjev. istocno Potkozarje -N74
D. communis OrЬigny Baden: Ugljevik-NE149, Kozara-NW30
D. consobrina OrЬigny Baden: Tuzla -NE145a
D. elegans OrЬigny Donji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74, Ugljevik -Janjari-
NE150
Baden: Tuzla -NE145a, Ugljevik-NE149
D. inflexa Reuss Baden: Kozara -NW30
D. inornata Srednji eocen: Zolje- Deli6 brdo -NE156
D. legщniniformis (Batsch.) Donji do srednji baden: Sj. ist. Potkozюje -N74
Baden: Ugljevik -NE149, Kozara -NW30
D. mucronata Neug. Baden: Tuzla -NE145a
D. multilineata (Bornemann) Gornji paleocen: Srebrenik- Ljenobud -NE125
D. pauperata OrЬigny Baden: Ugljevik -NE149
D. scabra Reuss Baden: Ugljevik -NE149
D. scripta OrЬigny Baden: Tuzla -NE145a
D. verneuilli OrЬigny Baden: Tuzla -NE145a
PALMULA Lea, 1833. (palmula l dlan, palma) Кreda- tercijar.
Ljusturadosta spljostena,jajaste ili elipticne konture, а neke vrste podsjecaju
na list palme, slicno frondikulariji,jer prave sevrone. Savovi ravni ili malo
uduЬljeni, nekad zaliveni. Usce elipticno, okruglo ili zrakasto.
Р. jarvisi Kampan- mastriht: Bozici -NE2
NEOFLAВELLINA Bartenstein, 1948. (flabellum /lepeza) Gornja kreda.
Lj. spljostena, romЬicnih kontura, prvo planispiralna i skoro evolutna, kasnije
jednoredna sa komorama oЬlika sevrona, sa oЬicno izbocenim savovima. Usce
na kraju, zrakasto Ш okruglo. Zid cesto sa malim granulama ili izbocenim
gredama koje se ukrstaju sa savovima.
N. efferata (Wedekind) Srednji paleocen: Maocka rijeka -NE74a
VAGINULINA OrЬigny, 1826. (vaginula l kosuljica) Trijas- danas.
Lj. ispravljena i umj ereno prosirena, na bokovima ponesto saЬij ena, presj eka

74
 ovalnog ili okruglo-pravouglastog. Komore kratke, kose, savovi kosi, nekad
udubljeni. Usce periferno. Zid gladak, nekad skulpturiran.
V.longiforma (Plumer) Gornji paleocen: Srebrenik- Ljenobud -NE125
Familia Polymorphinidae OrЬigny, 1846.
Lj. obicno nije prirasla, sa mnogo komora, nesimetricna, kompaktna, kao spiralni valjak
(ukoliko nUe prirasla). Komore su obuhvatne i nejednakih strana ili okrugle. Usce veCim
dijelomzrakasto, nekad unutra sacijevi.
SuЬfamiliaPolymorphininae OrЬigny, 1846. Gornjiperm-danas.
Lj. aerodinamicni spiralni valjak, nekad dvoredna ili jednoredna, sa obuhvatnim
komorama. Usce na kraju, zrakasto ili okruglo, cesto sa usnom cjevcicom.
POLYМORPHINA OrЬigny, 1826. (poly g mnogo, morfe g oblik) Eocen- danas.
Lj. izduzena, bocno jako saЬijena. Komore u dva reda koji se sijeku pod
uglom od 180°, slabo se ubuhvacaju, na jednoj strani se јасе odmicu od osnove
nego na drugoj. Savovi udubljeni. Usce zrakasto, smjesteno na usnom cvoru.
Р. oblonga OrЬigny Baden: Tuzla -NE145a
Р. proЫema OrЬigny Baden: Tuzla -NE145a

GUТТULINA OrЬigny, 1839. (gutta l kapljica) Jura- danas.

Lj. asimetricna, slabo stisnuta sa bokova, sa poprecnim presjekom zaokruzeno
- trouglastim. Spiralna os kratka, komore u pet redova u razmaku 144о. Sav
udubljen, usce zrakasto.
G. communis OrЬigny Karpat: Vranovac potok -N91
Baden: Kozara -NW30
Gornji baden: Sj. ist. Potkozarje -N74
G. proЫema OrЬigny Karpat: Vranovac potok -N91
Baden: Kozara -NW30
G. tuberculata Orbgny Gornji baden: Sj. ist. Potkozarje -N74
GLOBULINA OrЬigny, 1839. (globus /lopta) Jura- danas.
Lj. okrugla, prirastanje komora. pod uglom 120°, involutno. OЬicno glatke
povrsine. Savovi ravni ili slabo uduЬljeni. Usce zrakasto.
G. fissicostata Cushman Baden: Kozara -NW30
G. gibba OrЬigny Donji i srednji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74
Gornji baden: Tuzlanski bazen -NE147
Baden: Kozara -NW30
GLANDULINA OrЬigny, 1826. (glandula l zlijezda) Tercijar- danas.
Lj. jednoredna, pravolinijska. Septa skoro poprecna na os, medusobno
paralelna.
G. aequalis Reuss Srednji baden: Sj. ist. Potkozarje -N74
G. laevigata OrЬigny Srednji baden: Sj. ist. Potkozarje N74
Baden: Kozara -NWЗO, Ugljevik -NE149
SuЬfamilia Ramulinae Н. В. Brady, 1884. Jura- danas.
Lj. slobodna i1i prirasla. Komore okrugle, pojedinacne, medusobno povezane cjevCicama
(stolonima) ili prilijepljene jedna uz drugu. Zid vapnen, porozan, staklast ili mutan, oЬicno
prekriven tankim cjevcicama. Usce је okrugli otvor na kraju.

75
RAМULINA Jones 1875. (ramus l grana) Jura- danas.
Komore и nepravilnom redu, nadute, povezane cjevcicama ili је Јј.
neravnomjerno izbocena cijev. Zid tanko porozan, na povrsini sa cjevCicama
iii bodljicama. Usce na kraju cijevi kao prost otvor.
R.levis Jones Baden: Tuzla -NE145a
Ordo ROTALIIDA (ро r. Rotalia) Mezozoik- danas.
Lj. vapnena sekreciona, odrasla od trohoidne do dvo- ilijednoredne do nepravilne ili
cak granaste, sa ciklickim rasporedom komora i dr. Pelaske vrste su loptaste, posljednja
komora nekad prekriva sve ostale.
Superfamilia Discorbidea Cushman, 1927.
Lj. trohoidna, slobodna ili pricvrscena, oblcno bez sistema kanala i dvostrukih septi.
Usce na trbusnoj strani duz obodnog sava ili periferno, visestruko i na septumu. Zid
radijalno-zrakast. Jura- danas.
Familia Discorbidae Cushman, 1927. Jura- danas.
Lj. slobodna ili prirasla trbusnom stranom. Usce trbusno, oblcno kao zarez, bez usne.
SuЬfamilia Discorbinae Cushman, 1927.
Lj. trohoidna, pupak vecinom sirok.
DISCORВIS Lamarck, 1804. (discus l disk, orЬis l krug) Gornjajura- danas.
Lj. sa izbocenom lednom i spljostenom trbusnom stranom. Komore su cesto
izdиZene, sa pupcanim izraslinamakoje djelomicno zatvaraju pupcano podrucje.
Usce kao zarez Ыize pupcanom podrucju.
D. g1obu1aris (Orbigny) Gornji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74
D. orbicularis (Terqu.) Baden: Kozara -NWЗO, Ugljevik -NE149
VALVULINERIA Cushman, 1926. (valvula l zalistak) Donja kreda- danas.
Lj. slobodna, tijesno smotana, sa pupkom. Usce se proteze od pupka do
perifernog oboda, oЬicno је prekriveno pupcanom izraslinom posljednje
komore. Zid sitno porozan.
V. bradyana Forn. Baden:Kozara -NWЗO
V. complanata (OrЬigny) Karpat: Vranovac potok -N91, Tuz1anski bazen (Bus. Ravna
tresnja-1 na 1136-1131 m)-NE147
Srednji baden: Tuzlanski bazen (Bus. Ravna tresnja -1) -NE147
Baden: Kozara -NWЗOO, Ugljevik -NE149
GYROIDINA OrЬigny, 1826. (gyros g krug, idios g svojevrstan)
Lj. slobodna, sa jako izbocenom trbusnom stranom. Pupak otvoren, malen,
dubok. Periferne komore posljednjeg zavoja odvojene su od sredisnjeg dijela
ljusture dubokom brazdom. Usce seze od pupka do polovine sava iduci rubom.
Zid sitnozrnast. Donja kreda- miocen.
G. globosa Hag. Катрап- mastriht:Bozi6i -NE2
G. laevigata OrЬigny Srednji baden: Sjev. ist. Potkozarje ~N74
Baden: Ug1jevik -NE149
G. so1dani (OrЬigny) Srednji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74
Srednji i gornji baden: Tuzlanski bazen -NE147

76
 Baden: Kozara -NWЗO
G. subangulata (Plumer) Gor. paleocen- donji eocen: Celicka rijeka -NE22
G. umbonata (Silv.) Karpat: Tuzlanski bazen (Ь. Ravna tresnja -1) -NE147
Donji baden: Tuz1anski bazen (В. SI-17) -NE147
Baden: Ugljevik -NE149
SuЬfamilia Baggininae Cushman 1927.
Lj. sa pokrivenim pupcanim podrucjem koje је prozracno zbog tankoce zida ро obodu
prekrivenog dijela.
BAGGINA Cushman, 1926. (ро R. М. Bagg-u, njujorskom mikropaleontologu iz ptve
polovine 20-tog vijeka)
Lj. nekad skoro kao lopta, trohoidna, poluinvolutna. Broj komora malen. Savovi
udubђeni. Usce siroko-ovalno, pomjereno Ьlize periferiji. Zid sitnozrnast. Eocen
-miocen.
В. gibba Cushman et Todd. Baden: Kozara -NWЗO

CANCRIS Montfort, 1808. (cancer, -ncris l rak) Eocen- danas.

Lj. slobodna ili prilijepljena, pljosnata, sa vanjskim obodom ostrim ili
grebenastim. Broj komora malen. Posljednja komora zauzima 1/3-1/2 duzine
Uusture. Lamela pupcane povrsine posljednje komore nije porozna. Usce kao
uski zarez.
С. auriculus (Ficht et Moll) Srednji i gornji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74
Baden: Kozara -NWЗO
SuЬfamilia Eponidinae Hofker, 1951. Jura- danas.
Lj. posve trohoidna ili kasnije razmotana. Pupak pokriven, cesto pupcani disk ili podebUani
krajevi savova. Kod razmotanih usce је na kraju.
EPONIDES Montfort, 1808. (eponeidizo gprebaciti) Donja kreda- danas.
Lj. oЬicno Ьikonveksna. Savovi na trbusnoj strani cesto povijaju. Usce је na
kraju, ide od pupka do sredine obodnog sava i udaljeno је od oboda ljusture.
Zid gladak, sitnoporozan.
Е. haidingeri Brady Donji, srednji i gornji baden: Sj. ist. Potkozarje -N74
Baden: Ugljevik -NE149
Е. praecincta (Karrer) Baden: Ugljevik -NE149
Е. schreiЬersi (OrЬigny) Donji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74
Donji i srednji baden: Sjev. i sjeveroist. Bosna -N72a
Е. umbonatus (Silvestri) Baden: Kozara -NWЗO, Ugljevik -NE149
Familia Siphoninidae Cushman, 1928.
Lj. slobodna, trohoidna, nekad na kraju ispravljena sa jednim ili dva reda komora. Lj. је
spljostena, rjede sa оЬје strane skoro evolutna. Pupcano podrucje pokriveno. Usce na
perifemom obodu ili na trbusnoj strani, istegпuto duz oboda, vecinom sa vraticem Ш
usпom. Niz formi imaju dva usca,jedno na septalпoj ploћi, dntgo perifemo, istegпuto u
ravni smotavanja spirale. Periferni obod је uzak, kod nekih sa rojtastim grebenom uslijed
роrпЉ kanalica. Gomja kreda- danas.
SIPHONINA Reuss, 1850. (sifon g cijev) Eocen- miocen.
Lj. пiska, sa uskom septalnom ploћom. Usce elipticno, sajasnim vraticem i
izvmutom usnom. Zid grubozrnast.

77
S. planconvex (Silvestri) Baden: Ugljevik-NE149
S. reticulata Czjzek Srednji baden: Sjev. ist. Potkozmje -N74
Baden: Kozara -NW30, Ugljevik -NE149
S. variaЬilis Reuss Baden: Ugljevik-NE149
Familia PseudoparrellidaeVoloschilova, 1952.
Lj. slobodna, trohoidna, komore nisu unutra pregradene na komorice. Usce usko, kao
zarez na obodnom savu, Ьlizu perifernog ruba i paralelno sa njime. Кreda- danas.
(pseudo g nepravi, u odnosu na rod Parrella, parreia g slobodan govor)
OSANGULARIA Brotzen, 1940.је sinonimrodaParrella Finlay, 1939.
Periferni obod ljustиre nekad ima greben. Рирсаnо podrиcje sa izrazitom
masivnom cvorиgom. Zarez иsса ima dva dijela: jedan ide dиz obodnog sava
ро periferф ljиsture, drugi pod иglom сса45° sijece septalnu plohи. Mastriht
- oligocen. ( os, oris l usta, angularis l uglast).
О. florealis (White) Srednjipaleocen: Brusnicka rijeka-NE13, Maockarijeka-NE74a
Familia Chapmanidae Galloway, 1933. Eocen-miocen.(porodиChapmanina,F.
Chapman, britanski mikropaleontolog na prelazu iz 19-tog u 20-i vijek).
Lj. kao Rotalia, kupasta, sa brojnim komorama istegnutim u smjeru primarne osi,
rasporedene и prsten. Septe sи dvostrиke, bez kanala. Usce cine brojne okrиgle pore.
CНAPMANINA Silvestri, 1904.
Рираk ispunjen nizom nepravilnih komora.

Ch. gasinensis Silvestri Barton - priabon: Zamaca -HW21

Superfamilia Ceratobuliminidea Glaessner, 1937. (ceratos/vostan)
Lj. slobodna, trohoidna. Usce na trbusnoj strani uz periferni rиЬ komore ili рирсаnо,
kao zarez ili petlja, nekad dva ili vise иsса.
Familia Epistominidae Brotzen, 1942.
Sa mnogo komora. One sи izbocene sa ledne ili sa trbиsne strane. Na lednoj strani vide
se zavoji spirale, na trbusnoj samo posljednji zavoj. Savovi dvorubni. Jura- danas.
EPISTOMINA Terquem, 1883. (epi g iznad, stoma g иsta) Jura- danas.
Lj.lecasta, trohoidna. Savovi dvokonturni, nekad rebrasti ili grebenasti. Рираk
pokriven. Usce sirok zarez na trbиsnom zidи komore, и sredini ili Ьlize periferij i,
ide od vrsnog dijela sava pretposljednj е komore duz polovine nj enog vanj skog
oboda. Drugo usce (foramen) је malen, dиguljast, lezi izmedи rubne lamele i
lednog zida komore. Zid gladak, sitno porozan.
Е. elegans (OrЬigny) Baden: Kozara -NW30
MISSISSIPPINA Howe, 1930. (ро rijeci u SAD) Donji oligocen- danas.
Lj. planispiralna, konveksna. Zid vapnen, fino perforiran, debeo sa tanjim
podrucjima па periferiji. Usce ventralпo, u zrelom stadijи seze do periferije.
Dopunski otvori na tankom perifernom dij elu.
М. Ьinkhorsti (Reuss) Gornji paleocen: Srebrenik- Ljenobud -NE125
Familia Robertinidae Sigal, 1952. Tercijar-danas.
Lj. spiralпo-vUacasta, izdиzeпa. Komore su pregradene па dva dijela poprecпim dvojпim
pregradama. Iznиtra је usпi sistem koji jednim dijelom veze glavпo usce, а sиprotпi
ропюси иskog kaпala иlazi и dopиnsko иsсе.

78
ROBERTINA OrЬigny, 1846. Eocen- danas.
Lj. izduzena, tijesno smotana. U svakom zavoju ро nekoliko uskih i dugih
poluelipticnih komora. Glavno usceje kao реЩа, adopunsko, troиglasto, lezi
na mjestu spajanja sava sa prethodnom komorom. Usni sistem grade savijиci
pregradaka. Zid ј е tanak, gladak, fino porozan.
R. austriaca Reuss Baden: Kozara -NWЗO
Familia Asterigerinidae OrЬigny, 1839.
Lj. slobodna, nejednako Ьikonveksna. Sa ledne strane vide se sve komore, sa trbusne
samo posUednja, osim roda Amphistegina. Savovi povijeni ili se lome. Usce na trbusпoj
strani, Ьlize perifemom rubи, nekad sa zubom, kao i sa granuliranim obodom. Zidje
sitno porozan. Paleocen - danas.
ASTERIGERINA OrЬigny, 1839. (aster l zvijezda, gero g nositi)
Lj. Ьikoпveksna, trohoidna, saromЬicnim dopuпskimkomorama. Savovi prosti,
povijeni. Usce је povueni zarez па unutra8njem rubu posljedпje komore, izmedи
perifemih i sekиndamih komora. Zid gladak, nekad oko u86a granиliran. Eocen
- danas.
А. planorЬis OrЬigny Gornji karpat: Tuzlaпski bazen -NE147
Baden: Ugljevik -NE149, Kozara -NWЗO
Donji i srednji baden: Tиzlanski bazen -NE147
Srednji i gornji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74
Gornji baden: Tиzlanski bazen -NE147
Sarmat: Ugljevik- Janjari -NE150
А. rotula Srednji eocen: Zolje- Delic brdo -NE156
AМPHISTEGINA OrЬigny, 1826. (amfigsa оЬје strane, stegegpokriti)
Lj. trohoidna, odrasla је involutna, sa mnogo uskih komora. Dopunske komore
su trbusne. Usce trbusno, sa izvijenim otvorom. Zid sitno porozan, bez kanalnog
sistema. Eocen - danas.
А. hauerina OrЬigny Baden: Ugljevik-NE149
Gornji baden: Sj. ist. Potkozarje -N74
A.lessoni (OrЬigny) Baden: Ugljevik-NE149
Gornji baden: Sj. ist. Potkozarje -N74
Superfamilia Noпionidea Schultze, 1854.
Lj. и mladosti trohoidna, kasnije vise to nije.
Familia Anomalinidae Cиshman, 1927. Jura-danas.
Lj. pricvrsceпa ili slobodпa, skriveno-trohoidna, plankonveksna ili podjednako
bikonveksna, nekad dvoredna, ј ednoredna, ili sa poluprstenastim posljednjim komorama.
Usce kao zarez. Zid jedno- ili viseslojan, jedпako i 1i пејеdпаkо porozaп, cesto sa
skulpturom.
SuЬfamiliaAnomalininae Cushman, 1927.
Lj. slobodna, plankonveksna, rjede konkavna, sa zaokruzeпim ili slabo zaostrenim
perifemim obodom. Usce perifemo, u bazi posljednje komore. Zid ravnomjemo porozan,
rjede sa krupnijim porama na trbusnoj strani.
ANOMALINA OrЬigny, 1926. (anomalis 1nepravilan) Jura- danas.
Lj. plankoпveksпa, sa evolиtnijom lednom stranom и оdпоsи na trbusпu. Рираk

79
 vidljiv i 1i pokriven lamelama ili pupcanom cvorugom. Perifemi rub је siroko
zaoЬijen. Usce ulazi u рираk.
А. complanata Kampan - mastriht: BoziCi -NE2
А. goosserugosa (Gиembel) Donji i dio srednjeg paleocena: Celicka r. -NE22
SиЬfamilia CiЬicidinae Cиshman, 1927.
Lj. pricvrscena ili slobodna, asimetricna, izbocena ili pljosnata. Bocni dio иsсаје na
lednoj strani, а kod pricvrscenih na krajи i to и oЬiikи krиpnih pora ili cjevCica i 1i
okruglastih otvora sa zubom ili иsnom.
CIВICШES Montfort, 1808. (сiЬиs 1hrana, kidon g pancir) Кreda- danas.
Ledna strana pljosnata, konkavna ili konveksna, јасе evolиtna od trbиsne
strane. Рираk uzak, nekad sacvorugom ilije pocetni zavoj vidljiv. Zid oЬicno
nejednako porozan.
С. acиleatum (OrЬigny) Baden: Ugyevik -NE149
С. badenensis (OrЬigny) Sarmat: Kozara -NWЗO
С. Ьоиеаnиs (OrЬigny) Srednji baden: Sjev. ist. Potkozшje -N74
Baden: Kozara -NWЗO
С. cиshmani Gornji eocen: Trebovac pl. -NE143
С. dиternplei (OrЬigny) Srednji i gornji baden: Tиzlanski bazen -NE147
Baden: Kozara -NWЗO, Ugljevik -NE149
С. lobatulus (OrЬigny) Srednji i gornji baden: Tиzlanski bazen -NE147
Gornji baden: Sjev. ist. Potkozшje -N74
Baden: Ugljevik -NE149
Sarmat: Kozara -NWЗO,Piperi -NE102, Dobosnica -NE26
С. praecursoriиs (Schweger) Donji i dio srednjeg paleocena: Celicka r. -NЕЗ
С. pseudoungerianus Karpat (donji dio): Tetirna -NE140
Srednji i gornji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74
С. ungerianus Donji baden: Tetirna -NE140
Srednji baden: Sjev. ist. Potkozarje-N74, Tuzlanski bazen-NE147, Ugljevik
- Janjari -NE150
Baden: Ugljevik -NE149, Kozara -NWЗO
PLANULINA OrЬigny, 1826. (planиs 1 ravan, gladak) Кreda - danas.
Jиvenilna lj. је trohoidna, odrasla је јасе spljostena, evolиtna. Megasfericna
forma sa embrionalnim komorama vidljivim sa оЬје strane, kod mikrosfericnih
је sredisnji dio pomjeren na lednu stranu. Zid vapnen, grubo perforiran. Usce
и bazi kornore, na sredisnjoj liniji.

Р. arirninensis (OrЬigny) Baden: Ugljevik-NE149

Р. scbloenbachi Катрап - mastriht: Bozici -Е2
Р. wuellertorfi (Schw.) Baden: Ugyevik-NE149
Donji baden: Tetirna -NE140, Sjev. i sjeveroist. Bosna -N72a
Fшnilia Nonionidae Schultze, 1854.
Lj. slobodna, spiralno smotana, dvostrano simetricna. Usce vecinom u sredini ili kao
zarez ili niz okruglih otvora, rijetko kad sitasto ili septalno. Zid staklasto-zmast. Кreda
- danas.

80
SuЬfamilia N onioninae Schultze, 1854. Кreda- danas.
Lj. dvostrano-simetricna u svim stadijima razvoja, pretemo involutna. Komore se
ravnomjemo povecavaju i grade gusto zatvorenu spiralu. Usce u sredini kao zarez ili
vise okruglih otvora и ј ednom, dva ili vise paralelnih redova. Кreda- danas.
PULLENIA Parker et Jones, 1862. (pullus l mladunce) Кreda- danas.
LJ.loptasta ili sa boka spljostena. Zavoji sa 4- 8 komora koje sefu do centra
pupcanog podrucja. Usce kao zarez, dugacko, ali је sam foramen kraci, jer
su kraj evi zarasli.
Р. sphaeroides OrЬigny Baden: Tuzla -NE145a
Srednji baden: Tuzlanski bazen -NE147
Gornji karpat: Tuzlanski bazen -NE147, Tetima -NE140
Р. bulloides (OrЬigny) Donji baden: Tetima -NE140
Srednji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74
Baden: Ugljevik -NE149, Kozara -NW30
Р. quinqueloba (Reuss) Kampan- mastriht: Bozici -NE2
Baden: UgUevik -NE149
NON10N Montfort, 1808. (nonus l deveti) Gomja kreda- danas.
Lj. saЬijena sa bokova. Posljednji zavoj sa 6- 15 komora. Pupcano podrucje
oЬicno izboceno i ima skulpturu. Kanali su spiralni i pupcani. Usce kao
zarez, kratko ili niz otvora na dnu septi.
N. bogdanoviczi Vol. Baden: Kozara -NW30
N. boueanus (OrЬigny) Karpat: Tetima -NE140
Baden:Pmjavorski bazen -N62a
Srednji i gornji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74
N. communis OrЬigny Karpat: Tuzlanski bazen -NE147, Tetima -NE140
Baden: Ugljevik -NE149
Srednji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74
Gornji baden: Tuzlanski bazen -NE147
N. depressulus (Walk- Јас) Srednji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74
N. granosum (OrЬigny) Baden: Humci gomji -NE45
Srednji i gornji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74
Sarmat: Tuzlanski bazen -NE147, Kozara -NW30
Мladi sarmat: Dobosnica -NE26, Ugljevik -NE149
N. halkyardi Cushman Gornji eocen: Zavid-3 -NE155a
N. mexicanus Cole Baden: Ugljevik -NE149
N. perforatus (OrЬigny) Baden: Ugljevik -NE149
N. pompiloides (Ficht et Moll) Baden: Ugljevik NE149, Sj. ist. Potkozarje -N74
N. soldani OrЬigny Karpat: Vranovac potok -N91
Baden: Ugljevik-NE149
Srednji baden: Tuzlanski bazen -NE147
N. tuberculatum (OrЬigny) Stariji sarmat: Srebrenik -s. Tinja -NE127
ASTRONONION Cushman et Edwards 1937. (astron l zvijezda) Eocen- danas.
Lj. sa malim dopunskim komorama u pupcanom podrucju smjestenim izmedu
osnovniћ komora. Usce na osnovnoj komori kao zarez na sredisnjoj liniji.

81
 Dopunske komore otvaraju se prema vani okruglim ili zarezastim otvorom
smj estenim na perifernom rubu.
А. stelligerus (OrЬigny) Sarmat: Uglj evik -NE149
PLANOMALINA LoeЬlich et Tappan, 1946. (planus l ravan, malo l voljeti)
Lj. dosta evolиtna sa uscem kao zarez. Zid grubozrnast, bez skиlptиre. Donja
kreda.
Р. buxtorfi А!Ь- cenoman: Lisina -NW35a, Maglaj -СЕ15, Sehitluci -N9, Тiј esno -N 1О
NONIONINA
Ovom napиstenom rodu pripadali su oЬlici iz veceg broja porodica.
N. communis OrЬigny Baden: Ugljevik -NE149
SuЬfamilia Nonionellinae Voloshilova, 1958.
Lj. bar и ranim stadijima asimetricna, trohoidna, rjede potpиno simetricna, involиtna,
zavoj i rastu naglo и visinи. Usce kao zarez na medUani, kod trohoidnih nekad prosireno
do na trbusnu stranu.
NONIONELLA Cushman 1926. Gomja kreda - danas.
Lj. asimetricna, sa trbusne strane involиtna, sa 1eda poluinvolutna ili evolutna.
N. hantkeni Cushman et Applin Gornji eocen: Zavid-3 -NE155a
Familia Р 1anorbulinidae Cushman, 1927.
Juvenilna U. prirasla lednom stranom, odrasla nekad slobodna. Pocetni dio !ј. је spiralan,
naknadni prstenast i nepravilno mrezast, ра nastaje nepravilna lopta i 1i kupa. Zid је
oЬicno tanak i ima ravnomjemo rasporedene krupne pore.
PLANORВULINA OrЬigny, 1826. (planus l ravan, orЬis l krиg) Eocen- danas.
Lj. prirasla, sa оЬје strane evolutna i 1i sa trbusne donekle involutna zbogjace
izbocenosti komora. Usce и oЬ!iku lukaje oЬicno na unutraSnjem rubu posljednje
komore. u stadijи prstenastog prirastanja svaka komora ima dva usca na
periferiji.
Р. cretae (Мarson) Gomji paleocen - dorifi eocen: Ljenobud -NE66, Celicka rUeka -NE22
TRUNCATULINA OrЬigny (trunco 1 podrezati)
PremaК. А. Zittel-u(l924, р. 39) tojejednaodmodifJ.kacijarodaPlanorbulina
Park. Jones (non OrЬigny ?)
T.lobatula OrЬigny Baden: Tuzla-NE145a
Т. dutemplei OrЬigny Baden: Tuzla -NE145a
GYPSINA Carter, 1877. (gypsum l gips) Eocen- danas.
Lj. kao disk, polulopta ili niska kupa. Oko krupne prve komore nifu se nove
okrugle ali manje komore. U kasnijem stadiju komore prirastaju prstenasto i
radijalпo sireci se пekad prema periferiji spajajиci se saonim dijelom zida
koji nije porozan. Usce и oЬ\iku krupnih pora. Zid u vrsпom dijelи viseslojan.
G. liпearis Hanzawa Barton- priabon: Zamaca -HW21
SPНAEROGYPSINA Galloway, 1933. (sfaira g lopta, gypsum l gips)
Nedovoljno definisan podrod r. Gypsina?
S. globula Leymerie Barton- priabon: Zagorje -HW19

82
Superfamilia Globigerinidea
Familia GloЬigerinidae Carpenter, 1862.
Komore su loptaste, nepodijeljene, rijetko sa dopunskimkomoricama dиZ savova. Jedno
usce је glavno, oЬicno sa malom usnom, siroko ili usko, duz obodnog sava, iznad pupka
ili medijalno. Nekad dopunska usca duz savova ili mjesto usca pore vecih dimenzija.
Zid ј ednosloj an, sa sitnim porama i li dvoslojan sa krupnij im. Zive forme nose na zidu
citavu masu iglica, vrlo tankih i smjestnih na brezuljcima izmedu pora. Jura- danas.
GLOBIGERINA OrЬigny, 1826. (globus llopta, gero l nositi) Jura - danas.
Odrasle lopte su slobodno vezane u lj. koja ј е niska kupa trohoidnog rasporeda.
Usce је na kraju Uusture, kod nekih sa otvorom u prostoru pupka. Zid sa
bodlj ama i krupnim porama.
G. aequilateralis Br. Baden: Tuzla -NE 145а
G. Ьilobata OrЬigny Baden: U glj evik -NE 149
G. bulloides OrЬigny Karpat: Tuzlanski bazen-NE147, Tetima-NE140
Baden: Kozara -NWЗO, Ugljevik -NE149, Tuzla -NE145a
Donji baden: Tuzlanski bazen -NE147
Srednji baden: Tuzlanski bazen -NE147
Srednji do gornji baden: UgUevik- Janjari -NEISO
Gornji baden: Tuzlanski bazen -NE147, Tetima -NE140
Stariji sarmat: Tuzlanski bazen -NE147
G. concina Reuss Baden: Kozara -NWЗO, Ugljevik -NE149
G. corpulenta Srednji eocen: Grmec SW -NWlб
G. cretacea OrЬigny Kampan- mastriht: Velika Njiva- Greda -NE28
Gornji kampan - mastriht: Cazin - Gata -NW8
G. daugiergensis Stariji paleogen: Grmec SW -NWlб
G. globularis (Roemer) Baden: Kozara -NWЗO
G. helvetojurassica Hauesler Donji doger: Vjetraca- Rijeka -НЕ54
Kelovej- oksford: Japaske bare -Е14
G.linaperta (Finlay) Gornji paleocen: Rasljanska rijeka -NE113
Donji eocen: Celicka rijeka -NE22
G. pseudobulloides Plummer Stariji paleocen: Grmec SW -NW16
Donji i dio srednjeg paleocena: Celicka rijeka -NE22
Paleocen- donji eocen: Dragic brijeg -NE32, Dzakule -NE36
Karpat: Tuzlanski bazen -NE147
Karpat - donji baden: Sjev. i sjeveroist. Bosna -NE122a
G. quadrata (White) Gornji paleocen: Brusnicka rijeka -NE13
Srednji paleocen: Maocka rijeka -NE74a
G. regularis Terquet Karpat: Ugljevik-Janjari-NE150
G. rugosa Mastriht: Tisovaca -NW65
G. trilobata Reuss Mastriht: Posavina З -NElб
Srednji eocen: Zolje - Delic brdo -NE156
Baden: Tuzla -NE145a
Srednji i gornji baden: Tuzlanski bazen -NE147
G. triloculinoides (Plummer) Gornji paleocen: Brusnicka rijeka -NE13
Paleocen- donji eocen: Dragic brijeg -NE32

83
 Srednji eocen: Zo!je- Delic brdo -NE156
G. velascoensis (Cushm.an) Gornji paleocen: Brusnicka rijeka -NEIЗ
Gornji paleocen - donji eocen: Ljenobud -NE66
G. velascoensis oclussa (Loeb. Тар.) Gornji paleocen: Brusnicka rijeka -NE13
GLOBIGERJNELLA Cushrnan, 1927. Кreda - danas.
Planispiralna, poluinvolutna, rjede involutna, sa malim brojem komora. Usce
u sredini kod odraslih. Zid tanak, sitnozrnast, sa kratkim bodljikama.
G. aequilateralis (Brady) Gornji karpat i donji baden: SI-17 (Tusanj) -NE121
Baden: Ugljevik -NE149
G. marginodentata (Subbotina) Gornji paleocen: Brusnicka rUeka -NE13
GLOBIGERINOIDES Cushrnan, 1927. (globus /lopta, gero l nositi, oides g nalik)
Lj. trohoidna, cesto prava lopta. Usce jedno, glavno, u vidu polukrul.nog zareza
na presjeku savova triju posljednjih komora. Dopunska usca su mala, na lednoj
strani, duz savova. Zid debeo, dvoslojan, krupno okcast i krupno porozan.
Donji senon- danas.
G. bisphaericus Todd. Karpat: Tuzlanski bazen -NE147, Tetima (TD-2) -NE140,
Sjev. i sjeveroist. Bosna -N72a, Vranovac р. -N91
G. conglobatus (Brady) Donji baden: Sjev. i sjeveroist. Bosna -N72a
Baden: Kozara -NWЗO
G. elongatus Orbigny Donji baden: SI-17 (Tusanj) -NE121, Sjevema i sjeveroistocna
Bosna -N72a
G. sacculifer (Brady) Donji baden: SI-17 (Tusanj) -NE121
Donji i srednji baden: Sjev. i sjeveroist. Bosna -N72a
Baden: Kozara -NWЗO, Ugljevik -NE149
G. trilobus (Reuss) Karpat: Tetima -NE140, Vranovac potok -N91
Donji baden: Sjev. i sjeveroist. Bosna -N72a, Tetima -NE140, Tuzlanski
bazen -NE147
Srednji baden: Tuzlanski bazen (RT-1) -NE147
Gornji baden: Tetima -NE140, Tetima (TD-2) -NE140
Baden: Bos. Novi- Dobrljin -NWlO, Sjev. ist. Potkozatje -N74, U gljevik -149
НASTIGERJNELLA Cushrnan, 1927. (hasta l drzalje, gero l nositi)
Lj. је vrlo niska kupa, ра su komore skoro u jednoj ravni. Kasnije је planispiralna
ili nepravilno spiralna, sa prstastim glatkim ili sitnobodlj ikastim komorama.
Usce kao zarez, trbusasto, nekad sa usnom. Gomja kreda - danas.
Н. eocaenica Eocen- oligocen: Vitanovic -1 -NE152
ORВULINA Schultze, 1854. (orbus /lisen roditelja) Oligocen- danas.
Juvenilna ljustura sa vrlo tankim zidom, kasnij е se obrazuj е jedna debelozidna
involutna komora, а zidovi ranij ih komora djelomicno budu resorЬirani. Zid је
tada dvoslojan, sa kanalima koji izlaze u relativno krupne pore. Savremene
imaju kratke igle ро citavoj povrsini.
О. Ьilobata OrЬigny Baden: Kozara-NWЗO, Ugljevik-NE149, Tuzla-NE145a
О. suturalis Broenn Karpat- donji baden: Sjev. i sjeveroist. Bosna -N72a
Donji baden: Tetima -NE140, Ugljevik- Janjari -NE150
Baden: Ugljevik -NE149, Kozara -NWЗO
Donji - srednji baden: Sjev. ist. Potkozю.je -N74

84
О. universa OrЬigny Donji baden: SI-17(Tusanj) -NE121, Tuzlanski bazen -NE147
Srednji baden: Tuzlanski bazen -NE147
Familia Globorotalidae Cushman, 1927.
Lj. trohoidna, Ьikonveksna ili kupasta, Ьliska loptastoj. Periferija sa ili bez grebena.
Pupak malen, pokriven i1i velik i otvoren. Apt - danas.
SuЬfamilia Globotruncaninae Brotzen, 1942.
Lj. Ьikonveksna ili kupasta, spljostenih leda i jako izbocene trbиsne strane, rjede obrnиto.
Periferni rиЬ zaostren, sajednim grebenom Ш иsjecen, sa dva grebena. Usce na rubи ili
и pиpku, иvijek sa иsnom, nekad sa dopunskim иsCima na savu. Gornja kreda- danas.
ТICINELLA Reichel, 1949. (ро antickom Ticinиsи, sada Pavia и Italij i?)
Izgleda kao spljostena gloЬigerina. Periferni rub zaoЬljen, sa tragovima dvaju
grebena. Pupak sirok, otvoren. Usce и роdrисји рирkа, kao duboki zarez sa
sirokim obrubom. Zid tanak sa sitnim bodljama. АlЬ- cenoman.
Т. beiaouaensis Donji а!Ь: Maglaj -СЕ15
ROTALIPORA Brotzen, 1942. (rota l tocak, poros g otvor) АlЬ- turon.
Lj. lecasta, leda spljostena, trbиsna strana slabo izbocena. Periferni rub
zaostren, sa jednim grebenom. Рираk otvoren. Savovi na ledima sa bedemom,
dok su na trbиsnoj strani иdиЬljeni, prosti. Usce sa иsnom. Dopиnska иsса na
savovima. Zid gladak ili sa sitnim bodljama. АЉ- turon.
R. appeninica (Renz.) АZЬ- cenoman: Sehitluci -N9, Mag1aj -СЕ15
Cenoman - turon: Seskinovac -NWбO
Cenoman - najdonji turon: Posavina -3 -NElб
R. cushmani (Morrow) Gornji cenoman: Zavidovici -СЕ26
R. reicheli (Morrow) Gornji cenoman: Zavidovici -СЕ26
GLOBOTRUNCANA Cushman, 1927. (globus /lopta, truncatus l podrezan)
Lj. Ьikonveksna, spljostena i 1i kиpasta. Periferni rиЬ иsjecen ili zaoЬljen, sa
jednim ili dva bedemasta grebena koji stoje и produzenju savnih grebena.
Рираk otvoren,jako sirok. Usce na rubи рирkа sa sirokom иsnom. Dopиnskih
иsса nema. Zid sa gruЬim bodljama, posebno ро bedemima. Turon- mastriht.
G.lapparenti angusticarinata Gand. Koniak: Vucjak pl. -Nll
Donji senon: Maglaj (S) -СЕ15
G. angusticanimae Turon- senon: Banja Luka- Sarajevo -CWla
G. arcaconvexa Gornji senon: Maglaj (S) -СЕ15
G. arca Cushman Gornji senon: Velika njiva -NE28, Bozic -NE2, Kиnovac pot.-
NE13, Posavina -3 -NE16
Mastriht: Bespelj -CW2
G. conica White Santon- kampan: Zagшje- Nugla -HW19a
Gornji senon: Kunovac potok -NE13
Kampan - mastriht: Izvor Tolise -NE8
G. concava (Brotz) Gornji senon: Maglaj (S) -СЕ15
G. consavata Santon - kampan: Vиcjak pl. -Nll
G. lapparenti coronata Bolli Donji turon: Mostar -HW19
Koniak: Vиcjak -Nll
Donji senon: Maglaj -СЕ15

85
 Senon: Risovac - Suvaja -NW52
G. contusa Cushman Mastriht: Bespelj -CW2
G. convexa aut G. arca convexa Cenoman- turon: Maglaj -СЕ15
Катрап - donji mastriht: Maglaj -СЕ15
G. elevata Santon - kampan:Vucjak pl. -Nll
Kampan - mastriht: Izvor Tolise -NE8
G. fornicata Santon- kampan: Vucjak pl. -Nll
G. helvetica Cenoman -turon: Seskinovac -NW60
G. imbricata Mor. Donji turon: Mostar -HW19
G.lapparenti lapparenti Brotzen Cenomanlturon: Podvelezje -НЕ37Ь
Donji turon: Mostar -HW19
Donji i srednji turon: Velez - Podvelez -HE52d
Gornji turon: Mostar -HW19
Turon: Nadanici -НN 16, Livno -SW15, Jugozap. Bosna -SW13
Turon - senon: Nadanici -НЕЗl а
Koniak - santon: Tavna -NE25
Donji senon: Maglaj -СЕ15
Santon -kampan: PriЬoj -NE 17
Gornji kampan - mastriht: Cazin -NW8, Velika njiva -NE28
Gornji senon: Bos. Otoka -NWЗb
Senon: Brezova kosa -NWЗc, Karanovic -NW25, Risovac- Suvaja -NW 52,
Skokovi -NW56
G. lineata Brotzen Senon: Dnolucka pl. -CW9, Janj -CW20
G. linnei (OrЬigny) Koniak- santon: Maglaj (S) -СЕ15
Kampan- mastriht: Tihotina -NW64
G. rosetta (Garesev) Катрап- mastriht: Tihotina -NW64
Santon - kampan: Vucjak -N 11
G. stuarti Lapparent Santon: Tinja (Srebrenik) -NE27
Santon -kampan: Vucjak р!. -N11
Kampan- mastriht: Bozici -NE2, Izvor Tolise -NE8, Kunovac р. -NEIЗ,
Tihotina -NW64
Gornji senon: Jugoistocna Hercegovina -НЕ20а, Velika njiva -NE28
Mastriht: Bespelj -CW2, Tisovaca potok -NW65
G. stephani Cenoman- turon: Maglaj (S) -СЕ15
G. stuartiformis Kampan: Vucjak pl. -Nll
G. thalmanni thalmanni Turon- senon: Nadanici -НЕЗlа
G. lapparenti tricarinata (Querau) Cenoman- turon: Podvelezje -НЕ37Ь
Donji do srednji turon: Velez - Podvelez -HE52d
Gornji turon: Mostar -HW19
Donji turon: Mostar -HW19
Turon: Livno -SW15
Turon - senon: Nadanici -НЕ31а
Koniak - santon: Tavna - Domana -NE24
Santon: Tinja -NE27
Santon- kampan: Priboj -NE17, Zagorje- Nugla -HW19a

86
 Kampan - mastriht: Cazin -NW8
Senon: Dnolucka pl. -CW9, Vucjak pl. -Nll
G. ventricosa Santon- kampan: Vucjak pl. -Nll
SuЬfamilia Globorotaliinae Cushman, 1927.
Lj. bikonveksna ili kupasta, uvijek sa manje spljostenom trbusnom stranom. Periferni
rub sa jednim grebenom. Pupak zatvoren ili otkriven, zijevajuci. Usce jedno, sa
unutrasnjeg ruba, zarez sa sirokom usnom. Cenoman- danas.
PRAEGLOBOTRUNCANA Bermudez, 1952.
(prae l prije, globus llopta, truncatus l podrezan)
Lj.lecasta. Periferni rub zaostren, sajednim grebenom. Usce sa unutrasnjeg
oboda, usna dobro izrazena. Zid bodljikast, pretezno sa savnim bedemima i
perifernim grebenom. Cenoman.
Р. sp. Turon - senon: Banja Luka - Sarajevo (flis) -CWla
Р. citae Santon - kampan: Vucjak pl. -Nll
Gornji senon: Celicka rijeka -NЕЗ, Izvor Tolise -NE8, Kunovac pot. -NE 13
GLOBOROTALIA Cushman, 1927. (globus llopta, rota /tocak) Gornja kreda- danas.
Lj. bikonveksna ili pljosnato-izbocena, trbusna strana izbocenija. Periferni
obod ostar, nekad sa grebenom. Komore tijesno saЬijene. Pupak malen,
neprimjetan. Usce је uski zarez duz rubnog sava, sa malom usnom. Zid tanak,
gladak, nekad sa vrlo fmim bodljikama.
G. aequa (Cushman et Renz.) Gornji paleocen: Mededa -NE76
Gornji paleocen - donji eocen: Ljenobud -NE66
G. aragonensis Stariji paleogen: Grmec SW -NW16
G. angusta White Gornji paleocen: Mededa -NE76
G. elevata Kampan- mastriht: Izvor Tolise -NE8
G. fornicata Santon: Тinja (Srebrenik) -NE27
Kampan- mastriht: Izvor Tolise -NE8
G. marginodentata (Subbotina) Gornji paleocen: Brusnicka rijeka -NE 13
G. mayeri Cushman Donji baden: SI-17 (Tusanj) -NE121
Baden: Kozara -NWЗO
G. pseudomenardii (Bolli) Srednji paleocen: Maocka r.- Pirkovci -NE74a
Gornji paleocen: Mededa -NE76
G. rex Martin Donji eocen: Mededa -NE76
G. rosetta Senon: Semberija -1 -NE19
G. scitula Donji baden: SI -17 (Tusanj) -NE121
G. stuarti Senon: Semberija -1 -NE19
Mastriht: Posavina -3 -NE16
TRUNCOROTALIA Cushman et Bermudez, 1949. (truncatus l podrezan, rota l tocak)
Lj. lecasta ili visoko kupasta, sa pljosnatim ledima ijako izbocenom donjom
stranom. Periferni obod uglast sa bademastim grebenom. Pupak cesto siroko
otvoren. Komore posljednjeg zavoja istegnute na potezu leda- trbuh. Savovi
na lednoj strani cesto sa bedemima. Usce kao uski i kratki zarez, ima malu
usnu. Zid gusto pokriven kratkim i debelim bodljama. Danien- gornji eocen.
Т. velascoensis (Toulm.) Gornji paleocen- donji eocen: Ljenobud -NE66

87
Т. velascoensis acuta (Toulm.) detto
SuЬfamilia RugogloЬigerinae Subbotina, 1959. Turon-danas.
Lj.пekad samalo spljostenijom lednom stranom. Perifemogrиbanema ilije
zaokruien, dvogrebenski. Pupak otvoren. Usce па unutrasnjem obodu, sa
sirokom usnom. Zid gusto i ravnomjemo bodljikast, na trbusnoj strani bodljike
sukrupnije.
RUGOGLOBIGERINA Bronnimanп, 1952. (rugo l nabirati se, globus /lopta, gero l nositi)
Lj. sa spljostenom lednom i izbocenom trbusnom stranom. Vanjski obod ljиsture
zaokrilzeп, пekad sa dva jedva primjetna grebena. Pupak zijeva. Usce ј edno
i to na rubu pupka kao pukotina sa sirokim иsnama spoj enim и obrub. Zid sa
gruЬim bodljama krupnijim na trbиsnoj strani. Turon- mastriht.
R. rugosa Gornji senon: Celicka rijeka -NЕЗ
ACARININA Subbotina 1953. (а g bez, carina l greben) Paleocen- eocen.
Lj. nadиta i to јасе sa trbиsne strane. Periferni rub zaokruzen ili uglast, bez
grebena. Рираk prepoznatljiv, vecinom otkriven. Komore loptaste. Usce је
иski zarez dиz rubnog sava, cesto nema usne. Zid sa bodljama. One sи debele
i kratke, najkrupnije oko pupka.
А. bullЬrooki (Bolli) Gornji lutet- barton: Hercegovina (Tomic - Dzodzo, 1978.)
Superfamilia Rotaliidea Reиss, 1860.
Lj. slobodna, trohoidna, rijetko jednoredna. Septa nekad dиpla, sa sistemom
kanala. Usce septalno, bez usana, и dnи trbиsne strane posljednje komore.
Gomja kreda- danas.
Familia Rotaliidae Reuss, 1860. Gomja kreda- danas.
Lj. trohoidna, lecasta ili kиpasta, sa visokom lednom stranom i spljostenom trbиsnom.
Na pupcanoj strani komore imajи otvor za vezи sa pиpcanim kanalom.
ROTALIA Lamarck, 1804. (rota l tocak) Gomji senon- danas.
Nekevrste sa dopunskimkomoramana periferiji. U sredini trbusne stra..'1eje
pupcana cvorиga razrezana na kriske. Рирсаnа strana potpuno је prekrivena
skeletnom materijom ispod koje prolazi pupcani kanal.
R. orЬicularis OrЬigny Baden: Tuzla -NE145a
R. soldanii OrЬigny Baden: Tuzla -NE 145а
STREBLUS Fischer, 1817. (streЬlos g uvmut) Miocen- danas.
Razlikиje se od roda Rotalia ро odsustvи pиpcanog pokrova. Komore trbиsne
strane sи reznjasto izdиzene i pokrivene kratkim stupicima. Ne postoji pravo
иsсе vec samo medиkomomi otvori. Prilikom prirastanja nove komore septa!na
povrsina Ьиdе raskinиta. Trbusni i ledni dio ljиstиre spojen је zlijebom.
Komunikacija sa vanjskom sredinom vrsi se preko рирсапоg prostora, gdje
postoje pиpcani otvori na komorama.
S. beccarii (Linnc) 1758. U sjevernoj i sjeveroistocnoj Bosni ova vrsta је vodeca u
mlatlem dijelu karpata (podzona Uvigerina bononiensis primiformis- StreЬlus
beccarii) i najmlat!em dijelu badena (zona StreЬlus beccarii) ali se javlja i u
drugim zonama badena, р а i и starU em sarmatu.
Мlatli karpat: Tuzlanski bazen -NE147 sa lokacijama (busotinama): Ravna

88
 tresnja-1, SI-17 (Tusanj), TD-2 i drugeu sinklinali Tetima- Dokanj, zatim и
Pmjavorskom bazenu, na profilи Vranovac pot. -N91 и osladenom karpatu
koji sadrzi interkalacije sa melanopsidnom i kongerijskom slatkovodnom
faunom.
Srednji i gornji baden: Sjeveroist. Potkozarje -N74
Baden: Kozara -NWЗO, Ugljevik -NE149, Tuzla -NE145a
Sarmat: Ugljevik- Janjari -NE150
Stariji sarmat (gornji Rissoa- slojevi): Dobosnica -NE26
Familia Elphidiidae Galloway, 1933. Tercijar-danas.
Lj. slobodna, asimetricno-trohoidna, rjede poluinvolиtna ili Ьilateralno simetricna i veCim
dijelom involutna, rjede evolиtna. Sistem kanala vecinom izlazi najamice na povrsini
komora, na savove i 1i ide paralelno sa savovima. Neki imajи dиge meduseptal ne mostice
i jamice, а drиgi kratka zadeЬJjanja na savovima. Pravog иsса cesto nema,vec samo
okrugli otvori (rjede zarezi) и bazi septalne ploce te dopunski otvori nekad i na septima,
izuzetno ima sitasto иsсе.
ЕLРНЮШМ Montfort 1808. (el arapski odretleni clan, Fidias g Fidije, atenski
kipar iz doba Perikla)
Lj. involиtna, lecasta, Ьisimetricna, cesto sa perifemim grebenom, nekad i sa
perifernim bodljikama. Posljednji zavoj sa 1О- 30 sedlastih komora. Gornji
eocen (?) - danas.
Е. aculeatum (OrЬigny) Gornji baden: Tuzlanski bazen -NE147
Baden: Ugljevik -NE149
Sarmat: Guvnjani -NW17,Kozara-NW30, Tuzlanski bazen-NE147, Ugljevik
-Janjari -NE150
Е. advenum Cushman Gornji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74
Е. antoninum (OrЬigny) Baden: Ugljevik-149
Sarmat: Guvnjani-NW149, Kozara-NWЗO
Е. complanatum (OrЬigny) Srednji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74
Gornji baden: detto
Baden: Ugljevik-NE149
Е. crispum (Linnc) Srednji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74
Gornji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74, Tuzlanski bazen -NE147
Najgornji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74, Tuzlanski bazen -NE147
Sarmat (stariji Rissoa sloj): Tuzlanski bazen -NE147
Е. decipiens (Cos.) Gornji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74
Е. fichtelianum OrЬigny Baden: Ugljevik -NE149
Sarmat: Ugljevik- Janjari -NE150
Е. flexuosum OrЬigny Gornji baden: -Sjev. ist. Potkozaзje-N74, Tuzlanski bazen -NE147
Е. hauerinum (OrЬigny) Stariji sarmat: Pojezna -N62, Sjev. i sjev. istocna Bosna-
NE122b, Srebrenik- Tinja -NE127, Tuzlanski bazen -NE147
Sarmat: Dobosnica -NE26, Kozara -NWЗO, Ugljevik -NE149
Е. haidingeri (Br.) Donji baden: Sjev. i sjev. ist. Bosna -N72a
Е. josephinum (OrЬigny) Baden: Ugljevik-NE149
Sarmat: Kozara -NW30
E.listeri (OrЬigny) Sarmat: Ugljevik -NE149

89
Е. macellum Ficht. et Moll. Baden: UgUevik-NE149, Tuz1a-NE145a
Sarmat: Ugljevik-NE149, Kozara-NWЗO
Е. reginum (OrЬigny) Baden: UgUevik-NE149
Stariji sarmat: Sjev. i sjeveroist. Bosna -N72a, Tuzlanski bazen -NE147
Ordo NUMMULITIDA
FamiliaNummulitidae Carpenter, 1859.
Lj. dvostrano simetricna, kao leca ili disk. Zavoji razdvojeni septima na velik broj komora.
Lj. ј е и mladosti invo1utna, kasnij е ј е nekad i evolutna. Raspored komora ј е spiralan, tek
izuzetno koncentrican. Razlikuju se prema izgledu septi, spiralnog bedema, stuЬica,
granula i sistema kanala. Gornja kreda- danas.
SuЬfamilia Nummulitinae Carpenter, 1859.
Spiralni kanal podijeljenje na komore rnnogobrojnim septima. Spiralni bedemje dobro
razvijen.
NUМULIТES Lamarck 1801. (== Camerina Bruguiere, 1792.) Gornj а kreda- oligocen.
(nummulus l sitan kovani novac, camera l soba sa zasvodenom tavanicom)
Lj. promjeraod 1 do 160 mm. Manje forme su lecaste, vece kao disk naduven
u centru, involutne. Septa oЬicno lucno povijena. Na povrsini ljusture vide se
pravi ili povijeni savovi ili rebra- tragovi septa. Oni mogu Ьiti radija1ni,
meandrirajuci i mrezasti. Neki imaju meduskelet od stuЬica koj i se na povrsini
zavrsavaju kvrZicama- granulama. One su bez reda ili imaju spiralan raspored.
N. atacicus Leym. Donji eocen: Lastva (Durdeva glavica) -НЕ25
Donji do srednji eocen: Cabulja pl. -HWla, Juzna Hercegovina -НЕ15
N. barbatica Srednji eocen: Grmec SW -NW21
N. budensis (Hantken) Srednji do gornji eocen: Ljubuski -HW9
N. couisensis (d' Arch.) Donji do srednji eocen: Ju2:na Hercegovina -НЕ15
Gornji paleocen do donji eocen: Ljenobud-NE66
N. exilis (Douville) Gornji paleocen- donji eocen: Ljenobud -NЕбб
N. exponens Sowerb. Donji do srednji eocen: Bare (Cvrsnica) -НNl
N. garnieri Harpe Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
N. globulus (Leym.) Paleocen - donji eocen: Ljenobud -NЕбб
Donji do srednji eocen: Bare (Cvrsnica) -НNl, Juzna Hercegovina -НЕ15
Srednji do gornji eocen: Ljubuski -HW9
N. incorastus? Srednji eocen: Grmec SW -NW21
N. incrassatus Donji do srednji eocen: Jufua Hercegovina -НЕ15
N.laevigatus Lam. Srednji eocen: Vodice-NE153, TriЬistovo-НWlбa, Dabrica-НE5
N.lamarcki d' Arch. Srednji eocen: Maocka rijeka (Oppenheim) -NE74a, TriЬistovo
-HWlбa, Dabrica -НЕ5
N. lucasanus Defrance Eocen:Ljubuski -HW9
N. millecaput (ВоuЫсе) Eocen:Ljubuski -HW9
Donji do srednji eocen: Ju2:na Hercegovina -НЕ15
N. murchisoni Brunner Srednji eocen: RosiCi -NE116
N. perforatus OrЬigny Donji eocen: Lastva (Durdeva glavica) -НЕ25
Donji do srednji eocen: Juzna Hercegovina -НЕ15
N. perforatus var. susmondoi Srednji eocen: TriЬistovo-HWlбa, Konjovac-HW7a

90
N. planulatus (Lem.) Gornji paleocen- donji eocen: Huremi -NE46
N. rotulatus Deshaes S,-ednji kuiz: Podvelezje -НЕ20
N. tschichascheffi Donji do srednji eocen: Jufua Hercegovina -НЕ15
N. stratus Brug. Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
N. ustjensis De Zanche et Pavlovec Srednji kuiz: Podvelezje -НЕ20
ASSILINA OrЬigny, 1826. (assilio l priskociti) Paleocen i eocen.
Lj. u mladosti lecasta, sa involutnim zavojima i evolutnim supUim prostorom
komora. Kasnije to је pljosnati disk nekad ugnut u centru, oЬicno evolutan.
Septa radijalna, komore pravougle. Evolutne forme sa granulama, involutne
sa "pustulama" (kvrzice sa kanalicima u centru).
А. exponens Donji eocen: Lastva (Durdeva glavica) -НЕ25, Zagщje (Vinjani) -НW19
Donji do srednji eocen: Juzna Hercegovina -НЕ15, Cabulja pl. -HWla
А. granulosa d' Arch. Srednji eocen: Zolje- Delic brdo -NE156, Vodice -NE153
А. laxispira De la Harpe Donji dio srednjeg kuiza: Podvelezje -НЕ20
А. praespira Duvil. Donji eocen: Ljubuski -НW9, Lastva (Durdeva glavica) -НЕ25
А. reicheli Schaub. Srednji kuiz: Podvelezje -НЕ2о
А. spira de Roissy Srednji i gornji eocen: Ljubuski -HW9

OPERCULINA OrЬigny, 1826. (opercu1um l poklopac puzeve 1justure)

Lj. pljosnata, sa malim brojem zavoja koji brzo rastu. Septa lucno povijena,
komore u oЬliku srpa. Svi zavoji vide se na povrsini 1justure. Тragovi septi
nekad sa granu1ama. Gomja kreda - danas.
О. alpina Srednji eocen: Zolje- Delic brdo -NE156
Gornji eocen: Trebovac pl. -NE143
О. comp1anata (de France) Srednji do gornji eocen: Ljubuski -HW9
О. exiliformis Pavlovec Gornji paleocen do donji eocen: Ljenobud -NE66
О. gigantea (Mayer- Eymar) Gornji paleocen do donji eocen: Ljenobud -NE66
О. granulosa (d' Arch.) Gornji paleocen do donji eocen: Ljenobud -NE66,
Ras1janska riј eka -NE 113
О. marinellii Dainelli s,-ednji kuiz: Podvelezje -НЕ20
О. parva (Douville) Gornji paleocen do donji eocen: Ljenobud -NE66
О. sp. Donji do srednji eocen: Ljubuski -HW9

MISCELLANEA Pfender, 1934. (miscellus l mjesovit) Gomja kreda- eocen.

Lj.lecasta, sa krupnim granulama u centru i manjim duz traga septi. Zavoji i
supljine komora su involutni. Septa su povijena. Komore su visoke, slabo
srpaste. Nema spiralnogvaljka, mjesto njegajeokrug1i spiralnikanal.
М. miscella d' Arch. Paleocen: Lastva -НЕ25
М. sp. Gornji paleocen do donji eocen: Jufua Hercegovina -НЕ15
LAFFIТEINA Marie, 1945.
L. marsicana Farinacci Kampan- mastriht: Janj -CW20
Senon: Risovac - Suvaja -NW52
SULCOPERCULINA Tha1mann, 1938. (sulcus!Ьrazda,operculum/poklopacpиZeveђuSture)
S. globosa De Siz Paleocen: Lastva -НЕ25
SuЬfamilia Siderolitinae Sigal, 1952.
Supljina spiralnog kanala podijeljena је septima na proste komore, spiralni valjakje

91
dobro razvUen, tako daje sirina spiralne lamele jednaka ш veca od visine komora istog
zavoja. Granule i sistem kanala sujako razvijeni.
SШEROLIТES Pfender, 1934. (sidereus 1pun zvijezda, litus 1prost, malen)
Lj .lecasta ili sa radijalnim krakovima, sna.Zno granulirana. Zavoji su involutni,
dok su supljine komora evolutne, isprva sa trohoidnim navijanjem, kasnije
planispiralne. Spiralni valjak је jako razvijen, spiralna lamela debela.
Мnogobrojni kanali: spiralni, radijalni, meduseptalni i lateralni. Gomja kreda-
danas.
S. calcitrapoides Lam. Koniak- santon: Grmec (Smoljan- Bravsko) -NW22
Kampan- mastriht: Crni potok -NЗ, Dobretici -CWIO
Mastriht: BespeU -CW2, Ist. Majevica (Cicic 1968.), Srebrenik(S) -NE22,
Tinja-NE27
Senon: Risovac- Suvaja -NW52
S. vidali Lamarck Kampan- тastriht: Janj -CW20
Mastriht: Bespelj -CW2
Familia Orbitoididae Prever, 1904.
Lj. kao disk i 1i leca, dvostrano izbocena ili ugnuta. Povrsina ljusture glatka, mrezasta ili
granulirana. Ekvatorijalne komore heksagonalne, bocne komore su rasporedene oko
stuba pravilno ili nepravilno. Gornja kreda, paleocen?
SuЬfamilia Omphalocyclininae Vaughan, 1920.
Embrio od 4 komore. Kod nekih se pojav ljuju bocne komore koje је tesko razlikovati od
ekvatorijalnih.
OMPНALOCYCLUS Bronn, 1852. (omfalos g pupak, kyklos g krug) Mastriht.
Lj.lecasta, Ьikonkavna. Kod forme В embrionalna lj.je planispiralna, а kod
forme А ima samo 4 komore. U sredistu lj. su 1-2 sloja ekvatorijalnih komora,
а prema periferUi se izmedu ekvatorijalnih uklijestavaju bocne komore. Vanjski
zidovi ekvatorijalnih komora su rasporedeni koncentricno. Perifeme komore
otvaraju se prema vani obodnim porama.
О. macroporosus Lamarck Koniak- santon: Grmec (Smoljan - Bravsko) -NW22
Kampan- mastriht: Kozluk -NE12
Mastriht: Bespelj -CW2, Istocna Majevica (CiCi61968.)
SuЬfamilia Orbitoidinae Prever, 1904.
Ekvatorijalne komore su lucno povUene.
ОRВIТОШЕS Orblgny, 1847. (orbls l krug, oides gnalik) Gornji senon.
Lj.lecasta, simetricna ili asimetricna, na povrsini sa crvastim stubicima ili sa
radijalnim rebrima. Bocne komore su niske, ekvatorijalne sa izbocenim
vanjskim zidom i bocnim zidovima koji se spajaju. Radijalni precnik
ekvatorijalne komore је kraci od poprecnog.
О. media d' Arch. Kampan - mastriht: Cazin- Gata -NW8, Crni potok -NЕЗ,
Srebrenik(S) -NE22, Kozluk -NE12
Mastriht: Bespelj -CW2, ТinjaNE27
Gornji senon: Drecelj -Ell, Dobretic -CWlO
Senon: Dnolucka pl. CW9, Risovac- Suvaja NW52
О. spiculata Scblumberger Ketmpan- mastriht: Kozluk -NE12

92
SIМPLORВIТES Gregorio, 1882. (simplex l jednostavan, orЬita /putanja)
Embrionalna komora veliCine preko 2 mm,jajasta, okruzena debelim poromim
zidom i podij e1jena na komorice nepravilnih kontura. Gornj i senon.
S. gensacicus Leym. Mastriht: BespeU -CW2
CLYPEORВIS Douville, 1915. ( clypeus l stit, orЬis l krug) Mastriht.
Lj. asimetricna, lecasta ili nisko kupastasazaokruzenim vrhom. Embrionalna
komora i 3-4 komore zajedno cine rozetu u kupastoj spirali.
С.mammilata Scblumberger Kampan - mastriht: Cmi potok -NЗ
SuЬfamiliaLepidorЬitoidinae Silvestri, 1907.
LEPIOORВIТOIDES Silvestri, 1907. (lepis, -pidos g ljuska, orЬita l krug, oides g lik)
Lj. lecasta, granulirana. Ekvatorijalne komore su radijalno malo istegnute.
Bocne komore imaju tanke zidove. Кreda.
L. socialis Leymerie Kampan- mastriht: Kozluk -NE12
Famiilia DiscocyclinidaeVaughanetCole, 1940.
Lj. kao disk, okrugle ili zvjezdaste konture. Povrsina lj. је granulirana, nekad i zrakasta.
Ekvatorijalne komore rasporedene su u koncentricne krugove i imaju oЬlik luka ili prstena
(pravouglogili sestouglog). Kanali su intraseptalni, radijalni i prstenasti. Radijalni stoloni
su proksimalni ili distalni u ovisnosti da li se izmj enjuju sa komorama ili ne. Paleocen i
eocen.
SuЬfamiliaDiscocyclininae Vaughan etCole, 1940.
Komore sa proksimalnim stolonima i sistemom intraseptalnih i intrazidnih kanala.
DISCOCYCLINA Guembel (= Orthophragrnina Munier Chalmas) Paleocen- eocen.
(discus l disk, kyklos g krug)
Lj. kao disk, pljosnata ili naduta, okrugle konture, na povrsini sa granulama.
Komore jednog prstena komuniciraju sa komorama susjednih prstenova.
D. anconensis Srednji eocen: Grmec (SW) -NW21
D. angustae De Weijden Srednji do gornji eocen: Ljubuski -HW9
D. archiaci Scblumberger Gornji paleocen- donji eocen: Ljenobud -NE66
Donji eocen: Zagorje -HW19
D. barcesi Srednji eocen: Grmec (SW) -NW21
D. chudeaui (Scblumberger) Srednji do donji eocen: Ljubuski -HW9
D. cristenensis Srednji eocen: Grmec (SW) -NW212
D. discus Kauf. Donji do srednji eocen: Juzna Hercegovina -НЕ15
D. marthae (Scblumberger) Srednji do gornji eocen: Ljubuski -HW9
D. pratti Mich. Gornji eocen: Trebovac pl. -NE143
Srednji eocen: TriЬistovo -NWlбa
Gornji paleocen do donji eocen: Ljenobud -NЕбб
D. pygmae Gornji paleocen do donji eocen: Mliniste -SW19
D. scalaris Scblumberger Srednji eocen: Rudin do (Lastva) -НЕ44
D. sella (d' Arch.) Srednji do gornji eocen: Ljubuski -НW9
D. seunesi (Douville) Gornji tanet: Podvelezje -НЕ20
Gornji paleocen: Srebrenik - Ljenobud -NE125, Strijezevica -N83
Gornji paleocen- donji eocen: Huremi -NE46, Mliniste -SW19
D. tenuis (Douville) Gornji paleocen: Srebrenik- Ljenobud -NE125

93
 Gornji paleocen- donji eocen: Ljenobud -NE66
ACTINOCYCLINA Guernbel, 1870. (aktinos g zraka, cyclus l k:rug)
Bocne komore grade zrakastu skulpturu povrsine lj.
А. tenuicostata (Guernbel) Srednji do gornji eocen: Ljubuski -HW9
SuЬfarnilia OrЬitoclypeinae Brбnnirnann, 1946.
Ekvatorijalne komore nisu podijeljene na komorice. Raspored komora је vecinorn
koncentrican. OЬlik komoraje pravougli Ш nadsvodeni.
ORTHOPНRAGMINA Munier Chalrnas (orthos g uspravan, fragrna g pregrada)
Ekvatorij alne kornore sijeku se pod pravirn uglorn.
О. rnarthae Scblurnberger Srednji eocen: RosiCi -NEllб
О. nurnrnulitica Guernbel detto
O.varians Kaufrnann detto
ASTEROCYCLINA Guernbel, 1870. (aster l zvijezda, cyclus l k:rug)
Lj. sa 5-12 zraka koje nastaju povecanjem broja ekvatorijalnih komora.
Komore su nadsvodene, loptaste ili pravougle. Srednji i gornji eocem.
А. stella Guernbel Srednji i gornji eocen: Ljubuski -НW9
А. stellata ( d' Arch.) detto

Ordo BULIMINIDA Jura- danas.

Lj. је spiralni vijak sa monomorfno rasporedenim komorama dvo-, tro- ilijednoredno.
Zid vapnen, oЬicno sa finim porama, neproziran, porculanast ili Ьlistav. Usce polazi sa
dna svog poUa, oЬlika lucno povijenog, okruglog ili sitastog.
Farnilia Bulirninidae Jones, 1876. Jura-danas.
Lj. izduzena, okruglog, ovalnog, i trouglastog poprecnog presjeka. Zavoji sa 3-5, ра i
vise kornora, na kraju rasta njihov se broj srnanjuje. Nekadje lj. jednoredna ili takva
bude na kraju rasta. Primitivno usce је lucno, kasnije postaje peЩasto te ide ро obodnom
savu ili poprecno na njega. Kod nekil1 usce је na kraju zavojnice, na vraticu, sa usnom
ili sitorn, u raznirnkornbinacijama. Zid vapnen, porozan, sjajan ili sa bodljama i rebrirna.
SuЬfarnilia Virgulininae Cushrnan, 1927. Jura-danas.
Juvenilna ljustura spiralna i1i dvoredna, ili postaje jednoredna.
VIRGULINA OrЬigny, 1826. (virgula l prutic) Jura- danas.
Lj. izduzeno-vretenasta, nesto stisnuta, barern tri puta duza nego siroka.
Kornore izdиZene, juvenilne su turbospiralne, а odrasle ne posve pravilno
dvoredne. Savovi su jednostavni. Usce је peЩasto, oЬicno sa lamelastim zubom
kojije vezan za zljebastijezicak. Zid gladak.
V. cornplanata Egger Sarmat: Ugljevik -NE149
V. schreiЬersiana
Czj. Karpat: Sjev. i sjeveroist. Bosna -N72a
Srednji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74
Baden: Kozara -NWЗO, Tuzla -NE145a
Gornji baden- donji Rissoa sl.: Tuzlanski bazen -NE147
V. squarnosa OrЬigny Baden: Kozara -NWЗO
LOXOSTOMUМ Ehrenberg, 1854. (loxos g kos, storna g usta) Кreda - danas.
Lj. izduzena, lancetasta, bocno malo stisnuta. Raspored komora dvoredan,

94
 osim posljednjih, koje su ро jedna. Usce oЬicno ovalno, na kraju ljusture.
L. pseudodigitifera Napoli Gornji baden (zona "dilatata"): Sjevema i sjeveroistocna
Bosna -N72a
SuЬfamilia Buliimininae Jones, 1876. Кreda- danas.
Lj. na poprecnom presjeku okrugla, oЬicno sa tri komore u zavoju, kod primitivnih sa
vise od tri. Komore su tijesno smotane, siroke, zavoji donekle obuhvatni. Usce kao
petlja, rjede 1uk, rijetko kad sitasto. Zid gladak ili sa skulpturom, sitno porozan.
BULIМINA OrЬigny, 1826. (Ьoylimia g suvise velika glad) Кreda - danas.
Lj. nije visoka, ona је troredna, sa kompaktnim i donekle obuhvatnim zavojima.
Komore su nadute. Usce је kao uska petlja, sa vraticem koji је sa jedne
strane pridignut, а sa dmge sa jezickom koj i silazi do usca prethodne komore.
Zid gladak ili sa skulpturom.
В. aculeata Gornji baden (zona "dilatata"): Tuzlanski bazen -NE147
В. affinis OrЬigny Srednji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74
Baden: Ug1jevikNE149
В. buchiana OrЬigny Ваdеп: Kozara -NW30
В. costata OrЬigny Baden: Ug1jevik -NE149
В. elongata OrЬigny Srednji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74
Srednji baden- donji Rissoa sl.: Tuzlanski bazen
Baden:Ugljevik -NE149
В. elongata lappa Cushman Baden:Ugljevik -NE149
Srednji do gornji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74
В. inflata Seg. Baden: Ugljevik -NE149
В. ovata OrЬigny Srednji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74
Baden: Ugljevik-NE149, Tuzla -NE145a
В. ovula OrЬigny Baden: Ugljevik -NE149, Kozara -NW30
В. pupoides OrЬigny Srednji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74
Srednji do gornji baden: Tuzlanski bazen -NE147
Baden: Kozara -NW30, Tuz1a -NE145a, UgUevik -NE149
В. pyrula OrЬigny Baden: Kozara -NW30, Tuzla -NE145a,
SuЬfamilia Reussellinae Cushman, 1933.
Lj. troredna, tijesno smotana, kasnije nekad dvoredna ilijedпoredna. Lj. u poprecnom
presj eku trograna, nekad sa zaoЬlj enim roglj evima.
REUSSELLA Galloway, 1933. (А. Е. Reuss, praski paleontolog iz sredine 19-tog
vijeka) Кreda- danas.
Lj. troredna, trouglasta piramida sa pljosnatim stranicama. Rogljevi oblcno
zaostreni. Komora mnogo, tijesno su smotane, oblcno se zavrsavaju rogljevima
sa bodljom. Usce polukruZno do petljasto, lezi u bazi usnog polja. Zid porozan,
gladak ili sku1pturiran. '
R. szajnoche Mastriht: Posavina -3 -NE16
SuЬfamilia Uvigerininae Cushman, 1913. Кreda- danas.
Lj. juvenilna troredna, odraslajednoredna ili na prelazu u jednorednu. Poprecni presjek
okrugao ili trobridan. Polozaj komora relativno slobodan. Usce na kraju ljusture, ima
vratic i razvijenu usnu. Zid gladak ili skulpturiran, oЬicno sitno porozan.

95
UVIGERINA OrЬigny, 1828. (uva l grozd, gero l nositi) Paleogen - danas.
Lj. izduzena, vretenasta, okruglog poprecnog presjeka, oblcno troredna, na
kraju razvoja sa pove6anim uglom smotavanja. Komore izbocene, okrugle.
Oblcno sa jeziccem na us6u. Zid gladak i 1i sa uzduznim bridovima.
U. acuminata Hosius Karpat: Vranovac р. -N91
U. auberiana OrЬigny Srednji baden i zona "dilatata ": Sj. i sj ev. ist. Bosna -N72a
Baden: Kozara -NWЗO, Ugljevik -NE149
U. auberiana attenuata OrЬigny Srednji baden i zona "dilatata": Sj. i sjev. ist.
Bosna -N72a
U. bononiensis Fom. Baden: Kozara -NWЗO, Ugljevik -NE149
U. bononiensis primiformis Рарр et Toumovsky Karpat: Sjev. i sjeveroistocna Bosna
-N72a, Tuzlanski bazen -NE147, Tetima -NE140, Vranovac р. -N91
U. bononiensis compressa Cushman Srednji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74,
Tuzlanski bazen -NE147, Tetima -NE140
U. flinti Cushman Srednji baden: Sjev. ist. Potkozaije -N74
U. graciliformis Рарр et Toumovsky Karpat: Vranovac р. -N91
U. longistriata Per. Baden: Ugljevik -NE149
U. macrocarinata Рарр et Toumovsky Donji baden: Tetima -NE140, Tuzlanski
bazen -NE147
Srednji baden: Tuzlanski bazen -NE 147
Baden: Kozara -NWЗO
U. mediterranea Hof. Baden: Ugljevik -NE149
U. parkeri breviformis Рарр et Toumovsky Karpat: Vranovac р. -N91
U. peregrina Cushman Srednji baden: Sjev. ist. Potkozaije -N74
Baden: Ugljevik -NE149
U. pygmea OrЬigny Srednji i donji baden: Sjev. ist. Potkozюje -N74
Baden: Kozara -NWЗO, Ugljevik-NE149
U. pygmoides Рарр et Tournovsky Srednji baden: Sjev. ist. Potkozazje -N74, Tetima -NE140
U. rutila Cushman Baden: Ugljevik -NE149
U. schreiЬersi Czj. Baden: Ugljevik-NE149
U. semiornata OrЬigny Srednjibaden:Tuz1anski bazen-NE147, Ugljevik-Janjari-NE150
Gornji baden (z."dilatata"): Tuzlanski bazen -NE147
Baden: Ugljevik -NE149
U. schwageri Brady Baden: Ugljevik -NE149
U. striata OrЬigny Baden: Ugljevik -NE149
U. tenuistriata Reuss Baden: Kozara -NWЗO, Tuzla -NE145a
U. uniserialis Jedlitschka Karpat: Vranovac р. -N91
U. venusta venusta Franz. Baden: Ugljevik -NE149
U. venusta liesingensis Srednji baden: Tuzlanski bazen -NE147
Baden: Ugljevik-NE149
ANGULOGERINA Cushman, 1927. (angulus /ugao, gero /nositi)
Lj. sa tri spljostene stranice. Кrajem rasta ima jednoredan raspored. Zid
gladak i 1i sa skulpturom. Gornji eocen- danas.

96
А. angulosa (Will.) Srednji baden i gomji baden (z."dilatata"): Sjev. i sjev. ist. Bosna -N72a
SIPHOGENERINA Scblumberger, 1883. (sifon g cijev, genero l radati)
Lj. izduzena, valjkasta, prvo troredna, а posljednje komore cine jedan red.
Poprecni presjek okrugao. Zavojnica oЬicno slabo odmotana. Kod odraslih
usce је na kraju ljusture, ono је okruglo, sa vraticem i sa siroko otvorenom
usnom. Od usca silazi jezicak do na suprotnu stranu, gdje је ranije Ьilo usce.
Zid oЬicno ima skulpturu. Кreda - danas.
S. zitteli (Karrer) Baden: Ugljevik-NE149
Familia Pleurostomellidae Reuss, 1860.
Lj. slobodna, oЬicno sa dosta komora, izduzeno-valjkasta do jajasta, cesto saЬijena,
dvoredna ijednoredna. Komore izbocene, vise ili manje involutne. Usce veCinom Ьlizu
kraja ljusture, poluelipticno ili polumjesecasto kao zarez, sa malom usnom ili sa
nadnosenom kapicom sajedne strane. Od usca ide nanize lamelastijezicak koji cesto
prelazi u suplju cjevCicu kojaje pricvrscena Ьlizu mjesta gdje је prethodno usce. Zid
vapnen, fino porozan i oЬicno gladak. Donja kreda- danas. ·
PLEUROSTOMELLA Reuss, 1860. (pleyragobod, stomagusta) Donjakreda-danas.
Lj. duguljasta, dvoredna, sa naizmjenicno postavljenim komorama, tendencUa
jednorednosti pred kraj rasta. Usce је u vrhu uduЬljenog шщоg polja, kao
polumjesec- pofukrug. Od sredine ugnute strane usca ide sanac kojeg grade
dva lamelasta zupca.
Р. clavata Kampan - mastriht: Bozici -NE2
Familia Cassidulinidae OrЬigny, 1839.
Lj. dvoredna, smotana gradi pljosnatu spiralu koja se na kraju nekad razmotava ilije
trohoidna. Komore se redaju naizmjenicno. Usce kao izduzena petlja ili zarez, rijetko
kad okruglo, nekad sa bocnom lamelicom. Zid vapnen, porozan.
CASSШULINA OrЬigny 1826. (cassida l kaciga) Gomja kreda- danas.
Lj. planispiralna, involutna, od bocno jako stisnutih do skoro loptastih oЬiika.
Usce kao zarez, cesto sa bocnom lamelom, smjesteno Ьlizu perifemog oboda
sa kojimje cesce paralelno nego skoro poprecno.
С. carinata Cushman Baden: Kozara -NW30
С. laevigata OrЬigny Baden: Kozara -NW30
Karpat: Vranovac р. -N91
С. oЬlonga Reuss Srednji baden: Sjev. ist. Potkozatje -N74
С. subglobosa Brady Srednji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74
Ordo HETEROHELICIDA (eterograzlicito,elix-likosgspirala) Кreda-danas.

Kod najprimitivnijihje juvenilna ljustura planispiralna, а odrasla dvoredna. Kod onih sa

izostavljenimjuvenilnim razlikama ljusturaje troredna, ali najcesci su dvoredni oЬlici,
zatim nepravilno-ciklicni i lepezasti. Zid је ili gladak ili uzdиZno rebrast ili sa skulpturom.
Rebra su najcesce vezana za savove, ali i za periferiju, uzduzna i poprecna. Nekad su
savovi zaliveni.
Familia Bolivinitidae Cushman, 1927.
Lj. slobodna, kao juvenilnaje planispiralna, kasnije dvoredna ilijednoredna. Usce kao

97
pukotina i 1i kao petlj а, na dnu usne povrsine ili na kraju ~usture, okruglo i1i ova1no, sa
vraticern, nekad sa usnorn. Zid vapnen, porozan, oЬicno sa nalijevirna, rebrirna, prugarna
i bodljama, rijetko gladak.
SuЬfarniliaBolivininae Glaesner, 1937. Кreda-danas.
U odraslorn stadiju ljustura је dvoredna. Obod zaoЬljen ili uglast, nekad sa kilorn
(grebenorn). Us6e kao petlja i1i polukrug, izuzetno је usce na kraju ljusture.
BOLNINA OrЬigny, 1839. (bolis golovni uteg) Кreda- danas.
Lj. dvoredna, izduzeno-klinasta, ovalna i1i siroki rornboid. Poprecni presjek
Ьlizak rornboidu. Obodni dio bez grebena ili sa njirne, ali ne uglastirn. Usce
petljasto. Zid tanak, porozan.
В. arta Macfad Baden: Kozara -NW30, Ugljevik -NE149
В. catanensis Seg. Srednji baden i z. "dilatata ":Sjev. i sjeveroistocna Bosna -N72a
Baden: Ugljevik-NE149
В. dentata Reuss Srednji baden i z. "dilatata ": Sjev. i sjeveroistocna Bosna -N72a
В. dilatata Reuss Srednji baden: Tetima -NE140, Ugljevik- Janjari -NE150
Od srednjeg badena do starijeg sarmata - donjih Rissoa slojeva:
Tuzlanski bazen-NE147
Gornji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74, Ugljevik- Janjari -NE150, Tetirna
-NE140
Baden: Kozara -NW30, Ugljevik -NE149, Tuzla -NE145a
В. draco Катрап - mastriht: Bozici -NE2
В. incrassata Kampan- mastriht: Bozici -NE2
В. scalparata Schw. Srednji baden i z. "dilatata" gornjeg badena: Sjeverna i
sjeveroistocna Bosna-NE122a i -N72
В. semistriata Hantken Gornji baden: Sjev. ist. Potkozarje -N74
В. spathulata (Will.) Baden: Ugljevik-NE149
В. spinescens Cushrnan Gornji baden (z."dilatata"): Sj. i sjeveroistocna Bosna -
N72a
В. textularioides Reuss Baden: Tuzla -145а

SuЬfamilia Plectofrondiculariinae Glaessner, 1945.

Juvenilnalj. dvoredna, odraslajednoredna, bocno stisnuta. Usce okruglo ili elipticno, na
kraju. Povrsina sa Ьilateralno- sirnetricnorn skulpturorn.
PLECTOFRONDICULARIA Liebus, 1902. (plecto l plesti, frondefranc. pracka)
Lj. kao lanceta ili spljostena. Kornore u oЬliku sedla. Zid gladak i1i sa
skulpturorn.
Familia Heterohelicidae Cushrnan, 1927.
Lj. slobodna, sa dosta individualiziranirn kornorarna. Usce polukruzno i1i kruzno, na
unutrasnj ern obodu kornore, rij etko na kraju. Zid vapnen, tanak, sitnoporozan, gladak ili
fino prugast, nekad sa rnalirn bodljama. Zivot pelaski. Donja kreda- oligocen.
GUEMBELINA Egger 1899. (С. W. Guembel, minhenski paleontolog iz druge polovine
19-og vijeka) Donja kreda- oligocen.
Cijela lj. је dvoredna. Usce veliko ili malo, palukruZno. Zid gladak ili sa iglicastim
bodljama ili uzdufuo prugast.

98
G. g1obиlosa (Erh.) Kampan- mastriht: Bozici -NE2
Mastriht: Posavina -3 -NE16
G. sp. Ilerd: Jиfua Hercegovina -НЕ15
VENTILAВRELLA Cиshman, 1928. (ventиs l vjetar, 1abrum l иsna, 1epeza)
Lj. prvo dvoredna, kasnije kao lepeza. Usce prvo polиkrиzno, kasnije
cetveroиglasto i1i okruglo. Zid sa иzdиznim isprekidanim rebrima. Gomja
kreda.
V. eggeri Mastriht: Posavina -3 -NE16
FORAМINIFERA FAМILIAE INCERTAE SEDIS
Fami1ia Chi1ostomellidae Н. В. Brady, 1881.
Lj. s1obodna mnogokomorna, okrugla, zaoЬljena, s1abo stisnиta ро osi smotavanja i1i
poprecno. Prvo је trohoidna, а kasnije planispiralna i и potpиnosti involиtna. Usce kao
zarez sa s1abim pregibom и dnu zavoj а i 1i okruglo na septalnoj p1ohi. Zid g1adak, vapnen
vrlo sitno porozan.
SиЬfami1ia Chi1ostomellinae Н. В. Brady, 1881. Gomjakreda-tercijar.
Pos1jednji zavoji sa dvijekomore invo1иtne, nadиte, krupnije.
CНILOSTOМELLOIDES Cushman, 1926. (hiloo gpasti travu, stomagusta, oides gnalik)
Lj. ovalna, prvo trohoidna, kasnije dvoredna. Usee okrugloје na kraju posUednje
komore (kod nekih vrsta na vraticu), sa slabo razvijenom usnom. Gornja
kreda -paleogen.
Ch. oviformis (Scherb.) Gornji paleocen- donji eocen: Celicka r. -NE22
SuЬfamilia Sphaeroidininae Cиshman, 1828. Кreda- danas.
Lj. okrugla involиtna, sa nepravilnim polozajem komora nadиte konture. Savovi
uduЬljeni, usce u bazi posljednje komore u oЬliku zareza veCinom sa izraslinom poput
zuba.
SPНAEROIDINA OrЬigny 1826. (sfairo g smotati и loptи)
Lj. skoro kao 1opta, nepravilno-spira1na.
S. bиlloides OrЬigny Baden: Ugljevik-NE149
Donji i srednji baden: Sjeverna i sjeveroistocna Bosna -N72a
S. variaЬilis Reuss Baden: Ugljevik -NE149
Fami1iaArchaediscidae N. Tschemysheva, 1948.
Lj. lecasta ili diskasta, ima samo dvije komore. Prva је loptasta, а druga cjevasta
savijena oko prve kao klиpko ili и jednoj ravni. Smotavanje invo1иtno, nekad na krajи
evolutno. Usce је otvoreni kraj cijevi. Zid vapnen, dvoslojan. Vanjski sloj је svijetao i
porozan, radija1no-zrakast, а unиtrasnji tanak, taman, sitnozmast. Vize- moskov.
ARCНAEDISCUS Н. В. Brady (arhe g pocetak, discus l disk) Vizc - moskov.
Lj. kao klupko ili djelomicno planispirala, involutna.
А. kavuri Brady Donji karbon: Praca -Е 11
А. postrugosus Reitl. Baskir- moskov: Sanski paleozoik -NW17
А. timanicus Reitl. Baskir- moskov: Sanski paleozoik -NW17
PERМODISCUS Dиtkevitsch, 1948. (permo l permski, discиs l disk)

99
 Lj. lecasta, involutna, prvo kao klupko, zatim planispiralna, sa jako zadeЬljanim
bokovima. Vize - namir.
Р. pragsoides Gornji trijas: Hrvacani - Uzlomac -NS
Р. pragsoides oscilens (Oberhauser) Norik- ret: Dubrave -N13
Gornji trijas: Hrvacani- Uzlomac -N5, Volujak pl. -SE14
PROPERМODISCUS А. М. Maclay, 1955. (pro g pred, prije) Vizc- namir.
Lj.lecasta, involutna, prvo kao klupko, zatim planispiralna, sajako zadeЫjanim
bokovima.
Р. cf. ulmeri МШ. Donji karbon: Praca -Е 11

Familia Spirillinidae Reuss, 1861.

Lj. slobodna ili pricvrscena, planispiralna ili trohoidna, evolutna. Primitivne imaju samo
2 komore pocetnu i cjevastu, naprednije imaju posljednje zavoje podijeljene nadugacke
komore. Ako su komore prstenaste postoji i podjela komora na komorice drugog reda.
Zid vapnen, staklast, gladak ili sa skulpturom.
SPIRILLINA Ehrenberg, 1843. (spira l spirala) Jura- danas.
Lj. planispiralna, evolutna sa nepodijeljenom drugom komorom. Zavoj i se ne
prehvacaju ili posve slabo prehvacaju. Nekad ima posljednji zavoj nepotpune
pregrade. Usce је na kraju cijevi. Zid staklast ili la.Zno porozan.
S. liassica Yones Srednji lias: Lastva -НЕ25
Lijas - doger: Stobarane - Stublic -ЕЗl
Lijas: Gomje i Donje Bare (Sutjeska) -SЕЗ, Mala Usorica -СWЗЗ
TURRISPIRILLINA Cushman, 1927. (turris l kula, spira l spirala)
Lj. sa pocetnom i cjevastom komorom koja gradi kupastu spiralu lagano
obuhvatajucu i odozdo suplju. Polukrufuo usce na kraju cijevi. Zid tanak,
pore neprimjetne. Oksford- danas.
Т. minima S. Pantic Gornji trijas: Bos. Кrupa-NWЗa, Han Kola-NW25a, Cadavica
- Slatina -NWl О, Zep pl. -Е42
Norik - ret: Olovo -Е23
CONICOSPIRILLINA Cushman, 1927. (conicus l kupast, spira l spirala)
Lj. pricvrscena, kupasto-spiralna, u bazi involutna, cesto sa rebrasto-radijalnom
skulpturom. Usce је uski zarez na trbusnom zidu komore i pruza se od pupka
prema perifemom obodu. Lijas- oksford.
С. bassiliensis Mobler Oksford- kimeridZ: Duzi -НЕ9, Grmec (S)-NW19, Jelasinovci
-NWЗO, Vitorog- Hrbljina -SW38, Zavala- Ravno -НЕ59
Тiton: Zavidovici (NE) -СЕ26

TROCHOLINA Paalzow, 1922. (trohos g cigra) Kelovej - oksford.

Lj. kupasta, sa spiralom koja se vidi na lednoj strani. Cjevasta komora
neispregradivana ili samo napola pregradena. Na trbusnoj strani, u bazi
posljednjeg zavoja vide se radijalna rebarca ili nepravilne bradavice. Podrucje
pupka је ravnomjerno granulirano. Usce је otvoreni dio cUevi. Zid neprozracan,
hrapav.

100
Т. alpina Leupold Lijas - doger: Hutovo -НЕ17
Oksford - kimeridz: Smetica -NW58
Кimeridz- titon: Vitorog- НrЬljina -SW38, Vitorog -SW3 7
Т. conica Scblumb. Toars: Berkvina -El
Т. elongata Leupold Najmlatli doger: Vjetraca -НЕ54
Oksford: Gnjilovac -NWlб
Oksford- kimeridz: Smetica -NW58, Visnjevo -НЕ55
Кimeridz- titon: Vitorog- НrЬljina -SW38
Тiton: Nevesinje -НЕ33
Gornja- jura: Тijesno -NlO, Vitorog- Mosor -SW39
Valang- otriv: Velez - Cabulja -НЕ52а
Т. friburgensis Donji apt: Zeravice -Е43
Т. palastiniensis Henson, Gornja jura: Vitorog - Mosor -SW39
Т. permodiscoides Oberh. Gornji trijas: Duzi -НЕ9
Ret: Rade -НЕ41
COSCINOCONUS Leupold, 1935. (koskiniong sito, conus 1kupa) Jura.
Lj. kupasta, srnotana, svega nekoliko zavoja, ocevidno nepodijeljenih. Na
trbusnoj strani imajednu poput mreze pregradu preko sredisnje supljine. Zid
vapnen, perforiran.
С. alpinus Leupold, 1935. Gornji titon: Kukavica pl. -NW35
Тiton -Valang: Plasa pl. -НN19
INCERTAE SEDIS
CUVELLIERINA (Ј. Cuvellier, francuski rnikropaleontolog iz sredine 20-og vij eka)
С. eocaenica Debourle lpres: Jasenica (Srebrenik) -NE50
DIPLOSPНAERINA (diploos g dvostruk, sphaera llopta)
D. inaequalis (Derville) Baskir: Halilovci -NWб
FAVREINA (Ј. Favre, francuski istraZivac dazikladaceja izprve polovine20-ogvijeka)
F. salevensis Parejas Berias: Lastva -НЕ25
Srednji lijas: Peci -SW24
Valang: Radic vrh -NW47
Neokom: Dinara pl. -SW5, Gnnec (W) -NW20, JugozapadnaBosna-SW13,
Meornaca -HW18, Nevesinje -НЕ33, Tisno -HWЗl, Velez- Cabulja-
НЕ52а Vitorog-НrЬljina-SW38
Barem - apt: Vidusa pl. -НЕ53
Donja kreda: Тijesno -NlO
А!Ь: Velez- Cabulja -HW52a
GLOBOCНAETE (globus llopta, haeta g cekinja)
G. alpina Lomb. Donji lijas: Velez - Podvelezje -НЕ52с
Srednji lijas: Peci -SW24, Ticevo polje -SW34
Gornji lijas: Pjenovac -Е24
Lijas: Gomje i Donje bare -SE3
Doger: Drvar-Gomje livanjsko polje-SWб
GLOBOQUADRINA (globus llopta, quadrus l cetverouglast)

101
G. altispira Cushman Karpat: Vranovac р. -N91
G. dehiscens Cush., Parr. et Coll. Karpat: Vranovac р. -N91
НANZAWAIA (Sh. Hanzawa,japanski mikropaleontolog iz prve polovine 20-og vijeka)
Н. boueana (OrЬigny) Sarmat: Ugljevik- Janjari -NE150
HAURANIA
Н. amii Donji lijas: Velez- Podvelezje -НЕ52с
Srednji lijas: Kuti -НЕ23, Ticevo polje -SW34
Srednji do gornji lijas: Tijesno -NlO
Lijas - doger: Zavala - Slano -НЕбО
Lijas: Bos. Кrupa -NW3a, PredojeviCa glavica -NW 46
Doger: Kupresko polje -SW34
Н. amii deserta В. Krupa -NWЗa, Predojevica gl.-NW46, Zavala- Slano -НЕбО
НARINJOНNSONELLA
Н. annulata А!Ь- cenoman: Gerovi -Е 11 а
НEDBERGELLA Brбnnimann et Brown, 1958. (Н. Hedberg, mikropaleontolog iz
prvepolovine 20-ogvijeka)
Lj. trohoidna, Ьikonveksna, bez obodnog grebena i pora. Komore loptaste ili
elipsoidalne. Savovi ugnuti, radijalni, pravi i1i savijeni. Usce unutraSnje-obodno,
izvan ili unutar pupka. Usce oiviceno uskom usnom. Otriv - mastriht.
Н. delrionensis А!Ь- cenoman: Maglaj (S) -СЕ15
Н. infracretacea (Glassn.) Donji а!Ь: Maglaj (S) -СЕ15
Н. trochoidea Donji а!Ь: Maglaj (S) -СЕ15
А!Ь- cenoman: Sehitluci -N9, Тijesno -N10
КATHINIA
К. selveri Smout Gornji tanet: Podvelezje -НЕ20
LIТUOSEPTA (lituus l truba, septum l pregradak)
L. recoarensis Cati Srednji lijas: Peci -SW24
Srednji do gornji lijas: Tijesno -NlO
MEYERDORFINA
М. bathonica Auroze et Bizon Doger: Drvar- Gornje livanjsko polje -SW6
Oksford: Gnj ilovac -NW 16, Radic vrh -NW4 7
Oksford- kimeridi: Tijesno -NlO
NAUTOLOCULINA (nauta l mornar, loculis l komorica)
N. oolithica (Mobler) Lijas: Predojevica glavica -NW 4б, В. Krupa -NWЗa
Oksford- kimeridi: Vitorog pl. -SW37, Vitorog- HrЬljina -SW38
Dogerlmalm (prelaz): Borova Glava -SWl
NEZZAZATA Omara, 1956. Apt - mastriht.
Lj. sitna, slabo perforirana, sa ledne strane evolutna, sa trbusne involutna, sa
6-1 О komora u zavoju. Podrucje usca trouglasto. Usce sa zubastom izraslinom,
smjesteno и podrucju pupka koje presijeca. Zid jednoslojan.
N. simplex Omara Barem- а!Ь: Jugozpadna Bosna -SW13
А!Ь: Grmec (W) -NW20, Velez - PodveleZje -НЕ52с
А!Ь- cenoman: Gojsalic -Е12, Јајсе -CW18, Mliniste -SW17, Zapadna i

102
 jugozapadna Bosna -SW42
Cenoman: Rore- Prekaja -SW29, Seliste -НЕ45, Velez- Trtla -НЕ52Ь
Cenoman - turon: Lupin -NW37
Turon: Сте Lokve -NW6
Turon i turon- senon: Nadanici (Kunjak potok) -НЕ31а
Koniak- santon: Grmec (Smoljan - Bravsko) -NW22
N. germanica Omara et Strauch Barem- apt: Varesko brdo -ЕЗб
Gornji apt - donji а/Ь: Baraka -NW2
PSEUDOCНRYSALIOINA (pseudo g nepravi, hrysalis, -lidos g zlatasta gusjenica)

Р. casertana А/Ь - cenoman, cenoman: Kalabace -NE 1О

А!Ь - сепотап: Gerovi -Ella
TRIASINA Majzon, 1954. Gornji trijas.
Lj. s1obodna, p1anispiralna sa 7-9 zavoja. Radija1na septa kratka. Zid vapnen
porcelanast, neperforiran, sa kvrzicama.
Т. hantkeni Majzon Norik- ret: Dubrave -NW13
Ret: Rade -НЕ41
Gornji trijas: Нrvacani- Uzlomac -N5, Zavajt -SE17, ZavidoviCi (S) -СЕ28
Т. oberhauseri Norik- ret: 01ovo -Е23
Gornji trijas: Zep pl. -Е42
C1assis I N F U S О R I А (infusus l koji se nalije)
PraZivotinje sa stalnim oЬiikom tyela (ееЩе) zahvaljujuci gustoj pelikuli, acesto i skeletnim
fibrilima. Pokretni su kroz citav zivot ili u nekim stadijima pomocu resica, tj. vlaknastih
izbojaka vanjskog sloja protop1azme ili pomocu krupnyih membranela tj. slijepljenih
resica. Peristom moze Ьiti slozenye grade. Razmnozavaju se dijeljenjem ili pupanjem.
Subc1assis С Ј L Ј А ТА

(kilikiong i cilicium l pokrivac od kostrijeti, otud naziv cilije za treplje)

Cilije (treplje, resice) su u funkciji kroz citav zivot tihjednocelijskih pra2:ivotinja koje
poznajemo i ро ustima (citostom).
Ordo SPIROTRICHA (spira l spirala, trihos gtreplja)
Resnicki omotac је reduciran. Adoralne membranele povijaju se oЬicno s lijeva na
desno.
Subordo OLJGOTRJCHA (oligo gma1o, trihos gtrep1ja)
Osim adoralne zone celija ima jos svega nekoliko resica i elasticnih dlaka.
Fami1ia Tintinnidae Claparede et Lachmann, 1856.
Pelaske, rijetko kad slatkovodne oligotrihe sa pseudohitinskom ili galertastom kucicom
na povrsini koje se Щере mineralne i organske cestice. Samo tijelo organizmaje kao
prsten i1i kupa sa zaostrenim strafuj im dije1oщ а na prednj emj е peristom и oЬliku diska
okruZenog okovratnikom membrane1a. (tintinus 1zvonce)
CALPIONELLA Lorenz, 1901. (kalpos g pehar) Тiton- valang.
Lj. loptasta, ovalna ili va1jkasta, na aboralnom kraju zaokruzena ili zaostrena.

103
 Vecina ima oralni okovratnik usmjeren pravo naprijed i zadeЫjan uz ljusturu.
С. alpina Lorenz, Кimeridz- titon: Gnjilovac -NW16
Тiton: Kosijerovo -НЕ22, МаЈа Usorica-CWЗЗ, Ocaus pl. -CW35, Nadanici
-Lukavica-НN15, PUetlov vrh-NW45, Prijedjel-SE8
Тiton - valang: Serici -CW4 7, Zavidovici (NE) -СЕ26
Berias: Metaljka -NW41, Semizovac -СЕ20а, Vranduk -CW53
Gornji berias- valang: Maglaj (S) -СЕ15
С. elliptica Cadisch Тiton: Kosijerovo -НЕ22, Ocaus -CW35, Prijedjel-SE8, Nadanici
-НЕЗЉ, M.Usorica -СWЗЗ
Тiton - valang: Zavidovici (NE) -СЕ26
Berias: Semizovac -СЕ20а
CALPIONELLOPSIS Colom, 1948. (kalpos g pehar, ops, -sis g nalik)
С. darderi Colom Gornji berias- valang: Maglaj (S) -СЕ15
С. elliptica Cadish Тiton: Vratar -SE15
С. oЬlonga Cadish Тiton: Mala Usorica -СWЗЗ
Berias: Semizovac -СЕ20а
Gornji berias- valang: Maglaj (S) -СЕ15
С. simplex Colom Тiton: Mala Usorica -СWЗЗ
С. thalmani Colom Berias: Metaljka -NW41

TINTINNOPSELLA Colom, 1948. (tintinnus l zvonce, ops, -sis g nalik)

Lj. zvonasta ili izduZeno-zaobUena, aboralno cesto sarepom.
Т. bacinensis Кimeridz - titon: Duzi -НЕ9
Т. cadishiana Colom Тiton: Kosijerovo -НЕ22
Berias: Metaljka -NW41
Т. carpatica Murg. et Filip. Тiton: Nadanici -НЕЗI Ь, Ocaus -CW35
Тiton - valang: Zavidovici (NE) -СЕ26
Т. dalmatica Кimeridz - titon: DиZi -НЕ9
Т. gracilis Кimeridz - titon: Duzi -НЕ9
Т. lata RadoiCic Neokom: Vitorog- НrЫjina -SW38
Valang- otriv: Jugozapadna Bosna -SWIЗ
T.longa Cadish Тiton: Mala Usorica -СWЗЗ
Тiton - valang: Zavidovici (NE) -СЕ26
Т. simplex Radoicic Neokom: Vitorog- НrЫjina -SW38
FAVELLOIOES Colom, 1939. (faveo l pristajati uz)
F. cyttarocyliformis Titon - valang: Mosevic - Zavala -НЕЗl
F. liliformis Valang- barem: Dinara pl. -SW5
Valang- otriv: Velez - Cabulja -НЕ52а
F. scandrica RadoiCic Тiton - valang: Mosevic - Zavala -НЕЗl
Familia Petalotrichidae Kof'. et Camp. 1929.
SuЬfamilia Craterellinae Kof'. et Camp. 1929.

НADZIELLA Radoicic 1962. (Ј. Hadzi, profesor Ьiologije u LjuЫjani iz prve polovine
20-ogvijeka)
Lj. casasta, aboralno zaoЫjena, oralni otvorprostran, ogrlica visestruka.

104
Н. zetae RadoiCic Тiton - valang: Mosevic - Zavala -НЕЗl
Incertae familiae?
CAМPBELLIELLA Radoicic (А. S. Campbell, americki istraZ:ivac radiolarija i tintinida
iz sredine 20-og vijeka)
С. carozzi Radoicic Valang: Нит kod TreЬinja -НЕ16
С. milesi Radoicic Кimeridi- titon: Paklina i Ljubusa -SW23
'Пton - valang: Mosevic - Zavala -НЕ31
Valang: Нит kod TreЬinja -НЕ16
Valang- otriv: Jugozapadna Bosna -SWIЗ, Velez- Cabulja -НЕ52а
Valang- barem: Dinara pl. -SW5
Neokom: Vitorog- НrbUina -SW38
DATURELINA Radoicic
D. costata Radoicic Titon - valang: Mosevic- Zavala -НЕ31
VAGINELLA (vagina l mahuna)
V. striata Valang- otriv: Velez - Cabulja -НЕ52а
Incertae sedis?
GROSSICOLARIA
G. nassulinqua Тiton- berias: Jursko kredni flis -CW24
PIТHONELLA Lorenz (pithos g cup)
Р. innominata (Bonet) Senon: Brezova Kosa -NWЗc, Skokovi -NW56
Р. ovalis (Kaufmann) Turon - senon: Bogodol - Osljar -НWЗ
Senon: Janj -CW20, Nevesinje -НЕЗЗ, Risovac - Suvaja -NW52
Gornji senon: Кrupa na Vrbasu -CW28
Santon- kampan: Zagorje -HW19a
Р. sphaerica А!Ь- cenoman: Maglaj (S) -СЕ15
STOMIOSPНAERA (stoma g usta, sfaira g lopta)
S. coloni Gornji berias - valang: Maglaj (S) -СЕ15
S. minutissima Titon- berias: Jursko kredni flis -CW24
S. sphaerica Defrance Santon- kampan: Zagшje -НW19а
Senon: Janj -CW20, Risovac - Suvaja -NW52
Gornji senon: Кrupa na Vrbasu -CW28

Typus S Р О N G I А Е (spongia l spиZva)

Classis С А L С IS Р О N G I А Е (calx, -lcis l krecnjak)

Subclassis S УС О N Е S (sikon g smokva)

Familia Polysteganidae Rauf, 1893. (poly gmnogo, stego gpokriti)
Od drugih vapnenih spuZvi razlikuju se ро specificnom nacinu sedimentacije.
STEINMANNIA
Ovaj rod poznat је iz karbona Kanzasa, perma Dinarida i trijasa Bakony-a
(Madarska).
~ Gornji perm (belerofonski krecnjak): Han Orahovica kod Prace -Е2,
BoUoradina kod Foce-SE2

105
 Typus С О Е L Е N Т Е R А Т А

(koilos g supljina, enteron g unutrasnjost, dakle dupljari)

Classis Н У DR О Z О А (Нidrozoji)

(ydor gvoda, zoongzivotinja) Primitivni dupljari, pretefuo kolonijalni, imaju duplu koja
је gore razgranjena, а neki i ektodennalni skelet od hitina ili kalcijskog karbonata.

Ordo HYDROCORALLINAE Moseley (ydor g voda, korralion g koralj)

Skelet, vapnen, masivan ili razgranat. Kod Milleporida peridennje petljasto isprepletenih
vlakana sa krupnim gastroporama i sitnim daktiloporama koje one krupne okrufuju.
Cijevi gastropora imaju unutra horizontalne pregrade koje podsjecaju na tabule. Trijas-
danas
MILLEPORA (mille l hiljadu) Paleogen- danas.
М. dalmatina Oppenheim Srednji eocen: Lukavac- НЕ17

Ordo TUB ULARIAE Allman (tubulus l cijevCica)

Skelet organski ili vapnen, sastoji se od veceg broja ljuski koje su rasporedene
koncentricno.
ELLIPSACTINIA Steinm. (ellipsis l elipsa, aktinos g zraka)
Nepravilno - elasticni gomolj od debelih krecnjackih listova savijenih
koncentricno. Ti listovi ostavljaju izmedu uzan prostor i medusobno su povezani
stuЬicima. Sami listovi sastoje se od finih, medusobno isprepletenih vlakana
karbonatnog sastava i izbuseni su radijalno rasporedenim cijevcicama.
Е. caprense Canavari Кimeridi- titon: Hrcavka- SE4, D. Kamengrad- NW12a,
Visnjevo- Pluzine- НЕ55
Тiton: MajkiCi- NW38, Vitogor- SW37, Vlasic -CW52, Kifino Selo- НЕ21,
Nevesinje- НЕЗЗ
Gornja jura: Koprivna - Gomja Sanica - NWЗЗ
Е. cylindrica GruЬic Тiton: Vitorog- Mosor- SW39
Е. ellipsoidea Steinmann Кimeridi- titon: Vitorog- SW37, Hrcavka- SE4, Visnjevo
- PlиZine- НЕ55
Тiton: Donji Kamengrad- NW12a, Vitorog- Mosor- SW39, Vlasic- CW52,
Nevesinje- НЕЗЗ
Gornja jura: Gatacka Bjelasnica - HEll, Hum (Rogatica) - НЕ13а,
Koprivna- G. Sanica- NWЗЗ, Majkici- NW38
Е. micropora Кimeridi- titon: Visnjevo - PlиZine - НЕ55
Е. polypora Canavari Kimeridi- titon: Vitorog- SW37, Hrcavka- SE4, Visnjevo-
Pluzine- НЕ55
Тiton: Majkici- NW38, Paklina- SW23, D. Kamengrad- NW12a, Kifino
Selo -НЕ21
Gornjajura: Koprivna- Gornja Sanica- NWЗЗ, Gatacka Bjelasnica- НЕ 11
Е. portisi Canavari Кimeridi- titon: Visnjevo - Pluzine - НЕ55
Е. ramosa Canavari Titon: Vlasic - CW52, Nevesinje- НЕЗЗ
Е. thyrenaica Тiton: Kifino Selo - НЕ21
SPНAERACTINIA Steinmann (sfaira g lopta, aktinos g zraka)

106
 Loptasta kolonija. Skelet od probu5enih koncentricnih lamina i radtialnih stuЬica
koji ih proЬijaju. Interlaminarni prostorје sirok, а raspored stuЬica pravilniji.
Gornja jura i najdonja kreda.
S. cylindrica GruЬic Kimeridz- titon: Vitorog- SW37
Тiton: Radici- NW48, Cazin- В. Кrира (Nikler i Sparica, 1981)
S. cf. diceratina Steinmann КimeridZ- titon: Vitorog- SW37
Hydrozoa incertae sedis
CLADOCOROPSIS Felix, 1907 (klados g grana, koros g mladica, opsis g nalik)
Razgranjena kolonija sa grancicama promjera 0,5-0,8 cm izgradenih od
krecnjackih cijevcica, vertikalnih ili mrezasto isprepletenih. Tip roda (С.
miraЬilis) је iz gornje jure Нrvatske.
С. miraЬilis Felix Oksford:Gnjilovac- NW16, Velez- Podvelezje- НЕ52с, Prenj-
НЕ20, Vjetraca - НЕ54
Oksford- kimeridZ: Radic vrh- NW47, Grmec (S)- NW19, Srnetica-
NW58, Vitorog- Нrbljina- SW38, Paklina- SW23, Тijesno- NlO, Raska
gora- HW23, Neum- НЕ32, Plufine- НЕ37, Visnjevo- HESS
Classis А NТ НО ZО А (anthosgcvijet, zoongzivotinja)
Koralji su valjkasti dupljari cUa dupljaje svojim vertikalnim naborima podijeljena na
radUalne komore. Ti nabori su cesto pojacani vapnenim ili romatim skeletom kojeg
izlucuju posebne celije ektoderma. Koralji su iskljucivo marinski.
Subclassis Z ОА N Т НА R ЈА (zoongZivotinja,antherosgcvjetajuci)
Koralji sa 12 i vise prostih (rijetko nepravilno razgranjenih) tentakula broj kojih se sa
staroscu povecava. Tentakuli su rasporedeni u vise krugovaoko usta i to u broju kojije
dUeljivsa6 ili4.
Ordo TETRACORALLA (= Rugosa)
(tetra g cetiri, korallion g koralj, rugosus l smefuran)
Izumrli paleozojski pretefuo solitarni koralji sa tetramernim rasporedom, Ьilateralno ili
radij alno postavljenim pregracima (septima). U skeletu se pored septi vide i horizontalno
polozeni podovi (tabule) i щjehurasto anorgansko tkivo (disepimenti). Vanjski zid (epiteka)
takode је ubran.
FamiliaCyathaxonidae Е. Н. Ordovicij -perm.
Solitarni koralji oblika Cigre ili roga pravilno rasporedenim septima bez tabula i disepimenata.
CYATНAXONIA Mich. (kyathos g pehar, axon g osovina) Donji karbon- perm.
Ima oblik izvrnute za8iljene kupe. Glavni septum smj estenj е и ј ednoj brazdi.
Septi ima mnogo, do sredisnje osovine (kolumele) oni dosiZu, ali sama kolumela
ih nadvisuje. Tabule su nagnute prena epiteci.
С. cf. comu Michelin Donji karbon: Praca -Ell
CYATHOCARINIA Sogkina, 1928 (kyathos g pehar, carina l greben)
Razlikuje se od prethodnog roda sto ima cvorice na septima, tzv. karine (ca-
rina)
С.rushiana Vaughan Gornji vize: Praca -Ell, Razboj -NW15
Donji karbon:LjuЬija -NW12

FamiliaZaphrentidae Ordovicij -perm.

107
(ро r. Zaphrentis, za g kroz, frenos g precaga, dUafragma)
Proste forme, cigraste ili valjkaste, rijetko kao zdjela. Septi ima mnogo, one su izrazito
Ьilateralne. Caska vecinom sajednom fosulom.Tabule vecinom cjelovite, disepimenti u
manjoj mjeri prisutni.
STREPTELASMA Hall. (streptos g zavrnut, las g kamen, та g majka)
Као malo povUen zvrk (cigra). DuZ:i septi vezani su u sredini za la.Znu kolumelu.
Tabule su и sredini konveksne, uz obode konkavne. Sekundama septa vide
de izvana kako se perasto razilaze od primarnog septuma. Cest u ordovicUu.
~ Lohkov- ems: Gomji Vakuf -CW4
MENISCOPНYLLUМ Simson, 1900 (meniskosgmladmjesec, fyllongcvijet)
Prost, malen koralj sa dobro razvijenim septima prvog reda i sa laZn.om
kolumelom koja na poprecnom presjeku ima oЬlik polumjeseca. Srodan rodu
Metriophyllum Е. Н.
М. aff. kansuense Grabau Moskov (krinoidni krecnjak): Praca -Ell
ZAPНRENTOIDES Stuckenberg, 1895 (oides g slican r. Zaphrentis)
Prost solitarni koralj sa fosulom na konveksnoj strani. Septa drugog reda
zakrZljala. Srodan rodu Hapsiphyllum Simpson.
Z. (?) sp. Donji karbon: Praca - Ell
Familia Cyathophyllidae Е. Н. Ordovicij -perm.
Solitami koralji ili kolonije. Septe radijalne, mnogobrojne. Sa tabulama i disepimentima
na perifemom dijelu visceralnog prostora.
CYATHOPHYLLUМ Goldf. (kyathos g pehar, fyllon g cvij et) Ordovicij - karbon.
Nekad solitarne Cigre ili granaste i zvUezdaste kolonUe koje nastaju pupanjem.
Najduze septe se:lu do centra. Srednji dio prostora sa mnogim tabulama,
perif'erni sa mjehurastim tkivom.
С. nikitini Donji karbon: LjuЬija -NW12
С. cf. ungeri Penecke Ems - ajfel: Кlek -Е7

PSEUDOMICROPLOSMA (pseudo g nepravi, mikro g sitno, plosma g plovilo)

Р. devonica Soshkina Lohkov- ems: Gomji Vakuf -CW4
FamiliaPtenophyllidae Wedekind, 1923
АСНАNТНОРНУLLUМ Dubowski, 1873 (akanthos g bodljikava Ьiljka, fyllong cvijet)

А. gerolsteinense (Wedekind) Ems - ajfel: Кlek -Е7

DОНМОРНУLLUМ Wedekind, 1923 (dohmos gpoprecno, fYllon g cvijet)
D. sp. Ems - ajfel: Кlek -Е7
FamiliaAulophyllidae Dubovski, 1873
SuЬfamiliaAulophyllinae Dubovski, 1873 (aulallonac)

CLISIOPНYLLUМ Dana, 1846 (klisia g lezaj, fyllon g cvij et)

Prost oblik kao cigra ili rog. Usred case је uzvisina kupastog kao sator oЬlika
preko kojeg teku ispruzene i1i spiralne lamele prema septima prvog stepena.
Sa 2 - 3 tabule i disepimentirna. Silur- perm.
С. keyserlingi Мс Соу Vize - namir: Praca -Е 11

108
AULOCLISIA Lewis, 1927 (aula /lonac, klisiag lezaj)
Solitarni koralj sa kolurnelom od koncentricno zЬijenih tabula presjecenih
septalnirn 1arnelarna koj ih irna vise od septi prvog reda.
А. cf. concentrica Garwood Vize - namir: Praca -Е 11

DIВUNOPНYLLUМThornsonetNicholson, 1876(digdvo,byneogispuniti,tyllongcvijet)
Solitarni koralj cigrast ili valjkast. Aksijalna zona siroka, izgradena od septalnih
lamela, mnogobrojnih tabula i medijalne plocice. Septa prvog reda sezu do
centra, one drugog reda su kratke i cesto slabe. Disepimenta sitna i dosta
pravilna. Donj i karbon- perrn.
D. Ьipartiturn Ьipartiturn Мс Соу Vize- namir: Praca -Ell
D. vaughani bosniaca Kostic- Podgorska, 1958 Vize- namir: Praca -Е11
KONINCKOPНYLLUМ Thomson et Nicholson, 1876 (De Koninck, belgijski
paleonto1og iz druge po1ovine 19- og vijeka)
Cigra i1i skoro valjak, so1itaran, rijetko и koloniji. Sa ili bez kolumele. Septa
prvog reda ne dopiru do kolumele, one drugog reda su dugacke. Tabule su
mrezasto rasporedene, disepimenti tanki, koncentricni. Donji karbon
К. carnicurn (Heritsch) Kostic- Podgorska Vize- namir: Praca -Ell
К. katzeri Kostic- Podgorska Gornji vize: Razboj brdo -NW15
К. cf. rnagnificurn Thorn. et Nich. Vize - namir: Praca -Е 11

CARRUNTHERSELLA Garwood (R. G. Carrunthers, istraiivac tetrakoralja sa

pocetka 20- og vijeka)
Prost va1jkast koralj. Sredisnja zona sa mnogim radijalnim lamelarnajako
zadeЬljanim. Kolumela stereo- plazmaticnog izgleda izgradena od medUalne
plocice i tangencUalnih tabula.
С. garwoodi Salee Vize- namir: Praca -Ell

SuЬfami1iaArnygda1ophy11inae GrabauinChi, 1925

AМYGDALOPНYLLUМ Dun et Benson, 1920 (amygdalurn 1baden, fyllong cvijet)

Prost koraU, kupa ili rog. Septa mnogobrojna, dugacka, disipimentarijum sirok.
Ko1urnela kornpaktna, tabule nepotpune. Donji karbon.
А. atheridgei Dun et Benson Vize - namir: Praca -Е 11

PALAEOSMILIA М. Е. Н. , 1848 (palaios g star, smileyo g rezuckati)

Prost i1i ko1onijalni krupni koralj. Mnogobrojna tanka septa i to ona prvog
reda koja dostizu do centra i drugog reda koja sezu do dvije trecine prvih.
Fosula izdиzena, diseptimentarijurn vrlo gust. Donji karbon- perrn.
Р. rnurchisoni stutchburyi М. Е. Н. Vize - namir: Praca -Е 11

Familia Cyathopsidae Dybovski, 1873 (kyathosgpehar, ops, -sisgnalik)

CANINIA Michelin, 1840 (caninus 1zub ocnjak) Donji karbon- perm.
Solitaran cigrast koralj sa sirokom kardinalnom fosulom i vrlo kratkim septima
prvog reda i ampleksnog tipa (kao kod roda Amplexus)
~ Donji karbon: Praca -Е 11
BOTROPНYLLUМ Trautscho1d, 1879 (Ьotrys g groZde, tyllon g cvijet)

109
 U centralnoj strukturi ucestvuju krajevi septi prvog reda gdje grade slozen
sklop. U srednjem dijelu caske razvijene su tabule. Donji i srednji karbon.
B.konincki Traustch Baskir- moskov: LjuЬija -NW12
В. sp. Vize- namir: Praea -Е11

Farnilia Lonsda1eiidae Champan, 1893

CARCINOPНYLLUМ Thomson et Nicho1son, 1876 Donji karbon.
(karkinos g bo1est rak, fyllon g cvij et)
Septalne lamele su pored kolumele siroke, nepravilne, anastomozirajuce, sa
medtialnom plocicom. Prema periferU i septe su zadebljane i grade zonu koja
је od epiteke odvojena gustim disepimentom.
С. patellum Hill, 1923 Donji karbon: Praca -Е 11
С. cf. pantopodum Pema Donji karbon: Praca -Е11

Tetracoralla incertae sedis

AМPLEXOCARINIA Soskhina, 1928 (amplexus l zagrljaj, carina l kljun broda)
Solitami koralj sa septima prvog reda duZ:im od polovine radiusa caske. Tabule
na periferiji opkoljavaju epiteku. Na zavojima tabula cesto nastaju vertikalni
izrastaji koji se spajaju u cijev. Unutar cijevi tabule su horizontalne, izvan nje
kose, а nekad ih i nета. Perm Ura1a
А. smithi Heritsch Moskov- giel: Jakarina kosa -NW7

CARNIAPНYLLUМ Heritsch (Carnia l Koruska, fyllon g cvijet) Jura - danas.

Solitami koralj. Medijalna plocica dugacka, zadebljana, tabule oko nje grade
satore, septalnih 1amela таlо. Disepimentarij pravilan i sirok. Srednji i gomji
karbon Karnij skih Alpa.
С. gortani Heritsch Moskov - giel: Jakarina kosa -NW7
С. patellum Hill Vize - serpuhov: Praca -Е 11

EINOPНYLLUМ (eina g devet, fyllon g list)

Е. carnicum Heritsch Moskov- giel: Jakarina kosa -N7

GANGAМOPНYLLUМ Gorsky, 1938 (gangamongmrezica, fyllon l cvijet)

Kupast so1itami kora1j. Perifema zona i podzonaje krupno- mjehurasta i
ponekad presjecena septima. Fosula је razvijena. U sredisnjoj zoni septa
zadeЬljana sa snaZ:nim radUalnim lamelama i tabulama dosta grube grade.
G. borea1e Gorsky em. Dobroljubova Vize- serpuhov: Praca -Е11
КIONOPНYLLUМ Chi, 1931 (kionion g kolume1a puzeve ljusture, fyllon g cvij et)
Va1jkast koralj. Septe su odvojene od epiteke zonom sirokog disepimenta.
Septe radijalnog rasporeda, one prvog reda su povezane sa kolumelom. Fosule
nета. Tabule nepravilne horizontalne i savijene. Medijalna plocica zadebUana.
К. (Geyerophyllum) carnicum Heritsch Moskov- giel: Jakarina kosa -NW7
(G. Geyer, becki paleontolog na prelazu iz 19-og u 20-i vijek)
LOPHOPНYLLIDIUМ Grabau, 1928 (lofosgkupa, fyllongcvijet, idiosgvlastit)
Karbon- perm.
Solitami koralj. Kolumela siroka, sa radijalnim septima povezuje је medijalna

110
 plocica. Akstialni krajevi ostalih septi izuzev kardinalne mogu da budu zadebyani
i spoj eni u jedan krug oko kolumele.
L. (Sinophyllum) camicum Heritsch Moskov- giel: Jakarina kosa -NW7 (sino g
kineski, fyllongcvijet)
L. profundum М. Е. Н. Moskov- giel: Jakarina kosa -NW7
Ordo TABULATA (tabula l ploca) Ordovicij- kreda.
Kolonijaje slozena od krecnjackih cijevi tijesno zЬijenih, bez cenenhima izmedu njih.
Zidovi cijevi su solidni, nekad sa porama. Tabula ima mnogo, rasporedene su u pravilnim
razmacima ili neregularno. Septa cesto uopste nema ili su slaba, cesto zamijenjena
redovima trnova ili obodnih letvi.
FamiliaHeliolitidae Ordovicij -devon.
(helios g sunce, litos g malen)
Svojim izgledom ne odgovaraju definiciji tabulata zbog oЬilnosti cenenhima u gradi
kolonije. Zittel ( 1924) izdvajao ih је kao poseban red. Кrupnije caske imaju dobro izraZen
zid, vecinom 12 septi, zatim tabule i disepimente. kad nemaju septi zamjenjuju ih septalne
bodlje. 1 u cenenhimu su mnoge poprecne pregrade.
НELIOLIТES Dana. Pretezno silurski, inace od ordovicija do devona.
Ima tanka septa, nekad i koJumelu. Tabule mnogobrojne. Slican izgled ima i
struktura cenenhima,jernjegove cijevi su para1elne sa polipskim, ali sitnijeg
promjera, poligonalnog presjeka.
Н. koprivnicensis Zivanovic Lohkov- donji ems: Gomji Vakuf -CW4
FamiliaFavositidae Dana, 1846
Masivna ili razgranjena kolonUa. Ca8ke jednake, prizmatske, duge, spojene svojim debelim
zidovima koji su krupno- porozni. Septe vrlo kratke, cesto u tragovima ili bez njih.
Tabule su u pravilnim razmacima, cjelovite su, oЬicno horizontalne, rjede kose ili
nepravilno- тј ehuraste. Ordovicij - perm.
TRACHYPSAМMIA Gert, 1921 (trahys g grub, psammos g pijesak)
Kolonija spljostena ili razgranjena. Skelet caske od radijalnih lamela koje se
uzdиZno povijaju i ponovo spajaju. Skelet cenenhimaje homogen, na povrsini
izbocen.
Т. dendroides Gerth Vize- serpuhov: Praca -Ell
ТНАМNОРОRА Steininger, 1831 (thamnos g grmlje, poros g otvor)
Masivne ili razgranjene kolonUe. Ca8ke poligonalne, zbtiene. Zidne pore krupne,
vecinom u dva niza. Tabule potpune, horizontalne, tanke. Silur- perm.
Th. brezovicensis Zivanovic Lohkov- donji ems: Gomji Vakuf -CW4
Th. gigantea (Penecke) Ems: Кlek -Е7
Th. micropora Lecompte Ems - ajfel: Кlek -Е7
Th. boloniensis Gosselet Ems- ajfel: Кlek -Е7
Th. vermicularis Мс Соу Ems - ajfel: Кlek -Е7
Th. vermicularis reticulata (De Blainv. ) Ems - ajfel: Кlek -Е7
FAVOSIТES Lamarck, 1816 (favus l sace) OrdovicU- perm.
Kolonija masivna, caske medusobno posve zЬijene, njihovi zidovi su tanki.
Vertikalni nizovi septalnih bodlji mjesto septi. Tabule potpune, leze horizontalno

111
 ili nagnuto. Zidne pore u jednom ili vise uzduZnih redova.
F. graffi Penecke Ems - ajfel: Klek -Е7
F. ottiliae Penecke Ems - ajfel : Кlek -Е7
ALVEOLIТES Lamarck, 1801 (alveolus /koritance) Silur- devon.
KolonUamasivna Ш razgranjena. Polipi se mnoZe oko centra i povUajuci izbUaju
na povrsinu. u presjeku caske su vise ili manje kruzne, trouglaste ili
kvadraticne. Zidne pore su siroke i nepravilno rasporedene. Tabule su potpune,
ravne ili ubrane.
А. taeniformis Scbluter Ems - ajfel: Klek -Е7

Familia Chaetetidae М. Edv. et Н. Ordovicij - jura. _

Kolonije sa tankim prizmatskim ca8kama medusobno Щesno zЬijenih i stopljenih zidova
bez pora. Mjesto septi samo jedna do dvije Ьоdђе. Tabule horizontalne, јасе razmaknute.
СНАЕТЕТЕS Fisch. (haite g snop cekinja) Ordovicij - jura.
Caske dugacke, rasporedene pravilno, radijalno. Tabule ravne, cesto u istoj
ravni u susjednim caskama.
Ch. radians Fischer Najgornji Moskov - giel: Jakarina kosa -NW7
BAUNEIA (bayne g ognjiste)
А. multitabulata (Deninger) Oksjord- kimeridz: Paklina i Ljubusa -SW23
Ordo HEXACORALLA Haeckel (hexa g sest, korallion g koralj)
Solitarni i kolonijski koralji sestostrukog sistema u rasporedu septi postavljenih radijalno.
Interseptalni prostor sa horizontalnim spojnicama (sinaptikulima), poprecnim rebrima ili
slobodan. Javljaju se i tabule. Skelet gust ili porozan. Trijas- danas.
FamiliaAmphiastraeidae Ogilvie
( ро r. Amphiastraea, amfi g okolo naokolo sa оЬје strane, astraea l zvijezda)
Vecinom to su kolonije, izuzetno satnci. Zid sajakom epitekom. Septa gusto slozena,
obod imje Citav ili nazuЬljen, raspored manje ili vise Ьilateralan.
PINACOPНYLLUМ Frech (pinax, - nakos g ploca, crtez) Trijas.
Kolonija busenasta. Septa na gornj em rubu sa finim zupcima i kratka. Glavni
i nasuprotni septum su prodиZeni. Tabule razmaknute.
Р. sp. Norik: Нrastiste- ЕlЗ

DENDROGYRA Е. Н. (dendron g drvo, gyros g krug) Jura- danas.

D. (?) italica d'Achiardi Srednji eocen: Rosici -NE116
PACНYGYRA Е. Н. (pahy g debelo, gyros g krug) Jura - kreda.
Kolonije povijenih nizova caski povezanih rebrastim cenenhimom. Kolumela
ј е lamelasta.

Р. savii d'Achiardi Srednj eocen: Rosici -NE116

PLOCOPНYLLIA Reuss (ploke g pletivo, fyllon g cvijet) Tercijar.

Kolonija granasta, listasta ili masivna. Polipi se mogu odvojiti ili povezati u
nizove. Kolumele nета.

112
Р. ferojuliensis d' Achiardi Srednji eocen: RosiCi -NE116
Р. cf. gregaria Reuss Srednji eocen: Dubravica -НЕ7
Fanrilia S t у 1i n i d а е Klunzinger (ро r. Stylina, stylos g stap) Trij as- danas.
Kolonijamasivna. Rasporedseptaradijalani to4-8, 5-10 iliб-12, gustopostavljenih.
Ima tabule, kolumelu i poprecne 1istove nas periferiji. Caske su povezane septalnim
rebrima, nekad i cenenhimom. Vecina ima epiteku.
PНYLLOCOENIAE. Н. (fyllong list, соео l skupljati se) Tercijar- danas.
Kolonija masivna. Caske okruglog ili ovalnog presjeka, donekle su povezane
rebrima. Septa su jaka i zadeЬijana u srednjem dijelu tj. izmedu zida i
rudimenatalne kolumele.
F. lilli Reuss Cenoman: Drecelj -Е 11
FanriliaAstraeidae Е. Н. (ро r. Astraea l zvijezda)
Kolonija granasta, meandrasta, inkrustrirana ili solitarni koralj. Zid nastaje spajanjem
septi koje su postavljene nagusto. Septa su nagornjem rubu nazuЬljena. Donji dio
unutrasnjosti zatvoren listovima. Ca8ke povezane zidovima ilijos i septima. Nema tabula
ni cenenhima. Trijas- danas.
MONTIVAULTIA Lam. Trijas - tercijar.
Solitarni koraU је valjkast, kupast, cigrast ili plocast, dolje zaostren ili siroke
osnove. Septa mnogobrojna, gornji rub caske nazuЬljen. Kolumele nema.
Epiteka debela, naborana i lako otpada.
М. cf. thurmanni Кimeridi- titon: Pijetlov vrh -NW45
LIТHOPНYLLIA Е. Н. (lithos g kamen, fyllon g cvijet) Miocen- danas.
Koralj valjkasto - kupast, prirastao sirokom osovinom. Zid gladak ili sa
bodUastim rebrima. Kolumela spu.Zvasta.
L. ampla Reuss Baden: Нrvacani -N23
CIRCOPНYLLIA Е. Н. (circus l krug, fyllon g cvijet) Eocen- danas.
С. cingulata d'Achiardi Srednj eocen: Lukavac -НЕ17, Rosici -NE116
С. d'achiardii Oppenheim Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
С. gibba Oppenheim Srednj eocen: Lukavac -НЕ 17, TriЬistovo -НW16а
С. loerenthei Oppenheim Srednji eocen: Rosici -NE116
С. plagiostoma Oppenheim Srednj eocen: Lukavac -НЕ17
CLADOCORA Ehrbg. (klados g grana, koros g mladica) Jura- danas.
Grmastakolonijasastavljanaodvaljkastihslobodnihgranaokruglogpresjeka.
Septa izrazita. Kolumela sa bradavicama.
С.(?) bosniaca Oppenheim Srednji eocen: Gornja Lukavica -NE40
RНIZANGIA Е. Нh. (riza g korijen, angeion g posuda) Кreda- tercijar.
Koralji kratki, valjkasti, povezani stolonima, na presijeku okrugli. Kolumela
sa bradavicama.
Rh. brauni Leym, Srednj eocen - gornji eocen: Dabrica - НЕ5
Rh. brevissima Desh. Srednji eocen: Rosici -NE116, Mededa -NE76,
Srednji do gornji eocen: Dabrica - НЕ5
ORВICELLA Dana = Heliastrea Е. Н. (orЬis l krug, cella l celija)

113
 (helios g sunce, astraea l zvijezda) Jura- danas.
Koralj valjkast, ima septalna rebra koja prelaze u susj ednu jedinku, tako da ј е
kolonija masivna. Kolumela spuivasta. Septa povezana poprecnim listicima
Н. bosniaca Oppenheim Srednji eocen: Mededa -NE76, Rosici -NE116
Н. hilarionsis d' Achiardi Srednji do gornji eocen: ArapoviCi -NE2
Н. katzeri Oppenheirn Srednji do gornji eocen: Dabrica -НЕ5
Н. schuberti Oppenheim Srednji eocen: Rosici -NE 116
Н. conoidea Reuss Baden: Hrvacani -N23, Prline -NElll
Н. defrancei Baden: Нrvacani -N23
Н. oligophylla Reuss Baden: Hrvacani -N23
Н. reussiana М. Edw. et А. Н. Baden: Hrvacani -N23, Bos. Kostajnica -NW8,
Poglediste -NE 106, Pirkovac -NE 103, Prline -NE 111, Bukovac potok -N7,
Sreflije-NW55
О. reussiana М. Edw. et А. Н. Baden: Donja Tujnica -NW13b
BRACНYPHYLLIA Reus. (Ьrahy g kratko, fyllon g cvijet) Кreda- tercijar.
В. eocaenica Oppenheirn Srednji eocen: Rosici -NE116
SOLENASTRAEA Е. Н. (solen g cijev, astraea l zvijezda) Кreda- danas.
S. dinarica Oppenheim Srednji eocen: Lukavac -НЕ 17, Rosici -NE 116
S. rnanipulata Reuss Baden: Hrvacani -N23
FAVIA Oken (favus l sace) Jura- danas.
Kolonija masivna, ovalna ili iskrivljana. Jedinke povezane grebenima septi.
Kolurnela spиZvasta.
F. costata d'Achiardi Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
F. exilis d'Achiardi Srednji eocen: Lukavac- НЕ17
F. rnagnificans Reuss Baden: Hrvacani - N23
GONIASTREA Е. Н. (gonos g ugao, astraea l zvijezda) Кreda- danas.
Caske su poligonalne prizme u sklopu masivne kolonije. Septa su izra.Zena.
Kolurnela spuivasta, letvice.
G. alpina d'Achiardi Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
G. rosicensis Oppenheirn Srednji eocen: Rosici -NE116
G. cocchi d' Achiardi Baden: LazariCi -NE62
THECOSMILIA Е. Н. (theca l mala kutija za dragocjenosti, srnileyo g rezuckati)
Trijas- tercijar.
Kolonija razgranjena nastaje dijeljenjem. Caske uduЬljene u cenenhim. Septe
cesto sa dugim bodljama ili zrnima. Zidjak, vecinom uzduzno rebrast, nekad
sa poprecnim borama.
Th. subdichotorna Ladinik: Cajnice -SE2
CALAМOPНYLLIABlainv. (RНAВDOPHYLLIAE. Н.) (kalarnosgcijev, fyllong
cvijet, rabdos g stap) Trijas- tercUar.
С. rosicensis Oppenheirn Srednji eocen: Rosici -NE116, Lukavac -НЕ17
С. subtilis Oppenheirn Srednji eocen: Konjovac -HW7a, Zamaca -HW21 (cf.)
Rh. fallax Oppenheim Srednji do gornji eocen: Dabrica -НЕ5,
Stariji ili donji eocen: Zagorje -HW19

114
Rh. granulosa d'Achiardi var. pachytheca Oppenheim Srednji eocen: Konjovac-
HW7a, Lukavac -НЕ 17,
Srednji do gornji eocen: Zagшje -HW19
DIPLORIA Е. Н. (diploos g dvostruk, reos g rijeka) Кreda- danas.
Kolontiaje masivna i sastoji se od nizovajedink.i oЬlika rijecnih zavoja. Caske
su povezane rebrima septi. U casci septa su sabljena, skoro paralelno.
Kolumelaje listasta.
D. flexuosissima d'Achiardi Srednji eocen: Dubravice- Нrasno -НЕ7
НYDNOPНYLLIA О. Reis (hyden g velik broj, mnogo, fyllon g list)
Н. daedalea Reuss var. delicata Oppenheim Srednji eocen: Triblstovo -НWlба
H.longicollis Reuss Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
НYDNOPHORA Disch. v. W. (hyden g velik broj, foreon g nositi) Кreda- danas.
Н. sp. Srednj eocen: TriЬistovo -HWlбa

Familia Fungidae Dana (emend.) (ро r. Fungia l gljiva)

Solitarni koralj i i1i niske koloniј е postranog sirenja. Septaј edra ili porozna, mnogobrojna,
radijalna, povezana sinaptikulima. Poprecnih listova nema ili su u malom broju. Jedinke
nemaju zid, mjesto toga nekad pseudoteku. Imaju epiteku i1i је ona zamijenjena bazalnim
bodljama. Trijas- danas.
SuЬfamilia Funginae Е. Н. Кreda- danas.
Poprecnih listova nema, septa su jedra, nazuЬljena sa oblljem sinaptikula.
CYCLOSERIS Е. Н. (kyklos g krug) Eocen - danas.
Jednostavna niska plocasta kolonija. Jedinka (case) ispupcena, sa ustima
produZenim u oЬliku pukotine. Septa mnogobrojna, razlicite duzine i jacine, sa
sinaptikulirna. U donjem dijelu septa proviruju u vidu bodlji.
С. havelkai Oppenheim Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
С. herberti Tournouer Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
С. perezi Ј. Haime Srednj eocen: Lukavac -НЕ17
SШERASTRAEA Blv. (Astraea Е. Н.) (sideros g pun zvijezda, astraea l zvijezda)
Tercijar- danas.
Kolonija niska, inkrustrirana. Caske skoro poligonalne, male, sa mnogo vrlo
tank.ih septi.
S. caillaudi Mich. Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
ASTRAEA Е. Н. (astraea 1 zvijezda) Tercijar- danas.
А. elegans Bontch. Srednji do gornji eocen: Dabrica -НЕ5
А. frбlichiana Reuss Baden: Hrvacani -N23
СУАТНОМОRРНА Reuss (kyathos g pehar, morfe g oЬlik) Eocen- danas
С. dabricensis Oppenheim Srednji eocen: TriЬistovo -HWlбa,
Srednji do gornji eocen: Dabrica -НЕ5
SuЬfamilia Lophoserinae Е.Н. Trijas- danas
(lofos g kupa, seros g svilena buba, ро r. Lophoseris)
Solitarni koral ili niske listaste, nekad meandricne kolonije. Epitekajedra. Sinaptikula
ima u oЬilju, oni ne grade niz. Septa jedra.

115
TROCHOSERIS Е.Н. (trohos g Cigra, seros g svilena buba) Кreda- danas
Jednostavna cigra Ш valjak prirastao za podlogи. Zid иzdиmo fino prugast.
Caska okrиglog oboda ili sa reznjevima. Kolumela sa bradavicama. Septa
mnogobrojna, cesto sa sraslim krajevima. Sinaptikuli u oЬilju.
Т. d'achiardii Oppenheim Srednji eocen: Lиkavac -НЕ17, Rosici -NE116
Т. semiplanus Oppenheim Srednji eocen: Konjovac -HW7a, Lukavac -НЕ17,
TriЬistovo -НWlба
ТURВINOSERIS Duncan (turbo, Ьinis l cigra, seros g svilena buba)
Т. pironai d'Achiardi Srednji eocen: Bristvenicka rUeka -NE12
CYATHOSERIS Е.Н. (kyathos g pehar, seros g svilena buba) Кreda- tercijar
Kolonija prirasla, cigrasta. Nove jednike nicu na obodu pomocu rebarnog
pupanja. Vanjski zid go i1i sa prugama.
С. dinarica OppenheimSredlifi eocen: Rosici -NE116, Lukavac -НЕ17, TriЬistovo -НWlба
С. formosa d'Achiardi Srednji eocen: Rosici -NE116
С. parvistella Oppenheim Srednji eocen: Mededa -NE76
AGARICIA Lam. (agaricum l vrsta gljive) Pleistocen- danas ро Zittel (1924)
А. lukavatzensis Oppenheim Srednji eocen: Lukavac -НЕ17 (loc. typicus)
PIRONASTRAEA d'Achiardi (piron g straZ:arska vrata, astraea l zvijezda) Tercijar
SuЬfamilia Thamnastraeinae Reuss Trijas- tercijar
Solidarni koralji а cesce to su sloZ:ene masivne kolonije sa stopljenim ca.Skama. Bazalna
epiteka dobro razvijena, smefurana. Septa sa lepezasto razgranjenim trabekulirna i
regulamim rasporedom pora. Sinaptikuli и horizontalnim nizovima. Poprecnih listova
mnogo.
TНAМNASTRAEA Rh. compositeLesauvage (thamnos g grm, astraea l zvijezda)
Trijas-oligocenKolonijaslozena, pljosnatora8irena, sadrskomili kao gljiva,
obuhvacena posebnim zidom и donjem dijelu. Caske nemaju zid, vezane su
kostalnim septima. Kolиmela kao stublc ili rudimantalna. Septa se sastoji od
lepezasto postavljenih nizova vaUkastih trabekula i povezana su sinaptikulima
i traverzama.
Th. composite М. Edw. et Н. Donji senon: Drecelj -Ell
CYCLOLIТES Lam. (kyklos g krug, litos g malen) Jura- eocen
Solitaran koralj, kao disk sa izbocenjem prema gore, presvucen naboranom
epitekom. Septa vrlo tanka, sefu do centra, dobro su povezani sinaptikulima
i traverzama, sastoje se od vertikalnih nizova trabekula.
С. perezi Ј. Haime Srednji eocen: TriЬistovo -HWlбa

LEPТOPHYLLIA Reuss (lepto g tanko, fyllon g list) Trijas- kreda

Solitaran koralj kao niska kupa Ш cigra. Septa izbusena na unutra.Snjem i
gomjem obodu. Sinaptikula malo. Caska plitka. Kolumele nema.
L. dubravitzensis OppenheimSrednji eocen: Dubravica-НE7 (loc. typicus), Rosici-
NE116
EPISTREPTOPНYLLUМ Milasch. (epi g gore, streptos g zavijen, fyllon g list) Jura
Е. lithonicum Кimeridz - titon: Prenj -НN20

116
Familia Е и р s ammi da е Е.Н. (ро r. Eиpsammia, еу g pravi, psammios g рј eskovit)
Solitarni koralj ili kolonije koje nastajи bocnim pиpanjem, kao grm ili rjede masivne ili
inkrustirane. Septa mnogobrojna, porozna, cesto medиsobno srasla unиtarnjim krajem,
sastoje se od nepravilno poredanih trabekиla izmedи kojih sи nekad prazni prostori.
Vanjski zid (pseиdoteka) nastaje zadeЬljanjem septi. Medиseptalni prostor sa
sinaptikиlima ili p.oprecnim listovima, rijetko sa tabиlama.

BALANOPНYLLIA Wood (balanos g zig, fyllon g cvijet) Кreda- tercijar

Kиpasto- valjkasti solitami koralj pricvrscen sirokom osnovom. Kolиmela је
sиnderasta, septa su tijesno zЬijena, ра djelomicno i srasla.

В. concinna Reuss Baden: Lazarici -NE62

В. irregularis Seg. Baden: Kotorsko -N36a
В. varians Reuss Baden: Lazarici -NE62
Familia TиrЬinolidae Е.Н. (ет. Ogilvie) Jura-danas
Solitami koralji. Septa mnogobrojna, grиba, dugacka, citavog oboda, radijalna.
Interseptalni prostor prazan ili sa poprecnim listovima. OЬicno sa kolиmelom, cesto sa
tetivama. Zid jedar, cesto pokriven epitekom. ТаЬиlа nema.
SиЬfamilia TиrЬinoliae Ogilvie(por. TurЬinolia)
Caska okrиgla ili ovalna. Kolиmela kao stub ili svezanj. Interseptalni prostor prazan.
Кreda- danas.

DASMIA Е.Н. Кreda - eocen

D. (?) comиta Ј. Нaime Srednji eocen: Rosici -NE116
CERATOTROCНUS Е.Н. (keras, ratos g rog, trohos g cigra) Кreda- tercijar
KoraU kao dolje povijena cigra, и mladosti prirasla donjim иskim krajem. Septa
mnogobrojna, proЬijaju se kroz zid. Kolumela kao sveianj.
С. dиode,cimcostatus E.Edw. Badem: Kotorsko -N36a
С. sp. Badem: Potocani -NE107
SиЬfamilia Trochocyathinae OgilvieLijas-danas
(ро r. Trochocyathиs, trohos g cigra, kyathos g casica)
Caska okrugla, sa ili bez kolиmele. Pritke (letve) и jednom ili vise krugova. Poprecnih
listova ima malo. Zid nekad sa epitekom.
PATTALOPНYLLIA d'Achiardi (pattalos g sadnica, fyllon g cvijet) Кreda- eocen
Р. costata Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
Р. dalmatina Oppenheim Senon: Bjelis -Е4,
Srednji eocen: TriЬistovo -HW16a,
Donji eocen: Zagorje -HW19
Р. cyclolithoides Mich. Donji eocen: Zagorje -HW19,
Srednji eocen: Konjovac -HW7a, Lиkavac -НЕ17, Rosici -NE116,
TriЬistovo-НWlбa
SuЬfamilia Trochosmilinae OgilvieJura-danas
Caska elipticnog ili izduzenog presjeka. Kolиmela listasta Ш је nema. Pritki nema. Zid
jedar, nekad sa epitekom. Interseptalni prostor vecinom sa poprecnim listovima.

117
TROCHOSMILIA Е.Н. (trohos g cigra, smileyo g rezuckati) Jura- danas
Koralj kao cigra dolje siUasta Ш prirasla. Septa mnogobrojna, sefu и centar
caske. Zid gladak, rebra zmasta. Kolиmele nema. OЬilje poprecnih listova.
Т. alpina Mich. Srednji eocen: Konjovac -HW7a, Lukavac -НЕ17
Т. (?) cocchii d' Achiardi Srednji do gornji eocen: Dabrica -НЕ5,
Srednji eocen: TriЬistovo -HW16a
Т. semiplana Srednji eocen: Konjovac -НW7а, Lukavac -НЕ17
PLACOSMILIA Е.Н. (plax, placos g plocica, smileyo g rezиckati) Jura- neogen
Koralj klinast, dolje siljast ili sa kratkom drskom. Caska bocno stisnuta, koso
izdutena. Septa IIШ.ogobrojna, sa dosta traverzi. Kolumela listasta. Zid gladak,
rebra sa zrnima.
Р. Ьilobata d'Achiardi Srednji eocen: Lиkavac -НЕ17

PARASMILIA Е.Н. (para g pored, smileyo g rezuckati) Кreda- danas

Koralj kao kupa i1i valjak, prirastao. Ca8ka okrugla presjeka. Septa nazubUena,
ро strani sa zmcima. Kolurnela spиZvasta. Zid gladak ili rebrast.
Р. acиtecristata Reиss Srednji eocen: TriЬistovo -НW16а
Р. comиta Ј. Heime Srednji eocen: Srebrenik gomji- NE126
FLAВELLUМ Lesson (flabellum llepeza) Кreda- danas
Koralj bocno saЬijen, klinast, slobodan ili prirastao. Septa mnogobrojna.
Poprecnih listova nema, mjesti nj ih, septa sи u utroЬi zadeЬljana. Zid је pokriven
epitekom koja ima ponekad tmovite nastavke.
F. bosnicurn Oppenheim Srednji eocen: Jelovacki potok -NE50a
F. reиssianurn Baden: Bos. Kostajnica -NW8, Brisevci -NWll
F. sp. Baden: Svodna -NW56
FamiliaStylophoridae Е.Н. Trijas-danas
Slozena, masivna ili razgranjena kolonija. Ceske povezane jedrim ili supljikavim
cenenhimom. Septa izrazita. Kolurnela postoj i. Interseptalni prostor ј е prazan.
STYLOPHORA Schweiger (stylos g stap, foreo g nositi na seЬi)
Kolonija masivna ili razgranjena, niska, gomoUasta. Caska mala, duboko ulegla
и cenenhim koj i ј е ро povrsini bodljast. Septa sи malobrojna. Kolиmela kao
stиb.

S. contorta Leym. Srednji eocen: Lukavac -НЕ17

S. cf. distans Leym. Srednji eocen: Konjovac -HW7a
S. italica d'Achiardi Srednji eocen: TriЬistovo -HWlбa
S. montiurn Oppenheim Srednji eocen: Rosici -NE116
S. reticulata Baden: Hrvacani -N23
ASTROCOENIA Е.Н. (astron g zvijezda, coena l soba)
Kolonija је masivna. Ceske poligonalne, dodirиju se zidovima. Septa
mnogobrojna, dugacka. Kolumela kao stub. Unutrasnjost samo sa poprecnim
listovima.
А. aegyptiaca Felix Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
А. aspera d'Achiardi Srednji eocen: Uzunovici -NE15la
А. expansa d' Achiardi Srednji eocen: Konjovac -HW7 а, Rosici -NE 11 б, Uzunovici

118
 -NE15la
А. lobata-rotundata Mich. Srednji eocen: Rosici -NE116
А. spongilla Oppenheim Srednji eocen: Gomja Lиkaviva -NE40
STYLOCOENIA Е.Н. (stylos g stap, coena g soba) Кreda- tercijar
S. aff. emarginata Lk Srednji eocen: Dиbravice-Нrasno -НЕ7
S. epithecata Oppenheim Srednji eocen: Arapovici -NE2, Malesevci -NE73
S. reиssi nom. mиt. (non Emt.) Srednji eocen: Dabrica -НЕ5
S. macrostyla Reиss Srednji eocen: Dabrica -НЕ5
COLUМNASTRAEA Е.Н. (colиmna l stиb, astrea 1 zvijezda) Кreda- tercijar
С. acillaиdiMich. Srednji eocen: Arapovici -NE2, Dabrica -НЕS, Debelac -NE25,
Miladici -NE79, TriЬistovo- HW16a, Uzunovici -NE 151 а
FamiliaMadreporidae Dana em. Ogilvie
Slozene, razgranjene ili masivne kolonije sa reznjevima ili inkrustirane. Caske male,
cjevaste, slozene и spиsvast cenenhim izbиsen mrezom kanala. Septa porozna, nisи
mnogobrojna, nekad redиcirana.
SиЬfamiliaMadreporinae Dana
Kolonije sи veCinom razgranjene. Ceske pomalo nadvisиju cenenhim. Septa (6-10)
radijalna. Dva medusobno nasuprotna septa su јаса, ona se sиticu и centru. Nema
tabula ni poprecnih listova.
MADREPORA Lin. (madaros g celav, poros g otvor) Tercij'ar- danas
То је rod koji izgraduje danas najveci dio koraljnih grebena.

М. herzegovinensis Oppenheim Srednji eocen: TriЬistovo -HW16a (loc. typ.)

SиЬfamilia TиrЬinarinae Е.Н. (ро r. TurЬinaria)
Caska ponesto viri iznad cenenhima. Septa (6-30) dobro razvijena ili rudimentama.
Kolиmela cesto prisиtna, nekad se javljaju i pritke.

ACTINACIS d'Orhigny (aktis, tinos g zrak) Кreda- tercijar

Kolonija masivna ili razgranj ena. Cenenhim zmast i oЬiljan. Septa jaka, dosta
podjednaka. Kolumela bradavicasta. Pritke pred svim septima.
А. cognata Oppenheim Srednji eocen: Lukavac -НЕ17, RosiCi -NE116, Mededa-
NE76,
Srednji do gornji eocen: Arapovici -NE2
А. sиbrollei Oppenheim Srednji eocen: Trihistovo -HW16a

ASTRAEOPORA Blv. (astraea 1 zvijezda, poros g otvor) Gomja kreda- danas

Kolonija masivna, cenenhim rahao i bodljikast. Septa razlicite jacine. Nema
kolumela ni pritki.
А. annиlata d' Achiardi Srednji eocen: Rosici -NE 116, Ovcarevo vrelo -NE97, Mostar
-HW19
А. cf. decaphylla Reuss Srednji do gornji eocen: Dabrica -НЕ5
А. lukavatzensis Oppenheim Srednji eocen: Lukavac -НЕ17 (loc. typicиs)
А. minima d'Achiardi Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
А. cf. minima d'Achiardi Srednji eocen: Rosici -NE116
А. mostarensis OppenheimSrednji eocen: Mostar-HW19 (locиs typicиs), Trihistovo

119
 -HW16a, Konjovac -HW7a,
Donji eocen: Zagш:je -HW19
А. processifera Oppenheim Srednji eocen: Mededa -NE76
А. pseudopanicea Oppenheim Srednji eocen: Rosi6i -NE 116
А. subsphaeroidalis Oppenheim Srednji eocen: Mededa -NE76
Familia Р ori tidae Dana Trijas- danas
Ko1onija masivna, inkrustirana, rijetko kad granasta. Ceske se neposredno suticu ili su
vezane cenenhimom. Skelet od vertikalnih i horizontalnih greda koj е grade mrefu od
(6-12) primarnih septi, kolumele i pritki. Cenenhim na povrsini sa letvicama. Ceske
nemaju zida ve6 samo bazalnu epiteku.
SuЬfamilia Poritinae Е.Н. (ро r. Porites)
Septa razvijena. Caske zbljene jedna uz drugu ili rastavljene, sa malo cenenhima.
LIТНAREA Е.Н. (lithos g kamen, area l slobodan prostor) Кreda- miocen
Kolonija masivna, ceske poligonalne, septa ve6inom и tri ciklusa. Kolumle
spuZV'aste.
L. ameliana Defr. Srednji eocen: Rosici -NE116, Lukavac -НЕ17
L. katzeri Oppenheim Srednji eocen: Mededa -NE76
L. subepithecata Oppenheim Srednji eocen: Rosici -NE116
DICTYAREA Reuss (dictyon g mreza, area l slobodan prostor) Tercijar- danas
D. duodecimpartita Oppenheim Srednji eocen: Rosici -NE116
D. octopartita Oppenheim Srednji eocen: Konjovac -НW7а, Lukavac -НЕ17,
Srednji do gornji eocen: Dabrica - НЕ5
GONIOPORA Quoy et Gaimard (gonos g ugao, poros g otvor)
G. octopartita Srednji do gornji eocen: Imotski (Нrvatska)
GONIAREA Е.Н. (gonos g ugao, aera l slobodan prostor) Tercijar - danas
G. elegans Leym. Srednji eocen: Rosici -NE116, Lukavac -НЕ17
G. meneghiniana d'Achiardi Srednji eocen: Triblstovo -HW16a
G. octopartita Oppenheim Srednji eocen: Konjovac -HW7a,
Srednji do gornji eocen: Dabrica -НЕS, Zamaca -HW21
PORITES Lam. (poros g otvor) Кreda- danas
Kolonija masivna ili razgranjena. Caska plitka, poligonalna. Septa mreZasta.
Kolumela sa bradavicama, opkoljena palisadom pritki. Danas vazan graditelj
spruda.
Р. crustulum Oppenheim Srednji eocen: Triblstovo -HWlбa, Konjovac -НW7а
Р. incrustus Defr. Baden: Svodna -NW56
Р. pellegrinii d' Achiardi Srednji eocen: Mededa -NE7 6,
Srednji do gornji eocen: Dabrica -НЕ5
Р. cf. pellegrinii d' Achiardi Barton-priabon: Zamaca -HW21
Р. pusilla Fellix Baden: Prline -NE 111, Lazarici -NE62
SuЬfamilia Spongiomorphinea Frech Trijas
Skelet od debelih trabakula spojenih horizontalnim sinaptikulima. Ceske su neprimjetno
odvojene cenenhimom. Nema jasno izrazenih septi. Treverze prisutne и malom broju.
SPONGIOMORPНA Frech (spongia 1 spиZva, morfe g oЬlik) Trijas

120
 Kolonija gomoljasta. Dosta pravilno postavljeni trabakuli ukazuju na sest septi.
~ Norik: Нrastiste -Е13

Incertae sedis
AULOPSAМMIA (aula /lonac, psammos g pijesak)
А. eocaenica Oppenheim Srednji eocen: Lukavac -НЕ17

EWALDOCOENIA
E.hawelkai Oppenheim Srednji eocen: Lukavac -НЕ17

MEANDRINA (meander= zavoj rijeke)

М. cf. salisburgensis M.Edw. et Н. Donji senon: Drecelj -Е11

MESOMORPНA (mesoi g izmedu, morfe g oblik)

М. co1umnaris Oppenheim Srednji eocen: TriЬistovo -НW16а
М. hemisphaerica d'Achiardi Srednji eocen: Mededa -NE76, Lukavac -НЕ17
М. schweinfurti Pratz. Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
PACНYSERIS (pahys g debeo, seros g svilena buba)
Р. murchisoni Ј. Heime Srednji eocen: TriЬistovo -HW16a, Konjovac -НW7а
PETROPНYLLIA (petra 1stijena, fyllon g cvijet)
Р. callifera Oppenheim Srednji eocen: Rosici -NE 116
PRIONASTRAEA (prion g pi1a, astraea 1zvijezda)
Р. meneghini Baden: Нrvacani -N23
Р. neugeboreni Reuss Baden: Нrvacani -N23, OdZak и Posavini (F. Кrumpholz, 1916)
STEPНANOSMILIA (stefanos g vijenac, smileyo g rezuckati)
S. d'achiardii Oppenheim Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
STYLACROPORA (stylos g stub, akroporos g sa rupom na vrhu)
S. hercegovinensis Srednji eocen: TriЬistovo -HW16a
STYLOМADREPORA (stylos g stub, mederos g celav, poros g otvor)
S. dinarica Oppenheim Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
S. madreporacea Oppenheim Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
Iz zahvalnosti za ustupljene fosile iz Bosne od strane F. Katzera autor gomjih
odredЬi posvetio је novi rod i vrstu:

BOSNOPSAММIA Oppenheim (bosno=bosanski, psammos g pijesak)

В. katzeri Oppenheim Srednji eocen: Rosici -NE 116, Mededa -NE76, Malesevci -NE73,
Srednji do gornji eocen: Arapovici -NE2
Subc1assis О С ТО С О R А L L А Haeckel
Kolonija, rijetko kao solitarni koralji. Imaju ро osam sarkosepti i isti broj tentakula koji
okruZuju usta.

Ordo GORGONACEA

121
(ро r. Gorgonia, prema rimskoj mitologiji gorgone su djevojke opasane zmijama)
Kolonija је prirasla, oЬlika razgranjenog ili lepezastog. Skelet kolonije sa roznatom ili
vapnenom osi Ш segmentima istog sastava.
ISIS (to је ime boginje Izide) Gornja kreda- tercijar
Naizmjenicno se izmjenjuju vapneni intemodiji i roZпati nodiji.
I. achiardii Oppenheim Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
Ordo HELIOPORACEA
Skelet vapnen. U koloniji cjevasti polipi povezani su cenenhimom koji se sastoji od
sitnih cijevcica. Kako caske tako i cenenhimske cijevi povezane su mnogobrojnim
horizontalnim tabulama. Caske (tj. polipske cijevi) imaju lijevkaste pseudosepte, ali
njihov broj nije u skladu sa brojem tentakula.
НELIOPORA Вlainv. (helios g Sunce, poros g otvor) Gornja kreda- danas
Kolonija masivna ili razgranjena. Velike caske sa ро 12 i vise pseudosepti. Те
caske su povezeane skeletnim cijevcicama. Tabule polipskih cijevi imaju veci
razmak od tabula u cenenhimskim cijevima.
Н. bellardi Haime Srednji eocen: Lukavac -НЕ17

Classis incertae sedis S Т R О М А Т О Р О R АТА

(stroma- mato g sloj, poros g otvor)
Nacin ishrane ove izumrle grupe matazoa nije poznat. Ako su bili filtratori mogli Ьi da
budu srodni spuZvama sklerospongijama koje takode imaju horizontalne, zrakasto se
razilazeci kanale zvane astrorize. Naprotiv, ukoliko sи Ьili napadaci i imali zame сеЩе
(knidoЬlaste) tada su dupljari iz razreda hidrozoa prema skeletu u kome prevladavaju
horizontalne lamine koje se redajujedna povise druge. Pojavili su se u ordoviciju, u
siluru i devonu imali su vidnu ulogu u izgradnji krecnjackih naslaga (Ьioherma i Ьiostroma).
Sluze kao vodeci fosili. U karbonu, permu i trijasи nisu nadeni da Ьi se ponovo javili и
juri i kredi, ali sada u manjem broju i znacaju. Izumiru krajem krede.
ACTINOSTROMA (aktinos g zrak) Silur- devon
Vertikalni i kosi stuЬici рrоЬiјаји se kroz lamele и dosta pravilnom razmaku te
se na vertikalnom presjeku иkazuje cetverougla mreZa. Mjesto pravilnih lamina
javlja se anastomozirajuca mreza krecnjackih vlakana, tako da је skelet na
povrsini posve porozan.
А.(А.) clathratum Nicholson Ems - ajfel: Юеk -Е7
А.(А.) stellulatum Nicholson Ems - ajfel: Klek -Е7
АМРНIРОRА Schulz, 1883 (anfi g sa оЬје strane, poros g otvor)
NUeZпa razgranj ena kolonija, sa ili bez aksijalnih kanala presjeeenih plococama
i sa disepimentima. Skeletni elementi imaju fibroradijalnu strukturu sa tamnom
aksijalnom linijom. Mrezasto tkivo na periferiji је риnо mjehurica. Silиr­
Jura.
А. Ьistricae Zivanovic Zivet: Bistrica -CW1
А. ramosa (Phillips) Zivet: Bistrica-CWl,
Ems - ajfel: Klek -Е7

122
ANOSTYLOSTROМA Parks, 1936 (ano g bez, stylos g stap, stroma g sloj)
Cenosteшn nepravilno zaokruzen ili masivan. Lamine povezane radijalnim
stuЬicima koji se na vrhu razdvajaju sa pojavom mjehurica.
А. carnicum Ems - ajfel: Кlek -Е7
CLATНRODICTYON Nicholson et Murie, 1878 Silur- devon
(clatri l resetke, dictyongmreza)
Cenosteum cesto sa bazalnom epitekom. Radijalni elementi vezani samo za
ј edan interlaminarni prostor. Astroriza kod nekih nema.
С. amygdaloides Lecompte Ems - ajfel: Кlek -Е7
С. confertum Nicholson Ems - ajfel: Klek -Е7
С. variolare (Rosen) Ems - ajfel: Кlek -Е7
С. sp. Lohkov donji ems: Gornji Vakuf --CW4
НЕRМАТОSТRОМА Nicholson, 1886 (herma g valutak, stroma g sloj)
Cenosteum masivan ili poluloptast, sa mamelonima. Skeletni elementi debeli.
Interlaminarne komore sujasno izdvojene i podijeUene na pregrade. Astrorize
razvijene i povezane vertikalno. Silur- Devon.
Н. episcopale Nicholson Ems - ajfel: Кlek -Е7
IDIOSTROMA Winchel, 1867 (idios g vlastit, stroma g sloj) Silur- devon
Cenosteum dendroidan i1i fascikulatan. Koncentricne 1amele i radijalni stuЬici.
Vlakna porozna. Sirok astrorizalni kanal i njegove bocne grane sa razlicito
orjentisanim septima. Lamine i stuЬici imaju sredisnju tamnu crtu.
~ Ems- ajfel: Кlek -Е7
РARALLELOPORA Bargatzky, 1881 (parallelos g paralelan, poros g otvor)
Cenosteum plosnat ili poluloptast, slobodan, retikularan ukrstanjem skeletnih
vlakana i nepravilnih vertikalnih stuЬica sa medusobno paralelnim zooidnim
cjevcicama. Interlaminarni prostor sa tankim tabulama. Astrorize dobro
razvijene. Devon- perm?
Р. biicheliensis Bargatzky Ems - ajfel: Кlek -Е7
STACНYODES Bargatzky, 1881 (stahys g klas, odos g casa) Devon
Cenosteum kao valjkasto i razgranjeno staЬlo, nekad fascikulatan ili
submasivan. StuЬici izdiferencirani, posebno na periferiji. Lamele presUecaju
cij elo tkivo. Sirok astrorizalni aksij alni kanal ispresij ecan ј е tabulama, pravim
i povijenim.
~ Ems - ajfel: Vranica --CWll
STROMATOPORA Goldfuss, 1826 (stroma g sloj, poros g otvor)
Cenosteummasivando laminaran, sa poroznim vlaknima i dobro razvijenim
astrorizama. Izmedu stuЬica su tabulatne komore. Silur- kreda.
S. concentrica Goldfuss Ems - ajfel: Кlek -Е7
STROМATOPORELLA Nicholson, 1886 Silur- karbon
Cenosteum slobodan preteZпo laminaran, sa izbocenom epitekom (osim nekih
priraslih). StuЬici su ograniceni na interlaminarni prostor sa tendencijom
superpozicije. Astrorizalni sistem razvijen, oЬicno vezan za mamelone.
S. laminata Bargatzky Ems - ajfel: Кlek -Е7

123
SYRINGOSTROMANicholson, 1875 (syrinx, -ngosgtrska, stromagsloj)
Cenosteиm slobodan ili pricvrscen na druge organizme. StиЬici relativno
kontinuirani i pravi, lameletanke, kontinuirane, sa primjetnomsrednjomcrtom.
Astrorize grupisane u vertikalne sisteme. Skeletno tkivo alveolarno. Ordovicij
- devon.
~ Ems- ajfel: Кlek -Е7

Typus А N N Е L I D Е S PrekamЬij - danas

(annelus l prstencic)
Imaju sekundarnu tjelesnu duplju (celom) i segmentirano tijelo na prstene. Samo grupa
ТиЬiсоЈае grade nekakav skelet, krecnjackи cijev u kojoj zive.
Classis С НАЕ Т О Р О D А (haite g snop cekinja, poys, -podos g
noga)
Segmentacija tijela crva ovdje је najjace izraZena.
Subclassis Р О L У С Н А Е ТА (poly g mnogo, haite g snop cekinja)
Cekinje koje slиze podиpiranjи i kretanjи иdrиZene sи и snopice i smjestene na posebnim
kvrgama koze.
Ordo TUBICOLA (tubus l cijev, colo l stanovati)
Ovi crvi najcesce grade vapnenu cijev u kojoj zive i pokrivajиje kapkom (opercиlиm).
Cijevје prirasla uz Ьilo koji predmet ili skeletni dio nekog organizma. NajboUe se осиvаји
cijevi od dva koncentricna sloja kalcijskog karbonata.
Familia Serpulidae (por. Serpula)
Кrecnjacki ovoji Ьivаји najcesce prirasli na cvrste predmete и morи, ра i na same
organizme.
SERPULA L. (serpo 1 gmizati) Silur- danas
Pod tim imenom Ьile sи dиgo vremena obиvhacene sve fosilne vrste tuЬikиla tj.
crva sa vapnenom cij evi, bez obzira da li је ona nepravilno povijena, spiralno
smotana, slobodna ili prirasla. Rod Serpula s.str. ima dodirno-spiralno smotanи
cijev u ј ednoj ravni. (potamizo g staviti poklopac, keras g rog)
S. (Potamoceras) konjavacensis Oppenheim Srednji eocen: Konjovac -HW7a
S. aff. subcorrugata Oppenheirn Sredrifi eocen: Rosici -NE116
SPIRORВIS Daиton (spira l spirala, orЬis l krug) Ordovicij- danas
Vrlo sitna cijev smotana и jednoj ravni, oЬicno samo dva zavojka. Cijev је
иzdиmo prugasta i sa poprecnim prstenima i bradavicama ili kvrgama.
S.laterecristata Oppenheim Sredrifi eocen: Konjovac -НW7а., TriЬistovo -HWlбa
S. valvatus (Goldfuss) Sajski kat: DiЩtor pl. -CW8

Typus А R Т Н R О Р О D А
(arthron g zglob, poys, podos g noga) Prekambrij - danas
Тijelo clankonoZaca zaSticeno је pancirom od hitina i inkrustiranog kalcijskog karbonata.
Krutost takvog oklopa ogranicava rast tijela, ра se te zivotinje presvlace tj. odbacuju
stari pancir. Кretanje и toj odjecije moguce,jer sи veze izmedи dijelova pancira mekane.

124
Svaki clanaktijela ро pravilu nosijedan parekstremiteta, ро pravilu dvokrakih. Funkcija
tih prodиZenj а vrlo је raznovrsna.

Subtypus Т R I L О В I Т О М О R Р Н А
(tri g tro, lobos g uska, morfe g oЬlik)
Vodeni organizmi sa pancirom od hitina.
Classis Т R I L О В I Т А Kambrij - perm
Noge dvograne, glabela i rahis izboceni.
Familia Proetidae Barr. (ро r. Proetus) Ordovicij- perm
Ttielo ovalno. Glabela uska, bocno jasno ogranicena. Bocne brazde vise Ш manje izraZ.ene,
а strafuje cesto odvajaju bazalni lobus. Licni sav polazi od strainjeg ruba. OCi srednje
velicine, jasno facetirane. Trup sa 8-22 clanka.
PНILLIPSIA Portlock (ро W. Phillips-u koji је uveo opticko ispitivanje minerala
pocetkom 19-og vijeka) Karbon - perm
Malen, eliptican triloЬit. Cefalon polukruzan, genalni krajevi se prodиZuju и
kratke bodlje. Glabela krupna,jednake sirine, ide od kraja cefalona. Oci krupne.
segmenti toraksa uski, na krajevima zaoЬljeni. Pigidij krupan, sa dosta
segmenata.
Ph. Ьittneri Kittl Vzze: Praca -Е 11
PSEUPНILLIPSIA Gemmelaro

Р. sp. Srednji karbon: Vratolom -NW20

Familia Lichadidae Corda Ordovicij -devon

(ро r. Lichas- sto је Ьilo ime Herkulovog sluge)
VeCinom krupni i siroki triloЬiti sa boginjastom povrsinom pancira. Rogovi cefalona
veliki. Glabela siroka. Prve bocne brazde povijene unazad, kao uzduzne brazde idu do
potiUacnog prstena. Prednji bocni Iobovi glabele su krupni, kao bubreg. Licni sav polazi
sa straZnjeg ruba. Toraks sa 9-10 segmenata. Pleure su brazdaste, zasiljene. Pigidij
plosnat, skoro trouglast, sa kratkim rahisom, sa nazuЬlj enim obodom.
EIFLIARGES Richter (eios g bas pravi, flia g stub za vrata, argio g ogranicen)
Е. sp. Ems - srednji devon: Vlaska stijena -Е18

Familia Phacopsidae Salter (ро r. Phacops)

Cefalon i pigidij skoro jednake duZine. GlaЬela i rahis odvojeni duЬokim brazdama. Licni 5av
polazi od vanj skog ruba pred stramjim rogljeni i spaja se pred glabelom sa onim sa druge
strane. Oci sizohroalne, broj facetamalen. Hipostoma izbocena, skoro trouglasta, bez Ьocnog
obruba. Toraks sa 11 segmenata. Pleure brazdaste. Ordovicij - devon.
РНАСОРS Emrich (fakopsis g sa pjegama na licu) Silur- devon
Cefalonoblika parabole, straznjirogljevi zaoЬljeni, Glabelajenaprijedjako
siroka. Pigidij straga zaoЬljen.
Ph. fecundus Barrande Ems: Кlek -Е7

125
 SuЬtypus В R А N С Н I А Т А Kambrij - danas
(Ьranhia g skrge)

Morski i slatkovodni Clankonosci koji disu па skrge i imaju dva para antena. Prolaze
kroz larveni stadij naupliusa. Zastupljeni su samo razredomrakova (Crustacea).
Classis С R U S Т А С Е А (crustaceus l korast) Kambrij - danas
Тijelo rakova ima cefalotoraks i abdomen koji se zavrsava telsonom. Glava nosi ove
ekstremitete: antene, antenule, mandiЬule i dva para maksila. Antene nemaju egzo i
endopodit. Grudne noge slиZe za kretanj е i disanj е, а prvih pet pari nogu abdomena za
plivanje.
Subclassis М А L А С О S Т R А С А (malacos g mekan, ostrakon g
oklop)
Tijelo ovih rakova ima slijedeci broj clanaka: cefalon 5, toraks 8, abdomen 7. Skrge,
polni organi ijaja su па nogma abdomena. Kambrij- danas.
Ordo SYNCARIDA (syng zajedno, caris gmali slatkovodni rak) Karbon- danas
Mali slatkovodni rakovi bez hitinozne i1i ovapnjene vanj ske kofue za8tite. Sa lepezastim
telsonom.
Subordo SIMP LICIPODA (simplex l jednostruk, poys, podos gnoga)
Ova grupa predstavljala Ьi izuzetak u sistemu, jer im, kako se cini, noge nisu Ьile
rascijepljene. (К.А. Zittel, 1924, р. 662)
GAМPSONYX Jordan (gamsos g iskrivljen, onyx g kan.Za) Perm.
? G. sp. Karbon ?: Ljubija -NW12
Subclassis О S Т R А С О D А (ostrakon g oklop) Kambrij - danas
Ostrakon od dva kapka, lijevog i desnog, koji su spojeni ligamentom i zatvaraju
aduktorima. Kapci se uglavljuju bravom koja oznacava lednu stranu raka. Duzina kapka
iznosi kod morskih ostrakoda do 1,8 mm, kos slatkovodnih do 5 mm, а izuzetno, kod
paleozoj skih do 30 mm.
Ordo Р О D О С О Р ID А (poys, podos gnoga, kopas- pados gpodrezan) Ordovicij- danas
Ljustura ovalna do zaoЬljeno pravougla, glatka ili skulpturirana. Straznji kraj ljusture
kod nekih produzen.
Familia Cytheridae (ро r. Cythere, otok Kytheiraju:Zno od Peleponeza)
LOXOCONCНA (loxos g kos, concha lljustura)
L. (L.) bosniaca Кrstic, 1969 Panon (gornji dio faze beta): Bosna (loc. typ.)
L. kochi Donji рапоп: Prosjek -N65
L. umkae Srednji рапоп: Lazina voda -N40
LIМNOCYTHERE (limne g mocvara)
L. baltica Pleistocen: Grude -HW5
LEPTOCYTНERE (leptos g tanak)
L. lacunosa Reuss Srednji panon: Lazina voda -N40, Durasinovac -Nl7,

126
 Panon: Ugljevik -NE149
L. minor Donji panon: Mujinacki potok -N52
L. paralle1a Donji panon: Prosjek -N65
НEMICYTHERIA (emi g polu)
Н. komjatica Srednji panon: Lazina voda -N40
Н. tenuistriata Srednji рапоп: Lazina voda -N40

НЕМIСУТНЕRЕ (emi g polu)

Н. lбrenthei (Mehes) Donji panon: Ravna tresnja -1 -NE115

CYTHERISSA
С. lacustris Pleistocen: Grude -HW5
Familia Cypridae (ро r. Cypris. Kypros g otok Кipar)
ILYOCYPRIS
I. bradyi Sars Pleistocen: Grude -HW5
I. gibba Ramdohr Pleistocen: Grude -НW5
НUNGAROCYPRlS Vavra, 1906 (Hungaria = Madarska)
Ljustura krupna, kao nepravilan trapez, visa na prednjem dijelu. Prednji kraj
bolje zaoЫjen od straZпjeg. Ledni rub и sredini uduЬljen. Desni kapak manji
od lijevog. Povrsina ljusture sa sitnim, ravnomjerno rasporedenimjamicama.
Н. auriculata Donji рапоп: Mujinacki potok -N52

НERPETOCYPRIS (herpetos g gmizav)

Н. subaequalis Jon Мlaai miocen ("iuti krecnjaci Вlaiuja"): Duvanjski bazen-

SW7
CYPRIS O.F. Miiler, 1776 (Кypros g otok Kipar) Neogen- danas
Ljustura realitivno velika. Sirina ljusture veca od polovine duzine. Ventralno
poUe ravno, sa slabo zasvodenim rubom, dorzalni rub јасе zasvoden. Ljustura
и donjem dtielu cesto bodljikasta, povrsina kapkaglatka ili sa jamicama. Prednji
krajevi kapaka imaju sekundarni pojas prirastanja izvan poruba unutrasnje
lamele.
С. abscissa Reuss Мladi miocen ("krecnjaci Vucipolja" i "krecnjaci Вlaiuja''):
Duvanj ski bazen -SW7,
Donji panon: SiЬosnica -NE134
С. aspera Hejjas Мladi miocen (detto): Duvanjski bazen -SW7,
Donji panon: SiЬosnica -NE134
С. inaequalis Jon Мladi miocen (detto): Duvanjski bazen -SW7
С. reniformis Sieber Мladi miocen ("krecnjaci Вlaiuja''): Duvanjski bazen -SW7
AМPLOCYPRlS (amplus 1golem, sirok)

А. crassus Donji panon: Mujinacki potok -N52

А. intestina Donji panon: Prosjek -N65,
Srednji panon: Lazina voda -N40,
Panon: Durasinovac -N17

127
А. sinuosa Srednji panon: Dura8inovac ~N 17
CANDONA(candor 1snijefua Ьijelina) Tercijar- danas
Ljustura izduZ.ena, subelipticna, duZ:ine do 2,5 mm, zaoЬljenih rubova. Stra.Znji
rub kraci od prednjeg. Lijevi kapak veci od desnog. Brava anodontna.
Slatkovodni i partenogenetski rod.
С. lactea Baird Мlatli miocen ("lignitonosni slojevi''): Duvanjski bazen -SW7
С. neglecta Sars. Pleistocen: Grude -HW5
С. postsarmatica Donji panon: Mujinacki potok -N52
С. sieberi (Mehes) Donji panon: Ravna tresnja -1 -NE115
С. suevica Straub Stariji miocen: Potocari -NE 108

CYPRlDOPSIS (ops, opsis g nalik)

С. Ьiplanata М/atli miocen Banja Luka -N2

CYPRlDEIS (idein g izgled)

С. clavis Donji panon: Prosjek -N65,
Srednji panon: Lazina voda -N40
С. heterostigma heterostigma Pokomy Srednji panon: Durasinovac -N 17,
Srednji panon: Ravna tresnja -1 -NE115
С. heterostigma suЬlitoriйis Pokomy Panon: Ugljevik-NE149
С. obesa (Reuss) Donji рапоп: Ravna tresnja -1 -NE115
С. turpis Donji panon: Ravna tresnja -1 -NE115

Ordo PLATYCOPIDA (platys g sirok, kopas-ados g podrezan) Ordovicij- danas

Ovaj red ostrakoda ima mali broj predstavnika. Ljustura ovalna. Тiје1о ima samo dva
para ekstremiteta. Otisci aduktora od dva niza kvrzica u prednjoj trecini ljusture. Kod
zenkije strafuji kraj ljusture naduven.
CYТНERELLA Jones (Kytheira је otok na jug od Peleponeza)
Ljustura duZine oko 0,8 mm duguljasto-elipticna ili zaobljeno-pravougla, glatka
i koncentricno prugasta. Lijevi kapakje manji od desnog i uklapa se u zlijeb
kojije urezan u desnom kapk:u. Brava nije razvijena. Jura- danas.
? С. sp. Gornji oligocen: Misic jarak -NE83 (F. Katzer, 1921, р.90)

Typus М О LLUS С А (mollis l mekan)

Тijelo mekusaca nije segmentirano i sa izuzetkom puzeva ono је simetricno.Mjesto
nogu mogu imati misicni nastavak koji sluzi za kretanje u moru, slatkim vodama ili
kopnu. KoZпi nabor (plast) obavUa tijelo osim glave. Plast izlucuje krecnjacki skelet za
vanjsku zastitu (ljusturu) sa vanjske strane, а sa unutrasnje zatvara supljinu u kojoj su
disajni, izvodni i polni organi. Usta su sabdjevena kutikularnim stuЬicima koji predstavljaju
trlicu (radulu). Kambrij - danas.

Subtypus А М Р Н 1N Е UR А Kambrij - danas

(=PolyplacophOra, po1ys gmnogo, plax, plakos gploCa, amfi g sa оЬје strane, neurongnerv)

128
Dvostranosimetricni mekusci ovalnog ili crvastog tijela, nekad sa leda zasticenog
plocicama, ljuskama ili iglicama. Ako imaju stopalo ono је pljosnato kao dzon.

Classis L О RIС АТА (loricatus l oklopljen) Ро r. Lorica

Tijelo sa leda i trbuha spljosteno. Na ledima ima 8 stitica koji su tako povezani, da se
mogu pomjerati. Prednji stitic dijelom prekriva onoga iza sebe. Stitici su u tri reda, а ро
jedan se nalaze na prednjem i strafujem kraju pancira. Vanjski sloj stitica је organskog
sastava (ostracum), srednji anorganski tegmentumje dolje organski, а treci, najnizi sloj
је od kalcijskog karbonata. Zove se artikulamentum,jer se sastoji od Clanaka, zalistaka
koji sluze za vezivanje stitica.
Ordo CHITONIDA (hiton g pancir) Ро r. Chiton
То su napredniji lorikati koji imaju insercione plocice.
FamiliaCryptoplacidae Dall, 1878
Tegmentum ima zmastu strukturu. Pancir је pokriven perinotumom sa iglicama i
spikulama.
SuЬfamiliaAcanthochitoninae

АСАNТНОСНIТОNА (akanthis g bodlj1kav, hiton g pancir)

А. planus Baden: Нrvacani -N23
SuЬfamilia Cryptop lacinae

CRYPTOPLAX (krypto g sakriti, plax, plakos g ploca)

С. weinlandi Baden: Нrvacani -N23

Subtypus С О N С Н 1F Е R А (concha /ljuska, fero l nositi)

Mekusci sa plastom koji izlucuje krecnjacku ljusturu.

Classis В I V А L V I А (Ьi l dva, valva l kapak)
Pretefuo Ьilateralnosimetricne konhifere, spljostene sa bokova. Sinonimi za ovaj rezred
su Acephalia (а g bez, cefalong glava), jer glava nije odvojena od tijela, zatim Pelecypoda
(pelekys g sjekira, poys-podos g noga) prema izgledu stopala, te Lamellibrabchiata
(branhia g skrge) zbog izgleda skrga. Od raznih sistema klasifikacij е skoljkasa ovdj е је
primjenjena ona prema gradi brave koja povezuje kapke u Uusturi. Njuje prvi primijenio
Melchior Neumayr, prvi palentolog koj i se bavio odredbom fosila iz Bosne i Hercegovine
(1880).
Ordo ТАХ О О D О NTA (taxus l poredan, odoys, odontos g zub)
Skoljkasi sa ljusturomjednakih kapaka. Bravin rub nosi niz zuba vise ili manje jednake
velicine. Ligarrnnt vanjski ili unutrasnji. Nekad su kapci iznutra sedefasti. Zatvaranje
sa dva miS'ica zatvaraca (aduktora). OЬicno bez Ьisusa. Ordovicij- danas.
Г'

Subordo Р А L А Е О ТА Х О D О N ТА (palaios g star)

Sedefasti sloj postoji, adukatori sujednake velicine.

129
 SиЬfamilia Nисиlасеа (ро r. Nисиlа)
Ljusturajednakih, oЬicno asimetricnih kapaka sa savijenim bravinim rubom.
FamiliaCtenodontidae Wбhrmann, 1893
(ktenes g sjekutici, odoys- dontos g zub) Ordovik- kreda.
Ljиstura zaokruzeno ili izduzeno ovalna, glatka ili koncentricno rebrasta, oЬicno
prosogirnogvrha. Ligament vanjski. ZиЬi pravi ili povijeni, njihov red nije prekinиt pod
vrhom, ali strafuj а grana ima vise zuba od prednj е.
CLEIOOPHORUS НаП, 1847 (kleidon g mala brava, foreos g nosac)
Ljustura izdиZeno ovalna,jako asimetricna, razvucena i straga sиZena. Iznutra
и predjelи vrha, iza prednjeg adukatora, је kratak vertikalan nabor i1i pregradak.
Ordovicij - devon.
С. јасоЬi Stache Gornji perm (Ьelerofonski krecnjak): Han Orahovica -Е2
FamiliaNиcиlidae OrЬigny, 1844Devon-dans
Ljustura trouglasta, prednji dio ljusture је dиZi. Vrh opistogiran, rjede spirogiran, povUen
nazad. Ligament и pravilи unиtrasnji. Hondroforukosen. Nema plastovog sinusa.
NUCULA Lamarck, 1799 (nиcleиs l kospica) Devon- danas
Ljustura pored koncentricnih ima i radijalne tanke pruge. Unutrasnji obodi
nazuЬljeni. Prednja grana sa 16-24 zuba, strafuja 7-12.

N. beyrichi Schaиr Gornji perm: Hen Orahovica (cf.) -Е2

N. hawelkai Oppenheim Srednji eocen: Lukavac -НЕ17 (loc. typ.)
N. (N.) nиcleиs L. Gornji baden ("dilatata"): Ravna tresnja -1 -NE115,
Backn: Мiljevici -N48, StaniSljevici -N81, Kozara(КneZica)-NЗO, VrSaпi -NE 154
N. strigilata Karnik: Lastva -НЕ24
NUCULANA Link, 1807 sa sиbgenus Sacella Woorung, 1925 (sacellиm l kapelica)
N. (S.) fragilis Chemnitz, 1784 Baden: Miljevici -N48, Jazovac -NЗО, Mali Pmjavor
-N44, Caklovica-NE17
Familia Ledidae Dall, 1898 Silиr-danas (ро r. Leda)
Ljustura ovalna do elipticna, vrh asimetricno postavljen. Stramji kraj Ijusture izvucen u
kljиn. Vrh malen, opistogiran. Obod kapka iznиtra gladak. Plast ро pravilи sa sinиsom.
LEDA Schumacher, 1817 (ledos l slajer preko lica) Silur- danas
Ljustura dиZine do 20 mm., glatka, sa tankim rebrima iii prugama koncentricnim
ili dijagonalnim. Unиtrasnji ligament na hondroforu koji ne strSi. Strafuja strana
kapka dиZa od prednje. Stitic oЬicno ogranicen kilom.
L. clavata Calc. Srednji baden: Stevanovic -NE130
· L. fragilis Chemn. Gornji baden ("beccarii"): Ravna tresnja -1 -NE115
L. sp. Donji karnik: Draguljac -CS8
YOLDIA Mбller, 1842 Кreda- danas
Ljиstura dosta krupna, tanjeg zida od predhodne, sa dиbokim sinиsom, zjapi
naprijed i pozadi. Vrh skoro u sredini (ljustura skoro simetricna).
У. longa Bellardi Gornji baden ("beccarii "): Sjev. i sjev. ist. Bosna -N72a

Sиbordo NEOTAXODONTA (neos g nov) Devon- danas

130
Ljustura nema sedefast unutrasnji sloj. ZuЬi su cesto nejednaki. Ligamentje slozen.
Neke imaju Ьisus.
Superfamilia Arcacea (ро r. Arca) Devon- danas
Ljustura ima skoro simetrican polofaj vrha. Pretemo sa vanjskim ligamentom koji је
amfidentan i lezi na arej i pod vrhom. Area cesto sa sevronskim brazdama.
FamiliaArcidae Gray, 1840 Jura- danas
Ljustura izdиZeno trapezasta. Vrh pomjeren naprij ed. Ljustura sa radijalnim rebrima i1i
prugama. Bravin rub prav ili malo povijen. Zuba mnogo, oni stoje vertikalno ili malo
ukoseno.
SuЬfamilia Arc i na е Gray, 1840 Jura - danas
Radijalna rebra su jednake jaCine i gustoce rasporeda, pokrivena su kvrzicama.
ARCA L., 1758 (arca Z sanduk) Jura- danas
Area visoka, sa brazdastim sevronima. Vrh pomjeren naprijed. Bravin rub
uzak i prav, sa mnogo sitnih zuba. Ljustura izvana neravna.
А. cf. barbatula Lk. Senon: Bjelis -Е4
А. Ьiangula Lk. Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
А. (Anadara) diluvii Lmk. Gornji baden ("dilatata''): Ravna tresnja -1 -NE115,
Baden: Obsine vrh -N53, Kozara -NWЗO,
А. (Arca) noe L. Baden: Нrvacani -N23, Нrvaeani- Drenik -N24
А. ristorii Vin. Srednji eocen: Loparski dio Majevice -NE68
А. scabrosa Nyst. Srednji eocen: Loparski dio Majevice -NE68
BARAВTIA Gray, 1842 (barbatus Zbradat) Кreda- danas
Ljustura sa niskom areom Bravin rub slabo savijen, sa koso polozenim zubima
koji su na krajevima krupniji. Povrsina ljusture nije tako hrapava. Вisusni
zijevslab.
В. (Barbatia) barbata (L.17 42) Baden: Нrvacani- Drenik -N24, Calkovica -NE 17
В. (Acar) clathrata acanthis (Fontanes, 1881) Baden: Нrvacani -N23
В. scabrosa Nyst Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
ARCOPSIS Koenen, 1885 (ops, opsis g lik) Gomja kreda- danas
Ligament pokriva samo trouglasto polje u sredini areje koja ima vertikalno
rebrastu povrsinu. Izvana kapak radij alno prugast ili tankorebrast.
А. (Arcopsis) lactea (L.) Baden: Hrvacani -N23
А. (Arcopsis) papillifera (М. Hoemes, 1870) Baden: Нrvacani -N23
SuЬfamiliaAnadarinae Reinhart, 1935 (anadareo gzarezati)
Radijalna rebra krupnija, ravnomjernija, sa ljuskama i bradavicarna. Ljustura nema
Ьisusni zij ev. Rub kapaka iznutra nazuЬljen.
ANADARA Gray, 1847 Oligocen- danas
А. (Anadara) diluvii (Lmk.) Baden: Jazovac -NЗО, Miljevici -N48, Mrazovci -NW46,
Obsine vrh -N53, Mali Pmjavor-N44, Raljevac-N68, SmrtiCi N73, Pojezna
-N62, Bijeli potok -NE6
А. (Anadara) turonica Duj. Baden: Obsine vrh -N53
FamiliaCucullaeidae Stewart, 1930
Ljustura kao trapez, cesto sa kilom, radijalnim rebrima i prugama. Area sa dubokim

131
sevronskim brazdama. Bravin rub ravan, sa vertikalnim zubima и centru i horizontalnim
na krajevima. Jura- danas.
CUCULLAEA Lmk. 1801 (cиcиllus 1 kapuljaca) Jura- danas
Ljustura ima straga ostar kil. Vrh kapka skoro и sredini. Area siroka, bravin
rub prav, obod kapka iznиtra nazuЬlj en.
С. semisи1cata Santon: Semberija -2 -NE20
FamiliaParalle1odontidae Dall, 1898
Ljustura izdиZeno cetverouglasta do romЬicna. Vrh pomjeren naprijed. Ligament
amfidentan, lezi na areji koja ima pralelne brazde. Prednji zuЬi postavljeni vertikalno,
ukoseno i1i lepezasto, straZnji sи paralelni sa bravinim rubom. Devon- paleogen.
PARALLELODON Meek et Worthen, 1866 = Macrodon Lycett, 1845 Devon- jura
(parallelos g иporedan, odoys, odontos g zub)
Ljustura koncentricno ili radijalno prugasta Ш rebrasta. Ventralni dio ljusture
zjjeva. Otisak prednjeg dijela aduktora na izdignutom platoи.
Macrodon sp. Srednji anizik: Sarajevo -CS13
HOFERIA Bittner, 1895
Н. (?) sp. Srednji anizik: Sarajevo -CS13
Familia G 1ycymeridae Thie1e, 1935 Кreda- danas
Ljиsturajednakih strana i kapaka, debeli zidovi izvana saradijalnimrebrima ili prugama,
rjede glatka. Ligament ро pravilu amfidentan. Bravin rub povijen. Srednji zuЬi su
rudimentarni ili ih nета, krajnji su ukoseni и оdпоsи na bravin rub. Rub kapka iznиtra
nazubђen
GLYCYМERIS Costa, 1778 = Pectиncиlиs Lamarck 1799 Кreda- danas
(g1ykos g s1adak, meris g dio)
Ligament amfidentan, smjesten na areji koja ima brazdaste sevrone.
G. (Glycymeris) bimacиlata Poli Baden: Kozara NE -N37
G. (G1ycymeris) pi1osиs (L. 1767) Baden: Re1jevac -N68, Han Marica - Vrhovi -
N22, MiljeviCi -N48, Нrvacani -N23, Detlak -N 1О, Smrtici -N73, Sapna-
Celopek -NE 118, Gornja Trnova -NE41, Caklovica -NE 17
G. sp. Baden: Gradacac -NE42
Fami1ia Limopsidae Dall, 1895 Jиra-danas
Ljustura mala, koso ovalna ili okrugla, rjede trouglasta Ш trapezasta. Ligamentna jamica
pod vrhom razdvaja dvjje grane zuba.
LIМOPSIS Sassi, 1827 (lima 1turpija, ops, opsis g lik) Gornja kreda- danas
Ljustura ukoseno ovalna, sa radijalnim rebrima ili prugama, rjede sa
koncentricnim. Zuna nema mnogo. Rub kapka nekad iznutra nazuЬljen.
Subgenиs Pectuncи1ina OrЬigny 1844.
L. (Pectuncи1ina) anomala (Eichwald, 1830) Gornji baden ("dilatata "): Sjev. i sjev.
ist. Bosna -N72a,
Baden: Jazovac -N30, MiljeviCi -N48, Mali Prnjavor -N44, Caklovica -NE 17.
Ordo ANISOMYARIA Ordovicij- danas
(angne, isosgjednak, mys, myos gmisic)
Ljustura pretezno nejednakih strana i bez zuba и bravi, gdje prevladava unutrasnji liga-

132
ment. Straznji aduktor mnogo jaci od prednjeg kojije cesto reduciran. Plast bez sinusa
(osim r. Dreissenomya).
SuЬfamilia Pteriacea (ро r. Pteria)
Lj. oblcno siroka, sa usicama, nejednakih kapaka. Vrh pomjeren naprijed ili na samom
kraju. Zube zamijenjuju istegnuti nabori i uzvisenja. Cesto sa pukotinom Ш sa uduЬljenjem
za Ьisus. Ordovicij - danas.
Familia Pteriidae Meek, 1865 Ordovicij -danas
Lijevi kapakjaci i izboeeniji, Prednje krilce oblcno manje, ispod krilcaje uduЬljenje za
Ьisus, ali ono ј е na desnom kapku duЬlj е. Ligament izvana, iza vrha. Otisak prednjeg
aduktora malen ili reduciran. Lj. iznutra sedefasta.
PTERIA Scopoli, 1777 = Avicula (Klein) Bruguiere, 1792 Silur- danas
(pteron g krilo, avicula l pticica)
Sa malim brojem slablh zuba u bravi koji su cesto posve reducirani. Uske su
uvij ek prisutne. Podrod Leiopteria Hall, 1883 (leio g gladak).
Р. (Leioptera) sp. (?) Gornji perm: Han Orahovica -Е2
AVICULA (Кlein) Bruguiere, 1792
А. cardata Stopp Karnik: Doljani -NW12
А. clarai Buch. Donji trijas: Tjentiste -SElO, Rama -НN21, Han Cadavica -CW14
А. cf. filosa Stache Gornji perm: Praca -Е 11
А. globulus Wissmann Ladinik: Rogobrdo -НW25, Strizevo -НW26
А. kokeni Karnik: Doljani -NW12

CASSIANELLABeyrich, 1862 (ро lokalitetu Sant Cassin и Tirolu) Trijas

Lj. sa dobro izrazenim i velikim uskama, bez Ьisusnog ureza. Vrh lijevog
kapka kljunast, nadvisuje umjereno visoku areju. Povrsina glatka ili radijalno
rebrasta. Kapci sa parom kardinala te valjkastog prednj eg i stгaZnj eg laterala.
Lijevi kapak sa unutrasnjim izbocenjem koje odgovara vanjskoj brazdi koja
omeduje prednju usku.
С. gryphaeata Muenst. Donji karnik (kordevol): Varoski potok -НЕ52

FamiliaMonotidae Fischer, 1887Karbon-jura

(ро r. Monotis, monos g ј edan sam, otis g uska)
Vecinom nejednakih kapaka, Prednje uho desnog kapka kao mala izraslina, ispod nje је
duboko uduЬljenje za Ьisus koje Ьli.ze vrhu prelazi u zljeblc. Skulptura radijalna, bolje
izrazena na desnom kapku. Bravin rub bez zuba.
PSEUDOMONOTIS Beyrich, 1862 (pseydo g nepravi, monos g jedan, otis g uska)
Lj. mala, ukosena,jednakih kapaka. Braviri rub kratak. Prednje uske razvijene,
straznje slabo izraZene. Bisusno ulegnuce duboko i usko. RadUalna rebra
cesto sa ljuskama. Karbon- donji trijas.
Р. clarai Emmr. Donji trijas: Mracaj - Duler -SW18
Р. blnnitidea Bittner Donji trijas: Mracaj- Duler -SW18
Р. h. minor Csopak Sajs: Cadavica- Slatina -NW10
Р. inaequicostata Bittner Donji trijas: Mracaj - Duler -SW18,
Sajs: Pavic Selo -NW43, Sucurovic -NW63,
Kampil: Cadavica - Slatina -NW 1О, Papratsko НN 17

133
Р. orЬicularis Richt. Donji trijas: Dancici -SE2b
Р. squamosa Frech Sajs: Pavic Selo -NW43
Р. tenuistriata Bittner Donji trijas: Petkovci -NW44
Р. venetiana Haure Donji trijas: Mracaj- Duler -SW18,
Sajs: Kozica rijeka -NW34,
Kampli: Gracanica- НN8
EUМORPHOТIS Bittner, 1901 (еу g pravi, morfotikos g stvaralacki)
Lj. velika, nejednakih kapka, izvucena u visinu, sa duzim bravinim rubom, sa
jednako razvijenim uskama. Prednja uska desnog kapkaje relativno veca, а
urez ispod nje plitak. Srednji karbon- donja kreda (?).
Е. inaequicostata (Benecke) Kampil: Budimilic Japra-NWS, Dimitor-CW8,
Sajs: Sanski paleozoik -NW55
E.lipoldi Вittner Kampil: Dimitor-CW8
E.loczyi Bittner Sajs: Dimitor-CW8
Е. telleri Bittner Kampil: Dimitor -CW8
Е. venetiana Hauer Sajs: Cadavica- Slatina -NWlO, Papratsko -НN17, Sanski
paleozoik -NW55
CLARAIABittner, 1901 Donji i srednji trijas (Klara-zensko ime)
Lj. ukosena, oЬicno sa duzim bravinim rubom i slabo izra.zenim uskama.
Prednja uska desnog kapkaje mala i odvojena dubokim Ьisusnim urezom i
zlijebom. Lijevi kapak izbocen, desni pljosnat. Skulptura koncetricna i nekad
presjecena radijalnim rebrima.
С. aurita (Hauer) Sajs: Bistrica -CWl, Papratsko -НN17, Sanski paleozoik NW55,
Dimitor -CW8, Brisce -CW4, Kozica rijeka -NW34, Jankovici -CW21,
Cadavica- Slatina -NWl О,
С. aurita haueri (Tommasi) Sajs: Dimitor -CW8
С. clarai Emmr. Sajs: Halilovci -NW25, Kozica rijeka -NW34, Kupresko polje-
SW14, Cadavica- Slatina -NWl О, Papratsko -NW17, Vares -СЕ24, Bos.
Otoka -NWЗ Ь, Parsovici -НN 18, Sanski paleozoik -NWS 5, Dimitor -CW8,
Valovita НNЗО, Rufuo -НN23
С. intermedia Sajs: Stari Benakovac -NW59, Valovita pot. -НNЗО, Dimitor -CW8,
Brisce -CW4
С. orЬicularis (Hauer) Sajs: Sanski paleozoik -NW55, Dimitor-CW8
С. tridentina (Bittner) Sajs: Dimitor -CW8
OXYTOMAMeek, 1864 (oxys g ostar, tomaios g odsijecen) Gornji perm- danas
Lj. nejednakih kapaka, ukosena, desni kapak skoro pljosnat i sa malom
prednjom uskom, strafuja uska na оЬа kapka sa ostrim krajem i dosta sirokih
urezom. Bravin rub dugacak, prav, sa plitkom ligamentnom jamicom pod
vrhom. Otisak strafuj eg aduktora lezi skoro u sredini. Desni kapak sa slaЬijim
radijalnim rebrima. Rebra strse iznad ruba kapaka, а postoje i medurebra.
О. waehneri Kittl Gornji perm: Han Orahovica -Е2, Suha cesma -Е15
FamiliaHaloЬiidae Кittl, 1912 (por. HaloЬia) Gornjikarbon-trijas
Lj. tanka, jednakih kapaka, spljostena, kruzne ili ovalno izduzene konture, nekad malo
ukosene. Bravin rub oЬicno dugacak i prav, vrh malo pomjeren naprijed, nekad sa

134
slaЬim uskama. Skulptura oЬicno radijalna, rjede koncentricna. Bravin rub bez zuba, sa
tankom brazdom za linealan lineament.
DAONELLAMojsisovics, 1875 (daos g svjetlo, baklja) Trijas
Lj. nalik na posidoniju, ali sa dugim bravinim rubom i radijalnom skulpturom.
Rebra pyosnata, odvojena uskim brazdama, odvajaju se 1-2 puta, rjede obrazuju
sveZn.jeve. Ispred vrha se nekadjavi slaba uska.
D. arzelensis Ladinik: Vares -СЕ24
D. badiotica Ladinik: Vares -СЕ24
D. bu1ogensis Ladinik: Droskovac -СЕ7
D. indica Bittner Ladinik: Borovica -С'Е2, Droskovac -DE7
D. lommeli (Wissm.) Ladinik: Cadavica- Slatina -NWl О, Tomina -NW66, Sanski
paleozoik NW55, Josavska pot. -CW23, Vares -СЕ24, Sveca -HW27,
Orlovacke stijene -SЕба,
Srednji Zadinik: Glamoc -SW8, Sator pl. -SWЗЗ, Sarajevo -CS 13, Peci-
Duler -SW24, Debela kosa- СWба, Crni vrh -НN5
D. moussoni Meer Ladinik: Orlovacke stijene -SE6a
D. peciensis Tou1a Srednji ladinik: Peci- Duler -SW24a (loc. typ.)
D. picbleri Guembel Ladinik: Sanski pa1eozoik NW55, Vares -СЕ24, Droskovac-
СЕ7, Borovica -СЕ2,
Srednji ladinik: Rudina р1. CW41
D. proboscidea Donji karnik: Кiprovac -СЕ12
D. styriaca Donji karnik: Draguljac -CS8
D. taramelli (Mojs.) Ladinik: Cadavica- Slatina -NWlO, Japra -NW27, Vares-
СЕ24, Borovica -СЕ2
D. tyro1ensis Mojs. Ladinik: Sanski paleozoik NW55, Borovica -СЕ2, Vares -СЕ24
НALOBIABronn, 1830 (ha1o g obruc oko Sunca) Trijas
Razlik:uje se od daonela ро malim uskama ispred vrha na оЬа kapka, Uske
odvojene radijalnom brazdom. Na vanjskomrubu imaju slabo uduЬljenje za
Ьisus. Uska cesto ima 1-2 radUalne brazde. Iza vrha javlja se nekad glatka
stra2nja uska.
Н. austriaca Мој sisovics Gornji karnik: Vares -СЕ24
Н. cf. charlyana Mojsisovics Donji karnik: Ocevlje -Е22
Н. grimmeri Кittl Donji karnik: Ocevlje -Е22, Saski do -СЕ20
Н. hoemesi Mojsisovics Donji karnik: Dragu1jac -CS8
Н. cf. hoemesi Mojsisovics Donji karnik: Saski do -СЕ20
Н. cf. intermedia Mojsisovics Donji karnik: Ocevlje -Е22
Н. norica Gornji trijas: Moscanica -СЕ16
Н. ocevljana Kittl Donji karnik: Ocevlje -Е22 (loc. typ.)
Н. cf. rugosa Guembe1 Donji karnik: Draguljac -CS8
Н. styriaca Mojsisovics Donji karnik: Ocevlje -Е22
Н. superba Mojsisovics Gornji karnik: Glamoc -SW8
Н. varesensis Kitt1 Donji karnik: OcevUe -СЕ17, Saski do -СЕ20
FamiliaLunulicardiidae Fischer, 1887 (por. Lunulicardium) Ordovicij -devon
Lj. tanka, izbocena,jednakih kapaka, asimetricna, zaokruzeno trouglasta ili klinasta.

135
Vrh sna.Zno pomjeren naprijed, cesto na kraju. Prednji dio ljusture kao daje podrezan.
Pljosnato polje ogranicava kil koji ide od vrha prema donjem rubu kapka. Skulptura
ljusture su tanka radijalna rebra i koncentricne linUe.
CНAENOCARDIOLA Holzapfel, 1889 (haino g zjapiti, cardia g srce)
Ch. cf. footi Bail Vize: Praca -Е11
FamiliaMyalinidae Frech, 1891 Ordovicij -trijas
Lj. klinasta, nejednakih kapaka. Vrh sna.Zno pomjeren naprijed ili na samom kraju.
Bravin rub prav, bez zuba. Ligamentno polje siroko, brazdasto, paralelno bravinom
rubu. Ispod vrhaje pukotina za Ьisus. Otisak prednjeg aduktoraje тalen i dubok. Plast
bez sinusa. Prizтatskog sloja lj. nета. Ordovicij- trijas.
МYALINA Koninck, 1842 (myalen g rovcica) Devon- perm
Lj. masivna, nejednakih kapaka, pretefuo koncentricne (rjede radijalne ili
slozene) skulpture. Otisak prednjeg aduktora vrlo dubok.
М. (Promyalina) hindi Кittl Gornji perm: Praca -El1, Han Orahovica -Е2, Suha
cesma -Е15
М. cf. venusta Donji trijas: Bilek kod Dazdanskog -СЕ1
SuperfamiliaPinnacea (ро r. Pinna) Devon- danas
Lj. nejednakih strana, pretefuo zid ima debeo prizmatski sloj, cesto iznutra i sedefasti.
Brava pretefuo bez zuba. Ligamentno polje sa mnogo poprecnihjamica. Sajednim ili
dva adukatora. Sinusa nета.
Familia Pinnidae Leach, 1819 Devon-danas
Lj. izdиZeno klinasta, stragazijevajuca. Debeo prizmatski vanjski sloj i tanak sedefasti
unutrasnji. Ligament је unutrasnji, brava је bez zuba. Prednji adukator је тalen.
Pricvrscavaju se Ьisusom.
PINNA L., 1758 (pinna l pero) Jura- danas
Lj.jako izduzena i uska, sa uzdufuom brazdom duz kila. Podrucje vrha ima
trouglast poprecni presjek.
Р. pectinata brocchi (OrЬigny, 1852) Baden: Jazovac -N30, Drenik -N 13, Caklovica
-NE17
FamiliaBakewellidae Кing, 1850 Perm-danas
Lj. pravougla, klinasta ili romblcna, ukosena, cesto nejednakih kapaka. Bravin rub dosta
prav, zuЬi bedemasti, rjede ih nema. Ligamentno polje zadebUano, sa nizom poprecnih
jamica. Pretefuo sajednim aduktorom subcentralnogpolozaja.
BAКEWELLIA King, 1848 Perm- trijas
Lj. mala. Stra.Znja uska veca od prednje. Sa 3-4 bedemasta zuba pralelnih
bravinomrubu. Mali broj ligamentnihjamica.
В. kingi Кittl Gornji perm: Han Orahovica -Е2, Prekaca -Е12
В. (Neobakewellia) bouei Hauer Gornji trijas: Sanski paleozoik NW55
GERVILLIA Defrance, 1820 Trijas- kreda
Lj. izdиZena ijako iskosena, skoro jednakihkapaka. Prednja uskajako kratka,
strafuja dugacka. Ligamentnihjamica ima mnogo. Bravin rub dugacak, prav,
sa dva ili vise ukosenih grebenastih zuba.

136
G. bouei Hauer Donji karnik: Ljevari -NW36
G. bucbl Najgornji lijas: Blidinje jezero -HW2
G. aff. costata Scbloth. Donji trijas: JaЬlanica -НNlO
G. incurvata Kampil: Budimlic- Japra -NW5
G. meneghini Tommas Kampil: Teocak -NE26
G. mytiloides Scbl. Kampil: Mracaj -SW21, Teocak -NE26
G. pannonica Bittner Sajs: Dimitor -CW8
G. socialis Kampil: Budimlic- Japra -NW5
HOERNESIA Laube, 1865 (ро М. Hoernesu, beckom palentologu iz sredine 19-og
vijeka) Trijas
H.socialis(Scbloth.)Кampil:Sarajevo--CS13,Papratsko-НN17,Cadavica-Slatina-NW10
ISOGNOMON Solander in Humphry, 1786 = Perna Bruguiere, 1792
(isos gjednak, gnomong zub koji odreduje starost konja, perna l svinjski but)
OЬicno konture mitilusa, kapcijednaki, glatki. Prednje uske nema, straznje
slabo izraiene. Bravin rub bez zuba. Trijas- danas.
Perna bosniaca Oppenheim Srednji eocen: Anica konak -NEl (loc. typ.)
Familia Inoceramidae Heinz, 1932 Jura- kreda
(inoo i zilav, kerameia g keramika)
Sa ili bez straZпje uske. Prizmatski sloj jako razvijen,sa grubom skulpturom, rjede glatka.
Bravin rub prav, ligamentihjamica mnogo.
INOCERAМUS Sow., 1818 Jura- kreda
Lj. asimetricna, sa vrhom pomjerenim naprUed. Skulptura koncentricna.
I. cripsii Mantel Gornja kreda: Zidonje -NЕЗО
SuperfamiliaPectinacea Silur-danas
Lj. gore trouglasta i sa uskama, doUe zaokruzena. Kapcijednako i1i nejednako izboceni,
ligamenti u sredisnjoj trouglastoj jamici, Ijede izvan nje. OЬicno jedan krupan aduktorski
oZiljak.
FamiliaAviculopectinidae MeeketНayden, 1864
Lj. sajako izbocenim ljevim kapkom. Vrh slabo ili umjereno strsi. Uske oЬicno dobro
izra2ene. Skulptura kapaka nejednaka. Vanjsko ligamentno polje glatko, sajednim ili
nekoliko jamica. Devon- trijas.
SuЬfamiliaAviculopectininae MeeketHayden, 1864
Lj. umjereno prosoklina ilijednakih strana, rezilifertrouglast, asim~trican. StraZпja uska
oЬicno dU.Za od prednje. Skulptura razgovjetna.
AVICULOPECTEN Мс Соу, 1851 (avicula l pticica, pekten g cesagija)
Kapci skoro jednaki. Desni kapak ugnut ili slaЬo izbocen, lijevi uvijek ispupcen.
Ligamentno poUe usko, pljosnato, glatko. Јamica za rezilifer slabo uduЬljena,
primjetna na оЬа kapka. Uske velike, dolje sa urezom koji је kod prednje
uske desnog kapka uvijek veci, а sama uska manje ostra i naprijed zaokruzena.
Karbon - perm.
А. bosniae Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CS 13
А. cf. interlineatus Vize: Praca -Е11

137
А. interruptus Bittner Srenji anizik: Sarajevo -CS 13
А. milene P.V. Regny Srednji anizik: Suplji kuk -НN27
А. pracaensis Kittl Vize: Praca -Е 11
А. scblosseri Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CS13
А. cf. sedgwicki Мс Соу Vize: Praca -Е11
SuЬfamilia StreЬlochondriinae Newell, 1937 (ро r. StreЬlochondria)
Lj. opistoklina, uske izrazito nejednake, prednje izdиZene i siroke, strafuje male i nekad
reducirane. Skulptura mrezasta, cesto oslaЬljena Ш је nema. Karbon - perm.
STREBLOPTERIA Мс Соу, 1851 (streЬlos g izvrnut, pteron g krilo)
Карсi pomalo nejednaki, 1agano opistoklini. Dio ljusture uz vrhj е nadut. Uske
male. Prednja uskadesnogkapkakratka, zaokruZena, doljezarezana, izrazita.
Straznje uske oЬiju kapaka neizrazite. Povr8ina ljusture glatka. Кarbon­
perm.
S. cf. cellensis Kon. Vize: Praca -Е 11
S. pracaensis Кittl Vize: Praca -Ell (loc. typ.)
FamiliaRhombopteriidae Korobkov, 1960(por. Rhombopteria) Silur-jura
Lj. tankog zida, jednakih kapaka. Vrh strSi i pomj eren naprijed. Uski nета i1i se prednje
jedva primjecuju. Lj. glatka, sa koncentricnim naborima ili sa finim radija1nim ili kosim
prugama. Bravin rub prav. Ligament arkoidan i sa jednim i1i nekoliko pravih brazdi na
uskoj bravinoj ploci oboda brave. Aduktorski otisci izrazito nejednaki.
POSIDONlA Bronn, 1828 = Posidonomya Bronn, 183 7 Silur- jura
(Poseidon- bog mora, myao g stisnuti usne)
Lj. skoro okrugla i1i koso ovalna. Vrhjako pomjeren naprijed. Odrasle ljusture
nemaju uske. Lj. sa izrazitim koncentricnim naborima nekad presjecenim
radijalnim tankim prugama.
Р. becheri Bronn Donji karbon: Strafice -NW19
Р. wengensis Wiss. Srednji ladinik: Glamoc -SW8, Stupna -CW45, Lisina pl. -CWЗl,
Vares -СЕ24, Cmi vrh -НN5, Lastva -НЕ24,
Ladinik: Tomina -NW66, Cadavica- Slatina -NW 1О, Ivanjska -N 6, Drenov
do -CW11, Borovica -СЕ2, Sanski paleozoik -NE55, LjuЬina pl. -НN14,
Botun -НW4, Cajnice -SE2, Zelengora -SE18, Orlovacke stijene -SE6,
Bistrica -НN2
FamiliaPterinopectinidae Newell, 1937
(pterinos g paprat, pekten g cesagija) Devon- karbon.
Lj. okrugla ili rasireno ovalna, vrh nekad malo proviruje, uske se donekle isticu, prednje
uho desnog kapka sa urezom za Ьisus. Povrsina sa radijalnom skulpturom, bravin rub
prav, ligament arkoidnog tipa sa izrafenim, ali ne mogo povij enim sevronima u oЬliku
brazdi, aduktor ј edan i to straga.
PTERINOPECTEN Hall, 1883 Devon - karbon .
Lj. koso ovalna, vrh malo pomjeren naprijed. Urez za Ьisus slab. Strafuje
uske trouglasto krilaste, radijalna rebra na povrsini ljusture jednaka na оЬа
kapka ili su na lijevomkapku interkalirana, а na desnom u dvoje rascijepljena,
nekad sa bodljama.
Р. sp. Gornji baskir- donji moskov: Drenov pot. -NW4a
FamiliaPectinidae Lamarck, 1801 Karbon-kreda

138
Lj. zaokruZena Ш ovalna, oblcno nejednakih uski, nekad reduciranih. Lj. izvana i iznutra
i1i rebrasta ili glatka. Nema vanjsko ligamentno polje. Lamelasti ligament uzak, na
kardinalnomrubu.Rezilifer u dubokoj sredisnjoj jamici koja је trouglasta. Skulptura zida
vecinom listasta, vanjski prizmatski sloj imaju samo neki amusUi i desni kapci mladih
pektinina.
SuЬfamiliaEntoliinae Korobkov, 1960 Karbon-kreda
Lj. prosoklina Ш aklina, cesto zijavejuca. Uske lijevog kapka podignute navise. Reziliferna
janica skoro simetricna, relativno mala. Dobro razvijeni bedemcici na mjestu zuba.
Bisusni urez reduciran. Kapci izvana glatki ili sa pravilnim koncentricnim rebarcima,
rjede sa radijalnim prugama.
ENTOLIUМ Meek, 1864 (enteleia g svarsenstvo) Jura- kreda
Lj. simetricna, struktura zidajednaka na оЬа kapka.
Е. discites (Schlotheim) Sajs + kampi/: Dimitor -CW8
Е. discites microtis (Bittner) Kampil: Dimitor -CW8
Е. proteus d'OrЬigny Gornji lijas: Sljeme -НN25

SCYTENTOLIUМ (scyt- donji trijas)

S. tyrolicum (Eittenburg) Kampil: Dimitor -CW8

SuЬfamiliaAmussiinae Thiele, 1935 Trijas-danas
Lj. simetricna, cesto zUevajuca, uske jednake, nisu podignute, sa Ш bez Ьisusnog ureza.
Skulptura cesto izostaje. Iznutra lj usture vide se tanka radijalna rebra. Bravine krure u
oЬliku lamelastih rebara koja se razilaze od vrha malog rezilifera.
AМUSSIUМ Bolt~n in Ruding, 1798 (amysso g zguliti) Miocen- danas
Lj. jednakih kapaka, malko ukosena, slabo izbocena, zija naprijed i pozadi.
Podrucje vrha је nisko i siroko. Uske male ali ostro izrazite, bez Ьisusnog
ureza. Povrsina glatka i sjajna.
А. (Amussium) cristatum (bronn) Baden: Kozara -NW30
Gornji baden ("dilatata "): Ravna tresnja- 1 -NE115
А. (Amussium) cristatum badense Fontanes, 1880 Donji baden: Ugljevik- Janjari-
NE150,
Baden: Pecenegovci -N58, Jazovac -NЗО, Jurkovica -NЗ 1, Mali Pmjavor
-N44, Koraj -NE58, Caklovica-NE17, Tuzla-NE145
А. (Amussium) comeum denudatum (Reuss) Donji baden: Tuzla -NE145,
Donji i srednji baden: Ravna tresnja- 1 -NE115,
Baden: Kozara -NW30, Prijedorski bazen -NW48
А. duodecumlamellatum Bronn Кarpat. donji i srednji baden: Sjev. i sjev. ist. Bosna-
N72a,
Baden: Prijedorski bazen -NW48
SuЬfamiliaChlamysinae Korobkov, 1960Trijas-danas
(ро r. Chlamys g jahacka pelerina)
Lj. dostajednakih kapaka, ne zjapi. Kapci slabo i1i umjereno izboceni, uske nejednake.
Prednja uska desnog kapkaje izdиZena i sa ostrim Ьisusnim urezom. Vanjska skulptura
је vise Ш manje izra.Zena, unutrasnja је izrazito negativna Ш је nета. Bravine krure jako

139
razvijene, usnih obicno nema.
Cblamys tectoria Srednji do gornji lijas: Rudo -Е28,
Gornji lijas: Sljeme -НN25
Cblamys tripartitus Desh. Srednji eocen: TriЬistovo -НW1ба
CHLAМYS s. str.
Ch. (Ch.) multistriatus (Poli, 1755) Baden: Нrvacani -N23, Ugljevik -NE149,
Donji i srednji baden: Ravna tresnja- 1 -NE115
AEQUIPECTENFischer, 1887
Ch. (А.) elegans (Andrzejowski, 1830) Baden: Mali Prnjavor -N44, Detlak: -N10,
Pecenegovci -N58, Jazovac -N30, Miljevici -N48, Prijedorski bazen -N48
Ch. (А.) elegans trigonocostata Atanackovic, 1969 Baden: Malinovac -N46 (loc.
typ.)
Ch. (А.) malvinae (Du Bois, 1831) Baden: Mi1jevi6i -N48
Ch. (А.) multiscabrella Sacco, 1897 Baden: Hrvacani -N23, Miljevici -N48
Ch. (А.) semiensis (Lamarck 1819)Baden: Hadzici -N21, Jazovac-NЗO, MaliPrnjavor
-N44, Obsine vrh -N53, SmrtiCi -N73, Pecenegovci -N58
GIGANТOPECTENRovereto, 1899
Ch. (G.) latissimus Baden: Bos. Novi- Dobrljin -NW1 О, Кrekovi -NWЗЗ
Ch. (G.) latissimus nodosiformis Serr. Baden: Mali Prnjavor-N44, Turjak:-N86
MACROCHLAМYS Sacco, 1897
Ch. (М.) ho1geri (Geinitz, 1846) Baden: Kestenik Jurkovacki -NЗЗ, Derventa
(Atanackovic, 1985)
Ch. (М.) latissimus nodosiformis (Serres in Pusch) 1937 Baden: Mostanica pot.-
NW44, Bos. Kostajnica-NW8, Bos. Novi- Dobrljin-NW10,, Mali Prnjavor
-N44, Vucjak -NE 15 5, Pecenegovci -N 58, Detlak -N 1О, Sapna- Celopek
-NE118, Gornja Trnava-NE41
MANUPECTENMonterosato, 1889
Ch. (М.) fasciculata (Millet, 1854) Baden: Vojskova- NW58
OOPECTEN Sacco, 1897
Ch. (0.) angeloni Meneghini Baden: Kozara -NWЗO
Ch. (О) elegans Andr. Baden: Kozara -NWЗO
Ch. (0.) malvinae Dubois Baden: Koz~ra NWЗO
Ch. (0.) macrotis Dubois Baden: Kozara NWЗO
Ch. (0.) multistriata Poli Baden: Kozara NWЗO
Ch. (0.) subbulata Muenster Donji lijas: Gracanica pot. -HW12,
Srednji lijas: Kuti -НЕ23
Ch. (0.) tectoria Scbloth Srednji do gornji lijas: Rudo -Е28, Plasa pl. -НN19,
Lijas - doger: Komadinovo vrelo -НN11
НINNПES Defrance, 1821 (hinnus l mazga) Kenozoik
Odrasle ljusture su vezane cementom za podlogu desnim kapkom i zato
nepravilnog oЬlika i svojstvene skulpture. Za mezozojske forme predlozenje
drugi rod i to PROHIN1TES Gillet, 1921.
Prohinnites comptus (Goldf.) Sajs: Pavic Selo -NW43

140
PSEUDAМUSSIUМ Mбrch, 1853 Кreda- danas (pseudo g nepravi, amysso g zguliti)
Lj. slabo izbocena, ne zjapi. Uske malene, tupougle. Skulpture nema ili samo
tanka radijalna rebarca. Bisusni urez oЬicno slab. Prema Vjalovu i drugima
(1960) ovaj naziv obuhvata mnoge fosilne i savremene forme koje nisu genetski
vezane, ра se predla.Ze da se one povefu и grupu Camptonectes (kampto g
savijati se, nektos g plivajuci).
Р. denudatum (Reuss, 1867) Baden: Kozara -NWЗO, Caklovica -NE17
SuЬfamilia Pectininae Lamarck, 1801 (ро r. Pecten)
Lj. izrazito nejednakih kapaka. Desni kapak obicno је jako izbocen, а lijevi pljosnat ili
ugnut. Uske lijevog kapka su dobro izra.Zene, skoro jednake. Na desnom kapku prednja
uska oЬicno sa izra.Zenim urezom za Ьisus. Radijalna rebra oЬicno gruba. Jura- danas.
PECTEN Miiller, 1776 (pekten g cesagija) Trijas- danas
Lj. oЬicno jakih zidova, prvenstveno radijalno rebrasta. Desni kapak jako
izbocen, lijevi pljosnat ili udubUen. Uske desnog kapka malo savUene, izbocene.
Prednja uska sa zakrivlj enim urezom na Ьisus. Uske lij evog kapka su ugnute.
Р. aduncus Eichwald, 1830 Baden: Potkozarje -NW53, Jazovac -NЗО, Reljevac-
N68, Sjev. istocna Majevica-NE123, Pщjavorski bazen -N62a, Obsine vrh
-N53, Vucjak-NE155
Р. alЬerti Kampil: Volij ak pl. -SE 14
Р. cf. amphidoxus Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CS13
Р. cancelans Gornji anizik: Borovica -СЕ2
Р. concentrice-striatus Hoemes Donji karnik: Draguljac -CS8
Р. discites Scbloth. Kampil: Veliki Skocaj -NW69, Volujak pl. SE14
Р. cf. discites Scbloth. Kampil: Mracaj- Duler -SW18
Р. karalitanus Baden: Нап Marica - Vrhovi -N22
Р. magneauritus Gornji anizik: Borovica -СЕ2
Р. microtis Witt Kampil: Cadavica- Slatina -NW 1О
Р. multistriatus Poli Karpat- donji baden: Sjev. sjev. istocna Bosna -N72a
Р. tyrolicus Witt Kampil: Budimlic- Japra -NW5
Р. sp. Neokom: Drecelj -Е11
FLABELLIPECTENSacco, .1897 (flabellum llepeza) (subgenus)
Р. (F.) besseriAndrzejowsky Baden: Bos. Novi- Dobrljin -NWl О, Maglajci -NW38,
Sjev. ist. Potkozarje -N74, Hrvacani -N23, Reljevac -N68, Smrtici -N73,
Sjev. ist. Majevica -NE123, Pmjavorski bazen -N62a, Ugljevik -NE149,
Sapna -NE 118, Bogutovo Selo -NE9
NEIТНEIA Drouet, 1824 Jura- kreda
Lj. srednje veliCine. Desni kapak izbocen, lijevi ugnut. Uske relativno male,
dobro izra.Zene, Ьisusni urez razgovj etan. Vanj ska povrsina kapaka sa malim
brojem prostih ili slotenih rebara. Nekad se javljaju medurebra.
N. gemmifera Coq Donji turon: Lastva -НЕ25
N. inconstans Sharpe Donji turon: Lastva -НЕ25
N. lapparenti Shof. А!Ь-сепотап: Kalabace -NElO,
Donji turon: Lastva -НЕ25
N. phaseola Lam. Donji turon: Lastva -НЕ25

141
N. guinquecostata D'OrЬigny АZЬ-сепотап: Kalabace -NEl О
PLEURONECTIТES Scbloth. (pleura g obod, nektos g plivajuci) Trijas
Lj. glatka. Desni kapak izbocen, Ьisusni izrez dubok. Lijevi kapak pljosnat,
straznj е uho manj е od prednj eg.
Р. laevigatus (Scblotheim) Kampil: Diтitor pl. -CW8
Familia Limidae D'OrЬigny, 1847Karbon-danas
Lj. jednakih kapaka, zijevajuci naprijed gore. Uske slabo razvijene, nejednake, bez
Ьisusnog izreza i sinusa. Ligamentna jamica trouglasta, skoro и sredini, pretefuo valjkasta.
Povrsina Uusture radijalno rebrasta, rjede glatka. Zid vlaknastog sastava, bez prizmatskog
i sedefastog sloja.
LIМA Bruguiere, 1792 (lima 1turpija) Jura- danas
Ljustura pomalo ukosena, slabo izbocena, istaknutog vrha. Bravin rub iznutra
sa zupcima. Zijev kapaka nedak jedva primjetan. Ljustura sa radijalnim
rebrima, nekadljuskatim ili samo sa prugama, rijetko glatka.
L. lineata Scbloth. Kampil: Gracanica -НN8
L. maraschinii Oppenheim Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
~ Srednji anizik: Sarajevo -CSIЗ
~ Donji karnik: Draguljac -CS8
MANTELLUMBolten in Rбding, 1788 (mantellum l ogrtac) (subgenus)
L. (М.) inflata Chemnitz, 1784 Baden: Miljevici -N48, Нrvacani -N23, Sjev. Potkozarje
-NW53, Caklovica -NE17
MYSIDIOPTERA Salomon, 1895 (mysis g sklapanje usana, diopteio g motriti)
Ljustura rebrasta ili glatka, koso usmjerena unazad. Ligamentna jamica
trouglasta. Donji karbon- trijas.
М. kittli Gornji anizik: КrЬljine -SE6
М. sp. Donji anizik: Sarajevo -CS13

PLAGIOSTOMA Sowerby, 1814 (plagios g kos, stoma g usta) Gornj i karbon- eocen
Ljustura glatka ili raadijalno prugasta, snafuo izdиZena naprijed. Uske jednake.
Ligamentnajamica u sredini.
Р. eocaena Вау. Srednji eocen: Maocka rijeka na sjeverozapadu planine Majevice
(Oppenheim, 1899)
Superfamilia Spondylacea Karbon- danas
Ljustura prirasla vrsnim dije1om desnog kapka. Skulptura pretefuo radijalna. Nekad sa
uskama. Brava isodontna ili bez zuba. Plast bez sinusa.
Familia Spondylidae Gray, 1826 Jura- danas
Ljustura okrugla ili ovalna, oЬicno sa uskama i radijalnim rebrima koja su ljuskasta i
bodljasta. Brava sa dva masivna zuba na obodu ligamentne jamice. Ligament napola
vanjski. Arearazvijena. Samojedan misicni otisak.
SPONDYLUS L., 1758 (sponsylos g kicmeni prsljen) Jura- danas
Ljustura masivna, debelih zidova, nekad vrlo krupna. Uske slabo razvijene,
usjecene. ZuЬi kukasti, zubne jamice duboke, savUene. Ligamentno polje
visoko, sa uskom i dubokom srednjom brazdom. Otisak adukatora krupan,
ekscentrican. Radijalna rebra gruba, ljuskava, lamelasta ili bodђasta.

142
S. alternecostatus Fraucher Barton- priabon: Zagorje -HW19
S. asperulus Miinst Srednji eocen: Loparski dio Majevice -NE68
S. crassicostata Lam. Baden: Кrekovi -NWЗЗ, Kozara-NWЗO, Humci gornji -NE45,
Vojskova -NW58
S. crassicostata vindobonensis Sacco, 1898 Baden: Hrvacani -N23, Mali Prnjavor-
N44, Кlekovci kod Draksenica
S. multistriatus Desh. Srednji eocen: TriЬistovo -HWlбa
LIТHIOТIS Giimbel emend. Reis (lithos g kamen, otis g uho) Lijas
Ljustura u obliku spljostenog roga, sa velikom areom i izdиZenim ligamentnim
poljem.
L. problematica Giimbel Donji lijas: Velez i Podvelezje -НЕ52с, Hutovo -НЕ18,
Srednji lijas: Halapici- Popovici -SWlO, Peci -SW24, Borova Glava-
SWl, Plasa -НN19, Hutovo- Metkovic НЕ18, Vidusa -НЕSЗ, Lastva-
НЕ24, Lastva antiklinala-НE25, Cabulja pl. -HW7,
Lijas mlaёli: Duzi -НЕ9
COCHLEARITES Reis (cocblear 1kasika) Lijas
С. loppanus (Tausch.) Donji lijas: Velez- Podvelezje -НЕ52с
C.sp. Srednji lijas: Arslanagica Most -НЕl
FamiliaPlicatulidae Сох, 1952Trijas-danas
Kontura ljusture nepravilna, ona је prirasla vrsnim dijelom desnog kapka. Povrsina
ljusture sa radijalnim naborima i smefuranjima. Na desnom kapku zubl su medusobno
priЬlizeni, а na lij evom kapku oni su razmaknuti. Area ј е slabo razvij ena. Ligamentna
jamica је nepravilnog oЬlika, plitka. Ljustura ima samo jedan otisak aduktora na kapcima.
PLICATULA Lamarck, 1801 (plicatus l slozen, ubran) Jura- danas
Uski nema. Radijalna rebra i nabori presjeceni su koncentricnim lamelama.
Desni kapak sa priЬlizenim zublma koji su zatupljeno-skrbavi, lamelasti,
izdиZeni. Area ј е slaba ili ј е nema. Otisak aduktora potisnut ј е unazad.
Р. mytilina Phillipi, 1836 Baden: Podgradci -N61
Р. rupellaDujardin, 1837 Baden: Hrvacani -N23, Caklovica-NE17,
Gornji baden ("beccarii "): Sjev. i sjev. istocna Bosna -N72a
SuЬfamilia Ostreacea Trijas- danas
Ljustura pricvrscena ili slobodna, zatvorena ili zijajuca, nejednakih do skoro jednakih
kapaka, sa kratkim i savijenim bravinim krajem i bravom bez zuba. Ligamentna jama
zaokruZeno trouglasta, smj estena pod vrh. U kapku samo ј edan otisak aduktora. Ljustura
iznutra sedefasta.
Familia Ostreidae Lamarck, 1818 Trijas- danas
Ljustura nejednakih kapaka, cesto masivna, prizmatski sloj debeo. LUevi kapak izbocen
i veci od desnog, sa vrhom kojijace strsi i kojije smotan kao kod grifeje. Aduktorski
otisak sredisnji. Skulptura Uusture kod nekih koncentricna, kod drugihjos i radijalna, u
vidu tankih pruga, rebara ili ostrih nabora. Neke imaju koncentricnu skulpturu i na
desnom kapku.
SuЬfamilia Ostreinae Lamarck, 1818 Trijas- danas
Lijevi kapak oblcno јасе izbocen. Skulptura koncentricna ili na lijevom kapku tanke
pruge, ра i rad~alna.
OSTREA L., 1758 (ostrea 1ostriga) Trijas- danas
Ljustura sa izbocenim (rijetko kad pljosnatim) kapcima. Vrh malen, ne strsi,

143
 rijetko kad zaostren i izduzen ili kao kod grifeje zavrnut. Donji kapak sa
talasastim radijalnim trakama, nejednakim rebrima i tankim prugama. Gomji
kapak cesto koncentricno rebrast.
О. cocblear Poli Gornji baden ("dilatata ''): Ravna tresnja- 1 -NE115
О. crassicostata Sow. Baden: Mali Pmjavor -N44, Kozara -NW30
О. crassissirna Lam. Baden: Ciganluk -N8, Osjecani -NSS
О. digitalina Dub. Baden: Podgradci -N61, Reljevac -N68
О. fimbriata Grat. Baden: Ciganluk -N8,
Gornji baden ("dilatata ''): Sjev. i sjev. istocna Bosna -N72a
О. lamelosa Baden: Brdani -N6
О. plicatula Baden: Кrekovi -NW33
CRASSOSTREA Sacco, 1897 (crassus 1 debeo, grub) (subgenus)
О. (С.) gingensis Scblotheim, 1820Baden: Maglajci-NW38, Vojskova-NW58, Bos.
Novi- Dobrljin -NWlO, Mali Pmjavor-N44, Тшјаk -N86, Ciganluk -N8,
Prnjavorski bazen-N62a, Gradacac-NE42, Sapna-Celopek-NE118, Bijeli
р. -NE6
О. (С.) gingensis sarrnatica Fuchs Sarmat: Glogovac -Nl9
О. sp. Srednji eocen: RosiCi -NE116
О. sp. Baden: Ma.ZiCi -NW40
SuЬfamilia Gryphaeinae Vialov, 1936 Trijas -paleogen
Donji lijevi kapak izbocen, glatak ili rebrast, gornji kapak pljosnat Ш ugnut, bez radijalne
skulpture.
GRYPНAEA Lamarck, 1801 (gryps, grypos g znak и obliku orla)
Vrhovi nisu jednaki, jedva proviruju ili se nadvisuju, tada su zavrnuti. Posebno
se izdvajaju goleme ovalno okrugle forme sa slabo istaknutim vrhom.
G. katzeri Oppenheim Srednji eocen: Arapovici -NE2; Debelac -NE25, Lazici р.­
NE63, Nikolici -NE92
PYCNODONТA Fischer, 1835 (pyknos g dobro zatvoren, odoys, odontos g zub)
Р. cocblear navicularis (Brocchi, 1814) Donji baden: Ugljevik- Janjari -NE150,
Baden: Hrvacani -N23, Turjak -N86, Prnjavorski bazen -N62a, Vojskova
-NW58, Mali Prnjavor -N44, Tuzla -NE 145а, Caklovica -NE 17, U gUevik-
NE149, Bijeli Potok -NE6
Р. leopoldiana Niedzwiedzki, 1909 Baden: Podgradci -N61, Jazovac -NЗО, Hrvacani
-N23
SuЬfamilia Lophinae Vialov, 1936 (ро r. Lopha)
ОЬа kapka su izbocena, sa radUalnom skulpturom. Bravin rub ubran ili zatalasan. Vrhovi
isprav1jeni, slabo izrazeni. Trijas- danas (lofa gperjanica, kicanka)
ALECTRYONIA Fischer, 1807 = Lopha Bolten in Roding 1798 (lektryon g pijetao)
Ljustura nekad iskrivljena, sa izdШenim zadnjim krajem. ОЬа kapka skoro
jednaka, rijetko kad razlicito skulpurirana. Rebra se razilaze ili od vrha ili od
sredine kapka, prema dolje su sve tanja. Trijas- danas.
А. montis caprilis Klipst. Karnik: Sator pl. -SW33

144
Superfarnilia Anomiacea Jura- danas
Ljusture nejednakih kapaka, pricvrscena Ьisusom ili Ьisusom i cementom. Desni kapak
је oЬicno sacuvao prizmatski sloj, lijevi је lamelasto sedefastog sastava. Ligament
unutrasnji, nekad sa potpornim lamelama na desnom kapku.
FarniliaAnomiidae Gray, 1840 Jura-danas
Mlade ljusture Ьile su pricvrscene samo Ьisusom. Cementom se pricvrscavaju odrasle
jedinke i to ро pravilu desnimkapkom
ANOMIA L., 1758 (anomos g protuzakonit) Jura- danas
Ljustura skoro okrugla. Lijevi kapak izbocen, desni pljosnat ili se podesava
prema podlozi. Ligamentna jamica lezi poprecno. Blizu nje је mali otisak
nofnog misica. lznutra, u sredini kapkaje Ьijela pjega koja predstavUa otisak
aduktora i nomih misica. Lijevi kapak ima izvana tanke prџge ili valovita
rebra.
А. tenuistriata Desh. Srednji eocen (do gornji eocen): Dabrica -НЕ5

PLACUNOPSIS Morris et Lycett, 1853 (plakinos g izjedne ploce, ops, opsis g nalik)
Р. ghelpensis Srednji lijas: Hutovo- Metkovic -НЕ18
Superfarnilia М yt i 1а с е а Ordoviciј - danas
Prednji kraj ljusture jako skracen, nekad nije uopste izrafen. Kontura ljusture је klinasta
ili izduzeno ovalna. Ligament vanjski, dugacak. Prednji misicni otisak na vrhu ili Ьlizu
njega.
FarniliaMytilidae Fleming, 1828 Devon-danas
Ljustura cesto sedefasta, vrh naprijed ili na samom kraju. Ligament dugacak,
opistodentan. Straga ima zijev za prolaz Ьisusa. Nekad nema prednj i rnisicni otisak.
MYТILUS L., 1758 (mytilos gjestiva dagnja) Trijas- danas
Ljustura klinasta, vrh na kraju, glatka sa radijalnim ili sa divarikatnim prugama.
Ispod vrha cesto nekoliko zubastih kvrga. Rub kapka iznutra glatak.
М. fuscus М.
Hoem., 1870 Baden: Hrvacani -N23
М. rniraЬilis Lijas: Predojevica glavica-NW46
LIТHOPНAGA Bolten in Rбding, 1798 = Lithodomus Cuvier, 1817 Karbon- danas
{lithos g kamen, fagas g zderac, domus 1staniste)
Zid ljusture tanak, oЬlik valjkast,jako izduzen, povrsina glatka. Vrh nije na
kraju ljusture. Ligament opistodentan, u uduЬljenju. Zuba nета. Mlade jedinke
sa Ьisusom, u odraslom stanju buse u kamenu svoj lezaj.
Lithodomus cordatus Lam. Srednji eocen: Dabrica -НЕ5
MODIOLUS Lamarck, 1799 = Modiola Lamarck, 1801 Devon- danas
(modios g lopatica za brasno)
Ljustura izduzeno ovalna ilijajasta, rjede klinasta, glatka. Vrhje naprijed, ali
ne na kraju. Zuba nema. Unutarnji rubovi kapaka glatki.
М. brocchii Baden: Smrtici -N73, Velika Ilova -N88
М. corrugatus Al. Br. Srednji eocen: Loparski dio Majevice -NE68
М. incrassatus (OrЬigny) Рарр Sarmat: Pmjavorski bazen -N62a
М. latus Vize: Praca -Ell
М. marginata Eichwald Stariji sarmat: Pmjavor (kamenolom) (Th. Fuchs, 1890)

145
М. schaurothi Srednji lijas: Halapici- Popovici -SW10
М. simp1ex Sowerby Srednji do gornji eocen: Zagorje -НW19
М. triqueter Srednji anizik: Stupna -CW45
М. volhynicus Eichwa1d Stariji sarmat: Pmjavor (Th. Fuchs, 1890)
MUSCULUS Bo1ten in Rбding, 1798 (muscu1us l rnisic) Кreda- danas
Sinonim ј е rod Modiolaria cf. su1cata Beck, 183 8
Ljusturajajasta ili oval1la. Radijalne pruge ili rebra na Citavoj povrsini osirn uz
trbusni rub. Rub kaplat iznutra sa zupcima.
M.sarmaticus (Gatuev) Рарр Stariji sarmat: Sjev. istocna Bosna -NE122b,
Sarmat: Pmjavorski bazen -N62a, Kozara -NWЗO, Ugljevik -NE149,
Ugljevik-Janjari-NE150
Modiolaria cf. sulcata Lam. Srednji eocen: Loparski dio Majevice -NE68
SEPTIFERRecluz, 1848 (septum l pregradak, fero l nositi) Trijas- danas
U kapku iznad vrha polozenje pregradak za pricvrscenje prednjeg aduktora.
S. eщydices Reduz Srednji eocen: Munjaea -NE89
CHONDRODONTA Stanton, 1901 (hondros g hrskavica, odoys, odontos g zub)
Ch. joannae Choffat А!Ь-сепотап: Jugozapadna Bosna -SWlЗ, Kalabace -NEIO,
A!Ь-donji cenomen: Gerovi -Ella,
Cenoman: Gacko-HE10, Ljubuski (WittPuyt, 1941), Peulje-SW25, Ve1ez
-НЕ53, Jugoistocna Hercegovina -НЕ20а, Brasina -НЕ4, Britvica -HW5,
Raska gora plato- НW23а, Grabovicka pl. -SW9,
Srednji cenoman- gornji turon: Ve1ez- Podvelezje -HE52d,
Cenoman-turon:Lukavicarijeka-El9,Bije1opolje-НE3,Tihotina-NW64,
Turon: Vitorog- НrЬljina -SW38, Velez pl. -НЕ53,
Gornji turon: Lastva antiklinala -НЕ25
Ch. joannae angusta Schubert Cenoman: Velez pl. -НЕ53
Ch. munsoni Нill А!Ь-сепотап: Gerovi Ella, Jugozapadna Bosna -SWlЗ, Kalabace -
NE10,
Cenoman: Ve1ez pl. -НЕ53, Peulje -SW25, Jug. ist. Hercegovina -НЕ20а,
Grabovicka pl. -SW9,
Srednji cenoman - gornji turon: Velez i Podvelezje -HE52d,
Cenoman- donji turon: Lukavica Rijeka -El9, Velez- Trtla -НЕ52Ь,
Donji turon: Lastva a11tiklinala -НЕ25,
Cenoman i turon: Rore- Prekaja -SW29
Ch. munsoni ostreaeformis Futtere А!Ь-сепотап: Gerovi -Е 11 а,
Cenoman i turon: Velez - Trtla -НЕ52Ь,
Cenoman: Grabovick::t pl. -SW9,
Gornji cenoman: Velez pl. -НЕ53,
Cenoman i donji turon: Lukavica rijeka -El9,
Cenoman i turon: Rore - Prekaja -SW29
Familia Modiolopsidae Fischer, 1887 (por. Modiolopsis, ops, opsisgna1ik)
Ljustura jednakih kapaka i izrazito nejednakih strana, izdиZeno ovalna ili klinasta. Vrhovi

146
pomjereni naprijed, skoro terminalni. Ligament vanjski. Bravin rub vecinom bez zuba,
rjede sa 1-2 slaba kardinala i 11ateral. Aduktorski otisci ovalni, prednjije bolje izrafen.
Sinusa nema. Sa koncentricnim prugama prirasta, rjede tanke radijalne pruge. Ordovicij
- kreda.
МУОСОNСНА Sowerby, 1825 (mys, myos g mis, misic, concha /ljustura)
Ljustura debelog zida, slabo nadsvodena, naprijed se sufuje, straga jako
izduzena. Nekad sa zuЬima vecinom u desnom kapku i to 1 letvasti kardinal
i 1 slaЬi stгaZnj i lateral. Luzule nema.
М. sp. Srednji anizik: Sarajevo -CS 13
Superfamilia Dreissenacea (ро r. Dreissena) Tercijar- danas
Ljustura ovalna, trouglasta ili klinasta, sa Ш bez kila. Brava bez zuba, zid bez sedefastog
sloja.
FamiliaDreissenidae Gray, 1840
Ljustura glatka, citavog oboda, sa reduciranim prednj im dijelom. Vecinom sa Ьisusnim
uduЬljenjem ili pukotinom. Ispod vrha је sa unutrasnje strane kapka septum za
pricvrscenje aduktora. Tercijar- danas.
CONGERIA Partsch, 1836 (congero l sakupiti se) Tercijar- danas
Septum ispod vrha ima apofizu za prednji nomi misic. Plastana linija bez
sinusa.
С. acuta Koch. Dev. et SliskoviC Мlatli miocen: Jaruga rijeka -SW15, Caprazlije-
SW4, Stopaline -SW26
С. aletici Koch. Dev. et Sliskovic Мlatli miocen: Hodovo -НЕ13
С. amygdaloides Dunker Striji miocen: Pmjavorski bazen -N62a
С. antecroatica Katzer 0/igomiocen {prelaz): Banj brdo -NЕЗ, Lamesic -NEбl,
Lipovacki р. -NE65,
Donji miocen:Izbod -СЕЗ,
Stariji miocen: Duvanjski bazen-SW7, Livanjski bazen-SW17, Brezove
Dane -CW4, MustafiCi -NE90,
Мlatli miocen: Repovica -НNб,
Miocen: Doцji Gradac-НWЗ, Mostar-НWIO, Posusje-НW12, Siroki brijeg
-HWlб, Rotimlja- Hodovo -НЕ21
С. avis Kochansky- Devide et Sliskovic Мlatli miocen: CaprazЩa -SW4, Jaruga r. -SWIS
С. balatonica Partsch Donji portafer: Moluhe -NE84, Mramor -NE87
С. banatica R. Hoemes Gornji panon: Kadar brijeg -N32,
Panon:Spionica -NE137
С. cf. banatica R. Hoemes Мlaili miocen: Bos. Кrupa -NW9a, Drvar -SWSa,
Miocen: Kamengrad -NW24a, Sipovljani -SW28
C.basteroti Desh. Donji miocen: Ljesljani -NW36,
Panon: Lukavac - Dobmja -NE70,
Miocen: Kukulic jarak -NWЗS, Drvarski bazen -SWб, Dzepe -НNЗ,
Konjicko- ostrozacki bazen -НN4, Prozor -НNS
С. Ьihacensis Кatzer Miocen: Bihac -NW2, Drvar -SWб
С. boeckhi Hal. Panon: Tanjevac р. -NE138

147
С. bosniaca Katzer Slatkovodni karpat: Vranovac -N91,
Slatkovodni baden: Banja Luka -N2,
Miocen: Cazin- Triac -NW12, Jelovac -NW2l, Ramici -N66, Turjak -N86
С. bosniaca acuticostata Kochansky- Devide et Sliskovic Мlaai miocen: Jaruga r.-
SW15
С. brandenburgi Brus. Pont: Srdevici -N78
С. brevicosta Kochansky- Devide et Sliskovic Мladi miocen: Caprazlija -SW4
С. clivunensis Kochansky- Devide et Sliskovic Мlaai miocen: Jaruga r. -SW15,
Stopalina -SW26
С. colochroma Stariji miocen: Maslovare -CWll
С. croatica Brusina Donji portafer: GliЬovski р. -NE39,
Gomji pont: Bos. Aleksandrovac -N5, Cma Bukovica -NE 1О, Samaric -NE 117
С. cvitanovici (Brusina) Katzer Slatkovodni karpat: Vranovac р. -N91,
Donji miocen: Ljesljani -NW36, Izbod -СЕЗ,
Stariji miocen: Kamengrad (bazen) -NW24a, Laus -N39, Derventa -N9,
Potocari -NE108, Cajdras -CW5,
МlatJi miocen: Drvar-SW5a, Sipovo -CW20, Banja Luka -N2, Hodovo -НЕ13,
Miocen: Bihac -NWЗ, Jelovac -NW21, Ј utrogosta -NW23, Ljusina -NWЗ 7,
Ramici -N66, Vijaka r. -N90, Turjak -N86, Sipovo -CW20
С. cvitanovici 1 dalmatica Brusina Мlaai miocen: Hodovo -НЕ 13
С. czizeki М. Hoemes Gomji panon: Mali Pmjavor-N44, Parernije р. -N57, Zupski
Razboj -N95, Lukavac -NE71, Rijecica р. -NE115a,
Najgornji panon: Мramor -NE87, Pasabunar р. -NEIOO,
Panon: Klakar -N34, Mramor -N51, Кreka -NE59, Lukavac- Dobmja-
NE70, Smice-NE129, Skakovagomja-NE124, Tmova-NE144, Zabrde-
NE155a
С. dalmatica Brusina МlatJi miocen: Drvar -SW5a,
Miocen: Sanski Most -NW51, Vitovlje- Mudrike -CW23
С. dalmatica var. drvarensis Toula Мladi miocen: Drvar -SW5a
С. digitifera Andrussov Gornji novoros: Stjepkovica -NE131
С. aff. digitifera And..'1lssov Miocen: Kamengradski bazen -NW24a
С. doder1eini Brusina Donji panon: Drenovac -Nl4,
Рапоп: Sreflije -NW55
С. drvarensis Toula Stariji miocen: Mostar -HWI Оа,
Мladi miocen: Bihac -NWЗ, Drvar -SW5a, Gacko (bazen) -НЕ 1О
С. aff. eocaenica Oppenheim Miocen: VojkoviCi -SW31
С. aff. euchroma Oppenheim Stariji miocen: Eminovo selo -SW8, TиSnica rudnik -SW29,
Miocen: Orguz -SW21
С. friCi BrusinaМlatJi miocen: Drvar-SWSa, Gracanica-CW7, Gacko-НElO, Hodovo
-НЕ12, Sipovo -CW20,
Miocen: Dzepe -НNЗ
С. fuchsi Pilar Stariji miocen: Zenica -CW25,
Miocen: Prozor (Ьazen) -НN5
С. gitneri Brusina Мladi miocen: Banja Luka -N2
С. aff. gnezdai Brusina Donji pont: Moluska rijeka -NE85,

148
 Miocen: Vukovo- Kajrnici -N92, Strupnina -CW18
С. hoemesi Brusina Рапоп: Uzvodno kote 184 (Pmjavorski bazen) -N87, Prosjek -N65
С. jadrovi Brusina Stariji miocen: Кarnengrad -NW24, Duvanjski bazen -SW7,
Vijacani -N89, Tusnica -SW29, Brezove Dane -CW44, Bijelo polje -НЕ 1,
Мladi miocen: Banja Luka -N2, Sipovo -CW20, Zenicko- sarajevski bazen
-CW26
С. katzeri Kochansky- Devide et Sliskovic Srednji miocen: Bihac (bazen) -NWЗ
С. ех gr. katzeri Kochansky- Devide et Sliskovic Мladi miocen: Hodovo -НЕ13
С. laЬiata Andrussov Pont: Moluska rijeka -NE85
С. rnarkovici Brusina Gornji pont: Cardacici -NE20
С. rnartonfi Lorentey Panon: Ugljevik rudnik -NE149
С. cf. rninirna Brusina Miocen: Bojna -NW4
С. neurnayri Andrussov Slatkovodni karpat: Vranovac -N91,
Мladi miocen: Hodovo -НЕ13,
Donji panon: Sreflije -NW55, Drenovac р. -N14
С. nitida Kochansky - Devide et Sliskovic Stariji miocen: Laus -N39
С. oЬliqua Kochansky- Devide et Sliskovic Stariji miocen: Brezove Dane -CW44
С. ornithopsis Brusina Srednji miocen: Zenicko - sarajevski bazen -CW26,
Мladi miocen: Kosevo -СЕб, Vir- Kadirn -НW18а,
Donji panon: Кreka -NE59, Orasje -NE96,
Panon: Drenovac р. -Nl4, Spasoviste brdo -N77, Lukavac -NE71
С. panciCi Pavlovic Gornji panon: Kreka -NE59, Rijecica р. -NE115a
С. partschi Czizek Panon: Prosjek -N65, Gradacac -NE42, Ilincica -NE47, Lukavac
- Dobmja -NE70, Juzna sinklinala Кreke -NE52, Smice -NE129, Spionica
-NE137, Tanjevac -NE138, Tmova-NE144, Mali Prnjavor-N44,
Srednji panon: Кreka -NE59, Pasabunar -NElOO, Korace -N35,
Gornji panon: Kozaracka rijeka -NW32,
Panon 1 pont: Ста Bukovica -NElO
С. partschi elongata Gornji panon: Kozaracka rijeka -NW32
С. partschi globosotesta Рарр Gornji panon: Kozaracka rijeka -NW32,
Panon: Prosjek -N65, Mrarnor -N51
С. pemaeforrnis Andrussov Oligomiocen (prelaz): Larnesic -NE61,
Stariji miocen: Livanjski bazen-SW17, Potkraj -SW2la, Vucipolje-SW32,
Mostar -НWl Оа, Rakitno -HW14,
Srednji miocen: Zenicko - sarajevski bazen -CW26,
Miocen: CeleЬic -SWS, Zirovic -SW34
С. philornene Katzer 1918 Panon: Laktasi -N38,
Gornji portafer:Mahov1jani -N43
С. pilari Koch. Dev. et Sliskovic Stariji miocen: Kamengrad -NW24a, Laus -N39,
Brezove Dane -CW4
С. ramphofora Brusina Gornji panon: Parernije -N57,
Panon: Ugljevik -NE149
С. rhomboidea М. Hoemes Donji portafer: Bos. Gradiska -1 -N4, Kadar -N32,
GliЬovski р. -NE39, HanMiladije-NE43, Кrekarud. -NE59, Moluskarijeka
-NE85, Mramor-NE87,

149
 Gornji pont: Korace -NЗ 6, Bobetino Brdo -NE8, Cardacici -NE20, Mrketic
brdo-NE88
С. scaphula Brusina Slatkovodni karpat: Vranovac -N91
С. scroЬiculata Jekelius Gornji panon: Pasabunar -NElOO,
Panon: Ugljevik -NE149
С. simplex Barb. Panon: Кreka rud. -NE59
С. socialis Stariji miocen: Brezove Dane --CW4
С. socialis pennata Koch. Dev. et Sliskovic 0/igomiocen (prelaz): Lamesic -NE61
С. soklici Koch. Dev. et Sliskovic Donji miocen: Ljesljani -NW36,
Stariji miocen: Potocari -NE 108
С. cf. solitaria Brusina Slatkovodni miocen: Medna р. --CW12
С. spathulata Partsch Gornji panon: Ravna tresnja -NE114,
Panon: Ilincica -NE4 7
С. aff. subcarinata Desh. Donji miocen: Ljesljani -NW36
С. subdigitifera Stevanovic Srednji i gorni panon: Pasabunar -NElOO,
Panon: Mramor -NSl, Prosjek -N65, Кreka rud. -NE59
С. subglobosa Partsch Panon: Prosjek -N65, Носа -NE44, Lukavac - Dobrnja -
NE70, Zabrde -NE155a
С. subglobosa longitesta Gornji panon: llinCica -NE4 7
С. subglobosa subg1obosa Partsch Gornji рапоп: Ravna tresnja -NE114
С. tournoueri Andrussov Slatkovodni karpat: Vranovac -N91
C.triangularisPartschDonjiportafer:Bukinje-NEl4,Mtiatovici-NE78,Мramor-NE87,
Gornji pont: Donja Trnava -NE28,
С. turgida Brusina Donji portafer: Plane -NE105,
Мlatli miocen: Kosevo --СЕб
С. ungulacaprae Miinster Gornji рапоп: Кreka rud. -NE59,
Donji portafer: Кreka rud. -NE59
С. volucris Koch. Dev. et Sliskovic Srednji miocen (podina tufita):Duvanjski bazen
-SW7, Livanjski bazen-SW17,
Stariji miocen: CeleЬicki bazen -НN2
С. vo1ucris Ьicostata Koch. Dev. et Sliskovic Мlatli miocen: Hodovo -НЕ13
С. zagraЬiensis Brusina Donji portafer: Bos. Gradiska -1 -N4, Kadar -N32, Lijesce
-N41, Boskica brdo -NElO, Kalajevo -NE54, Moluhe -NE84, Srnice-
NE129, Vitanovic-l-NE152,
Donji pont: Dubrave -N 16, Korace -NЗб, CardaciCi -NE20, Donja Trnava
-NE28, Mrketic brdo -NE88
С. zahalkai Donji pont: Moluska r. -NE85, Sarac р. -NE119
С. zoisi Brusina Slatkovodni karpat: Vranovac -N91,
Donji miocen: Izbod -СЕЗ,
Stariji miocen: Kamengrad -NW24, Duvanjski bazen -SW7, Ramici -N66,
Laus -N39, Potocari -NE108, Cajdras --CWS,
Мladi miocen: Sipovo -CW20, Hodovo -НЕ13
С. zujovici BrusinaPanon: Prosjek-N65, Uzvodno kote 184-N87,
Мladi miocen: Hodovo -НЕ 13
DREISSENA Beneden, 1835 = Dreissensia auctorum

150
 (ро Dreissens-u, belgijskom farmaceutu iz prve polovine 19-tog vijeka) Miocen
- danas. Septum prost, bez apofize, plastana linija bez sinusa.
D. accurti Stariji miocen: Maslovare -CW11
D. auricularis Fuchs Donji portafer: Boskovica Brdo -NEl О, Mijatovici -NE78,
Mrketica brdo -NE88, Vitanovic -2 -NE 152, Korace -1,2 -N36,
Gornji pont: Bobetino Brdo -NE68
D. auricularis minima Prelaz novoros 1 portafer: Кreka -NE59
D. auricularis simplex Fuchs Donji portafer: Кreka -NE59
D. croatica Brusina Donji portafer: Кreka -NE59, Mramor -NE87
Gornji pont: Stanari -N80
D. cymbula Brusina Stariji miocen: Bijelo polje -НЕl, Mas1ovare -CWll
D. minima Lorentey Srednji panon: Ravna tresnja -NE114
Donji pont: Jufua sinklinala bazena Кreka-NE52, PranjiCi -NEll О, MiliCi
- Gomje Dubrave -NE80, Taravcevina -NE139
D. semedriensis Stevanovic Donji pontafer: Donje Dubrave -NE29
D. simplex Fuchs Donji pontafer: Bukinje -NE14, Mramor -NE87, Han Miladije-
NE43, Vitanovic -2 -NE152, Kadar -N32
Donji pont: Stanari -N80
D. superfoetata Brusina Gornji novoros: Stjepkovica р. -NE131
Donji portafer: Нап Miladije -NE43
Gornji pont: Donji Zovik -NEЗl, Korace -1 -N36
DREISSENOMYA Fuchs, 1870 (myao g stisnuti usne) Miocen- pliocen
Lj. ima sinus plastane linije dok su septum i apofiza u vecoj ili manjoj mjeri
reducirani. Lj. zjapi naprij ed i pozadi.
D. arcuata Fuchs Donji portafer: Moluhe -NE84
D. croatica Brusina Donji portafer: Boskica brdo -NElO
D. sp. Slatkovodni miocen: VojkoviCi -SWЗl
Ordo S С HIZO D О NTA (shizo g raskreciti, odoys, odontos g zub) Ordovicij - danas
Lj. jednakih kapaka, asimetricnog poloZa.ja vrha, ne zjapi, nema sinusa plastane linije. U
bravije srednji zub rascijeptien, njemu odgovara udrugomkapkujamica sadva razilazna
zuba sa strane.
Superfamilia Trigoniacea Devon-danas
(роrodu Trigonia, tri g tro-, gonia g ugao)
Ligamentje kratak, smjesten izvana. Otisak stra.Znjeg aduktora priЬlizenje bravinom
poUu.
FamiliaMyophoriidae Bronn, 1837
(ро r. Myophoria) Od donjeg devona do donje jure.
Lj. kratka tj. trouglasto-ovalna ili romЬicna. Zid tanak. Vrh prosogiran, rtietko opistogiran.
ZuЬimali.

MYOPHORIA Bronn, 1835 = Neoschizodus Giebel, 1852

(mys, myos g misic, foreo g nositi) Donji devon- donjajura
Vrh umjereno pomjeren naprijed. Izvana ima greben (kil) kojije i1i ostar i1i
samo kao pregiЬ. Iznutra se jedva primjecuje. Ispod prednjeg aduktorskog

151
 otiska vidi se mali bedem.
М. alovsii LeonardiKampil: Dimitor-CW8
М. balatonensis Frech Kampil: Budimlic- Japra -NW5
М. costata Zenker Kampil: Budimlic- Japra -NW5, Cadavica -NWlO, Bos. Otoka
-NWЗb, Vrnograc -NW69a, Drenov do -CWll, Sarajevo -CSlЗ, Teocak
-NE26, JaЬlanica -НNlO, Papratsko -НN17, Ljubina pl. -НN14
М. cymbula Leonardi Kampil: Dimitor -CW8
М. cf. elongata Donji trijas: Bilek -СЕ1
М. falax Seeb. Donji trijas: Donja JaЬlanica -НN7
М. goldfussi АIЬ. Kampil: Mracaj- Duler -SW18
М. kefersteini Miinster Karnik: Bos. Grahovo -SW2, Lastva -НЕ24
М. laevigata Goldfuss Kampan: Budimlic- Japra -NW5, Petkoci -NW44, Sucurovic
-NW63, Sedinac р. -CW46, Sarajevo -CS13, Papratsko -НN17, Mracaj-
Duler -SW18, Vares -СЕ24
М. laevigata elongata Phillipi Kampil: Sucurovic -NW63, Dimitor -CW8
М. praeorblcularis Bittner Kampil: Budimlic- Japra -NW5
М. sp. Donji karnik: Olovo (gajinski krecnjak) -Е23
Neoschizodus orblcularis (Bronn) Kampil: Dimitor-CW8
SCНIZODUS Murchison et Verneuil, 1844 (shizo g raskreciti, odoys g zub)
Kil koji odvaja prednje polje nije izrazit. Povrsina ljusture је glatka. Pored
sizodontnog postoji u lij evom kapku jos i slabl prednj i zub, dok ј е u desnom
kapku taj zub dobro razvijen. Otisci aduktora su dosta udaljeni od bravinog
polja. Karbon- perrn.
Sch. truncatus Кing Gornji perm: Han Orahovica -Е2
COSTATORIA Waagen, 1906 (costatus l rebrast) Perm- trijas
Lj umjereno nejednakih strana, sa manje vise istaknutim kilom. Ј edna polovica
ljusture ј е radij alno-rebrasta, druga Ьlago zatalasana.
С. costata (Zenker) Kampil: Dimitor -CW8, Vares -СЕ24
С. costata subrotunda (Bittner) Kampil: Dimitor -CW8
Superfamilia Unionacea (ро r. Unio)
Pseudokardinalni i lateralni zub su djelimicno reducirani. Zid ljusture је sedefast. TrUas
- danas.
Familia Unionidae Fleming, 1828 Trijas-danas
Obod kapka cjelovit. Zid ima tri sloja: epidermalni, prizmatski, kojije tanak i debeo
sedefasti. Vrh kapka ј е pomj eren naprijed. Naglasen polni dimorfizam.
SuЬfamilia Unioninae Fleming, 1828 Paleogen-danas
Pseudokardinalni i lateralni zubl postoje.
UNIO Retzius, 1788 (yneos g oranik) Paleogen- danas
Lj.je oЬicno izduzena i glatka, samo dio uz vrh ima tragove kvrzica i nabora.
Desni kapak sa jednim preudokardinalom i jednim lateralom, lijevi sa dva
pseudokardinala i dva laterala.
U. flabellatus Goldfuss Мladi miocen: Bihacki bazen -NWЗ
U. cf. flabellatus Goldfuss Donji do srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26

152
U. katzeri Brusina Miocen: Sipovo --CW20
U. cf. picteti Lokard Donji do srednji miocen: Zenicko-sarajevski bazen -CW26
PSILUN10 Sabba Stefanescu, 1896 (subgenus roda Unio) (psilos g gladak)
Р. atavus (Partsch- М. Hoemes) Рапоп: Spasoviste brdo -N77

SuЬfamiliaAnodontinae Тhie1e, 1934

Brava bez zuba. Zid 1justure vicinom tanak.
ANODONTA Lamarck, 1799 (an g mozda, odoys, odontos g zub) Kenozoik-danas
Lj. izdиZena i vise i1i manje izboeena. Vrh kapka slabo istaknut i lagano pomjeren
naprijed. Povrsina ispod kapka sa mnogo para1elnih naborcica. Sedefasti sloj
tanak.
А. sp. Pleistocen: Sarajevsko polje (R. Jovanovic, 1958)
А. sp. Gornji portafer: Dobmja -NE27
Familia Cardiniidae Zittel, 1881 Devon -lijas (ро rodu Cardinia, kardiagsrce)
Lj. debelih zidova, uglasto-ovalna, glatka ili sa koncentricnim borama i lamelama, sa
vrhom kojije prihliZen prednjem kraju. Brava sa kardinalnim zubima је nekad reducirana.
Prednji laterali su kratki, straznji bedemasti. Otisci aduktora podjednaki.
TRIGONODUS Sandberger, 1864 sa subgenus Heminajas Neumayr, 1891
(trigonon g trougao, odys g zub, hemi 1po1u, naio g stanovati)
Ljustura ovalna Ш trapezasta, straga izvucena, sa kilom i malim vrhom. Jaki
kardinali i prednj i laterali. Lij evi kapak sa dva snafua laterala, desni sa ј ednim.
Latera1i su bedemasti.
Т. grimmeri Bittner, 1900 Karnik tipa Rabelj: Lastva НЕ24
Т. prohlematicus КlipsteinKarnik: Do1jani -NW12
Heminajas balatonicus Frech Kampil: Dimitor --CW8
ANODONTOPHORACossmann, 1897 =Anoplophora Sandberger, 1862 Trijas
(an g mozda, odoys, odontos g zub, foreo g nositi, oplon g orиZj е)
Lj. tankog zida. Desni kapak sa jednim kardina1om, lijevi kapak sa zubnom
jamicom i dugim straZпj im lateralom.
А. canalensis Cat. Sajs: Budimlic - Japra -NW5, Kozica -NW34
Donji trijas: Mracaj - Duler -SW18
А. fassaensis Wissm. Sajs: Kozica r. -NW34, Pavic s. -NW43, Lanista --СWЗО,
Teocak -NE26, Мrасај р. -SW20, Jahlanica -НNlO, Papratsko -НN17,
Ru:lno -НN23, S1atina -НN24, Va1ovita р. -НNЗО, Bije1o ро1је -НЕЗ
Donji trijas: Мrасај - Duler -SW18, Danicici -SE2b, Zagajnica -SE 16
Anoplophora muensteri Wissm. Ladinik: Sanski paleozoik -NW55
Langobard - kodevol: IlidZa -NW26
PACНYCARDIA Hauer, 1857 (pahys g debeo, kardia g srce)
Р. rugosa Hauer Karnik: Doljani -NW12
Ordo HETERODONTA (eteros grazliCit, odoys, odontos g zub)
Dobro razvijena bravina ploca sa kardinalima i lateralima. Otisci aduktora skoro jednake

153
velicine. Silur- danas.
Superfamilia Astartacea (ро r. Astarte)
Lj. ј ednakih ili skoro jednakih kapaka, masivna, ne zjapi. Plastana linija bez sinusa. Silur
- danas.
FamiliaAstartidae Gray, 1840 Karbon- danas.
Lj. sa prosogirnim vrhovima. Desni kapak sa debelim sredisnjimkardinalom, prednji i
stra.Znji laterali su slaЬi. Lijevi kapak sa dva jaka kardinala, rjede jos jedan straznji
kardinal. Laterali rudimentarni. Ligament vanjski.
ASTARTELLA Hall, 1858 (Astarte- bozica fenicanske mitologije)
Razlikuje se od r. Astarte ро vecoj izbocenosti. Laterali su dobro razvijeni. Karbon-
perm.
А. sp. diverse (?) Karbon: LjuЬija -NW12 (Drenovac р.)
Familia Crassatellidae Ferussac, 1821
Desni kapak sa dva do tri kardinala, lijevi sa dva, od kojihje straznji slabo razvijen.
Kardinalni zuЬi su cesto poprecno prugasti. Lateralni zuЬi su slabo razvijeni. Ligament
је unutrasnji. Hondrofor ne dostize donji rub bravine ploce.
CRASSATELLA Lamarck, 1799 i subgenus Crassatina Loebbecke et Kobelt, 1881
(crassus l debeo) Кreda - danas.
Lj. trouglasto- ovalna do trapezasta, straga cesto odsjecena ili kljunasto-
izduzena. Bravina ploca visoka, trouglasta
С. dilatata Desh. Srednji eocen: Loparski dio Majevice -NE68
С. kalitensis Oppenheim Srednji eocen: Kalite -NE56 (loc. typ.), Nikolici -NE92,
Loparski dio Majevice -NE68, Lazica р. -NE63
С. plumbea Chemn. Srednji eocen: Loparski dio Majevice -NE68, Nikolici -NE92,
Triblstovo -НW16а
С. obliquecaudata Oppenheim Srednji eocen: Ovcarevo vrelo -NE97, Rosici -NE 116
С. (Crassatina) concentrica moravica (М. Hoemes, 1870) Baden: Нrvacani -N23,
Reljevac -N68
FamiliaMegalodontidae Zittel, 1881
Lj. masivna oblcno jednakih kapaka, sa vrhovima sna.Zno presavijenim naprijed. Nekad
se straga vide 1-2 kila, inace glatka ili sa koncentricnim naborima. Brava sa 1-3 kardinala.
Laterali slaЬi ili ih nema. Strafuji otisak aduktora lezi oЬicno na plocastom uzvisenju.
Ligamentvanjski, posve ili djelomicno. Nimfajako razvijena. Silur-jura.
МAGALODON Sowerby, 1829 = Magalodus Gold:fuss, 1840 Gomji silur- gomji trijas.
Lj. jednakih kapaka i debelih zidova. Bravina ploca је visoka, sa jasno
razdvoj enim zubima. Desni kapak sa dva kardinala od kojihj е prednji manji,
а lijevi sa dva kardinala ijednim prednjim lateralom. U produ:lenju bravine
ploceje u svakom kapkujosjedan duzi stra.Znji lateral.
М. complanatus Guembel Norik: Prgosevo -Е23
М. guembeli Wulfen Gornji trijas: Plasa -НN19
М. hoemesi Frech Norik: Prgosevo -Е23
М. laczkoi Hoemes Norik: Prgosevo -Е23
М. pumilus Ben. Donji lijas: Gomji Ribnik-NW18, Lastva-HE25

154
 Donji i dio srednjeg lijasa: Hutovo- Metkovic -НЕ18
Lijas: Jasenica -NW28
М. secooi Parona Norik: Prgosevo -Е23
М. triqueter Wulfen Gornji trijas: Krupic -НN13
NEOMEGALODON Guembel, 1826 sa subgenus Lycodus Schafthautl, 1863
(neos g novi, lykos g kuka, odoys g zub)
Zid nesto tanji, а bravina plocaje straga uza neko kod roda Megalodon. U
svakom kapku ро jedan racvasti kardinal. Desni kapak sa bedemastim
strafujim i malim okruglim prednjim lateralom. Srednji i gomji trijas.
N. carinthiacus (Hauer) Karnik: Budimlic Japra- Stari Majdan -NW6
N. hoemesi Frech Karnik: Cadavica -NWlO
N. hoemesi bullatus (Koken) Karnik: Budimlic Japra- Stari Majdan -NW6
Gornji trijas: Sanski paleozoik -NWSS
N. triqueter dolominata Frech: Norik: Prgosevo -Е23
N. cf. triqueter Gornji trijas: Olovo - Cude -Е23а
N. (Lycodus) pumilus Srednji lijas: Halapici- PopoviCi -SWlO
N. (Lycodus) cor Schafh. Ret: Cevljanovici -СЕ5
PROTODICERAS Р. pumilus GuemЬel Boehm, 1888 (protos g prvi, di g dvo, keras g rog)
Р. protractus Boehm Srednji lijas: Cabulja р!. -НW7, Kuti -НЕ23
Р. pumilus Guembel Donji i dio srednjeg lijasa: Hutovo- Metkovic -НЕ18
Lijas: Lastva -НЕ24
PACНYМEGALODON GuemЬel, 1826 (pahys g debeo, megalos g golem, odoys g zub)
Р. chamaeformis Donji lijas: Gomji Ribnik- Gomja Sisa -NW18
Lijas: Zavala- Slano -НЕ59
Р. trigonalis Lijas: Zavala- Slano -НЕ59
DURGA Noehm, 1884
D. crassa Boehm Srednji lijas: Hutovo- Metkovic -НЕ18, Kuti -НЕ23, Lastva
(ant.) -НЕ25
D. trigonalis Boehm Srednji lijas: dtto
D. crassa Boehm Najgornji lijas: Blidinje jezero -НW2
Superfamilia Carditacea (ро r. Cardita)
Lj. jednakih kapaka, debelog zida, radijalne skulpture. Brava snazna, u desnom kapku
sa tri, u lijevom sa dva kardinala. Laterali slabo razvijeni. Ligament vanjski. Plastana
linija bez sinusa. Trijas~ danas.
FamiliaCarditidae Ferussac, 1821 Trijas-danas.
Lj. nejednakih strana, okruglo-trouglasta ili izdиZeno cetverouglasta, radijalno rebrasta,
rjede sa mrefastom ili koncentricnom skulpturom .. Kardinali poprecno- crtasti. Strafuji
kardinali povijaju se paralelno bravinom rubu.Donji rub kapka iznutra nazublj en.
CARDIТA Bruguiere, 1792 (kardia g srce, iteon g ko treba ici)
Lj. izduzena, cetverouglasta- trapezasta, ventralno pomalo zjapi. Vrh nizak
ijako pomjerennaprijed. Rebra sa ljuskama ili bodljama. Laterali su primjetni.
Trijas- danas.
С. acuticostata Lam. Srednji eocen: Gomja Lukavica -NE40

155
С. elongata (Bronn) Baden: Нrvacani -N23
С. imbricata Lam Srednji eocen: Gomja Lukavica -NE40, Loparski dio Majevice-
NE68, Ovcarevo vrelo -NE97
С. jouanetti Bast. Baden: Han Marica- Vrhovi -N22
С. katzeri Oppenheim Srednji eocen: Kalite brdo -NE56 (loc. typ.)
С. reginae Oppenheim Srednji eocen: Debelac -NE25, Lazica р. -NE63, Nikolici -NE92
С. scalaris (Sowerby) Gornji baden (zona "beccarii"): Sjevema i sjevero- istocna
Bosna -N72a
С. transsylvatica Н. Hoemes Baden: Hrvacani -N23
~ Donji karnik (gajinski krecnjak): Olovo (rajon) -Е23
Subgenus CARDITAMERA Conrad, 1838 (meri gdio)
С. (С.) auingeri (М. Hoemes) Baden: Hrvacani -N23

Subgenus LAZARIELLA Sacco, 1899

С. (L.) striatellata (Sacco) Baden: Hrvacani -N23, Raljevac -N68

Subgenus BEGUINA Bolten in Rбding, 1798 et GLANS Degerle

Beguina (Glans) rudista Lam. Baden: Obsine vrh -N53
VENERICARDIA Lamarck, 1801 (Venus g boginja ljubavi, kardia g srce)
Lj. zaokruzeno trouglasta, ne zjapi, laterala nета ili su vrlo slaЬi. Jura- danas.
V. sulcata Sol. Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
Subgenus C.4RDIOCARDITA Blainville, 1824
V. (С.) partschi (Goldfuss) Baden: Нrvacani -N23, MiljeviCi -N48, Obsine vrh -N53,
Reljevac -N68
Subgenus MEGACARDITA Sacco, 1899 (mega g golemi)
V. (М.) jouanneti (Basterot) Baden: Hrvacani -N23
Superfamilia Cyrenacea (ро r. Cyrena)
Lj. jednakih kapaka, ne zjapi, sa zidom porce1anstog izgleda, bez sedafastog sloja.
Kardinali skoro jednake velicine, laterali dugacki, lamelasti. Ligament vanjski. Mezozoik
ikenozoik.
Familia Cyrenidae Н. et А. Adams, 1858
Lj. relativno krupna, cvrsta, okruglasta zaoЬijeno- trouglasta ili ovalna, glatka ili tanko
koncentricno rebrasta. U kapcima 2-3 kardinala, desni kapak sa dva, lijevi sajednim
lateralom.
CYRENA Lamarck, 1818 (Kyrena Ьiо је grcki grad и sjevemoj Africi)
Lj. ovalna ili okruglo- ovalna, glatka, sa vrhom nialo pomjerenim unaprijed.
Laterali umjereno izduzeni, bez poprecnih crta. Mezozoik i kenozoik.
С. quadrangularis Oppenheim Senon: Bjelis -Е4

CORВICULA Megerle, 1811 (corЬicula 1kosarica) Neogen- danas.

Lј. okrugla ili zaokruZeno- trouglasta, slabo koncentricno- rebrasta ili glatka.
Vrh centralan ili subcentralan. Laterali dugi, lamelasti, sa vidnim poprecnim
crtama. Kardinala tri и svakom kapku.
С. sp. Panon: Tanjevac р. -NE138

156
Familia Sphaeriidae Thiele, 1934 Кreda- danas.
Lj. mala, ovalna ilijajasta, tankog zida.
SPНAERIUМ Scopoli, 1777 (sphaera llopta) Neogen- danas.
Lj. ovalna, glatka, sa nijeZnim prugama prirasta. Vrh subcentralan. Desni
kapak sa jednim kardinalom, nekad rasjecenim, i sa dvojnim lateralima, prednjim
i straznjim. Lijevi kapak sa ј ednim kardinalom i jednim prednjim i straznj im
lateralom.
S. corneum L. Gornji pleistocen: Glavicice -NE38
S. liЬurnicum Stache Danien: Nugla- Sumeljavci -HW11
Paleocen 1 eocen (prelaz): Vinjani -HW17
S. ozegovi6i Brusina Ekvivalent panona: Gracanica -CW7
S. aff. ozegovici Brusina Srednji miocen (Ьliia krovina krovnog sloja Zenice):
Gnjuse-CW7
S. stojanovi6i Brusina Srednji miocen (bliia krovina krovnog sloja): Zenicko -
sarajevski bazen -CW26
~ Srednji miocen (Ьliia krovina krovnog sloja): Kakanj -СЕ4, Upovac -CEll
PISIDIUМ С. Pfeiffer, 1821 (pisos g grasak, idein g izgled)
Lj. vrlo mala,jajasta, sa vrhom pomjerenim unazad. Povrsina lj. glatka, rjede
koncentricno prugasta. Desni kapak sa dva kardinala i dva para laterala.
Lijevi sa dva kardinala i sa ро jednim lateralom sa svake strane. Plastana
linija bez sinusa.
Р. amnicum (O.F. Miiller) Gornji pleistocen: Glavicice -NE38
Stariji holocen: Donja Mahala -NE7a
Р. bellardii Brusina Stariji miocen: Bijelo роlје-НЕЗ
Р. hybonotum Brusina Stariji miocen: Bijelo polje -НЕЗ
Мlaai miocen: Bihac -NW2
Miocen: Vir polje -НW18
Р. krambergeri Brusina Panon: Mramor -N51, Prnjavorski bazen -N62a
Donji portafer: Donje Dubrave -NE29, Moluhe -NE84
Р. livadi6i Brusina Stariji miocen: Bijelo polje -НЕЗ
Miocen: Vir polje -HW18
Р. ovulum Brusina Stariji miocen: Вijelo polje -НЕЗ, Maslovare -CWll
Мladi srednji miocen: Zenicko - sarajevski bazen -CW26
Miocen: Vir polje -HW18
Pliopleistocen: Duvanjski bazen -SW7
Р. priscus Panon: Tuzla -NE145a
Р. solitarum Neumayr Stariji srednji miocen: Zenicko- sarajevski bazen -CW26
Р. sp. Donji portafer: GliЬovski potok -NE39
Superfamilia Isocardiacea (isos gjednak, kardia g srce)
Lj. oblcno okrugla, glatka ili sa koncentricnom skulpturom. Vrh prosogiran, ligament
vanjski. Jura- danas.
Familia Isocardiidae Gray, 1840 Jura-danas.
Lj.jednakihkapaka, nezjapi. Vrhovijako razvijeni i uvijeni. Ligament udubokoj
brazdi. U svakom kapku su dva kardinala paralelna bravinom rubu i ј edan straZ:nj i
lateral. Prednji laterali su rudimentarni. Plastana linija bez sinusa. Unutrasnji obodi
kapaka dolje nisu nazuЬljeni.

157
ISOCARDIA Lamarck, 1799 Jura - danas.
Lj. srcasta,jako naduta. Vrh strsi, naduvenj е i zavmut prema unutra i naprijed,
nekad spiralno.ZuЬi nekad paralelno sliveni.
1. cor L. Baden: Нrvacani -N23, Prnjavorski bazen -N62a, Sjeveroisticno
Potkozarje -N86, Bijeli potok -NE6, Caklovica -NE 17, Smrtic -N73,
Ugljevik-NE149, Obsine-N53, Sjeverna i sjeveroistocna Bosna(zona
"dilatata") -N72a
Superfamilia Cyprinacea Devon- danas.
Lj. debelog zida,jednakih kapaka. Vrh prosogiran, ligament vanjski, nimfa velika. Rijetko
kad sa sinusom.
Familia Cyprinidae Н. etA. Adams, 1858 (ро r. Cyprina)
Lj. ne zjapi, izbocenih kapaka koji su nejednaki, glatka ili sa tankim koncentricnim
rebarcima. Bravina ploca siroka. U svakom kapku ро tri kardinala. StraZпji kardinalje
ukosen prema nazad i u desnom kapku oЬicno rascijepljen. U desnom sredisnji kardinal
cesto nije odvojen od prednjeg laterala, jer prednji kardinal nedostaje. Jura- danas.
VENIELLAStoliczka, 1871 (venia lnaklonost) Кreda-tercijar.
Lj. trouglasta ili trapezasta, naduta, nejednakih kapaka, koncentricno- prugasta,
sa kilom i visokim vrhovima kapaka. U desnom kapku prednj i kardinal ј е kao
izraslinasavijenogukosenogstraZпjegkardinala. StraZпjikardinaljemasivan,
trouglast. Prednji lateral slab i1i ga nета. U lijevom kapku prednji lateral sliva
se sa prednjim kardinaloщ sredisnji kardinalje jak, trouglast, а straZпji izdиZen.
V. weberi Mordvilko Valang: Cabulja pl. (plato Vrda) -HW7
FamiliaPleurophoridae Dall, 1835
Lj. nejednakostrana, vrh nekad skoro pri kraju, ne zjapi. Ligament izvana.lunula i stitic
dosta razvijeni. Otisci aduktora skoro jednake veliCine, prednjije dubok, cesto straga
ogranicen grebenatsim bedemom. Devon- trijas.
PLEUROPHORUS Кing, 1844 (pleura g strane, foreo g nositi) Devon- trijas.
Lj. izdиZena, cesto sa kiloщ glatka ili njeZпo radijalno- rebrasta. Dva kardinala
i ј edan lateral. Sinusa nema.
Р. jacoЬii Stache Gornji perm: Han Orahovica -Е2
Р. sp. Gornji perm: Suha cesma -Е15
Superfamilia Praecardiacea
(ро r. Praecardium, prae l prije, kardia g srce)
Lj. pomalo asimetricna, pretezno sa radijalnom skulpturom, tj. pri vrhu skrbastim
radijalnim rebrima i tankim zidom kapaka. Pravih zuba nema. Area ispod vrha jasno
izrazena ili ј е nета. Silur- devon.
Familia Praecardiidae R. Hoernes, 1884
Lj. jednakih kapaka, sa radijalnom skulpturoщ bez zuba, nekad sa skrbastim bravinim
rubom i izrazenom areom. Silur- devon.
CARDIOLA Broderip, 1834 Silur- devon.
Lj. jako izbocena, jajasta. Vrhovi strse i presavijeni su. Skulptura iz gruЬih
radijalnih i koncentricnih elemenata koji se ukrstaju.

158
С. interrupta Sowerby, 1839 Gornji silur: Praca -Е11 (М. Miladinovic, 1963)
Superfamilia Lucinacea (ро r. Lucina)
Lj. ukrugla ili ovalna. Ligament vanjski, cesto ulegao. Brava sa dva kardinala i dva
laterala, prednjim i stra:lnj im. Silur- danas.
Familia Lucinidae Fleming, 1828 Silur-danas.
Lj. jednakih kapaka osim (r. Miltha). Povr8ina glatka ili koncentricna nekad i sa radijalnom
ili divaricatnom skulpturom (cik- cak prugama). Prednj е polje nerijetko ј е odvojeno od
stra2:nj egpolja uduЬljenj em ili naborom. Vrh malen, prosogiran. Lunula mala, duboka,
asimetricna. Otisak prednjeg aduktora prstast, pla5tana linija ga obavUa sprtieda. StraZпj i
otisak okrugao.
LUCINA Lamarck, 1799 (Lucina l boginja radanja) Eocen- danas.
Zid dosta tanak, kapci izboceni i koncentricno prugasti, bez stra.Znjeg nabora.
Ligamentje duboko ulegao u uskoj brazdi. Bravina ploca uska, bez zuba.
L. axinoides Duf. Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
L. borealis Нбr. Baden: Bos. Kostajnica -NW8
L. escheri Мау. Eumar Srednji eocen: TriЬistovo -HW16a
L. falax Cenoman - turon: Staric -ЕЗО
L. gigantea Desh. Srednji eocen: TriЬistovo -НWlба
L. hermovillensis Desh. Srednji eocen: Loparski dio Majevice -NE68
L. illyrica Oppenheim Srednji eocen: Konjovac -НW7
Srednji do gornji eocen: Dabrica -НЕ5
L. micheloti Mayer Gomji baden ("beccarii "): Sjevema i sjeveroistocna Bosna -N72a
L. mutaЬilis Lam. Srednji eocen: TriЬistovo -HWlбa, Lukavac -НЕ 17
L. prominensis Oppenheim Barton - priabon: Zamaca -HW21
L. saxorum Lam. Srednji eocen: TriЬistovo -HWlбa, Lukavac -НЕ17, Loparski
dio Majevice-NE68, Nikolici -NE92
Srednji do gornji eocen: ArapoviCi -NE2, Anica konak -NEl, Nugli-
SumeUavci-HWll, Zamaca-НW21
LORIPES Poli, 1791 (loripes l krivonog) Paleogen- danas.
Zid dosta tanak, skuJptura koncentricna, cesto sa prednjom i straznjom
depresijom. Vrhovi nekad povijeni nazad. Ligament jako duboko upao.
Kardinalna zuba su dva u lijevom, а jedan u desnom kapku. Laterali su cesto
rudimentarni.
L. dentatus (Defrance, 1823) Baden: Нrvacani -N23, Sjeveroistocno Potkozarje-
N74, Caklovica-NE17
L. lamellosus Atanackovic Baden: Hrvacani -N23 (loc. typ.)
МЈLТНАН. etA Adams, 1858 sa suЬg. Megaxinus Brugnone, 1880 i Saxolucina Stewart, 1930
(mylithos g mlinarski kamen, mega g golem, axine g vrsta sjekire, saxum l
kamen, Lucina l bozica radanja) Lj. oЬicno nejednakih kapaka, nepravilno
okrugla, koncentricno prugasta, slabo izbocena, ugnuta na stra2:njem poUu.
Kardinali cesto rudimentami, laterala obicno nema. Paleogen- danas.
М. aff. contorta Defr. Srednji eocen: NikoliCi -NE92
М. (Megaxinus) transversus (Bronn, 1831) Baden: Кnezica -NW6, Reljevac -N68,
Sjeveroistocno Potkozarje -N74, Caklovica -NE 17

159
Saxolucina (Plastomiltha) multilamellata Deshaes- Sieber Baden: Sjeveroistocno
Potkozarje -N74
Saxolucina (Saxolucina) multilamellata Dashaes- Sieber Baden: Jazovac -NЗО,
Pmjavorski bazen -N62a, Sapna-NE118, Koraj (Atanackovic, 1985)
РНАСОЮЕS Blainville, 1825 = Dentilucina Fischer, 1887 sa subgenera: Linga
Gregorio, 1885 i Lucinoma Dall, 1901
(fakeos g leca, oides g nalik, dens l zub, lingula g jezik, Lucina l boginja
radanja, omen l znamenje) Lj. debelog zida, kapci znatno izboceni, sa
koncentricnom, а nekad i radijalnoro skulpturom, sa naborom na strafujem
(rjede i na prednjem) dijelu kapka. Ligament pomalo ulegao. Kardinali ро
dva u svakom kapku, lijevi kapak sa dva laterala, desni sa jednim.
Ph. dinarii Srednji do gornji eocen: Konjovac -HW7a, TriЬistovo -HW16a,
Zagorje -НW19
Ph. saxorum Srednji eocen: Lazica р. -NE63, Mezgraja -NE77
Dentilucina praeorblcularis Toum. Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
Linga (Linga) columbella (Lamarck, 1819) Baden: SlaЬinja -NW53, Miljevici-
N48,Pmjavorski bazen-N62a, Ugljevik-NE149
Lucinoma borealis (L., 1767) Baden: SlaЬinja-NW53, Мrazovci -NW46, Caklovica
-NE17, Koraj(Atanackovic, 1985)
MYRTEA Turton, 1822 (myrton g plod mirte) Eocen- danas.
Lj. nepravilnog kruga i1i uglasta, slabo izbacenih kapaka, bez straZnjeg nabora.
Stitic ogranicen nizom bodljika. Kardinala dva u lijevom, ajedan u desnom
kapku, laterali oslaЬljeni. Ligament pomalo ulegao. Otisak prednj eg aduktora
nesto izduzen.
М. (Myrtae) spinifera (Мontagu) Baden: Podgradci (Turjak- Stanisljevici) -N61
DIVARICELLA Martens, 1880 (divaricare l razilaziti se ) Paleocen- danas.
Lj. sa divarikatnom sku1pturom. Ligament nije ulegao. U оЬа kapka ро dva
kardinala ili u desnom samo ј edan. Prednj i laterali su priЬlizeni kardinalima,
stra.Znji su nekad reducirani.
D. cf. discors Desh. Srednji eocen: Dubravica- Нrasno -'-НЕ7
D. peromata Вау. Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
CODAКIA Scopoli, 1777 Eocen- danas.
Lj. slabo izbocena, sa koncentricnom i radijalnom skulpturom. Ligament duboko
ulegao. U svakomkapku ро dvakardinala, odkojihjeprednji udesnomkapku
slabo razvij en. Prednji laterali su krupniji od stra:Znj ih koji mogu Ьiti i reducirani.
Prednji aduktorski oZiljakje duguljast, stra:Znji malko izdu:Zen.
С. haidingeri (М. Hoernes) Srednji baden i zona "dilatata" gornjeg badena:
Sjevema i sjeveroistocna Bosna-N72a
С. (Codakia) leonina (Basterot, 1825) Baden: Hrvacani -N23
С. pardalina Oppenheim Srednji eocen: Triblstovo -НW16а
Srednji do gornji eocen: Dabrica -НЕ5
JAGONIA Recluz, 1869 (iag jedan, goniagugao) Oligocen- danas.
sa sinonimom Ctena Morch, 1861 (ktenes g saka rasirenih prstiju)

160
 Razlikuje se od r. Codakia manjom dimenzijom, zatim ро istaknutom vrhu
kapka, du.Zinom prednjeg dijela ljusture, ро neulegnutom ligamentu i ро
razvU enim lateralima strafujeg dijela kapka.
Ctena (Ctena) decussata (Da Costa, 1829) Baden: Нrvacaпi -N23
Familia Ungulinidae Н. et А. Adams, 1858
(ро r. Ungulina, ungula l kopita)
Lj.jednakih kapaka, okrugla ili uglasta, vise ili manje izboceпa, glatka. Vrhovi prosogimi.
Rasjeceпi su predпji kardiпallijevog kapka i stra.Zпji kardiпal desпog kapka. Laterala
nema ili su slaЬi. Otisci aduktora su izdu.Zeni, prednji od njihje sројеп sa linijom plasta.
Paleogeп - danas.
TARAS Risso, 1826 = Diplodonta Bronn, 1831 Paleogen- danas.
(tarasso g mij esati, mutiti, diploe g dvostruk, odoys g zub)
Lj. kruZna ili trouglasta, izvana nekad punktirana, iznutra radijalno- prugasta.
Ligament na izdignutoj nimfi.
Diplodonta rotundata MontaguBaden: Tuzla-NE145a, Bogutovo Selo -NE9
FamiliaCorЬidae Dall, 1901 Trijas-danas.
Lj. jedпakih kapaka, izduzeпo- ovalпa, rjede okrugla, debelog zida, resetkaste ili
koпceпtricпe skulpture. Predпji aduktorski otisak okrugao i пiје sројеп sa plastaпom
linijom
CORВIS Cuvier, 1817 (corЬis l pletena kosarica) Кreda- danas.
Lj. ovalпo izduzeпa ili jajasta, skoro jedпakih kapaka, umjereпo izboceпa.
Skulptura od koпceпtricпih (cesto lamelastih ili grebenastih) rebara izmedu
kojih se javljaju radijalпa rebra koja se presjecaju sa koпceпtricnim Ьlizu
prednj eg i straZпj eg kraja ljusture. ОЬа kapka sa prednjim i zadnjim 1ateralom.
Ventralni rub kapka iznutra nazuЬljen. Sinusa nета.
С. lamellosa Lk. Srednji do gornji eocen: Arapovici -NE2
С. major Bayan Srednji do gornji eocen: Апiса koпak -NE 1
Srednji eocen: Nikolici -NE92, TriЬistovo -HW16a
Superfamilia Chamacea (ро r. Chama)
Lj. privremeno ili stalno prirasla, nejednakih kapaka, masivna. Ligament amfidentan.
Kardiпali i laterali cesto masivпi. Gomja kreda- daпas.
Familia Chamidae Lamarck Gomja kreda- daпas.
Lj. okruglasta, masivna, priraslajedпim od kapaka. Skulptura od koпceпtricпih ili radUalnih
rebara Ш sa пepravilпo rasporedeпim grebeпima, ljuskama ili bodljama, punim ili supljim.
Vrh prosogiraп, cesto spiralпo zavmut. Ligameпt opistodeпtaп, ulegao. Na braviпoj
ploCi 1-2 kardiпala i jedan strazпji lateral па pricvrsceпom kapku, odnosпo dva па
slobodnom.
СНАМА Linne, 1758 (hamai g nisko ро zernlji) Gomja kreda- danas.
ОЬiспо se pricvrscuje desпim kapkom.
Ch. bosniaca Oppenheim Srednji eocen: Loparski dio Majevice -NE68
(u gomjem dij elu ugljonosnog horizonta ро Katzeru) (loc. typ.)
Ch. gr:yphoides L. Baden: Нrvacaпi -N23, Pmjavor-N44, ReUevac -N68, Caklovica
-NE17
Ch. cf. subgigas d'OrЬigny Srednji eocen: Lukavac -НЕ17

161
Ch. tuzlana Oppenheim Srednji eocen: Loparski dio Majevice -NE68
(и donjemdijelи иgljonosnog horizonta ро Katzeru) (loc. typ.)
Sиperfami1iaCardiacea Gomjipaleozoik-danas.
Lj. srcasta na poprecnom presjekи, иglavnom jednakih kapaka koji sи vecinom radijalno
rebrasti, rjede glatki. Ligament vanjski, iza vrha.
Familia Cardiidae Lamarck, 1819Trijas-danas.
Lj. vise ili manje nejednakih strana, cesto poprecno izdиzena. Vrh prosogiran.
SиЬfamilia Cardiinae Lamarck, 1819 Trijas -danas.
Plastana 1inija ро pravilи bez sinиsa.
CARDIUМ L., 1758 sa sиbgenera Acanthocardia Gray 1851, Papillicardium Sacco,
1899, PlagiocardiumCossmann 1866 iТrachycardiumMбrch 1853. Trijas-danas.
(kardia g srce, akanthis g bodljikav, papilla l bradavica, plagios g ukosen,
trahys g grub) Lj. zaokruZeno- ovalna, trapezasta, troиglasta Ш straga zjapi.
Pored glavnih radijalnih rebara nekad i sporedna njima иporedna rebra.
Kompletna brava desnog kapka ima dva kardinala i dva para laterala. Lijevi
kapak и pravilu ima dva kardinala i рој edan lateral.
С. Ьonelli Bellardi Srednji do gomji eocen: Nиgla- Sumeyavci -НW11, Zamaea -НW21
С. bukinjum Soklic Stariji sarmat (Rissoa i donji Ervilia sl.): Sjeveroistocna Bosna
-NE122b
С. dabricense Oppenheim Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
Srednji do gomji eocen: Zagorje -HW19, Dabrica -НЕ5
С. gallicum Mayer Gomji baden ("dilatata "): Sjevema i sjeveroistocna Bosna -N72a
С. ghuergutai Jekelius Sarmat (Rissoa i Ervilia sl.): Sjeveroistocna Bosna -NE122b
С. gleichenbergense Рарр Sarmat (Rissoa i Ervilia sl.): Sjeveroistoena Bosna -NE122b
Sarmat: Ugljevik-NE149
С. gracilicostatum Jeke1ius Sarmat: Spasoviste -N77
С. hirsиtum Bronn Gomji baden ("beccarii "): Sjevema i sjeveroistocna Bosna -N72a
С. illyricиm Oppenheim Srednji eocen: TriЬistovo -HW16a
С. janoscheki Рарр Sarmat: Okolica -N54
С. latisиlcum jamense НilЬer Sarmat: Uglj evik -NE 149
С. latisulcum latisulcum Miinst Sarmat: Pmjavorski bazen -N62a
С. latisulcиm nexingense Рарр Sarmat: Pmjavorski bazen -N62a
C.lithopodolicиm Dubois Sarmat (Ervilia sl.): Sjeveroistocna Bosna -NE122b
C.lithopodolicиm sarmaticum Kolesnikov Sarmat: Kozara -NWЗO
C.lithopodolicum tuzlanum Soklic Sarmat (donjiErviliasl.): Sjeveroistoena Bosna -NE 122Ь
С. obsoletum Eichwald Sarmat: Kozara -NWЗO
С. papillosum РоШ Gomji baden ("beccarii ''): Sjevema i sjeveroistocna Bosna -N72a
С. perezi Bellardi Srednji do gornji eocen: Zamaca -HW21
С. plicatofitoni Sinz Sarmat: Spasoviste -N77
С. plicatum Homes Sarmat: Ilincica -NE47
С. politioanei Jekelius Мlatli sarmat: SiЬosnica- 1-NE134
С. polyptychиm Bayan Srednji do gornji eocen: Zagorje -HW19
С. praeplicatum НilЬer Sarmat: Sjeveroistocna Bosna -NE 122Ь
С. sиbhispidum Нilber Gomji baden ("beccarii "): Sjeverna i sjeveroistoena Bosna -N72a

162
С. vindobonense Partsch Мlaili sarmat: Foca -N18
Sarmat: Guvnjani-NW17, Ugljevik-NE149
С. vindobonense breviformis Рарр Sarmat (gornji Ervilia sl.): Sjeveroistocna Bosna
-NE122b
С. vindobonense jekeliusi Рарр Sarmat: Pmjavorski bazen -N62a
С. vindobonense vindobonense (Partsch) Laskarev Sarmat: Sjeveroistocna Bosna-
NE122b, Kozara-NWЗO, Pmjavorski bazen-N62a
~ Сепотап: Drecelj -Ell
С. (Acanthocardia) paucicostatum Sowerby Baden: Podgradci -Nбl, Obsine -N53,
Caklovica -NE 17
С. (Papillicardium) papillosum Poli, Baden: Нrvacani -N23, Caklovica -NE 17
С. (Plagiocardium) granu1osum Lk. Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
С. (Trachycardium) gigas Defr. Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
С. (Trachycardium) gratum Defr. Srednji eocen: TriЬistovo -НW16а, Lukavac -НЕ 17
LAEVICARDIUМ Swainson, 1840 (laevus llijevi) Kenozoik-danas.
Lj. okrugla, ukosena, zatvorena, poravnate povrsine, sa rnnogim pljosnatim
rebrima. Sa ро dva kardinala i dva laterala (prednjiщ i strainjim). Nema
sinusa.
L. (Laevicardium) cyprium Brocchi Baden: Jazovac -NЗО, Miljevici -N48
DISCORS Deshayes, 1858 (dis l raz, cor l srce) Paleogen- miocen.
Lj. uglasto- okrugla, zatvorena. Skulptura kosih i prugastih i nj eZnih radijalnih
rebara. Kad se gomji sloj zida razori otkriju se osnovna radijalna rebra. Sa
kardinalima i lateralima.
D. aquitanicum laevinflata Sacco Baden: Hrvacani -N23
Incertae sedis ?
GONIOCARDIUМ (gonia g ugao)
G. herzegowinensis Oppenheim Srednji eocen: Lukavac -НЕ17 (loc. typ.)
DIVARICARDIUМ (di gdvo, varius l razliCit)
D. polyptychum Srednji do gomji eocen: Citluk -НW2, Dabrica -НЕ5, Zag01je -НW19
SuЬfamilia Limnocardiinae Stoliczka, 1871 Neogen- danas.
Lj. razlicite vanjske konture. Hipertrofija ili znatna redukcija zuba. Neki imaju plastani
sinus.
LIМNOCARDIUМ Stoliczka, 1871 (lirnne g mocvara, kardia g srce)
Lj. okrugle ili ovalne konture, sa vrhom pomjerenim naprijed i zavmutim.
Rebra glatka ili uresena. Prednji laterali vidno razvijeni, kardinali i straZпji
laterali su slaЬiji.
L. apertumMiinster Donji portafer: Boskica brdo-NElO, Mijatovici -NE78, Moluska
rij eka -NE85, Mramor -NE87
L. asperocostatum Кramb. - Gorj. Donji pont: Satorovici -NE 132
L. baraci Brusina Donji portafer: GliЬovski р. -NE39
L. boeckhi Halavats Panon: Tanjevac -NE138
L. brunnsense (М. Hoernes) Andrussov Srednji panon: Pasabunar -NE 1ОО
Gornji panon: Prosjek -N65, Sjeverna i sjeveroistocna Bosna -N72a

163
 Рапоп: Tovamica -NE142, Mramor -NE87
L. camutinum Partsch Panon: Gomja Tmava -NE41
L. cekuSi КrаmЬ.- Gщј. Donji panon: Кreka -NE59, PaSaЬunar-NElOO, Tuzla -NE145a
Panon: Spionica -NE137
L. conjugens Partsch Gornji panon: Ravna tresnja -NE114
Panon: Gomja Trnava -NE41, Кreka -NE59
L. diprosopum Brusina Donji portafer: Boskica brdo -NElO, Mijatovici -NE78,
Moluska r. -NE85, Mramor -NE87
Gornji pont: Cardacici -NE20
L. duCici Brusina Panon: Mramor -N51
L. emarginatum Deshayes Gornji portafer: Kadar -N32
L. humicostatumJekeliusPanon: Ugljevik-NE149
L. majeri М. Hбmes Donji portaftr: BokSiea brdo -NE 1О, Kalajevo -NE54, Мramor -NE87
Gornji pont: Bijela Bukovica -NE4, Bobetino brdo -NE8, Moluska r. -
NE85, Mrketica brdo -NE88, Samaric -NE 117, Smice -NE 129
L. okruglici Brusina Donji portafer: Mramor -NE87
L. ochetophorum Brusina Srednji portafer: Vitanovic -1 -NE152
Pont: Kozarac -NW31
L. omatum Ьiseptum Рарр Рапоп: Mramor -N51, Todorovici -N84
L. planum Deshayes Panon: Ravna tresnja -NE114
L. plicataeformis Gorjanovic Donji рапоп: Pasabunar -NElOO
Panon: Spionica -NE137
L. praeriegeli Donji portafer: Bos. Gradiska -1 -N4
L. promultistriatumJekelius Panon: Ugljevik -NE149
L. riegeli М. Hбmes Donji portafer: Boskica brdo -NElO, Han Miladije -NE43,
Kalajevo -NE54, Moluhe -NE84, Mramor -NE87
Gornji pont: Bijela Bukovica -NE4, Cma Bukovica -NElO, Mrketic brdo
-NE88, Samaric-NE117, Semberija-1-NE119a, Smice-NE129, Dubrave
-N16, Korace -1,2 -N36
Donji portafer: Bos. Gradiska -1 -N4, Kadar -N32, LUesce -1 -N41
Pont: Donja Tmava -NE28
L. rogenhoferi Brusina Donji portafer: Mramor -NE87
L. rothi Halavats Donji portafer: Boskicsa brdo -NE 1О
L. schmidti Hбmes Gornji portafer: Cengic -NE23, Mahovljani -N43
L. schedelianum Partsch Gornji рапоп: Кreka -NE59, Mali Pmjavor -N44, Paremije
р. -N57, Kozaracka r. -NW32
Panon: Huk р. -NE44a, Spionica -NE137, Tovarnica -NE142, Mramor-
N51, Prosjek-N65
Srednji panon: Pasabunar -NElOO, Ravna tresnja -NE114
L. stanae Brusina Donji portafer: Mramor -NE87
L. stojadinoviCi Pavlovic Gornji panon: Mali Pmjavor -N44
L. syrmiense Andrussov Gornji panon: Konice -NE57, Spionica -NE137
L. triangulocostatum Halavats Srednji panon: Pasabunar -NElOO
L. trifkovici Brusina Panon: Tovamica -NE142
L. veselinovici Brusina Panon: Ugljevik -NE149

164
L. wink:leri Halavats Gornji panon: Кreka -NE59, Mramor -NE87
Panon: Mramor -N51, Prosjek -N65, Todorovi6i -N84
L. zagraЬiense Brusina Donji portafer: Lijes6e -1 -N41
Gornji pont: Dubrave -Nl6
Pont: Sioski potok -NE 122
Subgenera: Tauricardium Ebersin, 1947, BosphoricirdiumEbersin, 1947 et
Euxinicardium Ebersin, 1947
(Tauri -pleme Skita na Кrimu, Bosfor -kercanski moreuz, Euxinus -Cmo more)
L. (Tauricardium) petersi М. Homes Gornji portafer: Kadar -N32, Mahovljani -
N43, Tmava -NE144
L. (Tauricardium) subsquamulosus Andr. Gornji portafer: Кadar -N32
L. (Вosphoricardium) emarginatum Desh. Gornji portafer: Kadar -N32
L. (Euxinicardium) subodessae Sinzov Gornji portafer: Kadar -N32
PНYLLOCARDШМ Fischer, 1887 (fyllon g list) Pont- pliocen.
Lj. jajasto- ovalna, slabo izbocena, zatvorena. Radijalna rebra slaba, prema
donjem rubu nestaju, glatka su. Desni kapak sa dva kardinala te prednjim i
stra2njim lateralom, lijevi sa jednimkardinalom i dva laterala. Pla8t bez sinusa.
Ph. dositeji Pavlovi6 Gornji panon: Rijeeica -NE 115а, Ravna tresnja (МarkoviSte) -NE 114
PARADACNAAndrussov, 1909 (para g Ьlizu -roda Adacna) Pont- pliocen.
Lj. ovalna, pretezno tankog zida, zatvorena sa g1atkim radijalnim rebrima. U
bravi se rijetko kad moze vidjeti ostatakjednog kardinala. Plast bez sinusa.
Р. aЬichi R. Homes Gornji panon: Кadar -N32
Gornji novoros: Stjepkovica р. -NE131
Donji pont: Brusnica -N2, Kadar -N32, Korace -1 -N36, Donj i Zovik -NE31,
Lijes6e-l-N41, Konice-NE57, Vitanovic-1,2 -NE152, Zabrde-NE155a,
Р. jasovniki Donji portafer: Han Miladije -l-NE43, Vitanovic -1,2 -NE152
Р. lenzi М. Homes Gornji panon: Kadar -N32
Р. okrugici BrusinaDonji portafer: HanMiladije-1-NE43, Kalajevo-NE54, Moluhe
-NE84, Mramor -NE87, Vitanovi6 -1,2 -NE 152
Donji pont: Dubrave -N16, Korace -1 -N36
Р. retowskii Andrussov Gornji portafer: Kadar -N32
Р. syrmiense Gornji panon: Kadar -N32

PLAGIODACNAAndrussov, 1903 (plagios g ukosen) Pont- pliocen.

Lj. trapezasta, zatvorena, sa vrhom sna:Zno naprij ed pomjerenim. Rebra slabo
izbocena ili pljosnata. Kardinali ukoseni, vise ili manje reducirani, laterala
nета. Plast bez sinusa.

Р. cf. hoermani Brusina Donji portafer: Moluhe -NE84

PTERADACNAAndrussov, 1907 (pteron g krilo) Pont- pliocen.
Straznj е polj е ljusture izduzeno poput krila. Lj. zatvorena, vrhovi vrlo mali,
rebra sa ljuskama. Kapci sajednim cesto zakrzUanim kardinalom. Plast bez
sinusa.
Р. pterophora Brusina Donji portafer: GliЬovski р. -NE39
Gornji pont: Dubrave -N 16, Samaric -NE 117

165
PROSODACNA Tournouer, 1882 (proso g naprijed, dekno g gristi)
Lj. okrugla ili ovalno- trouglasta, zatvorena, sa vrhom priЬlizenim naprijed i
zavmutim. Vanjsk:a povrsina glatk:a, sa pljosnatim rebrima. Kardinali i stra.Znji
laterali su nek:ad posve reducirani. Naprotiv, prednji laterali su jako masivni, u
desnom k:apku ј edan do dva, u lijevom jedan. Plast bez sinusa. Pont- pliocen.
Р. cf. vutskitsi Srednji portafer: Dubravska rijek:a -NE34a, Пkino brdo -NE48, Кrek:a
-NE59, Milici-NE80, Vitanovic-1-NE152
CALADACNAAndrussov, 1917 (k:ale g nabreklina, dakno g gristi)
Lj. zatvorena, sa jako izraZenim radijalnim rebrima. Lijevi k:apak sa jednim
kardinalom, desni sa dva. Laterala nemaju. Plast bez sinusa. Pont- pliocen.
С. ornata (Pavlovic) Srenji panon: Ravna tresnja (Markoviste) -NE114
Gornji panon: Rijecica -NE 115а
С. steindachneri (Вrusina) Donji portafer: Кalajevo -NE54, Moluhe -NE84, Кadar -N32
Pont: Kacevac -NE53
MONODACNA Eichwald, 1838 (mono g jedno, dakno g gristi)
Lj. okrugla ili ovalna, straga zijeva. Povrsina sa radijalnim slabo izrazenim
rebrima i1i pljosnatim rebrima. Desni k:apak sa dva kardinala od kojih је prednji
rudimentaran, а nek:ad ga nета te sa slaЬim prednjim i strafujim lateralom.
Lijevi k:apak sa jednimkardinalom. Pla8tana linija ima sinus. Pont-postpliocen.
М. simplex Fuchs Donji portafer: Bukinje -NE14, Vitanovic -1,2 -NE152, Han
Miladije-NE43
Gornji pont: Molusk:a rijeka -NE85
М. viennensis Рарр Рапоп: Drenov р. -N 14, Korace -2 -N36, Mramor -N 51, Prosjek
-N65, Todorovici -N84 Spionica-NE137
PSEUDOCATILLUSAndrussov, 1903 (pseudo gnepravi, catillus ltanjiric)
Lj. ovalno- izdиZena, cesto straga pornalo zijeva. Rebra su pljosnata ili slabo
izbocena. Brava oslaЬljena. Desni kapak sa jednirn ili dva kardinala te rnalim
prednj im i straznj im lateralom. Lij evi kapak sa ј ednim kardinalom. Plastana
linija sa izrazenim sinusom. Pont- pliocen.
Р. pseudocatillus Barbu Gornji portafer: Kadar -N32

DШACNA Eichwald, 1838 sa subgen. Pontalmyra SabbaStefanescu, 1896

(di g dvo, dakno g gristi, pontos g more, almyros g slan)
Lj. trouglasto ovalna, zatvorena, sa pljosnatim ili slabo izraZenim rebrima koja
imaju nekad ljuske i bradavice. Кardinali dobro razvijeni, laterali rudimentarni.
Plast bez sinusa. Pont - postpliocen.
D. budmani Brusina Donji portafer: Vitanovic -1 -NE152
D. otiophora Brusina Gornji novoros: Stjepkovica -NE131
Donji pont: Кadar -N32, Donji Zovik -NEЗl, Vitanovic -2 -NE152
Donji portafer: Bos. Gradiska -1 -N4, Lijesce -1 -N41, Han MiladUe-
NE43, Moluhe -NE84, Vitanovic -1 -NE 152
Gornji pont: Donji Zovik -NE31, Sarnaric -NE117, Srnice -NE129
Pont: Korace -2 -N36, Lijesce -1 -N41
D. (Potalrnyra) jagici Brusina Gornji panon: Mramor -N51, Prosjek -N65

166
BUDМANIA Brusina, 1897
Lj. dosta krupna, ispupcena. radijalna rebra na straZпjem dijelu visine do 2
cm, krilasta, povijena nazad, na prednjem dijelu ostra, ali znatno niza.
Medurebame brazde odvojene su ostro od rebara. Desni kapak sa jednim
malimkardinalom, dva prednja laterala ijedan straZnji. Lijevi kapak sajednim
lateralom, kardinal nUe uocen. Unutrasnja rebra su siroka i razdvojena duЬokom
trouglastom brazdom. Gomji pont.
В. sp. Donji portafer: Han Miladije -NE43
Najgornji portafer: Cengi6 -NE23
PARVIDACNA Stevanovi6, 1950 (parvus 1malen, dakno g gristi)
Lj. mala, izduzena, vrlo tankog zida, spljostena. Vrhovi se ne isticu iznad
brave, а leze ispred prednjeg kraja. Radijalna rebra malobrojna ijako siroka,
prema donjemrubu se gube. Prednji kraj ovalan, straZпjijako izdиZen. Desni
kapak sa jednim malim grЬicastim kardinalom, lijevi sa malim kardinalom
skoro paralelnim sa bravinim rubom. Laterali nisu zapa:leni. plast bez sinusa.
Panon - pont.
Р. chartacea Brusina Donji portafer: Vitanovi6 -1,2 -NE 152
Р. laevicostata Srednji panon: Korace -N35
Р. lбrenthei Pavlovi6 Gomji рапоп: Кreka -NE59, Parselo -NE99, Ravna treSпja -NE114
Р. petkovi6i Pavlovi6 Srednji panon: Ravna tresnja (Markoviste) -NE114
Gornji рапоп: Kreka -NE59, Rijecica -NE115a
ADACNA Eichwald, 1838 (а g bez, dakno g gristi) Pont- danas.
Lj. ovalna, zjapi naprijed i pozadi. Zidovi tanki, nekad poluprozracni, sa
radijalnim rebrima. Brava bez zuba, nekad rudimenti kardinala. Plastana linij а
sa dubokim sinusom.
А. cf. hofmanni Halavats Рапоп: Tanjevac -NE138
А. karreri Fochs Panon: Lukavac- Dobmja -NE70, Кreka -NE59
А. simplex Fuchs Panon: Кreka -NE59, Lukavac- Dobmja -NE70
А. winkleri Halavats Panon: Petrovi6i -NE101, Tanjevac -NE138
Familia Tridacnidae Cuvier(po r. Tridacna)
Lj. porcelanasta, bez epiderme, ј ednakih kapaka, radij alno rebrasta. Ispred vrha kapci
imaju velik otvor za Ьisus. Obod kapka nareckan. Sa vanjskim ligamentom iza vrha
kapka. U svakom kapku jedan kardinal. Lijevi kapak sa jednim straznjim letvastim
lateralom, desni sa dva laterala. Recent.
LПHOCARDIUМ Woodw. (lithos g kamen, kardia g srce) Eocen.
L. cf. wiesneri Hantken Srednji eocen: Mostar -HW19, TriЬistovo -HWlбa

Superfamilia Veneracea Jura- danas.

Lj. jednakih kapaka, vrh prosogiran. Ligament vanjski, lezi na nimfi. Ve6inaje sa
sinusomplastanelinije. (por. Venus)
Familia Veneri dae Leach, 1819 Jura- danas.
Lj. debelih zidova, zatvorena. Kapci sa tri kardinala. Latera1a nета ili samo prednji
oЬlika mladog mjeseca. Plastani sinus trouglast ili zaokruZen.

167
VENUS L., 1758 (Venus, -neris l Venera, boginja ljubavi) Eocen- danas.
Lj. zaokruZeno- trouglasta Ш kratko ovalna,jednakih strana, sa koncentricnim,
а cesto i radijalnom skulpturom. Lunula i stitic su dobro razvijeni. Kardinali
se medusobno razilaze. Stra.Znji zub lijevog kapka spaja se sa nimfom. Prednji
sinus malen, uglast. Donji rub kapaka iznutra nazuЬlj en.
V. (Venus) multilamella (Lamarck) Baden: Prijedorski bazen-NW48
V. prior Oppenheim Srednji eocen: Konjovac -НW7а
V. scroЬinellata Lam. Srednji do gornji eocen: Dabrica -НЕ5
V. (Venus) verrucosa tauroverrucosa (Sacco) Baden: Hrvacani -N23, Mali Prnjavor
-N44
V. sp. Baden: Maiici -NW40
Subgenus VENTRICOLARIA Keen, 1954 (ventriculus l trbuscic)
V. (Ventricolaria) circularis Deshaes Baden: Нrvacani -N23
Subgenus VENTRICOLOIDEA Sacco, 1900 (ventriculus l trbuscic)
V. (Yentricoloidea) multilamella (Larnrack) Baden: Hrvacani -N23, Jazovac -NЗО,
Obsine-N53, MaliPmjavor-N44,Pmjavorski bazen-N62a, Bijelipotok-
NE6, Caklovica -NE17, Sapna- Celopek -NE118, Bogutovo selo -NE9,
Koraj -NE58, Podgradci -N61
Gornji baden ("dilatata"): Ravna tresnja -1 -NE115
Subgenus CIRCOMPНALUS Mбrch, 1853 (circus l okolo, omfalosgpupak)
V. (Circomphalus) subplicata (OrЬigny) Baden: Jazovac -NЗО, Obsine -N53, Mali
Prnjavor -N44, Podgradci -N61
CIOONE Megerle, 1811 (hiones gkao snijeg) Oligocen- danas.
Lj. ovalno- trouglasta ili zaokruZeno- trapezasta, nejednakih strana. Skulptura
kancelatna sa siroko rastavljenim koncetricnim rebrima. Kardinali racvasti,
laterala nema. Plastani sinus malen, uglast.
Ch. marginata (М. Hoernes) Gornji baden("beccerii"): Sjevema i sjeveroistocna
Bosna -N72a
Subgenus CLAUSJNELLA Gray, 1851 (clausum l zatvor)
Ch. (Clausinella) basteroti (Deshayes) Baden: Нrvacani -N23, Cak1ovica -NE17
Subgenus TIМOCLEABrown, 1827 (timaogcijeniti, kleosgpredanje)
Ch. {Timoclea) marginata (М. Hoemes) Baden: Нrvacani -N23, Caklovica -NE17
Ch. (Timoclea) ovata (Pennant) Baden: Нrvacani -N23
PIТAR Rбmer, 1857 Кreda- danas.
Lj. ovalna nejedankih strana, glatka ili koncentricno rebrasta. Lunula siroka,
ogranicena brazdom, stitic uzak i nejasan. Desni kapak sa zЬiizenim lateralima
uz kardinale. u lijevom kapku stra.Znji kardinalje paralelan sa obodom stitica.
Prednja laterala dva u desnom, ajedan u lijevom kapku. Sinus sirok, dostize
simetralu ljusture. Donji obodi su iznutra glatki.
Р. islandicoides Lam. Baden: Zarica rijeka -N93
Р. islandicoides elongatus Schaffer Baden: Podgradci -N61
Р. italica (Defrance) Srednji baden: Sjevema i sjeveroistocna Bosna -N72a
Subgenus AМIANТIS Carpenter, 1863 (amiantos g neumrljan)

168
Р. (Amiantis) islandicoides elongatus Schaffer Baden: Jazovac -NЗО
Sиbgenиs CALLISTA(Poli, 1791) Morch, 1853 (kallistagnajljepsa)
Р. (Callista) chioneitalica (Defrance)Baden: SlaЬinja-NW53, Нrvacani -N23, Jazovac
-NЗО, Caklovica -NE 17
GAFRARIUМ Bolten in Roding, 1798 Eocen- danas.
Lj. okrugla, zaok:ruZeno- troиglasta i1i ovalna, skoro jednaldh strana. Skulptura
koncentricna, cesto i sa naborima koji se radijalno razilaze ili cik-cak vUиgaju.
Тi nabori su nekad grebenasti ili kao smefuranja. Lunula i stiti6 su uski. Prednja
laterala dva и desnom, jedan и lijevom kapku. Sinиs vrlo slab ili ga nema.
Donji rubovi kapaka sи nekada nazuЬljeni.
G. eximium (М. Homes) Baden: Нrvacani -N23
Subgenus GOULDIA С.В. (А. Gould, americki malakolog iz sredine 19-tog vUeka)
G. (Goиldia) minima (Montagu) Baden: Нrvacani -N23, Podgradci -Nбl, Caklovica
-NE17
IRUS Oken, 1815 (irus 1siromah) Miocen- danas.
Lj. pomalo nejednakih kapaka, izdиZena, cesto nepravilnih kontura, asimetricna.
Bravina ploca uska, kardinali slaЬi, laterala nema. Sinus izduzen, naprijed
lagano zaostren.
I. gregariиs gregarius (Partsch) Goldfuss Sarmat (gornji Ervilia sl.): Caklovici -
NE18, Ilincica-NE47, SjeveroistocnaBosna-NE122b
Мlatli sarmat: Derventa -N9, Socanica -N75
Sarmat: Kozara -NWЗO, Pmjavorski bazen -N62a
I. gregariиs dissitus (Eichwald) Рарр Sarmat (gornji Ervilia sl.): Jusici -NE51
Мlaai sarmat: Pиskovac -NE112
Sarmat: Kozara -NWЗO, Pmjavorski bazen -N62a, Ugljevik -NE149,
Ugljevik -Janjari-NE150
I. cf. naviculatus (М. Hoemes) Andrussov Sarmat (gornji Ervilia sl.): Sjeveroistocna
Bosna-122b
I. gregariиs ponderosиs OrЬigny Sarmat: Pmjavorski bazen -N62a
I. gregariиs cf. ponderosиs Sarmat (gornji Ervilia sl.): Jusici -NESl, Sjeveroistocna
Bosna-122b
СУТНЕRЕА Lamarck (Kytherea, na S od Grcke) Jura- danas.
Lj. kao kod Venиs samo sto lijevi kapak ima pored tri kardinala ј edan prednj i
poluщjesecasti lateral. Najvise је rasprostranjen и eocenu.

С. dabricensis Oppenheim Srednji do gornji eocen: Dabrica -HES (loc. typ.)

Srednji eocen: Loparski dio Majevice -NE68
С. orientalis Oppenheim Srednji do gornji eocen: Dabrica -НЕ5
С. rhomboidea Oppenheim Srednji do gornji eocen: Dabrica -НЕ5
С. vilanovae Deshayes Senon: Bjelis -Е4
~ Srednji е осе п: Loparski dio Мај evice -NE68
Sиbgenиs MERETRIX Lamarck (meretrix l prostitutka)
С. (Meretrix) hilarionis Oppenheim Srednji eocen: Konjovac -HW7, TriЬistovo­
НW16а, Lukavac -НЕ17

169
 Srednji do gornji eocen: Zagorje -HW19
Superfamilia Tellinacea Jura-danas.
Bravina ploca oblcno је иska. kapci sa ро dva kardinala. Sinиs dиbok, cesto spojen sa
pla5tanomlinijom.
Familia Tellinidae Blainville, 1814 Кreda-danas.
Lj. nejednakih kapaka, tankozidna, nekad zjapeca straga. Glatka ili skиlptиrirana, cesto
sa naborom, kilom ili zlijebomna stra.Znjim dije1ovima kapaka. Vrh opistogiran.ligament
izvana na nimfama, ne seze iznad bravinog ruba. Prednji kardinallijevog kapka i stra.Znji
kardinal desnog kapka sи cesto racvasti. Ako imajи laterale, oni sи jaci и desnom
kapk:u.
TELLINA L., 1758 (tello g dovrsiti) Кreda- danas.
Lj. izdиZena, slabo izbocena, nejednakih kapka, glatka ili koncentricno rebrasta,
nekad sakosirn dopunskim rebrima. StraZnji dio izvucen и oЬiik.и kljиna. Prednj i
i stra.Znj i laterali sи istog t1pa, stra.Znj i и lij evom kapk:u moze izostati. Sinиs ј е
slivensa plastanomlinijom.
Т. praeplanata Mayer-Eymar Srednji do gornji eocen: Zagorje -НW19
Т. (Tellina) pretiosa Eichwald Baden: Miljevici -N48

Sиbgenиs PERONAEA Poli, 1791 (perone g siljak)

Т. (Peronaea) planata L., 1758 Baden: MiljeviCi -N48, Reljevac -N68, Prnjavorski
bazen (Kokori) -N62a
OUDARDIA Monterosato, 1884 Eocen- danas.
Lj. izdиzeno- ovalna, straga иglasta, nejednake prednje i stra2nje strane.
Skulptura tanko- koncentricna, straga ima nabor ili kil. StraZnji kardinal desnog
kapkaje Citav, dokje prednji kardinallUevog kapka malo razdvojen, а stra.Znji
izostaje. Od laterala razvijenje samo prednji desnog kapka. Sa unиtrasnje
strane vidi se bedem iza prednjeg aduktorskog otiska od vrha prema dolje.
Sinиs је dubok i slijeva se sa plastanom linijom.

О. (Oиdardia) comressa Brocchi Baden: Mali Pmjavor-N44, Miljevici -N48, Caklovica

-NE17
GASTRANA Schumacher, 1817 (gastra g izbocenje, trbиh) Eocen- danas.
Stra.Znj i dio lj. је izdиzen i sи:len. Skulpturaје koncentricno- prugasta i slablje
radijalna. Kardinali masivni, laterala nета. Sinus umjereno dubok, jedva malo
podignut, tako da sene slijeva sa plastanom linijom.
G. cf. fragilis L. Sarmat (Rissoa sl.): Sjeveroistocna Bosna -:122Ь
Sarmat: Pmjavorski bazen (Ozren) -N62a
Familia Scrobiculariidae Adams, 1858
Lj. vecinomjednakih kapaka, ovalna, okrugla ili troиglasta, glatka ili sakoncentricnom,
rjede resetkastom skиlpturom. Ligament vanjski i unиtra5nji. Lj. pomalo zijeva. Kardinali
tanki, straZпji па lijevom kapkи cesto redиciran. Paleogen -danas. (ро r. Scroblcиlaria,
scroЬicиlatиs l jamicast)
АВRА Leach in Lamarck, 1818 (abra g sobarica) Paleogen- danas.
Lj. ovalna, glatka ili sa njeZпom koncentricnom skиlpturom. Моgи se razaznati
laterali: prednji i straZпji u desnomkapku i jedan nestalan u lijevom. Hondrofor

170
 је kasikast, pruZa. se paralelno sa stra.Znj im bravinim rubom. Sinus se djelomicno
spaja sa plastanomlinijom.
А. reflexa (Eichwald) Рарр Sarmat (Rissoa i donji Ervilia sl.): Dobosnica -NE26,
Piperi -NE102, Sjeveroistocna Bosna -122Ь, Srebrenik- Тinja -NE127,
Ugljevik- Janjari -NE150
FamiliaDonacidae Fleming,1828Paleogen-danas.
Lj. jednakih kapaka, izdиZeno- troиglasta ili klinasta, zatvorena, debelih zidova, glatka
ili sa tankim radijalnim rebrima koji se dobro vide nakon raspadanja epiderme. Vrh
opistogiran. Ligament vanjski, па kratkoj istaknutoj nimfi. RиЬ kapka iznutra nazuЬljen,
rjede gladak.
DONAX L., 1758 (donax g strelica) Paleogen- danas.
Lj. nejednakih strana, prednji dio dugacak. Stramji kardinal desnog kapka
masivan i rascjepljen. Laterala nema i1i sи slaЬi.
D. dentiger Eicheald Sarmat: Pmjavorski bazen (Ozren) -N62a
Sarmat (gornji Ervilia sl.): Sjeveroistocna Bosna -122Ь
D.lucidus Eichwald &lnnat (gomji Ervilia sl): Caklovici -NE18, SjeveroistoCna Вosna -122Ь
FamiliaPsammoЬiidae Deshayes, 1839
(ро r. PsammoЬia, psamnюs g pij esak, Ьios g zivot)
Lj. oЬicno zjapi naprijed i pozadi i ima opistogirne vrhove. Kapci sи sa dva kardinala, od
kojih sи rascjepljeni и desnom kapku stramji, а и lij evom prednji. Latera1a nema. Liga-
ment lezi na istaknutoj nimfi. Sinиs se spaja sa plastanom linijom. Rиbovi kapaka sи
iznиtra glatki. Кreda - danas.
GARI Schumacher, 1817 = PsammoЬia Lamarck, 1818 Paleogen - danas.
(garon g kasa)
Lj. izduzena, naprijed zaokruzena, straga rasirena i koso odsjecena. Donji
rub kapaka skoro pravolinijski, povrsina glatka Ш koncentricno prugasta.
G. uniradiata (Бrochi) Baden: Miljevici -N48, Caklovica -NE 17
Donji i srednji baden: Sjevema i sjeveroistocna Bosna -N72a
PsammoЬia cf. labordei sannatica Рарр Sarmat (Rissoa sl.): Sjeveroistocna Bosna -122Ь
SOLENCURTUS Blainville, 1824 (soleng korice za noz, curto l okrnjiti)
Lj. izduzena, naprijed i straga zaokruzena. Grane lednih rubova kapaka cine
pravu linijи. Skulptura ljиsture је kosolinijska. Vrhovi sи malo pomjereni
naprijed. Кreda- danas.
S. basteroti Des Moиlins Baden: Jazovac -NЗО, Caklovica -NE17
AZORINUS Reclиz, 1869
Lj. izdиZena, slabo ispиpeena, relativno mala, koncentricno prugasta, sa plit)).om
brazdom ро sredini lj. Brava sa ро dva kardinala. Sinиs sirok, ovalan i dиbok.
А. antiquatus vindoЬonensis (Meznerics, 1954) Baden: Podgradci -N61, Caklovica -NE 17
Superfamilia Solenacea Кreda- danas.
Lj. jednakih kapaka,jako izdu2ena, zjapi naprijed i pozadi. Bravina ploca slabo
razvij ena, sa malim kardinalima i bez laterala. Ligament vanjski, na drugoj nimfi iza
vrha. Sinиs malen.

171
Farnilia Solenidae Leach, 1819 Paleogen-danas.
Lj. glatka, tankih zidova, nej ednakih strana. Bravin i ventralni rub su gotovo paralelni.
Vrhje pomjeren naprijed. Bravaje tanka, sa 1-3 kardinala и svakom kapku. Otisci
aduktora nejedanki, Ыize bravinom rubu.
SOLEN I., 1758 (solen g korice za noZ) Paleogen- danas.
Vrh lj. terrninalan (na kraju). Kapci sa ро jednim kardinalom. Prednji aduktorski
ozilj akј е izdиZen.
S. plagiaulax Cosmann Srednji eocen: TriЬistovo -НWlба
S. suЬfragilis Eichwald Sarmat (zone "hauerinum" i "granosum '):Ravna tresnja-
1 -NE115, Korace -1 -N36
Sarmat: Pmjavorski bazen -N62a
Superfarnilia Mactracea Кreda- danas.
Lj. jednakih kapaka. Bravina ploca ро pravilu siroka. Ltievi kapak sajednim razdvojenim
kardinalom koji se veze izmedu dva kardinala desnog kapka. Laterali oblcno postoje.
Ligament vanjski i unutrasnji.
Farnilia Mactridae Fleming, 1825 Кreda- danas.
Lj. zaokruzena ili ovalno - trouglasta, nejednakih strana, glatka i1i sa slabom
koncentricnom skulpturom. Vrh prosogiran. Lijevi kapak sajednim kardinalom oЬlika
slova lambda, desni sa dva kardinala.
МАСТRА L., 1767 (maktra g nacve za mijesanje tijesta) Paleogen- danas.
Lj. nekad slabo zjapi. Laterali u оЬа kapka, naprijed i pozadi, desni kapak sa
ро dva, Щevi sa ро jednim. Hondrofor odvojen od vanjskog ligamenta tankom
vapnenom plocicom. Sinus plitak.
М. vitaliana vitaliana OrЬigny Sarmat (zone "hauerinum" i "granosum "):
Sjeveroistocna Bosna -122Ь
Sarmat: Pmjavorski bazen (Ratkovac) -N62a
М. vitaliana eichwaldi Laskarev Sarmat (zone "hauerinum" i "granosum "):
Sjeveroistocna Bosna -122Ь
Мlatli sarmat: SiЬosnica -1 -NE134, Piperi -NE102
Sarmat: Pmjavorski bazen -N62a, Foca -N18
LUTRARIA Lamarck, 1799 (lutroo g osloboditi roba) Oligocen- danas.
Lj. izduzeno -ovalna, zjapeca. Kardinali !anki, latera1i sJaЬi ili ih nema. Sinus
sirok i dubok, dolje se spaja sa plastanom linijom.
L. (Lutraria) lutraria jeffreysi Gregori Baden: Jazovac -N30
Farnilia Mesodesmatidae Deshayes, 1839
(ро r. Mesodesma, mesoi g izmedu, desmo g veza)
Lj. izduzeno- trouglasta, glatka ili rjede koncentricno prugasta, opistogirnih vrhova.
Kapci sa 1-2 kardinala, nekad slablh. Laterali nekad takode slabl, priЬiizeni su
kardinalima. Hondrofor dubok, trouglast. Sinus malen. Eocen- danas.
ERVILIA Turton, 1822 (ervum 1 grahorica) Paleogen- danas.
Prednji kraj lj. kraci od straZnjeg. Desni kapak sajednim istaknutim kardinalom,
lUevi sa 1-2 slaba. Laterali oЬicno rudimentami. Hondrofortrouglast.

172
Е. dissita dissita (Eichwald) Рарр Sarmat: Sjeveroistocna Bosna -122Ь, SiЬosnica -1
-NE134, Ugljevik -NE149, Pmjavorski bazen -N62a, Kozara NW30
Е. dissita podolica (Eichwald) Рарр Sarmat: Sjeveroistocna Bosna -122а, Pmjavorski
bazen -N62a, Kozara -NW30
Е. pussila Phil. Gornji baden (" beccarii '): Ravna tresnj а -1 -NE 115
Е. trigonula Sokolov Baden ("beccarii'): Sjevema i sjeveroistocna Bosna -N72a

Superfamilia S ах i са v ас е а
(ро r. Saxicava, saxum l stij ena, cavus l supalj)
Lj. jednakih ili malo razlicitih kapaka, izduZ.ena, debelih zidova, glatka ili sa koncentricnom
skulpturom, zjapi naprijed ili pozadi. Bravina ploca slabo razvijena. U svakom kapku 1-
2 mala kardinala koji mogu и toku rasta nestati, dok laterala nema. Ligament vanjski,
na nim.fi. Sinus postoji. Jura- danas.
Familia Saxicavidae Swainson, 1835
Dijagnoza odgovara onoj kojaje data za natporodicu. Jura- danas.
PANOPEA Menard, 1807 (pan g potpun, оре g izgled) Jura- danas.
Lj. jedanakih kapaka, vrh skoro u sredini, cesto povijen nazad. U svakom
kapku samo jedan istaknut kupast zub. Plastana linij а ј е nekad isprekidana.
Р. menardi rudolfi Eichwald Baden: Mali Pmjavor -N44

Ordo DESMODONTA (desma g veza, odoys, -dontos g zub)

Ljustura oЬicno zjapi. Zuba ili nema ili su slaЬi ili zamijenjeni lamelama. Sedefasti slojje
rijetka pojava. Otisci aduktora oЬicno su jednaki, rjede је prednj i reduciran.
Superfamilia Solemyacea
Lj. veCinom izduzena, nejednakih strana, tankih zidova. Cesto zjapi. Zuba nema. Ordovicij
- danas.
Familia Solemyidae Gray, 1840 Devon-danas.
Ljustura nejednakih kapaka i zjapeca, sa sirokim pUosnatim radijalnim rebrima ili prugama,
rjede glatka. Vrh malen, daleko nazad pomjeren. Ligament ро pravilu unutrasnji. nema
zuba ni sinusa. Devon- danas.
SOLEMYA Lamarck, 1818 = Solenomya Menke, 1830 Кreda- danas.
(solen g korice za noz, myo g zatvarati se)
Lj. valjkasta, zjapeca. Unutrasnji ligamentnahondroforukojije isturen i poduprt
unutrasnjim septumom.
S. doderleini Mayer Donji do srednji baden: Ravna tresnja -l-NE115, Tuzla -NE145a
FamiliaSolenopsidae Neumayr, 1883
(solen g korice za noz, ops, opsis g lik)
Lj. jako izdtiZena, tankog zida, jednakih kapaka, sa vrhom pomjerenim naprijed. Od
vrha silazi kil iii zljeЬic. Ligamentje vanjski. Nema zuba niti sinusa. Silur- danas.
SANGUINOLIТES Мс Соу, 1844 Karbon- perm.
(sanguino g Ьiti krvolocan, litos g malen)
Lj. izduzeno - prugasta, straga podrezana. Povrsina sa koncentricnim ili
isprekidanim rebrima ili borama. Relativno nizak vrh је sprijeda.
S. bellerophontium Kittl Gornji perm: Han Orahovica -Е2

173
FamiliaGrammysiidae Fischer, 1887
(ро r. Grammysia, gram g crta, mysis g sklapanje usana)
Lj. jednakih kapaka, skulptura koncentricna ili divarikatna, rjede је povrsina glatka.
Vrh prosogiran, isturen. Ligament vanjski. Nema zuba ni sinusa. Ordovicij -perm.
CARDIOMORPНA Koninck, 1842 (kardia g srce, morfe g oЬlik) Silur- perm.
Lj. ovalna, srcasta,jako izbocena, glatka ili koncentricno prugasta. Vrhjako
pomjeren naprijed ili ostro zavrnut. Bravin rub tanak, povijen. Opistodentni
ligament smjesten na ploci.
~ Gornji perm: Praca -Е11

EDMONDIA Koninck, 1843 Devon- perm.

Lj. ovalna, izbocena, naprijed slabo zjapi, straga ima kil. Glatka ili koncentricna
prugasta, vrh pomalo pomj eren naprij ed. Ispod vrha је duga horizontlna lamela,
lagano nagnut unutra, sluzila ј е za ligament?
Е. (?) cf. rudis Мс Соу Gomji perm: Наn Orahovica -Е2, PrekaCa -Е 12, Suha Cesma -Е 15
Superfamilia Муасеа Trijas- danas.
(ро r. Муа, myo g zatvarati se)
Lj. nej ednakih kapaka. Unutrasnj i ligament na reziliferu lij evog kapka. Postoji i vanjski
ligamnet. Ligamentna ј amica na desnom kapku.
Fami1iaCorbulidae Fleming, 1828Trijas-danas.
Lj. oЬicno straga zaostrena ili kUunasta, zatvorena ili slabo zjapi, glatka lil koncentricno
prugasta. U desnom kapku istice se kupast zub koji ulazi и duboku jamicu lijevog kapka.
Lamelasti mali zub lijevog kapka spaja se sa kasikastim reziliferom. Nekad se javlja
slaЬi sinus.

CORВULA Bruguiere, 1792 (corЬis l pletene korpice) Trijas- danas.

Desni kapak krupniji i masivniji,jace izbocen. Vrh pomjeren naprijed i povijen
nazad. Vanjski ligament odvojen od unutrasnjeg.
С. angustata Santon: Semberija -2 -NE120
С. basteroti Karpat- baden: Ravna tresnja -1 -NE115
С. cf. lyonsi Oppenheim Srednji eocen: Dubravica - Нrasno -НЕ7
С. revoluta Brocchi Gornji baden: Sjevema i sjeveroistocna Bosna -N72a
Subgenus VARICORВULA et Gale, 1931 (varius l razlicit)
С. (Varicorbula) carinata Dujardin Karpat: Tuzla -NE145a
Donji i srednji baden: Ravna tresnja -1 -NE115
Gornji baden ("beccarii"): Tuzla -NE145a
Baden: Caklovica -NE 17, Hrvacani -N23, Mali Pmjavor -N44, Pmjavorski
bazen-N62a
С. (Varicorbula) carinata rostrata (Czepregny- Meznerics) Baden: Hrvacani -N23
С. (Varicorbula) gibba Olivi Karpat baden: Ravna tresnja -1 -NE115
Baden: Kozara -NWЗO, Bos. Kostajnica -NW8, Prijedorski bazen -N48,
Obsine-N53, Podgradci -Nбl, Pmjavorski bazen -N62a, Bijeli potok-NEб,
Caklovica-NE17, Tuzla-NE145a, Ugljevik-NE149

174
Superfamilia Pandoracea Trijas- danas.
(ро r. Pandora, pando l razapeti, ora l obrub)
Lj. tankog zida, dosta izduzena, iznutra nekad sa tankim sedefastim sloj em. Ligament
vecinom unutra5nji.
Familia Thraciidae Dall, 1898 Trijas-danas.
Lj. slabo zjapi straga, kontura U. је izdu:Zeno- ovalna, zid kristalast, bez sedefastog
sloja. Ligament amfidentan, ulegao. Zuba nета. Vrh opistogiran, dodiruj е se sa onim iz
susj ednog kapka. Sinus dubok.
THRACIA Leach in Blainville, 1824 (genotip potjece iz trakijskog Jegeja)
Lj. naprijed zaokruzena, straga suzena, cesto zjapi. Vrhovi su perforirani.
Povrsina lj. glatka. Vanjski ligament kratak, unutrasnji na s1abo istaknutom
kosom prosirenju dorzalnog ruba. Jura- danas.
Th. prominensis Oppenheim Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
Srednji do gornji eocen: Zagorje -НW19
Th. ventricosa Philippi Baden: Malinovac -N46, Smrtici -N73
Familia Pho ladomyidae Gray, 1840 Trijas- danas.
Lj. jednakih kapaka, izrazito nejednakostrana, zjapi straga, а nekad i naprijed. Nema
zuba, а nekad ni izbocenja koja ih zamjenjuju. Ligament vanjski, sinus dubok, otisci
aduktora slaЬi.
PHOLADOMYA Sowerby, 1823 Jura - danas.
(folas, lados g onaj ko vreba и zasjedi, mya g zatvarati se)
Lj. naduta, sa isturenim vrhom. Radijalna rebra na povrsini lj. presjecena su
slaЬim koncentricnim rebrima i prugama sa kvrzicama gdje se oni sijeku.

Ph. alpina Matheron Baden: Malinovac -N46

Ph. puschii GoldЉss Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
HOMOMYAAgassiz, 1843 (homos g slican) Trijas- kreda.
Razlikuj е se od roda Pholadomya ро odsustvu radij alnih rebara.
Н. alЬerti (Voltz) Kampil: Dimitor -CW8
Н. canalensis Sajs: Brisce -CW4, Teocak -NE26
Н. fassaensis Wiss. Sajs: Brisce -CW4, Jankovici -CW21
Н. isocardioides (Frech) Sajs: Brisce -CW4, Jankovici -CW21
Kampil: Brisce -CW4, Dimitor -CWS
FamiliaPleuromyidae Zittel, 1881 Trijas-kreda.
Lj. dugulj sta, ј ednakih kapaka, nejednakih strana. Мј esto zuba ima izrasline na bravinom
rubu i to tako da izraslina desnog kapka dolazi iznad one lijevog kapka. Vrhje priЬli:len
prednjem kraju i pognut prema unatrag. Sinus dosta dubok. Povrsina sa koncentricnim
prugama i naborima.
PLEUROMYAAgassiz, 1843 (pleura g obod, myo g zatvarati se)
Lj. trouglasto- ovalna. Ligament vanjski. Nimfe kratke i istaknute. Cesto se
spusta do vrha prema ventralnom kraju jedno uduЬljenj е. Sinonimje М yacites
auctorum.
Р. elongata (Scblotheim) Sajs: Brisce -CW4, Jankovici -CW21
Kampil: Dimitor -CW8

175
 Donji trijas: Bilek -СЕ1, Rama -НN21, Tjentiste -SElO
Р. mactroides Scblotheim Kampil: Tolovac -НN28
Superfamilia Poromyacea Trijas- danas.
(ро r. Poromya, poros g otvor, rnyo g zatvarati se)
Lj. skoro ј ednakih kapaka, glatka, sa radijalnim naborima i1i nj eznirn bodlj ikama. Liga-
ment unutrasnji.
FamiliaCuspidariidae Dall, 1886Trijas-danas.
Lj. mala nejednakih kapaka, lijevi kapakjace izbocen. Lj је straga izvucena и kljun
(rostrum). Ligament unutrasnji, na kasikastorn hondroforu. ZuЬi slaЬi i1i ih nema, а
nета ni sinusa.

CUSPIDARIA Nardo, 1840 = Neaera Gray, 1834 Jura - danas.

( cuspidatus l silj at, area l prazan prostor, neira g donj i dio trbuha)
Lj. na rostrumu spljostena. Povrsina lj. glatka ili koncentricno prugasta ili
rebrasta.
С. cuspidata Olivi Baden: MaZ:iCi -NW40, Jurkovica -N31
С. gladius Laube Karnik: Lastva -НЕ24
Ordo RUDISTAE Pcelincev, 1950 (rudis l surov)
Lamarckova porodica rudista svoj im izgledom i gradom је na.ijace odvojena od normalnih
skoljkasa. Vefu ih za Chamidae i posebno za rod Monop1eura. Mozemo izdvojiti pet
tipova rudistnih ljustura: 1. Kupasto- valjkasti kapak srastao је sa podlogoщ а slobodni
kapak sluzi kao poklopac kao kod radiol ita i hipurita; 2. Kapak pricvrscen na pod!ogu је
visoka spirala, а slobodni ima egzogimi vrh (npr. rekvijenije); 3. Pricvrscen kapakje
kupasto- svrdlast, а slobodni kao kapa (npr. monopleure); 4. Pricvrscen kapakje
kupasto- svrdlast, а slobodni ima spiralno uvijen vrh (npr. kaprina) i 5. ОЬа kapka
imaju slican oЬlik, oni su spiralno uvmuti (kao diceras ). Sistematika rudista osniva se:
1. na gradi vanjskih i unutrasnjih dijelova ljusture; 2. prisustvu i gradi sifonalnih zona; 3.
karakteru ligamenta i 4. da 1i su se vezali za podlogu desnim i1i lijevim kapkoщ odnosno
na kojem su zuЬi vezani za "slobodni" kapak.
SuperfamiliaDextrodonta
(dexter l desni, odoys, odontos g zub) Gomja jura- donja kreda.
Lj. nejednakih kapaka sa vrhovima uvmutim. Pricvrsceni lijevim kapkom koji је kruniji
(osim kod diceratida). Ligament vanjski, cesto podUeljen na dvije grane koje sezu do
vrhova kapaka. Desni kapak nosi velik kardinalni zub koji ima ulogu samira, dokje
jedini lateral slabo izrazen. Na lijevom kapku је ј edan dosta velik i kupast prednji lateralni
zub.
FamiliaDiceratidae Dall, 1895 Gomjajura.
(di g dvo, keras g rog)
Lj. prirasla desnim kapkom. Vrhovi ugnuti naprijed, zaokrenuti prema vani i spiralno
zavmuti. Kardinal zauzima najveCi dio bravine ploce. StraZ:nj i aduktorski otisci leze na
mioforu koji zalazi pod bravinu plocu, а prednji otisci su neposredno na unutrasnjoj
povrsini kapaka. То su Ьili stanovnici suЬlitorala.
DICERAS Lamarck, 1805
(di g dvo, keras g rog) Gomj а jura.

176
D. sp. Gornja jura: Gatacka Bjelasnica -НEll
FamiliaRequienidae Douville, 1914
Desni kapakje izbocen ili skoro pljosnat poklopac sa presavijenim ili spiralno zavrnutim
vrhom. Lijevi kapakje krupnUi,jako ispupcen, sa spiralno zavmutim vrhom. Otisak
prednjeg aduktoraje na povrsini ili na zadeЬljanom zidu ili na bravinoj ploci. Strainji
otisci su na mioforima. ili na uzvisenom dijelu bravine ploce, rjede na zadeЬljanjima
zida. Ligamentje vanjski, u brazdi i dijelom na vanjskoj strani zuba, uz njegovo dno.
Gomja jura- donja kreda.
REQUIENIA Matheron, :1839 (requies g odmor, enia g uzde) Кreda.
Lj. glatka, koncentricno prugasta ili uzdumo rebrasta. Desni kapakje krupni
prema van povijeni zub i mali slabo razvijen lateral (AI), а na desnom kapku
slabo istaknut АП. Prednji misicni otisak u оЬа kapkaje na bravinoj ploci.
Stramji otisakje na desnom kapku na izdignutom dijelu bravine ploce, а na
lijevom kapku na mioforu koji podilazi pod bravinu plocu.
R. sp. Otriv - apt: OGK - list Vlasenica
Cenoman: OGK- list Gacko
TOUCASIA Munier- Chalmas, 1873 Кreda.
(ро А. Toucas-u, istrazivacu rudista sa pocetaka 20-tog vijeka)

Т. carinata Paquer Barem - apt: Kladanj -Еlб

Apt: Staric -ЕЗО
Т. cf. transversa Urgon: Drecelj -El1
APRICARDIA Gueranger, 1853 (aprix g neprekidan, kardia g srcika)
Vanjski izgled podsjeca na rod Toucasia. Donji kapak је siroko prirastao
prednjom stranom, р а mu је brava nepoznata. Gomj i kapak је povijena kupa.
Otisak strainjeg aduktora је и оЬа kapka na pregradi koja ide ispod kardinalne
ploce. Pregrada gornjeg kapka је mala, nagnuta prema periferiji ljusture.
Cenoman - senon.
А. cf. pironai G. Boehm Cenoman: Drecelj -Ell
Superfamilia Sinistrodonta
( sinister /lij evi, odoys, odontos g zub) Gomja jura- kreda.
Desni kapak, kojije pricvrscen na podlogн,je razlicite veliCine i cesto kupast, lijevi sluzi
kao poklopac. Ligament ј е vanj ski ili unutrasnji, nekad nij е razvijen.
FamiliaMonopleuridae Munier-Chalmas, 1873
Kardinalni zub desnog kGtpka је dobro razvijen, tako i jamice za dva laterala lijevog
kapka koji zuЬi su razdvoj eni dubokom uvalom. Otisci aduktora su na povrsini, na bravinoj
ploci ili u njenom produzenju. Kreda.
MONOPLEURA Matheron, 1842 (mono g jedno, pleyra g obod) Кreda.
Desni kapak dubok, spiralno uvijen ili kupast, Щevi slabo izbocen, sa vrhom
kojije terminalan i lako presavijen naprijed. Povrsina lj. glatka, koncentricno
prugasta ili uzduzno rebrasta, sa dvije slabo utisnute sifonalne trake.
М. cf. forojuliensis Pirona Cenoman: Drecelj -Е11

177
Fami1ia Caprinidae Fischer, 1887 Кreda.
Desni kapak kupast i1i spiralan, Цjevi spira1an i1i savijen. U Нjevom kapku ili u оЬа kapka
srednji sloj sadrzi kanale koji su omedeni radUalnim lamelama, а nekad i poprecno
pregradeni. Ligamentje oblcno unutra и dubokom naboru koji predstavUa ligamentnu
traku, а sa vanjske strane mu odgovara uzduzna brazda. Zivotna duplja odvojena od
dopunske strafuje duplje pregratkom koji ide od prednjeg 1ateralnog zuba do ventralnog
kraja. Otisci aduktora desnog kapka su na izdignutim plocama. Na lijevom kapku'prednji
otisakje na bravinoj ploci, а strafuji na zidu ljusture.
CAPRINA d'OrЬigny, 1822 (capra l koza) Кreda.
Lijevi kapak sa brojnimradija1nim kana1ima koji izЬijaju na periferiju u dva
reda, vanjskim od manjih, а unutrasnji od vecih kanala. U desnom kapku, iza
strafujeg miofora (rjede ispred prednjeg) је red krupnih kanala.
С. cf. adversa d'OrЬigny Gornja kreda: Putem Vlasenica- Кladanj -Е40 (Katzer,
1914,р.32)
С. carinata (Boehm) Cenoman: Babanovac -CWl, Peulje -SW25, Rore -SW29,
Vlasic -CW52, Brasina -НЕ4, Velez -НЕ53
С. leptotheca Po1sak Cenoman: Ve1ez -НЕ53
С. schiosensis Boehm Cenoman: Velez -НЕ53
NEOCAPRINA Plenicar, 1960 (neos g novi) Cenoman. Turon?
Desni kapak vaUkast ili va1jkasto- kupast, prav ili Ьlago savijen. Lij evi kapak
је kupast, savij en na kardinalnu stranu. Na strani suprotne od kardina1ne vidi
se na cij eloj duzini оЬа kapka istaknut greben. U оЬа kapka kanali su krupni,
zaoЬljeno pravougli ili kvadraticni. Oni su gusci oko kardinalnog aparata.
N. extrema Cenoman: Skenderovci -НЕ46, Ve1ez -НЕ53
N. extrema sirgensis Sliskovic Cenoman: Raska gora -НW23а, Ve1ez -НЕ53
N. gigantea Plenicar Cenoman: Grabovicka pl. -SW9, Peulje -SW25, Rore -SW29,
Raska gora -НW23а, Bijelo polje -НЕЗ, Brasina -НЕ4, Skenderovci -НЕ46
Gornji cenoman: Velez -НЕ53, Trtla pl. -НWЗ2а
N. nanosi Plenicar Cenoman: Grabovicka pl. -SW9. Peulje -SW25, Babanovac-
CWl, Vlasic -CW52, Zeravice -Е43, Brasina -НЕ4, Skenderovci -НЕ46,
Ve1ez-HE53
Gornji cenoman: Trt1a р1. -HW32a
N. nanosi trt1ae Sliskovic Cenoman: Rore -SW29, Zeravice -Е43, Trt1a pl. -HW32a,
Ve1ez-HE53
N. salopeki Sliskovic Gornji cenoman: Velez -НЕ53
CAPRINULA d'Orbigny, 1847 (capra l koza) Кreda
Desni kapak vr1o visok, lij evi spira1no uvijen kao rog koze. Kanali u оЬа kapka
imaju poligonalan poprecni presjek i rasporedeni su u nekoliko redova. Ро
obodima se u malom brojujavljaju i radijalni kanali.
С. boisslyi d'OrЬigny Cenoman: Rore -SW29, Peulje -SW25,
Turon: Mliniste -SW17
С. bosniaca Kiihn Golt - cenoman: Тisvah -Е34
Cenoman: Tisvah -Е34
С. distefanoi Boehm Donji turon: Velez - Trtla -НЕ52Ь

178
С. sharpei (Choffat) Cerюman: Velez- Trtla -НЕ52Ь
Donji turon: Velez - Trtla -НЕ52Ь
SPНAERUCAPRINA Gemmellaro, 1865 (sfairo g smotati u loptu, capra l koza)
Lijevi kapak kapuljast, sa povijenim vrhom, desni kupast i dosta uvijen, prirastao.
Prednja ventralna i straznja area sajednim ili dva niza poligonalnih kanala.
Vanjski niz imз paralelne kanale kruskastog oЬlika. АЉ- cenoman.
S. cf. forojulensis Boehm Cenoman: Peulje -SW25, Rore -SW29
SCНIOSIA Boehm, 1892 (Schio је kraj u sjevemoj Italiji)
Desni kapak nizak i jako savijen, lij evi (slobodni) kapak је krupniji, izdU.Zen i
izuvijan, sa paralelnim kanalima. U podrucju brave kanali su poligonalni, na
drugim djelovirna ljиSture oni su kruskaste konture presjeka. Stambena komora
vrlo mala. Cenoman - senon.
Sch. carinatoformis Polsak Cenoman: Velez- Trtla -НЕ52Ь, Zeravice -Е43, Peulje-
SW25, Rore -SW29
Sch. schiosensis Boehm Cenoman: Grabovicka pl. -SW9, Rore -SW29, Jugoistocna
Hercegovina -НЕ20а, Velez- Trtla -НЕ52Ь
ORTHOPTYCНUS Futterer, 1892 (ortho g pravo, ptyhe g nзbor) Cenoman.
Desni kapak malen, а slobodni lijevi jako izdU.Zen, sa povijenim kljunom. Zid
slobodnog kapka izdjeljenje nizom lamela na kanale. Iza misicnih apofiza te
lamele se visestruko racvaju. Vidi se ligamentni nabor i akcesorne komore.
О. striatus Futterer Сепотап: Velez- Trtla -НЕ52Ь, Grabovicka pl. -SW9, Peulje-
SW25, Rore -SW29
Gornji cenoman: Trtla pl. -HW32a
Cenoman- turon: Lupin -NW37
SAВINIA Parona, 1909 (Sabinjani su bili staroitalski narod и susjedstvu sa Latinjanima)
Senon.
OЬlikom podsjeca na rod Plagioptychus, razlikuje se ро unutrasnjem sklopu i
sto оЬа kapka imaju u zidu kanale. Vanjstina lj. је bez rebara, vide se samo
prira5tajne lamele. Кanali su poligonalni, а uz obod ljusture izdU.Zeni i kruskasti,
radijalno rasporedeni. Ligamentni nabor је dugacak, misicne apofize razvijene,
stambena komora prostrana.
~ Srednji turon: Lastva -НЕ25
FamiliaPlagioptychidae Douville, 1888
Ligament dijelom ili potpuno vanjski. Lijevi kapak sajednimkardinalom. Desni sa prednjim
i stra.znjirn lateralom. Des!li kapak nета kanala ni pregrada, а lijevi sa jednim pregratkom
koji ide od prednjeg laterala ka ventralnomrubu i odvaja strafuju dopunsku dupUu. Na
periferiji Щevogkapka sumnogirad~alni kanali i lamele razdvajanja. Gomjakreda.
PLAGIOPTYCНUS Matheron, 1842 Gomja kreda.
(plagios g ukosen, ptyhe g nabor)
Desni kapak kao kupa ili slabo spiralno uvmut, lijevi kupast, sa spiralno
uvmutim vrhorn. Strafuja dopunska duplja ј е velika.
Р. amaudi Douville Gornji turon: Velez - Trtla -НЕ52Ь
Koniak: Raska gora -HW23

179
MIТROCAPRINA Boehm, 1895 (mitra l turban, capra l koza) Gomja kreda.
Desni kapak egzogiroidan. Ligament је sasvim vani. Lij evi kapak ima ј edan
do nekoliko redova poligonalnih kanala, а na vanjskom obodu kanali su uski,
radijalni.
М. bulgarica Tzankov Mastriht: Koricani -CW26
FamiliaHippuritidae Gray, 1848 Gomjakreda.
Desni kapak dostize visinu do jednog metra. Lij evi је okrugao, pljosnat, slabo ugnut Ш
jako izbocen. Desni kapakje uzdumo rebrast ili skoro gladak. Ligamentje unutrasnji ili
ga nema. Sifonalni stuЬici (ulazni/E/ i izlazni /S/) su vise ili manje izvana naglaseni, а
kod primitivnih oblika su kratki i sa sirokom osnovom. Na lijevom kapku su dva otvora
koji odgovaraju sifonalnim izbocenjima. Povrsina lijevog kapka posutaje bez nekog
reda bradavicama, а ima i nepravilna radijalna rebra. Citava povrsina ima pore, njihov
raspored је radijalan, mrezast ili nepravilan. Desni kapak ima kardinal koji је ili lamelast
i1i oЬlika slova Х, kao i dvije zubne jamice. Cesto se izmedu ligamentnog i analnog
izbocenja nalazi uduЬljenje za straznji miofor lijevog kapka. U Щevom kapku su dva
kupasta laterala (prednj i i straZnji), ј edna zubna jamica i zubasti miofor za straZnj i aduktor.
Otisak prednj eg aduktora је na zadeЬljanju и bazi prednj eg zuba (laterala).
НIPPURIТES Lamarck, 1801 (hippo g konjski, uro l sasusiti)
Maticni rod za rodove Hippuritella, OrЬignya i Vaccinites.
Н. comuvaccinum Bronn Donji senon: Pilica -NE15
Н. lamarcki Mastriht: Bespelj -CW2
H.lapeirousei Goldf. Mastriht: Bespelj -CW2, Ovcina-CW38
Н. requieni Gornji turon: Lukavicka rijeka -Е 19
Н. sarthacensis peroni Douvelle Javornjaca (Кrupa S) (Zivaljevic, 1966)
Н. variaЬilis Mun. Chalm. Gornji kampan- mastriht: Ljubuski- Svitava- НW17а
Mastriht: Tabanci -NE23
Kampan- mastriht: Grabovicka pl. -SW9, Mliniste -SW17
HIPPURIТELLA Douville, 1908 Gomja kreda.
Ligamentno izbocenje i sifonalna izbocenja slabo razvijeni, nenaglaseni, sa
sirokom osnovom. Nema prednjeg dopunskog ulegnuca. Lijevi kapak sa
poligonalnim porama koje su nekad radijalno rasporedene.
Н. comucopiae Defrance Mastriht: Bespelj -CW2, Ovcina -CW38
Катрап - mastriht: Kozlиk -NE12
Н. grossouvrei Douville Turon: Mliniste -SW17
Н. incisus Gornji turon: Velez - Trtla -НЕ52Ь
Н. resectus Gornji turon: Velez - '}'rtla -НЕ52Ь
Н. variaЬilis Munier- Chalmas Gornji kampan: Jadovnik -CW17, Glusci -НЕ12
Kampan- mastriht: Jugozapadna Bosna -SW13, Glusci -НЕ12
Gornji kampan- mastriht: Vukotic -CW54, Goranci -HWlO, Ubosko-
НЕ50а
Mastriht: Bespelj -CW2, Dedici- Ovcina -CW7, Koricani -CW26
VACCINIТES Fischer, 1887 (vaccinium l borovnica) Gomja kreda.
Desni kapak gladak Ш samo uzdufuo rebrast, sa tri ostre uzdиZne brazde.
Sifonalna izbocenja dobro izra2ena ali nejednaka: branhijalno је uvijek duZ:e

180
 od analnog. Ligamentno izbocenje је dugacko. Lijevi kapakje kao poklopac,
oЬicno debeo, sa mrezastim porama.
V. alpinus Douville Мladi senon: Mehurici -CW34
V. archiaci Munier Chalmas Santon - kampan: Bozin Нап -СWЗ
V. atheпeпsis Кtепа Santon: SnijeZnica -НЕ49
V. boehmi Douville Катрап- mastriht: Kozluk -NE12
Santon - kampan: Vardiste -Е35, Tavna -NE25
Santon: Macute -Е20
V. braciensis Sladic - Trifunovic Kampan - mastriht: Juz. Hercegoviпa -НЕ20Ь,
Glusci -НЕ12, Radonji6i- Bukovica-CW40, Sisava- Koricani -CW49
Gornji kampan- mastriht: Gomji Ugar -CW13, Cerovica- НЕ5, UЬosko
-НЕ50а, Zalom -НЕ57
Mastriht: Koricani -CW26, Podvelezje -НЕ37а, Ovciпa -CW38
V. comuvaccinum Bronn Donji senon: Tavna -NE25, Jugosit. Hercegoviпa -НЕ20а
Donji sanon- donji kampan: Ripac- Tihotina -NW51
Santon: Macute -Е20, Rasпo -HW22
Santon- kampan: Vardiste -Е35, Veletovo -ЕЗ 7, JиZna Hercegovina -НЕ20Ь
V. comuvaccinium gaudryi Kiihn Donji senon: Jugoist. Hercegoviпa -НЕ20а
Santon: Macute -Е20, Rasпo -HW22
Santon - donji kampan: Brusnica -N2
Santon- kampan: Veletovo -ЕЗ 7, Priboj -NE 17, JиZna Hercegovina -НЕ20Ь
V. charperi Douville Santon: Ja2ici -HWIЗ
Santon - kampan: Ju:lna Hercegovina -НЕ20Ь
V. fortisi Catullo Donji senon: Capardi - Papraca -NE2a
Donji senon- donji kampan: Ripac- Tihotina -NW51
Santon - gornji kampan: Kominaca -NE 11
V. giganteus d'Hombres - Firmas Donji sanon: Rore -SW29
Santon: Macute -Е20
Kampan - mastriht: Mliniste -SW17
V. gigaпteus atheпeпsis Кtenas Donji senon: Tavna -NE25
Santon: Slivno -НЕ48, SпjeZnica pl. -НЕ49
Santon- kampan: Zagшje- Nugla -HW19a, Ju:lna Hercegoviпa -НЕ20Ь
V. giganteus meduliпus Polsak Santon: Macute -Е20
Santon- kampan: Vardiste -Е35, Glusci -НЕ12, JиZna Hercegovina -НЕ20Ь
V. gluscieпsis SliSkovic Santon- kampan: Glusci -НЕ12 (loc. typ.)
V. gosaviensis Douville Santon - donji kampan: Brusnica -N2
Santon- kampan: Vardiste -Е35, Glusci -НЕ12, ЈиZ. Hercegovina -НЕ20Ь,
Velez- Podvelez -HE52d, PriЬoj -NE17
Donji senon: Rore -SW29
V. grosouvrei praetabumi Gornji turon: Velez - Trtla -НЕ52Ь
V. inaequicostatus Miinster Donji senon: Rore -SW29
Donji senon - donji kampan: Ripac -NW51
Santon- kampan: Boziп Нап -СWЗ, Zagorje -HW19a, Glusci -НЕ12,
Juzпa Hercegoviпa -НЕ20Ь, Velez- Podvelez -НЕ52d
V. пabresiпeпsis Donji senon: Rore -SW29

181
V. narentanus SliSkovic Gornji turon: Velez - Trtla -НЕ52Ь
V. oppeli santoniensis Kiihn Santon - donji kampan: Brusnica -N2
V. paragiganteus Gornji turon: Velez - Trtla -НЕ52Ь
Koniak: Raska gora -HW23
V. praegiganteus Toucas Gornji turon: Velez - Trtla -НЕ52Ь
Gornji turon - koniak: Vradiste -Е35
V. praepetrogoriensis Gornji turon: Velez - Trtla -НЕ52Ь
V. praesulcatus Douville Donji senon- donji kampan: Ripac -NWSl
Koniak: Raska gora -HW23
V. rousseli Douville Turon: Jugoisto,cna Hercegovina -НЕ20а
Gornji turon: Sjeverna Hercegovina -НN23а, Lastva -НЕ25, Velez- Trtla
-НЕ52Ь
V. rousseli batinensis Koniak: Raska gora -НW23
V. salopeki Polsak Santon - kampan: Vardiste -Е35
V. sulcatus Defrance Santon - donji kampan: Brusnica -N2
Santon- kampan: Zagorje -HW19a
Kampan- mastriht: Priboj -NE17
Gornji kampan- mastriht: Gornji Ugar -CW13
V. taburni Guiscardi Santon - donji kampan: Stanisevac -Е29
Santon - kampan: Macute -Е20, Vardiste -Е35, Glusci -НЕ12, Juzna
Hercegovina -НЕ20Ь
V. ultimus Milovanovic Gornji kampan: Jadovnik -CW17
Kampan- mastriht: Radonjici- Bukovica -CW40
Gornji kampan- mastriht: Gornji Ugar -CW13
Mastriht: Koricani -CW26, Ovcina -CW38, BudoZeU -СЕЗ, Podvelezje-НE37a
V. vredenburgi Кiihn Donji senon: Jugoistocna Hercegovina -НЕ20а
Santon: Slivno -НЕ48
Santon - donji kampan: Brusnica -N2, Stanisevac -Е29
Santon- kampan: Vardiste -ЕЗS, Glusci -НЕ12, Jufua Hercegovina-
НE20b,SnijeZnica-НE49

ORВIGNYA Woodward, 1862 (ро palentologuA. OrЬigny-u iz sredine 19-tog vijeka)

Gomja kreda.
Desni kapak gladak ili uzduZпo rebrast. Sifonalne trake skoro ravne i oЬicno
ne dugacke. Ligamentna traka slabo razvijena, mala. Prednja dopunska duplja
је mala Ш је nema. Na lijevom kapku pore su linijske i1i tackaste, bezjasno
izra.zene mreze, sa rebrima i bradavicama. Rebra su radijalna, nepravilna.
О. castroi Vidal Kampan- mastriht: Juzna Hercegovina -НЕ15
Donji i srednji mastriht: Podvelezje -НЕ37а
Mastriht: Koricani- Sa2:ici -CW27, Cerovica -HES
О. colliciatus Woodward Stariji senon: Jugoistocna Hercegovina -НЕ20а
Santon - donji kampan: Stanisevac -Е29
Santon- kampan: Veletovo -Е37
Kampan- mastriht: Gomji Ugar -CW13, Radonjici- Bukovica -CW40,
Sisava- Koricani -CW49, PriЬoj -NE17, JuZпa Hercegovina-HE15
Mastriht: Ovcina -CWlЗ, Koricani -CW26

182
О. compressa Gornji turon: Velez - Trtla -НЕ52Ь
О. comucopiae Defrance Катрап- mastriht: Sisava- Koricani -CW49
Gornji sanon: Vukovic - Melina -CW52
Mastriht: Dedici- Ovcina-CW7, Koricani -CW26, Tabanci -NE23
О. exaratus Kilhn Gornji turon: Vardiste -Е35
Gornji turon- koniak: Veletovo -Е37
Koniak: Raska gora -HW23
О. heritschi Kiihn Kampan - mastriht: Radonjici- Bukovica -CW40, Juzna
Hercegovina -НЕ20Ь
Gornji kampan - mastriht: Gomji Ugar -CW13, Podvelezje -НЕ37а,
UЬosko -НЕ50а
Mastriht: Koricani- Sazici -CW27
О. inicius Koniak: Raska gora -HW23
О. kantae Santon- donji kampan: Brusnica -N2
О. lamarcki Bayle Mastriht: Hotanj -HW12a, Cerovica -HES
О. maestrei Vidal Gornji turon - koniak: Veletovo -Е37
Santon: Macute -Е20
Donji senon- donji kampan: Ripac -NW51
Kampan- mastriht: Sisava- Koricani -CW49, Juzna Hercegovina -НЕ20Ь
Mastriht: Hotanj -НW12а, Cerovica -НЕ5
О. nabresinensis Futterer Santon- kampan: Velez- Podvelezje -HE52d
О. praetoucasi Gornji turon: Velez- Trtla -НЕ52Ь
О. requieni Matheron Turon: Jugoistocna Hercegovina -НЕ20а
Gornji turon: Velez - Trtla -НЕ52Ь
Gornji turon - koniak: Supac -Е32
О. socialis Douville Senon: Osjecenica pl. -NW42
Koniak: Raska gora -НW23
Gornji turon: Velez - Trtla -НЕ52Ь
О. socialis irregularis Santon- kampan: JиZna Hercegovina -НЕ20Ь
О. sulcatissima Douville Santon- kampan: Juzna Hercegovina -НЕ20Ь
Gornji senon: Mehurici -CW34
О. toucasianus OrЬigny Santon: Macute -Е20
Santon- kampan: Veletovo -Е37, Jufua Hercegovina -НЕ20Ь
О. variaЬilis Kampan mastriht: Priboj -NE17
Mastriht: Koricani - Sazici -CW27
PIRONAEA Meneghini, 1868 (ро Piron-u iz sredine 19-og vijeka)
Istaknuta su tri glavna nabora, ligamenti te prvi i drugi stuЬic. Sekundami
nabori prvog ciklusa su najdиZi i najrazvijeniji te imaju istanjene drske, а oni
treceg ciklusa su samo primjetni. Mastriht.
Р. polystyla slavonica (НilЬer) Kiihn Gornji kampan- mastriht: Kozluk -NE12
Matriht: BespeU -CW2
Р. praeslavonica Milovanovic, Sladic et GruЬic Mastriht: Koricani- Sazici -CW27,
Bespelj -CW2
UGARELLA Po!Sak et Sliskovic, 1986-1987 (ро rijeci Ugar, pritoci Vrbasa)
Desni kapak izduzeno- kupast sa prugama prirasta vidljivih na povrsini. Zid
tog kapka ima tri sloja: lamelozni vanjski, stuЬicasti srednji i lamelozni unutraSnji.

183
 Srednji sloj је 5-6 риtа deЬlji od druga dva i sastoji se od koso polozenih
lamela i tankih uzduZпih stuЬica. Sifonalni stubovi su zaobђeni i slaЬi- hipuritski.
Mjesto ligamenta oznaceno је samo slabim ispupcenjem kapkovog zida. Lijevi
kapak nije naden. Mastriht.
U. sladicae Polsak et Sliskovic Mastriht: Ovcina -CW38, Bespelj -CW2, Skender
Vakuf-CW43
Gornji kampan- mastriht: Gor. Ugar -CW13
GORJANOVICIA Polsak, 1968 (ро D. Gorjanovicu, zagrebackom paleontologu i
paleoantropologu iz kraja 19-og i prve cetvrtine 20-og vijeka.)
Desni kapak izdиZen, vitak, valjkasto- kupast, uzdиZno rebrast, gladak ili sa
tankim prirastajnim linijama. U brazdama izmedu rebara mogu se javiti finija
rebra. Sifonalne trake siroke i konkavne. PseиdostuЬici se vide na presjeku
vanjskog sloja и zidu ljиsture koji ima lamelastu strukturu. Ligamentni nabor
troиglast. Gomji kapak Ьlago konveksan, rebrast. Donji i srednji senon.

G. acиticostata Polsak, 1968 Santon- kampan: Jиzna Hercegovina -НЕ20Ь

Donji senon - donji kampan: Ripac -NWSl
Senon: Osjecenica -NW42
G. bosniaca Sliskovic Mastriht: Bespelj -CW2
G. acиticostata zidakensis Sliskovic Gornji kampan: Jиgozap. Hercegovina -НW13а,
Babin Do -НЕ2 (loc. typ.)
Gornji kampan- mastriht: Glusci -НЕ12
G. costata Polsak Santon- kampan: Glusci -НЕ12
Donji senon - donji kampan: Ripac -NWSI
Senon: Osjecnica -NW42
G. donatae Gornji kampan- mastriht: Gomji Ugar -CW13
G. kochanskae Sliskovic Mastriht: SaZici -CW42
G. kolojani Sliskovic Santon- kampan: Juzna Hercegovina -НЕ20Ь
Donji kampan: Glиsci -НЕ12
G. kvameri Polsak Santon- kampan: Jиzna Hercegovina -НЕ20Ь
G. liparini Polsak Santon- kampan: Zagorje -HW19a
FamiliaRadiolitidae Gray, 1848Кreda.
Desni kapak kupast ili valjkast, izgraden od debelih kupastih koncentricno slozenih
lamela izvana glatkih ili иzdиZno rebrastih, sa dvij е uzdиZne sifonalne zone. Unutamj i
sloj tanak i sabU en. Brava ima na lij evom kapku dva duga laterala, а na desnom kapku
jedan kardinal. Aduktori lijevog kapka su oЬicno na mioforima, а na desnom na izbocenju
zida.
SиЬfamiliaRadiolitinae Gray, 1848
Sifonalne zопе oznaceпe su povijaпjem pruga prirasta, brazdama ili glatkim trakama.
Vaпjski slojevi grade cetverouglaste prizme koje na poprecnom presjeku imaju
koncentricпo-celUastu strukturu sa radUalпim rasporedom celija.
EORADIOLIТES Doиville, 1909 (ео g rano, radio l zraciti) Kreda.
Desni kapak uzduZпo rebrast. ОЬје sifonalпe trake su glatke, а prostor izmedu
njihje gladak ili rebrast. Ligamentni istup је malen. Lijevi kapak и oЬlikи
poklopcajepljosnat ili иgnиt, miofori sиjaki.

184
Е. davidsoni (Нil) А!Ь: Kalabace -NE 1О
Е. franchii Parona Cenoman i donji turon: Ve1ez - Trt1a -НЕ52Ь
Е. jovanoviCi Sliskovi6Apt: Staric-EЗO
Е. katzeri Sliskovi6Apt: Staric -ЕЗО
Е. p1umbumensis Sliskovic Donji apt (Ьeduli): Zeravice -Е43
PRAERADIOLIТES Douville, 1902 (prae 1 prije) АlЬ- mastriht.
Desni kapak kupast. Vanjske lamele g1atke, postva1jene jedna u drugu kao
kometi, Ьlago иbrane citavom dиzinom. Sifonalne trake stoje na sиprotnoj
strani od one na kojoj је kardina1, imaju lamele okrenute gore i ubrane u
nabor. Izmedи njihje jedan nabor sa lamelama okrenиtim nanize, takvi sи i
nabori koji se izvana prate sifonalne trake. Postoje ligamentni nabor i
aduktorske apofize. Lij evi kapakj е konveksan i1i ravan poklopac.
Р. cylindraceus Des Moulins Gornji senon: Rore -SW29
Р. fleurianus OrЬigny Cenoman: Velez- Trt1a -НЕ52Ь
Cenoman- turon: Lupin -NW37
Turon: Сте Lokve -HW6
RADIOLIТES Lamarck, 1801 (radio l zraciti, litos g malen)
Desni kapak је va1jkast Ш kupast, sa uzduZnim rebrima. Sifonalne trake plitke
i glatke, razdvojene su rebrom. Vanjski sloj zida grade poligonalne prizme.
LUevi је kao poklopac sa vrhom и centru. Bravu Cine dva zuba и tom poklopcи,
а jeedan zub stoji u sredini donjeg kapka. Kod nas cenoman- mastriht.
R. angeoides Lapeirouse Santon - donji kampan: Macute -Е20
Senon: Karanovic -NW32
R. aurigerensis Munier - Cha1mas Santon - doni kampan: Macute -Е20
R. galloprovincia1is Matheron Santon: Rajkovac- Lisicina -NE 18
Santon - donji kampan: Macute -Е20
R. lusitanicus peroni Turon: Jиgoistocna Hercegovina -НЕ20а
R.lusitanicus Bayle Gornji turon: Lиkavicka rijeka -El9, Vardiste -Е35
Gornji turon - koniak: Veletovo -Е37
R. matheroni Toucas Santon - donji kampan: Macute -Е20
R. mammilaris Matheron Santon - donji kampan: Macute -Е20
R. peroni Choffat А!Ь- cenoman: Gerovi -Е11а
Turon: Mala Gorinja-NW39, Rore-SW29, Vitorog- НrЬljina-SW38, Cme
Lokve-HWб
Gornji turon: Lastva -НЕ25, Velez- Trtla -НЕ52Ь
R. praegalloprovincialis Toucas Gornji turon: Vardiste -Е35
Santon- kampan: Priboj -NE17
R. praesauvagesi Toucas Turon: Ј ugoistocna Hercegovina -НЕ20а, Lastva -НЕ25
Gornji turon: Lиkavicka rijeka -Е 19, Vardiste -Е35, Velez- Trtla -НЕ52Ь
Gornji turon- koniak: Sирас -Е32, Veletovo -Е37
Turon - senon: Plana -НЕ35
R. radiosus OrЬigny Gornji turon: Vardiste -Е35
Gornji turon - koniak: Sирас -Е32, Raska gora -HW23
R. sauvagesi Hct1ibres- Firmas Gornji turon: Lиkavicka rijeka -El9, Vardiste -Е35

185
 Gornji turon- koniak: Supac -Е32, Veletovo -Е37
Koniak: Tusnica pl. -SW36, Raska gora -HW23
Donji senon: Jugozapadna Bosna -SWIЗ
R. saticulanus Koniak: Raska gora -НW23
R. squamosus Orbigny Cenoman - turon: Тihotina -NW64
Turon - senon: Plana - НЕ35
Senon: Javomjaca -NW29
Santon- donji kampan: Macute -Е20
R. trigeri Coquand Gornji turon: Vardiste -Е35
R. vallispetrosae Gornji turon: Velez - Trtla -НЕ52Ь
BIRADIOLIТES OrЬigny, 1847 (Ьi g dvo, radio l zraCiti) Kreda.
Desni kapak nepravilno kupast. Relativno tanak vanj ski sloj zida sa neizrazito
radijalnim rasporedom celija. Sifonalne zone su glatke trake. Nema
ligamentnog istupa. Lijevi kapak pljosnat ili lagano ugnut, kao poklopac.
В. angulosus OrЬigny Cenoman- turon: Lupin -NW37
Gornji turon: Lastva -НЕ25
В. arnaudi Choffat Cenoman: Bijelo Brdo -ЕЗ
В. canaliculatus Donji senon: Rore -SW29
В. quadratus Orbigny Turon: Rore -SW29
Gornji turon: Lastva -НЕ25
В. royanus OrЬigny Donji senon: Rore -SW29
DISTEFANELLAParona, 1901 (digdvo, stefanosgvijenac) Gomjakreda.
Desni kapak vaUkast, uzdufuo rebrast, sa tankim vanjskim slojem zida ljusture.
Ligamentni istup ne postoji ili је reduciran. Karakteristican је septum koji
odvaja lednu komoru. LUevi kapakje izbocen poklopac.
D. bassanii Parona Gornji turon: Sjevema Hercegovina НN23а
Koniak: Raska gora -HW23
Gornji kampan - mastriht: Mliniste -SW17
Senon: Ladina -HW15
D. heraki Sliskovic Gornji turon: Vardiste -Е35, Cerovo -НЕб
D. hrasnica Sliskovic Gornji turon: Vardiste -Е35, Cerovo -НЕб
D. kochanskae Polsak Gornji turon: Velez- Trtla -НЕ52Ь
D. lombricalis (OrЬigny) Cenoman- turon: Lupin -NW37
Turon: Raska gora - Rastani -HW24
Gornji turon: Velez - Trtla -НЕ52Ь
1>. montaQJlei Sliskovic Gornji turon: Velez- Trtla -НЕ52Ь, Vardiste -Е35
Turon: Raska gora - Rastani -HW24
). raricostata Sliskovic Cenoman- turon: Lupin -NW37
Gornji turon: Velez - Trtla -НЕ52Ь
Turon: Raska gora - Rastani -HW24
П. raricostata borutensis Sliskovic Gornji turon: Cerovo -НЕб, Velez- Trtla -НЕ52Ь
П. rosii Gornji turon: Velez - Trtla -НЕ52Ь
П. salmoraghii Parona Turon: Raska gora- Rastani -HW24, Ј ugoistocna Hercegovina
-НЕ20а

186
 Gornji turon: Vardiste -Е35
Turon - senon: Plana -НЕ35
BOURNONIA Fischer, 1887 Gornja kreda.
Desni kapak kupast, rjede skoro valjkast. Sifonalne zone ulegle, prave krivinu
iznad prirastajnih lamela. Nema ligamentnog istupa. Prednji dorzalni nabor
moze Ьiti jako isturen. Lijevi kapak kao konveksni poklopac. Vanjski sloj zida
prizmatican. Prizme su pravilno kvadratne.
В. adriaticaPejovicKampan-mastriht: Gomji Ugar-CW13, Sisava-Koricani-CW49
В. bournoni Des Moulins Kampan- mastriht: Jugozap. Bosna-SW13, Grabovicka
pl. -SW9, Ugar -CW51, Jugozap. Hercegovina -HW13, Zapadna
Hercegovina -HW14a, Jugoistocna Hercegovina -НЕ20а, Juzna
Hercegovina-НE20b, Glusci -НЕ12
Mastriht: Gornji Studenci -HWll, Hotanj -HW12a
В. dinarica Sliskovic Gornji kampan- mastriht: Нrasno -НЕ15, Jufua Hercegovina
-НЕ20Ь
Mastriht: Bespelj -CW2
В. excavata OrЬigny Gornji kampan- mastriht: Grabovicka pl. -SW9, Rore -SW29,
Gornji Ugar -CW13, Zapadna Hercegovina -HW14a, Ljubuski- Svitava-
НW17а, Jugoistocna Hercegovina -НЕ20а, Jufua Hercegovina -НЕ20Ь,
Povelezje -НЕ37а
Mastriht: Jugozapadna Hercegovina -HW13, Hotanj -HW12a
В. fourtani Gornji kampan- mastriht: Grabovicka pl. -SW9, Gornji Ugar -CWIЗ,
Jugoist. Hercegovina -НЕ20а, Jufua Hercegovina -НЕ20Ь
В. wiontzeki Pejovic Gornji kampan- mastriht:Dobretici- Poljane -CWI О, Sisava
- Koricani -CW49, Juzna Hercegovina -НЕ20Ь
SPНAERULIТES Delametherie, 1805 Lamarck, 1819 (sfairo g smotati u loptu)
Donji kapak vrlo nizak, spljosten, siri nego dиZi. Vanjske lamele jako razvijene,
listaste, ubrane, naЩefu jedna na drugu. Sa dvije sifonske brazde koje su
razdvojene naborom. Sa poligonalnim prizmama u vanjskom sloju zida.
Ligamentni nabor jako razvijen, kardinalni aparat slozen. Lijevi kapak kao
manje ili vise izbocen poklopac. Cenoman- senon.
S. solutus Petho Kampan- mastriht: Kozluk -NE12
PSEUDOPOLYCONIТES Мilovanovic, 1935 (pseudo gnepravi, poly gvise, conus /kupa)
Mastriht.
Desni kapak kupast i1i valjkastokupast. Ljustura ima onotac od cijevastih
izrastaja. Ne desnom kapku oni povij aju prerna dolje, а na lij evom su vertikalni
i izrastaju ukoncentricnim nizovima. Desni kapak imajednu uzduznu brazdu.
Ligamentni nabor ј ako razvij en, irna glavu i drsku. Morfoloske promj ene tog
nabora su od znacaj za ontogeniju. Vanjski sloj zida ima slozenu gradu,
prizmatsko lamelarnu. Sifonalni nabori takode imaju slozenu gradu.
Р. giganteus Milovanovic et Sladic Stariji gornji mastriht: Podvelezje -НЕ37а
Р. sp. Gornji senon: Mehurici -CW34
MEDEELA Parona, 1923 Senon.
Desni kapak izduzen, valjkast, izvana prekriven finim i glatkim prirastanim
lamelama prebacenim prema dolje, osim и sifonalnoj zoni. Sifonalne trake su
uski nabori sa pomenutim lamelama okrenutim prema poprecnoj vezici -
komisuri. Vanjski sloj zida lamelarne grade. Pseudostublcanema. Ligamentni
nabor kratak, trouglast.

187
М. zignyna Parona Donji senon- donji kampan: Ripac -NW51
М. sp. Gornja kreda: Dabr polje (В. Milovanovic: Geol. anali Balkan. polиostrva, 16,
р. 77-88)

RADIOLIТELLA Doиville, 1904 Senon.

Desni kapakje kиpast, malen, иkrasen slЬijim ijacim rebrima. Ligamentni
nabor kratak, zasjecen. Sifonalna zona vidljiva na povrsini ljиsture. Vanjski
sloj zida sa poligonalnim prizmama, cesto zaoЬijenih иglova. Lijevi kapakje
pljosnat, konk:avan i rebrast.
R. guiscardianиs (Parona) Toucas Gornji senon: MehuriCi -CW34
R. mastrichtiana Pejovic Kampan- mastriht: Gomj i Ugar -CW13, Sisava- koricani
-CW49, Ju.Zna Hercegovina -НЕ206
Mastriht: Koricani- Sa.Zici -CW27
SиЬfarnilia Saиvagesiinae Douville, 1908
Sifonalne zone sи иzdиmo rebraste, и оЫikи pljosnatih ili istaknиtih traka, rjede иgnиte.
Vanjski sloj zidaje debeo, izgraden od prizama poligonalnog presjeka. Na poprecnim
presjecima vanjski slojje krupnocelijast, а raspored tih poligonalnih сеЩа ne postoji.
SAUVAGESIABayle in Doиville, 1886 (Н. Е. Sauvage, istra.Zivae jurskih reptilaFrancиske
iz kraja 19-og vijela) Кreda.
Desni kapak kиpast ili valjkast, rebrast. rebra i medиrebarski prostor imajи
neka fma rebarca. Sifonalne zone и oblikи pljosnatih finorebrastih traka. Ulazni
sifon siri od izlaznog. Lijevi kapak и оЫikи pljosnatog, rjede izboeenog poklopca.
S. nicaisei Coqиand АZЬ- cenoman: Kalabace -NElO
Cenoman: JиgozapadnaBosna-SWlЗ, Grabovicka pl. -SW9, Peиlje-SW25,
Rore -SW29, Velez- Trtla -НЕ52Ь
Cenoman- turon: Lиpin -NW37
S. nicaisei villei Toucas Сепотап: Velez- Trtla -НЕ52Ь
S. sharpei (Bayle) Douville Cenoman: Grabovicka pl. -SW9, Jиgozapadna Bosna-
SW13, Peulje-SW25, Rore-SW29, SjevemaHercegovina-НN23a, Velez
- Trtla -НЕ52Ь
Gornji cenoman: Velez -НЕ53
Turon: Rore -SW29, Velez- Trtla -НЕ52Ь
S. tenuicostata Polsak Donji senon - donji kampan: Ripac -NW51
DURANIA Douville, 1908 АIЬ- mastriht.
Desni kapak valjkast, rebrast. Sifonalne trake nejednake sirine, konkavne,
glatke ili sitno rebraste. Vanjski sloj zida od poligonalnih prizmi. Ligamentni
nabor пiје razvijen. Lijevi kapakje poklopac sa racvasiim radijalnim naborima
kod nekih vrsta .
. aиstinensis (Roemer) Santon- doni kampan: Stanisevac -Е29, Jиzna Hercegovina
-НЕ20Ь, Velez- Podvelezje -HE52d
Kampan- mastriht: Podvelezje -НЕ37а
. amaиdi Choffat Turon: Mliniste -SW17, Jugoist. Hercegovina -НЕ20а
Gornji turon: Vardiste -Е35, Lastva -НЕ25, Velez- Trtla -НЕ52Ь
D. comupastoris Des Moulins Gornji turon: Lukavicka r. -El9, Vardiste -Е35, Velez
- Trtla -НЕ52Ь

188
 Gornji turon - koniak: Supac -Е37
D. gaensis (Dacque) Douville Turon: Mliniste-SW17,Rore-SW29, Velez-Podvelezje
-HE52d
Gornji turon: Sjevema Hercegovina -HW23a
D. martelli Donji senon: Rore -SW29
Gornji kampan - mastriht: Mliniste -SW17
D. montagnei Gornji turon: Vardiste -Е35
D. spadai Parona Gornji turon: Vardiste -Е35
SuЬfamiliaLapeirouseiinae Kiihn, 1932
Sifonalne zone kao duboki uzdufui nabori sastavljenih rubova, sto obrazuje na оЬа
kapka unutra8nje cijevi tzv. pseudostuЬiee. Na desnom kapku sifonlani naЬori su izbocenja
kojima na ltievom kapku odgovaraju dva otvora. Ligamentnog izbocenja nema. Vaпjski
s1oj zida је debeo, prizme su postav1jene radijalno ili bez reda.
LAPEIROUSEIABayle, 1878 (Р. Lapeirouse, malakolog, kraj 18-ogvijeka)
Desni kapak niska i siroka kupa sa rebrima. Vanjski sloj zida od pretefuo
radijalno rasporedenih poligonalnih prizama. Sifonlana strana sa razvijenim
pseudostuЬicima. Bez ligamentnog nabora. Lijevi kapak kao poklopac, ravan
ili nisko kupast. Sifonalne zone su tacno iznad pseudostuЬica, na njemu su
dva osku1a. Senon.
L. angeioides (Lamarck) Gornji senon: Mehurici -CW34
L. crateriformis (Des Moulins) Bayle Mastriht: Tabanci -NE23
L. crateriformis depressa Mastriht: Tabanci -NE23
L. jouanneti Kampan- mastriht: Rore -SW29, Kozluk -NE12
L. laskarevi Donji senon: Rore -SW29
L. plana Milovanovic Mastriht: Tabanci -NE23
PRAELAPEIROUSEIA (Wiontzek, 1934) Sliskovic, 1974 (prae l pred)
Poznat ј е samo desni kapak. On ј е valjkasto kupast, izvana sa gustim i dosta
ostrim uzduznim rebrima. Lamela prirasta nisu izrazene. Zid relativno tanak
и odnosu na stamЬenu komoru, ima poligonalno prizmatsku strukturu. Kortikalni
sloj razvijen. Izvana su dva sifonalna nabora, izmedu njih jedno rebro.
PseudostuЬici slaЬi, od poligonalnih prizmi sa vanjske strane ih ogranicava
uska lamelozna zona roda Lapeirouseia. Ligarnentni nabor razvij en.
Р. bjelusensis Sliskovic Santon: Bjelusa potok -Е5 (loc. typ.)
Р. macutensis Sliskovic Santon: Macute -Е20 (loc. typ.)
Р. soklici Sliskovic Santon: Stanisevac -Е29 (loc. typ.)
Р. wiontzeki Sliskovic Santon: Macute -Е20, Stanisevac -Е29 (loc. typ.)
ICHTНYOSARCOLIТES Desmarest, 1812 (ihthyos g riba, sarkos g meso)
Desni i lij evi kapak nejednaki, оЬа sa uzdufuim rebrima. Desni kapak povijen
ili Ьlago izuvijan. U istom pravcu povijen i lijevi kapak. Unutarnji sloj zida vrlo
tanak, vanjski sa uzduznimkanalima. Presjekkanala zaoЬljeno poligonalan.
Kardinalni aparat sa prednje strane prvog grebena. Ligementni nabor zakrzljao.
Urgon ?, cenoman.
I. Ьicarinatus (Gemm.) Parona Cenoman: Jugozap. Bosna -SWlЗ, Peulje -SW25,
Rore -SW29, Babanovac --CWl, Grabovicka pl. -SW9, Zeravice -Е43,
Sjevema Hercegovina -НN23а, Brasina -НЕ4, Jugoist. Hercegovina-
НЕ20а, Skenderovci -НЕ46, Velez -НЕ53, Velez- Trtla -НЕ52Ь

189
I. poliaki Polsak Cenoman: Skenderovci -НЕ46, Velez - Trtla -НЕ52Ь, Velez -
Podvelezje -НЕ52d, Velez -НЕSЗ, Grabovicka pl. -SW9, Peulje -SW25,
Rore-SW29
I. polycarinatus Sliskovic Cenoman: Velez- Trtla -НЕ52Ь
Gornji сепотап: Trtla pl. -HW32a (loc. typ.)
I. monocarinatus Sliskovic Cenoman: Raska gora -НW23а, Velez -НЕ53 (loc. typ.)
I. rotundus Polsak Cenoman: Peulje -SW25, Rore -SW29, Velez- Trtla -НЕ52Ь
I. triangularis Desmarest Cenoman: Grabovicka pl. -SW9, Rore -SW29, Skenderovci
-НЕ46, Velez -НЕSЗ
Gornji cenoman: Velez -НЕ53
I. tricarinatus Parona Сепотап: Grabovicka pl. -SW9, Jugozap. Bosna -SW13, Peulje
-SW25, Rore -SW29, Babanovac -CW1, Vlasic -CW52, Zeravice -Е43,
Brasina -НЕ4, Skenderovac -НЕ46, Velez - Trtla -НЕ52а, Velez -НЕ53,
Trtla -НW32а
JOUFIABбhm, 1897 Gomji senon.
Desni kapak kupast, uzdufuo rebrast. Rebra razdvojena plitkim brazdama
iste sirine. Ligamentni nabor postoji. Sifonalne trake su Ьlaga ulegnuca. Zid
od tri sloja: а. vanjski od lamela ubranih u skladu sa vanjskom skulpturom
zida; Ь. srednji od poligonalnihprizmi; с. unutrasnji, vrlo tanak, porcelanski.
Lijevi kapak kao niska kupa. Ima zid sa srednjim slojem kojije dosta debeo,
sa kanalima u kompaknoj osnovi, radialno raporedenim.
Ј. reticulata Bбhm Gornji kampan - mastriht: Gomj i Ugar -CW 13, Sisava- Koricani
-CW49
Mastriht: Tabanci -NE23, Koricani -CW26
COLVERAIAKlinghardt, 1921
С. variabilis K1inghadtMastriht: Koricani -CW26
Rudistae incertae sedis
APULIТES (Tavani, 1958) Sliskovic, 1970 (Apulia, pokrajina na jugu Italije) Senon.
Desni kapak skoro kao valjak sa jako istaknutim uzduZnim rebrima. Sifonalne
trake nejednake sirine, ulazna ј е duplo sira. One su pokrivene finim rebrima.
Medurebami prostor su Ьlago konkavne brazde. Ligamentnog nabora nema.
Vanjski sloj zida ljusture ima tanakvanjski dio od lamelakoje obavijaju ljиSturu
i na kome su rebra i brazde. Unutrasnji dio vanjskog sloja ima uzdиZne pregrade
i poprecne lamele, а prizme su radijalno izduZene.
А. giganteus Tavani Gornji kampan- mastriht: Gomji Ugar -CW13, Ugar -CW51
Mastriht: Dedici - Ovcina -CW7, Koricani -CW26
A.luЬlanensis Sliskovic Mastriht: Gomji Studenci kod Ljubuskog-HE11 (loc. typ.),
Jugozapadna Hercegovina (Kravice, Zvirici, Nova sela) -HWlЗa
КATZERIA Sliskovic, 1966 (F. Katzer, zemaUski geologza Bosnu i Hercegovinu, kraj 19-og i
pocetak 20-og vijeka)
Desni kapak valjkast, fmo uzdиZno rebrast, bez ligamentnognabora. Zid skoro
posve lamelozan. Lamele su rasporedene radijalno. Sa unutrasnje strane zida
је niz relativno masivnih izduЬljenja. PseudostuЬici su specificne grade, u njima
su lamele rasporedene radijalno i koncentricno. Presjek pseudostubovaје Ьlizak
trouglu. Stubovi se pruZaju duz citave ljusture te imaju sa unutrasnje strane
prosirenj е, а izvana se manifestuju kao dvije brazde. Kampan- mastriht.

190
К. hercegovinensis Sliskovic, 1966 Gornji kampan- mastriht: Grabovicka pl. -SW9,
Jиgozapadna Bosna -SW 13, Dobretic -CW 1О, Ljubuski- Svitava -HW 17 а,
Glиsci -НЕ12, Jиgoistocna Hercegovina -НЕ20а, Juzna Hercegovina-
НЕ20Ь, Podvelezje -НЕ37а, Zalom -НЕ57
Mastriht: Hotanj -HW12a, (loc. typ.), Jиgozap. Hercegovina -НW13а
KUEНNIA Milovanovic, 1956 (0. Ki.ihn, becki geolog iz prve polovine 20-og vijeka)
Senon.
Poznat samo desni kapak. Ligamentni nabor dobro razvijen. Vanjski sloj zida
prizmaticne grade sa nizom cjevastih "oskиlиma" Ьlize иnиtrasnjem obodu.
Oni sи и presjeku okrugl i ili ovalni. PseиdostuЬica nema.
К. serЬica Milovanovic Gornji kampan - mastriht: Glиsci -НЕ13
МlLOVANOVICIA (Polsak, 1967) Sliskovic, 1974 (В. Milovanovic, beogradski istraZivac
rudista iz sredine 20-og vijeka)
Desni kapak је valjkasto - kиpast, dosta izdиzen i najcesce malo povijen.
Vanjska povrsina sa 6-8 иzdиZna rebra razdvoj ena dиbokim brazdama. Rebra
i brazde nose na seЬi tanka иzdиzna rebra drugog reda. Lamele prirasta i
pseиdostиЬiCi nisи primjetni.Prednja sifonalna traka (Е) је ravna ili Ьlago
konkavna, rjede istaknиta, nekad sa dva tanka иzdиzna rebra razdvojena
brazdom. Strafuja sifonalna traka (S) ј е konkavna te ima dva tanka иzdиZna
rebra. Medиsifonalna povrsina ima 1-2 иzdиzna rebra. Zid је poligonalno-
prizmatski. Prizme sи nejednake velicine i orjentacije, najkrupnije sи и
sredisnjem dijelи rebara. Poprecne lamele postavljene sи koso na smjer
rastenja. Jasno sи borane i ti nabori odgovarajи izvana brazdama i rebrima.
Ligamentni nabor nije razvijen. Lijevi kapak nije pronaden.
М. bosniaca Sliskovic, 1974 Santon- donji kampan: Масиtе -Е20, Vardiste -Е35
М. dobrunensis Sliskovic, 1974 Santon- donji kampan: Масиtе -Е20
М. katzeri Sliskovic, 1974 Santon- donji kampan: Stanisevac -Е29
М. visegradensis S1iskovic, 1974 Santon- donji kampan: Stanisevac -Е29
PETKOVICIA Ki.ihn et Pejovic, 1959 (К. Petkovic istrazivac krede SrЬije iz sredine
20-ogvijeka)
Desni kapak kupast, uzdиzno rebrast, sa vidljivim linijama prirasta. Vanjski
sloj zida od poligonalnih prizmi. Na poprecnom presjekи sifonalna zona
oЬiljezena pseиdostиЬicima posebne grade. Izvana је sifonalna zona
predstav1jena dvjema trakama sa ро tri uzdиzna rebra. Razdvaja ih nabor,
иzak, relatno dиbok, fino иzdиZno rebrast. Ligamentni nabor nij е razvij en.
Donji senon.
Р. katzeri Sliskovic Gornji kampan- mastriht: Gomji Ugar -CW13
Р. pejovicae Sliskovic, Santon: Масиtе -Е20
Р. turini Sliskovic Gornji kampan -- mastriht: Gomji Ugar -CW13
Р. verajana Sliskovic Gornji kampan - mastriht: Jиgozap. Bosna -SW13, Gomji
Ugar -CW13, Sisava - Koricani -CW49, Cerovica -НЕ5, Jиgoist.
Hercegovina -НЕ20а, Јиzna Hercegovina -НЕ20Ь
Mastriht: Gomji Stиdenci -HWll, Hotanj -HW14, Glusci -НЕ12

191
POLSAКIA Sliskovic, 1982 (А. Polsak, zagrebacki istraiivac rudista iz druge polovine
20-ogvijeka)
Desni kapak valjkasto kupast, dug i vitak, sa uskim ostrim rebrima, bez lamela.
Sinfonalne trake ravne, glatke, izmedu njih uzak zlijeb. Ventralno rebro је
usko i ostro. Vanjski sloj zidaje lamelast, sa uzduznim kanalima cetvrtastog
presjeka. Ligamentno rebro slabo razvijeno, trouglasto. Lijevi kapakje ozgo
slabo uduЫjen, lamelame grade, sa snainim zavrsetkom u ligamentni greben.
Р. elongata Sliskovic Cenoman: Babanovac -CWl, Brasina -НЕ4
PSEUDOKUEНNIA Sliskovic, 1968 (pseudo g neprava)
Desni kapak sa rijetkim i slabo istaknutim uzdufuim rebrima i sa okruglim
poprecnim presjekom. Vanjski sloj zidaje lamelast, sanizom oskulumaokruglog
ili ovalnog oЫika. Pseudostubici (Е i S) odeЫjani, prizmaticne grade, opasane
lamelastom zonom. Medusifonalni dio је uzak, izvana predstavljen plitkom
uzdufuom brazdom. Ligamentni nabor razvijen.
Р. milovanovici SliSkovic Gornji kampan- mastriht: Glusci -НЕ12
RАЈКА Milovanovic, 1969 (Rajka RadoiCic, Ьeogradski mikropaleontolog iz druge polovine
20-ogvijeka)
Desni kapak је uzdliZno rebrast, bez ligamentnog nabora. Sifonalnu zonu
grade dva relativno duboka sinusa koji se nastavljaju u olucasto ugnuta vanjska
rebra. Na poprecnom presjeku longitudinalna rebra imaju izgled distalno
razgranatih bodlji od kojih neke mogu Ьiti dvaput dliZe od dijametra stambene
komore. Medubrazde su duboke.
R. spinosa Milovanovic Kampan - mastriht: JliZna Hercegovina -НЕ20Ь
REUНNIA

R. serЬica Santon- kampan: Jufua Hercegovina -НЕ20Ь

Bivalvia incertae sedis
LOPARlA Oppenheim, 1901 (ро gradicu na Majevici)
L. katzeri Oppenheim Srednji eocen: Loparski dio Majevice -NE68
Classis S С А Р Н О Р О D А (skafos g kopanje, poys g noga)
Bilateralno simetricni mekusci izduzenog tijela i ljusture. Misicasta noga sa bocnim
lopatastim ograncima. Grlo ima trlicu (radulu). Nemaju skrge. То sujednospolne zivotinje
sa oplodnjom izvan tijela,u vodi. DliZina ljusture 2-3 cm, izuzetno do 30 cm. Raste sa
prednj е strane. Zid se sastoj i iz dva aragonitska sloja, vanj skog prizmatskog i unutrasnjeg
lamelastog. Lj. ima oЫik Ыаgо savijenog supljeg roga sa prstenastim zadeЫjanjem
iznutra. Lj. ima dva otvora, veci prednji i manji strainji. Vanjska povrsina glatka, sa
prugama prirasta, nekad i uzdliZno rebrasta. Zive u morima normalne slanosti. OrdovicU
- danas.
FamiliaDentaliidae Gray, 1847
Lj. dugulj asta, povU ena, glatka ili uzdиZno rebrasta. Prema naprij ed se siri. Silur- danas.
ANTALIS Н. et А. Adams, 1854 = Entalis Gray, 1847 non Sowerby, 1839 (entalae l
cetvrtasti stubovi- pilastri) Karbon- danas.
Lj. okrugla ili mnogouglog presj eka, u ranom stadiju sa uzduznim rebrima ili
prugama, straga sa uglastim uduЫj enjem ili uskom brazdom nalik na pukotinu.

192
А. cf. ingens Kon. Gornji perm: Нап Orahovica -Е2
А. rnultiplicans Kittl Gornji perm: Boljoradina -SE2, Han Orahovica -Е2
А. noverncostaturn rnutaЬilis (Doderlein in Hoemess, 1856) Baden: Jazovac -NЗО
А. (?) orahovicensis Кittl Gornji perm: Han Orahovica -Е2 (loc. typ.)
А. turcica Kittl Gornji perm: Han Orahovica -Е2 (loc. typ.)
А. vitreurn Schroeter Baden: Podgradci -N61
DЕNТАLШМ Draguljac (Aldrovandi, 1618) Linne, 1758 (dens, dentis l zub) Eocen- danas.
Lj. povijena, okrugla i1i poligonalnogpresjeka, sa uzduZnirnrebrirna ili prugarna,
straga bez ulegnuca.
D. annulifer Kittl Donji karnik: Draguljac -CS8 (vjerovatno neki drugi rod)
D. tetragonurn Michelotti Karpat: Vranovac р. -N91
FUSTIARIA Stoliczka, 1868 (fustis l batina) Кreda- danas.
Lj. irna dugu usku pukotinu straga, na trbusnoj strani.
F. jarni (М. Hoemes) Baden: Stanisljevci-N81, Mali Pmjavor-N44
FarniliaSiphonodentaliidae Sirnroth, 1894
(ро r. Siphonodentaliurn, sifong cijev, dens, dentis l zub)
Lj. jako mala, glatka, naprijed cesto suzena. Кreda- danas.
CADULUS Philippi, 1844 (cadus l bacva) Kreda - danas.
Lj. veCinom kratka, u sredini naduta ili naduta na prednjem kraju. StraZ:nji
(apikalni) otvor iznutra suzen.
С. cadus Montagnu Gornji baden (zona dilatata): Sjevema i sjeveroistocna Bosna -N72a

Classis G А SТRО Р О D А Donji karnbrij - danas.

(gastros gtrbuh, poys, podos gnoga) Puzevi imaju asimetricno tijelo koje se sastoji od
glave, trupa i stopala (noge). Zasticeno је vapnenom ljusturom za koju је vezano sa 1 ili
2 misica. Neke grupe puzeva su hermafroditi. oplodnjaje unutra8nja. Prvi zavoji ljusture
pripadaju larvenom stadiju, oni grade protokonh koji se oЬicno razlikuje od oЬlika
narednih zavoja. Zid ljusture irna vise slojeva. vanjski је organskog sastava, on stiti
ljusturu od rastvomog dijelovanja vode. Sredisnj i sloj ј е porcelanskog izgleda i sastoj i se
od prizmi kalcijskog karbonata vel. 0,02-0,04 mm. Unutrasnji ili sedefasti sloj izgraden
је od listica aragonita. Lj. је simetricna samo kod roda Patella. Obicno је savijena kao
zvrk (turbospiralno), Ijede ujednoj ravni (planispiralno). SavUanjeје dodimo (konvolutno),
poluobuhvatno (evolutno) ili ubuhvatno (involutno). Razlikujerno stramj i dio ljusture ili
zavojnicu i prednji ili posljednji zavoj na kome је usce (grotlo). Obod uscaje jednostavan
(holostornan) ili sa kanalomkojim prolazi sifon (sifonostornan). Savijanje је redovito sa
lijeva na desno (dekstrogimo). Ukoliko se zavojci uvijaju tako da izmedu sebe, sa
unutrasnj е strane ostavlj aju supljinu ona na poslj ednj ern zavojku predstavUa otvor zvani
pupak (umЬilikus). Mnogi puZ:evi imaju poklopac na uscu (grotlu) tzv. operkulum koji ро
sastavuje ili krecnjacki i1i sastava rogovine ili romo- krecnjacki. Prema karakteru i
polozaju disnih organa pиZeve dij elimo na prednjoskrZne (prosobranhne), strafujoskrZne
(opistobranhne) i plucase (pulmonatne).
Ordo PROSOBRANCHIA (proso g naprijed, branhia g skrge)
Plastana dupUa premjestenaje naprijed i na leda, tako da su glavni nervni vodovi ukrsteni.
Vecina ihje jednospolna i vecina ima operkulum za usce. Kambrij- danas.

193
 Subordo ARCHAEOGASTROPODA (arhaios g starinski)
Trlica (radula) је kod vecine ripidoglosna (ripidion g lepeza, glossa g ј ezik) za razliku od
patelacea kod kojihje ona dokoglosna (dokos g greda).
SuperfamiliaBellerophontacea
(ро r.Bellerophon sto је Ьilo ime kraljevica Korinta)
Lj. smotana ujednoj ravni i u vecini barem dijelom involutna. Kod nekihje evolutna,
tako da se zavoji cak i ne dodiruju. Grotlo sa sinusom ili pukotinom na vanjskoj usni
usca.
FamiliaBucaniidae Ordovicij -trijas.
Lj. sa mnogim zavojima koji se dijelom involutno prehvacaju. Pruge prirasta nekad
prelaze u lamele koje se lome pod ostrim uglom na dorzalnoj strani. Njih presijecaju
spiralne linije u vecini slucaja. Kod vecine grotlo је prosireno, ima pukotinu i plastanu
traku kojaje nekad zamijenjena nizom otvora.
BUCANIA НаП, 1847 (Ьykane g savijena truba) Ordovicij - perm.
Lj. srednje velicine, sa 3-5 zavoja. Skulptura resetkasta. Usce poprecno-
elipticno.
, В. suhaёnsis Кittl Gornji perm: Нап Orahovica -Е2, Praca -Е 11, Suha cesma -Е 15
(1ос. typ. ), Boljoradina -SE2
SuperfamiliaPleurotomariacea
Sredinom zavoja ide plastova traka kao trag zarastanja ureza na vanjskoj usni usca.
Pruge prirasta prave pred trakom zaokret unazad. Kambrij - danas.
FamiliaPleurotomariidae OrЬigny
Plasova trakaje uska. Unutrasnji sloj zida sedefast.
SuЬfamiliaLophospirinae Ordovicij -jura.
(ро r. Lophospira, lofos g kupa, spira Ј spirala)
Lj. kupasta, cigrasta, rjede kulasta, nekad i kao razmotana zavojnica. Zavoji imaju kil,
rjede kad zaoЬljeni, sa spiralnim linijama i rebrima. Usce zaokruzeno- cetverouglasto
ili ovalno. vanjska usna sa sinusom ili pukotinom ili bez njih.
WORTНENIAKoninck, 1883 (Worthen, istraZivac paleozoika Sjed. drzavaAmerike
iz sredine 19-ogvijeka)
Lj. dosta krupna, rasireno vretenasta ili cigrasta. Zavoji stepenasti, sa 1-2
izbocena kila, od kojih gomji ide skoro sredinom zavoja, а donjije vidljiv samo
na posljednjem zavoju. Kil se sastoji od niza kvrzica. Skulptura је oЬicno
resetkasta. Usce zaokruzeno cetverouglasto, dolje malo savijeno. Vanjska
usna sa pukotinoщ unutrasnja zadeЬlj ana, kao fulj. Devon- perm.
W diadica Кittl Gomji perm: Han Orahovica -Е2, PraCa -Ell, Suha eesma -Е 15 (loc. typ.)
W exsul KokenKarnik: Bjelaj -NWЗ
W. sarajevana Кittl Donji karnik: Draguljac --CS8 (loc. typ.)
W. solitaria Bender Karnik: Ljusa --CW32
SISENNA Koken, 1896 (Sisenna, rimski istoricar) Srednji trijas -lijas.
Lj. malena, cigrasta, sa spiralnom skulpturom. Plastova traka ugnuta, omedena
sa dva kila. Dno ljusture ispupceno, sa slaЬim spiralnim rebrima i pupkom.

194
S. kralievici Kittl Donji karnik: Draguljac -CS8 (loc. typ.)
S. pygmaea Kittl Donji karnik: Draguljac -CS8 (loc. typ.)
S. turЬinata Hoemes Donji karnik: Draguljac -CS8
RUFILLA Koken, 1896
R. subumbonifera Kittl Donji karnik: Draguljac -CS8 (loc. typ.)
SuЬfarniliaPleurotomariinae Wenz, 1938
Zavojnica relativno visoka. Plastova traka ide sredinom zavoja. Vanj ska usna vijugava,
plastova pukotina duboka. Donji trijas- danas.
PLEUROTOМARIA Sowerby, 1821 (pleyra g obod, tome g zarez, area l prazan prostor)
Trijas- danas.
Lj. siroko kupasta ili zvrkasta, skoro glatka, nekad sa spiralnom skulpturom
od glatkih ili zrnastih rebara i reda kvtiica, nekad i poprecno rebrasta. Plastova
traka dosta siroka, spljostena ili ugnuta, rjede izbocena. Dno ljusture dosta
spljosteno, ali bez pupka. Usce kosoovalno ili zaokruzeno romЬicno.
Р. baucis Dittm. Donji karnik: Draguljac -CS8
Р. formosa Donja kreda: Sokol-NE41a
Р. katzeri Oppenheim Srednji eocen: Ovcarevo vrelo -NE97
Р. nicaeensis Вау Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
Р. schrnidmayeri Kittl Donji karnik: Draguljac -CS8
Р. cf. subscalariforrnis Hoemes Donji karnik: Draguljac -CS8
~ Karnik: Lastva -НЕ24
Р. sp. div. Srednji anizik: Sarajevo -CS13 (sest ili vise vrsta)

? KOКENELLAКittl, 1891 (Е. F. R. К. Koken, berlinski paleontolog iz kraja 19-og vijeka)

К. cf. fischeri М. Hoem. Norik: Нrastiste -Е13
К. inaequalis Koken Donji karnik: Dragu1jac -CS8

SuЬfarniliaPtychomphalinae Wenz, 1938 Ordovicij -jura.

(ро r. Ptychomphalus, ptyhe g nabor, omfalos g pupak)
Lj. relativno mala, niska do nisko- cigrasta. Zavoji izboceni а nekad dijelom i ugnuti,
bez izrazite skulpture. Usce okruglo ili zaokruzeno cetverouglasto. Vanjska usna sa
pukotinom. P1astova traka skoro uz sav, а na poslj ednjem zavoju ona ј е и sredini. Pupak
је cesto pokriven.

EUZONE Koken (eyzonos g lijepo opasan)

Е. monticola Koken Donji karnik: Dragu1jac -CS8

Farnilia Haliotidae Gomja kreda- danas.

Lj. raznih veliCina, и oЬliku uha. Zid sadebelim slojem sedefa. Mjesto plastove trakeje
lucno povijen red otvora.
НALIOТIS Linne, 1758 (halo g obod oko otvora, otis g uska)
Lj. izduzeno- ovalna, zavojnica neprimjetna, nenaglasena. Usce zauzima
trbusnu stranu posljednjeg zavoja. Plastova traka kao niz otvora na
grebenastom pregibu vanjskeusne. Izvana ljиSturaje glatka ili izrazito rebrasta.
Mlade ј edinke imaju poklopac za ljusturu. Gomj а kreda- danas.
Н. (Н.) volhynica Eichwald Baden: Hrvacani -N23

195
FamiliaFissurellidae Risso, 1826
Lj. nalik па kapu, protokonh asimetrican, spiralan, rjetko kad ocuvan. Zid nema sedefastog
sloja. Zarez је urez na prednjem dijelu peristoma, а kao otvor na boku ili vrhu. Zid
izvana mrezaste Ш radijalne skulpture. Poklopac nета. Trijas- danas.
SuЬfamiliaEmarginulinae Trijas-danas.
Lj. sa uskim otvorom na obodu, nekad zaraslim. Vrh se prepoznaje. Plastana traka
oЬicno se vidi.
EMARGINULA Larnarck, 1801 (е 1iz, margo, -ginis 1rub) Trijas - danas.
Lj. asimetricna, vrh pomjeren izrazito naprijed. Ispod vrha је ugnuta, na prednjoj
strani grbava. Zarez oЬicno sa paralelnim rubovima i vidljivom trakom
zarastanj а koj а ide sve do vrha. Zid izvana sa radij alnom ili mrezastom
skulpturom.
Е. (Е.) clathrataeformis Eichwald Baden: Нrvacani -N23
SuЬfamilia Diodorinae Jura- danas.
Lj. sa otvorom na vrhu koji је sa unutrasnje strane obrubUen Zиljevitom izraslinom.
Misicni otisak sa krajevima okrenutim unutra. Skulptura ostra, radijalna.
DIODORAGray, 1821 (digdvo, odotosgprohodan) Gomjakreda-danas.
Otvor na vrhu malen, ovalan. Suklptura sa radijalnim rebrima,jacim i slaЬij im
uizmjeni.
D. (D.) graeca (Linne) Baden: Нrvacani -N23
FISSURELLШEA OrЬigny, 1841 (1840)(fissilln l zarez, idea g izgled)
F. (F.) clypeata tapina (Gregorio) Baden: Нrvacani -N23
SuperfamiliaEuomphalacea
Usce Citavog oboda. Pupak vecinom sirok i otvoren. Kambrij - kreda.
FamiliaEuomphalidae Koninck, 1881
Lj. sa zavojima koji se djelomicno prehvacaju ili sa okruglim ili grebenastim zavojima
koji se ne dodiruju. Kambrij- kreda.
SuЬfamiliaEuomphalinae Cossmann, 1915 Ordovicij -kreda.
Sinus na gomjem dijelu zavoja ili Ыize njemu. Lj. najcesce kao disk, sa mnogo zavoja.
EUOMPНALUS Sowerby, 1814 (еу g pravi, omfalos g pupak) Ordovicij - jura.
Lj. dosta krupan disk. Zavojnica uduЫjena, rjede lagano izbocena. Zavoji
zaokruZeni, sa kilom na gomj em dijelu. Unutra8nja strana zavoja је zaravnjena
i ustrmljena. Usce zaokruzeno viseuglo. Linije prirasta povijaju ne prelazeCi
kil. Sinus slabo primj etan.
Е. (?) sp. Vize: Praca -Ell
~ Srednji anizik: Sarajevo -CS13
Superfamilia Patellacea Paleozoik- danas.
Lj. kao tacna ili kapa, bez pukotina na vanjskoj usni, bez septuma i poklopcica
(operkuluma). Vrh је nekad zavmut. Zid iznutra sjajan, cesto obojen, sa izrazenim
otiskom misica u oЫiku potkovice. (patella l casica)
Incertae sedis: "Patella" ottomana Kittl Vize: Praca -Ell. Rod Patella Linne 1758 ide
premaZittel-u (1924) od ordovicijado danas, ali taj rod и siremsmislu podijeljenjena

196
vise novih rodova i visih сј elina. Prema I. А. Korobkovu ( 1960) rod Patella Linne, 1758
ide od krede do danas, kao i sama porodica Patellidae. Pracanska vrsta mogla Ьi pripadati
rodu Metoptoma Phillips, 1836 (ordovicij-perm) ili Lepetopsis Whitfield, 1882 (ordovicU
do trijas). Кittlov materijal potjece iz tzv. Grimmerovog nalazista sjeverno od mjesta
Praca koje је locus typicus te vrste.
FamiliaAcmaeidae Trijas- danas.
Lj. slicna patelidskim samo sto је protokonh kupast, а ne spiralan. Unutrasnji sloj nije
sedefast (ne irizira).
SuЬfamiliaAcmaeinae
Lj. obojena ili sa tamnom prevlakom. Stanovnici priobalja.
АСМАЕА Eschscholtz, 1830 (akme g siljasti vrsak) Trijas- danas.
Vrh tup. Rubovi misicnog otiska spajaju se sa plastanom linijom. Lj. glatka ili
sa radijalnom skulpturom.
А. soceni Jekelius Мlatli sarmat: Ravna tresnja -1 -NE115
Superfamilia Trochonematacea
(ро r. Trochonema, trohos g cigra, nema g konac)
Zavoji bez plastove IinUe. Usce skoro okruglo, koso, citavog ruba.
FamiliaPlatyceratidae Ordovicij -perm.
Lj. tankog zida, bez sedefastog sloja, ali sa sekundarnim unutrasnjim slojem. Zavojnica
vrlo niska, jedva proviruje. Zavoji se naglo povecavaju, posljednji vrlo velik,
neravnomjemo prosiren.
ORTHONYCHIA Hall Bar
О. spoliatus Ems - ajfel: Кlek -Е7
PLATYCERAS Conrad, 1840 (platys g sirok, keras g rog) Silur- perm.
Lj. kao kapa ili rog, dosta nepravilan. Pocetni zavoji su spiralni, posUednji
odvojen od ostalih, nesto iskrivljen, sa koncentricnim prugama prirasta, а nekad
jos i sa radijalnim linijama, sa grbavim cvorugama i bodljama. Kittlovim
nalaskom vijek postojanja roda prosiruje se i na trijas.
Р. bosniacum Kittl Donji karnik: Draguljac -CS8
~ Vize: Praca -Ell = Spirina carbonaria Kittl (ispravka Bitterove odredbe, А.
Bittner-a iz 1879 god.)
Familia Codoncheilidae Kambrij -jura.
(р о r. Codoncheilus, kodon g zvonce, heilos g usna)
Lj. kupasta, nekad jajasta. Zavojnica dosta visoka. Zavoji izboceni. Resetkasta skulptura
od jacih linija prirasta i slaЬijih spiralnih linija, nekad i sa zadeЬljanjima na presjecistima.
Posljednji zavoj је cesto povijen. Usce koso, okruglo ili ovalno, citavog oboda. Vanjska
usna zadeЬljana, slojevita.
VENTRICARIA Koken, 1896 (venter, ventris l trbuh, karyos g orah)
V. oslovacensis Кittl Donji karnik: Draguljac -CS8
Superfamilia N eritacea Silur-danas.
Lj. loptasta ili poluloptasta. Zavojnica ј edva proviruje i1i uopste ne proviruj е. Posljednji
zavj dijelom ili posve involutan. Unutrasnje pregrade cesto resorblrane. Usce ima samo
parietalni kanal. Operkulum vapnen, unutra sa izbocenjem.

197
FamiliaNaticopsidae Cossmann, 1896
Lj. donekle naduta (rijetko uhasta), glatka ili sa tankim radijalnim rebarcima. Usce jako
ukoseno. Vanjska usna neznatno podeЬljana, unutrasnja usna sa Zиljastim zadeЬljanjem
koje se siri ро dnu ljusture. Operkulum ovalan, izbocen. Silur-trijas.
SPIRINA Kayser, 1889 (spira l spirala) Silur- devon.
Lj. dosta krupna, koso jajasta, zavojnica spljostena, posljednji zavoj visok.
Pupak sirok i prekriven Zиljastim zadebljanjem unutrasnje usne. Usce visoko,
jajoliko.
S. carbonaria Kittl Donji karbon: Praca (Bittnerov Ьlok krecnjaka) -Ell
NATICOPSIS Мс Соу, 1844 (natis l butina, ops, opsis g lik)
Lj. naduta, zavojnica vrlo kratka, pupka nema. Usce koso, zaokruZeno ovalno.
Vanjska usna ostra, unutrasnja fuljevita, nekad sa utisnutim sarama. Silur-
trijas.
N. comelicana Stache Gornji perm: Han Orahovica -Е2
N. obvallata Koken Donji karnik: Draguljac -CS8
NATIRIAKoninck, 1881 =NaticellaMiinster, 1841 Karbon-trUas.
(natis l butina, ireion g meso koj е se prinosi kao zrtva)
Ljustura loptasto kupasta, sa niskom zavojnicom. Zavoji se naglo povecavaju.
Tanke spiralne linije presjecene su nekad pojedinacnim uskim rebrima. Usce
ponesto koso, okruglo. Vanjska usna tanka, ostra. Kolumela savijena.
N. costata Miinst. Kampil: Bos. Otoka -NWЗb, Budimlic- Japra -NWS, Cadavica-
NWlO, Sanski paleozoik -NW55, Sucurovic -NW63, Vrnograc -NW69a,
Мrасај -SW18-20, Drenov do -CWll, Dimitor -CW8, Sarajevo -CSIЗ,
Trnovo -CS15a, Blace -НNЗ, Boracko jezero -НN4, Donja JaЬlanica­
НN7, JaЬlanicaНNlO, LjuЬina pl. НN14, Rama-НN21, Vares -NE25, Teocak
-NE26, Veovaca -СЕ25, Tavna -NE25
N. elevata Kittl Donji karnik: Draguljac -CS8
N. langi Hohenst. Anizik: Doljani -НNб
N. rectecostata Miinst. Kampil: Mracaj -SW18
N. substriata Frech Kampil: Dimitor -CW8
МARMOLAТELLAKittl, 1894 (Мarmolata, nalaziste ladinicke faune и JиZnimAlpama)
Trijas.
Lj. krupna, debelozidna u oЬliku uha. Zavojnica spljostena, posljednji zavoj
velik i gladak. Usce veliko, zijevajuce, sa Zиljevitom unutrasnjom usnom koja
pokrivapupak.
М. abplanata Кittl Kampil: Dimitor -CW8
М. picta Joh. Boem Kampil: Dimitor -CW8
М. planconvexa Kittl Kampil: Dimitor -CW8

HOLOGYRA Koken, 1892 (holo g posve, gyros g krug) Trijas.

Lj. poluloptasta, glatka. Zavojnica proviruje. Povrsina ljusture cesto sa
tragovima primarne obojenosti. Pupakje opkoljen bedemom, cesto је prekriven
bradavicastim zadeЬljanjem. Usce veliko, ovalno.
Н. ladina Kittl Karnik: Lastva -НЕ24
Н. laevissima Кittl Donji karnik: Draguljac -CS8

198
Н. cf. sublimneifonnis Kittl Donji karnik: Draguljac -CS8
Н. sp. Srednji anizik: Sarajevo -CS13
FamiliaNeritopsidae Gray, 1847
(t. ј. nalik na rod Nerita) Karbon- danas.
Lj. okrugla do koso ovalna, debelozidna, sa kratkom zavojnicom i malim broj em zavoja.
Skulptura od prostih ili bradavicastih spiralnih, rjede poprecnih rebaraca. Posljednji
zavojjakovelik. Pupkanema. Us6e okruglo ili ovalno, sazadeЬljanim rubovima. Vanjska
usna cesto sa naborima. Unutrasnja usna ima uduЬljenje za apofizu kapka (operkuluma).
NERITOPSIS Grateloup, 1832 Trijas- danas.
Zavojnica kratka. Skulptura cesto resetkasta ( ukrstanjem spiralnih i poprecnih
rebaraca). Us6e siroko sa zadeЬljanom unutrasnjom usnom koja ima u sredini
sirok uglasti urez.
N. monilifonnis Grateloup Baden: Hrva6ani -N23
N. pustulosa Bell Srednji eocen: Konjovac -HW7a
Familia N eritidae (ро r. Nerita) Perm- danas.
Lj. cesto polukruzno ili polumjesecasto, ili ovalno ili kao pukotina. Unutrasnja usna
nazuЬljena, rjede kvrgasta, u oЬliku tijesnog prileglog preklopa koji se nekad siri ро
citavom dnu ljusture te ima porcelanast izgled. Unutrasnji dijelovi zavoja cesto budu
resorЬirani. Pupka nema. Vanjska povrsina glatka ili ukrasena rebrima, bodljama,
kvrzicama i bojom. Operkulumje vapnen.
SuЬfamilia N eri tinae
Operculum iznutra sa rebrom, ve6inom ima apofizu.
VELATES Montfort, 181 О (velo l pokriti se velom) Gomj а kreda- eocen.
Lj. krupna, masivna poluloptasta, siroko - ovalne konture. Trbusna strana
posljednjeg zavoja kao velik fulj. Usce usko, iznutra ima zupce. Lj. izvana
pokrivena sjajnim slojem.
V. schmiedelianus Chemnitz Srednji eocen: Loparski dio Majevice-NE68, Konjovac
-HW7a, TriЬistovo -HWlбa, Zahumlje -HW20, Lukavac -НЕ17
Barton- priabon: Nugla -НWll, Vinjani -HW17, Zagorje -HW19
PILEOLUS Sowerby, 1823 (pileolus 1kapica) Jura- kreda.
Lj. mala, kupasta ili kapasta, iznutra sa izbocenim septumom. Us6e kao
pukotina ili poluщjesec. Vrh presavijen, malo i1i snaZпo pomjeren. Lj. rad~alno
rebrasta, nekad glatka.
Р. comucopiae Srednji eocen: Zahumlje -HW20
NERITA Linne, 1758 (nerites g sareni morski puz) Gomja kreda- danas.
Lj. raznih dimenzija, debelog zida, loptasta ili poluloptasta. Zavojnica kratka,
posljednji zavoj nadut. Trbusna strana dosta spljostena. Us6e polumjesecasto.
Vanjska usna ukosena, na rubu tanka, iznutra zadeЬljana, sa zupcima ili
naborci6ima. Unutrasnja usna glatka ili пazuЬljena, sajakim preklopom koji
moze Ьiti gladak, nabran ili kvrzicast. Vaпjska povrsiпa sa spiralпim rebrima.
N. affinis Achiardi Barton- priabon: Zagorje -HW19
N. circumvallata Bayan Srednji еосеп: TriЬistovo -HWlбa

199
NERIТINA Lamarck, 1809 Gomja kreda- danas.
Lj. dosta mala. Zavojnica nekad malo proviruje. Posljednji zavoj loptast,
poluloptast, jajast ili kao ЬоЬ. Usce polumjesecasto. Vanjska usna tanka,
citavog ruba. Kolumelami rub nekad zupcast. PregiЬ vanjske usne velik ili u
potpunosti nalijeie na pljosnato dno ljusture. Na unutrasnjemzidu posljednjeg
zavojaje izbocenje za pricvrscavanje misiCa. Vanjska povrsinaje glatka ili
slabo skulpturirana, cesto sa obojenim crtezom.
N. palatina Strausz Baden: Нrvacani -N23
N. picta picta Ferussac Baden: Jazovac -NЗО, Нrvacani -N23, Caklovica -NE17
N. semidentata Sandberger Stariji miocen: Banja Luka -N2
N. sp. Мladi miocen: Bos. Кrupa -NW6a
Pleistocen: Miljanovci -NE81
CLПHON Montfort, 1816 (klitos g nagnut)
С. (Vittoclithon) pictus Ferussac Gornji baden (zona "beccarii ') Sarmat: Pmjavorski
bazen -N62a, Sjeveroistocna Bosna -NE122b
TНEODOXUS Montfort, 1810 (theosgbozji, doxagslava)
Th. crenulobus Stariji miocen: Banja Luka -N2
Th. danuЬialis Linne Pleistocen: Donja Mahala na Savi (Soklic, 1970)
Th. fluviatilis Linne Pleistocen: Donja Mahala na Savi -NE27a
Th. semiplicatus Neumayr Miocen: Vijacani -N89
NERIТODONTABrusina, 1881 (odoys, odontosgzub)
N. barakovici Brusina Slatkovodni karpat: Vranovac р. -N91
Stariji miocen: Banja Luka -N2, Brezove Dane --CW4, Kamengrad -NW25
N. cf. barakovici Brusina Miocen: Medna р. --CW12, Bojna -NW4
N. cf. pilari Brusina Miocen: Prozorski bazen -НN5, Kamengrad -NW25
N. reiseri Brusina Miocen: Dzepe -НNЗ
N. retusa Miocen: Medna р. -CW12
N. semidentata Sandberger Miocen: Konjicko- ostrozacki bazen -НN4, Prozorski
bazen-НN5
Мladi miocen: Repovica -НN6
N. sinjana Мladi miocen: Kamengrad -NW24
N. stanae Brusina Miocen: Pmjavorski bazen -N62a
N. cf. xanthozona Brusina Miocen: Vukovo- Kajmici -N92
FamiliaHelicinidae Gomjakreda-danas.
Lj. relativno mala, kupasto cigrasta do lecasta, nekad dimorfna. Zavojnica kratka,
unutrasnji zidovi resorblrani. Usce polumjesecasto ili romЬicno. Kolumela kratka,
zadeЬljana, prekriva pupak. Pu.Zevi kopna.
НELICINA Lamarck, 1799 (helix, helicis 1Ьiljka povijusa)
Lj. tankog zida, okruglo cigrasta, slabo izbocenog dna. Usce polumjesecasto.
Operkulum roznat. Neogen - danas.
Н. sp. Stariji miocen: Вijelo polje -НЕЗ
Miocen: Donje Mile --CW6, Zenica --CW25, Zepce- N. Seher -CW28

200
Superfamilia Trochacea Trijas- danas.
Lj. oЬicno sa sedefastim unutrasnjim slojem. Usce siroko, citavog oboda. Operkulum
spiralan, ne prekriva citavo usce.
FamiliaColloniidae Cossmann, 1916
Lj. mala, debelog zida, bez sedefastog sloja. Zavojnica nije visoka. Lj. glatka ili sa
spiralnom skulpturom. Pupak vise ili manje sirok, iznutra sa spiralnim bedemom. Usce
skoro uspravno, okruglo, citavog oboda. Kapak izvana sa malim brojem bedemastih
zavoja. Gornja kreda- pliocen.
COLLONIA Ray, 1850 Paleocen - pliocen.
Lj. niska, okrugla, skoro lecasta. Povrsina sa spiralnim brazdama. U vrhu
zavoja, uz sav, cesto ima kratke poprecne nabore. Dno ispupceno. Pupak
okruzen bradavicastim bedemom. Usce veliko, okruglo.
С. transsilvanica Boettger Baden: Hrvacani -N23
FamiliaLiotiidae Trijas-danas.
Lj. mala, debelozidna, kao cigra ili leca, sa tankim slojem sedefa. Skulptura odjakih
poprecnih rebara ili resetkasta. Pupak sirok, otvoren, obruЬljen gajtanom ili bedemom.
Peristom oЬicno sa zadeЬljanim rubom. Operkulum roznat, sa mnogo zavoja и spirali.
LIOTIA Gray, 1847 Miocen - danas.
Lj. mala, debelog zida, vise ili manje nalik na cigru. Zavoj i naglo narastaju,
izboceni su. Skulptura resetkasta. Lijevkasti pupak obruЬijen bradavicastim
gajtanom ili bedemom.
L. calculiformis Boettger Baden: Hrvacani -N23
Familia TurЬinidae Alder, 1838
(turЬineus l cigrast)
Lj. debelozidna. Zavojnica niska, posljednji zavoj jako nadut. Operkulum vapnen, debeo.
SuЬfamilia TurЬininae Adams, 1851 Jura- danas.
Lj. kao cigra ili kao kupa. Usce veliko, okruglo.
TURВO Linne, 1758 (turbo 1cigra) Jura- danas.
Zavoji okrugli, glatki ili rebrasti, nekad sakilom. PosUednji zavoj sanejednako
izbocenim dnom. Usce skoro okruglo.
Т. aff. fittoni Bast. Srednji eocen: Loparski dio Majevice -NE68, TriЬistovo -HW16a
Т. 1emkei Wittenburg Kampil: Dimitor -CW8
Т. rectecostatus Hauer Kampil: Bos. Otoka -NWЗb, Cadavica -NWlO, Sanski
paleozoik-NW55, Mracaj -Duler-SW18, Dimitor-CW8, Sarajevo-CS13,
Vares -СЕ24, Volujak pl. -SE14, Danicici -SE2b, Blace -НNЗ, Donja
Ј aЬlanica- Papratsko -НN7 а, LjuЬina pl. -НN 14, Papratsko -НN 17, Slatina
-НN24

SuЬfamiliaAstraliinae Adams, 1851 Кreda-danas.

(роr. Astralium, astralos g zvjezdan)
Zavoji stepenasti, grubo bradavicasti, cesto sa spiralnim kilom. Usce ukoseno. Pupak
uzak, polupokriven. Operkulum vapnen, sa mnogo zavoj а, sa jedrom Ьlizu oboda.
ASTRAEA Bolten, 1798 = Astralium Link, 1807 (astraea 1zvijezda).
Rodu Astrea s.l. pripada rod Bolma Risso.

201
BOLMA Risso, 1826 Miocen- danas.
Lj. debelozidna, zavojnica kratka. Zavoji pljosnati ili izboceni. Unutra5nja usna
preklopljena i posve prekriva pupak. Vanjska usna pravolinijska. Skulptura
od bradavicastih spiralnih rebara, kosih nabora i kila.
В. baccata (Defrance, 1827) Baden: Hrvacani -N23
В. perangulata (Sacco, 1896) Baden: Hrvacani -N23
Familia Trochidae OrЬigny, 1837Trijas-danas.
Usce okruglo ili zaokruzeno cetverouglasto. Unutrasnja usna sastaje se sa vanjskom
pod uglom koji је cesto ostar. Kolumelin dio unutamje usne ima zupce. Operkulum
rofuat.
SuЬfamilia Trochinae Stoliczka, 1868 Trijas-danas.
Lj. kao humka razlicito visoka. Vanjska usnajako ukosena. Rubovi usca nisu ujednoj
ravni. Pupakje lazan.
TROCНUS L., 1758 Devon- danas (Trohus s.l.) (trohos g cigra)
Zavojnica kupasta, sa malo zavoja, niskih, uglastih ili pljosnatih. Pupak pokriven.
Usce uglasto. Unutrasnja usna sa zupcem.
Т. dabricensis Oppenheim Srednji eocen: Dabrica -НЕ5 (loc. typ.)
Barton - priabon: Vinjani -HW17
Т. glanduloides Кittl Donji karnik: Dragu1jac -CS8
Т. margaritaceus Desh. Srednji eocen: Konjovac -HW7a, TriЬistovo -HW16a,
Lukavac -НЕ17
Т. planu1atus Friedberg Baden: Okolica -N54
Т. seemanni Вау Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
Т. sonnenleitneri Кittl Donji karnik: Draguljac -CS8
Т. subnovatus Вау Srednji eocen: Loparski dio Majevice -NE68
CLANCULUS Montfort, 181 О (c1anculum l potajno) Gomja kreda- danas.
Lj. nisko kupasta, sa slabo izbocenim zavojima. Posljednji zavoj velik, na dnu
zaokruZen, oЬicno pokriven bradavicastim spiralnim rebrima, а nekad је glatka.
Usce zaoЬljeno cetverouglasto, ukoseno. Vanjska usna ubrana, sajakim zubom
na vrhu. Pupakje uzak. Ko1ume1a sa razdvojenim zubom.
С. (Clanculopsis) araonis tuberculatus (Eichwa1d, 1830) Baden: Hrvacani -N23, BUeli
potok-NE6
1
JГECTUS Montfort, 181 О (tectum 1krov) Trijas- danas.
Lj. debe1ozidna, sa visokomzavojnicom, brojnim uskimzavojimakoji sunekad
pokriveni kosim poprecnim re~rima i spiralnim nizom kvтZica. Dno spljosteno,
bez pupka. Usce jako ukoseno, romЬicno. Kolumela kratka, oЬicno sa jakim
spiralnim naborom.
. annulatus Koken Donji karnik: Draguljac -CS8
. stroЬiliformis Hoemes Donji karnik: Draguljac -CS8

~
uЬfamilia М onodontinae Cossmann, 1916 Gomja kreda- danas.
р о r. Monodonta, monos g ј edno, odoys, odontos g zub)
ј. cigrasta, glatka Ш spiralno rebrasta. Usce ukoseno, sa bocnim i donjim dijelom usne
и istoj ravni. Pupak pokriven Zuljevitim zadeЬljanjem. Kolumela sa zubastom izraslinom.

202
OXYSTELEPhi1ippi, 1847 (oxysgostar, ste1egprovirujuci stub)
Lj. niskokupasta. Zavoji slabo izboceni, bez kila. Pupak sa zuljevitim
zadeЬijanjem. USee sirokoovalno, vanjska usnazadebUana. Lj. glatka ili apiralno
rebrasta. Miocen - danas.
О. orientalis Cossmann Baden gornji (Z. beccarii): Sjeverna i sjeveroistocna Bosna
-N72a
DILOMAPhi1ippi, 1845 (digdvo, 1omagporub) Miocen-danas.
Lj. mala, debelozidna, Cigrasta. Zavojnica niska, zav~j i izboceni ili pljosnati,
g1atki i1i sa spiralnom sku1pturom. Dno podeЬlj ano, bez pupka i1i ј е on 1aian.
Usce veliko, okruglo,jako ukoseno.
D. (Oxyste1e) orienta1is Cossmann et Peyrot, 1917 Baden: Ma1inovac -N46, Re1j evac
-N68, Caklovica -NE 17
JUJUВINUS Monterosato, 1884 Turon - danas.
Lj. mala, visokokupasta, sa mnogo zavoja koji su spljosteni i pokriveni spiralnim
redovima bradavica. Dno је skoro p1josnato, pupak је kao pukotina i1i ga
nema. Usce оЬlо cetverouglasto.
Ј. (JujuЬinus) turricu1a (Eichwa1d) Baden: MiljeviCi -N48

SuЬfami1iaGiЬbu1inae Sto1iczka, 1868 Jura-danas.

Lj. Cigrasta do lecasta. Usce okruglo ili zaokruzeno- cetverouglasto. Vanjska usna
kosa, unutrasnja djelomicno odvojena od podloge. Pupak otvoren.
GIВBULA Leach in Risso, 1826 (gibba l grba) Gomja kreda- danas.
Lj. sa s\abo i neravnomjerno izbocenim zavojima. PosUednji zavoj zaokruzen.
Usce zaoЬ\jeno cetveroug\asto. Unutrasnja usna sa slabo razmotanim
preklopom Lj. spiralno rebrasta i1i mrezasta. Subgenus Colliculus Monterosato,
1888 (collis lhumak)
G. angu1ata (Eichwa1d) Sarmat: Pmjavorski bazen -N62a
G. hoemesi Jeke1ius Sarmat: Pmjavorski bazen -N62a
G. (Collicu1us) affmis pseudoangulata Boettger Baden: Нrvacani -N23, Miljevici -N48
G. (Collicu1us) Ьiangu1ata (Eichwa1d) Baden: Hrvacani -N23, Caklovica -NE 17
SuЬfami1ia Conu1 inae Cossmann, 1916 Trijas- danas.
(ро r. Conu1inus, conus l kupa)
Zavojnica visoka. Unutrasnja i vanjska usna grade tup ugao. Sku1ptura od zmastih
spiralnih rebara od kojih bar jedno ima u1ogu ki1a.
CALLIOSTOMA Swainson, 1840 = Zizyphinus Gray, 1847 Barem- danas.
(callum l zadebUane koze, stoma gusta, zizyfongtropsko drvo iz reda ramna1a)
Lj. kupasta sa ki1om i p1josnatim dnom, g1atka i1i sa spira1nom skulpturom.
Pupak prekriven zuljastim zadeЬljanjem. Grotlo okruglo- cetverouglasto.
С. podolica Dub. Sarmat: Pmjavorski bazen-N62a, Ugljevik-NE\49
С. podolicoformis Kolesnikov Sarmat: Pmjavorski bazen -N62a
С. podolicoformis podolicoformis (Kolesnikov) Рарр Sarmat: Pmjavorski bazen -N62a,
Sjeveroistocna Bosna -NE 122Ь
С. podolicoformis nudostriata Рарр Sarmat: Pmjavorski bazen -N62a
С. pseudoanceps Friedberg Baden: Podgradci -N61

203
С. trigona (Eichwald) Baden: Hrvacani -N23
SuЬfamilia Margaritinae Stoliczka, 1868 Trijas- danas.
(ро sinonimu Margarita)
Lj. oЫika humke. Zid tanak. Usce okruglo, sa rubovima u skoro istoj ravni. Pupak
dubok.
SOLARIELLA Wood, 1842 (solarium l suncani sat) Gornji trijas- danas.
Zavojnica kratka, posljednji zavoj sirok. Usce okruglo ili zaobUeno mnogouglo.
Pupak sa spiralnim obrubom. Tanka spiralna skulptura ljusture.
S. aspera Kok. Donji karnik: Draguljac -CS8
BASILISSA Watson, 1879 (basilissa g kraljica)
В. lukavatzensis Oppenheim Srednji eocen: Lukavac -НЕ17 (loc. typ.)
FamiliaDelphinulidae Trijas-danas.
Lj. srednje do znatne veliCine, cigrasta, sa sedefastim slojem. Posljednji zavoj cesto
nadut. Zavojnica vecinom kratka, siroko kupasta. Usce okruglo. Pupak velik. Spiralna
skulptura ostro izrazena. Operkulum roznat, tanak, sa mnogo zavoja.
CALLIOMPНALUS Cossmann, 1888 (callum l zadeЬljanj е koze, omfalos g pupak)
Senon- miocen.
Lj. relativno krupna, tankog zida, kupasta. Skulptura ljuskasto- spiralna.
Zavojnica dosta visoka, pupak opkoljen glatkim bedemcicem. Usce okruglo.
С. dolinae Oppenheim Srednji eocen: Lukavac -НЕ17 (loc. typ.)
DELPHINULA Lamarck, 1803 (delphinus l pliskavica) Jura- danas.
Zavoji niski, nekad se jedva dodiruju, а nekad poluinvolutni. Sav dubok. Obod
dna malo izbocen, sredina ugnuta, pupak sirok. Vanjska usna tanka i krta.
Unutrasnja usna sa uskim preklopom. Lj. sa spiralnim rebrima sa kvrzicama
ibodljama.
D. calcar Lk. Srednji eocen: Lukavac -НЕ17

Familia Stomatiidae Gray, 1840Trijas (?) -danas.

(ро r. Stomatia, stoma g usta)
Lj. niska, pljosnata, rijetko kad kulasta. Zavoja malo, oni se brzo povecavaju. Ima
sedefast s\oj. Usce siroko. Nema pupka ni operkuluma. Lj. ne stiti cijelo tijelo.
SuЬfamilia S tomatiinae
Lj. pljosnata, usce siroko zjapi.
GENA Gray, 1842 (genae l obraz, oci)
q. gracilis Koken Donji karnik: Draguljac -CS8
1

~
milia Skeneidae KimeridZ-danas.
о r. Skenea, skene g sator)
. mala diskasta do cigrasta. Zavoji glatki ili sa tankom spiralnom skulpturom. Nema
defastog sloja. Usce okruglo. Operkulum roznat, sa mnogo zavoja.
TEINOSTOMA Adams, 1853 (teino g rastegnuti, stoma g usta)
Lj.leeasta, zavojnica vrlo kratka, sa malo zavoja. Lj. glatka ili spiralno prugasta.
Pupak prekriven pljosnatim zadeЬljanjem. Usce koso ovalno.

204
Т. vicentinum Oppenheim Srednji eocen: Loparski dio Majevice -NE68
Т. callosum (Boettger, 1906) Baden: Hrvacani -N23
Т. hodomanense Cossmann Danien: Zagorje -HW19a
Familia Phasianellidae Paleocen- danas.
Lj. prosireno vretenasta, rjede cigrasta, bez sedefastog sloja, glatka ili sa tankim spiralnim
brazdama, nekad i sa obojenim sarama. Operkulum vapnen, sa malo zavoja.
PНASIANELLA Lamarck, 1804 (fasianos g fazan)
Lj. tankozidna. Zavoji se brzo povecavaju, umjereno su izboceni. Posljednji
zavoj velik, visok. Usce prosireno, kruskasto. Vanjska usna tanka, cjelovita.
Unutrasnja usna sa tankim preklopom koji је uzak i malo prosiren prema
parietalnom dij elu. Pupka nета.
Ph. turЬinoides Lam. Srednji eocen: Dabrica -НЕ5
Ph. eichwaldi (М. Hoernes) Baden: Hrvacani -N23
TRICOLIA Risso, 1826 (tri g tro, kolia g sunka) Paleocen- danas.
Lj.je visa i izbocenijih zavoja. Usce sire, ovalno.
Т. eichwaldi (М. Hoernes) Baden (zona "beccarii "): Sjevema i sjeveroistocna Bosna
-N72a
Superfamilia N erineacea Jura- kreda.
Lj. relativno krupna, vecinom kulasta ili ovalno kupasta, nekad sa nadutim posljednjim
zavojem. U gomjem dijelu usca, na savnoj linф,je dubok plastov urez od kojeg, tokom
rasta, nastaje dosavna plastova traka.
FamiliaNerineidae Zittel, 1873 Lijas-senon.
Zavoja mnogo, oni se dodiruju. Usce је oЬicno romЬicno sa kratkim sifonalnim kanalom
u koj ima se vide prosti ili slozeni spiralni nabori, naj vise do njih sedam.
SuЬfamilia N erineinae Pcelincev, 1960
Lj. kulasta, glatka ili sa spiralnom, rjede sa poprecnom skulpturom. Usce sa tri prosta
nabora.
NERINEA Defrance, 1825 (nerine g morska vila) Lijas- senon.
Lj. kulasta sa mnogo zavoja. Sav lezi na bedemcicu ilije stisnut izmedu dva
bedemcica. Cesto sa spiralnim ili poprecnim rebrima na bokovima zavoja i
kvrzicama na savnim bedemcicima. Dno lj. Ьlago nagnuto, bez pupka. Usce
romЬicno, unutra sa tri spiralna nabora: na kolumeli, na vanjskoj usni i na vrhu
usca.
N. astrachanica Reb. Barem - а!Ь: Hercegovina (pretezno juzna) (ВН235)
N. Ьlancheti Р. et С. Barem- apt: Drecelj -Ell
N. bontonensis Тiton: Vlasic -CW52
N. carpatica Gornja jura: Vitorog - Mosor -SW39
N. cochleaeformis Conr. Cenoman: Drecelj -Ell
А!Ьсепотап - turon: Janj -CW2
N. conoidae Тiton: Vlasic -CW52
N. cretacea Conrad А!Ь: Kalabace -NElO
N. csklyana (HerЬich) Titon - valang: Knezevici -CW25
N. defrancei posthuma Zittel Тiton- valang: Knefevici -CW25

205
N. fleuriani OrЬigny А!Ь: Kalabace -NE 1О
N. gemmifera Conquand Donji turon: Lastva -НЕ25
N. gigantea Hombre- Firmas Donji apt: Zeravica -Е43
N. gigantea OrЬigny Ваrет- apt: Ponijerka -Е25
N. cf. hohenegeri Peters Oksford - kiтeridi: Risovac -HW22
Berias - valang: Bjelis -Е4
N. jeanjani Romak. Gonjajura: Vitorog- Mosor -SW39
Тiton - valang: Кnezevici -CW25
N. katzeri Ваrет- apt: Drecelj -Ell
N.lorioli Zittel Тiton: Vlasic -CW52
Тiton - valang: Knefevici -CW25
N. monoplicata HerЬich Gornji та/т: Paklina- Ljubusa -SW23
N. nantuanensis OrЬigny Gornji та/т: Paklina- Ljubusa- Ljubusa -SW23
N. noЬilis Miinster Сепотап: Velez -НЕ53
N. nodosa Gornjajura: Vitorog- Mosor -SW39
N. olisiponensis Scharpe А!Ь- сепотап: Kalabace -NElO
Сепоатп: Jugoist. Hercegovina -НЕ20а, Velez- Podvelezje -НЕ52d
Сепотап - turon: Staric -ЕЗО
N. partschi Тiton: Vlasic -CW52
N. pauli Coquand Donji apt: Zeravice -Е43
N. petersi Titon: Vlasic -CW52
N. praefleuriani Delpey Donji apt: Zeravice -Е43
Ваrет apt: Varesko brdo -ЕЗб
Ваrет - а!Ь: Hercegovina (ВН235)
N. pretiosa Berias- valang: Bjelis -Е4
N. requieni OrЬigny А!Ь- сепотап: Kalabace -NElO
Сепотап i donji turon: Velez - Trtla -НЕ52Ь
Gornji turon: Velez - Trtla -НЕ52Ь
Turon: Rore -SW29
N. salinensis OrЬigny Gornjajura: Vitorog- Mosor -SW39
Тiton - valang: Knezevici -CW25
Тiton: Vlasic -CW52
N. schiosensis Pirona А!Ь - сепотап: Kalabace -NE 1О
Сепотап: Kocerin- Posusje -HW14a, Jugoistocna Hercegovina-HE20a,
Velez-HE53
Turon: Velez- Podvelezje -HE52d
Gornji turon: Lastva -НЕ25
N. seuschneri Тiton: Vlasic -CW52
N. strambergensis Тiton: Vlasic -CW52
N. syndjecavae HerЬich Gornji та/т: Paklina- Ljubusa -SW23
Neokoт: Drecelj -Ell

SuЬfamilia Ptygmatisinae Pcelincev, 1960 Bat- apt.

Lj. dosta krupna, kupasta ili kupasto kulasta. Usce cetverouglo, sa pet unutrasnjih
nabora od kojih su tri slozena. Nekad tih nabora nema.

206
PTYGMAТIS Scharpe, 1849 (ptygma, -gmato g nabor) Bat- barem.
Lj. zdepasto kupasta, sa sirokim pupkom. Usce cetverouglo. Pet unutrasnj ih
nabora: dvakolumelarna, dva na vanjskoj usni ijedan na tjemenu usca.
Р. bosniaca Berias- valang: Bjelis -Е4
Р. bruntrutana (Thurmann) Gornji та/т: Paklina- Ljubusa -SW23
Berias - valang: Drecelj -Е11
Р. carpatica (Zeuschner) Gornja jura: Vitorog . Mosor -SW39, Risovac -НN22,
Koprivna- G. Sanica -NWЗЗ
Gornji та/т: Jelasinovci -NWЗO, Paklina- Ljubusa -SW23
Кiтeridz- titon: Тijesno -N10
Тiton: Radici -NW48, Vtasic -CW52
Тiton - valang: Cude -Е 1О
Valang: Ljubusa -SW23
Р. forojuliensis Pirona А!Ь- сепотап: Janj -CW2
Р. katzeri Oppenheim Сепотап: Drecelj -Е11
Р. nodosa OrЬigny Gornja jura: Vitorog - Mosor -SW39
Р. olisiponensis (Scharpe) А!Ь- сепотап: Janj -CW2
Р. ouremensis Choffat А!Ь- сепотап: Janj -CW2
Р. pailletei OrЬigny А!Ь- сепотап: Janj -CW2
Р. pseudobruntrutana Gemmellaro Gornjajura: Koprivna- Sanica -NWЗЗ, Vitorog
- Mosor -SW39
Oksford - kiтeridz: Risovac -HW22
Кiтeridz- titon: Jelasinovci -NWЗO, Tijesno -N10, Prenj -НN20
Тiton: Radic -NW48, Vlasic -CW52
Р. pseudonoЬilis Choffat А!Ь- сепотап: Janj -CW2
Р. requieni OrЬigny Turon: Vitorog- HrЬljina -SW38
Gornji turon: Lastva -НЕ25
ПIEROPTYGMATIS (prema r. ltieria, itio l hod, eri g rano)
1. elliptica Berias - valang: Bjelis -Е4
SuЬfamiliaCryptoplocinae Pcelincev, 1960 Bat-turon:
Lj. krupna, kupasta, sa sirokim pupkom. Usce cetverouglo, bez nabora ili samo sa
tj emenim naborom.
CRYPTOPLOCUS Pictet et Campiche, 1861 (kryptos g sakriveno, ploke g pletivo)
Lj. krupna, sa rasirenim pljosnatim dnom, kupasta, sa sirokirn pupkom. Zavoji
niski, glatki. Usce cetverouglo, sajednim naborom na vrhu.
С. consobrinus Berias - valang: Drecelj -Е11
С. pyramidalis (Miinster) Gornji malт: Paklina- Ljubusa -SW23
Berias - valang: Drecelj -Е11
ENDIAPLOCUS Cossmann, 1896 (en g uz, diaplokos g ispreplesti) Bat- apt.
Lj. ne suvise velika, kupasta. Zavoji pljosnati ili slabo uleglih bokova, niski,
glatki ili sa spiralnim rebrima. Pupak sirok. Usce cetverouglo, bez nabora.
Е. cf. libanensis Hamlin Mastriht: Drecelj -Е 11
Familia N erinellidae Pcelincev, 1960
Lj. uska, kulasta, iglicasta ili poluvaljkasta, sa mnogo zavoja. Skulptura od tankozmastih

207
rebaraca ili od niza bradavica, poprecna rebra se rijetko kad zapa.Zaju. Usce relativno
visoko, rombicno, sa tri prosta nabora koja se nekad gube. Neki rodovi imaju sedam tih
nabora. Lij as - senon.
NERINELLA Sharpe, 1849 (nerine gmorska vila) Donji lijas- senon.
Lj. uskokulasta, vljkasta ili kao igla, sa mnogo zavoja. Skulptura od tankih
zrnastih spiralnih rebaraca ili niza bradavica. Pupka nema. Usce visoko,
romЬicno, sa 2-3 nabora, zavrsava se relativno dugim sifonalnim kanalom.

N. dayi Blank Тiton: Vlasic -CW52

Barem - а!Ь: Hercegovina (ВН235)
N. schicki Fraas Тiton: Vlasic -CW52
Barem - а!Ь: Hercegovina (ВН235)
Familialtieriidae Cossmann, 1896Donjimalm-mastriht.
Lj. krupna, kupasto ovalna, nekad nepravilno spiralna. Posljednji zavoj rijetko kad zahvaca
Citavu zavojnicu. Pupak suzen na racun izbocenja u donjem unutrasnjem ug\u usca.
Usce izduzeno, gore zaostreno, na prednjem dijelu rasireno mjesto sifonalnog kanala.
Usce sa 1-5 nabora.
IТIERIA Matheron, 1842 (itio l hod, eri g rano) Donji malm- valang.
Lj izdu:leno ovalna. Posljednji zavoj velik, visoko involutan. Zavojnica rijetko
kad uduЬljena. Usce sa tri prosta nabora i to na kolumeli, vanjskoj usni i
tj emenu grotla.
I. (?) katzeri Oppenheim Cenoman: Drecelj -Е11
PНANEROPTYXIS Cossmann, 1896 (faneros g vidljiv, ptyxis g nabor)
Lj. mala, ovalno kupasta. Zavojnica kratka, glatka, sa prostom skulpturom.
Pupak uzak. Usce sa 4-5 nabora, cesto slozenih. Bat- barem.
Ph. bjelishensis Berias- valaпg: Bjelis -Е4
Ph. moreana Кimeridi - titon: Prenj -НN20
Ph. multicoronata Zeuschner Кimeridi - titon: Prenj -НN20
Ph. staszyci Gornja jura: Gatacka Bjelasnica -НЕ 11
Кimeridi - titon: Prenj -НN20, Paklina . Ljubusa -SW13

SuperfamiliaLoxonematacea
Lj. visoka do kulasta. Linije prirasta oЬicno povijaju u oЬliku upitnika. Usce citavog
oboda. Vanjska usna dosta iskrivljena uporedo linijama prirasta.
Familia Loxonematidae Koken, 1889 Ordovicij -jura.
Lj. kulasta, valjkasto kupasta, rjede cigrasta, sa mnogo zavoja od koj ih se neki nekad i
ne dodiruju. Skulptura od linya prirasta, nabora i rebara. Usce citavog oboda. Unutrasnja
usna prava ilijedva malo savita. Pupka nema.
SuЬfamilia Loxonematinae Wenz, 1938 Ordovicij -trijas.
Lj. kulasta, sa mnogo zavoja dosta izbocenih. Usce cetverouglo ili ovalno, pri vrhu se
suzava.
LOXONEMA Phillips, 1841 = Holopella Мс Соу, 1851 Ordovicij - perm.
(loxos g ukosen, nema g konac, holos g posve, pella g kaЬlica)
Zavoji se ravnomjerno povecavaju. Posljednji zavoj nije visok. Usce ovalno,
nekad zaokruzeno cetverouglasto.

208
L. tortile Mergla Gornji perm: Han Orahovjca -Е2, Prekaca -Е 12, Vihare -Е 17
Holopella gracilior (Schauroth) Kampil: Dimitor -CW8
SuЬfamiliaZygopleurinae Ordovicij -gomjajura.
Lj. velicine ј oЬlikakao prethodna pozporodica. Protokonh gladak, ostalj zavoji poprecno
rebrasti. Usce okruglo do usko ovalno, nekad gradi ugao na vrhu.
ZYGOPLEURA Koken, 1892 (zygos g sedlo, pleyra g strana) Silur- gomja jura.
Lj. cesce dekstrogirna. Zavojj izbocenj, rjede pUosnati. Usce cjelovito, dolje
povijeno u zlijeb.
Z. spinosa Karnik: Sator pl. -SWЗЗ
FamiliaCoelostylinidae Cossmann, 1909
Lj. kulasta. Ljnije prirasta savjjene kao upitnik ili su skoro prave. Pupakje ogranicen
bedemcicem. Usce је naprijed uglasto. Devon- jura.
COELOSTYLINA Kittl, 1894 (koilos g supalj, stylos g stub) Trijas -lijas.
Lj. debelozidna, kulasta. Zavoj ј glatki, rijetko nejasno rebrasti. Pupak obicno
siroko otvoren, rjede prekriven zuljevitim zadeЬljanjem. Usce naprUed
istegnuto.
С. federighinii Stop Donji karnik: Draguljac --CS8
С. werfensis (Wittenburg) Kampil: Dimitor pl. -CW8
EUSTYLUS Kittl, 1894 =Trypanostylus Cossmann, 1895 (еу gupravo, trypagotvor)
~ Donji karnik: Draguljac --CS8
Е. montis crucis Stache Gornji perm: Lunje -Е9, Razboriste -Е14а, Vihari -Е17
СО ELOCHRYSALIS Kittl, 1894 (koilos g supalj, hrysalis g zlatna gusj enica)
С. cf. nitida Klipst. Donji karnik: Draguljac --CS8
Superfamilia Pseudomelaniacea Pcelincev, 1960
Lj. zaokruzena kupasta ili izduzeno kulasta. Pupka nema ilije jako uzak. Usce okruglo
- ovalno, gore zaostreno, cesto posuvraceno naprijed. Vanjska usna zakrivUena ili sa
sirokim urezom. Silur- miocen.
FamiliaPseudomelaniidae Fischer, 1885
Lj. sa slabo spiralnom skulpturom ili glatka. Kolumela jednostavna ili naprijed ubrana.
Usce ovalno, gore zaostreno, citavog oboda. Vanjska usna zasvodena, zaostrena, sa
iskrivlj enim obodom. Silur- miocen.
PSEUDOMELANIA Pictet et Campiche, 1862 Donji trijas- senon.
(pseudo g nepravi, melas g cm)
Lj. kulasta, debelozidna. Zavoji izboceni ili skoro pljosnati, glatki. Kolumela
zadeЬljana. Usce naprijed zaokruzeno i nije posuvraceno.

Р. joannites Kittl Donji karnik: Draguljac --CS8

FamiliaGlauconiidae Pcelincev, 1953 Kreda.
Lj. krupna, kupasto kulasta. Skulptura od spiralnih rebara koja se kod odraslih postepeno
guЬi. Pupak uzak, jasno izrazen. Usce okruglo, sa sirokim urezom na vanjskoj usni.
Unutrasnja usna zaokrenuta prema dnu.
GLAUCONIA Giebel, 1852 (glayx, glaykos g sovuljaga) Cenoman- senon.
Lj. krupna, debelozidna, zaokruzeno kupasta. Pupak uzak. Usce okruglo, malo

209
 ostupa od same ljusture. Vanjska usna sa dva ureza, unutrasnja presavijena
nadno.
G. abeihensis Fraas. Cenoman: Вijelo brdo -ЕЗ
G. kefersteini Miinster Сепотап: Bijelo brdo -ЕЗ
G. seetzeni Lartet Cenoman: Bijelo brdo -ЕЗ
Superfamilia Pyramidellacea
Lj. mala, kulasta, sa mnogo zavoja, tankozidna. Protokonh heterotrofan. Usce cijelovitog
oboda, sa parietalnim i kolumelarnimzaostrenjima. Vanjska usna neobruЬljena, nekad
sa unutrasnje strane brazdasta. Preklop unutrasnje usne neznatan. Dio usca uz kolumelu
nekad sa 1-2 nabora. Operkulum rofuat. Кreda- danas.
FamiliaPyramidellidae Grabay, 1847
Lj. kulasta, sa slabo izrШnim zavojima. Usce ovalno ili kruskasto, eesto gore zaostreno.
Nabori kolumele nisu uvij ek izraziti. Кreda- danas.
PYRAМIDELLA Lmarck, 1799 (pyramis g piramida) Paleocen- danas.
Lj. sa glatkim, niskim zavojima. Posljednji zavoj umjereno povecan, ostrog
boka ili cak sa kilom na dnu. Usce na parijetalnom dijelu zaostreno. Pupak
kao pukotina ili pokriven. Kolumela sa 2-3 istaknuta nabora.
Р. (Р.) plicosa Bronn Baden: Hrvacani -N23, Jazovac -NЗО, Caklovica -NE17
Р. (Р.) unisulcata Dujardin Baden: Нrvacani -N23

ODOSTOMIA Fleming, 1819 i subgenus Pyramistomia Cossmann, 1921

(odoys g zub, stoma g usta, pyramis g piramida)
Lj. mala, kupasta ili vretenasta, prema dolje se brzo siri. Usce ovalno ili
kruskasto. Preklop unutrasnj е usne vrlo uzak. Kolumela sa ј ednim naborom,
lamelastim ili kao zub. Izvana ljustura glatka. Gomja kreda- danas.
0.(0.) conoidea Brocchi Gornji baden (z. "beccarii ''): Sjev. i sjeveroist. Bosna N72a
О.Ю.) plicatula Montagu Gornji baden (z. "beccarii ''): Sjev. i sjeveroist. Bosna N72a
Baden: Hrvacani -N23, Miljevici -N48, Caklovica -NE 17
О. (Pyramistomia) deubeli (Boettger) Baden: Нrvacani -N23
О. (Pyramistomia) schwartzi (М. Hoemes) Baden: Hrvacani -N23

CНRYSALLIDA Carpenter, 1857 sa subgenera: Pyrgulina А. Adams, 1864 i

Babella Dall et Bartsch, 1906
(hrysalis g zlatasta gusj enica, pyrgos g kula)
Lj. mala kupasta, zavoji slabo izboceni, sav dubok. Dno izboceno. Pupka
nema. Usce ima nabor uz kolumelu. Lj. poprecno rebrasta, cesto i spiralno
prugasta. Paleocen- danas.
Ch. (Pyrgulina) interstincta terebellum (Philippi) Baden: Hrvacani -N23
Ch. (Pyrgulina) pygrnaea subtypica (М. Hoemes) Sacco Baden: Hrvacani -N23,
Caklovica-NE17
Ch. (Вabella) vindobonensis (Мiocen:: Hoemes) Baden: Нrvacani -N23, Caklovica -NE 17
CINGULINA Adams, 1860 (cingulum l pojas) Miocen- danas.
Lj. sa vise ili manje izrazenim zavojima. Usce mnogouglo. NaborCic jako
ukosen. Skulptura spiralna.
С. miocaenica (Boettger) Baden: Hrvacani -N23

210
TURВONILLA (Leach) Risso, 1826 = Chemnitzia OrЬigny i subgenera Monnula
Adarns, 1864 et Strioturbonilla Sacco, 1892
(turbo g cigra, mormo g strasilo, strizo g skripati, zdroЬiti, Ј. Н. Chemnitz,
malakologizkraja 18-ogvijeka)
Lj. uska, sa mnogo zavoja. Zavoj i su uz sav talasasti, bradavicasti ili zupcasti.
Pupka nema. Usce zaokruzeno cetverouglo. Peristom nije cjelovit. Vanjska
usna ostrije povija. Prekop unutrasnje usne slab. Kolumelarni nabor jedva
primjetan. Poprecna rebra ljusture kao nabor ili bedem. Eocen- danas.
Т. (Strioturbonilla) banatica Boettger Baden: Hrvacani -N23
Chemnitzia minima Hoernes Karpat: Vranovac -N91
EULIМELLA Gray, 1847 i subgenus Ebala Leach Paleocen- danas.
(еу g pravi, limes g meda, ebaios g malen)
Lj. sa mnogo zavoja, bez pupka. Usce ovalno ili zaokruzeno, cetverouglasto,
ozgo i ozdo zaokruzeno. Lj. glatka, sjajna, nekad sa slabom spiralnom i1i
mrezastom skulpturom.
Е. (Eulimella) subumЬilicatoides Sacco Baden: Hrvacani -N23
Е. (Ebala) nitidissima (Montagu) Baden: Hrvacani -N23,
Gornji baden (z. "beccarii"): Sjev. i sjeveroist. Bosna -NE72a
Familia М е 1an е 1li d а е Gornja kreda- danas.
Lj. kao kula ili kao silo, nekad iskrivljeno, sa mnogo zavoja. Savovi zavoja nisu uduЬljeni.
Usce ovalno ili kruskasto. Vanjska usna malo krivudava. Operkulum koznat.
MELANELLA Bowdich, 1822 = Eulima Risso, 1826 Gornj а kreda- danas.
(melania g crnilo)
Lj. malo iskrivljena, zavoj i se tesko raspoznaju. Dno izboceno, bez pupka.
Usce izduzeno, cesto na vrhu jako suzeno. Vanjska usna zadeЬljana, sa
povrsinskim urezom na vrhu. Lj. glatka, sjajna.
М. (Melanella) lactea Grateluop Baden: Hrvacani -N23
STROMBlFORМIS Costa, 1778 (strombos g siska, fonna l oЬlik)
Lj. kao silo. Usce izduZ:eno ovalno ili kruskasto. Vanjska usna nije zadeЬijana,
za razliku od kolumelarnog dijela usca. cesto vidljive kolorirane spiralne trake.
Gornja kreda- danas.
S. trulla (Boettger) Baden: Hrvacani -N23
NISO Risso, 1826 (nisus l koji se uspinje) Gornjakreda- danas.
Lj. relativno krupna (visine do 20 mm), kulasto kupasta ili rasireno vretenasta.
Zavoji niski, izboceni. Savpomalo kos, kao brazda. Dno vise ili manje istaknuto,
umjereno izboceno. Pupak reJativno sirok i dubok. Usce zaobljeno romЬicno,
gore i dolje umjereno suzeno. Vanjska usna tanka. Preklop unutrasnje usne
jako uzak, ne nalijeze. Vanjska povrsina oblcno glatka ili sa radijalnim rebrima.
N. (Niso) terebellum postЬurdigalensis Sacco Baden: Miljevici -N48
Subordo MESOGASTROPODA
(mesoi g izmedu, gastros g trbuh, poys, podos g noga)
Lj. bez sedefastog sloja, u pravilu spiralno savijena. Operkulum oblcno roznat, rjede
ovapnjen.

211
Superfamilia Solariacea Gomja kreda- danas.
Lj. nisko kupasta, sa mnogo zavoja i velikim posljednjim zavojem. Dno slabo izboceno.
Pupak sirok, dubok, obruЬljen.
Familia Solariidae Chenu, 1859 Gomjakreda-danas.
Lj. kao niska kupa ili disk. Zavoji se ravnomjemo povecavaju, slabo su izboceni ili
pljosnato uglasti. Protokonh ulijevo smotan. Pupak opkoljen spiralnim redom bradavica.
Operkulum sa malo zavoja.
SOLARIUМ Lamarck, 1799 i subgenera Architectonica, Bolte 1798, Nipteraxis
Cossmann, 1915 Solariaxis Dall, 1892 et Pseudotorinia, Sacco, 1892
(solarium l suncev sat, arhi g najstariji, tektonikos g stvaralacki, nipter g
umivaonik, pseydo gnepravi, axis l osovina, Torino је grad и Italiji)
Lj. mala, zavojnicajako niska, zavoji obuhvatni. Pupaknejasno stepenast, sa
nazuЬljmim krilom. Usce zaokruzen trapez. Vanjska usna bez ureza, ali skrece
na podrucju kila, tj. u sredini. Unutrasnja usna skoro vertikalna, savijena na
kilu. Skulptura od brojnih koso polazenih rebara. Gomja kreda- danas.
S. affine Sowerby Barton- priabon: Zagorje -HW19
S. (Pseudotorinia) berthae (Boettger) Baden: Нrvacani -N23
S. (Solariaxis) kostejanum (Boettger) Baden: Hrvacani -N23
S. (Nipteraxis) marthae (Boettger) Baden: Нrvacani -N23
S. (Solarium) millegranum Lamarck Baden: Sjeveroist. Potkozarje -N74
S. (Architectonica) monilifera (Bronn) Baden: Jazovac -NЗО
S. (Architectonica) simplex (Bronn) Baden: Hrvacani -N23, Caklovica -NE 17
Gornji baden (z. "beccarii ''): Sjev. i Sjeveroistocna Bosna -N72a
Superfamilia Cyclophoracea
(ро r. Cyclophora, kyklos g krug, foreo g nositi)
Lj. pretezno cigraste. Ti pozevi su stanovnici kopna i slatkih voda. Gomja kreda-
danas.
Familia С у с 1opho ri da е Gomja krada- dans
Lj. disk ili kula, savijena u desno ili u IUevo, nekad razmotana spirala. Usce okruglo.
Operkulum okrugao, roznat ili vapnen.
LEPTOMA Pfeifer, 1847 (leptos g tanak, poma g napitak)
Lj. zaokruzeno cigrasta, tankog zida, prozracna, sa uskim pupkom.Usce
zaokruzeno. Paleocen- danas.
L. characeum Stache Paleocen 1 eocen: Vinjani -HW17
Superfamilia Viviparacea
Lj. kao cigra, kupa ilijaje, sa uskim pupkom ili bez njega. Usce okruglo, citavog oboda,
nekad u gomjem dijelu uglasto. Kapak roznat, koncetrican, sa jedrom koje је priЬlizeno
unutrasnjemobodu. Viviparni, pretezno slatkovodni pU.Zevi.
Familia Viviparidae Gray, 1840 Jura- danas.
Lj. Cigrasta do kulasta. Zavoj i vise ili manje izboceni, glatki iii sa spiralnom skulpturom.
Pupak uzak ili ga nema. Usce zaokruzeno ovalno, citavog oboda, straga uglastog.
Operkulum tanak, roznat, koncentrican. Stanovnici slatkih, rjede kaspiЬrakicnih voda.
VIVIPARUS Montfort, 1810 (vivus l ziv, pario l roditi) Bajos- danas.
Zavojnica vece ili manje visine, prikupljena. Pupka nema.

212
V. cf. nothus (Brusina) Roman: Bos. Gradiska -1 -N4
V. sad1eri Neumayr Roman: Bos. Gradiska -1 -N4
V. stricturatus (Neumayr) Roman: Bos. Gradiska -1 -N4
Superfami1iaVal vatacea Karbon- danas.
Lj. kupasta do diskasta, sa ma1o zavoja. Pupak relativno dobro izrazen. Lj. glatka ili
spiralno rebrasta. Usce okruglo, citavog oboda. Operkulum tanak, roznat, sa centralnim
jedrom.
Familia Val vatidae Gray Кarbon- danas.
Stanovnici slatkih voda sj eveme hemisfere.
VALVATA Miiller, 1774 (valva l vrata, kapak) Karbon- danas.
Lj. kao lopta, cigra ili disk. Zavoji okrugli, sav dubok, peristom tanak.
V. audita Stariji miocen: Maslovare -CW11
V. exotica Рарр Sarmat: Pmjavorski bazen -N62a
V. homogyra Brusina Slatkovodni miocen (srednji dio): Kamengrad -NW24
V. lucici Stariji miocen: Mas1ovare -CW11
V. obtusaeformis Lorenthey Мlatli miocen: Gacko bazen -HElO
V. sarmatica Рарр Sarmat: Pmjavorski bazen -N62a
Stariji sarmat (donji ervilijski sl.): Sjev. ist. Bosna -NE122b
V. cf. simp1ex Fuchs Stariji sarmat (donji ervilijski sl. ): Sj. ist. Bosna -NE122b
V. soceni wiesenesis Рарр Sarmat: Pmjavorski bazen -N62a
V. sulekiana Brusina Roman (srednji paludinski sl.): Bos. Gradiska -1 -N4
V. cf. tenuistriata Fuchs Мlaai miocen: Gacko bazen -НЕ 1О
ORYGOCERAS Brusina, 1882 ( orygos g jarceva brada, keras g rog)
Lj. kao stapic samnogo zavojaod kojih su stariji resorЬirani, dimenzUado 8
mm. OЬlik se ne uklapa и defmiciju familije.
О. Ьifrons Brusina Miocen: Dzepe -НNЗ
О. corniculum Brusina Stariji miocen: Maslovare -CW11
Мlaai miocen: Sipovo -CW20
O.cf. comiculum Brusina Panon: DuЬica -NЕЗЗ
О. comucopiae Brusina Stariji miocen: Kamengrad -NW24
О. curvum Brusina Stariji miocen: Kamengradski bazen -NW24a
Miocen: Dzepe -НNЗ
О. euglyphum Brusina Stariji miocen: Kamengradski bazen -NW24a
О. dentaliformis Brusina Slatkovodni karpat: Vranovac р. -N91
Stariji miocen: Brezove Dane -CW4, Kamengrad -NW24
Miocen: Dzepe -НNЗ
О. filacinatum Мlatli miocen: Kamengrad -NW24
О. laevis Donji panon: Pasabunar -NE100
О. leptonema Brusina Stariji miocen: Kamengradski bazen -NW24a
О. stenonemus Мlatli miocen: Kamengrad -NW24
Miocen: Dzepe -NНЗ
О. tropidophorum Brusina Miocen: Dzepe -НNЗ
О. sp. Stariji miocen: Duvanjski bazen -SW7
Miocen: Bihac -NWЗ, Drvar -SW6, Posusje -HW12

213
 Мladi miocen: Cazin-Trzac -NW12, Sipovo -CW20, Posusje -HW12
Superfami1ia Littorinacea Trijas- danas
Lj. razlicite visune, poluloptasta do Cigrasta, sa ili bez skulpture. Usce obicno jajoliko
ovalno. Operkulum roznast, spiralno uvij en.
FamiliaPurpurinidae Zittel, 1895
(ро r. Purpurina, purpura l zarka crvenoljuЬicasta Ьоја)
Lj. debelozidna, ovlna, sa poravnatom terasom na vrhovima zavoja. Rub terase sa
nizom krupnih bradavica. Poslijednji zavoj је vrlo velik. nema sedefastog sloja. Usce
ovalno, sa sifonalnim urezom na prednj em dijelu. Karbon- gornja kreda.
PSEUDOSCALIТES Кittl, 1894 (pseudo g nepravi, scalae l stepenice)
Р. armatus Karnik: Lastva -НЕ24
Р.elegantissimus Karnik: Lastva -НЕ24
Superfamilia Rissoacea Jura- danas.
Lj. mala, od vitke kule do niske sigre, oЬicno spiralno rebrasta. Usce ovalno,
polumjesecasto ili kruskasto, pri vrhu uglasto, naprijed cesto sa udubUenjem. Vanjska
usna nekad podebUana. Operkulum roznat, sa malo zavoja.
Familia Ri s so i dae Adams, 1854 Jura- danas.
Usce kruskasto. Pupka nema. Vanjska povrsina spiralno-rebrasta i resetkasta.
SuЬfamilia Rissoinae Gornja kreda- danas.
Lj. ovalno kupasta. Vanjska usna cesto poruЬljena. Lj. glatka ili sa skulpturom. Operkulum
bez apofize na unutrasnjoj strani.
RISSOA (Premiville) Desmarest, 1814 (А. Risso, francuski paleontolog iz prve polovine
19-ogvijeka)
Lj. mala, sa velikim poslijednjim zavojem i izduzenim dnom. Usce veliku,
straga sиZeno. Vanjska usna iznutra nareckana, а izvana podeЬljana. Skulptura
bedemasto rebrasta ili resetkasta. Gornja kreda- danas. Ovaj zЬirni rod
zastupljenje и BiH rodom Mohrensternia karakteristicnim za stariji sarmat, и
prvom redu za Rissoa- slojeve Panonskog bazena u sirem smislu.
ALVANIA Risso, 1826 (alvus 1 trbuh) Paleocen- danas
Lj. ovalno kupasta, sa velikim poslijednjim zavojem i izboceni dnom. Usce
rasireno kruskasto. Vanjska usna sa unutrasnje strane zupcasta, izvana
podebUana. Skulptura grubo resetkasta, sa bradavicama na presjecistima
uzduznih i poprecnih rebara.
А. (Alvania) curta (Dujardin) Baden: Hrvacani -N23, Caklovica -NE 17
А. (Alvania) helenae Boettger Baden: Hrvacani -N23
А. (Alvania) montagui ampula (Eichwald) Gor. baden (z. beccarii): Sjeverna i
Sjeveroistocna Bosna -N72a
А. (Alvania) montagui miocaenica Sacco Baden: Podgradci -N61
А. (Alvania) oceani OrЬigny Baden: Hrvacani -N23, Jazovac -N50
А. (Alvania) peпegularis Sacco Gornji baden (z. beccarii): Sjev. i sjeveroistocna
Bosna- N72a
Baden: Hrvacani- N23
МANZONIABrusina, 1870(A.Manzoni, talijanskipaleontologizprvepolovice 19-vijeka)
Eocen - danas.
Lj. uska, visoka, sa izbocenim zavojima. Dno ljusture sa bedemom naobodu.

214
 Usce okruglo, izvana porubljeno. Ostra, poprecna i slaba spiralna rebra.
М. (Folinia) scalaris (DuЬios) Srednji baden: Sjevema i Sjeveroistocna Bosna- N72a
Baden: Hrvac11ni -N23
CINGULA (Fleming), 1828 (cingulum l pojas) aut Putilla А. Adams 1867, sa subgenus
Pseudosetia Monterosato, 1884. Miocen- danas.
Lj. vrlo mala, kupasta ili nisko kulasta. Usce kruskasto, straga su.Zeno. Vanjska
usna neporubljena. Lj. glatka ili sa spiralnom skulpturom.
С. (Pseudosetia) laevis Иoemes Baden: Нrvacani -N23, Miljevici -N48
GIВBORISSOA Cossm11nn, 1895 (gibba l grba)
G. acuticostata (Sacco, 1895) Baden: Hrvacani -N23
SuЬfamiliaRissoininae Jura-danas.
Usce је uze i јасе ukoserю. Operkulum ima sa unutrasnje strane apofizu.
RISSOINA OrЬigny, 1840 (inis g sin Ш kcer) Kreda- danas.
Lj. kulasta, dno izboceno, neodvojeno, bezpupka.Usce sa udubUenjem, sprUeda
i straga zaostreno. Vanjska usna podebljana. Lj. sa poprecnim i spiralnim
rebrima ilije glatka.
R. brugueri Payr Gornji baden (z. beccarii): Sjevema i Sjeveroistocna Bosna -N72a
R. decussata (Montagn.) Gornji baden (z. beccarii): Sjevema i Sjeveroistocna Bosna
-N72a
R. pussila podolica Cossman Baden: Hrvacani -N23
Gornji baden (z. beccarii): Sjevema i Sjeveroistocna Bosna -N72a
R. steinbrunnensis Sacco Baden: Hrvacani -N23, Caklovica- NE17
ZEBINNELLA Mбrch, 1876 Cenoman- danas.
Lj. ovalno kupasta, sa tankim spiralnim rebrima i prugama. Usce rasireno,
naprij ed sa urezom.
Z. decussata (Montagu) Baden: Hrvacani- N23, Miljevici- N48
ZEBINA Adams, 1854 Paleocen- danas.
Lj. izduzeno j11jasta do kulasta, glatka, sa kratkom zavojnicom.Usce gore
zaostreno, sa prednje strane istureno, sa urezom. Vanjska usna podebljana sa
2-3 zubasta bedema iznutra.
Z. nerina (Orbigny) Gornji baden (z. beccarii): Sjevema i Sjeveroistocna Bosna -N72a
Z. nerina indentata Atanackovic, 1985 Baden: Hrvacani -N23
Z. nerina taurolaevis Sacco Baden: Hrvacani -N23
STOSSICHIA Brusina, 1870 Miocen- danas.
Lj. sa niskim zavojima, sav jedva primjetan. Dno blago nagnuto. Usce ovalno.
Vanjska usna porubljena, unurtasnja sa tijesno priljubljenim
preklopom.Skulptura spiralna.
S. costata (Boettger) Baden: Hrvacani -N23
S. planaxoides seminitida Atanackovic, 1985 Baden: Hrvacani -N23
SuЬfamiliaMohrensterniinae Miocen-pliocen.
Lj. tankog zida. Vanjska usna nije porubljena. Stanovnici brakicnih voda.

21f5
MOHRENSTERNIA Stoliczka, 1868 Miocen- pliocen
Lj. zaokruzeno kupasta, sa niskim i izbocenim zavojima. Usce okruglo.
Skulptura poprecna.
М. angulata Eichwald Sarmat: Pmjavorski bazen- N62a
М. cf. banatica Jekelius Stariji sarmat: Ravna tresnja -1 -NE115
М. hydroЬioides HilЬer Stariji sarmat: Sjeveroistocna Bosna -NE 122Ь
Sarmat: Pmjavorski bazen -N62a
М. inflata (Andrzejowsky) Рарр Stariji sarmat: Ravna tresnja -1 -NE 115
Sarmat: Pmjavorski bazen -N62a
М. cf. moesiensis Jekelius Stariji sarmat: Ravna tresnja -1 -NE115, Sjev. istocna
Bosna-122b
М. pseudoangulata HilЬer Sarmat: Pmjavorski bazen -N62a
М. pseudosarmatica Friedberg Baden: Hrvacani -N23
Familia Truncatellidae Fischer
(ро r. Truncatella, truncatus 1porezan)
Lj. visoko kulasta, sa mnogo zavoja koji su niski, izboceni ili imaju kil. Usce kruskasto ili
mnogouglo. Paleocen- danas.
PYRGULA Cristofori et Jan, 1832 (pyrgos g kula) Miocen- danas.
Lj. sa izbocenim zavojima, sajednim kilom pri vrhu i pri dnu. Dno lj. izboceno
do ugnuto, bez pupka. Preklop unutrasnje usne sirok.
Р. atava Brusina Stariji miocen: Bijelo polje -HEl, Vir polje -HW18
Р. aff. Ьicarinata Brusina Miocen: Konj icko - ostrozacki bazen -НN4
Р. sp. Miocen: Glamocko polje-SW12, Miljevina-SEЗ
Farnilia HydroЬiidae Fischer, 1885 Jura- danas.
Lj. mala, oЬiika od niske kupe do kule. Usce ovalno ili kruskasto. Najcesce glatke
povrsine.
SuЬfamiliaHydroЬiinae Fischer, 1885 Jura-danas.
Lj. sa 5-6 glatkih zavoja. Posljednji zavoj normalne velicine ili malo nadut. Usce prosireno
kruskasto, straga zaostreno. Operkulum roZпat.
НYDROВIA Hartman, 1821 = (р.р.) MartiCia Brusina Gomja kreda- danas.
(hydro g vodeno, Ьiоо g zivjeti)
Zavoji izboceni, usce malo, kruskasto, vanjska usna ravna.
Н. cf. cylindracea Desh Miocen: Medna р. -CW12
Н. frauenfeldi (М. Hoemes) Sarmat: Pmjavorski bazen -N62a
Н. incerta Brusina Stariji miocen: Bijelo polje -HEl, Vir polje -HW18
Мladi miocen: Banja Luka -N2
Н. stagnalis (Basterot) HilЬer Sarmat: Okolica -N54, Pmjavorski bazen -N62a
Н. sp. Miocen: Bihac -NWЗ, Baketinovac -SW 1, Glamocko polje -SW12, Seonica-
SW25, Vojkovici -SWЗl, Turjak -N86, Jasenica -NESO, Medna -CW\2,
Rogatica-EЗ, Strpci-E5, Miljevina-SEЗ, Prozor-НN5
Мladi miocen: Cazin- ТГ.Zас -NW12
Н. (Marticia) tietzei (Neumayr) Brusina Miocen: Dzepe -НNЗ
Н. (Marticia) hidalgoi Brusina Miocen: Vatelj -SWЗO

216
BYTHINELLA Moquin- Tandon, 1855 (bythos g morsko dno)
В. contempta Brusina Stariji miocen: Zenica -CW25, Srednji miocen (krovina
krovnog sl.): Zenicko- sarajevski bazen --CW26
В. cf. pachychila Brusina Miocen: Glamocko polje -SW 12, Vatelj -SWЗO, Vojkovici
-SW31, Dzepe -НNЗ
В. sp. Miocen: Baketinovac -SW1, Strpci -Е5
Мlai1i miocen: Gatacko polje -НЕ 11

PSEUDAМNICOLA Paulucci, 1878 sa subgenus Staja Brusina

(pseydo g nepravi, amnicola l koj i zivi pored rij eke)
Р. inflata Jekelius Sarmat: Pmjavorski bazen -N62a
Р. stosiciana Brusina Мladi miocen: Bihac -NWЗ
Р. stosiciana crassa Brusina Мladi miocen: Gatacko polje -НЕ11
Р. torbariana Brusina Мladi miocen: Bihac -NWЗ
Р. (Staja) cf. carinata Jekelius Мlai1i miocen: Gatacko polje -НЕ 11
SuЬfamilia Lithoglyphinae Miocen-danas.
Lj. mala, okrugla, sa niskom zavojnicom. Posljednji zavoj nadut. Pupka nema. Usce
nepravilan krug, unutrasnja usna sa velikim preklopom. Operkulum roznat, sa oko tri
zavoja.
LIТHOGLYPНUS Hartmann, 1821 (lithos gkamen, glyfo gizduЬiti)
Usce rasireno kruskasto, preklop unutra8nje usne pokriva polovicu dna ljusture.
Povrsina lj. glatka. Miocen- danas. Stanovnik slatkih voda.
L. fuscus Postpont: Lijesce -N41
L. panicum Neumayr Мladi miocen: Bos. Кrupa -NW9a
L. sp. Miocen: Glamocko polje -SW12, Kamengradski bazen -NW24, Ricica Donja
--CW 16, Konj icko- ostrozacki bazen -НN4, Mostar -HW 1О
FamiliaBythiniidae Fischer, 1885 Oligocen-danas.
Lj. zaokrufeno kupasta, sa malo zavoja, vecinom glatkih. Usce ovalno ili uglasto kruzno.
Nekad sa uskimpupkom. Operkulumje ovapljen.
BYTHINlA Leach, 1818 (Bythinia =pokrajina u Maloj Aziji)
Lj. ovalno kupasta, sa4-5 zavoja koji su niski ijako izboceni. Posljednji zavoj
је visi. Usce је ovalno, sa neporuЬljenom vanjskom usnom i slablm preklopom
unutrasnje usne. Lj. glataka, rjede kad spiralno prugasta. Oligocen- danas.
В. tentacu1ataL.Miocen: Baketinovac-SWI, CeleЬic-SW5, Glamocko polje-SW12,
Grborezi -SW14, Vojkovici -SW31, Jasenica-NE60, Strpci -Е5, Mostar-
HW1 О, Privaljarak -HW13, Rotimlje- Hodovo -НЕ21
Мladi miocen: Kocerina -HW7
Pleistocen: Miljanovci -NE81

217
~ Gornji oligocen: Misic jarak -NE83
Miocen: Orguz -SW21, Seonica -SW25, Rogatica -ЕЗ, Posusje -HW12,
Rakitnopo1je-HW14
Stariji miocen: Livanjski bazen -SW17
STALIOA Brusina, 1870 = Euchilus Sandberger, 1872 Gornja kreda- miocen.
(stalis g uspravljen, оа g obod, еу g pravi, hilos g zelena stocna hrana)
Lj. kupasto ovalna, naduta, sa tankom spiralnom skulpturom. Usce izvana
podeЬljano bedemcicem. Operkulum vapnen.

S. parvu1a Neumayr Miocen: Glamocko polje -SW12, Seonica-SW25

Мlaai miocen: Gatacko polje -НЕ 11
Euchilus elongatus Neumayr Stariji miocen: Crvenice -SWЗ
Мlatli miocen: Gatacko polje -НЕ 11

FOSSARULUS Neumayr, 1869 (fossa l jarak) Miocen.

Као Stalioa, ali sa spiralnim rebrima.

F. bulici Brusina Miocen: Eminovo selo -SW8, Maslovare -CW11, Zenica -CW25, Seoce
-СЕ9, Upovac-CE11, Virpolje-НW18,Bijelopolje-НE1,Rotimlje-НE21
Мlatli miocen: Bihacki bazen -NWЗ, Kamengrad -NW24, Grabova draga
-HW4, Gatacko polje-HE11
F. buzolici Brusina Мlatli miocen: Gatacko polje -НЕ 11
F. buzolici complanatus Brusina Мlatli miocen: Gatacko polje -НЕ 11
Stariji miocen: Bijelo polje -HEl
F. crossei Brusina Miocen: Glamocko polje -SW12
F. fuchsi Brusina Stariji miocen: Kamengrad -NW24
F. moniliferus BrusinaStariji miocen: Bijelo polje-HEl
Мlatli miocen: Kupresko polje -SW16
F. pullus Brusina Stariji miocen: Ljesljani -NW36
Donji i srednji miocen: Zenicko - sarajevski bazen -CW26
Мlaai miocen: Bos. Krupa -NW9a, Gatacko polje -НЕ 11
Miocen: Kukulicjarak-NW35, Meduvode-NW42, Drvar-SW6, Seonica
, -SW25, Vojkovici-SWЗl, Vitovlje-CW23
~- tricarinatus Brusina Donji miocen: Zenicko - sarajevski bazen -CW26
1
Stariji miocen: Ricica -СЕ8, Bijelo polje -НЕ1
Мlaai miocen: Bos. Кrupa -NW9a, Repovica -НN6, Hodovo -НЕ13
: Miocen: Kamengrad -NW24a, Drvar -SW6, Sipovljani -SW28, Osovac-
1 СЕ7, Seoce-CE9, Вlatnica Gornja-HW1, Mostar-HW10
~ Stariji miocen: Livanjski bazen -SW17
~ Miocen: Konjicko- ostrozacki bazen -НN4
Ifamilia Stenothyridae Paleocen- danas.
IJ,j. mala, izduzeno-jajasta. Posljednji zavoj velik. Usce malo, ovalno. Lj. glatka, rjede
spiralno prugasta. Operkulum relativno tanak.
1

STENOTHYRA Benson, 1856 (stenos g uzak, thyra g vrata) Paleocen- danas.

: Lj. naduta, ovalna, svega do pet zavoja. Usce relativno malo, okruglo.
S. bosnensis Brusina Stariji miocen: Bijelo polje -НЕ1

218
 Miocen: Dzepe -НNЗ
S. stenostoma Brusina Мladi miocen: Gracanica -CW7
S. cf. stenostoma Brusina Miocen: Dzepe -НNЗ
~ Miocen: Medna -CW12, Prozor -НNS
PROSOSTHENIA Neumayr, 1869 (proso g naprijed, sthenos g snaga)
LJ. mala, izdиZena, zavoji visoki. Grotlo slabo iskoseno. Povrsina lj. sa
poprecnim rebrima, rjede glatka. Miocen- ptiocen.
Р. ebumea Brusina Stariji miocen: Kamengrad -NW24, Bijelo polje -HEl
Miocen: Bihac -NWЗ, Glamocko polje -SW12, Vatelj -SWЗO, Strpci -ES
Р. humilis Brusina Miocen: Dzepe -НNЗ
Мladi miocen: Kupresko ро~е -SW16
Р. neutra Brusina Stariji miocen: Kamengrad -NW24, Bijelo polje -НЕ1
Р. scitula Brusina Stariji miocen: Bijelo polje -HEl
Р. sepulcralis Partsch Donji miocen: Zenicko - sarajevski bazen -CW26
Мladi miocen: Bihacki bazen -NWЗ
Miocen: Sipovo - CW20, Dzepe -НNЗ
FamiliaMicromelaniidae Miocen-danas.
Ljustura kulasta do cigrasta, ро pravilu bez pupka, sa veCim brojem zavoja, glatka ili sa
spiralnim prugama ili rebrima. Usce sa citavim obodom, uspravno ili pomalo ukoso.
Operkulum roznat, tanak, sa malo zavoja и veCini slucajeva.
SuЬfamilia М icromelaniinae Miocen- danas.
Profil vanjske usne iskrivljen, pri vrhu sa uduЬljenjem. Povr8ina glatka ili spiralno prugasta
ili rebrasta.
MICROMELANIA Brusina, 1874 = Goniochilus Sandberger, 1874 Miocen- danas.
(mikro g sitno, Melania- ime roda, gonio g ugao, hileyo g hraniti)
Lj. mala, kulasta, sa 9-14 zavoja s\abo izbocenih. Usce kruskasto, pri vrhu
zaostreno.
М. cerithiopsis Donji portafer: Milici -NE80
М. coelata Donji portafer: Ljubace -NE67
М. turritellina Brusina Donji portafer: Vitanovic -2 -NE 152, Donj i Zovik -NE31
М. aff. turritellina Brusina Мladi miocen: Cazin- ТГZас -NW12
М. sp. Miocen: Osoje potok -NW47
Goniochilus novakovici Brusina Gornji panon: Ravna tresnja -NE114
CHILOPYRGULA Brusina, 1896 = Diana Clessin, 1878
(hiloo g pustiti da pase, pyrgo g kula, Diana g bozica lova)
Diana exilis Brusina Мladi miocen: Drvar -SW6, Hodovo -НЕ13
SuЬfamilia Emmericiinae Eocen- danas.
Rubovi usca prosireni. Operkulum sa malo zavoja.
EMMERICIA Brusina, 1870 (emmeros g spojiti u jedno). Brusina је moZda dao to ime
nakon sto se jos 1870 uvjerio da su njegovi rodovi Choerina ( 1870), Tomoueria
(1870) i Emmericia(1870) zapravo zajednojednacije1ina.
LJ. vise ili manje visoka, glatka, cigrasta. Pupakjedva primjetan. Obod usca
citav. Usce lagano ukoseno, ovalno, na vrhu uglasto.

219
Е. schulzeriana Brusina Stariji miocen: Bijelo polje -НЕ1
SuЬfamiliaCaspiinae Miocen-danas.
Lj. cesto vrlo mala, cigrasta, sa uskim pupkom. Usce okrug\o ili kruskasto, sa citavim
obodom. Ime ро Kaspijskom moru odakle је genotip.
NEMATURELLA Sendberger, 1874 (ne g ne, maturus l dozrio)
N. cf. dalmatina Neumayr Miocen: Vojkovici -SWЗl
N. sp. Miocen: Vatelj -SWЗO
Superfamilia Cerithiacea Jura- danas.
Lj. od malih do vrlo velikih, oЬicno kulastih oЬlika. Sifonalni kana\ kratak, cesto presavyen,
а parijetalan dosta dubok. Vanjska usna oЬicno ostra, rjede obruЬ\jena kvrgavim
izraslinama. PregiЬ vanjske usne oЬicno podeЬljan i uzak. Skulptura slozena, spiralna i
poprecna, rjede su glatke ljusture.
Farnilia Cerithidae Fleming, 1828 Gornjakreda.
Lj. visoka, pretezno kulasta. Usce rasireno, vecinom sa razvijenim sifonalnim kanalom
i izra2enim parijetalnim zlijebom. Skulptura gruba.
CERITHIUМ Bruguiere, 1789 (kerikion g cerit, od keras g rog)
Zid debeo. Usce ukoseno, sifonalni kanal znatno nagnut, dubok. Parijetalni
kanal је dubok zlijeb uz odgovajucu stegnutost peristoma pri vrhu. Vanjska
usnaje cesto iznutra ubrana. Lj. izvana sa spiralnim rebrima i poprecnim
cvorovima ili bedemima u sirokom razmaku. Gornja kreda- danas.
Subgenera: Gourmya Fischer, Ptychocerithium Sacco i ThericiumMonterosato.
С. aurorae Oppenheim Srednji eocen: Lazica р. -NE63, Rosici -NE116
С. basiplanum OppenheimS~dnji eocen: Arapovici -NE2, Mezgraja -NE77, Nikolici -NE92
С. bassanii OppenheimSrednji eocen: Tuzlanski dio Majevice (Konjikovici) -NE 147а,
TriЬistovo -НW16а
С. bosniacum Oppenheim Srednji eocen: Loparski dio Majevice -NE68 (loc. typ.)
С. coracinum Oppenheim Srednji eocen: Dabrica -НЕ5
Barton - priabon: Nugla -HW11
С. delphinus Srednji eocen: Elezovac -NE37
С. deprati Oppenheim Srednji eocen: ArapoviCi -NE2, Nikolici -NE92
С. imperia1e Oppenheim Srednji eocen: Loparski dio Majevice -NE68
С. jaЬlani Oppenheim Srednji eocen: Arapovici -NE2, Nikolici -NE92 (\ос. typ.)
С. kittli Oppenheim Srednji eocen: Loparski dio Majevice -NE68
С. lamellosum Bruguiere Srednji eocen: Lukavac -НЕ17, TriЬistovo -HW16a
С. aff. lapidum Lk. Senon: Bjelis -Е4
С. lejennii Rouault Srednji eocen: Rosici -NE 116
С. lethe Oppenheim Srednji eocen: Arapovici -NE2, Nikolici -NE92
. lukavicense Oppenheim Srednji eocen: Gornja Lukavica -NE40 (loc. typ.)
Barton- priabon: Zagorje -HW19
. multisulcatum Brong. Srednji eocen: TriЬistovo -HW16a
. а ale Oppenheim Srednji eocen: Loparski dio Majevice -NE68
. licatum Bruguiere Baden: Kozara -NWЗO
С. pontificale Oppenheim Srednji eocen: Gornja Lukavica -NE40, Loparski dio
Majevice -NE68, SiЬosnica- NE133

220
С. rosicense Oppenheim Srednji eocen: Rosici -NE116 (loc. typ.)
С. striatum Defr. Srednji eocen: TriЬistovo -HWlбa
С. subfunatum OppeпheimSredf?ii eocen: SiЬosnica -NE133, Loparski dio Majevice -NE68
С. subtiara Oppenheim Srednji eocen: SiЬosnica -NE 133, Loparski dio Majevice -NE68
С. tapeti Oppenheim Srednji eocen: Miladici -NE79, SiЬosnica -NE133
С. vellicatum Bellardi Sredf?ii eocen: Lukavac -НЕ17, TriЬistovo -HW16a
С. vivarii Oppenheim Sredf?ii eocen: Dabrica -НЕ5

Subgenus Gourrnya Fischer, 1884

С. (G.) maccus OppenheimSrednji eocen: Arapovici -NE2, Gornja Lukavica -NE40,
Nikolici -NE92, Loparski dio Majevice -NE68
С. (G.) manfredi Oppenheim Srednji eocen: Arapovici -NE2, Mezgraja -NE77,
Nikolici -NE92
Subgenus Ptychocerithium Sacco, 1895 (ptyhe g nabor, kerikion g cerit)
С. (Р.) bronni Partsch in Hoemes Baden: Caklovica -NE 17, Hrvacani -N23, Podgradci -Nбl
С. (Р.) crenatum procrenatum (Sacco) Baden: Hrvacani -N23, Podgradci -Nбl,
Reljevac -N68
Subgenus Thericium Monterosato, 1890 (theritos g sto је doЬiveno zetvom)
С. (Th.) europaeum Mayer Baden: Hrvacani -N23, Miljevici -N48
С. (Th.) michelotii М. Hoemes Baden: Hrvacani -N23
С. {Тh.) ruЬiginosum М. Hoemes Sarmat: Ilincica -NE4 7, Prnjavorski bazen -N62a
Мladi sramat: Foca -N18
Stariji sarmat: Srebrenik- Tinja -NE127
С. (Тh.) ruЬiginosum subtypicum Sacco Stariji sarmat: Sjeveroistocna Bosna -122Ь
С. (Th.) vulgatum Bruguiere Baden: Miljevici -N48
С. (Тh.) zeuschneri Pusch. Baden: Caklovica -NE17, Hrvacani -N23
Gorf?ii baden (z. beccarii): Sjeveroistocna Bosna -122Ь
CAМPANILE Bayle, 1884 (campanile tal. zvonik) Gomja kreda- danas.
Lj. krupna do gigantska, sa mnogo zavoja koj i su niski i neizboceni, stepenicasti.
Usce veliko. Sifonalni kanal uzak i snaZno savijen, parijetalni zlijeb dugacak,
sirok i plitak. Vanjska usna krilata, gore siroko urezana. Preklop unutrasnje
usne neravan i gore odmaknut od ljusture. Skulptura tanko spiralna sa kilom
na kome su cvorovi i kupaste bodlje.
С. boussaci Oppenheim Sredf?ii eocen: Lukavac -НЕ17
С. defrenatum Greg. Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
С. giganteum Lk. Sredf?ii eocen: Lukavac -НЕ17
Barton- priabon: Nugla -HW11
С. haskoviense Bontch Srednji eocen: TriЬistovo -HW16a
С. lachensis Bayan Srednji eocen: Konjovac -HW7a, Lukavac -НЕ17
Barton- priabon: Zagorje -HW19
С. newtoni Oppenheim Srednji eocen: Lukavac -НЕ 17
С. vicentinum Boyer Barton- priabon: Zagorje -HW19

RНINOCLAVIS Swainson, 1840 = Vertagus Schumacher, 1817

(rinos gnos, clava l toljaga, verto l vrtjeti, ago l goniti)

221
 Lj. srednje velicine, sa mnogo slabo izbocenih zavoja. Usce maleno, jako
ukoseno. Sifonalni kanal snazno skrenut na lednu stranu. Parijetalni zlijeb
dubok. Vanjska usna u profilu skoro ravna. Gomji i donji kolumelarni nabor
su slabo razvijeni. Prvi zavoji sa spiralnim i poprecnim rebrima, na posljednjim
skulptura је samo spiralna. Gomja kreda- danas.
Rh. rudolffi OppenheiтSredl?ii eocen: Arapovici -NE2, Lazica р. -NE63, Nikolici -NE92
CONOCERITНIUМ Sacco, 1895 (conus l kupa, kerikion g cerit)

С. (С.) banaticum Baden: Hrvacani -N23

С. (С.) olgae (Boettger) Baden: Hrvacani -N23

Familia Potamidae Gomja kreda- danas.

Razlikuje se od ceritida ро okruglom uscu,jedva primjetnom sifonalnom kanalu i ро
okruglom operkulumu sa jezgrom u sredini.
РОТАМЮЕS Brongniart, 181 О i subgenera: GranulolaЬium Cossmann, 1889, Pirenella
Gray, 1847 i Thiarapirenella Sacco, 1895
(potameidos g rijecni, granum l zmo, laЬium l usna, pirum l kruska, tiara l
papska kruna, turban)
Lj. kulasta, sa mnogo zavoja, sa niskim i izvana slabo istaknutim zavojima.
Posljednji zavoj ostro skrenut Karnik: dnu ljusture. Usce maleno, okruglasto
ilinepravilno ovalno. Parijetalni kanal slabo razvijen, sifonalnijevidan ilijedva
primjetan, ali kratak. Vanjska usna iskrivljena, naprUed sajednim izbacenim
reznjem, straga sa sirokim urezom. Preklop unutamje usne tanak, malen.
Р. (Pirenella) disjuncta (Sowerby) Мlш1i sarmat: Sjeveroistocna Bosna -122Ь, Srebrenik
-NE127, Puskovac -NE112
Sarmat: Pmjavorski bazen -N62a
Р. (Pirenella) nodosoplicata М. Homes Sarmat: Sjeveroistocna Bosna -122Ь
Р. (Pirenella) picta melanopsiformis Auinger in Friedberg Baden: Hrvacani -N23
Р. (Pirenella) picta mitralis (Eichwald) Gornji baden: Sjeverna i sjeveroistoena Bosna -N72a
Stariji sarmat: Sjeveroistocna Bosna -122Ь
Sarmat: Kozara -NWЗO, Pmjavorski bazen -N62a
Р. (Pirenella) picta picta (Defrance) Sarmat: Kozara -NWЗO, Pmjavorski bazen-
N62a, Sjeveroistocna Bosna-I22b
Р. (GranulolaЬium) inaequinodosum Schaff Baden: MaziCi -NW40
Р. {GranulolaЬium) plicatum Bruguiere Baden: MaZ:ici -NW 40
Р. (Thiarapirenella) Ьicincta Sacco Baden: Mazici -NW40
PYRAZUS Montfort, 181 О (pyr g vatra, aza g suvoca) Gornja kreda - danas.
Lj. kao kula ili piramida, posUednji zavoj velik. Usce veliko, nesto stegnuto u
parijetalnomdijelu, gdjeje mali, neizraziti kanal. Sifonalni kanalje relativno
sirok, posuvracen, bez prednjeg ureza. Vanjska usna lagano odvrnuta, straga
sa Ьlagom depresijom, а cesto i pojacana bradavicastim izraslinama i to kod
ljustura koje imaju izgled piramida, cetvero, petero ili sesterostranih.
Р. arapovicense Oppenheim Srednji eocen: Arapovici -NE2 (loc. typ. ), Debelac -NE25
TEREBRALIA Swainson, 1840 (terebra l svrdlo) Gomja kreda- danas.
Lj. krupna, debelozidna. Usce umjereno ukoseno. Parijetalni kanal је

222
 prepoznatljiv, oivicenje bedemom. Sifonalni kanalje kao sirok zlijeb ili kao
b1agadepresija. Vanjska usnajejako krhka i ima sirokstraznji urez. Kolume1a
i njen dio usca imaju sredisnjj nabor. Povrsina ljusture ima oblcno spjralne
redove bradavica koji se cesto slivaju sa poprecnim redovima bradavica ј sa
kvrgama.
Т. andrezejewsky Friedberg Sarmat: Pmjavorski bazen -N62a
Т. cf. 1ignitarum Hoemes Sarmat: Sjeveroistocna Bosna -122Ь
BATП.,LARIA Benson, 1842 (battilum l obredna kadionica) Кreda- danas.
Lj. ku1asta, sa re1ativno ve1ikim pos1jednjim zavojem i okruglo- kruskastim
grotlom. Izrazit parijetalni kanal ogranicenje malim naborom. Sifonalni nabor
је kratak, sirok, usjecen. Tanka i krta vanjska usna ima relativno dubok i
umjereno sirok straznji urez. Skulptura od spiralnih rebara i redova kvrzica,
nekad samo jedno rebro sa sitnim kvrzicama.
В. jelicensis Kochansky Srednji eocen: Munjaca -NE89 (loc. typ.)
В. katzeri Oppenheim Srednji eocen: Elezovac -NE37, Gomja Lukavica -NE40,
Rosici -NE116, SiЬosnjca -NE 133
В. kranjeci Kochansky Srednji eocen: Lazica р. -NE63, Mezgraja -NE77, Munjaca
-NE89 (1ос. typ.)
В. 1oparense Oppenheim Srednji eocen: Loparski dio Majevice -NE68 (loc. typ.),
Mezgraja -NE77, Miladici -NE79, Rosici -NE 116, SiЬosnica -NE 133
В. aff. loparense Oppenheim Senon: Bje1is -Е4
В. ozegovici Kochansky Srednji eocen: Munjaca -NE89 (Јос. typ.)
В. satrapes Oppenheim Srednji eocen: Arapovici -NE2, Mezgraja -NE77, NikoliCi -NE92

Familia Litiopidae Gomjakreda-danas.

(ро r. Litiopa, litos g gladak, malen, opaia g rupa za dim)
Lj. mala, tankog zida,jajasto kulasta. Usce ovalno ili uglasto ovalno. Sifonalni urez se
jedva zapaza u oЬliku slabe depresjje. Preklop unutamje ushejako uzak. Skulptura
s1aba.
АLАВА Adams, 1853 (alaba g cad, tinta) Gomja kreda- danas.
Zavojnica relativno visoka, usce rasireno ovalno, pomalo uglasto. Preklop
unutarnje usne jedva primjetan. Dno jzboceno, ali nije odvojeno. Skulpturaod
spjralnih rebaraca i bradavicastih izbocenja.
А costellata anomala(Eichwald) Baden: Нrva6ani -N23, Podgradci -N61, Caklovica -NE 17
Familia Bittiidae Cossmann, 1906 Paleocen-danas.
(Вittis је Ьila ljubavnica рј esnika Filete)
Razlikuje se od ceritiida Podgradci -N61 manje visokoj zavojnici i matljem broju zavoja,
а ima izbocenu envelopu. Usce prosjreno kruskasto jJi lecasto, sjfonalni ј parijetalni
kana1 su slabl.
ВПТШМ Gray, 1847 Paleocen- danas.
Lj. mala, kulasta, sa relativno malim posljedпjim zavojem i malim uscem.
Sifonalni kanal vrlo malen. Vanjska usna sa bradavicastim izrasliпama.
Skulptura slozena od poprecnih i spiralnih rebara i kvrzica na presjeCistjma.
В. cf. fratercu1us (Mayer) Sarmat: Sjeverojstocna Bosna -l22b

223
В. plaga Oppenheim Srednji eocen: Tuz1anski dio Majevice -NE147a
В. reticu1atum (Da Costa) Baden: Caklovica -NE17, Hrvaeani -N23, Podgradci -N61
В. spina (Partsch in Hoemes) Baden: Caklovica -NE 17, Нrvacani -N23, Podgradci -N61
Familia Cerithiopsidae Adams, 1854
(ро r. Cerithiopsis, ops, opsis g nalik) Gomja kreda- danas.
Lj. mala, kulasta. Usce malo, skoro cetverouglasto. Sifonalni kanal slabo razvijen,
parijetalnog oЬicno nema. Operkulum ovalan, sa ekscentricnim nukleusom.
SuЬfami1ia Cerithiopsinae Кreda- danas.
Dno 1ј. skoro p1josnato, vise i1i manj е odvoj eno, nета па sei bedema niti bradavicastih
izras1ina. Protokonh sa dosta zavoja, g1adak ili prugast.
CERITHIOPSIS Forbas et Hanlay, 1849 Gomja kreda- danas.
Posljednj i zavoj proporcionalan sa zavoj ima zavoj nice, oЬicno uglast па prelaz
u spljosteno dno. Usce zaokruzeno cetverouglasto, umjereпo suzeno u srediпi
i straga. Skulptura od spiralnih i poprecnih sitnobradavicastih rebara.
С. (Cerithiopsis) ade1ae Boettger Baden: Hrvacaпi -N23
С. (Cerithiopsis) irmae Boettger Baden: Hrvacani -N23
С. (Cerithiopsis) ораса Boettger Baden: Hrvacani -N23
С. (Cerithiopsis) tubercu1aris astensis Cossmann Baden: Hrvacani -N23
Gornji baden (z. beccarii): Sjevema i sjeveroistocna Bosna -N72a
Subgenus Dizoniopsis Sacco, 1895 (di g dvo, zona l рој as, ops g lik)
С. (Dizoniopsis) bi1ineata (М. Hoemes) Baden: Hrvacaпi -N23, Caklovica -NE 17
Gornji baden (z. beccarii): Sjeverna i sjeveroistocna Воsпа -N72a
SuЬfami1ia N ewtoniellinae Gomja kreda-danas.
(роr. Newtoniella, R. В. Newton, engleski p1eontolog, kraj 19-og vijeka)
Dno ljusture sa malim bedemom. Unutrasnja usna 1agano ubrana.
SEILA Adams, 1861 Gomja kreda- danas.
Lj. vrlo mala. Usce nepravilno zaokruzeno, cetverouglo. Sifonalni izrez sirok
i dubok. Dno ostro odvojeno, g1atko. Sku1ptura 1ј. od spira1nih rebara.
S. mu1ti1irata (Brusina) Baden: Hrvacani -N23, Caklovica -NE 17
Gornji baden (z. beccarii): Sjeverna i sjeveroistocna Bosna -N72a
Familia Triphoridae Jousseaume, 1884
Lj. oЬicno smotana u lijevo, kulasta, rjede stapicasta ili pupcasta. Usce vrlo malo, cesto
је zaokruzeno uglasto. Sifonalni i parijeta1ni kana1 su kod odraslihjedinki cjevasti.
Parijetalna cijev izbUa na lj. na suprotnoj strani od one na kojoj је usce, dok se sifonalna
udaljuje od peristoma. Lj. ima spiralna bradavicasta rebra kao skulpturu. Gomja kreda
- danas.
TRIPHORA Blainville, 1828 (tri g tri, foreo g nositi) Gomja kreda- danas.
Lj. kulasta, sa mnogo zavoja. Usce zaokruzeno cetverouglo. Vanjska usna
tanka, sa zarezom uz sav kod mladihjedinki. Sifona1na cijev је kod odras1ih
koso postav1jena. Skulptura lj. od spiralnih granu1iranih rebara.
Т. aequi1irata (Boettger) Baden: Hrvacani -N23
Т. perversa (Linne) Baden: Hrvacani -N23, Caklovica -NE 17
Gornji baden (z. dilatata): Sjeverna i sjeveroistocna Bosna -N72a

224
Т. reginae Boettger Baden: Hrvacani -N23
Familia Diastomidae Gomja kreda- danas.
( dia g skroz, stoma g usta)
Lj. kulasta, sa mпogo izboceпih zavoja. Usce ovalпo ili ovalno kruskasto, obod grotla
cjelovit. Parijetalni kanal primjetljiv. Preklop unutamje usne uzak, u parijetalnom dijelu
је odmaknut obrazujuci guzvu. Kolumela bez nabora. Operkulum sa mпogo zavoja.
DIASTOMA Deshayes, 1861 Gomja kreda- pliocen.
Lj. relativno visoka, sa sirokim posljedпjim zavojem. Usce u predпjem dijelu
tupasto, sa zljebastim parijetalnim kanalom. Vaпjska usпa sa bradavicastim
izrastajima. Рорrеспа rebra bedemasta, sa bradavicastim izbojcima i spiralпim
rebrima.
D. costellatum Lamarck Srednji eocen: Dabrica -НЕ5, Lukavac -НЕ17, TriЬistovo
-HW16a
Barton- priabon: Vinjani -HW17, Zagorje -HW19
D. costellatum var. alpinum Srednji eocen: Lukavac -НЕ17, TriЬistovo -HW16a
SANDBERGIA Bosquet, 1860 Gomja kreda- miocen.
Lj. mala, sa svega 6-8 zavoja. Posljednji zavoj zauzima 1/3 visine ~usture.
Usce rasireno kruskasto, naprijed lagano urezano. Parijetalni kanal slabo
razvijen. Skulptura mrezasta ali bez bradavica.
S. perpusilla (Grateloup) Baden: Hrvacani -N23
S. spiralissima (Dubois) Baden: Hrvacaпi -N23
Familia Modulidae Fischer, 1885 Oligocen-danas.
Lj. malena, cigrasta, sa slozenom skulpturom. Zavojnica niska, pupak uzak. Unutrasnja
usna sa zabastim zadeb~anjem u prednj em dijelu. Operkulum okrugao, sa mnogo zavoja.
MODULUS Gray, 1872 (modulus 1mjerica) Oligocen- danas.
М. basteroti Beпoist Baden: Hrvacani -N23
Superfamilia Turritellacea
Lj. kulasta ili kao crv povUeпa. Usce okruglo, rjede zaokruzeпo cetvrtasto. Parijetalпi
kanal slabo izbocen, sifoпalпog kanala nema. Skulptura od jakih spiralnih rebara ili
nizova kvrzica. Operkulum roznat, sa mnogo zavoja.
Familia Turri tellidae Clarck, 1851
Lj. visoka, sa mnogo zavoja koji se ravпoшjemo povecavaju. Vanjska usnajednostrana,
unutrasnja uska, bez zavoja. Skulptura intezivna, spiralna. Pupka nema. Na sredini
vanjske usne је sirok zarez. Кreda- danas.
TURRITELLA Lamarck, 1799 (turritus 1kulast) Кreda- danas.
Lj. uska, sa do 30 zavoja. Dno slabo uleglo. Usce okruglo ovalпo. Vaпjska
usna na savu ukosena, unutrasnja se ispravlja prema dnu. Skulptura spiralna,
intezivna, sa prugama prirasta.
Т. archimedis Hoemes Baden: Caklovici Muslimaпski -NE 18
Т. cathedralis Brgt. Baden: Hrvacani -N23 (Katzer)
Т. corniferi Srednji eocen: Zolje -NE156
Т. medioconcava Oppenheim Srednji eocen: Arapovici -NE2, Lazica р. -N63, Nikolici -NE92
Т. praestrangulata Oppenheim Srednji eocen: Rosici -NE 116

225
Т. rosicensis Oppenheim Srednji eocen: Rosici -NE 116 (Јос. typ.)
Т. trempina Carez Srednji eocen: Srebrenik gomji -NE126
Т. tricarinata Brochi Gomji baden (z. dilatata): Sjevema i sjeveroistocna Bosna -N72a
Т. vinculata Zck. Srednji eocen: Lukavac -НЕ 17
НAUSTATOR Montfort, 1810 (haustator g usisivac) Valang- danas.
Lj. uska, vitka, dosta krupna. Zavoji slabo izboeeni ili pljosnati, sloi.eni u izvmutu
ljestvicu. Skulptura od bradavicastih spiralnih rebara, nekad vise redova u
zavoju.
Н. triplicata Brocchi Baden: Podgradci -N61
Н. turris Basterot Baden: Mazici -NW 40, Podgradci -N6 1, Zarica rijeka -N93
ARCНIMEDIELLA Sacco, 1895 (Arhimedes- grcki matematicar i mehanik)
Lj. umjerene veliCine, uska, kupasta ili cigrasta. Zavoji nose ро dva kila sa
tankim spiralnim rebrima. Usce okruglo. Turon- danas.
А. dertonensis Mayer, 1868 Baden: Hrvacani -N23
А. turris Basterot Baden: Kozara -NWЗ О, Mazici -NW40, Hrvacani -N23, Obsine -
N53, Podgradci -N6 1, Pmjavorski bazen -N62a, Bijeli potok -NE6, Caklovica
-NE17
TORCULOШELLA Sacco, 1895 (torculum l presa za cUedenje, idein g izgled)
Zavojnica visoka sa slabo izbocenim zavojima, sa spiralnim rebrima. Usce
cetverouglo. Linije prirasta sa sirokim, skoro centralnim zavijanjem.
Т. Ьicarinata Ьicarinata Eichwald Baden: Hrvacani -N23, Obsine -NSЗ, Reljevac-
N68, Bijeli potok -NE6, Caklovica -NE 17, Cak1ovi6i Musl. -NE 18
Т. erronea erronea Cossmann in Friedberg Baden: Podgradci -Nб 1
Т. s1ovenica Ramovs Baden: Malinovac -N46
Т. subangulata subangulata Brocchi Baden: Jazovac -NЗО, Hrvacani -N23, Mali
Pmjavor -N44, Caklovica -NE 17, Reljevac -N68
Т. tricincta Borson Baden: Hrvacani -N23, Reljevac -N68
MESALIAGray, 1842 Gomja kreda- danas.
Lj. malena, kulasto kupasta. Zavoji niski, u manjem broju. Usce veliko, ovalno,
vanjska usna sa sirokim asimetricnim urezom. Spiralna rebra gruba.
М. fasciata Lamrck Srednji eocen: Arapovici -NE2, Nikolici -NE92
М. pedinogyra Oppenheim Srednji eocen: Dubravice -НЕ7
М. suЬtrochoidea Oppenheim Srednji eocen: Rosici -NE 116
Familia Vermetidae OrЬigny, 1840Trijas-danas.
Lj. cjevasta. Protokonh i prvi zavoji su oЬicno uzlazna spira1a, а posljednji zavoji su
nepravilno crvoliko iskrivljeni. Pricvrscavaju se cementacijom. U Ijusturi vide se ostaci
resorЬirane kolumele. Grotlo okruglo, Citavog oboda. Operkulum roZпat, okrugao, izvana
ugnut.
VERМETUS Daudin, 1800 sa subgenera: Burtinella Mбrch == Tubulostium Stoliczka,
1869, Petaloconchus Lea, 1843 i SerpulorЬis Sacco, 1827. (vermis l crv, tu-
bulus l cijev, ostium l usce, petalon g list, concha lljustura, serpo l gmizati,
orЬis l krиg)
Na trbusnoj strani vidi se uzduzni bedemcic. Skulptura iztalasastih uzduZпih
rebara i od pruga prirasta. Gomja kreda- danas.

226
V. arenarius Linne Baden: Caklovici Muslimanski -NE18
Gornji baden (z. dilatata): Ravna tresnja -1 -NE115
V. (Petaloconchus) intortus Lamarck Baden: Нrvacani -N23, Caklovica -NE 17
Gornji baden (z. dilatata): Sjev. i sjeveroistocna Bosna -N72a
V. (SerpulorЬis) arenarius Linne Baden: Нrvaeani -N23, Obsine -N53, Podgradci -Nбl
VERМICULARIA Lamarck, 1799 (vermiculatus l crvolik) Trijas- danas.
Lj. је u mladosti tijesno savita, kasnUe se savUa slobodno. OЬicno nosi sredisnj i
kil kojije koso presjecen prugama prirasta.
V. pseudoturritella Boettger Baden: Hrvacani -N23
TENAGODUS Guettard, 1774 (tenagodes g mocvarno) Trijas- danas.
Prvi zavoji grade slobodnu spiralu. Usce ima plastov urez koji zarasta ili
ostavlj а niz otvora.
Т. stratus Defrance Srednji eocen: Rosici -NE 116
FamiliaMathildidae Cossmann, 1912
(ро r. Mathilda, tj. ро zenskom imenu)
Lj.jajasto kupasta. Protokonh gladak, smotan u lijevo. Zavoji izboceni, sa spira\nim
rebrima i kvrzicama. Trijas- danas.
PROMATHILDAAndreae, 1887 = Promathildia, Andreae, 1887 Trijas- eocen.
Lj. kupasta, sa mnogo zavoja, od kojihje posljednji uglast. Usce okruglo ili
skoro romЬicno, naprijed kljunasto. Zavoji sa dva kila, а u prostoru izmedu
njih su spiralna rebarca. Na presjecistima sa prugama prirasta su bodljaste
kvrzice ili zupci.
Р. (?) permiana Kittl. Gornji perm: Han Orahovica -Е2
Familia Caecidae Gray, 1847
Lj. kao slobodna mala kratka cijev kojaje naprijed malo prosirena. Pocetni, spiralno
smotani dio lj. skoro redovito otpadne. Usce okruglo, cesto obruЬ\jeno. Na straznjem
dtielu cijevije jedna ili nekoliko poprecnih pregrada. Prednja strana pregrade је pUosnata,
strainja izbocena, па kraju sa izbocenjem u oЬ\iku dugmica, \optice ili bodlje. Izvanaje
lj. glatka ili sa koncentricnim rebrima. Operkulum roznat, sa mnogo zavoja. Eocen-
danas.
САЕСUМ Fleming, 1824 (caecum l slijepo crijevo) Eocen-danas.
Usce је jednostavno. StraZпji dio Uusture ima pregradak sa povijenom bodljom.
Izvana se vide koncentricna rebra i tragovi prirasta.
С. (Caecum) trachea (Montagu) Baden: Hrvacani -N23, Caklovica -NE17
Superfamilia Melaniacea Ordovicij -danas.
Lj .± kulasta. Usce је oЬicno ovalno, naprijed sa zarezom, nekad sa bazalnom fasciolom.
Familia Melanatriidae Eocen- danas.
Lj. kupasto kulasta. Usce naprijed uglasto, nekad poruЬ\jeno, bezjasnogureza.
MELANATRIA Bowdich, 18 82 (melania g crnilo, atrium l dvorana)
Lj. ima izgled puza cerit, krupnaje, slozene skulpture, nekad sa bodljama i
poprecnim rebrima. Usce okruglo, naprijed i pri vrhu uglasto. Еосеп- daпas.
М. bosniaca Oppenheim Srednji eocen: Nikolici -NE92

227
BROTIA Adams, 1866 (brotoo gpoprskati krvlju)
В. escheri (Brongn.) verbasensis Neumayr Stariji miocen (otnang- karpat): Banja
Luka -N2, Prnjavorski bazen -N62a, Vranovac -N91
В. pilari Neumayr Stariji miocen: Banja Luka -N2, Pщjavorski bazen -N62a, Vrnnovac -N91

FamiliaMelanopsidae Bourguignat, 1884

Lj.je oЬicno kulasta. Usce dosta usko, ukoseno, parijetalni kanal izrazen. Naprijedje
dubok izrez koji iz sebe ostavlja bazalnu fasciolu. Vanjska usna ima sinus, unutrasnja
debeo :luljast preklop. Povrsina lj. sa ili bez skulpture. Кreda- danas.
SuЬfamiliaMelanopsinae Cossmann, 1909 Кreda-danas.
Zavoj i slabo izdvojeni. Posljednji zavoj velik, visok, va~kast. Vanjska usna sa svodom ili
skoro posve ravan. Postoji bazalna fasciola.
MELANOPSIS Ferrussac, 1807 i subgenera: Stylospirula Rovereto, 1899 = Macrospira
Sandberger, 1875, Lyrcaea Adams, 1854 et Canthidomus Swainson, 1840
Senon - danas.
(melania g crnilo, ops, opsis g lik, stylos g stap, spirula l mala spirala, makros
g krupan, spira l spirala, lyra g muzicki instrument, kanthos g zeljezni obruc
na tocku, domus l kuca)
Lj. ovalno- kupasta. Usce usko, sa sirokim prednjim izrezom i kratkim izrezom
straga. Vanjska usna pomalo krivudava, unutrasnja usna glatka. Kolumela
nета nabora.
М. angulata Neumayr Miocen: Dzepe -НNЗ
М. astathmeta Brusina Miocen: Ramici -N66
Мladi miocen: Kupresko polje -SW16
М. aff. astathmeta Brusina Miocen: Vatelj -SWЗO
М. arcuata Brusina Srednji miocen: Zenicko - sarajevski bazen -CW26
Мladi miocen: Repovica -НN6
Miocen: Kamengrad -NW25, Kosevo -СЕ6, Konjicko- ostrozacki bazen
-НN4, Prozor -НN5
М. astrapaea Brusina Мladi miocen: Kupresko polje -SW16
Miocen: Drvar -SW6
М. Ьicoronata Brusina Stariji miocen: Bijelo polje -HEl
М. bonelli Sism. Panon: Lukavac- Dobrnja -NE70
М. bouei bouei Handm. Donji panon: Кreka -NE59, Orasje -NE96
М. bouei affinis Handm. Panon: Prnjavorski bazen -N62a, Todorovici -N84
М. bouei multicostata Handm. Panon: Prnjavorski bazen -N62a
М. bouei rarispina Lбr. Panon: Spasoviste -N77
М. brachyptycha Neumayr Мladi miocen: Posusje -HW12
Miocen: Vir polje -HW18
Stariji miocen: Vucpolje -SW32
М. camptograrnma Brusina Miocen: Biha6 -NW2
М. castrensis Noul. Miocen: Glamocko polje -SW 12
М. cognata Brusina Мladi miocen: Bos. Кrupa -NW9a, Cazin -NW12, Stopaline-
SW26, Gracaпica -CW7, Banja Luka -N2
М. cvijici Brusina Мladi miocen: Kupresko polje -SW16, Vatelj -SWЗO

228
М. cylindrica Stol. Panon: Кreka -NE59
М. dalmatina Miocen: Rotimlje- Hodovo -НЕ21
М. decolata Stol. Рапоп: Кreka -NE59
Stariji miocen: Bijelo polje -HEl
Мlatli miocen: Sipovo -CW20, Gatacki bazen -НЕ 1О
Donji pont: Sarac potok -NEII9
Donji porщfer: Bukinje -NE14, Ljubace -NE67, Milici -NE80, Moluska
rijeka -NE85
М. dorogensis Oppenheim Srednji eocen: Miladici -NE79, SiЬosnica -NE133
М. entzi Brusina Gornji panon: Ravna tresnja -NE114
М. esperoides Roman: Bos. Gradiska -1 -N4
М. fossilis fossilis (Mart.) Gmel Srednji panon: Pasabunar -NElOO
Panon: Drenovac -N14, Prnjavorski bazen -N62a, Gradacac -NE42
М. fossilis constricta Hand. Panon: Mraтor -N51, Prosjek -N65
М. fossilis coaequata Handm. Panon: Prosjek -N65
М. filifera Neumayr Мlatli miocen: Sipovo -CW20, Repovica -НN6
Miocen: Strupnina -CWI8, Zeljkovici -CW27, Ljusina -NW37, Zegar-
Turija -NW60, Drvar -SW6, Konjicko- ostrofucki bazen -НN4
М. geniculata Brusina Мladi miocen: Hodovo -НЕ13
М. hranilovici BrusinaMiocen: Vojkovici -SWЗI
М. impressa impressa Кrauss Srednji panon: Кreka -NE59
Panon: Dubnica -NЕЗЗ
М. impressa bonellii Manz. Panon: Spasoviste -N77, Juzna sinklinala Кreke -NE52,
Mali Pmjavor -N44
М. impressa posterior Рарр Panon: Pmjavorski bazen -N62a
М. impressa pseudonarzolina Рарр Panon: Pmjavorski bazen -N62a
М. katzeri Miocen: Medna -CW12
М. kispatici Мladi miocen: Kamengrad -NW24
М. laureana Mlatli miocen: Kamengrad -NW24
М. lepavinensis Brusina Stariji miocen: Bijelo polje -HEl
М. lozanici Brusina Рапоп: Pmjavorski bazen -N62a
М. mandamani Miocen: Rotimlja- Hodovo -НЕ21
М. martiniana Fer. Gornji panon: Кreka -NE59
Panon: Pmjavorski bazen -N62a, Lipnica- Lukavac -NE64, Smoluca -
NE128, Tanjevac -NE138
М. misera Brusina Мladi miocen: Bihac -NWЗ
Miocen: Glamocko polje -SW12
М. aff. misera Brusina Miocen: Medna -CW12
М. nesici Srednji panon: Pasabunar -NElOO
Panon: Huk р. -NE64a, Spionica -NE137, Sreflije -NW55
М. panciciana Brusina Stariji miocen: Bijelo polje -HEl
Мlatli miocen: Kupresko poUe -SW16, Sipovo -CW20
Miocen: Medna -CW12
М. pavlovici Miocen: Rotimlja- Hodovo -НЕ21
М. plicatella Neumayr Miocen: Vir polje -HW18

229
М. plicatula Brusina Мladi miocen: Kupresko polje -SWlб, Sipovo -CW20, Posusje
-HW12, Rakitno -HW14, Hodovo -НЕ13
Miocen: Glamocko polje -SW 12, Prozor -НNS, Kosevo -СЕб, Rotimlja-
Hodovo -НЕ21
М. praemorsa L. Мlatli miocen: Banja Luka -N2
М. pygmaea pygmaea М. Hoernes Мlatli miocen: Кamengrad -NW24, Graeanica -CW7
Рапоп: Sreflije -NW55, Pmjavorski bazen -N62a, Prosjek -N65, TodoroviCi
-N84, Кreka -NE59
М. pygmaea obesa Brusina Srednji panon: Pasabunar -NE 1ОО, Ravna tresnja -NE 114
М. pygmaea turita Handman Panon: Pmjavorski bazen -N62a
М. retusa BrиsinaMiocen: Medna-CW12, Sipovo-CW20, Glamocko polje-SWI2
М. rugosa Handm. Panon: Mramor -N51, Pmjavorski bazen -N62a
М. sinjana Brusina Stariji miocen: Bijelo polje -HEl
Мlatli miocen: Sipovo -CW20, Rakitno polje -HW14
М. sostarici Brusina Stariji miocen (ekviv. karpata): Vranovac -N91
Stariji miocen: Brezove Dane -CW4
Мlatli miocen: Banja Luka (Ramici) -N2, Rakitno polje -HW14
Miocen: Mali Savic-N45, Pmjavorski bazen -N62a, Vijaeani -N89, Vukovo-N92
М. tenuiplicata Neumayr Stariji miocen: Ljesljani -NW36, Crvenice -SWЗ, Potkraj
-SW2la, VuCipolje-SW32
Мlatli miocen: Sipovo -CW20
Miocen: Meduvode -NW42, Baketinovac -SWl, Eminovo selo -SW8,
Orguz-SW21, Seonica-SW25, VojkoviCi-SWЗl
М. vindobonensis vindobonensis Fuchs Donji рапоп: Кreka -NE59
Srednji panon: Pasabunar -NEIOO, Korace -NЗS
Gornji panon: Mali Pmjavor-N44, Pmjavorski bazen -N62a, Ravna tresnja
-NE114
Panon: SreflUe -NW55, Mramor -N51, Prosjek -N65, Spasoviste -N77,
Todorovici -N84
М. visiania Brusina Srednji miocen: Zenicko - sarajevski bazen -CW26
Miocen: Medna -CW12, Rotimlja- Hodovo -НЕ21
Мlatli miocen: Kupresko polje -SWlб
М. vitezoviCi BrusinaМiocen: Ricica Donja -CW16, Diepe -НNЗ, Rotimlja- Hodovo-НE21
М. zujovici Brusina Panon: Pmjavorski bazen -N62a
М. aff. (Мacrospira) rapiformis Sandberger Miocen: Konjicko- ostro:Zacki bazen -НN4
М. (Canthidomus) lyrata Neumayr Miocen: Medna -CW12
М. (Lyrcaea) impressa Кrauss Panon: Smice -NE129
М. (Lyrcaea) impressa bonelli Sism Donji panon: Spasoviste -N77
М. (Lyrcaea) kobelti Brusina Gornji panon: Mramor -NE87
М. (Lyrcaea) petrovici Brusina Gornji panon: Lukavac - Dobmja -NE70

MELANOPTYCHIA Neumayr, 1880 (ptyhe g nabor)

М. Ьittneri Neumayr Miocen: Dzepe -НNЗ, Prozor -НN5, Vatelj -SWЗO
Мlatli miocen: Caprazlije -SW4, Kupresko polje -SW 16, Stopaline -SW26
М. carusi Brusina Miocen: Dzepe -НNЗ
М. cf. defensa Fuchs Panon?: Кreka -NE59

230
М. mojsisovicsi Neumayr Miocen: Dzepe -НNЗ, Konjicko- ostrozacki bazen -НN4
FamiliaMelaniidae Latreille, 1825 Jura-danas.
Zid ljusture sa epidermom tamne Ьоје. Lj. ovalna ili kulasta, zavojnica relativno dugacka.
Zavoji glatki ili sa skulpturom. Pupka nema. Usce ovalno, pomalo koso. Prednji dio
uscaje oЬicno iskrivljen ili posuvracen, bez izreza. Operkulum roznat, spiralan.
SuЬfamilia Melaniinae Cossmann, 1902 Кreda- danas.
Usce tupasto Ш cak uleglo naprijed, а straga znatno sиZeno. Kolumela tanka, bez nabora,
zadebljanja.
MELANIA Lamarck, 1799 (me1ania g crnilo) Gomja kreda- danas.
Lj. glatka sa spiralnim prugama ili poprecnim rebrima i kvrzicama. Usce
koso ovalno, cesto izduzeno. Preklop unutrasnje usne slab.
М. cuvieri Desh. Srednji miocen: Tuzlanski dio Majevice -NE147a
М. escheri Neumayr Мlatfi miocen: Banja Luka -N2
Miocen: GoluЬic -NW 14
М. pilari Neumayr Мlatfi miocen: Cazin- Trzac -NW12, Caprazlije -SW4, Zenicko
- sarajevski bazen -CW26, Banja Luka -N2
Miocen: Bihac -NWЗ, Ljesljani -NW36, Ljusina -NW37, Teslicki bazen-
CW21, Sarajevo- Lukavica -CS14, Turjak -N86, Vijak -N90, Vukovo-
Kajmici -N92, Konj icko- ostro:lacki bazen -НN4
М. verbasensis Neumayr Мlatfi miocen: Cazin- Trzac -NW12, Stopaline -SW26,
Gracanica -CW7, Banja Luka -N2
Miocen: Bojna -NW4, GoluЬic -NW14, Kamengrad -NW24, Ljesljani-
NW36, Vukovo- Kajmici -N92
SuЬfamilia Stomatopsinae Cossmann, 1909 Gomjakreda-danas.
Lj. visoko kulasta do niska kao cigra. Usce okruglo. Preklop unutrasnje usne intezivan.
STOMATOPSIS Stache (in Sandberger, 1871) i subgenera: Megastomatopsis Stache,
1889 et Stomatopsidea Stache, 1889
(stoma, tomato g usta, ops, opsis g lik, mega g golemo, idea g izgled)
Zavoji stepenasti, sajakim poprecnim rebrima. Usce okruglo sa neprekidnim
obodom usana koje su podeЬijane i presavijene. Pa1eocen (Kozina slojevi)
S. effusa Donji paleocen (danien): Nugla - Sumeljavci -HW1l
S. (Megastomatopsis) aberrans Stache Danien: Doljani -НЕб
S. (Stomatopsidea) acanthica Stache Danien: Doljani -НЕб
S. (Stomatopsidea) leptobasis Stache Danien: Doljani -НЕб
PYRGULIFERA Meek, 1877 (pyrgos g kula, fero 1 nositi) Cenoman- danas.
Lj. izduzeno ovalna, sa stepenasto se povecavajuCim zavojima, sa poprecnim
rebrima i spiralnim prugama. Usce ovalno, nekad sa slaЬim ulegnucem.
Р. cf. pichleri Hoemes Cenoman: Bije1o Brdo -ЕЗ
Superfamilia Scalacea Srednjajura- danas.
Lj. kulasta, rjede kad cigrasta, ima mnogo zavoja. Usce vecinom okruglo, nekad malo
uglasto.
Familia Scalidae Srednjajura- danas.
Zavoji se dodiruju. Peristom citavog oboda, cesto poruЬljen bedemom ili podeЬijanih

231
usana. Dno ljusture cesto sa bazalnim diskom.
SCALA Bruguiere, 1792 = Scalaria Lamarck, 1801 Subgenera: Acilia Koken Fиscoscala
Monterosato, 1890 i Spiniscala Boury, 1909
(scala l stepenica, area l prazan prostor, Acilia = rimski knjizevnik iz vremena
Jиliиs Cezara, fuscиs g smed, spina l tm)
Lj. kulasta. Zavoji se brzo povecavaju i jedva dodiruju, odvojeni dubokim
savom. Usce malo, ovalno, peristom podeЫjan. U produzenju kolumelamog
dUela uscaje karakteristicna usica. Nema bazalnog bedema i diska. Pupak
vecinom siroko otvoren. Poprecna rebra siroko rastavUena, grebenasta, pornalo
ukosena, ne spajaju se sa onim na slijedecem zavoju. Trijas- danas (prema
Zittel-и).

S. monilis Kittl Donji karnik: Draguljac -CS8

S. (Acilia) cf. aeqиalis Koken Donji karnik: Draguljac --CS8
S. (Fиscoscala) tenиicostata Michaиd Baden: MiUevici -N48
S. (Spiniscala) frondicиla spinosa (Bonelli) Baden: Hrvacani -N23, Jazovac -NЗО,
Mali Pmjavor-N44
PLICISCALA Boury, 1887 sa sиgen. Nodiscala Boury, 1890 Eocen- danas.
(plico l sloziti, иbrati, nodиs l cvor, pletenica)
Р. (Nodiscala) scaccili М. Hoemes Baden: Hrvacani -N23, Miljevi6i -N48
Sиperfamilia Calyptraeacea
Postoji tendencija redukcije spiralne grade ljusture. Gomja kreda- danas.
Familia Fossaridae Gomja kreda- danas.
(ро r. Fossarus, fossa l jarak)
Lj. oЬicno malena, razliCitog oЫika (kao Natica ili izduzeno ovalna), sa malim brojem
zavoja. Posljednji zavoj velik i dosta nadut. Dno izboeeno, sa pupkom. Usce prosireno,
okruglo Ш ovalno, сј elovitog oboda. Povrsina glatka ili sa skulpturom.
POSTALIA Oppenheim, 1896 (post 1iza, alia l na drugu stranи)
Р. cf. stefanii Dainelli Barton- priabon: Zagшje -HW19
Familia Hipponicidae Gomja kreda- danas.
Lj. visoko kapasta. Vrh pomjeren daleko nazad, kljunast. U lj. iznutra se vidi misicni
otisak и oЫiku potkovice. Vanj ska povrsina rebrasta.
HIPPONIX Defrance, 1819 (hippo g konjski, onix g kopito) Gomja kreda- miocen.
Zid debeo. StraZnja straпa ravпa ili ulegla, prednja izrazito izboceпa. Vrh se
ostro istice, kljunast. Us6e siroko, ovalno. Potkovicast otisak misicaje naprijed
siroko otvoren.
Н. dilatatиs Lamarck Srednji eocen: Lиkavac -НЕ17
Н. striatиs Meneghini Srednji eocen: Loparski dio Majevice -NE68
АМАLТНЕА Schиmacher, 1817 ( ama1theis g rog izoЬilj а)
А. phlepsi (Boettger) Baden: Hrvacaпi -N23, Jazovac -NЗО

Familia Calyptraeidae Gomja kreda- danas.

Lj. tankog zida, spiralna ili kupasta, kao niska kupa ili cipelica. Vrh и sredini ili na
obodu. Kod spiralпih ljustura dno је ostro ograпiceпo, sa uscem na kraju.Unutrasпji

232
dijelovi zavoja su reducirani na jednu lamelu. Vanjska povrsina glatka il i sa poprecnom
i bodljastom skulpturom.
CALYPTRAEA Lamarck, 1799 (kalypteira g slajer) Gomja kreda- danas.
Lj. niska kupa sa malo zavoja. Posljednji zavoj velik, prosiren, oblcno nizak.
Dno lj. ostro ograniceno, sa tankom spiralnom plocicom. Usce na samom
dnu, ima iskriv1jenu vanjsku usnu. Unutrasnja usnaostro savijena. Lj. zatvara
1ijevkastu sup1jinu tipa pupka.
С. aperta So1. =С. trochiformis Lam. Srednji eocen: Loparski dio Majevice -NE68
С. (Ca1yptraea) chinensis Linne Baden: Caklovica -NE17, Jazovac -N30
CREPIDULA Lamarck, 1799 (crepida 1 sanda1a) Gomja kreda- danas.
Lj. и oЬliku cipelice. Vrh povijen nazad i savijen. Lamela nije spiralna vec
skoro paralelna sa bazom. Rubovi 1ame1e (unutrasnja usna) su ili skoro pravi
ilijako savijeni. Vanjska povrsinaje oblcno g\atka.
JANACUSMбrch, 1852 (ianua l otvor)

С. (Janacus) crepidu1a (Linne) Baden: Miljevi6i -N48

Fami1ia Capulidae Gomja kreda- danas.
Lj. mala do srednje ve\ika, najcesce kao sljem, nekad iskrivUeno jajasta ili siroko Cigrasta.
Vrh spiralno uvrnut ilijako savijen. Nema unutrasnjih pregradaka. Otisak misica kao
potkovica.
CAPULUS Montfort, 181 О (capulus 1 siljasta kapa) Gomja kreda- danas.
Lj. oЬlika sUema. Otisak misica ima nesimetrican polol.aj. Skulptura od valovitih
tankih radija1nih rebara i grubih pruga prirasta. Ovaj rod, и sirem smislu ide
od kambrija (Zittel, 1924).
С. comiformis Kittl Donji karnik: Dragu1jac -CSS
С. turcicus Кitt1 Donji karnik: Draguljac -CSS
Superfami1ia N aticacea Trijas- danas.
Lj .loptasta,jajasta i1i kao uho. Pos1jednji zavoj velik. Zavojnica nekad jedva strsi. Zavoji
se djelomicno prekrivaju. Usce veliko, peristom cjelovit, po\ukruzan, polumjesecast ili
kruskast. Preklop unutra8nje usne velik, cesto sajednim ili vise fu\jeva. Pupak djelomicno
ili posve prekriven. Povrsina glatka, rjede sa spiralnim rebrima.
Fami1ia Gyrodeidae Trijas- eocen.
Lj. srednje velicine. Zavojnicajako kratka. Posljednji zavoj plocast, sa okolosavnom
terasom. Pupak vr1o velik, dubok, ostrog oboda.
GYRODES Conrad, 1860 (gyros g savijen, odos g casa sa kojom se nazdravljalo) А\Ь
-mastriht.
Zavojnica dosta p1josnata, tako daje pos1jednji zavoj skoro nadvisuje. Sav sa
gruЬim bradavicama i пaborima. Usce prosireno,jajasto. Vanjska usпa tanka
ijako ukosena. Preklop unutrasnje usne tanak i uzak. Pupak okrugao, ostrog
oboda. Tragovi prirasta gruЬi, ubrani.
G. ponsus Stol. Cenoman- turon: Bijele Vode -Е2
Fami1iaAmpullini dae Trijas- danas.
Lj. \optasta, poluloptasta ili skoro jajasta. Usce prosireno kruskasto ili skoro
polumjesecasto, sa ±izduienim parijetalnim zlijebom. Limb postoji. Preklop unutrasnj е

233
usne cesto sa pupcanim izras\inama. Pupak umjerene velicine Ш kao pukotina.
MEGATYLOTUS Fischer, 1885 (щеgа g golem, tylotos pun fuljeva) sa subgenus
Deshayesia Raulin, 1884 = Naticella Grateloup, 1840 (G.M. Deshayes,
francuski ma1akolog iz prve polovine 19-og vijeka)
М. (Deshayesia) alpina Srednji eocen: Munjaca -NE89
М. (Deshayesia) fulminea Bayan Srednji eocen: Dabrica -HES
AМPULLINA Lamarck, 1821 (ampu1a l trbusasta vaza) Lijas- danas.
Zavoji niski, izboceni, sav dubok kao kanal, uz njega tece "trotoarska" staza.
Usce kruskasto, sa parijetalnim zlijebom. Vanjska usna tanka. Preklop
unutrasnje usne tijesno nalijeze i bar jednim dijelom prekriva pupak. Limb
jasno ogranicen. Povrsina ima nekad spiralne brazde i pruge prirasta.
А. edwarsi Deshayes Srednji eocen: Dabrica -HES
А. incompleta Zittel Srednji eocen: Dabrica -HES, SiЬosnica -NE133
А. intermedia (cf.) Srednji eocen: MiladiCi -NE79, Dabrica -HES
А. parisiensis OrЬigny Srednji eocen: Bristvenicka rijeka-NE12
А. sigaretina Lam. Barton- priabon: Citluk -HW2, Konjovac -HW7a, Triblstovo-
HWlбa, Zagotje -НW19, Gnojnice -НЕ12, Lukavac -НЕ17
А. vitellius Oppenheim Srednji eocen: Lukavac -НЕ17, Gomja Lukavica -NE40,
SiЬosnica -NE 133
А. aff. vitellius Oppenheim Senon: Bjelis -Е4
А. vulcani Bgt. Srednji eocen: Arapovici -NE2, Bristvenicka rUeka -NE 12, Loparski
dio Majevice-NE68, Nikolici -NE92, Dabrica-HES, TriЬistovo-HWlбa
Familia N aticidae Forbes, 1838 Кreda- danas.
Lj.loptasta,jajasta ili kao lukovica, mala do srednje velicine. Zavojnica kratka, zavoja
malo. Posljednji zavoj velik, naduven. Usce siroko, okruglo iii kruskasto, lezi u kosoj
ravni. Parijetalni zlijeb vise ili manje izrazit. Preklop unutrasnje usne sajednim i1i nekoliko
izraslina. Pupak u pravilu sa funikulumom, ali bez limba.
NAТICA Scopoli, 1777 (natis g butina) sa subgenus Nacca Risso, 1826
Lj. skoro kao lopta. Zavojnica jedva da strsi. Zid debeo. Usce polukruzno ili
rasireno kruskasto. Ravan usca nagnuta prema dorzalnoj ravni. Parijetalni
zlijeb izrazen, srednji dio brazdast. Preklop unutrasnje usne sa tri fuljevite
gu:Zve od kojihje pupcana najboUe razvijena, dokje prednja vrlo slaba. Pupak
siroko otvoren, funikulus izrazen, spaja se sa preklopom. Ljustura glatka,
nekad sa obojenim sarama.
N. Ьicarinata К. Srednji eocen: Triblstovo -HWlбa
N. bulblformis Sow. Cenoman- turon: Staric -Е30
ј Gornja kreda: Вiје1а zemlja -NE1
N· catena sarmatica Рарр Stariji sarmat: Sjeveroistocna Bosna -NE 122Baden:
. aillardeti Lefroz Doni trijas: Glamocani -NWIS
. helicina Hoemes Baden: Bos. Kostajnica -NW8
. helicina sarmatica Pall Stariji sarmat: Okolica -N54, Dobosnica -NE26
N· hospitalis Srednji eocen: LaziCa р. -NE63, Mezgraja -NE77
N. incomp1eta Zittel Barton- priabon: Zagorje -HW19
N. karakaschi Pcelincev Gornji neokom: Meomaca -HW18

234
N. passinii Bayan Srednji eocen: Loparski dio Majevice -NE68, Dabrica -НЕ5
N. punctata Sharp Cenoman- turon: Staric -ЕЗО, PriЬojevacki potok -Е27
N. pusiuscиla Stache Gornji perm: Praca -Ell, Prekaca -El2
N. semicostata Lepsius Kampil: Dimitor -CW8
N. (Nacca) millepunctata Lam. Baden: Kozara -NWЗO, Нrvacani -N23, Obsine -NSЗ,
Podgradci -N61, Pojezna -N62, Pmjavorski bazen -N62a, Reljevac -N68
POLINICES Montfort, 181 О sa subgenera: Polinices s. str. = Naticina Guilding, 1834,
Euspira Agassiz in Sowerby, 1830 et Neverita Risso, 1826 (poli g gradski,
nike g pobjeda, еу g upravo, spira l spirala, ne l ne, veritas l istina, natis g
butina, kineo gpokrenиti, pomjeriti)
Lj.loptasta do iskrivljeno jajasta. Usce prosireno, krиskasto ili nepravilno ili
zaokru.Zeno trouglasto. Vanjska иsna tanka, sa ravnim ili malo iskrivljenim
profilom. Preklop unutrasnje usne jak, sa dva slabo izraiena izbojka koj i mogu
izostati. Pиpcani izbojakje masivntii i spaja se sa krajemjako razvUenih funikula,
zatvarajиci pupak potpuno ili skoro potpиno. Mastriht- danas.
Р. (Euspira) catena helicina Brocchi Baden: Нrvacani -N23, Podgradci -Nбl, Caklovica
-NE17, Bijeli potok-NE6
Р. (Naticina) comitalis Oppenheim Srednji eocen: Nikolici -NE92
Р. (Neverita) olla (De Serres) Baden: Hrvacani -N23, Miljevici -N48, Reljevac -N68
Р. (Polinices) redempta dertoconvexa Sacco Baden: Caklovica -NE17, Hrvacani-
N23, MiljeviCi -N48, Reljevac -N 68
CEPATIA Gray, 1842 (kepaios g bastenski) Eocen- oligocen.
Lj. oЬlika lukovice, zavoji slabo istaknuti, posljednji zavojjako nadut. Usce
prosireno kruskasto, и ravni paralelnoj osi lj. Parijetalni kanal uzak, ogranicen
lamelastim naborom koji spiralno иlazi и dublnu grotla. Рираk sirok, prekriva
se sirenjem funikula i nabreklom unиtrasnjom иsnom. Povrsina glatka, sjajna.
С. серасеа Lam. Barton-priabon: Konjovac -НW7а, TriЬistovo -НW16а, Lukavac -НЕ17
Familia Sinidae Eocen-danas.
Lj. mala, tankog zida, loptasta ili kao uho. Zavojnica vrlo kratka i niska. Posljednji zavoj
djelomicno ili potpuno obuhvatan. Usce jako siroko, jako pomjereno, gore umjereno
zaostreno, sa povrsinskim parijetalnim zlijeblcem. Kolumela rudimentarna. Lj. izvana
sa spiralnom skulpturom. Operkulum roznat.
SINUМ Bolten, 1798 (sinиm l glineni krcak) Eocen- danas.
Lj. kao uho ili konture kruske. Posljednji zavoj pomalo stegnиt dorzo-ventralno.
Dno lagano ugnиto. Pupak povrsinski, uzak. Usce prosireno krиskasto. Profil
vanjske иsne krivudav. Unиtrasnja иsna snaino urezana. Preklop unиtrasnje
иsne tanak i иzak, prekriva рираk. Povrsina sa tankim spiralnim rebrima.
S. (Sinum) striatum (De Serres, 1829) Baden: Miljevici -N48
Sиperfamilia Strombacea Кreda- danas.
Lj. vecinom masivna, debelog zida, nekad vrlo krupna. Posljednji zavoj velik, oЬicno
veci od zavojnice. Vanjska usna tanka i jednostavna ili slabo preklopljena ili sa prstastim
ograncima. DuЬina i oЬlik sifonalnog kanala su razliciti. Perijetalni kanal jako razvijen,
nekad se produfuje do vrha.

235
Familia Strombidae Eocen- danas.
Lj. sa velikim i prosirenim posljednjim zavojem i kratkom kupastom zavojпicom. Usce
relativno usko, sa dubokim, umjereno i1i znatno posuvracenim sifonalnim kanalom i
parijetalnim zlijebom koji se visoko penje na zavojnicu. Vanjska usna sa izrezom ili
ulegnucem do sifoпalnog kaпala. Unutrasnjost grotla cesto sa пaborima, vanjska glatka
ili sa grubom skulpturom. Operkulum roznat, и oЬliku nokta.
STROМВUS Linne, 1758 sa subgenera Dilatilabrum Cossmann, 1904 == Oncoma Mayer
- Eymar, 1877 et Euprotomus Gill1869
(strombos g borova siska, dilato l razmaknuti, labrum l usna, onkos g kvrga,
omadis g na remenima, еу g pravi, pro g naprijed, tome g zarez)
Posljedпji zavoj gore prosireп, doUe suZen. U zavojnici su zavoji niski, izboceпi,
cesto sakilom. Usce izduzeпo uglasto. Vanjska usnajako razmotaпa, naprijed
sa dosta dubokim sinusoщ sa prednjim krakom ±istaknutim, strafuj е izrasline
su razliCitog oЬlika i velicine. Povrsiпa оЬiспо sa kvrzicama, rjede glatka ili sa
gruЬim rebrima.
S. (Oncoma) tournouer Bayan Srednji eocen: TriЬistovo -HW16a, Lukavac -НЕ17
S. (Euprotomus) schroeckingeri (Hoernes etAuinger, 1884) Baden: Hrvacani -N23
S. toumann Boussac Barton- priabon: Zagorje -HW19
Familia Ro s t ell ari idae Gornja kreda- danas.
Lj. od malih do znatno velikЉ, oЬlika vretenastog ili vretenasti krilastog. Usce umjereпo
prosireno, oЬicno sa izduzenim sifonalnim kanalom kojije пekad povijeп i sa ostrim
parijetalnim zlijebom. Оп seze do prvЉ zavoja ili cak iznad citave zavojnice. Vanjska
usna razrasla u krilo nekad sa zupcastom koпturom.
ROSTELLARIA Lamarck, 1799 (rosis g snaga, stela g staЬlo) i sinonim Gladius Adams,
1854 (gladius 1mac)
Lj. vretenasta, zavoji pljosnati ili slabo izboceni. Usce malo, seze skoro do
sava. Vanjska usna omedena bedemom ili preklopom nosi zupcaste ili bodljaste
izbojke. Povrsina glatka ili sa spiralnom skulpturom. Eocen- danas.
R. dentata Grag. Baden: MaZici -NW40
R goniophora Bellardi Sredrgi eocen: Konjovac-НW7a, TriЬistovo -НW16а, Lukavac-НE17
Gladius sp. Srednji eocen: Bristvenicka rijeka -NE 12
Familia Terebellidae Paleocen- danas.
Lj. mala, glatka, valjkasta ili kao smotak, nekad posve involutпa. Usce usko, straga
jako suzeno, naprijed prosireno. Operkulum oЬlika sapice.
TEREBELLUM Lamarck, 1799 (teres 1valjkast, bellus lпaocit)
Lj. tankog zida. Zavojnica ј ako kratka, tupasta. Poslj ednji zavoj velik i visok.
Vanjska usna tanka, Ьlago valovitogprofila.
t.
r postturgidum Greg. Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
Т. sopitum Solander Srednji eocen: TriЬistovo -HWlбa
sp. Srednji eocen: TriЬistovo -НWlба, Lukavac -НЕ17
amilia Aporrhaidae Adams, 1858 Jura- danas.
ј. vretenasta sa relativno uskim uscem. Vaпjska usna ima krila ili izgleda kao saka sa
rstima, nekad i sa nastavcima bodljastim ili iglastim. Unutrasnja usna sa jakim preklopom.

236
Operku1um ova1an, sa perifernim ј edrom.
APORRНAIS Costa, 1778 (аропаiо g otimati) = Chenopus Pbllippi, 1836 (heng guska,
poys, podos g noga) Donja kreda- danas.
Posyednji zavoj neproporcionalno povecan, sirok i visok. Vanjska usna u obliku
stopala ptice mocvarice. Preklop unutrasnje usne ima sa unutrasnje strane
zlijeb. Prednji krak vanj ske usne srastao је sa sifonalnim prodиZenjem u oЬliku
maca. Straznji krak izdize se iznad prvih zavoja. Povrsina sa poprecnim i
spiralnim rebrima koja su cesto kao kil, а redovito nose bradavice.
А. olisoponensis Schopf. Cenoman- turon: Bije1e Vode -Е2
А. pespellicani Pbll. Donji baden: Nahvioci -NE91
Baden: Mazici -NW40, Obsine -N53, Podgradci -N61, Prnjavorski bazen
-N62a, Caklovica -NE 17, Caklovici Muslimanski -NE 18, Tuzla -NE 145а
Superfamilia Cypraeacea Jura- danas.
Lj. veCinomjajolika. Zavojnica potpuno ili skoro potpuno involutna. Skoro citava povrsina
ljusture pokrivenaје sjajnim slojem kojeg luCi zivotinja svoj im obodom plasta. Тај sloj је
cesto koloriran. Usce usko, kao pukotina, ima nazuЬljene оЬје usne ili su one sitno
ubrane. Usce ima prednji i straZnji kanal. Operkuluma nema.
Familia Eratoidae Danien- danas.
Lj. mala, debe1ozidna, prekrivena sjajnim slojem, rebrasta ili glatka. Zavojnicajedva
malo viri i1i је sakrivena. Usce kao pukotina, u krajnjoj mjeri sa jednim kanalom i
nazuЬljenim usnama.
ERATO Risso, 1826 (Erato = jedna od Muza) Gornji eocen- danas.
Lj. mala, glatka ili sitno bradavicasta, sa istaknutom kupastom zavojnicom.
Usce i prednji kanal su relativno siroki.
Е. (Erato) 1aevis (Donovan) Baden: Hrvacani -N23, Podgradci -Nбl

Fami1ia Cypraeidae F1eming, 1828 Danien- danas.

Usce ide duz Citave visine ljusture tj. ро njenoj sredini i dijelije na dvije polovice.
SuЬfamilia Cypraeinae Eocen- danas.
Lj. izduzeno ovalna, sa izbocenom gornjom i spistenom donjom stranom. Usce usko,
1agano povijeno, skoro centra1no. Vanjski zuЬi usana su izduzeni i ukoseni naprijed, а
ravni i kratki pozadi, dok su unutrasnji kao nabori. Kana1i su izraziti, obruЬljeni.
CYPRAEA Linne, 1758 (Cypraea l Kipranka) Miocen- danas.
Lj. umjerene velicine ili krupna,jajasta. Zavojnica sakrivena, usce relativno
siroko.
С. (Cypraea) globosa Dujardin Baden: Hrvacani -N23
TRONA Jousseaume, 1884 = Basterotia Jousseaume, 1884
Т. neugeboreni (Hoemes in Auinger) Baden: Hrvacani -N23
Basterotia corbuloides Donji baden: SiЬosnica -1-NE134
SuЬfami1ia N ariinae Gornja kreda- danas.
(ро r. Naria, naris l nozdrva)
Krajevi usana imaju nastavke. Trbusna strana spyostena. Usce sa brojnim zuЬicima.
PUSTULARIA Swainson, 1840 (pustu1a 1p1ik) Eocen - danas.
Lj.jako izbocena, krajevi su izduzeni. Uscejejako usko, sredisnje. Kanali su uski, duboki.

237
Р. (Pustularia) duclosiana (Basterot) Baden: Hrvacani -N23
SuЬfamilia Cypraeovulinae Eocen- danas.
Lj. mala, ovalno kruskasta. Posljednji zavoj uglast, naprijed jako suzen. Zavojnica је и
vrsnom uduЬlj enju. Ona ili se izvana vidi ili је pokrivena sjajnim slojem. Dno је umjereno
izboceno, sa bedemom na vanjskoj strani. Usce је usko i pomjereno prema vani. Zupci
na usnama su mali, na vanjskoj usni idu do gornjeg kanala.
CYPRAEOVULA Gray, 1824 sa subgenusom Luponia Broderip, 1837 = Luperia
Oppenheiщ 1901
(Cypraea l Kipranka, ovulus l jajast, lyperos g ogavan)
Ovom recentnom rodu sa Rta Dobre Nade pripisuje se navedeni podrod. La.
mala, naduta. Zavojnica spljostena ili lijevkasta. Usce relativno siroko. Zupci
vrlo razlicitih dimenzya, od onih nejasnih ра do onih koji se produfuju na donju
stranu.
Luperia inflata Lam. Srednji eocen: TriЬistovo -HW16a
ZONARJA Jouss., 1884 Z. columbaria Lmk., z. fabagina Lmk. Baden: Нrvacani -N23
FamiliaAmphiperatidae Adams, 1853
(ро r. Amphiperas, amfi g sa оЬје strane, peratus l zavrsetak)
Lj. kupasta, sa slabo razvijenim (cesto prikrivenim) uduЬljenjem na vrhu. Sjajni sloj је
na lednoj strani tanak ili ga nema. Vanjski obodi i krajevi su oЬicno poruЫjeni. Kanali
mogu Ьiti znatno produzeni.
SuЬfamilia Pediculariinae Eocen-danas.
(ро r. Pedicularia, pediculus l nozice, area l prazan prostor)
Lj. mala, involutna, tankozidna, sa sirokim uscem. Vrsno uduЫjenje usko, neizrazito и
odraslom stanju. Povrsina bez sjajnog sloja.
CYPRAEDIA Swainson, 1849 (Cypraea l Kipranka, edo l imenovati, roditi)
Lj. naduta,jajasta, pokrivena spiralnimrebrima. Prednji dioprodtiZen, zavojnica
involutna. Usce usko, straga savyeno. Prednji kanal uzak, strafuji sirok i plitak.
Mastriht- gornji oligocen.
С. elegans Defr. Barton- priabon: Konjovac -HW7a, TriЬistovo -HWlбa
Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
Superfamilia Doliacea Gornja kreda- danas.
(ро r. Dolium, dolium l Ьиrе)
Zavojnicaje cesto kratka, а posljednji zavoj velik i nadut. Usce prosireno, kanali oЬicno
izraziti. Vanjska usna podeЫjana, poruЫjena ili tanka, iznutra vecinom sa naborima.
Prevladava spiralna skulptura. Neke forme imaju operkulum.
Familia Ficidae Paleocen- danas.
Lj. srednje velicine, kruskasta, tankog zida. Zavojnica jako kratka. Usce naprijed jako
suzeno. Кrај sifonalnog kanala nije urezan. Parijetalnog zlijeba nema. Kolumela i
kolumelarni dio usca grade dvije okuke. Povrsina sa resetkastom skulpturom.
FICUS Bolten, 1798 (ficus l smokva) Paleocen- danas.
Posljednji zavoj jako velik i nadut. Usce siroko otvoreno. Vanjska usna tanka,
neporuЬljena, iznutra glatka. Preklop unutrasnje usne vrlo tanak, sirok, nalegnut.
Neka od spiralnih rebara imaju izgled kila, oЬicno sa bradavicama.

238
F. (Ficus) conditus (Brongniart) Baden: MЩevici -N48
F. geometrus (Вorson) Baden: Kozara -NW30
FamiliaCassididae Herrmannsen, 1845
(ро r. Cassidea, cassis l kaciga, idea g izg1ed)
Lj. masivna, u ohliku sljema. Posljednji zavoj oЬicno nadut. Usce vise ili manje izduieno.
Sifonalni kanal kratak, uzak, jako savijen, cesto naprUed ima urez. Parijetalni zlijeb
izrazen. Unutrasnja usna sa sirokim ubranim preklopom. Spiralna rebra nekad sa
kvrZicama. Gornja kreda- danas.
CASSIS Scopoli, 1777 sa subgenus Cypraecassis Stutchbury, 1837
(cassis l kaciga, Cypraea l Kipranka) Eocen- danas.
Lj. krupna, posljednji zavoj velik. Usce usko. Vanjska usna debela, sa
nazubUenim unutrasnjim rubom. Preklop unutrasnje usne jako sirok, nekad
cak prede na trbusnu stranu. Sifonalni kanal kratak,jako savijen.
С. deshayesii Bell. Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
С. saburon Lamarck Baden: Han Marica -N22
С. (Cypraecassis) cypraeiformis (Вorson) Baden: Hrvacani -N23
РНАLШМ Link, 1807 sa subgenus Semicassis Mбrch Eocen - danas.
(falos g dugme na vrhu s1jema, semi l polu-, cassis Zkaciga)
Zavojnica izdignuta, posljednji zavoj umjereno izbocen. Usce izduzeno
kruskasto. Sifonalni kanaljako izdиZen, dubok, uzak. Parijetalni kana1 izraien.
Preklop vanjske usne kao Ьеdещ nekad naprijed nazuЫjen. Preklop unutrasnje
usne jako sirok i naprijed ubran. Skulptura od spiralnih rebara nekad sa
bradavicama.
Ph. (Semicassis) miolaevigata Sacco Baden: Obsine -N53, Podgradci -N61, Prnjavorski
bazen -N62a
MORUМ Bolten, 1798 sa subgenus Oniscidia Swainson, 1840 Oligocen- danas.
(morum l dud, oniskos g magarCic) Oligocen- danas.
Lj. nestalnog oЫika, od tipa Volutado tipa Conus. Usce usko, s\abo povijeno.
Sifonalni urez dubok. Vanjska usna zavrnuta i jako nazuЬljena. Preklop
unutrasnje usne tanak, tijesno nalegao. Sa bradavicastim spiralnom skulpturom,
nekad i sa poprecnim naborima.
М. (Oniscidia) cythara (Brocchi) Baden: Hrvacani -N23
Superfamilia Charonac е а Gornja kreda- danas.
(ро r. Charona, Charon l prevoznik podzemnog svij eta)
Lj. vecinom debelozidne, vretenaste sa velikim posljednjim zavojem. Usce ovalno ili
kruskasto, sifonalni kanal izrazen. Parijetalni kanal imaju samo pojedini rodovi. Vanjska
usna iznutra bradavicasta. Unutrasnja usna sa sirokim preklopom. Ostra spiralna i
poprecna skulptura. Operkulum roznat, sa perifernim nukleusom.
Familia Bursidae (ро r. Brusa, byrsag krzno)
Lj. rasireno vretensta, sa kratkom zavojnicom. Posljednji zavoj velik, izbocen. Usce
lecasto, sa kratkim sifonalnim kanalom, а cesto i dobro izraienim parijetalnim kanalom.
Skulptura od gruЬih zrnastih, kvrgastih ili bodUastih spiralnih rebara i poprecпih redova
bradavicastih izraslina. Eocen - danas.

239
ASPAAdams, 1853 (aspairo g zagraditi se) Miocen- danas.
Zavojnicajako kratka, posljednji zavoj izbocen. ParUetalni kanal sirok i dubok,
sifonalni kanal urezan је и usnu. Skulptura spiralnih kvrgasto bradavicastih
rebara i jakih kao vene prosirenih izraslina.
Aspa marginata (Martini) ili Gyrineum (Aspa) marginata (Matrini) (Atanackovic, 1985)
Baden: Нrvacani -N23, Reljevac -N68
Subordo NEOGASTROPODA Gomja kreda- danas.
Prosobranchia sa vise ili rnanje izdu.Zenim sifonalnim kanalom i operkulumom roznatog
sastava nije spiralne grade.
Superfamilia М ur i с а с е а Gomja kreda - danas.
Lj. debelozidna, nepravilno okruglih kontura. Zavojnica kratka, usce okruglo ili ovalno.
Vanjska usna izvana sa poprecnim bedemima, iznutra sa zupcima. Unutrasnja usna
obicno sa sirokim glatkim preklopom.
FamiliaMuricidae Fleming, 1828 Gomjakreda-danas.
Sifonalni kanal prav ili slabo povijen, sa uskim otvorom za svjetlo, rijetko posve zatvoren.
Unutrasnja usna odvojenaje и vratu kanala i na dnu ljusture.
SuЬfamilia М uricinae Cossmann, 1903 Gomja kreda- danas.
Usce okruglo ili ovalno, skoro simetricno. Sifonalni kanal prav ili slabo povijen. Lj.
izvana sajako razgranjenim zidom sa bedemima i sa ostrim strsecim bodljama.
MUREX Linne, 1758 sa subgenera:Haustellum Bruguiere, 1792, Hexaplex Релу, 1881,
Muricanthus Swainson, 1840 i Pterynotus Swainson, 1840. (murex l pu.Z volak,
haustus l usrkivanje, pteryx g krilo, noto l oЬiljeziti, hexa g sest, plexus l
pleten, anthos gcvijet)
Lj. izbocena, nepravilno ovalna. Zavojnica niska, zavoji uglasti, malobrojni.
PosUednji zavoj zauzima 1/2 do 2/3 visine lj. Usce okruglo Ш lagano izduzeno,
sifonalni kanal izduzen. Vanjska usna nazuЬljena, unutrasnja sa sirokim
prek\opom. Skulptura gruba, od mnogih poprecnih bedema sa bodljama,
kvrgama i istaknutim spiralnim rebrima. Paleocen- danas.
М. (Haustellum) partschi М. Hoemes Baden: Miljevici -N48
М. (Pterynotus) latilabris (Bellardii et Michelotti) Baden: Нrvacani -N23
М. (Muricanthus) sedwicki Hoemes Baden: Hrvacani -N23
SuЬfamilia Tritonaliinae Gomjakreda-danas.
Usce nesimetricno, sifonalni kanal iskrivljen i skoro uvijek zatvoren. Poprecni bedemi
nemaju tako ostre bodlje.
TRITONALIA Fleming, 1828 sa subgenus Ocinebrina Јousseaume, 1880
(Triton g bog mora, oxys g ostar, nebros g mladunce)
Lj. rnala, zavoji uglasti. Vanjska usna podeЬljana, unutrasnja tanka, sifonalni
kanal kratak i sirok. Poprecni bedemi sa kvrzicama i lamelastim gredama i
ostrom spiralnom skulpturom.
Т. (Ocinebrina) suЬlavata suЬlavata Basterot Baden: Maglajci -NW38
Sarmat (donji ervilia sl.): Sjeveroistocna Bosna -NE 122Ь, Caklovici
Muslimanski-NE18

240
Familia Thaididae Gomja kreda- danas.
Lj. mala, oЬicno tankog zida, ovalno-kruskasta ili kao bukcina. Zavojnica se slabo istice,
sami zavoji izboceni. Usce siroko, nesimetricno, sa kratkim ili reduciranim kanalom,
dokje parijetalni kanal uduЬljen. Vanjska usna tanka, neobruЬljena, unutrasnja siroka.
Skulptura spiralna, komЬinovana kvrgama i bodlj ama.
TНAIS Bolten, 1798 sa subgenus Stramonita Schumacher, 1817
(thais g zavoj oko glave, stramentum 1slama za pokrivanje kuce)
Kontura lj. jajasta, nekad sa relativno visokom zavojnicom. Sifonalni kanal
vrlo kratak, parijetalni neznatno uduЬljen. Kolumelami dio usca skoro prav.
Peristom sirok, nekad sfabo ugnut. Lj. ima spirafna rebra sa cvorovima, rjede
sa ljuskama. Vide se pruge prirasta. Oligocen- danas.
Th. (Stramonita) haemastomoides Hoemes et Auinger Baden: Нrvacani -N23
Superfamilia Buccinacea Кreda- danas.
Posljednji zavoj velik, izdu2en i nadut. Sifonalni izrez jako ukosen. Vanjska usna iskrivljena
prema dolje. Unutrasnja usna sa sirokim preklopom, na rubu podeЬljana. Kolumela
savijena.
FamiliaBuccinidae Latreille, 1825 Кreda-danas.
Zavojnica stepenicasta. Usce ovalno ili kruskasto ovalno. Vanjska usna straga sa sirokim
izrezom, а naprijed sa ravnomjemo isturenim dijelom.
BUCCINUM Linne, 1758 (bukcina- muzicki instrument) Oligocen- danas.
Zavojnica pridignuta, posljednji zavoj umjereno poveean. Sifonalni izrez sirok,
stoji prema ravni usca pod ug1om 40-50°. Kolumela glatka. Lj. ima spiralnu i
poprecnu skulpturu sa kao srp povijenim rebrima, poprecnim na spiralna.
В. costulatum Broch. Sarmat: Kozara -NWЗO
В. duplicatum Sowerby Sarmat (gornji ervilia sl.): Sjeveroistocna Bosna -NE122b
PHOS Montfort, 1810 (fos g rana od opekotine) Eocen- danas.
Lj. mala, vretenasta. Zavoji umjereno izboceni, niski. Usce izduzeno
cetverouglasto, iznutra ostrorebrasto. Vanjska usna sa dva Ьlaga ureza. Preklop
unutrasnje usne uzak i debeo. Kolumela iskrivUena, sa jednim ili tri kosa nabora.
Bedem fasciole је oЬicno velik. Skulptura mreiasta. Operkulum u oЬliku nokta,
sa perifernim nukleusom.
Ph. (Phos) conectens hoemesi (Semper) Baden: Miljevici -N48, Hrvacani -N23
EUTНRIA Gray, 1850 (eythrix g grivast) Eocen- danas.
Lj. sa visokom zavojnicom. Zavoji niski, slabo izboceni, nekad uglasti uz gomji
sav. Posljednji zavoj visok, umjereno izbocen, naprUed suzen. Sifonalni kanal
prav ili pomjeren. Usce ovalno ili kruskasto ovalno. Vanjska usna u duЬini
ubrana. Preklop unutrasnje usne podeЬljan i naprijed odlijepljen. Lj. izvana
glatka ili sa spiralnom skulpturom. Neke vrste imaju i poprecna izbocenja.
Е. (Euthria) intermedia (Michelotti in Sowerby) Baden: Hrvacani -N23, Miljevici-
N48, Caklovica -NE 17
Gornji baden (z. beccarii): Sjev. i sjeveroistocna Bosna -N72a
CANТHARUS (Вolten) Rбding, 1798 sa subgenus Pollia Sowerby, 1834 = Tritonidea
Swainson, 1840

241
 (cantarus l izbocen bokal, ро lio l gladiti, Triton g bog mora, idea g izgled)
Gomja kreda - danas.
Lj. rasireno vretenasta ili jajasto dvokupasta. Zavojnica od niskih stepenasto
postavljenih zavoja koji mogu Ьiti izboceni ili uglasti. Usce zaokruzeno
trouglasto. Preklop unutrasnje usne sirok i debeo. Sifonalni kanal kratak. Lj.
izvana sa jakim poprecnim i spiralnim rebrima kod vecine, jer neke vrste
nemaju spiralne skulpture.
С. (Pollia) augustae (Boettger) Baden: Hrvacani -N23
С. (Pollia) cheilotomus (Partsch in Hoemes) Baden: Hrvacani -N23
С. {Pollia) exculptus (Dujardin) Baden: Hrvacani -N23
С. {Pollia) multicostatus transsylvanicus (Нoemes et Auinger) Baden: Нrvacani -N23
С. (Pollia) trigonocostatus (Boettger) Baden: Hrvacani -N23
С. {Tritonidea) pseudostenoomphalus Oppenheim Srednji eocen: Dabrica -НЕ5

JANIOPSIS Rovereto, 1899 (slican r. Jania, Janus l bog svakog pocetka)

Lj. vretenasta, sa visokom zavojnicom. Zavoji izboceni. Skulptura od debelih
poprecnih i tankih spiralnih rebara. Usce kruskasto ovalno. Sifonalni kanal
kratak i sirok. Vanj ska usna sa boginj astim rubom i zupcima unutra. Vanj ska
usna sa jednim ili dva nabora ili zubastog istupa. Eocen- pliocen.
Ј. angulosa (Brocchi) Baden: Hrvacani -N23, Miljevici -N48
Familia Nassidae Eocen- danas.
Lj. vecinom prosireno vretenasta, sa niskom zavojnicom i nadutim posUednjim zavojem.
Usce siroko. Sifonalni izrez dubok, kos. Unutrasnja usna sajakim preklopom. Pupka
nета.

NASSA Lamarck, 1799 i subgenera: Нinia Leach, 1847, Uzita Adams, 1853 et Phrontis
Adams, 1853
(nassa l vrsa za ribolov, iniongpotiljacni misic, ftontis g ispitan) Eocen- danas.
Lj. kratka, jajasto kupasta ili rasireno vretenasta sa stepenastim zavojima.
PosUednj i zavoj nekad loptast ili vaUkast. Usce nerasireno. Vanjska usna lagano
pomjerena и stranu. Preklop unutrasпje usпe sirok, ostro ograпicen. Fascio1a
razgovjetпa, cesto ubrana.
N. (Нinia) colorata (Eichwald) Gornji baden (z. dilatata): Sjev. i sjeveroistoeпa Bosna -N72a
N. (Hinia) colorata vindobonensis (Mayer) Baden: Hrvacani -N23, Caklovica -NE 17
N. (Hinia) pupaeformis palatina (Strausz) Baden: Hrvacani -N23
N. (Uzita) hochstetteri (Hoemes et Auiпger) Baden: Нrvacani -N23
N. (Uzita) hoemesi Мау Baden: Obsine -N53
N. (Uzita) limata Chemnitz Baden: Hrvacani -N23, Miljevici -N48, Obsiпe -N53,
Podgradci -Nбl, Zarica rijeka -N93, Caklovica -NE 17
N. (Uzita) notterbecki (Hoemes et Auinger) Baden: Нrvacani -N23, Caklovica-NE17
Gornji baden (z. dilatata): Sjev. i sjeveroistocna Bosna -N72a
N. (Uzita) poelsense Auinger Baden: Podgradci -Nбl
N. (Uzita) restitutiana Font. Baden: Podgradci -Nбl, Mali Pmjavor-44, Zarica rijeka -N93
Baden (z. carinata i dilatata): Ugljevik -NE150
N. (Uzita) rosthomi (Partsch in Hoernes) Baden: Miljevici -N48, Pojezna -N62,
Caklovica -NE 17

242
N. (Uzita) setтaticostata (Bronn) Baden: Miljevici -N48, Hrvacani -N23
N. (Phrontis) dujardini schбni (Нoemes et Auinger) Baden: Miljevici -N48, Нrvaeani -N23
DORSANUМ Gray, 1847 (dorsum /leda, ano g iznad) Miocen- danas.
Zavojnica relativno visoka, posljednji zavoj relativno uzak. Usce pri vrhu sa
zlij ebom. Vanj ska usna iznutra glatka. Preklop unutrasnj е usne ј е gladak, on
naJUere tijesno na dno lj. i ogranicava ostar nabor i slabu fasciolu. Lj. ±rebrasta,
cesto sa kvrzicama.
D. duplicatum (Sowerby) Baden: Pmjavorski bazen -N62a
Sarmat: Ilincica -NE4 7
D. haueri Micht. var. scalata Schaff. Baden: Mazici -NW40
D. opinablle opinablle Kol. Baden: Pmjavorski bazen -N62a
D. opinablle trabale Kol. Baden: Pmjavorski bazen -N62a
AМYCLINA Iredale, 1918 (amyklai g jedna vrsta obuce)
А. auingeri Hoemes et Auinger Baden: MiljeviCi -N48
А. badensis (Partsch in Hoemes) Baden: Нrvacani -N23
Familia Со 1umb ellidae Troschel, Eocen- danas.
Lj. relativno mala, ovalno vretenasta, vretenasta i1i vretenasto kulasta. Posljednji zavoj
је uvijek visok, vise ili manje rasiren. Usce usko, izduzeno, naprijed usjeceno. Sifonalni
izrez od posve slabo_g do izrazitog. Vanjska usna је najcesce zadeЬljana, unutra је
nazuЬljena ili brazdasta. Unutrasnja usnajevise i1i manjeugnuta, sa zupcima Ш brazdama,
rjede kad glatka. Preklop је uzak i nije potpuno nalegao. Povrsina lj. glatka ili sa slabom
skulpturom. Pupka nema. Operkulum malen, ro:Znat, sa perifernim nukleusom.
COLUМBELLA Lamarck, 1799 i subgenus Alia Н. et А. Adams, 1853
(columbella l golublca, alia l drugim putem)
Lj. dosta mala, debelog zida. Zavojnica nevisoka, posljednji zavoj krupan,
kupast, nekad sa Ьlagom depresijom u srednjem i gomjem dijelu. Vanjska
usna sa unutrasnjim zadeЬljanjem i zupcima. Unutrasnja usna i njen preklop
imaju zupce, kvrge i1i nabore. Izvana је ljustura glatka ili sa tankom spiralnom
skulpturom. Miocen- danas.
С. (Alia) curta (Dujardin) Baden: Miljevici -N48

PYRENE Bolten, 1798 (pyren g kostica iz voca) Miocen- danas.

Lj. ovalno vretenasta. Zavojnica donekle strsi. Posljednj i zavoj dosta izbocen.
Usce vise ili manje usko, iskrivljeno, naprijed slabo izrezano, sa malo
pomjerenim sifonalnim otvorom. Vanjska usna iznutra neravnomjemo
podeЬljana, najvise u srednjem dijelu, gdje је pregib. Sa unutrasnje strane
usne primjecuje se nazubljenost. Unutrasnja usnaje ostro savijena, ima uzak
preklop, dok zupci ili nabori zalaze daleko unutra. Izvana је ljustura glatka ili
sa slabom spiralnom skulpturom.
Р. (Pyrene) mayeri (m. Hoemes) Baden: Hrvacani -N23

MIТRELLA Risso, 1826 i subgenera: Atilia Adams, 1853 et Macrurella Sacco, 1890
(mitra l turban, atilos g tvrda stolica, makros g krupan, uron g mokrenje)
Eocen - danas.
Lj. dosta mala, vretenasta, sa niskim, skoro plj osnatim, zavoj ima. Poslj ednj i

243
 zavoj visok, umjereno izbocen. Usce relativno usko, naprijed sa izrezom i
sirokim sifonalnim otvorom. Vanjska usna iznutra sitno zupcasta, nepodebUana.
Unutrasnja usna ravnomjemo ugnuta i oЬicno glatka. Preklop је vrlo uzak,
nekad sa zupcima. Izvana ј е lj. glatka ili sa spiralnom skulpturom, mnogi
rodovi imaju i poprecnu skulpturu Jjusture.
М. (Mitrella) Ьittneri (Hoemes et Auinger) Baden: Hrvacani -N23
М. (Mitrella) inaequidens (Boettger) Baden: Нrvaeani -N23
М. (Mitrella) semicaudata (Bonelli) Baden: Hrvacani -N23
М. (Atilia) falax Hoemes et auinger Baden: Zarica rijeka -N93
М. (Atilia) hilЬeri Cossmann Baden: Hrvacani -N23, Caklovica -NE 17
М. (Мacrurella) nassoides Grateloup Baden: Obsine-NSЗ, Podgradci -N61, Caklovica -NE 17
ANACHIS Adams, 1853 i subgenus Costoanachis Sacco, 1890
(anaheo g prosiriti se, costae l rebra) Eocen- danas.
Lj. nevelika, oЬicno debelozidna, pupasto vretenasta, sa ± stepenastim
rasporedom zavoja. Pos1jednji zavoj visok, cesto sa depresijom u srednjem
dUelu. Usce usko, usne skoro paralelne, sifonalni izrez dosta dubok, parUetalni
zlijeb је ugnut i razgovjetan. Vanjska usna iznutra zadeЬljana, izvana ubrana.
Na uskom prek1opu unutrasnje usne su kvrge i nabori. Lj. izvana sa
bedemastim poprecnim rebrima.
А. (Costoanachis) corrugata (Bellardi) Baden: Hrvacani -N23, Jazovac -NЗО,
Caklovica -NE 17
Gornji baden (z. beccarii): Sjev. i sjeveroistocna Bosna -N72a
SuperfamiliaFasciolariacea
Lj. oЬicno vretenasta, sa izdignutom zavojnicom. Usce siroko, sifonalni kanal produzen,
parijetalni kao zlijeb. Operkulumroznat, sa perifernimnukleusom.
FamiliaFasciolariidae (fascis l snop)
Sifonalni kanal istaknut, ali ne i prodиZen, vise ili manje iskrivljen. Kolumela ima naЬore,
cesto se javlja fasciola. Vanjska usna oЬicno је iznutra ubrana.
LATIRUS Montfort, 181 О i subgenus Dolicholatirus Bellardi, 1884
(latus l sirok, rysis g tok, doliho g dugacak) Eocen- danas.
Lj. srednje velicine, relativno uska, vretenasta, sa visokomzavojnicom. Zavoji
su na savu ± ugnuti. Sifonalni kanal skoro prav, usjecen. Kolumela skoro
pravolinijska, sa kosim naborima. Lj. izvana sa spiralnim rebrima i poprecnim
rebrastim izbocenjima.
L. (Dolicholatirus) Ьilineatus Partsch Baden: Obsine -N53
L. (Dolicho1atirus) valenciennesi (Grateloup) Baden: Hrvacani -N23, Jazovac -NЗО
Familia Galeodidae Gomjakreda-danas.
(ро r. Galeodes, galea 1kaciga, oides g nalik)
Lj. srednje velicine, kruskasta ili vretenasta, sa niskom zavojnicom i velikim posUednjim
zavojem. Usce ovalno. Vanjska usna ravna ili izrezana, unutrasnja sa sirokim glatkim
preklopom. Lj. ima ostru spiralnu skulpturu, cesto sa bodljama, rijetko kadje glatka.
SYCOSTOMA Со х, 1931 = Sycum Bayle, 1880 (sykon g smokva, stoma g usta)
Lj. srednje velicine do krupna,jajasta. zavojnica vrlo kratka, posljednji zavoj

244
 nadut. Usce izduzeno ovalno i1i lecasto. Sifonalni kanal kratak. Vanjska usna
ostra, zaokruzena. Preklop unutrasnje usne gladak, zadeЬljan. Lj. glatka ili sa
slabim spiralnim prugama.
~ Srednji eocen: SiЬosnica -NE133
FamiliaFusidae Orbigny, 1843 Gomja kreda-danas.
Lj. cesto velika, vretenasta ili kupasta, oЬicno bez poprecnih bedema. Zavojnica visoka,
ali posljednji zavoj nekad veci od nje. Sifonalni kanal izduzen. Vanjska usna tanka,
unutrasnja glatka ili sa malim naborima na kolumeli.
FUSUS Bruguiere, 1789 i subgenus Aptyxis Troschel, 1863 Senon- danas. ·
(fusus 1vreteno, а g bez, ptyxis g nabor)
F. (Fusus) longiroster Brocchi Baden: Podgradci -N61
F. (Fusus) prevosti Partsch in Hoemes Baden: Miljevici -N48
F. (Aptyxis) lamellosus Bors. Baden: Obsine -N53
Superfamilia Volutacea Gomja kreda- danas.
Lj. kruskaste, dvokupaste ili vretenaste. Duguljasto usce ima sifonalni izrez, nekad i
stramji zlijeb. Kolumela i odgovarajuci dio usca imaju nabore.
Familia Volutidae Gomjakreda-danas.
Sifonalni izrez razgovjetan. Njegovim zarastanjem nastaje karakteristicna fasciola.
Kolumelaje gore malo ugnuta i ubrana. Vanjska usna paralelna osi ljusture. Prek\op
unutrasnje usne је sirok. Primitivne grupe imaju mrezastu skulpturu.
VOLUTA Linne, 1758 (voluta 1uvaljana) Eocen- danas.
Lj. izduzeno jajasta. Zavojnica siroko kupasta. Posljednji zavoj naduta, sa
prisavnom p\atformom. Zavoji imaju na plecima kvrgasta izbocenja. Usce sa
skoro paralelnim usnama, naprijed jako urezano. Kolumela sa 4-5 nabora. Lj.
ima slabu spiralnu skulpturu.
V. rarispina Baden gornji (z. beccarii): Ravna tresnja -1 -NE115
LYRIA Gray, 1847 (lyro g slican liri, tj. oЬliku muzickog instrumenta)
Lj. nije velika, oЬicno је izduzeno jajasta, debelostijena, sa istaknutom
zavojnicom i nadutim posljednj im zavojem. Usce usko, naprUed siroko urezano.
Vanjska usna podebUana. Nabori na kolumeli (njih tri) pomjereni su naprijed.
Lj. izvana glatka ili sa siroko rastavljenim poprecnim naborima. Gomja kreda
- danas.
L. taurina Gornji baden (z. dilatata): Sjev. i sjeveroistocna Bosna -N72a
АТНLЕТА Conrad, 1853 (athletes g vjest и borЬi) Gomja kreda- danas.
Lj. dvostruko kupasta ili kruskasta, sa kratkom zavojnicom i kupastim
pos\jednjim zavojem (kod vecine ). Usce izduzeno, slabo rasireno, sa kratkim
rostrumom. Sifonalni kanalna kraju niј е urezan. Parij etalni kanal ј е zlij ebast.
Kolumela sa malim brojem oslaЬljenih nabora. Lj. izvana sa resetkastom
skulpturom ili spiralnom komЬinovanom, sa poprecnim redovima bodUi ili kvrgi.
А. (Athleta) ficulina rarispina (Lamrck) Baden: Hrvacani -N23, Jazovac -N30,
Reljevac -N68, Cak\ovica-NE17, Sapna-NE118
Familia Olividae Gomjakreda -danas.
Lj. glatka, sjajna. Posljednji zavoj sa izrazitom fasciolom. Sifonalni kanal produЬljen i

245
kos. Parijetalnikanal uzaki dubok, spojensasavnimzlijebom. Kolumelalaganopovijena,
sa prednjim bedemcicem.
OLIVAMartyn, 1786 sa subgenusom Strephona Morch, 1852 Eocen- danas.
(oliva l maslina, strefo gvrtjeti se)
Lj. debelozidna, valjkasta do izduzeno jajasta, cesto involutna. Usce klinasto.
Zlijeb uz sav otvoren. Unutrasnja usna ima naprijed ubranu izraslinu.
О. (Strephona) flammulata Lamarck Baden: Hrvacani -N23
ANCILLA Lamarck, 1799 = Ancillaria Lamarck, 1811 i subgenus Baryspira Fischer,
1883 (ancilla l sluzavka, barys g jak, spira l spirala)
Lj. izduzeno jajasta do jajasto valjkasta. Zavojnica dosta istaknuta, cesto
siljasta. Sav prekriven sjajnim slojem. Ljustura је najsira u gomjem dijelu
posljednjeg zavoja. Sifonalni izrez dosta sirok. Parijetalni zlijeb jako uzak.
Fasciola oЬicno dobro razvijena, kao daje naborana. Bazalni limb ogranicen
brazdama.
А. (Baryspira) glandiformis (Lamarck) = Ancillaria glandiformis Lamarck Baden:
Hrvacani -N23, Miljevici -N48, Reljevac -N68, Smrtici -N73, Caklovica-
NE17
А. (Вaryspira) glandiformis conoidea (Deshayes) Baden: Нrvacani -N23, Miljevici -N48
Familia Mitridae Gomja kreda- danas.
Lj. vretenasta. Usko usce prelazi u parijetalni kanal. Kolumelarni dio usca izrazito
ubran. Sifonalna fasciola kao bedem.
SuЬfamiliaMitrinae Paleocen-danas.
Prednji dio posljednjeg zavoja umjereno suzen, ali nije zaostren. Sifonalni urez sirok.
Skulptura oslabђ ena.
MIТRA Martyn, 1784 (mitra l turban) Paleocen- danas.
ТIARA Swainson, 1831 (tiara 1kruna) Subgenus
Lj. mala do dosta velika, visoka. Zavojnica izduzena. Posljednji zavoj visok, izduzen,
umjereno izbocen. Sifonalni izrez sirok, pomalo ukosen i umjereno dubok. Kolumela sa
4-5 sna:lno nagnutih nabora. Povrsina glatka ili sa spiralnim i poprecnim rebrima ili
prugama, ра i nizom malih uduЬlj enja.
М. deluciformis Oppenheim Srednji eocen: Lukavac -НЕ 17
М. (Tiara) bouei Hoemes et Auinger Baden: Нrvacani -N23, Нrvacani- Drenik -N24
М. (Тiara) scroЬiculata Brocchi Baden: Jazovac -N30, Obsine -N53, Caklovica -NE 17
Gornji baden (z. dilatata): Sjeverna i sjeveroistocna Bosna -N72a
MIТRARIA Rafmesque, 1815 Eocen - danas.
Posljednji zavoj valjkast, zavojnica visoka, zavoji nejasno odvojeni. Usce se
naprijed umjereno siri, sifonalni izrezje sirok ijako ukosen. Kolumela sa 3-5
umjereno ukosena bedemasta nabora. Fasciola kratka, ali izrazita. Lj. izvana
glatka ili sa slabom spiralnom skulpturom, nekad sa neizrazitim poprecnim
rebrima.
М. (Mitraria) goniophora (Bellardi) Baden: Hrvacani -N23
SuЬfamilia Vexi11inae Gomjakreda-danas.
Bolten, 1798 (vexillum l zastava)

246
VEXILLUM Lj. vretenasta do vretenasto-dvokupasta. Usce znatno suzeno, ukoseno.
Vanjska usna iznutra s1abo ubrana. Kolumela sa 4-5 nabora. Gomji dio
unutra8nje usne је nadignut u oЬiiku zuba. Lj. izvana sa razgovjetnim poprecnim
rebrima i ±izral:enom spiralnom sku1pturom.
UROMITRA Bellardi, 1887 (uro l sasusiti) Subgenus
V. (Uromitra) recticostatum brevior Friedberg Baden: Podgradci -N61
V. (Uromitra) sturi (Hoemes et Auinger) Baden: Hrvacani -N23
Familia Vasidae (ро r. Vasum, vasum l vaza)
Lj. ±krupna, debelozidna, sa krtakom zavojnicom i prosirenim uscem. Parijetalni kanal
plitak. Kolumela sa 1-5 nabora. Preklop unutrasnje usne sirok, oЬicno nalijel:e. Gomja
kreda - danas.
XANCUS Bolten, 1798 == TurЬinella Lamarck, 1799 Oligocen- danas.
(xankion g greben, turbo, -Ьinis l cigra)
Lj. krupna, kruskasta. Sifonalni kanal znatno izduzen. Vanjska usna iznutra
glatka, sa fasciolnim bedemcicem. Postoji laZпopupcana pukotina. Kolumela
oЬicno iskrivljena, sa 3-5 nabora. Lj. izvana sa spiralnim rebrima, nekad skoro
glatka.
'L.шh_Panon: Tanjevac р. -NE138

FamiliaCancellariidae Gomja kreda-danas.

Lj. dosta mala, do srednje velicine, debelozidna,jajasta,jajasto kupasta, rjede vretenasta.
Posljednji zavoj znatno izbocen. Usce od nepravilno ovalnog do trouglastog. Sifonalni
kanal rudimentaran, а parUetalni povrsinski kao zlijeb. Vanjska usna i vrh usca preteZпo
sanaborima. Kolumelasa2-3 nabora. Cesto se primjecuje fasciolami bedem. Lj. izvana
sa resetkastom skulpturom.
CANCELLARIA Lamarck, 1799 sa subgenusom Merica Adams, 1854 Eocen- danas.
Lj. srednje velicine. Zavojnica kratka, kupasta. Posljednji zavoj okrugao ili
jajast. Usce ovalno trouglasto. Sifonalni izrez sirok, povrsinski. Parijetalni
zlijeb ogranicen naborom.Preklop unutrasnje usne podebUan, gore sirok, dolje
jako suzen. Kolumela sa tri nabora. Lazni pupcani otvor је uzak, povrsinski i
ogranicen ukosenim fasciolamim bedemom. Izvana ljustura nosi tri kosa
poprecna rebra.presjecena spiralnim rebrima.
(cancelli l resetke, marikos g dijelom pripadaj uci)
С. (Merica) fenestrata Eichwald Baden: Miljevici -N48

TRIGONOSTOMA B1ainville, 1826 (trigonostoma g trouglastih ustiju)

Lj. sa izrazito stepenastim zavojima koji se gore zavrsavaju terasom. Usce
vise ili manje trouglasto. Parijetalni dio usca odvaja se poma\o od ljusture, а
sam zlijeb је prepoznatljiv. Kolumela ima 2-3 nabora. Usce ima iznutra rebraste
nabore. Lazni pupcani otvor је izrazit, nekadje sirok. Lj. izvana sa ostrom
resetkastom skulpturom koja na plecima zavoja nekad nosi bodlje. Eocen-
danas.
Т. (Trigonostoma) gradata (М. Hoemes) Baden: Hrvacani -N23

247
SVELTIAJousseaume, 1887 i subgenus Calcarata Jousseaume, 1887
(calcar l mamuza) Paleocen- danas.
Lj. visoka, vretenasta. PosUednji zavoj visok, umjereno izbocen. Usce kruskasto
ovalno. Kolumela sa 2-3 slaba nabora. Pupcana pukotina је povrsinska.
Fasciolarnog nabora nema. Lj. izvana ima ostra poprecna i oslabUena spiralna
rebra.
S. (Sveltia) lyrata Brocchi aut Narona (Sveltia) lyrata Baden: Miljevici -N48
S. (Calcarata) calcarata (Brocchi) Baden: Miljevici -N48 = Narona calcarata (Brocchi)
Superfamilia Conacea Gomja kreda- danas.
Zavojnica visoka ili vrlo niska. Usce izduzeno, usko ili kao pukotina. Vanjska usna
ostra, ima karakteristican zarez Ьlizu sava. Kolumela bez nabora. Operkulum roznat.
FamiliaPleurotomidae Swainson, 1840
Lj. vretenasta, sa mnogo zavoja. Posljednji zavoj visok, sa izdиZenim sifonalnim kanalom.
Vanjska usna povijena и svod, ima sinus pod vrhom. Unutrasnja usna tanka, tijesno
nalegla. Lj. izvana sa spiralnim i poprecnim rebrima, kvrzicama i bedemcicima. Кreda
- danas.
PLEUROTOMA Lamarck, 1799 = Turris Bolten, 1799 Paleocen - danas.
(pleura l obod, tome g zarez, turris l kula)
Lj. srednje velicine ili veca, izduzena. Periferija zavoja nosi greЬen (kil). Usce
usko, u srednjem dijelu prosireno. Sinus dubok, smjesten Ьlizu sava, na ki1u Ш
povise nj ega.
Р. asperulata Lamarck Baden: MaZici -NW 40
Р. coronata lapyginensis Hoemes et Auinger Srednji i dio gornjeg badena (z.
dilatata): Sjevema i sjeveroistocna Bosna -N72a
Р. jouanneti Desm. Baden: MaZici -NW40
Р. obtusangula Brocchi Karpat: Ravna tresnja -1
Р. schreiЬersi Hoemes Baden: MaZici -NW40
Turris (Turris) trifasciata (М. Hoemes) Baden: Нrvacani -N23
PLEUROТOMOIOES Bronn, 1831 i subgenus Euclathurella Woodring, 1928 Eocen- danas.
(oides g nalik, еу g upravo)
Lj. mala, izduzeno vretenasta, sa izbocenim zavojima bez kila. Usce usko,
izduzeno, sifonalni kanal kratak. Vanjska usna ostra. Sinus dubok, lezi Ьlizu
sava. Lj. izvana sa slabom spiralnom i poprecnom skulpturom.
Р. (Euclathurella) henrici (Boettger) Baden: Hrvacani -N23

RАРНПОМА Bellardi, 1848 = Bellardia B.D .D ., 1847 = PhilЬertia Monterosato, 1884

(rafe g sav, tome g zarez) Eocen- danas.
Lj. mala, visoko spiralna, sa izbocenim zavojima. Usce izduzeno, usko, sa
sirokim sifonalnim otvorom. vanjska usna podeЬljana. Sinus sirok, lezi uz sav.
Skulptura ljusture spiralna i poprecna rebrasta, nekad mrezasta.
R. delphinus Oppenheim Srednji eocen: Loparski dio Majevice -NE68, Munjaca-
NE89 (=Bellardia)
R. submarginata (Bonelli in Bellardi) Baden: Hrvacani -N23, Podgradci -N6l
R. suessi (М. Hoemes) Srednji baden: Sjeverna i sjeveroistocna Bosna -N72a

248
PhilЬertia (PhilЬertia) philЬerti (Michaud) Baden: MiljeviCi -N48
PhilЬertia (PhilЬertia) praehispida (Boettger) Baden: Hrvacani -N23
ASTHENOTOMA Harris et Burrows, 1891 (asthenes g slabasan, tome g zarez)
Lj. mala, visoka. Zavoji bez kila, slabo se razlikuju. Usce izduzeno, relativno
usko, sa sinusom razlicite duЬine, asimetricnim, nepravilno trouglastim. Vanjska
usna slorene konture. Skulptura ljusture spiralna ili mreZasta, poprecna rebra
razmaknuta. Eocen - danas.
А. (Asthenotoma) pannus (Basterot) Baden: Podgradci -N61
CLAVATULA Lamarck, 1801 i subgenus Perrona Schumacher, 1817
(clavus 1 vrsta buzdovana) Eocen- danas.
Lj. srednje velicine. Zavojnica visoko kupasta, stepenasta. Usce nepravilno
ovalno. Sifonalni kanal isturen i slabo povijen. Vanjska usna lucno povijena i
tanka. Preklop unutrasnje usne krivudav. Sinus malen, nepravilno trouglast,
lezi и depresiji ispod dosavnog kvrgastog rebra. Lj. је glatka i1i sa kvrgavim
rebrima.
С. {Clavatula) granulato-cincta Munster in Goldfuss Baden: Jazovac -NЗО
С. (Clavatula) interrupta (Вrocchi) Srednji baden: Sjevema i sjeveroistocna Bosna -N72a
С. (Clavatula) schreiЬersi Hoemes Baden: Sjeveroistocna Bosna -122Ь
Perrona vindobonensis (Partsch in Hoemes) Baden: Hrvacani -N23
DRILLIA Gray, 1838 i subgenera Stenodrillia Korobkov, 1955 et Crassispira Swainson,
1840 (steno g uzak, crassus l debeo)
Lj. mala, vretenasta. Zavojnica visoka. Zavoji slabo izboceni, prekrivaju se.
Posljednji zavoj visok. Sifonalni kanal naprijed izrezan. Usce izduzeno, sinus
dubok, lezi izmedu sava i pregiЬa na kome је kil. Lj. izvana sa grubo bedemastim
poprecnirn rebrima i tankim spiralnirn rebrima. Eocen- danas.
D. (Stenodrillia) allionii Bellardi Baden: Hrvacani -N23, Mali Pmjavor-N44, Obsine
-N53, Podgradci -Nбl
D. (Stenodrillia) allionii victoriae (Hoemes et Auinger) Baden: Hrvacani -N23
D. (Stenodrillia) granaria (Dujardin) Baden: Hrvacani -N23
D. (Stenodrillia) helene Hoemes et Auinger Srednji baden: Sjevema i sjeveroistocna
Bosna -N72a
D. (Crassispira) pustulata (Brocchi) Baden: Нrvacani -N23
CRYPTOCONUS Koenen, 1867 (crypto g sakriti) Paleocen- oligocen.
Lj. relativno uska, dvostruko kupasta. Zavoji slabo izboceni, skoro pljosnati.
Posljednji zavoj velik. Dno nije posebno odvojeno. Sifonalni kanal kratak.
Sinus asimetrican, trouglast, sa vrhom u donjem dijelu depresije koja prati
sav. Vanjska usna sa istaknutirnrefujem, unutrasnja sa zadeЬljanirn preklopom.
Lj. glatka i1i sa spiralnom skulpturom.
С. clavicularis Lk. Srednji eocen: Lukavac -НЕ17

SURCULA Adams, 1853 (surculus l mladica) Gomja kreda- danas.

Lj. srednje velicine, uska vretenasta, visoko spiralna. Zavoji slabo izboceni i
pomalo obuhvatni. Posljednji zavoj velik, straga prosiren. Usce izduzeno, pri
vrhu prosireno. Sifonalni kanal uzak. Vanjska usna tanka. Sinus dubok,

249
 simetrican ili trouglast, lezi u pretsavnoj depresiji, odvojen od sava pretsavnim
gajtanom. Lj. ima spiralnu skulpturu dopunjenu sredisnjim redom malih kvrga,
rjede samo tragovima skulpture, а kod nekih postoje poprecna rebra.
S. (Surcula) consobrina badensis (Csepreghy- Meznerics) Baden: Stanisljevici -N81
S. (Surcula) dimidiata (Brocchi) Baden: Obsine -N53
MANGELIA Risso, 1826 Eocen- danas.
Lj. mala, izduzena, sa slabo izbocenim zavojima, bez pregiЬa i kila. Posljednji
zavoj visok. Usce usko, nesko ukoseno. Vanjska usna skoro paralelna sa
kolumelom, ima bedemasta zadeЬljanja ро seЬi. Sinus priblizen savu, nekad
slabo primjetan. Skulptura lj. od siroko razmaknutih poprecnih rebara.
М. monterosatoi (Bellardi) Baden: Нrvacani -N23
М. paucilirata (Boettger) Baden: Obsine -N53
COCНLESPIRA Conrad, 1865 (cochlea l puz, spira l spirala)
С. lapugyensis Мау Baden: Obsine -N53
GLYPHOSTOMA Gabb, 1873 (glyfis g strijela, stoma g usta)
G. minnae (Boettger) Baden: Hrvacani -N23
CLATНROMANGELIA Monterosato, 1884 aut Cossmann, 1896 ? (clathri l resetke)
С. perpulchra (Friedberg) Baden: Miljevici -N48
Familia С о ni da е Swainson, 1840 Paleocen- danas.Lj. involutna, kupasta ili dvostruko
kupasta. Zavojnica kratka. Usce dugacko, kao pukotina. Vanjska usna ostra, sa sinusom
ili krovinom ispod sava. Unutrasnja usna glatka.
CONUS Linne, 1758 (conus /kupa) Eocen-danas.
Zavoji involutni, stepenasti, sa resorЬiranim pregratcima. Gornji kraj zavojka
је gladak ili kvrzicast. Posljednji zavoj zauzima4/5 visine ljusture. Usce usko,
usneparalelne, naprijed sa sifonalnim uduЬljenjem. Lj. glatka i1i sa spiralnim
brazdama.
С. dujardini Deshayes Baden: Reljevac -N68, Gracanica- Sokol-NE41a
С. dujardini brezinae (Hoernes et Auinger) Gornji baden: Sjeverna i sjeveroistocna
Bosna -N72a
С. pendulus de Greg. Srednji eocen: Bristvenicka rijeka -NE12
CHELYCONUS Mбrch, 1852 (helys g kornjaca) Subgenus
Ch. (Ch.) avellana (Lamarck) Baden: Hrvacani -N23
Gornji baden (z. beccarii): Sjeverna i sjeveroistocna Bosna -N72a
Ch. (Ch.) enzesfeldensis Hoernes et Auinger Baden: Miljevici -N48
Ch. (Ch.) ponderosus ponderoaustriacus Sacco Baden: Jazovac -NЗО
Ch. (Ch.) ponderosus steinbrunnensis Sacco Baden: Jazovac -NЗО
Ch. (Ch.) praelongus Hoernes et Auinger Baden: Нrvacani -N23, Miljevici -N48
Ch. (Ch.) puschi Michelotti Baden: Miljevici -N48
CONOLITHUS Hemnannsen, 1847 (lithos g kamen) Subgenus
С. (С.) dujardini Deshayes Baden: Hrvacani -N23, Mali Prnjavor -N44, Miljevici-
N48, Reljevac -N68, Caklovica -NE 17
С. (С.) dujardini brezinae (Hoernes et Auinger) Baden: Hrvacani -N23, Podgradci-
N61, Bijeli potok -NE6

250
DENDROCONUS Swainson, 1840 (dendron g drvo) Subgenus
С. (D.) fuscocingu1atus Bronn Baden: Mitjevici -N48, Obsine -N 5З, Caklovica -NE 17
HEMICONUS Cossmann, 1889 (hemi -1 polu-) Subgenus
С. (Н.) granularis stachei (Hoemes et Auinger) Baden: Hrvacani -N23
LITHOCONUS Morch, 1852 (lithos g kamen) Subgenus
С. (L.) antiquus concavespira (Sacco) Baden: Hrvacani -N23
С. (L.) diversiformis Deshayes Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
С. (L.) kaпeri Hoemes et Auinger Baden: Miljevici -N48
С. (L.) tietzei Hoemes et Auinger Baden: Miljevici -N48
RНIZOCONUS Morch, 1852 (riza g korijen)
С. (Rh.) ponderosus ponderosus Brocchi Baden: Podgradci -Nбl
STEPHANOCONUSMorch, 1852 (stefanosgvijenac) Subgenus
С. (8.) rouaulti d'Arch. Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
Familia Terebridae Adams, 1858 Gomja kreda- danas.
Lj. uska, visoka, kulasta, sa mnogo zavoja, debelozidna. Sav lazan, obicno ukosen.
Posljednji zavoj proporcionalne velicine, dosta visok. Usce, zaokruzeno ili ovalno
cetverouglasto, relativno malo. Sifonalni izrez sirok, fasciola kao bedem. Kolumela sa
1-2 nabora, nekad glatka. Lj. izvana glatka i1i sa skulpturom. Odrastao puz ne koristi
prvih 7-9 zavoja koji su odvojeni pregracima. Operkulum roznat sa obodnim nukleusom.
TEREBRA Adamson, 1757 i subgenera Hastula Adams, 1853, Myurella Hinds, 1845,
Strioterebrum Sacco, 1891 i Subula Schumacher, 1817.
(terebra l svrdlo, hasta l koplje, myoyrizo g siljastog vrha, subula l silo)
Т. (Strioterebrum) basteroti Nyst. Baden: Нrvacani -N23, Miljevici -N48, Podgradci -Nбl
Т. (Strioterebrum) exЬistriata Sacco Baden: Hrvacani -N23
Т. (Subula) fuscata modesta Tristan in Defrance Baden: Miljevici -N48
Т. (Myurella) lapugyensis Hoemes et Auinger Baden: Hrvacani -N23
Т. (Hastula) striata subcinerea (OrЬigny) Baden: Hrvacani -N23
Ordo OPISTHOBRANCHIA Paleozoik- danas.
(opisthos g straga, branhia g skrge)
Morski puzevi sa skrgama koje su slobodno smjestene iza srca, sa ledne ili bocne
strane. Srce imajednu pretkomoru. Ljusturaje djelomice i1i и potpunosti reducirana.
Subordo TECТIBRANCHIA Karbon- danas.
(tectus l pokriven, branhia g skrge)
SkrZпa suplj ina izlazi na desnoj strani. Lj. vecinom ima usce cjelovitog oboda. Zavoj i su
djelomice iii u potpunosti iпvolutni. OЬlik lj. ide od loptastog do plocastog. Neki imaju
operkulum. Skulptura lj.je slaba ilije nema.
Superfamilia Actaeonacea Karbon- danas.
Lj. djelomicno do zпatno involutпa. Kolumela u prednjem dijelu ima nabore.
FamiliaActaeonell idae Pcelincev, 1954
Lj. kupasto ovalna, vretenasta ili poluvaljkasta. Zavojnicakratka, posljednji zavoj velik.

251
Lj.je nekad u potpunosti involutna. Kolumeladolje sa 1-3 nabora. Prednji kraj uscaje
lagano posuvracen na dno ljusture obrazujuci malo uduЬijenje.
ACTAEONELLA OrЬigny, 1842 (akteanos g bez igdje icega) АIЬ- mastriht.
Lj. vretenasta, ovalna ili kruskasta, oЬicno bez pupka. Usce visoko, usko.
Kolumela sa tri nabora.
А. gigantea Kampan - mastriht: Tavna -NE25
А. cf. renauiana OrЬigny Gornji senon: Drecelj -Е11

TROCНACTAEON Meek, 1863 (trohos g cigra) Barem- senon.

Lj. ovalno kupastado kupasta, sa velikim posljednjim zavojem. Usce izduieno,
usko i naprijed rasireno u nekad cetverouglu komoru. Kolumela naprUed sa
tri nabora. Vanjska usna ima sa unutrasnje strane izbocen bedem. Talozenjem
kalcita u zavojnici resorblra se kolumela i unutrasnji dijelovi zavoja.
Т. gigas Donji turon: Velez - Trtla -НЕ52Ь
FamiliaActaeonidae OrЬigny, 1842 Lijas -danas.
Lj. dosta mala, kupasto ovalna. Zavojnica relativno niska, а posljednji zavoj velik i cesto
jako naduta. Lj. izvana glatka ili sa spiralnim tackastim brazdama. Zavoji su involutni.
Usce pri vrhu suzeno i naprijed zaokruzeno. Kolumela oЬicno sa l-2 nabora.
ACTAEON Montfort, 1810 Turon- danas.
Lj. dosta mala, kupasto ovalna. Posljednji zavoj jajast, pokriven spiralnim
tackastim brazdama. Usce visoko, naprijed zaokruzenog oboda. Obod је
cjelovit. Kolumela sa jednim naborom.
А. (Actaeon) semistriatus (Ferussac) Baden: MiljeviCi -N48
FamiliaRingiculidae Meek, 1863
Lj. naduta, sa malo zavoja i krtakom zavojnicom. Usce umjerene velicine, sa izrezom
na dnu. Peristom fuljevit. Unutrasnja usna sa naborima, vanjska usna obruЬljena
bedemoщ sa zupcima u unutrasnjoj strani. Lj. је glatka, spiralno prugasta, mrezasta ili
tackasta.
RINGICULA Deshayes, 1838 i subgenera Ringiculella Sacco, 1892 et Ringicu1ocosta
Sacco, 1892 Cenoman - danas.
(ringor g pokazivati zube, costae l rebra)
Lj. mala, ovalna. Posljednji zavoj velik sa ponesto rasirenim uscem. Vanjska
usna debela, glatka ili iznutra zupcasta. Kolumela kratka, sa dva poprecna
krupna nabora. Izvana lj. је djelomicno ili posve spiralno brazdasta, rijetko
kadglatka.
R. (Ringicula) ariculata laevigata Eichwald Baden: Podgradci -Nбl
R. (Ringiculella) auriculata buccinea (Brocchi) Baden: Hrvacani -N23, Podgradci-
1 N61, Caklovica-NE17
Srednji baden: Sjeverna i sjeveroistocna Bosna -N72a
R. (Ringiculocosta) costata (Eicheald) Baden: Hrvacani -N23, Jazovac -N30
1

F1amilia
1
Retusidae Jura- danas.
Uj. valjkasta i ovalno kupasta, nekad sa uleglom zavojnicom. Vrh zavojnice lezi koso na
ois smotavanja. Tipicno usce ne zahvata citavu duzinu zavoja i ima oЬiik pukotine koja

252
se naprijed kruskasto siri. Kolumela ima nekad slabe nabore.
RETUSA Brown, 1827 sa subgenusom Cylichnina Monterosato, 1884
(retusa l otupyena, kylihne g casica) Jura- danas.
Zavojnicajedva povUena, rjede posve uvucena. zavoji su stepenasti. Gomji
obod posljednjeg zavoja је ostar. Usce usko, paralelnih oboda naprijed se
kruskasto prosiruje. Vanjska usna ostra i povijena na lednu stranu, naprijed је
lagano ugnuta. Preklop unutrasnje usne је pri dnu relativno sirok. Pupakje
oЬicno pokriven, nekad se vidi pukotina.
R. (Retusa) truncatula Bruguiere Baden: Hrvacani -N23, Jazovac -NЗО
R. (Retusa) truncatula pappi Berger Sarmat: Sjeveroistocna Bosna -122Ь
R. (Cylichnina) hungarica (Boettger) Baden: Hrvacani -N23, Podgradci -N61
FamiliaAtyidae Miocen-danas.
Lj. vecinom izvan tijela, kao potpuna ili samo djelomicna zastita organizma (u koliko
jedan dio tijela ostaje vani). Zavojnica ne proviruje. Usce prosireno, nekad sa naborom
na kolumeli.
ATYS Montfort, 181 О (Atys = sin grckogjunaka Herakla)
Lj. vise ili manje debe1og zida,jajastog oЬlika. Zavojnica ugnuta, ima oЬlik
lijevka. Lj. је nekad izvana sa spiralnim linijama. Usce је pridignuto navise.
Nabor na ko1umeli је vise ili manj е izrazen.
А. miliaris (Brocchi) Baden: Hrvacani -N23, Miljevici -N48
Gornji baden (z. beccarii): Sjeverna i sjeveroistocna Bosna -N72a
Familia Scaphandridae
Lj. ovalno jajasta, glatka ili sa spiralnom skulpturom. Zavojnica ugnuta ili sakrivena,
nekad pljosnata, rjede izvirujuca. Usce visoko, gore suzeno. Kolumale ima nekad nabor.
SCAPНANDERMontfort, 181 О (skafe g kolijevka, anderongpodignuti obod) Eosen -danas.
Lj. ovalna, naprijed prosirena i gore suzena, oЬicno sa spiralnom skulpturom.
Usce visoko, sa uglastim istupom na vrhu.
S. (Scaphander) lignarius lignarius (Linne) Baden: Podgradci -N61
CYLICНNA Loven, 1846 sa subgenera Mnestia Adams, 1854, Cylichnella Gabb, 1873,
Mnestocylichnella Oppenheim Senon- danas.
(kylichne g casica, mnesti g prosenje djevojke)
С. (Mnestocylichnella) magnifica Oppenheim Srednji еосеп: TriЬistovo -HWl ба
ROXANIA Leach, 1847 (rox g rasjep) Senon- danas.
Lj. dosta mala,jajasta, sa posve involutnim zavojima. Usce srpasto. Preklop
unutrasnj е usne izgleda kao nabor.
R. (Roxania) callifera (Boettger) Baden: Jazovac -NЗО
Familia Acteocinidae Jura- danas.
Lj. mala, sa umjereno provirujucom zavojnicom. Sav ima izgled kanala. Usce dugacko,
sa naborom na kolumelamom dij elu.
ACTEOCINA Gray, 1847 (akte g psenicno zrno)
Usce ne zauzima citavu povrsinu posljednjeg zavoja, gore је usko, dolje
prosireno. Kolumelami nabor slijeva se sa prednjim nastavkom preklopa
vanj ske usne.
A.lajonkaireana Basterot Sarmat: Pmjavorski bazen -N62a, Sjeveroistocna Bosna -122Ь
Subordo PTEROPODA Eocen - danas.
(pteron g peraja, poys, podos g noga)
Pelaski puzevi bez ljusture i1i је ona mala i tanka. Mesnato stopalo ima dva kraka u
oЬlikи krila na prednjem dijelи tijela. Glava nije izdvojena, oci sи rиdimentame. Statociste
su snazno razvij ene.
SuperfamiliaEuthecosomata
(еу g pravi, theke g ljustura, soma g tij elo)
Ljиstиra vapnena, spiralna, smotana и lijevo. Oblcno imajи operkиlиm. Eocen- danas.

Familia Spiratellidae Eocen-danas.

Lj.loptasta ili kao prosireni disk. Zavojnica oblcno niska. Рираkје izrazen. Operkиlиm
је spiralan, sa malo zavoja.

SPIRIALIS Eudoux et Souleyet, 1840 (spira l zavojnica)

Lj. cigrasta sa vise ili manje izra:Zenom spiralom. Zavoji su izboceni, razdvojeni
dиbokim savom. Usce је istegnиto prema dolje, gdje se cesto obrazиje ispиst.
Рираkје oЬicno izrazit, nekad kao pиkotina. Povrsina U. glatka i sjajna. Miocen
- pliocen Evrope.
~ Gornji baden: Ravna tresnja -1 -NE115
Familia С а vo 1ini i dae Gomja kreda- danas.
(ро r. Cavolinia, cavus l supalj)
Lj. od poluloptastih do piramidastih i cjevasto kupastih. Zidovi ljиSture su tanki, staklastog
izgleda. Operkuluma nета.
VAGINELLA Daudin, 1802 (?) Gomja kreda- neogen.
(vagina /kosuljica, ljuska)
Ljustura kap sUem, straga se suzava и bodljи, elipticnogje presjeka. Usce
lecastog obrisa i valovitih rubova.
V. aиstriaca Kittl Karpat: Vranovac -N91
(?) Karpat i baden: Sjeveroistocna Bosna -122Ь
V. striata Neokom: Grmec -NW20
Valang- otriv: Velez - СаЬиlја -НЕ52а
Ordo PULMONATA Karbon- danas.
(pulmo l р lиса, natиs 1rodenј е)
Kopneni i sekиndarno vodeni pиzevi sa plиcnom dиpljom i simetricnim utrobnim
komisиrama. Samo neki imajи lj usturu i to bez kapka, mjesto kojeg mnogi lисе dUa&agmи.

Subordo BASOMMATOPHORA Karbon- danas.

(Ьasis l osnova, omma -ato g oko, foreo g nositi)
Pиzevi sa ljиsturom. Oci sи im u bazi pipaka.
Sиperfamilia Н i grop h i l а Jura- danas.
(ygros gvlazan, fileo gvoljeti)
Lj. spiralno smotana ili uhasta, kapasta. Usce siroko otvoreno. Peristomjednostavan ili
sa 1-2 nabora na роdrисји kolиmele.

254
Familia Lymnaeidae Broderip Jura- danas.
Lj. tankog zida, smotana vecinom u desno. zavojnica oЬicno dosta visoka. Usce vise ili
manje rasireno nekad poput uha, paralelno sa spiralnom osi.
LYМNAEA Lamarck, 1799 (limne g mocvara) Jura- danas.
Posljednji zavoj velik, nadut. Zavojnica vise ili manje duga, zavoji umjereno
izboceni, sav malo ilijako kos. Usce prosireno, skoro ovalno ili poluovalno.
Kolumela lagano savijena. Ljustura glatka ili sa tankim crtama.
L. adelinae Fuchs (=radix 1Adelinella/ elegans Cant. ро Wenz-u, 1922) Мiocen: Biha.C -NW2
L. aff. adelinae Fuchs Miocen: Miljevina -SЕЗ
L. aquarius Neumayr Мladi miocen: Kocerin -HW7
L. aff. aquarius Neumayr Miocen: Prival jarak -HWlЗ
L. aff. caudatus Edw. Gornji oligocen: Misic jarak -NE83
L. dilatata Noulet Oligomiocen: Koscani -СЕ5, Seona -NE 120
Stariji miocen: Cubrici -NE24
L. hyaloleucus Brusina Мladi miocen: Gacko polje -НЕ11
L. aff. jaksici Miocen: Sipovo -CW20
L. aff. klaiCi Brusina Miocen: Zenica -CW25, Seoce -СЕ9
L. kobelti Brusina Donji pont: Kadar -N32
Donji portafer: Korace -1 -N36, GliЬovski р. -NE39, Mramor -NE87,
Moluska rijeka -NE85
L. korlevici Brusina Stariji miocen: Bijelo poJje-HEl
L. aff. korlevici Brusina Stariji miocen: Zenica -CW25
L. kuzmiCi Gornji pont: Ста Bukovica -NElб
L. lytostomopsis Brusina Stariji miocen: Bijelo polje -НЕ 1
L. marginatus Sandberger Gornji oligocen: Ugljevik -NE149
L. aff. marginatus Sandberger Gornji oligocen: Misic jarak -NE83
Miocen: Jasenica -NE50
L. minima Halavats Мladi miocen: Gacko bazen -HElO
L. novaki Brusina Stariji miocen: Bijelo polje -HEl
L. ovata Lam. Мladi miocen: Banja Luka -N2
L. cf. pachygaster Thom. Miocen: Teslicki bazen -CW2l
L. socialis SchiiЬler Oligomiocen: Koscani -СЕ5, Seona -NE Ј 20, Ugljevik -NE 149
Donji miocen: Zenicko - sarajevski bazen -CW26
L. aff. socialis SchiiЬler Miocen: Miljevina -SЕЗ
Donji i srednji miocen: Zenica -CW25
L. subbulata Sandberger Oligomiocen: Koscani -CES, Seona -NE120
Donji miocen: Zenicko- sarajevski bazen -CW26
L. subovata Hartmann 0/igomiocen: Koscani -CES, Zenicko- sarajevski bazen -CW26
L. cf. subovata Hartmann Donji miocen: Ljesljani -NW36
Miocen: Vitovlje- Mudrike -CW23
L. subpalustris Thom. Donji miocen: Zenicko- sarajevski bazen -CW26
L. cf. subpalustris Thom. Stariji miocen: Banovici -NЕЗа
L. velutina Рапоп: Spionica -NE 13 7
RADIX Montfort, 181 О (radix l korijen) Paleocen- danas.
Lj. dosta mala. Zavojnica kratka i zaostrena, posljednji zavoj velik i nadut.
Usce rasireno.

255
R. croatica Gorjanovic- Kramberger Donji panon: Spionica -NE137
ZAGRAВICA Brusina, 1884 (ро gradu Zagrebu) Gomji miocen- pliocen.
Lj. vrlo mala, izmedu tipova valvata i vivipara (ро obliku). Zavojnica kratka,
siroka. Posljednji zavoj nadut. Usce ovalno zaokruzeno. Malen la.Zni pupak.
Z. ampulacea Donji portafer: Moluhe -NE84
Z. cyclostomopsis Brusina Donji portaftr: GliЬovski potok -NE39, Наn Miladije -NE43
Z. naticina BrusinaDonji portaftr: GliЬovski р. -NE39, MyatoviCi -NE78, Мramor-NE87
Gornji pont: Korace -2 -N36
Z. rhytiphora Brusina Мlaai miocen: Banja Luka -N2
Z. rossii Gornji portafer: Kadar -N32
VELUTINOPSIS Sandberger, 1874 (la.Zno slican mezogastropodu Velutina, velutinus l
barsunast)
Ljustura mala, pos1jednji zavoj velik, nadut. Gomji miocen- danas.
V. noЬilis Reuss Мlaai miocen: Bihacki bazen -NW3
Familia Valenciennidae Davitaschwili, 1933
Lj. relativno krupna, posve i1i skoro posve odmotana, kapasta. Vrh ljusture povij en ј е
unazad i nekad spiralno uvrnut. Usce vrlo veliko, obicno је okruglo. Izvanaje ljustura
sa koncentricnim rebrima ili glatka. Gornji miocen do srednji pliocen.
VALENCIENNIUS Rousseau, 1842 (ро paleontologu Valenciennius-u)
Na posljednjem zavoju (koji gradi kapu), desno, straga, prolazi dosta sirok
nabor и oЬliku bedema. Na dij elu ljusture koji odgovara kraju bedema, obod
ј е sna.Zno podignut.

Subgenus Valenciennesia Gorjankovic- Kramberger

V. (Valenciennesia) pelta Brusina Gornji pont: Korace -2 -N36, Bobetino brdo -
NE8, Samaric -NE 117
V. (Valenciennesia) reussi Brusina Gornji pont: Bije1a Bukovica -NE4, Bobetino
brdo -NE8, Crna Bukovica -NE 16, Cardacici -NE20, Donji Zovik -NE31,
GliЬovski р. -NE39, Lijesce -N41, Han Miladije -NE43, Маоса -NE74,
Mrketic brdo -NE88, Srnice -NE129, Korace -1 -N36
PROVALENCIENNESIA Gorjanovic- Kramberger (pro g pred) Subgenus
V. (Provalenciennesia) sp. Panon: Kadar - N32
UNDULOTHECA Gorjanovic- Kramberger (unda l talas, theke g ljustura)
Lj. relativno krupna, tanka, sa jedva primjetnim zavojnicom i krilasto prosirenim
usnim otvorom koji gradi plitku kapu sa valovitim koncentricnim rebrima.
Panon.
U. halavatsi Кramb. Gorj. Gornji panon: Kadar -N32
Familia Planorbidae Jura- danas.
Lj. mala do srednje velicine, nekad u Jijevo smotana, vecinom u oЬ\iku diska. Posljednji
u.
zavoj nekad izdignut i asimetrican. Usce nepravilno ovalno. Povrsina glatka ili poprecno
rebrasta. Stanovnici slatkih voda.
PLANORВIS Geffroy, 1767 sa subgenus Tropodiscus Stein.
(planus /pljosnat, orЬis /krug, tropegsavijutak, discus l disk) Gornjakreda- danas.
Lj. slicna disku, sa malim brojem zavoja koji ravnomjerno prirastaju. Gornja

256
 povrsina posljednjeg zavojaje izbocenUa od donje polovine. Kil је tanak kao
konac i lezi ispod polovine zavoja. Usce nije rasireno, oЬiikaje nepravilno
ovalnog ili ovalno lecastog, postavljeno је и koso. Vanjska usna је pomalo
valovita. Pruge prirasta se vide.
Р. constans Donji portafer: Moluhe -NE84, Glibovski potok -NE39, Bos. Gradiska -1 -N4
Gornji pont: Dubrave -N16, Kor -1 -N36
Р. comu Brong. Donji miocen: Zenicko- sarajevski bazen -CW26
Stariji miocen: Brezove Dane -CW4, Cubrici -NE24
Р. cf. comu Brong. Miocen: Baketinovac -SWI, Medna -CW12, Teslicki bazen-
CW21, Blatnica gomja -HWl, Mostar -HWl О
Р. dalmaticus Brusina Мlatli miocen: Kupresko polje -SW16
Р. cf. discus Sow. Miocen: Teslicki bazen -CW21
Р. gemminus Мlatli miocen: Grabova draga -НW4
Р. homalosomus Brusina Мlatli miocen: Banja Luka -N2
Р. oЬtusus Sowerb. Gornji oligocen: Ugljevik -NE149
Р. cf. pachyhilus Brusina Miocen: Strpci -ES
Р. praeponticus Gorjanovic- Kramberger Donji i srednji panon: Pasabunar -NE 1ОО
Panon: Drenov potok -N14, Spionica -NE137
Р. puliCi Brusina Oligomiocen: Zenicko - sarajevski bazen -CW26
Р. cf. pulici Brusina Miocen: Bojan -NW4, Kamengrad -NW25, CeleЬic -SW5,
Glamocko polje -SW12, Vatelj -SWЗO, Vucipolje -SW32, Medna CW12,
Sipovo -CW20, Prival jarak -HW13
Gornji oligocen: Ugljevik -NE149
Р. radmanesti Fuchs Donji portafer: Bиkinje -NE14
Р. cf. spretus Noul. Мladi miocen: Cazin- Trzac -NW12
Р. striatus Brusina Stariji miocen: Bijelo polje -HEl
Р. subcingulatus Math. Gornji oligocen: Ug1jevik -NE149
Р. cf. subcingulatus Math. Gornji oligocen: Ugljevik -NE149
Р. cf. tenuis Fuchs Panon: Dubnica -NЕЗЗ
Р. vezici Brusina Stariji miocen: Bijelo polje -HEl
Р. cf. (Тropodiscus) saЬljari Brusina Рапоп: Dubnica -NЕЗЗ

Familia Ancylidae Gomja kreda- danas.

Lj. kao stit ili kapa, tankozidna. Zavojnice nema, mjesto nje је vrsak kape odnosno stita
koji lezi blizu sredine ili је pomjeren nazad i nagnut desno ili lijevo. Usce је ovalno,
nekad znatno suzeno. Ljustura izvana glatka ili sa slabom radijalnom skulpturom.
Stanovnici slatkih voda.
ANCYLUS Miiller, 1774 (ankylos g savijen) == Pseudoancylus Walker, 1921
Lj. kao kapa. Usce okruglo ovalno. Vrh znatno pomjeren nazad i lagano
nagnut и desno. Lj. izvana glatka ili sa tankom radijalnom skulpturom. Gomja
kreda - danas.
А. illyricus Neumayr Stariji miocen: Bijelo polje -HEl
Miocen: Bihacki bazen -NW2
Мlatli miocen: Gacko bazen -НЕlО, Grabova draga -HW4
А. sp. Gornji oligocen: Ugljevik -NE149

257
 0/igocen: Zenicko- sarajevski bazen -CW26
Familia Clivunellidae Kochansky- Devide et Sliskovic, 1972
Lj. mala do srednje velicine, pretezno bez zavojnice, ali se vidi daje dekstrogirna. Usce
prosireno tako da poslj ednj i zavoj gradi okruglu pljosnatu kapu sa vrhom koj i ј е kupast
do spiralno savijen. Rub usca nema sifonalnog kanala i sinusa. Zid ljusture је tanak i
koncentricno ubran. Miocen (slatkovodni).
CLIVUNELLA Katzer, 1918 (Clivuna = anticko ime za danasnje Livno)
Lj. posve pljosnata do nisko kupasta, sajako prosirenim uscem i zavojnicom
reducitanom u sitni vrsak koji lezi Ыizu centra usca, nesto blize gornjem
(vanjskom) rubu. Zid је pokriven nepravilno isprekidanim koncentricnim
naborima. Slatkovodni miocen.
С. elliptica Kochansky- Devide et Sliskovic Stariji srednji miocen: Crvenice -SWЗ,
Mokronoge-SW20, Rosko polje-SW24
Donji miocen (ekvivalent akvitana): Izbod -СЕЗ, Loc. typ.: Crvenice
С. katzeri Gorjanovic- Kramberger Stariji miocen: Duvanjski bazen -SW7, Eminovo
selo -SW2, Glamocki bazen -SW11, Livanjski bazen -SWI7, Potkraj -
SW21a, RoskopoUe-SW24, Vucipolje-SW32, Mostar-HWIOa, Rotimlje
- Hudovo -НЕ21
Donji miocen: Zenicko - sarajevski bazen -CW26
DELMINIELLA Kochaпsky- Devide et Sliskovic, 1972 Slatkovпi mioceп.
(Delmiпium = anticko ime za Duvno)
Lj. ј е и desno smotana te ima svega od ј edne polovine do dva zavoja na vrhu.
Ostali dio zavojпice је svedeппajako prosireno usce posljednjeg zavoja koj i
је пepotpun. Usce пadvisuje vrh ljusture. Linije prirasta u oЬliku rebara su
gusce poredaпe i odvojeпe dubokim brazdama. Teku konceпtricno oko vrha.
D. excentrica Kochaпsky- Devide et Sliskovic Stariji miocen: Duvanjski bazen-
SW7, Golinjevo-SW13, Livanjski bazen-SW17,Mokronoge-SW20, Rosko
polje -SW24, Mostar -НWl О, Rotirnlje- Hodovo -НЕ21 Loc. typ.: Eminovo
selo-SW8
D. soklici Kochansky- Devide et Sliskovic Stariji miocen: Duvanjski bazen -SW7,
Livanjski bazen-SW17, Mokroпoge-SW20, Vucipolje-SW32, Kamengrad
-NW24, Zeпica (Drivusa) -CW25, Baпovici -NЕЗа, Loc. typ.: VuCipolje
Subordo S ТУ L О ММА ТО Р Н О RA (stylos g stap, omma- ato g oko, foreo g пositi)
Plucasi sa dva para pipaka, sa ocima na straznjoj paru. Neki imaju ljusturu. Zive na
kopnu. Gomja kreda- danas.
Superfamilia Succineacea
Lj. dosta mala, tankozidna, пaprijed prosirena. Paleocen- danas.
Familia Succineidae Paleocen- danas.
Usce zaostreno ovalno ukoliko Uustura nije djelomicno reducirana.
SUCCINEA Drapamaud, 180 1 ( succinum 1ј antar) Paleocen - danas.
Lj. izduzeno jajasta, tankozidna Ьоје jantara, prozima, sa jako kratkom
zavojnicom i velikim posljednjim zavojem. Vanjska usna ostra.
S. oЬlonga Drapamaud Gornji pleistocen: Glavicice -NE38

258
PAPYROTHECA Brusina (papyros g papir, theca l mala k:uЩa)
Р. sp. Panon: Dubnica -NЕЗЗ

Superfamilia Vertiginacea
(ро r. Vertigo, vertigo 1obrtanje)
Lj. od dosta malih do srednjih, smotanih и desno ili u lijevo, oЫika izdиZenog kao disk.
Peristom oЬicno ima nabore na kolumelamom dijelu i vanjskoj usni. Izvana је ljustura
glatka. Paleocen - danas.
Familia Enidae (ро r. Ena, eono l uteci pod zemlju)
Lj. oЬicno dosta ma\a, cesce dekstrogirana nego sinistrogirana, od izduzenih do
zaokruzeno kupastih. Usce obrubljeno sa vise ili manje lamela i nabora. Miocen -
danas.
CHONDRULA Beck, 1837 (hrondrion g hrskavica) Pliocen- danas.
Lj. izduzeno jajasta. Zavojnica relativno visoka, lagano pritupljena. Posljednji
zavoj dosta visok. Usce kao ova\an usjek. Peristom iznutra podeЬ\jan. Tjemena
lamela krupna, оЬiспо osto proviruje, kolumeliпa lamelaje slaЬija. Nabor na
vanj skoj usni ima oblik zubastog istupa. Lj ustura је izvana nijezno prugasta.
Ch. tridens Miill. Pleistocen: Miljaпovci -NE81
JAМINIA Risso, 1826 (iamenai g mocvamo tlo) Plioceп- danas.
Lj. kao hondrula, ali peristom slozeniji, sa ugaonom kvrgom,jakom tjemenom
lamelom, ostro strsecom kolumelamom lamelom i sa 2-6 nabora na vaцjskoj usni.
Ј. multidentula ovularis Olivier Мladi miocen: Gacko -HEl О

Familia Clausiliidae Gomja kreda-danas.

Lj. skoro uvijek sinistrogirana, vretenasta, uska, sa mnogo zavoja. OЬicno odbacuje
neпastanjene vrsпe zavoje. Usce ima posebni aparatzazatvaranje, zvani klauzilij. Usce
sa mnogo lamela i nabora razliCite velicine i oЬ\ika od kojih su najva:Znije: gomja lamela,
spiralna lamela,jedna ili vise tjemenih lamela, zatim nabori: potkolumelami, srednji,
glavni, savni, nabori vanjske usпe i polumjesecasti nabor. Lj. izvana оЬiспо poprecno
rebrasta.
CLAUSILIA Drapamaud, 1805 (clausus l zatvoren) Miocen- danas.
Lj. srednje velicine, vrsne zavoje oЬicno ne odbacuje. Posljednj i zavoj lagano
suzeп. Usce dosta malo, uglasto kruskasto. Peristom ptpun, neravnomjerne
sirine, iznutra podeЬ\jan. Spira\na i vrsna lamela se slivaju. Polumjesecasti
nabor је sna:Zno savijen navise. Кlauzilij је loptast.
С. sp. Pleistocen: Millanovci -NE81

Superfamilia Zonitacea Paleocen- danas.

(ро r. Zonites, zona l pojas)
Zona mala, zavojnica nisko kupasta. Posljednji zavoj veliknadut, cesto sa kilom. Usce
razlicite velicine i oЬiika, nekad sa naborom ili zupcastim пastavcima.
Familia Endodontidae Paleocen- danas.
(ро r. Endodonta, endon g unutra, odoys, -dontos g zub)
Lj. mala, sa slabo izdignutom zavojnicom i malo zavoja. Posljednji zavoj kao disk. Usce
okruglo, romЬicno ili polumjesecasto, spusteno prema doUe. Peristomjedпostran. Pupak
sirok, lijevkast.

259
GONIODISCUS Fitzinger, 1838 = Patula Held, 1837 Miocen- danas.
(gonos g ugao, diskus g disk, patulus l otvoren svakom)
Lj. kao disk, pljosnat. Zavojnica slabo istaknuta. Usce јасе prosireno. Skulptura
poprecno rebrasta.
Patula sp. Miocen: Medna potok -CW12
Superfamilia Oleacinacea Кreda- danas.
(ро r. Oleacina, olea g maslina, kineo g kretati se)
Lj. mala do srednje veliCine, visoka, kupasto vretenasta do jajasta. Usce је najcesce
gore zaostreno. Kolumela nekad ima nabor.
Familia Oleacinidae Gomjakreda- danas.
Lj. razliCite velicine i oЬiika. Usce izduzeno, naprijed zaokruzeno, straga suzeno.
Kolumela malo povij ena, nekad sa naborom.
POIRETIAFischer, 1883 = Glandina Schum. (glans l zir)
Glandina sp. Donji miocen: Zenica -CW25
Superfamilia Helicacea Gomja kreda- danas.
Lj. mala do znatne velicine. Zavojnica slabo istaknuta. Posljednji zavoj velik, nadut, kao
disk ili nepravilna lopta.
FamiliaHelicidae Gomjakreda-danas.
Lj. od lecaste do kulaste. Usce okruglo ili okrиglo ovalno, malo иkoseno. Peristom
tanak, и donjem dUelu lagano posuvracen, umjereno prosiren. Pupak umjereno ilijako
sirok. Vanjska strana ljusture sa crtama ili nijeZпim rebrima, oЬicno nUe glatka.
HELIX Linne, 1758 (elix g zavijen и spiralu) Oligocen- danas.
Lj. relativno krupna, oЬiika Cigre ili lopte. Zavojnica kratka, tupa. Usce ovalno
ili kmje okruglo. Peristom sa znatnim preklopom kojije podeЬljan na podrucju
pupka i vise ili manj е pokriven. Lj. crtasta, sa оЬој enim trakama.
Н. fuchsi Halavats Мlatli miocen: Gacko bazen -HEIO
Н. geniculata Sandberger Oligomiocen: Suhi do -CW19, Zenicko- sarajevski bazen -CW26
Н. lepicidella Linne Oligomiocen: Zenicko- sarajevski bazen -CW26
Н. munieri Deshayes Oligomiocen: Zenicko - sarajevski bazen -CW26
Н. osculum Thomae Oligomiocen: Zenicko - sarajevski bazen -CW26
Н. rugulosa Martens Oligomiocen: Zenicko - sarajevski bazen -CW26

ARCНAEOZONIТES Sandberger (arhaios g starinski, Zonites rod iz superfam.

Zonitacea) Oligocen i miocen.
Lj. debelozidna, loptasta, sa dosta visokom zavojnicom i dubokim pupkom.
Vanj ska usna ostra.
А. semiplanиs Sandberger Oligomiocen: Zenicko - sarajevski bazen -CW26

СЕРАЕА Held, 1837 (kepaios g bastenski) Oligocen- danas.

Lj. cigrasta, dosta visoka, relativno krupna. Usce ukoseno, zaokruzeno
cetverouglasto. Peristom na vecm dijelи razmaknut, Ьlizu pupka podeЬijan ili
ima иzduzni nabor. Рирkа nema. Izvana ljustиra ima obojene zone.
С. hortensis (O.F.Miiller) Stariji holocen: Terasa Soline и Tuzli
С. nemoralis Linne Gornji pleistocen: Glavicice -NE38

260
FamiliaFruticicolidae Pliocen-danas.
Lj. srednje velicine, razlicitih oЬlika: loptastog, cigrastog, rijetko kad kulastog. Zavojnica
siroko kupasta.
FRUТICICOLA Held, 1837 (frutex, -ticis l grm, colo l stanovati)
Lj. skoro loptasta. Zavojnica zaokruzeno kupasta, dosta tankih zidova.
Posljednji zavoj nema greben i nadut је. Usce је jako ukoseno. Perustom
dosta zadebljan, pupak sirok. Povrsina najcesce glatka, sa obojenim trakama
spiralnog smjera. Gornji pliocen- danas.
F. miopida Linne Rani holocen: Buna -НЕ4
Gastropoda incertae sedis?
НALOPELLA (halo g obod oko otvora, оре g otvor)
Н. gracilior Schaur Kampil: Cadavica- Slatina -NWl О
LУТОSТОМА (lytos g nesaЬijen, stoma g usta)
L. grammica Donji portafer: GliЬovski potok -NE39
MARТICIA Brusina ( ро Marticu fra Grgi, bosanskom pjesniku, kraj 19-og vijeka)
М. hidalgoi Brusina Мlatli miocen: Fatelji -SW9
PSEUDOMURCНISONIA (lazna Murchisonia)
Р. kokeni (Benecke) Wittenburg Kampil: Cadavica- Slatina -NW 1О, Dimitor -CW8
Р. extracta Berger Kampil: Dimitor -CW8

ROВICIA (ро RoЬicu)

R. pyramidella Brusina (aff.?) Miocen: Strpci -Е5
SANDRIA
~Miocen: Glamocko polje -SW12

Classis С ЕР НА LОР О D А Kambrij - danas.

(kefale g glava, poys, podos g noga)
Glavonosci su mekusci dvostrano simetricnog tijela, oЬicno sajasno izdvojenom glavom
i deferencirano gradenom nogom u sklopu kojeje na trbusnoj strani lijevak kroz koji
zivotinja izbacuje vodu iz plastane duplje i tako krece unazad u moru u kojem isktiucivo
zivi. Preostali dio noge pretvorenje u vijenac pipaka ili snaZnih ruku potrebnih za borbu
i kretanje. Тiј elo ima zastitu Ьilo и oЬliku vanj ske ljusture, Ьilo iznutra kao npr. kod sipe.
Subclassis Е С Т О С О С Н L ЈА Donji kambrij- danas.
(ekto g izvan, cocblea /ljustura)
Tijelo mekusca smjesteno је u posljednjoj (redovito najvecoj) komori Uusture kojaje
povezana sa ostalim (starim, sada napustenim) komorama pomocu jedne cjevaste
izrasline Щеlа pod imenom sifon.
Superordo NAUTILOIDEA Donji kambrij -danas.
(ро r. Nautilus, nautes, nautilos g moreplovac)
1

Тijelo mekuscaje relativno kratka vreca sa vec pomenutim organima. Sifon oЬicno i~
sredinom komora prolazeci kroz pregratke pomocu cjevcica okrenutih unazad. On је
zasticen sadva slojaod kojihje onaj iznutraod konhiolina, а vanjski od iglica(spikula).

261
Kod nekih se anorganski talog javlja i и samom organskom dijelu sifona tj. unutar
njega.
Ordo ELLESMEROCERATIDA Gomjikambrij -ordovicij.
(ellos g mlada sma, meros g dio, keras g rog)
Lj. relativno mala, cirto ili ortocerakona, pretefuo kratkih komora. Sifon cjevast, obodan
ili skoro obodan.
Superfamilia Bathmocerataceae Gomji kambrij- ordovicij.
(ро r. Bathmoceras, bathmos g stepenica)
Objedinjavajuci prstenovi sifona su debeli, slozeni, sna.zno razrasli u sifonu, а nekad ih
nema.
FamiliaEllesmeroceratidae Kobayashi, 1934
Lj. bocno savijena, rjede okrugla presjeka. Izvana glatka, komore kratke. Lobna linija
prava ili sa sirokim i ne dubokim lateralnim lobovima. Kambrij - ordovicij.
ELLESMEROCERAS Foerste, 1921 Donji ordovicij.
Lj. ortocerakona, lagano se siri prema uscu, lateralno saЬijena.lateralni \obovi primjetni.
~ Gornji silur: Vlaska stijena -Е18
Ordo ORTHOCERATIDA Ordovicij- trijas.
(ро r. Orthoceras, orthos g prav, keras g rog)
Lj. oЬicno dugacko kupasta, okrugla presjeka, zЬijena lateralno ili dorzoventralno. Sifon
је оЬiспо uzak. Pregradne cijevi kratke. Cesti su talozi u komorama.
Familia Orthoceratidae М'Соу, 1844
Poprecni presjek ljusture okrugao ili ovalan, povrsina glatka ili sa skulpturom. Lobna
linUa poprecna, pod пagiЬom ili talasasta. Gasne komore оЬiспо dugacke. Sifon bez
talozina. Sifonske ogrlice kratke, ortohoaпe ili suborotohoane. Objedinjavajuci prsteni
valjkasti ili s\abo izboceni.
SuЬfamilia Orthoceratiпae М'Соу, 1844 Ordovicij- trijas.
Ugao sirenja \justureje malen. Sifonske ogrlice su oЬicno ortohoane tj. valjkaste.
ORTHOCERAS Breyn (поn ident. cum Orthoceras Bruguiere, 1789)
Lj. prava, izduzeпo kupasta, okrugla (rijetko kad e\ipticnog) presjeka. Pregraci
koпkavni. Sifon bez vapnenog taloga. Sifonske cijevi (fiSeci) od kratkih do
onih koj i sezu do narednog unazad pregratka. Stambena komora velika, usce
jednostavno. Najdoпji ordovicij (tremadok)- trijas.
О. aпnulosolineatum Vize: Praca -Е 11
О. campanile Mojsisovics Gornji anizik: Smreka -СЕ21, Haliluci -СЕ9, Han Bulog
-CEIO, StaЫjan stan -SE9
О. cf. concomitatum de Koninck Vize: Praca -El1
О. discrepans de Koninck Vize: Praca -El1
О. duЬium Hauer Gornji anizik: Han Bulog -CElO, КrЬljine- Sivolje -SЕб, Вапја
dol- Djetic -CS2
Donji karnik: Draguljac -CS8
О. laevigatum de Koniпck Vize: Praca -Ell
О. lateseptatum Hauer Gornji anizik: Haliluci -СЕ9, Han Bulog -СЕ10, StaЬljan
stan- SE9

262
О. multilaЬiatum Hauer Gornji anizik: Han Bulog -СЕ 1О, Trebevic -CS 15, StaЬijan
stan -SE9
О. salutatum de Koninck Vize: Praca -Е 11
О. sandlingense Mojsisovics Donji karnik: Draguljac -CS8
О. cf. triadicum Mojsisovisc Gornji anizik:Han Bulog -СЕ1 О, Stabljan stan -SE9
О. truncatum М'Соу Vize: Praca -Ell
О. sp. Gornji perm: Han Orahovica -Е2, Boljoradina -SE2
SuЬfamilia Cycloceratinae Hyatt, 1900 Ordovicђ -perm.
Lj. ortocerakona ili lagano cirtocerakona, sa poprecnim prstenovima, nekad i sa tankom
poprecnom i uzduZпom skulpturom. Ogrlice su subcirtohoane. Objedinjavajuci prstenovi
pomalo izboceni.
CYCLOCERAS М'Соу, 1844 (kyklos g krug, keras g rog) Ordovicij- karbon.
Lj. ortocerakona, okruglog presjeka, sa poprecnim prstenovima na kojima su
tanke poprecne pruge. Sifon subcentralan.
С. cf. laevigatum М'Соу Vize: Praca -Ell
С. waageni Kittl Gornji perm: Han Orahovica -Е2
Familia Pseиdoorthoceratidae Flower et Cartet, 1935
Lj. ortocerakona, rjede cirtocerakona, usko kиpasta. Poprecni presjek okrugao ili
dorzoventralno savijen. Lj. glatka ili slabo skulpturirana. Lobna linUa posve poprecna ili
slabo iskrivljena. Sifon pretezno veпtrocentralan, rjede оЬоdап. Ogrlice cirtohoane,
rjede skoro ortohoane. Talozine se ројаvlјији и komorama i и objedinjavajиcim
prstenovima polazeci od pregratka unazad. Ordovicij - perm.
PSEUDORTHOCERAS Girty, 1911 Devon- perm.
Lj. glatka ili sa tankom rnrezastom skulpturom. segmenti sifona vretenasti,
uzduZпo elipticni ili sferoidalпi. Taloziпe u samom sifonu su oЬicno па ventralпoj
strani, gdje sefu do prednjeg dijela segmenta.
Р. cyclophorum Qaagen Gornji perm: Han Orahovica -Е2
Familia Cyrtoceratidae Chapman, 1857
(kyrtos g povij en, keras g krug) Silur i devon.
Lj. egzogastricna, oЬicno kratkokupasta, spljostena. Lobna linUa prava ili malo vijugasta.
CYRTOCERATIТES Goldfuss, 1832 = Cyrtoceras Orbigny, 1840 Devon.
Lj. jako povijena, naglo se prosiruje bocno, skoro trouglastog poprecnog
presjeka. Lobna Iinija slabo talasasta.
С. rugosum Flem. Gornji perm: Han Orahovica -Е2
Ova prethodna Bittnerova odredba prilikom revizije nije potvrdena. Reviziju
је izvrsio prof. Frech (Bиdimpesta).

Ordo NAUTILIDA Gomji silиr-danas.

Lj. spiralno smotana kao savremeпi nautilus ilije rog samo povijen ili Cigrasto smotan.
Lobna liпija moze dostici zпаtпа povijaпja. Sifonske ogrlice prave i kratke, prsteпovi
valjkasti ili kao brojaпica. Nema taloga u sifonu i komorama koji Ы Ыli od znacaja.
Sиbordo TAINOCERAТINA Devon- trijas.
(ро r. Tainceras, tainia g traka, keras g rog)
Lj. evolutпa, uglastog poprecпog presjeka. Skulptura od cvorova i rebara. Vide se

263
lobovi: ventralni, lateralni i dorzalni, rijetko izostaju. Sifon subcentralan.
Superfamilia Tainoceratacea
Lj. kao disk, poprecпi presjek poligoп ili trapezast. Devoп- trijas.
Familia Tainoceratidae Hyatt, 1883
Lobovi su izraziti, tako i sedla, ali plitki. Karbon- trijas.
SuЬfamiliaPleuroпautilinae Hyatt, 1900
Ventralпa straпa па poprecпom presjeku zavojaje kraca od пjegove siriпe. Neki пemaju
skulpturu cvorova i rebara. Perm- trijas.
PLEURONAUTILUS Mojsisovics, 1882 (pleyra g obod) Gomji perm- trijas.
Poprecпi presjek zavoja subheksagoпalaп do skoro poluovalaп. Skulptura od
poprecпih rebara i od 2~З reda cvorova па boku zavoja. Rebra su Ьliie pupkovoj
straпi, acvorovi trbusпoj.
Р. augusti Mojsisovics Gornji anizik: Han Bulog -CElO
Р. auriculatus Hauer Gornji anizik: StaЬljan stan -SE9
Р. cf. distinctus Hauer Gornji anizik: Han Bulog -CElO
Р. intermedius Hauer Gornji anizik: Нап Bulog -CEl О, Haliluci -СЕ9, StabUaп stan -SE9
Р. kellneri Hauer Gornji anizik: Нап Bulog -СЕ 1О
Р. longinodosus Turina Gornji anizik: Palez -CS12
Р. mosis Mojsisovics Gornji anizik: Pa1ez -CS12, Нап Bu1og -СЕ10
Р.(?) omatus Hauer Gornji anizik: Han Bulog -CElO
Р. patens Hauer Gornji anizik: Нап Bulog -СЕ 1О
Р. pichleri Hauer Gornji anizik: Han Bulog -CEl О
Р. quadraпgulatus Hauer Gornji anizik: Нап Bulog -СЕ10
Р. striatus Hauer Gornji anizik: Нап Bulog -СЕ1 О, Haliluci -СЕ9, Trebevic -CS 15,
StaЬljaп staп -SE9
P.cf. triпodosus Mojsisovics Gornji anizik: Нап Bulog-CE10, StaЬljan stan -SE9
Р. triserialis Hauer Gornji anizik: Han Bulog -CEI О, StaЬljan stan -SE9
~ Gornji karnik: Glamoc -SW8

GERМANONAUТILUS Mojsisovics, 1902 (germaпo = пjemacki) Trijas.

Poprecпi presjek zavoja је trapezast. Osim pruga prirasta пekad se па lj. vide
i uzduzne pruge.
G. polygonius Hauer Gornji anizik: Palez -CS12
G. privatus Mojsisovics Gornji anizik: StaЬljan stan -SE9
G. tintoretti Mojsisovics Gornji anizik: StaЬljan stan -SE9
TRACНYNAUTILUS Mojsisovics, 1902 (trahys g grub)
Т. clathratus Hauer Gornji anizik: Han Bulog -CEIO, StaЬljan stan -SE9
MOJSVAROCERAS Hyatt, 1883 (Mojsvar је plemicko ime paleoпtologa Е.
Mojsisovics~a) R. Kraus ( 1914) ovaj rod obraduje u sklopu fam.
Temnocheilidae (vidi dalje).
М. auriculaturn Hauer Gornji anizik: Han Bulog -CEIO, StaЬljan stan -SE9
М. Ьinodosum Hauer Gornji anizik: Han Bulog -СЕ 1О, StaЬljan stan -SE9
М. polygoпium Hauer Gornji anizik: Han Bulog -CEIO, StaЬljan stan -SE9

264
Superfamilia Temпocheilaceae
Lj. evolutna. Poprecni presjek је lecast, eliptican ili bubrezast u Iateralnom smjeru.
Drzalni lob u oЫiku dubokog lij evka.
Familia Temпocheilidae Mojsisovics, 1902
Skulptura ovalnih cvorova na trbusnoj strani ljusture. Gomji devon- perm.
TEMNOCHEILUS М'Соу, 1844 (temno g rezati, heilos g usna)
Poprecni presjek zavoja lecast sa lateralnim pruzanjem. Trbusna strana је
slabo izbocena, odvojena је od umbonalnog zida ostrim rubom sa nizom ovalnih
kvrga. Na trbusnoj strani lobna linija је skoro ravna, na ledпoj gradi lob.
Gornji devoп- karbon. U sirem smislu zahvaca i perm, ali ovdje је naden u
trijasu.
Т. triserialis Hauer Gornji anizik: Haliluci -СЕ9, StaЬljaп stan -SE9
Т. sp. Gornji perm: Нап Orahovica -Е2, Boljoradina -SE2
Т. Ьiпodosus Gornji anizik: Trebevic -CS 15

Subordo С Е NT R О С Е RA ТЈN А (ро r. Ceпtroceras, keпtroп g ceпtar) Devoп- trijas.

Lj. је evolutпa, rijetko involutпa, razmotana ili пesmotana.

Superfamilia Trigoпocerataceae
(ро r. Trigoпoceras, trigoпon g trougao)
Lj. sirokoevolutna, izuzetno involutna, oЬicno sa skulpturom. Sifon lezi izmedu centra
zavoja i trbusпog ruba. КаrЬоп- perm.
Familia Trigoпoceratidae
Poprecпi presjek zavoja okrugao ili siroko ovalan.
STROMBOCERAS Hyatt, 1884 = Trematodiscus Meek et Wortheп, 1861
(strombos g vrtlog, trema, -mato g izbuseпa rupa, discus 1disk)
Poprecni presjek zavoja је visok, poligoпalan, ventralno dorzalno izduzen.
Povrsina ljиSture sa izvjesnim brojem sirokih uzdufuih grebena i jaraka. Lobna
IinUa sa nekoliko malih lobova na ventralnoj i bocnim stranama. Donji karbon.
Trematodiscus strangulatus Hauer Gornji anizik: Нап Bulog -CEIO
Superfamilia Centroceratacea
l.J. kao disk, evolutna (rjede involutna), sa poprecnim presjekom zavoja od poluelipticnog
do skoro kvadratпog ili trapeznog. LоЬпа linija tipa Aturia. Devoп- trijas.
Familia Grypoceratidae Hyatt, 1900
Lj. involutпa ili do siroko involutna sa sifonom Ьlizu centra.
SuЬfamilia Grypoceratiпae Hyatt, 1900 Trijas.
Lj. involutna Ш poluinvolutna, poprecni presjek zavoja kao trapez. Povrsina ljusture
glatka ili mrezasta.
GRYPOCERAS Hyatt, 1884 (grypos g savijeп, keras g rog)
Poprecni presjek visoki trapez, ventralne i dorzalne strane spljostene. Sifon
dorzalno od centra. OЬicno dubok ventralni lob.
G. cancellatum Hauer Gornji anizik: Han Bulog -CElO, StaЬljan stan -SE9
SuЬfamiliaSyringonautiliпae Mojsisovics, 1902
Lj. evolutna. Poprecni presjek zavojka poluovalan ili polutrouglast. Lateralni lob malen,

265
ventralni nekad malen, ali sirok. Lobna linija ima anularni izbojak. Trijas.
SYRINGONAUТILUS Mojsisovics, 1902 (syrinx, -ngosgtrska)
Posljednji zavojakjedva da se dodiruje sa prethodnim. Sifon skoro centralan.
Poprecni presjek zavoja poluovalan ili polukvadratan. Povrsina ljusture sa
poprecnim i uzdufuim prugama. Malen lateralni lob i ventralno sedlo, nekad i
mali ventralni lob. Donji i srednji trijas.
S. carolinus Mojsisovics Gornji anizik: Han Bulog-CElO, Haliluci -СЕ9, StaЬljan
stan -SE9
S. lilianus Mojsisovics Gornji anizik: Han Bulog -CEl О
S. subcarolinus Mojsisovics Gornji anizik: HanBulog-CElO, Haliluci -СЕ9, StaЬljan
stan-SE9
SYRINGOCERAS Hyatt, 1894 Trijas.
Poprecni presjek zavoja poluovalan ili polukvadratican. PosUednji zavoji tek
sto se dodiruju ili uopste ne. Povrsina ljusture prugasta uzduzno i poprecno.
Plitak lateralni lob i ventralno sedlo, nekad i jako mali ventralni lob.
S. cf. granulosostriatus Laube Gornji anizik: Peci i Duler -SW24a
Subordo LIROCERAТINA (ро r. Liroceras, lirosgdrzak)
Lj. involutna, poluinvolutna, rijetko kad evolutna. Sifonske cijevi kratke. Devon- donja
kreda.
FamiliaParanautilidae KummelinFloweretKummel, 1950
(para g pored)
Lj. subsfericna, potpuno ili skoro potpuno involutna. Poprecni presjek zavojaka
zaokruzeno trapezast. Sifon Ьlizu centra. Lateralni lob obicno sirok i plitak, lobna linija
na ventralnoj strani skoro prava, rjede sa malim ventralnim lobom ili anulamim izbojkom.
Trijas.
PARANAUTILUS Mojsisovics, 1902 Trijas.
Lj. umjereno raste u visinu i sirinu, poprecni presjek је polukruzan. Sirok
lateralan, а nekad i ventralan lob.
Р. cf. brembanus Mojsisovics Gornji anizik: StaЬlj~n stan -SE9
Р. indifferenns Hauer Gornji anizik: StaЬljan stan -SE9, Han Bulog -СЕ 1О, Palez -CS 12
Nautilida incertae sedis
NAUТILUS sensu lato
N. bosnensis Hauer Gornji anizik: Han Bulog -CElO
N. bulogensis Hauer Gornji anizik: Han Bulog -CElO
N. lilianus Gornji anizik: Trebevic -CS 15
N. cf. paclandii (?) Gornji anizik: Trebevic -CS 15
N. palladii Mojsisovics Gornji anizik: Han Bulog -CElO
N. salinarius Mojsisovics Gornji anizik: Han Bulog-CElO
N. sp. Gornji perm: Han Orahovica -Е2
N. sp. Srednji trijas: Borovica -СЕ2
SubordoNA UTILINA Gomji trijas-danas.
Lj. involutna ili poluinvolutna. Lobna linija kao Nautilus ili Aturia.

266
SuperfamiliaAturiaceae Hyatt, 1894
Lj. glatka. Ventralno sedlo skoro pravouglo, kao jezik. Lateralni lob i Ьlag dorzalni lob.
Sifonalne ogrlice dugacke, ulaze jedna u drugu. Skulptura poprecno prugasta. Gornja
kreda - miocen.
ATURIA Bronn, 183 8 (а g ne, tyroo g zamrsiti)
Lj. glatka, kao disk, involutna. Poprecni presjek zavojka visoko poluovalan do
polueliptican. Paleocen- miocen.
А. sp. Baden: Tuzla -NE145a

Superordo AMMONOIDEA Devon- kreda.

(Ammonje Ьiо bog Sunca, prikazivanje sa glavom ovna)
Amonoideje razlikuju se od nautiloideja ро velicini embrionalne ljusture koja imje vrlo
mala i sastoji se od protokonha i svega jedne komore. Odrasla ljustura prepoznaje se ро
vecem broju zavoja i pregradaka, bogatijoj skulpturi, mnogo sloZenijoj lobnoj liniji i ро
vrlo tankom i prostom sifonu koji ide uz vanjske obode komore. Smatra se da su nastali
od baktritoideja pocetkom devoпa, tj. od ektokohlija koji zajedno sa endoceratoidea i
aktinoceratoidea odvajaju amonoideje od nautiloideja. Za neke amonoideje su
karakteristicni aptihi, hitinske ili krecnjacke plocice koje su pokrivale usce ljusture.
Aptihi nisu nadeni kod klimenija i filoceratida, а vrlo su cesti kod aspidoceratida i opeltiida.
Dijelimo ih na anaptihe (gomji devon do gomja kreda), aptihe (pretezno jura i donja
kreda) te sinaptihe (gomja kreda). Ovdje navodimo samo dva nalaza:
Aptychus angulicostatus Pict. Neokom: Gracanica -NE6
А. sp. Malm ili doger: Jasenica -NE8a (apto g Ьiti pricvrscen)

Ordo AGONIATITIDA Devon- trijas.

Sifonje и svim stadijima razvoja ventralan.lobna linija razvija se tako da se istovremeno
sa ventralnim lobom pojavljuje i omnilateralni lob, ра zatim umbonalni lob.
SuperfamiliaProlecanitaceae Hyatt, 1884
Lj. od srednje involutnih do diskastih evolutnih, tankih sa relativno sirokim pupkom.
Donji karbon- gomji perm.
FamiliaProlecanitidae Hyatt, 1884
Lj. evolutna, umbo sirok. Poprecni presjek zavojka zaokruzeno cetverouglast, izduzeпo
elipticaп ili okrugao. Uz dorzalni lob ijedan lateralni lob koji cesto dostize umbonalni
sav. Donji karbon.
PROLECANITES Mojsisovics, 1882 (progprije, lekaniongzdjela)
Sa cetiri umbonalna loba. Ventralni lob је razlicitih dublna, uvijek naduven.
Vize i пamir.
Р. quinquelobus Kittl Vize: Praca -Е 11 == Р. henslowi Sow.
Р. cf. serpentinus Phill Vize: Praca (na1aziste Grimmer) -Ell

SuperfamiliaMedlicottiaceae Karpinsky, 1889

Lj. vise ili manje lecasta, pljosnata, sa uskim ili zatvorenim umbom. Ventralni lob dosta
uzak, trozuban. Prvi umbonalni lob sirok, dvodjelan. Prema vani razvio se slozen sistem
adventivnih lobova. Donji karbon- donj i trijas.

267
Familia Pronoritidae Frech, 1901 Karbon-perm.
Lj.jepljosnati disk, donekle involutan. Povrsina ljusture glatk:a. Lobna linija sa 14-28 ра
i vise lobova.
PRONORITES Mojsisovics, 1882 Vize.
Ventralna strana ljusturejepljosnata, umbo је sirok. Pet vanjskih umbonalnih
lobova. Sa unutrasnje strane jeednostavni dorzalni lob i unutrasnji lateralni
loЬovi.

Р. sp. Vize: Praca (nalaziste Grimmer) -Ell

Superfamilia Sagecerataceae Hyatt, 1884
Lj. involutna, k:ao leca ili disk, involutna. Ventralna strana ljusture vrlo uska, pljosnata,
sa dva kila ili zaostrena. Povrsina glatka ili sa slaЬim poprecnim rebrima. Trijas.
Familia Sageceratidae Hyatt, 1884 Trijas.
U sklopu ventralnog loba nastaju novi lobovi cak i na podrucju umba.
SAGECERAS Mojsisovics, 1873 Srednji i gomji trijas.
(sage g zaprefui ham sa diskovima pred oCima)
Lj. lecasta, nosi ventralno dva kila. Ventralni lobovi plitki, sa dva zupca.
S. haindigeri Hauer Gornji anizik: Han Bulog -CEl О, StaЬljan stan -SE9
Donji karnik: Ocevlje -Е22
S. walteri Мој sisovics Gornji anizik: Borovnica -СЕ2, Palez -CS 12 (aff. ), КrЬlј ine-
SivoUe-SEб
Donji karnik: Varosk:a Rijeka -NW68
Ordo GONIATITIDA Srednji devon- perm.
(ро r. Goniatitites, gonia g ugao)
Sifon redovito ventralan. Pored nerazgranjenih lobova, ventralnog i umbonalnog, razvija
se i bocni (srednji) lateralni lob.
Superfamilia Pericyclaceae
(peri g okolo, kyklos g krug) Donji devon.
Skulptura uglavnom poprecna, od prugaste do ostrogrebenaste. Ona tece pravolinijski
ili povija ventralno i lateralno.
FamiliaMuensteroceratidae LiЬrovitch, 1957
(р о r. Muensteroceras, G. Miinster, bavarski paleontolog iz prve polovine 19-og vijeka)
Donj i karbon.
L". vise ili rnanje involutna. Umbo od srednje velikog do zatvorenog.
UENSTEROCERAS Hyatt, 1884 Turne i vize.
Lj. kao disk ili slabo naduta. Umbo srednje velicine ili uzak. Poprecne pruge
sigmoidalno povijene. Ventralni lob uzak, dubok, skoro paralelnih krakova.
. aff. truncatus (Phill.) = Goniatites aff. truncatus (Phill.) Vize: Praca -Ell
Familia Р eri с у с 1i dae Hyatt, 1900 Donji karbon.
Lj. vise ili manje evolutna. Umbo dosta sirok. Poprecna rebra prosta ili razgranjena,
nek:ad se vide samo uzdufue pruge.Ventralni lob umjereno sirok do uzak, sedla zaoЬljena.
PERICYCLUS Mojsisovics, 18S2 Gomji tume i donji vize.
Lj. kao disk ili malo vise izbocena. Poprecna rebra prosta ili razgranjena,

268
 malo povijena, nekad ventralno grade sinиs. Ventralni lob ima paralelne strane.
Р.(?) sp. Vize: Praca (nalaziste Grimmer) -Е11
Sиperfamilia Dimorphocerataceae Hyatt, 1884Donji karbon - gomji penn.
Ima osam lobova. Unutrasnji sujednostavniji, uski, priЬlizeni. Prevladava poprecna
skulptura, premda se javlja i uzduzna. Poprecne pruge grade duboke sinuse, ventralni i
lateralni, izmedu njihje istureni dio pruga.
FamiliaNomismoceratidae LiЬrovitch, 1957
Lj. kao tanak disk sa zatvorenim иmbom. Ventralni dio odvojen od lateralnog иzdШnim
brazdama. Poprecne pruge grade dиbok ventralni sinиs i ostar ventrolateralni istиp.
Lobna linija primitivna, sa slabo diferenciranim ventralnim lobom.
NOMISMOCERAS Hyatt, 1884 (nomisma g komad kovanog novca, keras g rog)
Lj. pljosnata leca, и mladosti vise evolutna, kasnijejace involutna. Ventralni
dio nosi greben. Poprecne pruge su povijene. Ventralni lob sirok. Vize.
N. spirorЬis (?) Phill. Vize: Praca -Е11
ENTOGONIТES Kittl, 1904 (entosgunиtra, gonegstvaranje) Donji karbon.
Razlikиje se od r. Nomismoceras ро zavojima koji и mladosti grade
cetverougaonu spiralu, zatim ро sitnim rebrima koja se ostro lome na uzduZпom
grebenи и vanjskom dijelи boka. Ventralni lob је иzak.
Е. grimmeri Кittl, 1904 = Nomismoceras grimmeri Kittl = Кittliella grimmeri (Кittl)
Frech, 1906 Vize: Praca (nalaziste Grimmer) -Е11 (Јос. typ.)
SиperfamiliaGoniatitaceae Hann, 1825
Pruge prirasta grade plitki ventralni sinиs ili sи posve prave. Tokom razvoja od иskog
ventralnog loba nastaje sirok ijako razgranjen lob, а svaka od grana ima ро tri zupca.
Vanjski lateralni lob pretvara se od zvonastogи kupast ра i и trozuban. Unиtarnji lobovi
sи jednostavni, nekad и oЬliku zvona. Donji karbon- donji penn.
Familia Goniatitidae Hann, 1825 Donjikarbon.
Lj. involиtna, sa malenim иmbom. Vanjski lob dosta sirok, и sredini sa sedlom koje
dostize 50-70% visine loba. Vanjski lateraalni lob sa malim bocnim istupima i jednim
izbojkom.
GONIATIТES Hann, 1825 = Glyphioceras Hyatt, 1884 Vize- donji namir.
(gonia g иgао, glyfis g strelica, keras g rog)
Lj. kao loptast disk, vise ili manje involиtna. Slabo povij ene prirastajne pruge
sUeku se sajace nag\asenim ostrim spiralnim prugama ili rebarcima. Ventralni
lob је dosta sirok te ima strane koje se razilaze, tи је i umjereno visoko sedlo.
Prvo lateralno sedlo је иglasto ili zaostreno.
G. sphaericum Mart, 1925 =Glyphioceras sphaericum Phill =Goniatites crenistria Phill
Vize: Praca (nalaziste Grimmer) -Е 11
G. aff. truncatиs Phill. = Mиensteroceras aff. truncatиs Phill Vize: Praca -Е 11
Glyphioceras undиlatum (Кittl) =Osmanoceras иndиlatum Kittl. Vize: Praca (nalaziste
Grimmer) -Е11
Familia Homoceratidae Spath, 1934 Karbon- penn.
(homoios g slican, keras g rog)
Rasc\anjen је samo ventralni lob, ostali nisu. Krakovi ventralnog \оЬа su od uskih do

?.fi9
jako sirokih i odvojenih sedlom. Prvo vanjsko sedlo је zaokruZeno.
SиЬfamilia Homoceratinae Spath, 1934 Karbon.
Lj. vise ili manje involutna, umbo dosta uzak. Poprecne pruge i rebarca grade dva
sinusa,jaci ventralni i slaЬiji lateralni. Tokom razvoja ventralni lob је sve siri, а sredisnje
sedlo sve vise.
HOMOCERAS Hyatt, 1884 Namir.
Lj. u mladosti bacvasta, odrasla ima oЬlik leca.
Н. beyrichianиm (de Kon) = Gastrioceras beyrichi de Kon Vize: Praca -Е 11
FamiliaReticиloceratidae LiЬrovich, 1957
Lj. kao disk, vise ili manje involиtna, иmЬо srednje sirok ili иzak. Ventralna strana
odvojena od bocnih uzduznim brazdama. Skulptura mrezasta. Donji i srednji karbon.
VERNEUILLIТES LiЬrovitch, 1939
V. sp. Baskir: Istocna Bosna
REТICULICERAS Bosat, 1924 (reticиlиm 1mrezica) Donji karbon.
Lj. razlicitih stepena involutnosti, u kasnijim stadijima nerUetko sa uglastom
ventralnom stranom. Skulptura mrezasta. Kod umba poprecna rebra se granaju
i prelaze и pruge koje grade ostar ventralno-lateralni istиp prema naprijed.
Uzduzne pruge su manje istaknute, nekad па ventralnoj strani pracene
brazdama. Ventralni lob ima иmjereno visoko sedlo.
R. cf. reticиlatиm Phillips Namir (serpuhov i donji baskir): Redak -NW16
Sиperfamilia Gastriocerataceae Hyatt, 1884
Lobna linija sa 8-lбlobova. Umbonalni lob ima 2-3 dijela. Ventralni lob ima visoko
sredisnje sedlo koje se grana и sirinи. Srednji karbon- gomji perm.
GASTIOOCERAS Hyatt, 1884 (gastris, gastriosgtrbиsni) Baskir.
Lj. donekle bacvasta. Na umbu ima kvrge. Grane ventralnog loba su
lancetaste, razdijeljene sedlom srednje visine.
G. beyrichi de Kon = Homoceras beyrichianum (de Kon) Vize (nalaziste Grimmer):
Praca -Е 11 Prema F. Frech-u ( 1906) komad koj i Е. Kittl navodi pod gornj im
imenom veoma se priЬliZava oЬliku roda Glyphioceras koj i se и Srednjoj Evropi
javlja visoko iznad horizonta G. crenistria. Prema tome i samo nalaziste Grim-
mer ima sirok vremenski raspon.
Inc. sedis:
OSMANOCERAS Kittl, 1904
О. undиlatиmКittl, Vize: Praca-E11
Ordo CERATITIDA (ро r. Ceratites) Perm i trijas.
Lobna linija је uglavnom ceratitska, s tim da najstariji jos imaju goniatitsku liniju, а
najmladi amonitsku.
Sиperfamilia Hedenstroemiaceae
Lj. kao disk,jako involutna, zavoji se naglo povecavaju i postaju sve visi. Umbo uzak,
cesto pokriven. Brojпi lobovi, od goniatitskih do amonitskih.
FamiliaHedenstroemiidae Waagen, 1895
(ро rodu Hedenstroemia. Hedenstrom, svedski paleontolog sa pocetka 20-tog vijeka)

270
Lj. ventra1no zaostrena i1i sp1jostena, nekad sa dva uzduzna grebena.
SuЬfami1iaHedenstroemiinae Waagen, 1895
Lj. g1atka, pruge prirasta su srpasto povijene, nekad s1abo rebraste. Lobna linija
ceratitska, sa adventivnim \obom koji nastaje rasclaпjavanjem sredisпjeg sedla па
ventra1nom 1obu. Donji trijas- anizik.
ARTHABERITES Dieпer, 1900 (ро Arthaberu, beckom paleoпtologu sa pocetka 20-
ogvijeka)
А. a1exaпdrae Dieпer =А. katzeri Turina Gornji anizik: Pa1ez -CS 12, StaЬljan stan -SE9
Superfami1ia Meekocerataceae
Lj. ventra1пo sp1jostena i1i zaokruzena. Trijas.
FamiliaMeekoceratidae Waangen, 1895
Lj. kao disk, ventra1no sp1jostena. Donji trijas- anizik.
SuЬfami1ia М eekoceratinae Waangen, 1895 Doпji trijas.
Lj. invo1utпa, g1atka i1i radijalno rebrasta.
MEEKOCERAS Hyatt, 1879 (ро Meeku, americkom paleoпtologu iz 19-og vijeka)
Lj.jako invo1utna. Donji trijas.
М. reuttense Beyrich Gomji anizik: Han Bu1og -СЕ10
М. sp. Srednji ladinik (vengen): Peci i Duler -SW24a
SuЬfami1ia Kymatitiпae Waagen, 1895 (ро r. Kymatites) (kymagta1as)
Lj. snazno invo1utna, ventra1no sp1josteпa, g1atka. Lobna 1inija pretefuo goniatitska, sa
dva 1atera1na ijednim dopunskim 1obom. Donji trijas i anizik.
PROAVIТES Arthaber, 1896 (pro g ispred, avitus l djedovski)
Lj. primjetno naduta. Lobna 1inija goniatitska. Kampi1 i anizik.
Р. benigari Кraus Gornji anizik: StaЬljaп stan -SE9 (1ос. typ.)
Р. hueffeli Arthaber, 1896 Anizik: Bosna (typus generis, 1ос. typ. ?)
(Osnovypa1emto1ogii, Go1ovonogie П, р.27)
Fami1ia N oritidae Karpinsky, 1889
Lj. kao disk,jako involutпa, veпtralno sp\jostena, оЬiспо sa dobro izrazeпim obodпim
vrpcastim spira1nim grebeпima. G1atka i1i sa s1aЬim radija1nim rebrima na ventra1noj
strani. Sedla и obliku buzdovana, prvi lateralпi lob doпekle rasclanjeп. Doпji i srednji
trijas.
NORITES Mojsisovics, 1878 (ро Noricumu, Alpama izmedu gomj ih tokova Drave i Mure)
N. gondo1a Mojsisovics Gornji anizik: Trebevic -CS 15, Haliluci -СЕ9, StabUaп stan -SE9
N. subcarinatus Hauer Gornji anizik: Han Bu1og -СЕ10
BOSNIТES Hauer, 1896 (ро zem1ji Bosпi) Non Bosnites Frech, 1908

В. c1athratus Hauer Gornji anizik: Han Bu1og -CElO

В. patens Hauer Gornji anizik: Нап Bu1og -CElO
Fami1iaPa1aeophyllitidae Popow, 1958
Lj. kao disk. Zavoji pomalo invo1utni, glatki i1i saradijalnimrebrima. Lobna 1inijaceratitska,
sa izduzenim 1istastim sed1ima i sitno nazuЬlj enim 1obovima. Kampil i anizik.
LEIOPHYLLIТES Diener, 1915 (leio g g1adak, fyllon g 1ist)
Umbo sirok. Poprecпi presjek zavoja okrugao ili lateralпo stisпut. LоЬпа Iinija

271
 sa tri sedla oЬlika lista. Veпtralni lob ima visoko sredпje sedlo. Lateralni lobovi
siroki, sa sitпo пazubljeпim dnom. kampil i anizik.
L. suessi Mojsisovics Gornji anizik: Trebevic -CS15, Borovica-CE2
SuperfamiliaCeratitacea Trijas.
Lj. radijalno rebrasta, cesto sa kvrgama. Lobna linija oblcno ceratitna.
Familia Tirolitidae Mojsisovics, 1882 Doпji trijas.
Lj. oblcno slabo involutna, sa zaobljenim ili pljosпatim ventralnim krajem, oblcno sa
kvrgama i rebrima, rjede glatka. Jedan lateralni ijedan pomocni lob.
SuЬfamilia Tirolitiпae Mojsisovics, 1882 Doпji trijas.
Lateralne kvrge izrazene. Jedan do dva lateralna ijedan pomo6ni lob.
TIROLIТES Mojsisovics, 1879 (Tirol, pokrajiпa uAlpamaAustrije)
Umbo sirok. Zavoj i bocno stisnuti, cetverouglasti. Ventralna strana spljostena.
radijalna rebra sa jakim kvrgama. samo јеdап lateralni lob i to plitak, gladak ili
slabo пazubljeп. Doпji trijas, pretezпo kampil.
Т. cassiaпus Queпstedt Kampil: Buzim- Vmograc -NW7, Mracaj i Duler -SW18,
Mracaj - Prsljenica- Stozer -SW21, Donja Jablanica- Papratsko -НN7а,
Papratsko -НN17, Ljublna р\. -НN14, Zlate i Cehar -НNЗl, Droskovac-
СЕ7, Smreka -СЕ21, Sarajevo- Trebevic -CS 13
Т. camiolicus Мој sisovics Kampil: Mracaj i Duler -S W 18
Т. distaпs Kittl Kampil: Dimitor -CW8
Т. haueri Мој sisovics Kampil: Mracaj i Duler -S W 18
Т. idriaпus Hauer Kampil: Mracaj i Duler-SW18, Sarajevo- Trebevic -CS 13, Vares
-СЕ24, Papratsko -НN17
Т. illyricus Mojsisovics Kampil: Dimitor-CW8
Т. aff. muchiaпus Hauer Kampil: Кrstac -НN12
Т. repulsus Kittl Kampil: Dimitor -CW8
Т. spiпosus Mojsisovics Kampil: Buzim- Vrnograc -NW7, Sarajevo- Trebevic-
CS13, Vares -СЕ24, Jablaпica -НNlO
SuЬfamilia Diпaritiпae Mojsisovics, 1882
Lj. oblcno snazno involutna, g\atka, rjede је sa kvrgama i rebrima ро bokovima. samo
jedan lateralпi ijedan pomo6ni lob. Kampil
DINARITES Mojsisovics, 1882 (Dinara, planina izmedu Livanjskog i Sinjskog polja)
Lj. glatka ili sa slabim radij alпim rebrima. LоЬпа linija goniatitska. Kampil.
D. dalmatiпus (Hauer) Kampil: Vares -СЕ24
D. dalmatiпus var. extemeplaпatus Kittl Kampil: Mracaj i Duler -SW 18
D.(?) labiatus Hauer Gornji anizik: Нап Bulog -CElO
D. muchiaпus Hauer Kampil: Mracaj i Duler -SW18
D. ornatus Hauer Gornji anizik: Нап Bulog -CElO
D. cf. wissmanni Mueпster Donji karnik: Draguljac -CS8
PSEUDODINARITES Hyatt, 1900 = Hercegovites Kittl, 1903
FamiliaDaпubitidae Spath, 1951 kampil-aпizik.
Lj. umjereпo do slabo involutna. Na poprecnom presjeku zavoja nekad је sirina ve6a
od visiпe. Veпtralпa straпa ljusture zaokruzeпa, пekad sa slaЬim kilom ро sredini ili је

272
poprecni presjek oЫika kruske. Radijalna rebra su prava, rijetko kad dihotomna. Lobna
linijaceratitska. Vanjski dio sa ventralnim lobom, dva lateralna loba i 1-2 pomocna loba.
NazuЬljenost lobova polazi od dna prema bokovima. Sedla se zavrsavajи zaokruzeno,
nekad и oЬliku glave.
DANUBIТES Mojsisovics, 1893 (Danublus је klasicno ime za Dunav)
Lj. pomalo involutna, ventralno izbocena. Radyalna rebra lagano povyaju prema
naprijed, sa lateralne na ventralnи stranи, ali sи и sredini prekinиta. Sa 1-2
pomocna loba.
D. floriani Gornji anizik: Trebevic -CS 15
Celtites (Daпиbltes) sp. iпdet. Gornji anizik: Нап Bulog -СЕ10
FamiliaAcrochordiceratidae
Lj. vise ili manje involиtna, sa zaokruZenim ventralnim dijelom. Radђalna rebra sи pretefuo
gruba, presijecajи ventralпi obod. Uz иmЬо па rebrima se javljajи kvrge. LоЬпа linija
ceratitska ili amonitska. Anizik.
ACROCHORDICERAS Hyatt, 1877 (akroп g krajпji, horde g struпa) sa sиЬgепиs
Paraacrochordiceras Spath, 1934 Anizik.
Umbo иzak. Iz иmboпalпih kvrga izlaze 2-3 krupпa rebra sve do veпtralnog
oboda koj i presijecaju. Lateralni lob је duboko zasjecen.
А. carolinae Mojsisovics Gornji anizik: Нап Bиlog -CElO, Halilиci -СЕ9, StaЬljaп
stan -SE9
А. cf. caroliпae Mojsisovics Gornji anizik: Borovica -СЕ2
А. damesi Noetl =А. carolinae Mojsisovics Gornji anizik: Нап Bиlog -CElO
А. damesi Noetl Gornji anizik: Trebevic -CS 15
А. епоdе Наиеr Gornji anizik: Нап Bиlog -СЕ10, Borovica -СЕ2, Smreka -СЕ21,
Palez -CS 12, Trebevic -CS 15
А. fischeri Mojsisovics Gornji anizik: Borovica -СЕ2, Smreka -СЕ21, Trebevic -CS 15
А. hyatti Gornji anizik: Borovica -СЕ2, Smreka -СЕ21, Trebevic -CS 15
А. (Paraacrochordiceras) halillii Тоиlа Gornji anizik: Borovica -СЕ2

FamiliaBeyrichitidae Spath, 1934

Lj. vecinom snamo involutna, оЬI ika diska, sa prostim ili dihotomskim radijalnim rebrima,
rijetko i sa kvrgama. LоЬпа liпija и vanjskomdijelu ima sedam lobova. Dorzalni lob је
dubok, sa zupcima ро dпи i bokovima. Srednji trijas.
BEYRlCHIТES Waagen, 1845 (Е. Н. Beyrich, njemacki paleontolog iz sredine 19-tog
vijeka) Srednji trijas.
Ventralпi kraj иsko zаоЬlјеп. Rebra sи povijeпa, и ипиtrаsпјiт zavojima sи
dihotomska, а и vanjskim zamijenjeпa pljosnatim пaborima. Lobna linija је
amonitska, ali slabo izrezaпa.
В. amoldi Кraus Gornji anizik: StaЬljaп staп -SE9
В. beneckei Mojsisovics Gornji anizik: StaЬljan staп -SE9
В. reuttensis Beyrich Gornji anizik: Borovica -СЕ2
В. aff. reuttensis Beyrich Gornji anizik: Han Bulog -CElO, StaЬljan stan -SE9
HOLLANDITES Diener, 1905 (ро Holandiji)Anizik.
LJ. umjereпo involutпa, sa zaokruzenim ili pljosпatim ventralпim krajem.

273
 Radijalna rebra slabo povijena, prosta ili dihotomska, sa umbonalnim kvrgama
ili bez njih, sa nejasnim lateralnim i obodnim kvrgama. Stambena komora sa
rebrima koja su preobrazena и siroke nabore. Lobna linija ceratitska.
Н. cf. roxburghii Diener Gornji anizik: StaЬljan stan -SE9
FamiliaCeratitidae Mojsisovics, 1879
Lj. vise ili manje involutna, oЬicno izrazito skulpturirana radUalnim rebrima, sa 2-3 reda
kvrgi, ali nekad lj.je glatka. Ventralna strana pUosnata, cesto sa tupim grebenom. Lobna
liniј а ceratitska. Srednj i triј as i karnik.
CERAТITES Haan, 1825 (keratos g rog) Gomj i anizik i ladinik.
Lj. sa debelim zavojcima, umjereno involutna, sa grublm rebrima koja se
ventralno gube. Venjsko sedlo siroko.
Naknadnim ispitivanjem utvrdene su neke izmjene dolje navedenog spiska zbog izdvajanja
novih rodova i detaljnijim proucavanjem postojecih. Neke od tih izmjena su nam poznate,
ра su dolje navedene. Sva dolje navedena nalazista i vrste odnose na gornji anizik:
С. altus Hauer Han Bulog -CElO = Proteusites altus Hauer
С. angustecarinatus Hauer Han Bulog -CEIO
С. aster Hauer Han Bulog-CE10
С. aviticus Mojsisovics HanBulog-CElO
С. balatonicus Hauer Han Bulog -СЕ 1О
С. Ьispinosus Hauer Han Bulog -СЕ 1О
С. bo1jevicensis Martelli StaЬljan stan -SE9
С. bosniensis Hauer = Kellnerites bosniensis Hauer Han Bulog -CEl О, Haliluci -СЕ9,
StaЬljan stan -SE9
С. celtitiformis Hauer Han Bulog -СЕ 1О
С. crasseplicatus Hauer = Proteusites crasseplicatus Hauer Palez -CS12
С. crassus Hauer Han Bulog -CElO
С. decrescens Hauer Han Bulog -СЕ 1О
С. cf. decrescens Hauer Trebevic -CS 15
С. elegans Mojsisovics Haliluci -СЕ9, StaЬljan stan -SE9 = Paraceratites elegans
Mojsisovics
С. elipticus Hauer Han Bulog -CEl О
С. evolvens Hauer Han Bulog -СЕ 1О, Trebevic -CS 15
С. falcifer Hauer Han Bulog -СЕ 1О, Trebevic -CS 15
С. fissicostatus Hauer Han Bulog -CEl О
С. gracilis Hauer Han Bulog -CElO
С. halilucensis Hauer Haliluci -СЕ9
С. kittli Toula Peci i Duler-SW24a
С. laЬiatus Hauer = Proteusites laЬiatus Hauer Han Bulog -СЕ10, Palez -CS12
С. lenis Hauer Han Bulog -СЕ10
С. le1manus Mojsisovics Peci i Duler -SW24a
С. minuens Hauer Han Bulog -СЕ 1О
С. multinodosus Hauer Han Bulog -СЕ10, Palez -CS12 = Bulogites multinodosus
Hauer
С. multiseptatus Hauer Han Bulog -СЕ10

274
С. striatus Hauer Palez -CS12
С. suavis Мој sisovics Han Bulog -СЕ 1О
С. subnodosusMojsisovics HanBu1og-CE10, StaЫjanstan-SE9
С. trinodosus Mojsisovics Han Bu1og -СЕ10, StaЫjan stan -SE9 = Paraceratites
trinodosus Mojsisovics
С. cf. trinodosus Mojsjsovjcs Trebevjc -CS 15
С. sp. Borovica -СЕ2
PARACERATПES Hyatt, 1900 Anizik.
Lj. kao disk, invo1utna. rebra dihotomska, sa tri grЬice. Ventra1na strana sa
slabo izrazenim grebenom. Lobna Jinija ceratitska, sa dva Jatera]na i dva
pomocna loba.
Р. e1egans Mojsisovics Hali1uci -СЕ9, StaЫjan stan -SE9
Р. trinodosus Mojsisovics Han Bu1og -СЕ 1О, StaЫjan stan -SE9

BULOGIТES Arthaber, 1912 (ро nalazistu Han Bulog) Anizik.

Poprecnj presjek zavoja cetverouglast. 0jhotomska rebra sa 3-4 grЬice. rebra
ne prelaze na ventralnu stranu.
В. multinodosus Hauer Gornji anizik: Han Bulog -СЕ10, Palez -CS12
HALILUCIТES Ojener, 1905 (ро kucama Haljlucj u Bulozjma kod Sarajeva)
Ovaj genus odnosno subgenus r. Ceratites ро Dieneru veze se za r. Hungarites
iz istoimene familij е.
Н. arietitiformis Hauer Gornji anizik: Haliluci -СЕ9, StaЫjan stan -SE9
Н. oЬliquus Hauer Gornji anizik: Hali1uci -СЕ9, StaЫjan stan -SE9
Н. rusticus Hauer Gornji anizik: Haliluci -СЕ9, StaЫjan stan -SE9
REIFLINGIТES Arthaber, 1896 (ро Reiflingu и SjevernimAlpama, nalazistu anizijskih
ј ladjnjckih amonjta)
R. floriani Mojsisovics Gornji anizik: Han Bulog -CEl О, StaЬljan stan -SE9
R. fortis Mojsisovics Gornji anizik: Han Bulog -CEl О, StaЫjan stan -SE9
R. (?) intermedius Hauer Gornji anizik: Han Bulog -СЕ10, StaЫjan stan -SE9
R. michaёlis Mojsisovics Gornji anizik: Han Bulog -CElO, StaЫjan stan -SE9
FarniliaBalatonitidae Spath, 1951
(ро r. Balatonjtes, Balatonjejezero u Madarskoj)
Lj. veCinom jnvolutna. Zavojj oЬicno stjsnuti. Lateralno sa radjjalnim rebrima, brazdama,
nekad i redovima kvrga. Ventra1na strana zaokruzena ili ima greben koji strsi poput
krova. Lobna 1inija ceratitska, vanjska strana sa 2-ЗlоЬа. Srednji trijas.
BALATONПES Mojsisovics Pretezno anizik.
Umbo dosta sirok, zvoji lateralno р1ј osnati, ventralno strse poput korova.lzrazito
ostra rebra ј trj reda kvrgi (umbonalnj, 1ateralni i obodni), nekadjos i cetvrti
(sifonalni) red. Ovaj pos1jednji gradi sredisnji greben koji se guЬi na stambenoj
komori odraslejedinke. Dva lateralna ijedan pomocnj lob.
В. ba1atonicus Gornji anizik: Trebevic -CS 15
В. gemmatus Mojsisovics Gornji anizik: Han Bulog -CElO
В. aff. gemmatorum Кraus Gornji anizik: StaЫjan stan -SE9
В. 1ineatus Gornji anizik: Borovica -СЕ2

275
В. cf. ottonis Mojsisovics Gornji anizik: Han Bulog -CElO
В. semilaevis Hauer Gornji anizik: Han Bulog -CEl О
В. trinodosus Hauer Gornji anizik: Han Bulog -СЕ10, StaЬljan stan -SE9
В. zitteli Mojsisovics Gornji anizik: Borovica -СЕ2, Han Bulog -CEl О, StaЬljan stan -SE9
JUDICARITES Mojsisovics, 1896 (holotip rodaje iz prezzo-kreenjaka JudikarUe u Alpama)
Lj. umjereno involutna, ventralno spljostena. Sredinom ventralne strane ide
greben. Radijalna rebra su prava, medurebarni prostor kod odraslih sirok.
Iduci na ventralnu stranu ta rebra postaju deЬlja i povijaju prema naprijed.
Dva latera1na ijedan pomocni lob. Srednji trijas.
Ј. meneghini Mojsisovics Gornji anizik: StaЬljan stan -SE9
Ј. prezzanus Mojsisovics Gornji anizik: StaЬljan stan -SE9
FamiliaHungaritidae Waagen, 1895
Lj. kao disk, obicno sna2:no involutna. zavoji visoki, brzo prirastaju, nekad dosta naduti.
Ventralni obod ostar, sa 1-3 grebena. rebra slaba, radijalna, nekad sa malim brojem
kvrga. Lobna linija ceratitska, sa veпtralnim lobom. Dva lateralna ijedan od pet pomocnih
lobova. Kampil- karnik.
HUNGARIТES Mojsisovics, 1879 (ро Hungariji tj. Madarskoj)
Lj. oЬicno slabo naduta, sa 1-3 ventralna grebena koji na posljednjem zavoju
cesto nestaju, а sam obod postaje spljosten ili zaokruzen. Slaba radyalna rebra
grade zavoje u oЬliku slova S. Nekad se javljaju i cvorovi, rijetko kad је
povrsina glatka. Lobna linija sa dva pomocna loba. Anizik i ladinik.
Н. boeckhi Hauer Gornji anizik: Han Bu1og -CElO
Н. intermedius Hauer Gornji anizik: Han Bu1og -CElO
Н. ornatus Hauer Gornji anizik: Han Bulog -CElO
Н. planilateratus Hauer Gornji anizik: Han Bulog -CElO
Н. plicatus Hauer Gornji anizik: Han Bulog -СЕ10
Н. semiplicatus Hauer Gornji anizik: Han Bulog -СЕ10
FamiliaProteusitidae Spath, 1951
Lj. naduta, и ranom stadiju loptasta. Umbo uzak, sa rastom se siri. Povrsina ljusture se
mijenja, pojavljuju se radUalna rebra, nekad i umbonalne kvrge. Lobna linija veCinom
ceratitska. Sedla su nekad malo rasjecena. Srednji trijas.
PROTEUSIТES Hauer, 1887 = Proteteites Mojsisovics, 1893 (proteyo g Ьiti prvi)
Opis kao gore. Od 20-ak poznatih vrsta iz Zapadne Evrope, Indije i Aljaske.
12 ih је utvrdeno и Bosni i to sve iz gornjeg anizika.
Р. altus Hauer Нап Bulog -CElO, StaЬljan staп-SE9
Р. angustus Hauer Нап Bulog -СЕ10, StabUaп stan -SE9, Palez -CS12
Р. connecteпs Hauer Han Bulog -СЕ 1О, StaЬlj an stan -SE9
Р. crasseplicatus Hauer Han Bulog -СЕ 1О, StaЬljan stan -SE9, Palez -CS 12
Р. kellneri Hauer Han Bulog -СЕ 1О, StaЬlj an stan -SE9, Palez -CS 12, Haliluci -СЕ9
Р. laЬiatus Hauer Han Bulog -СЕ 1О, StaЬljan stan -SE9, Palez -CS 12, Haliluci -СЕ9
Р. cf. minuens Hauer Han Bulog -СЕ 1О, StaЬljan stan -SE9
Р. multiplicatus Hauer Han Bulog -СЕ 1О, StaЬljan stan -SE9
Р. multiradiatus Кraus StaЫjan stan -SE9
Р. pusillus Hauer Han Bulog -СЕ 1О, Тrebevic -CS 15

276
Р. retrorsoplicatиs Наиеr Han Bиlog -СЕ 1О
Р. robиstиs Hauer Нап Bulog -СЕ 1О, StaЬijaп staп -SE9, Palez -CS 12, Trebevic -
CS15
Sиperfamilia С lydoni taceae
Lj. kao disk, dobro skulpturiraпa. Rebra se оЬiспо па obodu preklapaju, tamo ide veпtralпa
brazda. Srednji i gomji trijas.
Familia Trachyceratidae Наиg, 1894
Lj. оЬiспо umjereпo involutna. Na veпtralпoj straпi imadvaspiralпareda bodlji, izmedu
njihje zlijeb. Lobna linijaje ceratitska ili slozenija,jedan ili dva lateralna loba. Srednji i
gomji trijas.
TRACHYCERAS LаиЬе, 1869 (trahys g grub) Ladinik i karnik.
Umbo је оЬiспо sirok. МпоgоЬrојпа dihotomska rebra ukraseпa kvrzicama
ili bodUarna poredanih и nekoliko spiralnih redova. Obodnи brazdи prati
dvostruki red kvrzica. Lob liпijaje amoпitska, ali slaЬije isjeceпa.
Т. aon Mиenster Donji karnik: Ljevari -NW36
Т. archelaиsLaиbeLadinik: Agi6i-Jujiпaglava-NW1, Satorpi.-SW33, Glamoc-SW8
Т. cf. archelaиs LаиЬе Srednji ladinik (vengen): Pe6i i Duler -SW24a
Т. aиstriacиs Mojsisovics Donji karnik: Draguljac -CS8
Т. cf. pandorae Mojsisovics Donji karnik: Draguljac -CS8
Т. pseиdoarchelaиs Benecke Ladinik (z. archelaus): Agici - Jujiпa glava -NWI,
JaЬlanica -НNlO
Т. cf. scaphitoides Mojsisovics Donji karnik: Dragu1jac -CS8
Т. cf. semiramis Mojsisovics Donji karnik: Draguljac -CS8
Т. sиbaиstriacиs Mojsisovics Donji karnik: Dragu1jac -CS8

SIRENITES Mojsisovics, 1893 (Sireпes 1ptica zavodпica sa djevojackim likom) Karnik,

rjede пorik.
Lj. sпаZпо iпvolutпa, zavoji vrlo visoki. Lateralпa straпa slabo izboceпa. Rebra
povijena и oЬliku s1ova S, dihotornska, sa nekoliko kvrzica. Na ventra1noj
strani rebra se zavrsavajиjakirn kvrgarna koje se иdrufujи и greben sa оЬје
strane obodne brazde. Lobna linija ceratitska ili slozenija, nekad sa adventivnim
e1ernentirna. Dva lateralna loba.
S. betиlinиs Dittrnar Donji karnik: Draguljac -CS8
S. aff. betиlinиs Dittrnar Donji karnik: Draguljac -CS8
S. drornas Dittrnar Donji karnik: Draguljac -CS8
S. kohanyi Mojsisovics Donji karnik: Draguljac -CS8
S. loczyi Mojsisovics Donji karnik: Draguljac -CS8
S. aff. parnphagus Dittrnar Gornji karnik: Glamoc -SW8
S. sect. senticosi Donji karnik: Draguljac -CS8
PROTRACHYCERAS Mojsisovics, 1893 (pro gprije) Srednji trijas i kamik.
Lj. sa grublrn kvrgarna i radijalnirn rebrirna. Na ventralnorn krajи zlijeb sa
nizorn kvr:Zica sa svake strane. LоЬпа linija ceratitska.
Р. ecarinatus (Наиеr) Кrаиs, 1914 Gornji anizik: Han Bиlog -CEl О, StaЬljan stan -SE9
Р. doleriticиrn Gornji ladinik (kasian): Dovlici -CS7
Р. cf. jaegeri Кlipst. Donji karnik: Draguljac -CS8

277
FamiliaClydonitidae Mojsisovics, 1879
Lj. slabo involutna. Umbo sirok i pokriven tankim radijalnim rebrima koja se nekad
prekidaju na zaokruzenom ventralnom kraju. Lobna linija goniatitska. Gomji trijas.
CLYDONITES Hauer, 1860 (klydongtalas) Karniki norik.
Rebra tanka, granulirana, ventralno prekinuta obodnom brazdom. Lobna lin~ а
sa visokim vanjskim i niskim lateralnim sedlima. Ventralni lob dukok,
dvozupcast.
С. cf. vesta Mojsisovics Donji karnik: Draguljac -CS8
SANDLINGПES Mojsisovics, 1893 (Sandling, nalaziste u Gomjoj Stajerskoj и Austrij i)
S. pilari Diener Gornji karnik: Glamoc -SW8
S. aff. pilari Diener Gornji karnik: Glamoc -SW8
FamiliaClionitidae Arabu, 1932Gomji trijas.
Lj. vecinom naduta. Radijalna rebra oЬicno dihotomska, na sirokom ventralnom kraju
sa dva rebra i obodnom brazdom. Na vrhu tih spiralnih rebara stvaraju se cvorici kakvi
se javljaju i па rad~alnim rebrima. Oni tada grade spiralne redove. Lobna linija ceratitska.
CLIONIТES Mojsisovics, 1893 (Clio, kcerka Oceanova) Kamik i norik.
Lj. pomalo involutna, sa sirokim umbom. Rebra prosta ili dihotomska, sa malo
cvorica ili bez nj ih.
С. cf. dorae Mojsisovics Donji karnik: Draguljac -CS8
~ Gornji karnik: Glamoc -SW8
GLAМOCIТES Diener, 1917 Pripadnost familij i uslovna (ime ро nalazistu)
G. katzeri Diener Gornji karnik: Glamoc -SW8
FamiliaLecanitidae Hyatt, 1900
(ро r. Lecanites, lekaniong zdjela) Srednji i gomji trijas.
Lj. izvana glatka ili tanko radijalno prugasta, sa prekidom na ventralnoj strani. Umbo
sirok. Lobna linija goniatitska. Ventralni lob ima dva kraka, dorzalni је ostar i dug.
BADIOTIТES Mojsisovics, 1882 (badizo g koracati, otis guska)
В. erynx Mojsisovics Langobard- kordevol: Ilidza -NW26
FamiliaArpaditidae Hyatt, 1900 Ladiniki gomji trijas.
Lj. pomalo involutna, sa bocno saЬijenim zavojima. Na uskom ventralnom kraju sudva
spiralna rebra, glatka, nazuЬljena ili kvrzicasta. Lobna linija ceratitska ili se priЬlizava
amonitskoj.
ARPADIТES Mojsisovics, 1879 Ladinik-norik.
Lj .lateralno saЬijena, sa sirokim umbom. Radijalna rebra na bokovima prava
ili povijena, dihotomska, sa ili bez kvrzica. Ventralni spiralni grebeni vecinom
glatki. Lobna linija ceratitska. Subgenus Dittmarites Mojsisovics, 1893 (ро
istoumenom paleontologu Dittmar-u).
А. (Dittmarites) alfredi Mojsisovics Donji karnik: Draguljac -CS8
А. (Dittmarites) circumscissus Mojsisovics Donji karnik: Draguljac -CS8
А. (Dittmarites) dorceus Dittmar Donji karnik: Draguljac -CS8
FamiliaBuchitidae Hyatt, 1900Gomjitrijas.
Lj. оЬiспо pomalo involutna. Zavoji dosta naduti, nekad skoro kvadratnog presjeka.

278
Ventralni kraj pljosnat ili zaokruzen, nekad sa grebenom. Lateralna radijalna rebra su
oblcno dihotomska, nekad sa kvrzicama. Lobna linija gonijatitska do amonitska.
BUCНITES Mojsisovics, 1893 (L. Buch, njemacki geolog iz prve polovine 19-og vUeka)
Kamik i norik.
Ventralni kraj zaokruzen, umbo sirok. Radijalna rebra se na ventralnom kraju
gube ili prelaze preko njega povijajuci se prema naprijed. Lobna linija ceratitska.
В. czediki Mojsisovics Donji karnik: Draguljac -CS8
В. kittli Diener Donji karnik: Draguljac -CS8
EPICERATIТES Мој sisovics, 1893 (epi g iznad)
Е. concentratus Mojsisovics Donji karnik: Draguljac -CS8
Е. cf. subpygmaeus Mojsisovics Donji karnik: Draguljac -CS8
FamiliaDistichitidae Diener, 1920
Lj. slabo ili umjereno involutna, sa dva glatka spiralna grebena na zaokruzenom
ventralnom kraju. Radijalna rebra jednostavna ili dihotomska. Lobna linija amonitska,
rijetko ceratitska. Gomji trijas.
DISTICHIТES Мој sisovics, 1893 (di g dvo, stihos g red) Gomji trijas.
RadUalna rebra sa kvrgama blizu umba i na obodu. Prelazeci na veпtralnu
stranu rebra su dihotomska. Lobna linija amonitska.
D. aff. haqueti Mojsisovics Donji karnik: Draguljac -CS8
FamiliaChoristoceratidae Hyatt, 1900
Zavoji grade normalnu spiralu uz mogucпost razmotavanja i pravolinijskog rasta. Lobna
linija goniatitska ili sa malo nazuЬljenim lobovima. (horistos g koji se moze odvojiti)
Gomji trijas.
НANNAOCERAS Tomlin, 1931 = Polycyclus Мој sisovics, 1893
(Нanna, paleontolog iz prve polovice 20-og vijeka, poly gmnogo, kyklos g krug)
Polycyclus cf. henseli Oppel Donji karnik: Ocevlje -Е22
Polycyclus senex Diener Gornji karnik: Glamoc -SW8
Superfamilia Tropi taceae Gomji trijas.
Lj. vecinom naduvana, manje ili vise involutna. Ventralni kraj zaokruzen, cesto sa
grebenom. Radijalna rebra sa cvorovima, nekad i sa spiralnim linijama. Lobna linija od
goniatitska do amonitske, sa malim broj em elemenata.
Familia Tropitidae Mojsisovics, 1875 Gomji trijas.
Ventralni greben dobro izrazen. Ljustura nosi radijalna rebra ра i kvrzice. Lobna linija
od goniatitske do umjereno razgranjene amonitske.
TROPIТES Mojsisovics, 1875 (trope g savijutak) Kamik i norik.
Lj. naduvena, posljednji zavoj se suzava. U ranim stadijima kao bacva ili
lopta, sa dubokiln umЬom. Sredinom siroke ventralne strane ide spiralni greben.
Radijalпa rebra cesto sa umboпalпim kvrgama. LоЬпа linija amonitska, slabo
razgranjena.
Т. aff. discobullatus Mojsisovics Gornji karnik: Glamoc -SW8
Т. cf. subbullatus Hauer Gornji karnik: Glamoc -SW8

279
SIВYLLIТES Mojsisovics, 1893 (SiЬylla, grcka prorocica)
S. (Japonites ?) planorЬis Hauer Gornji anizik: Han Bulog -СЕ! О
aff. S. sp. Gornji anizik: PeCi i Duler -SW24a
MARGARITES Mojsisovics, 1889 == Hoplotropites Spath, 1929
(margaris, -rites g Ьiser) Rebra ventralno prelaze и kvrge.
М. sp. Donji karnik: Ocevlje -Е22
DISCOTROPIТES Hyatt et Smith, 1905 (discus g disk, trope g savijutak)
D. aff. laurae Mojsisovics Gornji karnik: Glamoc -SW8
D. cf. plinii Mojsisovics Donji karnik: Ocevlje -Е22
PARATROPIТES Mojsisovics, 1893 (para g pored)
Р. bosniacus Diener Gornji karnik: Glamoc -SW8 (loc. typ.)
Р. dinaricus Diener Gornji karnik: Glamoc -SW8 (loc. typ.)
Р. hetzendorfii Diener Gornji karnik: Glamoc -SW8
Р. aff. phoenix Mojsisovics Gornji karnik: Glamoc -SW8
FamiliaCeltitidae Mojsisovics, 1893
Lj. slabo involutna. Poprecni presjek zavoja okrugao ili skoro kvadrat. Radijalna rebra
na bokovima su prosta i slaba ili su ostra. Ventralna strana је glatka i zaokruzena,
rijetko kad ugnuta. Lobna linijaje goniatitska. Srednji i gomji trijas.
CELТITES Mojsisovics, 1882 (keltis g kandzia) Ladinik.
Ljustura sa mnogo zavoja koji se lagano povecavaju, evolutna sa dodirujucim
zavojima. Ostra radija1na rebra se povijaju prema naprijed.
С. buchi Mojsisovics Gornji ladinik (kasian): Dovlici --CS7
Donji karnik: Draguljac --CS8
С. conifer Diener Donji karnik: Draguljac -CS8
С. emiliae Mojsisovics Donji karnik: Dragu1jac --CS8
С. faustus Mojsisovics Donji karnik: Draguljac -CS8
С. floriani Mojsisovics Gornji anizik: Han Bulog --CElO, StaЬljan stan -SE9 ==
Reiflingites floriani Mojsisovics
С. fortis Mojsisovics Gornji anizik: Han Bulog -СЕ! О, StaЬljan stan -SE9 ==
Reiflingites fortis Мој sisovics
С. geometricus Gornji anizik: Borovina -Е7
С. intermedius Hauer Gornji anizik: Han Bu1og -СЕ 1О, StaЬljan stan -SE9 ==
Reiflingites intermedius Hauer
С. josephi Mojsisovics Gornji anizik: Han Bulog -СЕ1 О
С. 1aevis Diener Donji karnik: Draguljac --CS8
С. michaё1is Mojsisovics Gornji anizik: Han Bulog -СЕ 1О, StaЬljan stan -SE9 ==
Reiflingites michaёlis Mojsisovics
С. paucicostatus Mojsisovics Donji karnik: Draguljac -CS8
С. retrorsus Mojsisovics Gornji anizik: Han Bulog --CElO
С. cf. steindachneri Mojsisovics Donji karnik: Draguljac -CS8
С. subhumilis Mojsisovics Donji karnik: Draguljac -CS8
С. suЬlaevis Mojsisovics Donji karnik: Draguljac -CS8
С. theresiae Mojsisovics Donji karnik: Draguljac --CS8

280
Fami1ia Ha1ori tidae Mojsisovics, 1893
Lj. oЬicno naduta. Umbo uzak i1i pokriven. Ventralna strana zaokruzena i bez grebena.
Lobna 1inija amonitska, rijetko kad goniatitska. Gornji trijas.
SuЬfami1ia Halori tinae Mojsisovics, 1893 Gornji trijas.
Radijalna rebra prosta ili dihotomska, nekad sa kvrzicama na ventralnoj strani preko
koje rebra teku bez prekida ili se prekidaju na sifonalnoj liniji. Rjede је ventralna strana
g\atka. Lobna linija amonitska, donek\e rasC\anjena.
НALORITES Mojsisovics, 1878 (halo gobodoko otvora, risgnos)
Mladi primj erci su kao lopta, sa radij a1nim rebrima i kvrzicama. Odras1a 1ј. је
lateralno spljostena i ima ekscentrican umbo. Radijalna rebra su jednostavna,
cesto sa rubnim kvrzicama. Ventralni dio usnog otvora istegnut је naprUed.
Lobna linija ima visoka glavna sed1a koja su na vrhu suzena. Norik.
Н. dacus Mojsisovics Karnik: Vares -СЕ24

JOVIТES Mojsisovics) 1893 (drugo ime za boga Jupitera)

Ј. bosnensis Mojsisovics Gornji karnik: Vares -СЕ24

JUVAVIТES Mojsisovics, 1879 Karnikinorik.
Radija1na rebra i sveZпjevi pre1aze na ventralnu stranu i samo nekad se
prekidaju na sifonskoj 1iniji.
~ Donji karnik: Dragu1jac -CS8
ANATOMIТES Mojsisovics, 1893 (anatomegrasC\anjavanje)

А. cf. bacchus Mojsisovics Gornji karnik: Glamoc -SWS

А. cf. externep1icatus Donji karnik: Ocevlje -Е22
А. aff. quadricincto Mojsisovics Gornji karnik: Glamoc -SWS
SuЬfamilia Sagenitinae Spath, 1951 Gornji trijas.
Uz radijalne linije ceste su i spiralne Jinije ili nizovi priralnih kvrzica. Lobna linija
amonitska.
SAGENIТES Mojsisovics, 1879 (sagene g riЬarska mreza za vucenje)
Lj. naduta. Radija1na rebra prosta i1i dihotomska. Lobna 1inija umjereno i1i
jako rasjecena.
TRACHYSAGENITES Mojsisovics, 1893 (trahys g grub) Subgenus
S. (Trachysagenites) herЬichi Mojsisovics Donji karnik: Ocevlje -Е22
Trachysagenites erinaceus Dittmar Gornji karnik: Glamoc -SWS
Trachysagenites g1amocensis Diener Gornji karnik: Glamoc -SWS
Superfamilia L о Ь i t а с е а е Ladinik i karnik.
Lj. naduta, ј ako evolutna. Umbo skoro zatvoren. Vanj ska povrsina lj. radij alno rebrasta
ili glatka, skoro uvijek sa jarcima. Lobna linija goniatitska sa uskim lancetastim lobovima,
nekad sajedva primjetnom nazuЬljenoscu.
Familia LoЬitidae Mojsisovics, 1893 (kao gore)
LOBIТES Mojsisovics, 1879 (lobos guska) Ladinik i karnik.
Lj. radija1no rebrasta. Ventra1na strana zaokruzena. Stambena komora se ne
razlikuje od ostalih ро oЬliku. Lobna 1inija goniatitska.
L. cf. schloenbachi Mojsisovics Donji karnik: Dragu1jac -CS8

281
PARALOBIТES Mojsisovics, 1903 (paragpored)
Р. pisum Muenster Donji karnik: Draguljac -CS8
COROCERAS Hyatt, 1877 (koros g mladica) Karnik.
Lj. radijalno rebrasta. Stambena komora sa naprijed istaknutim peristomom
и vidu kapuljace.
С. delphinocephalus Hauer Donji karnik: Draguljac -CS8
С. laubei Mojsisovics Donji karnik: Draguljac -CS8
С. monilis Laube Donji karnik: Draguljac -CS8
С. pygmaeus Mojsisovics Donji karnik: Draguljac -CS8
С. cf. pygmaeus Mojsisovics Donji kamik: Draguljac -CS8
Superfamilia Arcestaceae Trijas.
Lj.jako involutna, naduta, glatka ili sa spiralnim prugama, cesto sa prekidima Uarcima).
Lobna linija ceratitska ili amonitska. Lobova mnogo i to na isti nacin rasclanjenih.
FamiliaArcestidae Mojsisovics, 1895
Lj. kao lopta ili disk, na kraju rasta nekad sa su.Zenim ventralnim dijelom. Lobovi i sedla
su uski, fino simetricno isjeceni. Srednji i gornji trijas.
ARCESTES Silss, 1865 (arceo 1ograniciti) Gornji trijas.
Lj. naduta. Umbo uzak i1i pokriven. Jarci samo na unutrasnjim zavojima.
Posljednji zavoj spljosten i ventralno suzen.
А. angustus Hauer Gornji anizik: Han Bulog -СЕ10
А. cf. antonii Mojsisovics Donji karnik: Dragu1jac -CS8
А. carinatus Hauer Gornji anizik: StaЬljan stan -SE9, Velike Vlasulje -SE13
А. conjugens Mojsisovics Donji karnik: Draguljac -CS8
А. peridocus Mojsisovics Donji karnik: Dragu1jac -CS8
А. quadratus Gornji anizik: Borovica -СЕ2
А. subtridentinus Mojsisovics Gornji anizik: Peci -SW24a
PROARCESTES Mojsisovics, 1893 (pro gprije) Srednji trijas i karnik.
Unutrasnji i vanjski zavoji imaju isti oЬlik. Jarci i bedemi ostaju ocuvani na
odrasloj ljusturi.
Р. ausseanus Mojsisovics Donji karnik: Draguljac -CS8
Р. bramantei Mojsisovics Gornji anizik: Han Bulog -СЕ1 О, Banja dol-CS2, Palez-
CS12, Trebevic-CS15, KrЬljine-SE6, StaЬljan stan-SE9, Crkvine-NW9
Р. escheri Mojsisovics Gornji anizik: Han Bulog -CEl О, Palez -CS 12, StaЬljan stan -SE9
Р. extralaЬiatus Mojsisovics Gornji anizik: Han Bulog-CE10, Banja dol-CS2, Palez
-CS 12, Trebevic -CS 15, StaЬijan stan -SE9
Р. gaytani Кlipst. Donji karnik: Draguljac -CS8
Р. gibbus Hauer Gornji anizik: Palez -CS 12, StaЬljan stan -SE9, Velike Vlasulje -SE13
Р. quadrilaЬiatus Hauer Gornji anizik: Han Bu1og -CElO, Palez -CS12
Р. ventricosus Hauer Gornji anizik: Borovica -СЕ2, Han Bulog -СЕ 1О, Palez -
CS 12, StaЬljan stan -SE9
PARARCESTES Mojsisovics, 1893 (para g pored)
Р. ЬilaЬiatus Hauer Gornji anizik: Palez -CS12
Р. carinatus Hauer Gornji anizik: Palez -CS12, Han Bulog -CElO

Familia Ј oannitidae Mojsisovics, 1882

Lj. glatka ili spiralno prugasta, sa poprecnimjarkovima. Usce ima vecu visinu nego kod

282
r. Arcestes. Lobna linija amonitska. Srednji i gomji trijas.
JOANNITES Mojsisovics, 1879
То је izrazitiji oЬlik diska nego kod roda Arcestes. Povrsina lj. је glatka, sa
nekoliko jaraka. Umbo uzak. Vetralni lob dubok. Srednji trijas i kamik.
Ј. cymЬiformis Wulfen 1793 Donji karnik: Draguljac -CS8
Kordevol: Varoski potok -НЕ52
Ј. diffusus Hauer Donji karnik: Draguljac -CS8
Ј. klipsteini Mojsisovics Donji karnik: Draguljac -CS8
Kordevol: Varoski potok -НЕ52
Ј. styriacus Mojsisovics Donji karnik: Draguljac -CS8
FamiliaCladiscitidae Zittel, 1884
Lj. snazno involutna. Umbo jako uzak. Ventralna strana nadute ljusture је spljostena,
lateralne strane su pljosnate. Povrsina glatka ili spiralno prugasta, bez poprecnihjaraka.
Lobna linija amonitska, sa mnogo elemenata vecinom slozeno rasclanjenih. Anizik-
ret.
CLADISCПES Mojsisovics, 1879 (kladiong grancica) Ladinik i gomji trijas.
Lj. izbocena, spiralno tankoprugasta. Lobovi i sedla su perasto razgranjeni.
Vrhovi sedla leze na pravoj liniji, oni imaju dva ili cetiri kraka.
С. subtomatus Mojsisovics Donji karnik: Djedina -NE4
PARACLADISCПES Mojsisovics, 1896 (para g pored)
Р. griesbachi Gornji anizik: КrЬljine -SE6
НYPOCLADISCIТES Mojsisovics, 1896 (уро g donekle)
Н. brancoi Mojsisovics Gornji anizik: Palez -CS12 = Procladiscites Ь.
Н. griesbachi Mojsisovics Gornji anizik: Palez -CS12 = Procladiscites Ь.
Н. subtomatus Mojsisovics Donji karnik: Draguljac -CS8, Vares -СЕ24
PROCLADISCIТES Мој sisovics, 1882 (pro g prije)
Р. arthaberi Gornji anizik: Stavljani -SE9
Р. bramantei Gornji anizik: Trebevic -CS 15
Р. brancoi Mojsisovics Gomji anizik: Han Bulog -СЕ 1О, Trebevic -CS 15, Borovica -СЕ2
Р. conectens Hauer Gornji anizik: Han Bulog-CElO, Borovica -СЕ2, Smreka -СЕ21
Р. griesbachi Mojsisovics Gomji anizik: Han Bulog -СЕ 1О, Banja dol-CS2, Trebevic -CS 15
Р. macilentus Hauer Gornji anizik: Han Bulog -CElO, Borovica -СЕ2
Р. molaris Gornji anizik: Trebevic -CS 15

PНYLLOCLADISCIТES Мој sisovics, 1902 (fyllon g list) Anizik.

Razlikuje se od r. Cladiscites ро slaЬijoj izrezanosti lobne linije. Sedla se
zavrsavaju zaokruzenim refuj em и obliku lista. Sedla svoj im vrhovima grade
pravu liniju.
Ph. crassus Hauer Gornji anizik: Han Bulog -CElO, StaЬljan stan -SE9
PSILOCLADISCIТES Mojsisovics, 1896 (psilos g gladak)
Р. moralis Hauer Gornji anizik: Han Bulog -CElO, StaЬljan stan -SE9
FamiliaMegaphyllitidae Mojsisovics, 1896
Lj. kao disk,jako involutna. Umbo oЬicno uzak. Ventralna strana glatka, zaokruzena ili

283
ostra. Prekidi izrazeni jarkom nisи rijetka pojava. Lobna linija ceratitska, sa mnogo
lobova. Sedla imajи oЬlik liske. Lobna linija nekad sa adventivnim elementima. Od
kampi1a do reta.
MEGAPHYLLIТES Mojsisovics, 1879 (megag go1em, fyllong list)
Ventra1na strana zaokruzena. Pruge prirasta и oЬlik:u s1ova S. Na stambenoj
komori cesto se vide jarci. Lobovi sa zaokruzenim zupcima koji se реnји do
jedne po1ovine visine komore. Kampi1- gomji trijas.
М. app1antиs Mojsisovics Donji karnik: Dragu1jac -CS8
М. jarbas Mиenster Donji karnik: DraguUac -CS8, Vares -СЕ24
М. 1aЬiatиs Gornji anizik: Borovica -СЕ2
М. оЬо1иs Mojsisovics Gornji anizik: Borovica -СЕ2
М. procerus Gornji anizik: Borovica -СЕ2
М. sandalinиs Mojsisovics Gornji anizik: Trebevic -CS 15, Borovica -СЕ2, Smreka -СЕ21
Donji karnik: Draguljac -CS8
Sиperfami1ia Ptychitaceae
Lj. snafno involutna, u ranim stadijima loptasta, odras\aje vise ili manje izboceni disk.
Povrsina cesto sa radijalnim naborima, rjede sa spiralnom skulpturom. Peristom obicno
sa dubokim lateralnim uduЬljenjima i ventralnim istupima. Lobna linija amonitska, oЬicno
sa vecim brojem elemenata, kako u vanjskom, tako i u untrasnjem dijelu. Srednji trijas
-karnik.
Fami1iaPtychitidae Mojsisovics, 1882
Кarakteristike и potpиnosti odgovarajи gore opisanim. Lj. dostifu nekad krupan razmjer.

SиЬfami1iaPtychitinae Mojsisovics, 1882 Srednji trijas.

Umbo kao lijevak ili usko stepenicast, nekad skoro prekriven. Povrsina sa radijalnim
naborima, rjede g\atka. sa 2-3 Iateralna loba i znatno vise pomocnih lobova. Sedla kao
1istna plojka, izrezana skoro koliko i 1obovi, a1i sи od njih sira. Srednje sed1o i ventra1ni
Iob su veci i nekad rasc\anjeni na adventivni lob i sedlo.
PTYCHIТES Mojsisovics, 1875 (ptyhe g nabor) Srednji trijas, pretezno anizik.
Lj. и odras\om stanju јасе izbocena, nekad se ipak lateralno spljostava.
Ventralna stranaje vecinom siroka i zaokruzena, rijetko kad ostra. Ima 2-3
pomocna loba. Sve izdvojene vrste ovdje navedene su iz gornjeg anizika.
Р. acиtus Mojsisovics Han Bulog -СЕ 1О, Palez -CS 12, StaЬ1jan stan -SE9, Crkvine -NW9
Р. bosnensis Turina Palez -CS 12, Trebevic -CS 15, StaЬljan stan -SE9
Р. breиnigi Мој sisovics Han Ви1оg -СЕ 1О, StaЬlj an stan -SE9
Р. dieneri Stavljani -SE9
Р. domatиs Наиеr Han Bиlog -СЕ 1О, StaЬljan stan -SE9
~ (Giebel) Bayr. Han Ви1оg -СЕ 1О
Р, eиsomиs Beyr. Han Bиlog -CEl О, StaЬljan stan -SE9
Р, everesti Oppel Palez -CS 12, StaЬlj an stan -SE9
Р, evo1vens Mojsisovics Han Bиlog -СЕ 1О, Pa1ez -CS 12, StaЬljan stan -SE9
РЈ flexиosиs Мој sisovics Han Ви1оg -СЕ Ю, StaЬlj an stan -SE9, Crkvine -NW9
Р.1 g1obиs Наиеr Han Ви1оg -СЕ10, StaЬljan stan -SE9, Borovica -СЕ2
Р. govinda Diener Palez -CS 12
Р. gymniticornis Hauer Han Bulog -СЕ 1О

284
Р. indistinctus Mojsisovics НanBulog-CElO, Pale2-CS 12, StaЬljan stan -SE9, Crkvine-NW9
Р. intermedius Hauer Han Bulog--CE10, StaЬljan stan-SE9
Р. krause Stavljani -SE9
Р. megalodiscus Beyr. Han Bulog -CEl О, StaЬljan stan -SE9
Р. multilobatus Turina Palez -CS 12, StaЬljan stan -SE9
Р. oppeli Мој sisovics Han Bulog -СЕ 1О, Palez -CS 12, Crkvine -NW9
Р. opulentus Mojsisovics НanBulog -СЕЮ, Pale2-CS 12, StaЬljan stan -SE9, Borovica -СЕ2
Р. patens Hauer Han Bulog -CEl О, Palez -CS 12, StaЬljan stan -SE9
Р. pauli Mojsisovics Нап Bulog -СЕ 1О, Borovica -СЕ2, Trebevic -CS 15
Р. posthumus Mojsisovics Karnik: Varoska Rijeka -NW68
Р. progressus Mojsisovics HanBulog-CE10, Palez-CS12
Р. pseudopauli Turina Palez -CS 12
Р. pusillus Hauer Han Bulog -СЕ 1О
Р. rectangulatus Кraus StaЬljan stan -SE9
Р. reductus Mojsisovics Han Bulog -CElO, Palez -CS 12, StaЬljan stan -SE9
Р. reticulatus Toula Peci -SW24a
Р. aff. rugifer Oppel Peci ~SW24a
Р. seebachi Мој sisovics Han Bulog -СЕ 1О, Palez -CS 12, StaЬlj an stan -SE9
Р. seroplicatus Hauer Han Bulog -СЕ10, Palez -CS12, StaЬljan stan -SE9
Р. skakici Toula Peci -SW24a
Р. stachei Mojsisovics Han Bulog --CEl О, StaЬljan stan -SE9
Р. stavljanus Stavljani -SE9
Р. stolitzkaiMojsisovicsНaпBulog -CEl О, Pale2-CS 12, StaЬljan stan -SE9, Crepotisko -СЕ4
Р. striatoplicatus Hauer Han Bulog -CEl О, StaЬljan stan -SE9
Р. studeri Мој sisovics Han Bulog --СЕ 1О, StaЬljan stan -SE9, Crkvine -NW9
Р. suttneri Mojsisovics Han Bulog -CEl О, Crkvine -NW9
Р. ubligi Мој sisovics Han Bulog -СЕ 1О
DISCOPTYCHIТES Diener, 1916 (discus l disk, ptyhegnabor)Anizik.
Ljustura mапје izboceпa nego kod roda Ptychites. Ventralna strana zaostrena.
Podrucje umba izdigпuto.
D. suttneri Mojsisovics Borovica -СЕ2 (gornji anizik)
D. cf. oppeli Mojsisovics Crepoljsko -СЕ4 (gornji anizik)
FLEXOPTYCHIТES Spath, 1951 (flexus /pregiЬ, ptyhegnabor)
Ljustura jos јасе bocno zЬiјепа u odпosu па rod Discoptychites, a\i bez
izboceпja па umbalпom dijelu, nerijetko sa naborima povijenim и oЬliku slova
S i sa do pet pomocnih lobova. Srednji trUas.
Р. acutus (Mojsisovics) Gornji anizik: Borovica -СЕ2
Р. flexuosus (Mojsisovics) Gornji anizik: Trebevic -CS15, Crepoljsko --СЕ4
Р. seebachi (Mojsisovics) Gornji anizik: Borovica -CS2
SuЬfamilia Sturiinae Кiparisova, 1958
Ventralna strana ljusture zaokruzena. Skulptura spiralna. Lobova vise nego kod
potporodice Ptychitinae. Sedla su pri vrhu suzena. Srednji trijas i karnik.
STURIA Mojsisovics, 1882 (D. Stur, becki geolog iz druge polovine 19-og vijeka,
porijeklomiz Moravske)
 Lj. krupпa, veпtralna strana uska, zaostreпa. Umbo vrlo uzak, skoro pokriveп.
Na ranim zavojima slaЬi radijalni nabori, odrasli imaju spiralпu skulpturu. Dva
lateralпa loba, пekoliko pomocnih lobova. Sedla su sitno razgraпjeпa. Sredпji
trijas i karnik.
S. saпsovinii Mojsisovics Gornji anizik: Borovica -СЕ2, Нап Bulog -CEIO, Вапја
dol-CS2, Trebevic -CS 15, Palez-CS 12, КrЫјiпе -SE6, StаЫјап stan -SE9,
Drenovac potok -NЗа
Superfamilia Piпacocerataceae
Lj. kao disk lateralпo stisпuta. Skulptura slaba. LоЬпа liпija amoпitska, visestruko
izrezaпa.

FamiliaGymпitidae Waagen, 1895Trijas.

Zavoji imjereno naduti, vecinom sa zaokruzenom ventralпom stranom. Radijalna rebra
siroka i slabo istaknuta ili sa cvopriCima ро obodima.
GYМNITES Mojsisovics, 1882 (gymnosgbezodjece) Sredпji trijas.
Lj. cesto vrlo krupna, veciпom slabo iпvolutna. Ventralna strana zaokruzena,
poprecпi presjek zavojka ovalan. Povrsiпa lj. glatka, samo ро bokovima
posljedпjeg zavojka nekad radijalna rebra. Prvi lateralni lob narocito dubok.
Savni lob iz niza pomocnih lobova i sedla koja se slivaju sa drugim lateralnim
sedlom. Svi citirani su iz gomjeg anizika:
G. bosniensis Hauer Нап Bulog -CEI О, Stabljaп staп -SE9, Crepolj sko -СЕ4
G. falcatus Hauer Нап Bulog -CEl О, StaЫjan stan -SE9
G. humbolti Mojsisovics Han Bulog -CEIO, Palez-CS12, Trebevic -CS15, StabUan
staп -SE9
G. iпcultus Beyrich Нап Bulog -СЕ 1О, Borovica -СЕ2, Banj а dol-CS2, Crepolj sko-
СЕ4, Palez -CS12, Кrbljiпe -SE6, Stabljaп stan -SE9, Drenovac potok-
NЗа, Crkviпe -NW5
G. obliquus Mojsisovics Smreka -СЕ21, Banja dol-CS2, Palez -CS 12, Stabljan stan -SE9
G. palmai Mojsisovics Trebevic -CS 15, StaЫjan staп -SE9
G. subclausus Hauer Нап Bulog -СЕ 1О
G. suЬfalcatus Mojsisovics StaЬljan stan -SE9
G. volujakeпsis Stavljani -SE9
XIPHOGYMNlTES Spath, 1951 (xifos g mac)
Х. spiniger Dieпer Gornji anizik: Dinaridi (М. Andelkovi6, 1978)

JAPONlTES Mojsisovics, 1893 (Tip rodaje iz Japana)Anizik.

Lj. oЬicno slabo iпvolutna, umbo sirok. Ventralпa strana tupo zaostrena ili
zaokruzena. Siroki lateralni nabori, nekad sa zadeЫjaпjem kod umba, rjede је
lj. glatka. Neproporcioпalan razvoj visoko пazubljenih glavnih sedla и odnosu
na пiska pomocna sedla.
Ј. anomalus А. Mar. Gornji anizik: Stabljan staп -SE9
Ј. dieneri А. Mar. Gornji anizik: StaЬljan staп -SE9
Ј. plaпorЬis Hauer Gornji anizik: Нап Bulog -СЕ 1О, Stabljaп staп -SE9

FamiliaPiпacoceratidae Mojsisovics, 1879

Lj. vecinom jako involutna, lateralno stisnuta. Usni otvor visok. Ventralna strana

286
zaostrena. Povrsina glatka, rjede sa slablm radijalnim naborima. LоЬпа linija visoko
specijalizovana,jako izrezana, sa adventivnim lobovima i sedlima koji nastaju diobom
vanjskogsedla. Srednji igomji trijas.
PINACOCERAS Mojsisovics, 1873 (pinaxgslika, kerasgrog)
Umbo uzak ili umjereпo sirok. Ventralna stranajako ostra. Povrsina lj. glatka.
Lobna linija kao i najslozenija amonoidejska, sa tri lateralna loba i sedla i sa
do osam adventivnih i pomocnih elemenata. Lobovi i sedla su vrlo tanki i
duboko rasjeceni. Srednj i i gomj i trijas.
Р. damesi Mojsisovics, 1873 Gornji anizik: Borovica -СЕ2, Han Bulog -СЕ10,
Trebevic -CS 15, KrЬijine -SE6, StaЬljaп stan -SE9 (Ova vrsta pripadala Ьi
podrodu Parapinacoceras Diener, 1916)
PLACПES Mojsisovics, 1896 (placo l uciniti ravnim) Gornji trijas.
Lj. pljosnata, glatka, ventralno zaokruZena. Umbo jako uzak ili pokriven. Lobna
linijajako izrezana, sa vecim brojem pomocnih elemenata. VeCinom sajednim,
а nekad sa tri adventivna sedla.
Р. sp. Donji karnik: Ocevlje -Е22
Р. sp. Norik: Нrastiste -ЕlЗ
POMPECKJITES Mojsisovics, 1902 (J.F. Pompeckj, profesor paleontologije u
Njemackoj na prelazu od 19-og u 20-i vijek)
Р. layeri Hauer Donji karnik: Draguljac -CS8
Ordo AMMONITIDA Trijas, jura i kreda.
(ро r. Ammonites, Ammon, anticki bog Sunca)
Osim nekih kratkih amonita koji su sekundamo doЬili ceratitsku ili goniatitsku lobnu
liniju, kod svih ostalih lobna linija је sa snazno izrezanim lobovima i sedlima.
Subordo PHYLLOCERAТINA Trijas- kreda.
(ро r. Phylloceras, fyllon g list, keras g rog)
Lj. pljosnato spiralna, tankozidna, glatka ili tanko rebrasta. Stambena komora zauzima
112-3/4 zavoja. Sedla se zavrsavaju remjem u oЬliku lista. Ventralni lob razdijeljenje
sredidnjim sedlom oЬlika flase. Lateralni lobovi su trodjelni. Dorzalni lob је uzak, ravnih
bokova, ima dva zupca.
Superfamilia Phy llocera tac еае
Familia U ssuritidae Hyatt, 1900
(ро r. Ussurites. Tip rodaje iz pacifickog primorja Rusije)
Lj. kao disk, slabo involutna, oЬicno glatka, sa tankim poprecnim prugama. Umbo sirok.
Sedla se zavrsavaju velikimreznjemkasikastog oЬlika. Srednji i gomji trijas.
MONOPHYLLПES Mojsisovics, 1879 (monosgjedansam, fyllonglist)
Ventralna strana оЬlа. Prvi lateralni lob napravilno trodjelan. Vrhovi sedla
zaokruzeni ili slabo zaostreni. Vanj sko sedlo sa malim broj em zareza. Anizik
-kamik.
М. simonyi Hauer Donji karnik: Draguljac -CS8
М. sphaerophyllus (Hauer) Mojsisovics Gornji anizik: Borovica -СЕ2, Trebevic-
CS15, Drenovac potok -N3a, Crkvine -NW9, Han Bulog -СЕ10, Palez-
CS12, StaЬljantan-SE9

2?..7
М. wengensis Ladinik: JaЬlanica -НN1 О

FamiliaJиraphyllitidae Arkel, 1950

Lj. kao disk, umj ereno involиtna, glatka osim stambene komore koj а је tanko rebrasta.
Ventralna strana zaokruzena, nekad sa kilom ili brazdom. Ventralno i pravo lateralno
sedlo imajи ро dvije grane, ostali samo ро jednи.
JURAPHYLLIТES Miiller, 1939 Donji lijas.
Umbo иmjerene sirine. Ventralna strana zaokruzena, lateralna spljostena.
Iduci od ventralne strane prema umbu tanka rebra se gube.
Ј. liЬertиs (Gemmellaro, 1884) Stariji doger: Voznica р. -НЕ56

FamiliaDiscophyllitidae Spath, 1927

Lj. kao disk, slabo involиtna, glatka, sa tankim linijama prirasta. Ventralna strana
zaokruzena. Sedla sa ро dva reznja. Srednji i gomji trijas.
MOJSVARITES Pompeckij, 1895 (Mojsvarје plemicki nadimak Е. Mojsisovicsa,jednog
od trojice aиtora knjige "Osnovne crte geologije В. i Н." stampane na
njemackomjeziku u Becu 1880 godine)
М. agenor Mojsisovics Donji karnik: Draguljac -CS8, Djedina -NE4
М. sиessi Mojsisovics Gornji anizik: Нап Bulog -СЕ1 О, Palez -CS 12, StaЬljan stan -SE9
FamiliaPhylloceratidae Zittel, 1884
Lj. snazno involutna. Ventralna strana zaokruzena. Sedla se zavrsavaju sa 2-3 listica.
Srednje sedlo ventralnog loba ima konture krova. Prvi bocni lob је trostruk. Jura-
kreda.
PНYLLOCERAS Sиess, 1865 (fyllon g list, keras g rog) Jura.
Presjek zavoja visoko ovalan. Ostri radijalni nabori izmedu kojih leze tanka
rebra koja nestajи и иmЬи. Sedla imajи tanko deЬlo. Prvi lateralni lob
asimetrican.
Ph. frondosиm (Reynes) Gornji domer (z. schopeni): Voznica р. -НЕ56
Ph. hebertinum (Reynes) Gornji domer (z. schopeni): Voznica р. -НЕ56
Rh. sp. Toars- alen: Berkovina -Е1
CALLIPHYLLOCERAS Spath, 1927 (kallifyllong sa lijepim listovima)
Lj. tankorebrasta. Nakamenomjezgru vidi se4-9 slaboиgnиtihprekidakoji
sи ponekad na ventralnoj strani praeeni bedemima. Vanjsko sedlo је dvodjelno,
а pravo bocno sedlo trodjelno. Gomji bat- kelovej.
С. nilssoni (Hebert) Gornji lijas: Voznica р. -НЕ56

PARTSCHICERAS Fиcini, 1923 Hetang- kelovej.

(Ime roda ро Р. Partsch-u, austrijskom paleontologu iz prve polovine 19-tog vijeka)
Presjek zavoja visoko ovalan. Povrsina ljиstиre sa tankim rebrima. Рираk и
oЬliku lijevka. Ventralna strana sa gruЬim prostim rebrima koja nekad se:lu
do samog pupcanog lijevka. Vanjsko sedlo i pravo bocno sedlo zavrsavaju se
sa ро dva slabo rasjecena \istica.
Р. anonymиs (Haas) Domer: Zalomka -НЕ58
Sиbordo LYTOCERAТINA Jura- kreda.
(ро r. Lytoceras, lytos g osloboden, nesaЬijen)
Lj. oЬicno p\jostano spiralna, sa sirokim иmbom. Zavoji se malo prehvacaju ili se samo

288
dodiruju i okruglog su presjeka. Zid ljusture је tanak, rebra su tanka, nekad ipak kvrgava.
Izrezanost lobne linije је slozena, а broj lobova malen. Lobovi i sedla su dvodjelni.
Dorzalni lob ima oЬlik krsta.
Superfamilia Lytocerataceae
Lj.je pljosnato spiralna, u konacnom stadiju i razmotana. Zavoji su okrugli ili trapezasti.
Stambenakomorazauzima 1/2-3/4 zavoja. Ventralni lob podijeUenje uskim nerasclanjenim
sredisnjim sedlom na dvije grane. Dorzalni lob ima septalna krila. Jura- kreda.
FamiliaLytoceratidae Neumayr, 1875
Zavoji okruglog ili ovalnog presjeka. Umbo sirok. Usce prosto. Rebra tanka, nakad kao
ukrasni splet i kragne. Lobna linja ima na jednoj strani pet lobova. Dorzalni lob sa dobro
razvij enim septalnim krilima. Ј ura- donj а kreda.
SuЬfamiliaAlocolytoceratinae Spath, 1927
Zavoji slabo prehvacaju, elipticnog su presjeka. Na kamenom jezgru vide se mnoga
tanka rebra izmedu prekida koji odgovaraju vanjskim krupnim rebrima. Izvana se vide
i kragne. Na lj. odraslih vidi se i ро nekoliko pomocnih lobova. Lijas.
ALOCOLYTOCERAS Hyatt, 1900 (alox, alocosgbrazda)
А. recognitum Fucini, 1920 Gornji domer (z. schopeni): Zalomka (Voznica р.) -НЕ58
FamiliaNannolytoceratidae Spath, 1927
Zavoji se slabo prehvacaju, lagano prirastaju, ovalnog su presjeka. Bokovi su spljosteni,
umbo sirok ј plitak. Lj. glatke povrsine. Prekidi rasta praceni su bedemima. Usce slozeno.
Lobovi ј sedla su dvodjelni. Bocne grane dorzalnog loba malo su spustene. Septalna
krila su slabo razvijena. Srednja i gomja jura.
NANNOLYTOCERAS Buckman, 1905 (nanos g patuljak) Bajos- bat.
Lj. malih dimenzija. Slabo izrazenih prekidi i bedemi prelaze preko ventralne
strane. Kragne nisu nadene. Lobna linUa slabo rasjecena. Ovaj rod nije naden
uBiН.

AUDAXLYTOCERAS Fucini, 1923 (audax l smion, drzak)

А. spirorЬis (Menegllini) Gornji domer (z. schopeni}: Zalomka (Voznica р.) -НЕ58
FamiliaDerolytoceratidae Spath, 1927
Lj. mala, slabo obuhvatna, sa spljostenom ventralnom stranom. Na unutrasnjim zavojima
rebra su tanka i cesta, na posljednjem zavoju ona sujaca, ali rjeda. Donji lijas.
DEROLYTOCERAS Rosenberg, 1909 (deros g koza)
D. rhacophylloides Fucini Donji doger (z. boscense}: Zalomka -НЕ58
Subordo AMMONIТINA Jura i kreda.
Lj. vecinom spiralno savUena, premda ima odmotanih ра i pravolinijskih. Sedla vecinom
dvodjelna, rjede nepravilno trodjelna. Lateralni lobovi uglavnom trodjelni.
Superfamilia Р si locerataceae
(ро r. Psiloceras, psilos g bez odjece)
Lj. pljostana, umbo plitak i sirok. Lj. sa pojedinacnim pravolinijskim rebrima, rjedeje
posve glatka. Hetang- plinsbah.
FamiliaArietitidae Hyatt, 1874Hetang-plinsbah.
Zavoji sporo prirastaju, skoro sujednake deЬljine. Rebrajednostavna, pravolinijska.
Ventralnom stranom ide greben koji је cesto ogranicen brazdama. Lobovi i sedla su

289
oЬicno slabo rasc\anjeni. Ventralni lob је dug, sedla imaju siroko dno. Prvo lateralno
sedlo је duze od vanjskog sedla, а drugo је krace.
ARIEТITES Waagen, 1869 (arieto l udarati rogovima) Sinemur.
Lj. sa kvadraticnim poprecnim presjekom zavoja. Umbo plitak, sirina iznad
jedne polovine sirine Uusture. Rebra su gruba i prelaze na vanjskom rubu u
kvrge, а zatim povijaju naprijed. Vanjski obodi ventralnih brazdi su pomalo
izdignuti. Ventralni lob је duЬlji od prvog lateralnog loba, а drugi lateralni lob
te pomocni lob i sedlo su kratki.
А. cf. seebachi Neumayr Lijas (adnetfacies, z. Psiloceras megastoma): "Dubostica"
(Vares N) -СЕ8
Superfamilia Eoderocerataceae
Lj. pljosnato spiralna sa sirokim umbom. Rebra prelaze ventralnu stranu bez prekida i
prava su. Lijas (ро r. Eoderoceras, ео g rano, deros g koza, keras g rog)
FamiliaLiparoceratidae Hyatt, 1867
(ро r. Liparoceras, liparos gmasnog sjaja)
Lj. slabo obuhvatnih zavoj а. Rebra prava, sa dva reda krupnih kvrgi koj е su na srednjim
zavojima nize, а na pocetnim ih nema. Ventralni i prvi lateralni lob su priЬiizno jednake
sirine. Drugi lateralni i posljednji lob su troclani, prvo lateralno sedlo је dvograno.
AEGOCERAS Waagen emend. Zittel (aegis l Jupiterov stit) Srednji lijas.
Rebra su jednostavna, izvana debela i neprekidna ili razgranjena, produze
preko ventralnog ruba.
А. aff. calliphyllum polycyclum Wahner Hetang- toar (adnet facies): "Dubostica"
(Vares N) -СЕ8
Familia Dactylioceratidae Hyatt, 1867
Zavoji sporo prirastaju, okrugla su presjeka i sasvim s\abo prehvacaju. Umbo sirok.
Mnogobrojna tanka rebra na vanjskom pregiЬu zavoja cijepaju se obicno na dvije ili
vise grana te bez prekida prelaze preko ventralne strane, а na mjestu grananja cesto se
obrazujekvrga. Lobna linijaje srazmjemo slabo razgranjena. Ventralni lob је siri ili iste
sirine kao prvi bocni lob. Posljednji \оЬ је trodjelan, asimetrican. Drugi bocni \оЬ је
znatno kraci od prvog. Prvo bocno sedlo је duze, ali ne mnogo sire od drugog. Plinsbah
- toar.
DACTYLIOCERAS Hyatt, 1867 (daktylos gprst) Toar.
Poprecni presjek zavoja ovalan pomalo istegnut u visinu. Cesta i relativno
tanka rebra cijepaju se na vanjskom pregibu na 2-3 grane i tako prelaze
preko ventralnog kraja. Na mjestima grananja obrazuju se nekad slabe kvrge.
D. (Dactylioceras) simplex Fucini Domer (z. schopeni): Zalomka (Voznica р.) -НЕ58
ORTHODACTYLITES Buckman, 1926 Subgenus
D.(O.) miraЬile Fucini Domer (z. schopeni): Zalomka (Voznica р.) -НЕ58
D.(O.) polymorphum Fucini Domer (z. schopeni): Zalomka (Voznica р.) -НЕ58
PERONOCERAS Hyatt, 1867 (perone g snala, spanga) Toar.
Presjek zavoja okrugao sa slabo ispupcenim bokom. Jedпostavna rebra
izmjenjuju se sa parnim rebrima koja se spajaju u kvrge na obodu ljusture.
Ventralna strana ima ро dva ili tri rebra vezana za kvrge sa оЬје strane.

290
Р. sp. Donji toar: Zalomka (Voznica р.) -НЕ58
Superfamilia Amaltheaceae
Lj. pljosnato spiralna, znatno involutna. Zavoji se sиZavaju na ventralnoj strani koja nosi
greben. Na bocnim stranama su radijalna rebra, nekad sa kvrzicama. Lotaring- domer.
FamiliaAmaltheidae Hyatt, 1867 Domer.
Zavoji sa elipticnim ili cetverouglim poprecnim presjekom. Lateralno su rebra lagano
povijena naprijed. Greben na ventralnoj strani u obliku uzeta. Lobna linija је slabo
rasclanjena.
AМALTHEUS Montfort, 1808 (amalthyno g smrsati) Domer.
Umbo uzak. Zavoji postepeno rastu u visinu te su na presjeku visoko elipticni,
u donjem dijelu siri. Rebra su jednostavna, u gomjem dij elu povijena naprij ed,
nekad sa bodljama na rubu ventralne strane. Cesto se javljaju i spiralne pruge.
Usce sa prstastim izrastajem na ventralnoj strani.
А. margaritatus Montfort, 1808 Domer: Gacko -HElO
PLEUROCERAS Hyatt, 1867 (pleyra g obod) Najgomji domer.
Umbo dosta sirok. Presjek zavoja kvadratan, sa slabo ispupcenim bokovima.
Povrsina lj. sa rijetkim i to jednostavnim rebrima koja su u gomjem dijelu
povijena naprUed. Na rebrima su dva reda cvorova, jedan na pregiЬu, drugi
blizu ventralnog ruba. Greben na ventralnoj strani ima oЬlik uzeta omedenog
brazdama.
Р. spinatus (Bruguiere) OrЬigny Domer: Gacko -НЕ10 (u literaturi kao Amatheus
spinatus)
Superfamilia Harpocerataceae
Lj. pljosnato spiralna, sa ventralnim grebenom. Rebra su prosta i1i razgranjena, povijaju
se ро duzini i ne prelaze na ventralnu stranu. Na mjestu grananja nekad sa kvrzicama.
Gomji lotaring- bat.
FamiliaHarpoceratidae Zittel, 1884
Zavoji srednje deьtj ine, presjek ovalan ili uglasto ovalan. Ventralni greben cesto ogranicen
kvrzicama. Ventralni lob sa niskim sredisnjim sedlom i sa dva kraja koji se razilaze.
Posljednji lob је иZi od vanjskog sedla i podijeljenje na dvije grane od kojihje vanjska
kraca. Prvo lateralno sedlo је skoro jednako vanjskom sedlu, samo је uze. Gошј i lotaring
- donji a1en.
SuЬfamiliaArieticeratinae Horvath, 1955
ARIEТICERAS Seguenza, 1885 (arieto l udarati rogovima) Domer.
Zavoji niski, supkvadratni, slabo obuhvatni, lagano rastu u visinu. Umbo sirok,
plitak. Rebra su pojedinacпa, pomalo srpasta sa gornjim dijelom koji naglo
skrece naprijed i gubl se na obodu ventralne strane. Ventralni greben ogranicen
је sa оЬје strane sirokim plitkim brazdama.

Iz domera (z. bertrandi) Miholjaca kod Gacka, vidi Zalomka -НЕ58 su vrste:
А. (Arieticeras) accuratum Fucini, 1931
А. (Arieticeras) bertrandi (Kilian), 1889
А. (Arieticeras) del campanai (Fucini, 1908)
А. (Arieticeras) expu1sum Fucini, 1931

291
А. (Arieticeras) lozeriense Monestier, 1934
А. (Arieticeras) reynesianum Fucini
А. (Arieticeras) subnodosum Fucini, 1931

FONТANELLICERASFucini, 1931 (fontanella tal. mali vodoskok) Subgenus

А. (F ontanelliceras) fontanellense (Gemmellaro, 1931) Domer: Voznica р. -НЕ58
CANAVARIAGemmellaro, 1886 (М. Canavari, italijanski paleontologsakraja 19-ogvijeka)
С. gregalis Fucini, 1931 Domer (z. schopeni): Miholjaca- vidi Zalomka -НЕ58
С. haugi (Gemmellaro) Domer (z. sochopeni): Miholjaca- vidi Zalomka -НЕ58
UGDULENIACantalupi, 1970(UgdulenjesaradnikGemmellaro-asakraja 19-ogvijeka)
U. insignis (Fucini, 1931) Domer (z. sochopeni): Miholjaca- vidi Zalomka -НЕ5 8
SuЬfamiliaHildoceratinae Hyatt, 1867

HILDOCERAS Hyatt, 1867 Domer i toar.

Poprecni presjek zavoja supkvadratican. Umbo sirok, pljosnat. Na lateralnoj
strani su prosta radijalna rebra srpasto povijena sa ostrim izbocenjem prema
naprijed. Brazde koje prate ventralni greben boUe se vide na kamenom ј ezgru.
Stambena komora duzine 3/4 zavoja. Rubovi usca povijeni su paralelno rebrima
te imaj u dva bocna i jedan ventralni izbojak.
Н. Ьifrons (Bruguiere) OrЬigny Toar: Gacko -НЕ 1О
Н. suЬlevisoni Fucini Donji toar: Zalomka -НЕ58,
Toar - alen: Kucerina -Е 18
HILDAIТES Buckman, 1921
Н. cf.levisoni (Simpson, 1843) Donji toar: Zalomka (Rilje) -НЕ58

MERCAТICERAS Buckman, 1913

М. mercati (Hauer, 1856) Toar: Zalomka (Voznica, Pozarine i G. Rilje) -НЕ58

М. umЬilicatumBuckman, 1913 Toar: Zalomka(GomjeRilje)-HE58
SuЬfamilia Harpoceratinae Neumayr, 1875

НARPOCERAS Waagen, 1869 (harpe g srp) Toar.

Zavoji istegnuti и visinu, pri vrhu se suzuju, izboceni su slabo. RadUalnarebra
su obicno Ьliska jedno drugom i srpasto su povijena. Ро obodu ventralnog
grebena su slabo izrazene kvrzice.
Н. Ьifrons Bruguiere Gornji lijas: Metokia kod Gacka -НЕ29
Н. cf. fasciger (Sowerby, 1820) Donji toar: Zalomka (Gomje Rilje) -НЕ58

POLYPLECTUS Buckman, 1890 (poly gmnogo, plektegu:le, kika)

Lj. јасе spljostena nego kod harpocerosa, umbo uzi. Prelaz iz lateralne na
ventralnu stranu је postepen, bez grebena. Rebra su spljostenija i sira od
prostora koji ih odvaja. Domer i toar.
Р. subplanatus (Oppel, 1856) Gornji toar: Zalomka (Rilje) -НЕ58

PLEYDELIA Buckman, 1904 Donji alen.

Razlikuje se od gramocerasa tanjim i priЬlizenijim rebrima koja se ро dva i
vise spajaju и sveznjeve.
Р. aalensis Zieten Alen: Gacko -НЕ 1О

292
PROTOGRAMMOCERAS Spath, 1913
Р. celebratum (Fucini) Domer (z. boscense): Zalomka (Duboki р.) -НЕ58
Р. pectinatum (Meneghini) Domer (z. boscense): Zalomka (Duboki р.) -НЕ58
NEOPROTOGRAMMOCERAS Cantaluppi, 1970 (neos g nov, protos g prvi)
Р. (N .) denseomatum (Fucini, 1921) Domer (z. bertrandi): Zalomka (Voznica) -НЕ58
LIOCERATOШES Spath, 1919 (leio g glatko, bez zapreka)
Iz domera (z. schopeni): Zalomka (Voznica р.) -НЕ58 su:
L. (L.) capuanai (Fucini, 1931) L.(L.) rupelioli (Fucini, 1929)
L. (L.) lamancoi (Fucini, 1931) L. (L.) serotinum (Bettoni, 1900)
L. (L.) languidum (Fucini, 1929) L. (L.) silvestri (Fucini, 1931)
NEOLIOCERATOIDES Cantaluppi, 1970 (neos g nov)
Iz domera (z. schopeni): Zalomka (Voznica р.) -НЕ58 su:
L. (N.) hoffmanni (Gemmellaro, 1885)L. (N.) schopeni (Gemmellaro, 1885)
L. (N.) mongibelli (Fucini, 1929)
NAXENSICERAS Fucini, 1931
Iz domera (z. schopeni): Zalomka (Voznica р.) -НЕ58 su:
N. (N.) falculum (Fucini, 1931) N. (N.) rotulata (Fucini, 1931)
N. (N.) nodosum(Fucini, 1931) N. (N.) timatei (Gemmellaro, 1885)
Iz domera (z. schopeni): Zalomka (MihoUaca kod Gacka) -НЕ58 је
N. (N.) rotu1ata (Fucini, 1931)
MOUTERDIA Sapunov, 1974
Iz domera (z. schopeni): Zalomka (Voznica р.) -НЕ58 је
N. (М.) prognatum (Fucini, 1931)
Iz domera (z. schopeni): Zalomka (Miholjaca kod Gacka) -НЕ58 su:
N. (М.) canavari (Gemmellaro, 1885) N. (М.) filigranum(Fucini, 1931)
N. (М.) emeritum (Fucini, 1931) N. (М.) fmitum (Fucini, 1931)
SuЬfami1iaGrammoceratinae Buckman, 1904
GRAМMOCERAS (Hyatt, 1867) Buckman, 1890 (gramme g crta)
Presjek zavoja uglasto ovalan, istegnut и visinu. Zavoj prekriva 1/2 prethodnog
zavoja. Ventralna strana izbocena, sa supljim grebenom u sredini. Radijalna
rebra su prosta, krupna, srpasto povijena, priЬЩavaju se medusobno oko ruba
umba. PovUanje rebara prema naprijed nastupa u gomjoj cetvrtini lateralnog
dUe1a ljusture. Rebra su na ventralnoj strani prekinuta. Gomji lotaring i toar.
G. thouarsense (OrЬigny, 1843) Gornji toar: Zalomka (Rilje) -НЕ58
G. sp. Lijas (gornji): Кralupi -СЕ13
SuЬfamiliaPhymatoceratinae Hyatt, 1900
PHYMATOCERAS Hyatt, 1867 (fyma, fymato g oteklina, cir)
Ph.narЬonense(Вuckman, 1898)Gornjitoar:Zalomka(GomjeRilje,PoZarine,Crgovo)-НE58
SuЬfamiliae incertae:
TMETOCERAS Buckman, 1891 (tmetos g razrezan, keras g rog)
Lj. slabo involutna. Presjek zavoja uglasto ovalan, istegnut и visinu. Umbo

293
 sirok. Radijalna rebra sи pravolinUska,.pojedinacna, оЬrаzији izbojke na rubи
ventralne strane. Sredinom ventralne strane ide dosta duboka brazda. Lobna
linija је jednostavna. Prvi lateralni lob је iste duzine kao ventralni. Postoji
jedan pomocni lob. Donji i gomji alen.
Т. katzeri Beck Najgornji lijas ?: Кra1upi -CS13 (loc. typ.)
Fami1iaHammatoceratidae Buckman, 1887
Presjek zavoja ova1an do uglast. Kil dobro razvijen. Radijalna rebra oЬicno se spajaju и
umbonalnom dijelu i nose kvrZice. Ventralni lob ima siroko srednje sedlo i krupne krajeve
koji se znacajno razilaze. Lateralni lob troClan, asimetrican, duzi i nesto иzi od ventralnog.
Drиgi lateralni lob је znatno kraci od prvog. Vanjsko sedlo је dvoclano, siroko, а prvo
lateralno sedlo dvodjelno, ali uze. Toar- donj i Ьај os.
НАММАТОСЕRАS Hyatt, 1867 (amma g omca, okov za rиke)
Presjek prvih zavoja је vece visine, а narednih manje. Umbo tokom rasta
postaje sve izra:Zeniji. Кil (ventralni greben) је visok, rebra su krupna. Stambena
komora zauzima 2/3 zavojka. Usce ima dva bocna nastavka.
Н. insignis Zieten Gornji lijas: Metokia -НЕ29
Н. sp. Toar: Zalomka (Cekrnje) -НЕ58
Н. sp. Gornji lijas: Gacko -НЕlО

Superfamilia Stephanocerataceae
Lj. dosta involиtna, izbocena. Ventralna strana rjede sa grebenom (kilom). Radijalna
rebra se granajи i ne prekidajи prelazeci ventralnи stranи.
Familia Stephanoceratidae Neumayr, 1875
Presjek zavoja od ovalnog do trapezastog ili okruglog. Umbo sirok i relativno dubok.
Umbonalna rebra s u prosta, na boku zavoja imaju kvrge iza kojih se rebro cijepa na 2-
3 grane. Sredina ventralnog loba је priЬliZno jednak du:Zini prvog lateralnog 1оЬа. Posljednji
lob је uzi, troclan. Prvo lateralno sedlo је iste dиzine kao drиgo, ono је simetricno,
dvograno. Bajos- donji bat.
STEPНANOCERAS Waagen, 1869 (stefanos g vijenac) Bajos- donji bat.

~ Doger: Jasenica -NE8a

~ Donji doger: Zalomka (Usce Voznice) -НЕ58
SuperfamiliaPerisphinctaceae
Lj. pljosnato spiralna, vise ili manje involutna. Ventralna strana zaokruzena, rijetko kad
ostra. Poprecna rebra oЬicno sijekи ventralnu stranи. Neka nemajи kvrge, drиge sи sa
jednim redom kvrgi, rijetko sa 2 ili З reda. Ventralпi lob razlicite dиzine, prvi Ьоспi lob је
trodhelan. Srednja jura- donja kreda (brem).
Familia Perisphinctidae Steinmann, 1890
Lj. kao disk ili tocak, slabo do иmjereno involиtna. Veпtralna straпa zaokrиzeпa. rebra
se sire radijalno ili lagano povijaju prema naprijed, nekad se и sredini gиЬе, pojedinacna
su ili razgranjena. Usce ima obicno bocne uske i veпtralni istup. Ventralni lob је oЬicno
ugnut. Bajos- titon.
SuЬfamiliaPerisphinctinae Steinmann, 1890
Lj. ј е slabo involutna, sa zavoj ima okruglog ili ovalnog presjeka. Mnogobrojna radijalna
rebra su dvo ili trograna, to grananj е ј е iznad sredine od ukupne visine zavojka. Nekad

294
se pojavljuje skulptura parabole. Prvi bocni lob је ро duzinijednak ventralnom. Razvijen
је savnilob koji ј е ugnut. Oksford.
PERISPHINCTES Waagen, 1869 (peri g okolo, sfinx g sfinga) Oksford.
Rebra brojna, lagano nagnuta naprijed, u gomjoj polovini zavoja se razdvajaju.
Na podrucju stambene komore rebra su rijetka, prava, gruba. Savni lob nije
mnogo duzi od prvog bocnog loba.
~ Gornja jura: Gatacka Bjelasnica -HEll
Superfamilia Acanthocerataceae
Lj. pljosnato spiralna. Zavoj i od jako nadutih do bocno stisnutih, neki sa ventralnim
grebenom. Rebra masivna, vecinom sa kvrzicama. Lobna linija sa malim brojem
elemenata, umjereno ili slabo rasclanjena.
(ро r. Acanthoceras, akantha g bodlj а)

FamiliaAcanthoceratidae Grossouvre, 1894

Lj. slabo involutna, sa nadutim zavojima. Ventralna strana spljostena ili zaokruzena.
Radijalna rebra su prava i1i lagano povijena, sa nekoliko redova kvrzica. vanjsko sedlo
masivno, pravouglo, sa dosta dugim sekundarnim lobom. Prvi lateralni lob је izrazito
trodjelan. Cenoman- turon.
MANTELLICERAS Hyatt, 1903 (ро paleontologu Mantelli~u) Cenoman.
Zavoji skoro sestougla presjeka. Rebra lagano povijena, nejednake duzine.
Tri reda cvorova: umbalni, Jateralni i obodпi. Kod odraslih preostaje samo
obodni red. Ventralni lob је znatno duzi od prvog lateralnog loba.
М. mantelli (Sowerby) Cenoman: Вijelo brdo -ЕЗ
FamiliaPrionotropidae Hyatt, 1909
Lj. slabo involutna. Zavoji pravouglogpresjeka, nekadna ventralnoj strani malo ukoseni.
Ventralпi grebeп (kil) је cesto skrljav i raspada se па krpe. Poprecna rebra su pretezno
pojedinacna, sa 2-3 kvrge, пagпuta naprUed i jako savUena na ventralпom obodu. Lobna
linUaje slabo razgraпjena. Prvi bocni lob је trodjelan, duzi ili skoro jednak ventralnom
lobu. Vanjsko sedlo је siroko. Pomocnog loba nema. Turon- senon.
(ро r. Prionotropis, prionoo g pilasto nazuЬiti, trope g zavijutak)
MUNIERICERAS Grossouvre, 1894 (Е. Ph. А. Munier - Chalmas, francuski
paleontolog iz druge polovine 19-og vij eka)
Zavoji visoki, sa vanjske strane suzeni. Rebra savijena, sa dvije kvrge, prelaze
preko ventralne strane gdje se na kilu zavrsavaju bodljom. Prvi bocni \оЬ је
sirok, ne mnogo duzi od ventralnog. Donji senon.
М. inconstans Santon: Semberija -2 -NE20
Incertae sedis:
KELLNERITES Arthaber, 1912 = BOSNIТES Frech, 1908 non Hauer, 1896
Lj. sa jakim rebrima koje nose 2 do 3 reda grЬica. Rebra ne prelaze na
ventralnu stranu. Lobna linija ceratitska.
К. bosniensis Hauer Gornji anizik: Нап Bulog -CElO
SubclassisE N D О С О С Н L 1 А (endongunutra, cocblea lljustura)
Тijelo tih glavonozacaje izdиZeno и oЬliku valjka ili mijeha. Ono је obavijeno plastom.

295
Razlikuj е se od prethodne potklase ро tome sto ima samo ј edan par skrga, srce sa dvij е
komore i dvije pretkomore. Na glavi nose osam ili deset ruku i dva krupna. dobro
razvijena oka. Skelet kojeg izlucuju samo djelomicno zasticuje tijelo, ali mnogi ga uopste
namajи.

Ordo DECAPODA (deka g deset, poys, podos g noga)

Ljиstиra se sastoji od иspravne nesavijene ili savijene kupe (fragmokona) podijeljene
septirna па komore koje povezuju sifon. Naprijed se na fragmokon nadovezuje sa ledne
strane tanka vapnovita liska (proostrakum) koja slиzi mekuscu kao naslon, а straga
odnosno dolje је fragmokon zasticen teskim, masivnim rostrumom koji omogucava
иspravan polozaj tijela и vodenoj sredini (moru).

Sиbordo В ELEMN О 1D ЕА (belemnon g metak, idea g izgled)

Rostrumje valjkast, kupast i1i lancetastog oЬlika. Gore irna prostranи supljinи (alveolи)
и kome se nalazio fragmokon, koj i је manje otporan i cesto ne bude ocuvan, dok su
nalasci proostorakurna vrlo rijetki.
FamiliaAиlacoceratidae Bemard, 1895
Fragmokon dobro razvijen, krupan, debelog zida. Komore relativno visoke, odvojene
pregracima od kojih sи posljednji znatno savijeni. Vrh fragmokonaje ostar (apikalni
иgао 5-10°, rijetko do 20°)
AULACOCERAS Наиеr, 1860 (аиlах, -lakos g brazda)
Rostrum prav, dugacak, straga se postepeno suzava i zaostrava, okrugla
presjeka, povr8ina kao daje zigosanazahvaljujuCi krupnim i Ьlisko postavljenim
uzduznim rebarcima koji idu kroz citav rostrum. Na ventralnoj strani prolaze
i dvije uzduzne brazde koje su u gornjem dijelu sire i plice nego u donjem.
Fragmokon dugacak, okrugla presjeka, sa jako razmaknutim pregracima.
Ladinik- norik.
А. асиtиs Наиеr Gornji anizik: Han Bulog -CElO
А. SQ. Gornji perm: Нап Orahovica -Е2
DISTYOCONIТES Mojsisovics, 1902 (diktyon g mreza, conus l kupa)
Rostrum prav, dugacak, пakad se malo siri u srednjem dUelu, sa mnogobrojnim
иzduznim crtama, dorzoventralno pomalo stisnut. Na bokovima su na svakoj
straпi ро dvije priЫizпe brazde koje ogranicavaju medusobnu udolinu.
Fragmokoп relativno dugacak, sa apikalnim ugloш do 10°, okrugla presjeka,
sa nerijetko postavljenim pregracima. Penn i trijas.
D. reticulatus Наиеr Donji karnik: Draguljac -CS8
ATRACTIТES (Giimbel, 1861) Mojsisovics, 1882 (atraktosgvreteno)
Rostrumznatnijih dimenzija, и sredini malo prosiren ili ne, straga se postepeno
suzava, okruglaje presjeka ili Ьоспо stisnut. Povrsina rostruma glatka ili u
gornjem dijelи na bokovima sa ро dvije rastavljene brazde. Povrsina nekad
tackasta ili sitпoznшsta. Fragmokoпje prav, dugacak, presjeka okruglog ili
pomalo Ьоспо stisnut. Visiпa komora пiје mпogo manja od jedne polovice
njihovogpresjeka. Trijas i lijas.
А. ausseanиs Mojsisovics Donji karnik: Draguljac -CS8

296
А. boeckhi Stiirz Gornji anizik: Han Bulog -СЕ10, StaЬljaп staп -SE9, Вапја dol-
CS2, Trebevj6 -CS 15
А. crassirostriss Hauer Gornji anizik: Нап Bulog -CElO
А. cyliпdricus Hauer Gornji anizik: Нап Bu1og -CElO, StаЫјап staп -SE9
А. ellipticus Mojsisovics Donji karnik: Dragu1jac -CS8
А. iпtermedius Hauer Gornji anizik: Нап Bulog -CElO, StаЫјап staп -SE9, Вапја
do1-CS2
А. maci1eпtus Hauer Gornji anizik: Нап Bu1og -СЕ10, StаЫјап staп -SE9
А. obeliscus Mojsisovics Gornji anizik: HanBu1og-CE10, StaЫjan stan -SE9, Smreka
-СЕ21
А. cf. obeliscus Mojsisovics Donji karnik: Dragu1jac -CS8
А. pussi1us Hauer Gornji anizik: Нап Bulog -CEl О, StаЫјап stan -SE9
А. secuпdus Mojsisovics Gornji anizik: Нап Bu1og -CElO, StаЫјап staп -SE9,
Trebevj6 -CS 15
А. tenuirostris Hauer Gornji anizik: Нап Bulog -CElO
FamiliaBelemпitidae (OrЬigny, 1845)
Fragmokon relatjvno kratak. Konoteka glatka, tanka ј u pravilu nije sacuvana. Septa
tanka, slabo ugnuta. Komore niske, visiпe l/4 do 1/10 svog promjera. Apikalni ugao
fragmokona relativno velik, od 16-27°. Proostrakum dugacak, zaokruzen, relativno uzak.
Rostrum ovapnjenog zjda, kristalna zma imaju radialan raspored. Zid је koncentricne
grade, izmjenjuju se svjetliji ј tamnUi slojevjjednake deЬijine. Povrsina rostruma glatka.
cesto sa slaЬim uzduznim udolinama ili ostro izrazenjm brazdama, nekad ј sa nepravilno
graпastjm otiscima sudova. Fragmokoп i odgovarajuca alveolama supljina cesto su
ekscentricni. Jura- kreda.
SuЬfamiliaPassaloteuthiпae (Naef, 1922)
Povrsiпa rostrumaje glatka ili ima pri vrhu kratke brazde.
PASSALOТEUТНIS Lissajous, 1915 (passalos g drveпi ko1ac, teuthis g sipa) Plinsbah- toar.
Rostrum srednji Ш krupan, valjkast, prema dolje se sufuje postepeпo, sa Ыаgо
spljostenim bokovjma. Izvaпa su vidljive dvije lеdпоЬоспе brazde, пekad i
slaba trbusпa brazda. A1veo1ska sup1jiпa zauzima do 2/5 duziпe rostruma.
Р. cf. tolli (Pavlov, 1913) Toar: Za1omka (Gomje Rilje )-НЕ58
DACTYLOTEUTHIS Bayle et Zeiller, 1878 (daktylos g prst, teuthis g sipa)
Rostrum srednje velicine, valjkast, ovalnog presjeka bocno stisnutog. Donjj
kraj kratak, ili zaostreп. Povrsiпa glatka. Nekad se sa trbusпe straпe vidi
mala brazda. Alveolarna supljina seze otprilike do srediпe rostrumove du2iпe.
Domer - toar.
D. atteпuata (Emst, 1925) Toar: Zalomka (Gomje Ri1je) -НЕ58
D. irregularis (Schlotheim, 1813) Toar: Zalomka (Gomje Rilje) -НЕ58
MESOTEUTHIS Lissajous, 1915 (mesoi g izmedu, teuthjs g sipa)
Rostrum srednje velicjne ili krupan, skoro kupast, ovalnog bocno stjsbutih
presjeka. Straga (dolje) zaostrava se postepeпo. Izvana se vide dvije
bocnoledne brazde ј dobro razvijena trbusna brazda. Alveola do polovice
duziпe rostruma. Domer- gomji аlеп.
М. triscissus (Jaпensch, 1902) Toar: Zalomka (Gomje Rilje) -НЕ58

297
SALPINGOTHEUТIS Lissajous, 1915 (sa1pingx, salpinggosgtrompeta)
Rostrum dugacak, uzak, suzen prema dolje, sa gornje strane siri se u trbuhu.
Izvana se vide nabori i smezuranja. Postoji trbusna brazda, а nekad i bocno-
ledne brazde. Alveolama suplj ina је kratka, sa mj ehurastom rnasom и sredini
(epirostrum). Domer-donji alen.
S. Ьlomenhofensis (Кrumbeck et КоЉ) Toar: Zalomka (Gomje Rilje) -НЕ58
S.longisиlcatиs (Voltz, 1830) Toar: Zalomka (Gomje Rilje) -НЕ58
S. stimиlиs (Dиmortier) Toar: Zalomka (Gomje Rilje) -НЕ58
BRACНYВELUS Naef, 1922 (brahy g kratak, belos g kuca)
Rostrиm srednje velicine, poluvaljkast ili polиloptast, straga se suzije и siUak
ali ne kod svih. Povrsina glatka. Alveolarna sиpljinaje kraca od 1/2 polovice
rostruma. Toar- gomji alen.
В. breviformis (Voltz, 1830) Toar: Zalomka (Gomje Rilje) -НЕ58

Classis С О NIС О NС Н IА (conиs 1kupa, concha lljиstиra)

Visokokupasta ljustura је prava Ш lagano zakrivljena, radijalno ili Ьilateralno simetricna,
velicine od dijelova milinetra do nekoliko centimetara. Povrsina prstenasta, sa poprecnim
i uzduZnim rebrirna, naborima ili brazdarna, nekad i glatka. SШeni dio ljиsture podij eljen
је pregradama na komore. Ро zracnim komorama podsjecaju na glavonosce, aJi za
razliku od njih, komore nisи povezane sifonom. Od gastropoda se razlikujи tankokupastom
simetricnom ljusturom. Paleozoik.
Sиperordo TENTACULITOIDEA
(tentacиlиm l pipak, idea g izgled)
Lj. stiti organizam izvana, radijalno је simetricna, tankokиpasta, sa apikalnim uglom 2-
100, rijetko do 25°. Poprecni presjek okrugao, zid koncentricno slojevit. Povrsina Uusture
glatka, prstenasta ili sa izbocenjima. Tanke uzdume brazde cesto se vide. Iznutra ljustura
moze biti glatka, prstenasta ili sa prosirenjima i suzenjima. Usce prosto, ono zauzima
citav gornj i (prednji) kraj ljиstиre, pod pravim uglom na njenи os. Silur- devon.
Ordo STYLIOLINIDA Silur- devon.
Velicina lj. nekoliko milimetara. Zid tanak, povrsina glatka ili sa linijama prirasta. Nekad
se vide i иzdШne brazde. Embrionalna komora tиpasta ili kao kap vode. Iznиtra zid
ljиsture gladak. Ovaj red prestavljenje samo porodicom Stylionidae.
STYLIOLINA Karpinsky, 1884 (stylos g stap) Silиr- devon.
Lj. oЬicno uzduzno brazdasta, velicine 2-5 mm.
~ Donji devon: Кlek -Е7
Srednji devon ?: Dиsina -СWЗ
Devon: Osanica rijeka -SE9

Туриs В R У О Z О А (bryon g mahovina)

Mikroskopski sitne morske sesilne zivotinje иdruZene и kolonije koje prekrivajи (obrastajи)
predmete morskog dna slicno mahovini. SaЬijene jedna uz drugu jedinke su smjestene
u svoje komorice. (zoecije) velicine 1mm. Tijelo jedinke sastoji se od straznjeg dijela

298
(cistid) i prednjeg (polipid) na kome su usni i analni otvor te pipci koji su zasticeni
prstenastim Iofoforom. Kolonijaje pricvrscena na podlogu cjevastim stolonom. Ordovicij
- danas.
ClassisG У М N О L А Е М АТА (gymnosgneodjeven,laimosggrlo)
Lofofor okrugao, usni otvor bez poklopca (epistom).
Ordo TREPOSTOMATA (trepo g zavrnuti, stoma g usta)
Kolonija masivna, poluloptasta ili granasta, izgradena od prizmaticпihjedinki koje nakoп
sazrijevaпja izbljaju па povrsinu koloпije, tj. posuvracene su prema vaпi. Ordovicij-
trijas.
FamiliaStenoporidae WaagenetWentzel, 1886
(stenos g uzak, poros g otvor)
Kolonija posve zarasla, granasta ili masivna. Zoecije poligonalne ili okrugle, lamelastih
zidova sa zadeЫjanjima. Dijafragme u komoricama su neprekidne, neispunjene ili ih
nета. Devon - trijas.

STENOPORA Lonsdale, 1844 Karbon- perm.

Koloпija razgranjeпa, zarasla. Usce komorice ovalno ili okruglo, zid u zrelo
doba sajakimzadeЬljanjima, kao na brojanici.
S. (?) sp. Vize: Praca (nalaziste Grimmer) -Е 11
GEINIТZELLA Waagen == Stenopora Hall. Karbon- trijas.
(ро Н.В. Geinitz-u, kustosи muz~a и Dresdenи, iz druge polovine 19-og vijeka)
Velike akantopore u meduprostoru izmedu пizova komorica. Mezopora ima
malo, bez пekog pravila u rasporedu. Dijafragme па periferiji оЬlспо
mnogobrojne, sa velikim otvorom и sredini.
G. columnaris Schlotheim Gornji perm: Han Orahovica -Е2, Prekaca -Е 12
Familia Trematoporidae Ordovik-karbon.
(trema g izbиsena rupa, poros g otvor)
Zidovi komorica sиjako debeli и zreloj doЬi, nerijetko sa tamnim djelovima и sredini.
Mezopore sи ispиnjene vapnenim talogom.
ERIDOTRYPA Ulrich, 1893 Ordovik- devon.
Sinonim (?) Cladopora, ј er ј е С. sedilis Eichwald, 1860 tip roda Eridotrypa.
(eris, eridos g krpa, trypa g otvor, klados g grana, poros g otvor)
Koloпija razgranjena. Komorice sajakim debelim zidovima i ukoseпim usCima.
U zreloj zoni kolonije dijafragme su izoЬilne. Mezopore na periferiji zarastajи.
Akantopore male, rijetke i1i ih nema.
С. rectilineata Simpson Lohkov- doni ems: Gomji Vakuf -CW4

Ordo CRYPTOSTOMATA Ordovik- trijas.

(krypto g sakriti, stoma g иsta)
Koloпije veciпom mreZa.ste, rjede granate, lamelaste, claпkovite, mnoge od пjih dvoslojno
simetricne sa sredisnjom lamelom. MreZa.ste su od pruca koje пosi komorice i od oЬloge
koja ih spaja. Prutovi sи cesto povijeni, spojeni i aпastomozirani. Mrezaste i
dvojnosimetricne forme imajи cesto izdignиt bedem sa grebenastim izraslinama.

299
Sиbordo F ENE STELL О ID ЕА Ordovik- trijas.
Mrezasta kolonija sastoji se od prutova povezanih oЬlogom koja nekad lici na korи, ali
ima i kolonija u oЬlikи grana. Svaki prut nosi dva ili vise redovajedinki sa krecnjackim
zoecUem. Dijelovi prutova koji ne nose jedinke sи иzdиfuo prugasti.
FamiliaFenestellidae King, 1849
Kolonijaje oЬicno mrefasta i sastoji se od ispruzenih prutova ili su oni kovrcasti, mogu
Ьiti povezani i anastomozama. Raspored jedinki kao gore. Ordovik- donji trijas.

FENESTELLA Lonsdale, 1839 (fenestella l prozorcic)

Kolonija је mrezasta i sastoji se od prutova koji nose р о dva reda jedinki i koj i
sи povezani pregradama. Na prutи redovi sи odvojeni иzdиznim grebenom
koji nosi 1-2 reda kvrzica. Gornji ordovik- gornji perm.
F. rudis Ulrich Gornji baskir- donji moskov: Drenovac р. -NW4a
F. cf. serratиla Ulrich Gornji baskir - donji moskov: Eljdiste -NW5
POLYPORAMc Соу, 1844 (poly gmnogo, porosgotvor) Ordovik- donji trijas.
Za razliku od predhodnog roda kolonija је masivnUa. Prutovi nose ро vise
redovajedinki, izmedu tiћ redovaje red kvrzica kao dosta cesta pojava.
Р. mиltiflabellata Nech. Gornji baskir- donji moskov: Drenovac р. -NW4a

Ordo CHEILOSTOMATA Кreda- danas.

(heilos gиsna, kljиn, stomagиsta)
KolonUa pricvrscena ili slobodno plutajuca. Prirasle su jednoslojne ili viseslojne. Slobodne
kolonije su dvoslojno simetricne, granaste, mre:Zaste, kao disk, Clankovite ili nepravilnog
oЬlika. Mnogi rodovi imaju na uscima zoecija prosirenje u oЬliku trube- peristomij koji
stiti prilaz do jedinke.
Sиbordo А S С О РН О RA (askos g kozna vreca, foreo g nositi)
Prednji zid zoecijaje vapnen i slozene grade. Gore је kompenzaciona torba iz koje se
иlazi и zoecij. Кreda - danas.
FamiliaMicroporellidae Hincks, 1880
Prirasle kolonije sи jednoslojne, а slobodne dvoslojne. Otvor kompenzacione torbe
(askopora, mikropora, frontalna pora) је zaseban, Ьlizu иlaza и zoecU. Miocen- danas.
MICROPORELLA Hinks, 1877 (mikro g sitan, poros g otvor)
Prednj i zid zoecija nosi za zastitu kUunaste celije- avikularUe, а sam peristomij
је sa bodljama. Poklopac uscaje po\ukruzan. Tip rodaje savremeni briozoj iz
Atlantika- Eschara ciliata Palas, 1796. Rod microporella poznat ј е iz gornjeg
miocena Moldavije, ali i iz Zapadne Evrope.
Eschara lapidosa Sarmat: Oglavak -NE94

Туриs В R А С Н 1О Р О D А

(brahion g ruka ili rame zivotinje, poys, podos g noga)

Morski samacki sesilni Ьilateralno simetricni beskicmenjaci za8ticeni hitinsko-fosfatnim
trbusnim i \ednim kapkom impregniranim kalcUskim karbonatom. Zive na dnu mora na
koje se pricvrscuju dugom i vrlo pokretiljivom rucicom, ali ih ima koj i leze slobodno na

300
dnи, zakopavajи se и mиlj ili lисе krecnjackи materijи te im ljиstura sraste sa podlogom.
Kambrij - danas.
Classis I N А R Т I С U L А Т А Kambrij - danas.
Ljиstura od dva kapka ostaje hitinsko-fosfatna, izuzetno Ьиdе impregnirana. Карсi nisи
medиsobno иglavljeni pomocu brave, sto је izгaZeno imenom razreda (in l ne, articulatus
l snabdjeven zglobom), vec jedino pomocu misica zatvaraca. Prsten tentakula је bez
skeletnih dijelova tj. ne postoji lofofor (lofa g kicenka, foros g nosac).
Ordo LINGULIDA Kambrij- danas.
Kapci sa laZпim areama. Rucica se provlaCi izmedи kapaka ili kroz zlijeb na trbusnom
kapku.
Superfamilia Lingulacea
Нitinsko-fosfatni kapci gotovo jednake velicine, izdиzeno ovalni do иglasti, malo izboceni,
naprUed pomalo zijevajиCi. Gomji kambrij -danas.
FamiliaLingulidae Gray, 1840
Lj. tankih zidova, unutrasnja struktura malo dolazi do izraZaja.
LINGULA Bruguiere, 1792 (lingula l jezicac) Ordovik- danas.
Povrsina lj. sa prugama prirasta, nekad i sa radijalnim prugama. Vrh slabo
istaknut. LaZne areje su male, uzdufuo prugaste. Ventralna area ima zlijeb za
prolaz rucice.
L. cf. credneri Geinitz Gornji perm: Suha cesma -Е 15
Ordo ACROTRETIDA Kambrij- danas.
(ро r. Acrotreta, akros g najvisi, tretos g probusen)
Lj. okrugla,jedan od kapakaje kupast. Trbиsni kapak sa okruglim otvorom za prolaz
rucice.
Superfamilia Discinacea Ordovik- danas.
Otvor za rucicи siroko troиglast ili okrugao, prelazi и cjevast prolaz. Nema laZnih areja.
FamiliaDiscinidae Gray, 1840 Ordovik-danas.
Jedan od kapaka је izbocen ili kиpast. Vrhovi kapaka sи ekscentricni. Na trbusnom
kapkи iza vrhaje zlijeb za prolaz rиCice.

DISCINA Lamarck, 1819 (diskos g disk)

Drska (rucica) prolazi neposredno ispod vrha.
D. bosniaca Kittl Gornji perm: Sиha cesma -Е 15
Classis А R Т I С U L А Т А Kambrij - danas.
(articulatus l snabdj even zglobom)
Lj. krecnjacka, sa bravom koja spaja kapke. Lofofor је cesto skeletan. Rucica је
pricvrscena za оЬа kapka pomocu misica.
Ordo ORTHIDA Donji karbon- gomji perm.
(ро r. Orthis, orthios g pravo gore)
Zid ljusture nekad porozan. Brahiofore u vidu kosih lamela, potpornih lamela i dopunskog

~()1
veziva. Bravin izrastaj u obliku niskog bedema Ш tanke vertikalne plocice, rjede kao
okruglo rebro, nekad sa zubastim mioforom ili uskom. ZuЬi i zubne plocice su dobro
razvijeni, nekad i spondilU ili pseudospondilij. Deltidija i hilidija najcesce nema.
SuperfamiliaRhipidomellacea
Bravin izrastaj oЬicno kao uska, cesto sa fulkralnim lamelama i pretezno dodjelnim
misicnim рођеm trbusnog kapka. Areje su jasno izrafene, deltidija nema, hilidij је rijetkost.
Lj. pljosnato izbocena u оЬа kapka, trbusni kapakjace izbocen. Povrsina sa tankim
rebrima ili prugama. Ordovik- perm.
FamiliaRhipidomellidae Schuchert, 1913
Otisci deduktora siroki, lepezasti, naprijed obuhvacaju elipticne otiske aduktora.
Brahiofori kratki, nema fulkralnih plocica. Bravin izrastaj velik, sa kratkim rahisom i
masivnim uskastim mioforom. Lj. okrugla ili zaokruzeno trouglasta, dvostruko izbocena
ili pljosnato izbocena, tankorebrasta ili prugasta. Donji silur- gomji perm.
RНIPШOMELLA Oeblert, 1890 (ripis, ripidos g lepeza, mello l namjeravati)
Ledni kapak ispupceniji. Bravin rub kratak, rebra su puna, zubne ploCice
kratke. Sredisnj i bedem uzak i visok ili nizak i sirok. Silur- gomj i perm.
Rh. michelini Eveille Gornji vize: Praca -Е 11
Moskov ?: Razboj -NW15
Gornji baskir - donji moskov: Jakarina kosa -NW7
Superfamilia Enteletacea
(ро r. Enteletes, enteles g potpuno, dovrseno)
Zid, lj. supljikav. Dvodjelno misicno polje razdvojeno sredisnjim septumom. Zubne plocice
divergentne ili skoro paralelne. Brahiofori u oЬliku ocnjaka ili klina. Fulkralne ploCice
vise ili manje razvijene. Sredisnji greben primjetan. Bravin rub dosta kratak. Povrsina
radijalno prugasta do prugasto naborana. Srednji ordovik- gomji perm.
Familia Schizophoridae Schuchert, 1929
Povrsina lj. sa tankim, eesto iznutra supljim rebrima i prugama. Zubne plocice divergentne.
Sredisnji septum nizak. Brahiofori klinasti, poduprti ploCicama koje se siroko razilaze.
Srednji ordovik- perm.
SCHIZOPHORIA King, 1850 (shizis grascjep, foreo gnositi)
Trbusni kapakje sprijeda ugnut, а lednijako izbocen. Zubne ploCice su cesto
pokrivene dopunskim vezivom Otisci deduktora veliki, divergentni ili paralelni,
а otisci aduktora mali, smjesteni na sredisnjem septumu. Otisci misica rucice
su dugi i uski. Bravina izraslina kodjuvenilnihjedinkije masivna, kao uska,
kod odraslih kao usko rebro. Silur- perm.
Sch. resupinata resupinata (Martin) Gornji vize: Praca -Е 11
Gornji baskir- donji moskov: Drenovac р. -NW4a
Donji do srednji karbon: Brda -NWЗ
Moskov ?: Razboj -NW15
Moskov- ural ?: Dojcinovic -NW4
Najgornji moskov- giel: Jakarina kosa -NW7
Sch. resupinata gibbera Porlock Gornji vize: Praca -Е 11
Sch. resupinata pinguis Demanet Gornji vize: Praca -Ell

302
Ordo STROPHOMENIDA Ordovik-? trijas.
Zid ljusture la.Zmo porozan. ОЬа kapka areje imaju deltidij i hilidij, rjede samo trbusni.
Skulpturaod naizmjenicnih radijalnih rebara,jacih i slabljih. Trbusni kapak imazube i
zubne plocice. Nema pravih krura i otiska ruCice.
Superfamilia Strophomenacea
Lj. vecinom izboceno-uduЬljena, rjede obmuto-ugnuta, а izuzetno dvostruko izbocena.
Bravin izrastaj sa dva kraka, sjedeci, oblcno ne proviruje iznad bravinog ruba.
Familia Strophomenidae King, 1846
Ljustura obmuto-ugnuta, izuzetno umjereno dvostruko izbocena, ponekad koljenasta,
nekad ima slabo izra.Zenu sekundamu areju. Zubne plocice, bravin kraj i kruralne plocice
su kratki, srednjeg septuma nema. Ordovicij i silur.
STROPHOMENA B1ainville, 1825 (strofeo g imati narezano tijelo, menas gmjesec)
Srednji ordovicij- sliur.
Lj. vecinom mala, cesto sa radijalnim redovima la.Znih pora.
~ Donji karbon: Praca (Bittnerov Ьlok krecnjaka) -El1
Superfamilia Orthothetacea
Lj. obmuto-ugnuta ili sa оЬје strane izbocena. Area trbusnog kapka veCinom visoka, а
lednog kapka sakrivena, bez nototirija i hilidija. Bravin izrastaj oЬicno strsi iznad bravinog
ruba, ima dva kraka. Ordovik- ? trijas.
Familia Orthotetidae Waagen, 1884
Skulptura је radijalna, tankoprugasta. Na areji ventralnog kapka је sekundama area
(perideltidij). Rodovi se razlikuju ро unutrasnjoj gradi zida ljusture. Ordovik- perm.
SuЬfamilia Orthotetinae Waagner, 1884 Ordovik-perm.
Lj. vise ili manje obmuto-ugnuta, sa оЬје strane izbocena ili sa pljosnatim trbusnim
kapkom. Zubne plocice trbusnog kapka teku divergentno ili paralelno, nekad i
konvergentno. Nema trbusnog srednjeg septuma.
SCHELLWIENELLA Thomas, 191 О (ро Е. Schellwien-u, paleontologu sa pocetka
20-ogvijeka)
Lj. srednje krupna do krupna, obmuto ugnuta ili su оЬа kapka umjereno
izbocena. Skulptura radijalno tanko prugasta. Zubne plocice divergentne.
Devon- donji karbon.
Sch. crenistria (Phillips) Gornji vize: Praca -Е 11
MEEКELLA White et St. John, 1867 (ро F.B. Meek-u, americkom paleontologu iz
drugepolovine 19-ogvijeka)
Lj. cesto asimetricna. Bravin rub kratak, trbusna area visoka. Skulptura fino
redtialno prugasta, nekad sa radtialnim naborima. Zubne plocice teku paralelno.
Кrај donjeg karbona- perm.
М. eximia (Eichw.) Gornji baskir- donji moskov: Кranin р. -NWlO
Donji do srednji karbon: Brda -NW3
SuЬfamiliaOmboninae Sokolskaja, 1960Karbon-perm.
Lj. krupna ili srednje velicine, rjede obmuto-ugnuta. Zubne plocice spajaju se na dnu
kapka i grade spondilij. Postoji sredisnji septum. Kruralne plocice su nejednake duzine,

303
divergentne. Bravin izbojakkratak.
OMBONIA Caneva, 1906 (omboeion g gruba goveda koza) Perm.
Lj. obostrano izbocena. Area trbusnog kapka visoka. Zubne plocice dugacke,
sastaju se na sredisnjem septumu, obrazuju duboki spondilij. Кruralne plocice
relativno dugacke, razilaze6e.
О. annulosolineatum De Kon Donji karbon: Praca -Ell
ORTHOTETES Fischer, 1829 (ortho g prave linije, tete g nedostatak)
Lj. srednje veliCine do krupna, obmuto ugnuta ili umjereno obostrano izbocena,
sa visokom arejom. Kodjuvenilnih zubne plocice se sastaju obrazuju6i mali
spondilij. Bravin izbojak kratak, dvodjelan. Kruralne ploCice kratke, lagano
podvijene. Nekad postoji ledni sredisnji septum. Karbon.
О. hindi Thomas Donji karbon: Praca -Ell
О. cf. radiata Fischer Gomji ba.Skir- donji moskov: EUdiste -NWS, Кranin potok -NWlO
О. cf. semiplanus Waagen Gornji baskir- donji moskov: Eljdiste -NWS
О. aff. waageni (Schellwien) Gornji baskir- donji moskov: Eljdiste -NWS, Jakarina
kosa -NW7
Donji i srednji karbon: Jerkovaca -NW8
SuЬfamilia Streptorhynchinae Stebli, 1954
Lj. obostrano izbocena, sa kupastim trbusnim kapkom, visokom areom. Bravin izrastaj
jako razvijen, kruralne plocice kratke, prave, divergentne. Karbon- perm.
STREPTORНYNCНUS Кing, 1850 (streptos g savijen, rynhos g kljun)
Lj. nevelika, tanko radijalno prugasta, sa nepravilno resporedenim
koncentricnim naborima. Kraj donjeg karbona- perm.
S. semiplanus Waagen Gornji baskir- donji moskov: Кranin potok -NWlO
S. senilis Phillips Donji karbon: Praca -Ell
Ordo PRODOCTIDA (ро r. Productus) Si1ur- perm.
ОЬа kapka :nekad imaju areje. Povrsina kapka imala је ро seЬi iglaste nastavke od
koj ih su ocuvani na fosilu samo otvori iz koj ih su oni izlazili (laZпe pore ). Те igle Ьile su
duz bravinog ruba iznutra suplje. U koliko trbusni kapak ima zube oni su bez zunih
ploCica. Brahijalnog aparata nema, osim otisaka. Bravin izrastaj slozene grade.
Superfamilia Chonetacea Silur- perm.
ОЬа kapka imaju ereje. Daltidiji i hilidU i postoje, ali cesto nepotpuni. Trbusni kapak na
bravinom rubu ima red igala sa kanalima koji proЬijaju areju. Od igala ostaju na fosilu
samo mali ovalni otvori gdje su Ьile pricvrs6ene. LaZпe pore grade radijalne redove koj i
leze и brazdama izmedu radijalnih rebaraca.
FamiliaChonetidae Bronn, 1862 Silur-perm.
Lj. nevelika, tankih zidova. Trbusni kapak sa zuЬima, sredisnjim septumom i otiscima
aduktora i deduktora. Ledni kapak ima dvodjelni bravin izbojak sa okruglom rupom и
bazi, sa zubnimjamicama, kruralnim plocicama i bedemima koji razdvajaju misi6no
polje, sredisnjim septumom i parovima otisaka deduktora i aduktora (divarikatora).
SuЬfamiliaChonetinaea Bronn, 1862 Silur-perm.
Lj. radijalno tenkoprugasta.

304
CHONETES Fischer, 1837 (honiong 1onac zata1jenje) Si1иr-perm.
Lj. nevelika. Trbиsni k:apak nekad sa sirokirn sinиsom. radijalne pruge g1atke,
tanke.
Ch. carbonifera Keyserling Gornji baskir- donji moskov: Eljdiste -NW5, Кranin
potok-NWIO
Donji do srednji karbon: Brda -NWЗ
Ch. hardrensis Phill. Moskov- ural ?: Dojcinovic -NW4
Ch. 1atesinиata Schellwien Gornji baskir- donji moskov: Jak:arina kosa -NW7
Donji do srednji karbon: Jerkovaca -NW8
Ch. praecarboniferus (Sokolskaja) Srednji serpuhov (stesev): Praca -Е11
MEGACHONETES Sokolskaja, 1950 (mega g golem) Donji karbon.
Lj. dosta velika, pljosnata. radija1na sku1ptura k:ao Chonetes.
М. zimmermanni Paeckelmann Vrh vizea (mihajlov): Praca -El1

SиЬfamilia Р 1i с о с h о n е t i n а е Sokolsk:aja, 1960 Devon- perm.

Skulptura od ostrih radijalnih rebara ili radija1nih nabora.
PLICOCHONETES Paeckelmann, 1930 (plico 1иbrati) Devon- donji k:arbon.
Lj. malena. Radija1nih rebara ne vise od 40. Kod devonskih i turnej skih vrsta
ta su rebra poprecno prugasta.
Р. wa1dschmidti (Paecke1mann) Srednji serpuhov: Praca -Е 11
Sиperfami1ia Prodиctacea Srednji devon- perm.
Kapci пemaju areje ilije ima samo trbusni kapak. Sku1pturu lj. cine radijalna rebra ili
koпcentricna smezuraпja kao i suplje igle razlicite velicine i rasporeda.
FamiliaChonetellidae LicЬarev, 1960
Vanjstinom slicni honetidima. Trbusпi kapakje dosta izbocen, imamalu areju, radijalno
ј е rebrast, nosi igle. Gomj i karbon- perm.
CHONETELLA Waagen, 1884 Gomji karbon- perm.
Lj. ma1ena. Trbиsni kapak sa sinиsom koji naprijed pre1azi и nabor koji se
zavrsava istupom и oЬliku nosa. Zиbi rudimetarni. Bravin izbojak (izraslina)
trokraka. Brahijalni otisci па lednom kapku imaju izgled spiralno savijenih
bedema.
Ch. nasuta Waagen, 1884 Donji karbon: Praca -Е 11
FamiliaAvoniidae Sarytcheva, 1960 Gomji devon-perm.
Radijalna rebra, ako postoje, ona su samo na predпjoj polovici ljusture, rjede na citavoj
ljusturi. Konceпtricпo smezuranje na visceralnom dijelu ljusture moze Ьiti zamijenjeno
prirastajпim lamelama slozeпim kao crijep. Igte su rijetkost, оЬiспо se jave па trbusпom
kapku. Bravina izraslinaje sjedeca, ona ne strsi mпogo iznad bravina ruba. (ime ро r.
Avonia, avis l ptica)
PLICATIFERA Chao, 1927 (plico l naborati, fero l nositi)
Povr8ina lj usture g1atk:a, sa rij etkim ali krupnim iglama. Ј edino na vrhи 1ј usture
ili na usicama i bokovimajavljaju se koncentricna smefuraпja. Nekad se i па
prednjoj po1ovicijave nepravi1ni uzdu2ni nabori. Brahijalni otisci imajи izgled
zatvorenih petlji, а misicni otisci su razgranjeпi. Gomji devoп- perm.
Р. plicatilis (Sowerby) NajviSi horizont vizea (venev): Praca -Е11

305
Familia Echinoconchidae Stebli, 1954
Raspored redova igala na povrsini kapkaje koncentrican ili sahovski. Bravina izraslina
slozene grade, snazno se izdize iznad bravinog ruba. Gomji devon- perm.
PUSTULA Thomas, 1914 (pustи1a/mjehuric)Gomji devon-perm.
Igle sи poredane ро nejasno izrafenim koncentricnim naborima ili ро krupnim
kvrgama. Bravina izraslina је masivna, izdignиta i pod pravim иglom savij ena
и odnosи na ravan visceralnog diska.

Р. cf. pиstиlosa (Phillips) Vrsni dio vize (mihajlov): Praca -Е11

ECHINOCONCНUS Weller, 1914 (ehinos g jez, concha lljиstиra)
Zidovi kapaka tanki, na povrsini sa koncentricnim trakama i sa nekoliko redaka
gusto nasadenih iglica. Bravina izraslina uska, misicni otiscijako izboceni,
иski, septa tanka, visoka. Donj i karbon- perm.
Е. elegans М'Соу Vize: Praca -Ell
Ems - ajfel: Кlek -Е7
Vize 1 serpuhov: Crni vrh -Е1
Gornji baskir- donji serpuhov: Drenovac р. -NW4a
Е. punctatиs (Martin) Gornji vize: Praca -Ell
Gornji baskir- donji serpuhov: Drenovac р. -NW4a
Donji i srednji karbon: Brda -NWЗ
Е. sиbelegans (Thomas) Gonji vize (aleksin i mihajlov): Praca -Ell
WAAGENOCONCHA Chao, 1927 (ро W.H.Waagenu, njemackom paleontologu sa
kraja 19-og vijeka) Devon- perm.
Ledni kapak pUosnat ili koUenast. Na oЬlinama Uusture i visceralnom dijelu su
и sahovskom rasporedи male igle na izdиzenoj osnovi, dok su ро okrajcima
one gusce i bez reda. Koncentricnih nabora nema ili su oni vrlo slabl.
W. sp. Gornji vize: Praca -Е 11

КROTOVIAFredericks, 1928 (ро Р. Кrotovu, ruskom paleontologu iz druge polovine

19-ogvijeka) Donji karbon-penn. Lj. mala, kapci tanki, pravilno savijeni i
tijesno jedan uz drugi. Na glatkoj povrsini ceste su jednoobrazne okrugle
kvrge, uz obod kapaka one sи izdиzene i prelaze и nejasna rebra.
К. spinиlosa (Sowerby) Donji serpuhov (tarus- protvin): Praca -Ell
FamiliaLinoprodиctidae Stebli, 1954
Lj. radijalno rebrasta, igle na trbusnom kapku. Bravina izraslina oblcno ne strsi mnogo
iznad bravinog ruba ilije on posuvracen u samu supljinu ljusture. Misicni i brahijalni
otisci nisи jasno izrazeni kod svih rodova. Gomji devon- penn.
LINOPRODUCTUS Chao, 1927 (linon g mreza, prodиco l restegnиti)
Kapci tanki, sa razgovjetnim radijalnim prugama. Na иsicama kapaka sи
duboke koncentricne bore koje se prema obodu poravnavaju. Duz bravinog
ruba su 1 ili 2 reda igala, а pojedinacne krupne igle su ро citavoj ljusturi i to na
mjestima gdje se sastaje vise rebara. Bravin izrastaj је masivan, sa tri kraka,
kao zuljevito zadebUanje. Misicni i brahijalni otisci su slabl. Karbon- perm.
L. cancriniformis Tschem. Srednji karbon: Кranin potok -NW10
L. cora Orblgny Moskov?: Кladovita -NW9

306
L. 1ineatus Waagen Srednji karbon: Кranin potok -NW1 О
L. striatus Ficher Donji karbon: Praca -Ell
CANCRINELLA Fredericks, 1926 (cancer, cancri l rak) Karbon - perm.
Razlikuje se od Linoproductus-a ро ma1im kosim iglama i tankim rebrima, а
cesto i ро jako razvijenim koncentricnim naborima preko citave ljusture.
Bravina izraslina nij е specija1izirana, ona malo proviruje iznad bravinog ruba.
С. undata (Defrance) Vize 1 serpuhov: Cmi vrh -El
Donji serpuhov (tarus i stesev): Praca -E1l
FamiliaProductidae Gray, 1840 Karbon-perm.
Ljustura radijalno rebrasta, sa koncentricnim naborima na visceralnom dijelu. Ventralni
kapakjako izbocen, ledni kapak cesto koljenast, sa dijafragmom ро obodu, sa plocastom,
Iamelamom zonom, obodnim bedemima i zadebUanjima. Igle su vecinom samo na
ventralnom kapku, one su krupne. Bravin izrastaj na lednom kapku znatno se izdize
iznad bravinog ruba. Septa su oЬicno snaZna, tako isto misicni i brahijalni otisci.
PRODUCTUS Sowerby, 1814 (produco l rastegnuti) Karbon.
Ljustura tanka, izduzena, sa slepom. Ledni kapak koljenast, njegov pljosnati
visceralni disk sa zonom dijafragmi. lgle su rijetke, sakupljaju se na usicama
i duz bravinog ruba. Dno septumaje razdvojeno.
Р. inflatus Chosn. Srednji karbon: Кranin potok -NW10
Р. cf. striatus Sisch. Donji karbon: Praca (Bittnerov Ьlok) -Е11
Р. cf. turcicus Kitt1 Vize: Praca (loka1itet Grimmer) -Е 11
MARGINIFERA Waagen, 1884 (margo, -ginis l rub, fero l nositi)
Lj. mala. Trbusni kapak sa sest krupnih, simetricno postavljenih igala, pored
njih su i druge igle u odredenom broju. Unutrasnja gradaje slicna onoj kod
Dictyoclostus-a od koje se razlikuje prisustvom obodnog bedema na lednom
kapku i bocnih bedema na trbusnom kapku. Misicni otisci aduktora su glatki.
Srednji karbon- perm.
М. cf. longispina (Sowerby) Donji serpuhov (tarus i stesev): Praca -Е11
М. praecursor Muir Wood Vize 1 serpuhov: Cmi vrh -El
Donji serpuhov (tarus i stesev): Praca -Ell
М. pusilla Schellwien Gornji baskir- donji moskov: Eljdiste -NW5
DICTYOCLOSTUS Muir Wood, 1930 (diktyon g mreza, c1ostus l zatvoren)
Ledni kapak ugnut i1i koljenast, bez lamela na lobnom dijelu. Skulptura izrazito
mrezasta. Krupne igle ро citavom trbusnom kapku, duz bravinog ruba i na
uskama. Bravin izrastaj masivan, snazno strsi. Karbon- perm.
D. pinguis Muir Wood Srednji serpuhov (stesev i protvin): Praca -El1
D. ех gr. semireticu1atus (Martin) em. Muir Wood Donji karbon: Praca -Е 11
Sinonim roda је Chaoiella Frederiks, 1933 (ро У. Chao, kineskom pa1eonto1ogu
iz prve po1ovine 20-og vij eka)
Ch. gruenwa1dti Кrotov Gornji baskir- donji moskov: Drenovac р. -NW4a
Srednji karbon: Vrato1om -NW20
Vestfal: List OGKJ "Bosanska Кrupa"
Familialsogrammidae Schuchert, 1929
Bravin rub dugacak i prav. Visceralni prostor uzak. Trbusni kapak sa trouglastom

307
misicnom platfonnom. Zidovi i drugi cvrsti dijelovi ljusture su od okcaste materije, vide
se mnoge pore. Donji karbon- perm.
ISOGRAМMA Meek et Worthen, 1870 (isos g jednak, gramma g crta)
Lj. ugnuta ili pljosnato izbocena, poluelipticne konture. Trbusna area
rudimentarna ili је nema. Skulptura od mnogobrojnih ili pojedinacnih
koncentricnih bedema. Dопј i karbon- penn.
I. n. sp. Stojanovic- Kuzenko 1966/1967 Gornji baskir- donji moskov: Eljdiste -NW5
~ Donji karbon: Praca -Е 11

Ordo RHYNCHONELLIDA Srednji ordovicij- danas.

SнperfamiliaRhynchonellacea
Bravin rub kratak, vrh u obliku kljuna. Kapci imaju sinus odпosno izboceпje. Palijalni
sinusi sa jednim parom glavnih stabala. Brahijalni aparat od jednog para savijenih
nastavaka- krura. Lofofori spiralni, vrhovi kнра okrenuti naprijed i ma1o vise prema
. lednom kapku.
Familia Camarotoechiidae
Stare rinhonelaceje sa sinusom па trbusпom kapku i izbocenjem па lednom. Povrsina
ljusture ubrana, rebrasta ili prugasta. Septa i septaliji lednog kapka su razvUeni, nekad
sejavlja lineama bravina izraslina. Srednji ordovik-perm.
CAМAROTOECHIA НаП et Clarke, 1893 (kamaragnadsvodena prostorija, toihos g zid)
Povrsina radijalno rebrasta, sa rebrima koja prolaze od vrha. Deltirij је оЬiспо
prekriven deltidijalnim plocicama. Neki imaju zubпe plocice razvijene ili
rudimentarne. Bravina plocicaje odvojena posve ilijednim dijelom. Septa i
septaliji dobro razvijeni. Bravinog izrastaja nema. Silur- donji karbon.
С. pleurodon (Phillips) Srednji serpuhov (stesev): Praca -Ell
FamiliaHypothyridinidae RZonsnickaja, 1956
(ро r. Hypothyrinida, hypo g ispod, g vrata, idea g lik)
Lj. radijalno rebrasta, ubrana ili skoro glatka. Bravina plocica rastavljena. Nema septalija
ni bravine izrasline, oЬicno ni Jedпog septuma. Srednji ordovik- penn.
PUGNAX Hall et Clarke, 1893 (pugnax g spreman za tucnjavu)
Lj. naduta, nejednake velicine kapaka. Zubne plocice dobro razvijene, septi
nema. Devon - perrn.
Р. kosharica Nalivkin Donji karbon: Praca -Ell
Р. pugnus Martin Donji do srednji serpuhov (tarus- stesev): Praca -Ell
FamiliaCamarophoriidae Waagen, 1883
(ро r. Camarophoria, kamara g svod, foreo g nositi)
Spondilij trbusnog kapka је dvostruk ili sjedeci. Ledni kapak sa kratkom bravinom
izraslinom i kameroforijem.
STENOSCISМA Conrad, 1839 = Camerophoria Кing, 1844 Donj i karbon- gomj i perm.
(stenos g uzak, scissus l rascjepljen)
Lj. glatka, tanko rebrasta i1i ubrana. Ima sinus na trbusnom, а uzvisenje na
lednom kapku. Visok septum podrzava dvojni spondilij. Bravina plocica iz
ј ednog komada. Karnaforij sa unutarkomomirn pregratkom.

308
Camerophoria crumena Martin Dorifi do sredrifi serpuhov (tarus i stesev): Praca -Ell
С. dowhatensis Diener Donji karbon: Praca -Е 11
С. cf. santi - spiritus Schellwien Donji karbon: Praca -Е 11

FamiliaRhynchonellidae Gray, 1848

Povrsina lj. ubrana ili rebrasta, nekad i prugasta. Trbusni kapak sa sinusom, ledni sa
uzvisenjem. OЬicno postoje pseudoarea i okovratnik za rucicu. Deltidijalne plocice
razdvojene, rjede kad srasle. Bravine izrasline nema. Krure kratke, kao kuke. Trijas-
danas.
RНYNCHONELLA Fischer, 1809 (rynhos g kljun) Gornja jura- donja kreda.
Lj. relativno mala, ubrano rebrasta. Vrh zaostren. Foramen ispod vrha је
malen. Sinus i uzvisenje (sedlo) su ostro naglaseni (reski). Bravina plocaje
malo rasjecena, ide pravo pod tanke krure. Zubne plocice su vertikalne, pomalo
prirasle uz zid kapka. Cum genus Decurtella Gaetani, 1966.
Rh. amЬitiosa Bittner Sredrifi anizik: Sarajevo -CS13
Rh. begurn Bittner Srednji anizik: Crepoljsko -СЕ4, Drljevac -СЕ6, Sarajevo -CS 13
Rh. belemnitica Najgornji lijas: Blidinje jezero -НN1
Rh. decurtata Gir. Srednji anizik: Sarajevo -CS13, Jelec -SES, LjuЬina pl. -НN14,
Suplj i kuk -НN27
Rh. dinarica Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CS13
Rh. fuchsi Bittner Srednji anizik: Crepoljsko -СЕ4, Drljevac -СЕ6, Sarajevo -CS 13
Rh. glossoides Srednji anizik: Borovica -СЕ2
Rh. illyrica Bittner Srednji trijas: Sarajevo -CS13, Crepoljsko -СЕ4, Drljevac -СЕ6
Rh. illyrica var. mediosulcata Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CS 13
Rh. cf. jurensis Quenstedt Lijas- doger: Plasa -НN19
Rh. mentzeli Buch Sredrifi anizik: Sarajevo -CS13, Crepoljsko -СЕ4
Rh. nissa Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CS 13
Rh. ottomana Bittner Srednji anizik: Sucurovic -NW63, Crepoljsko -СЕ4
Rh. perpusilla Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CSIЗ
Rh. platissima Doger- malm: Brda -SW3
Rh. proclivis Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CS13
Rh. refractifrons bosniaca Srednji anizik: Veovaca -СЕ25
Rh. sarajevana Bittner Sredrifi anizik: Veovaca -СЕ25
Rh. signifrons Кittl Norik: Hrastiste -ЕlЗ
Rh. trebevicensis Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CS13
Rh. trinodosi Bittner Sredrifi anizik: Kijevska r. (Sanski Most Е) Juric 1971, Sucurovic
-NW63, Tramosnja -NW67
Rh. trinodosi minutula Bittner Srednji anizik: Sucurovic -NW63, Tramosnja -NW 67
Rh. variaЬilis Najgorrifi lijas: Blidinje jezero -НNl
Rh. vicaria Srednji anizik: Drljevac -СЕб
Rh. vivida Bittner Sredrifi anizik: KUevska r. (Juric, 1971 ), Sarajevo -CS 13
FamiliaPlectorhynchellidae RZonsnickaja, 1956
(ро r. Plectorhynchella, plecto l plesati. rhynhos g kljun)
Ljustura glatka ili slabo rebrasta. Sinus na lednom, sedlo na trbusnom kapku. Bravina
ploCica oЬicno razdvojena. Ledn i kapak sa razvijenim septumom. Gornji devon- trijas.

309
NORELLABittner, 1890 Srednji i gornji trijas.
Vrh ljusture (kljun) vrlo kratak, povijen, sa zaoЬljenim grebenima. Deltirij
otvoren. Nema okovratnik za rucicu. Bravine plocice uske. Krure kratke,
leze zЬijene uz zid ljusture.
N. kellneri Bittner Donji karnik: Draguljac -CS8
N. serajevana Bittner Donji karnik: Draguljac -CS8
AUSTRIELLA Bittner, 1890 = Austriellina Schuchert et Le Vene, 1929
А. aff. pirum Bittner Donji karnik: Draguljac -CS8

OrdoATRYPIDA Srednji ordovik-donji karbon.

(ро r. Atrypa, а g ne, sa, trypa g otvor)
Lj. vecinom okruglasta. Bravin rub oЬicno povUen. Deltirij trouglast, sa parom deltidUalnih
ploCica i okruglim foramenom ispod vrha. Bravina ploca dvodjelna. Brahijalni aparat
oЬicno iz dvije kupaste spirale sa vrhovima usmjerenim prema \ednom kapku, rjede ka
trbusnom ili prema sredistu ljustиre. Jugum od jednog komada ili razdijelj en, nekad ima
nastavak.
SuperfamiliaAtrypacea
FamiliaAtrypidae Gill, 1871 Gornjiordovik-donjikarbon.
Lj. obostrano izbocena, ipak ledni kapak oЬicno јасе izbocen. Deltidijalne plocice se ne
spajaju na sredisnjem savu. Spirala ima znatan broj zavoja. Jugum kod odras\ih cesto u
srednjem dij elu resorЬiran.
КARPINSКIA Tschemyschew, 1885 (А.Р. Karpinsky, ruski paleontolog iz kraja 19-
og i prve polovine 20-og vij eka)
Lj. dosta izduzena i bocno zbljena, trapezastog poprecnog presjeka. Trbusni
kapak pljosnat ili slabo izbocen, ledni sna:lno nadut. Donji devon, moZda i
dijelovi gornjeg silura i srednjeg devona.
К. consuelo geyeri Gortani, 1907 Ems: Klek-E7

Ordo SPIRIFERID А Gornji ordovik -lijas.

Lj. obostrano izbocena. Brahija\ni aparat sa dvije kupaste spirale vrhovima okrenute
prema trbusпom kapku. Krure se produfuju u primarne p\ocice prolazeci skoro paralelпo
izmedu spira\a. Jugumjedпostavaп ili izostaje. Area ledпog kapka uvijek niska, оЬiспо
sa nototirijem. Bravin izrastaj od tankih lamela. Zubne jamice ogranicene su kruralnim
plocicama.
Superfamilia Spiriferacea
Deltidijalne tvorevine su razvijene. Broj zavoja u spiralije znatan. Jugum nepotpuno
razvij en. Gomji ordovik- perm.
Familia Spiriferidae Donji karbon-perm.
Lj. пosi rebra ne samo ро bokovima, vec i па sedlu i sinusu. Obod areje sa zubicima.
SuЬfamilia Spiriferinae Kiпg, 1846 Karbon-perm.
Rebra mogu sva da se graпaju, а cesto se javlja i sekundama ubraпost. Tragovi prirasta
u oЬliku crijepa. Ovarijalne jamice su na straznjoj strani trbusnog kapka.
SPIRIFER Sowerby, 1816 (spira l spirala, fero l nositi) Donj i karbon.

310
 Lj. krupna, sa mnogim razgranjenim rebrima. Zubne plocice kratke, sezu do
misicnog poUa.
S. aff. Ьisulcatus Sowerby Vize: Praca (Bittnerov Ьlok) -Е 11
S. cf. cameratus Morton Srednji karbon: Vrato1om -NW20
Moskov- ural?: Dojcinovic -NW4
S. carnicus Schellwien Donji karbon: Praca -Е 11
Moskov- ural?: Dojcinovic -NW4
S. cf. dieneri Tschemyschew Donji karbon Ш mladi: Praca -Е 11
S. fasciger Keyser1ing Donji karbon?: Praca -Е 11
S. cf. lyra Kutorga Do,Yi karbon?: Praca -Е11
S. pectinoides Kon. Vize: Praca (Ьlok Bittner) -Е11
S. rollandi Barrois Ems - ajfel: Klek -Е7
S. sowerby (Fischer) Semichatova Donji karbon?: Praca -Е 11
S. striatus Schellwien Donji karbon: Praca -Ell
Moskov?: Razboj brdo -NW15
S. aff. striatus Martin Vize: Praca (Ьlok Bittner) -Ell
S. ех gr. trigona1is MartinMoskov?: Razboj brdo -NW15
S. cf. trigona1is Ьisulcatus Sowerby Moskov - ural?: Dojcinovic -NW4
S. trigona1is lata Schellwien Donji karbon?: Praca -Е 11
S. cf. trigona1is 1ata Schellwien Moskov- ural?: DojCinovic -NW4
S. zitteli Schellwien Donji do sred,Yi karbon: Brdo -NWЗ
NEOSPIRIFER Fredericks, 1924 Karbon- perm.
Lj. krupna i srednje velicine. Rebra su dihotomna i grade sveZ:njeve- bore.
Znakovi prirasta cesto imaju crijepast izgled. Pseudodeltidij \amelast.
N. cameratus Morton Donji karbon: Praca -Е11
Gornji baskir- donji moskov: Drenovac р. -NW4a
SuЬfami1iaBrachythyrinae Fredericks, 1924
Rebra mogu posve da isceznu. Zubne plocice dugacke, kod nekih na nivou deltirijalnih
bedema. Ovarijalne jamice su uz obod misicnog ро\ја. Otisci vaskulamih sudova na
bokovima straznje polovine trbusnog kapka. Donji karbon- perm.
BRACHYTHYRINA Кredericks, 1929 (brahy g kratak, thyra g vrata)
Rebra gruba, rijetko kad dihotomna. Uske uglaste. Deltirijalni bedemi ili
grebeni. Кrај donjeg karbona- perm.
В. camica Schellwien Gornji baskir - donji moskov:
Donji do srednji karbon: Brdo -NWЗ
В. strangwaysi lata Chao Donji karbon: Praca -Ell
CHORISTIТES Fischer, 1825 (horistos g odvojen) Кrај donjeg karbona- donji perm.
Lj. krupno rebrasta, sa ug\astim uskama. Zubne plocive duge, sa krajevima
presijecaju misicno ро\је.
Ch. ех gr. pseudosulcatus Rotai Baskir- moskov: Sanski pa1eozoik -NW17
PURDONELLA Reed, 1944 = Munella Frederiks, 1924 (pyrdanon g ogorak)
Lj. krupna, rebra su poravnata. Area mala, trouglasta, nejasno ogranicena.
Zubne plocice kratke. Perm.

311
Munella (?) fritschi Schellwien Moskov- ural?: Dojcinovic -NW4
Fami1ia Syringothyridae Fredericks, 1926
(syrinx,-ngos g trska, thyra g vrata) Donji karbon- perm.
Sinus i sedlo nekad bez radijalnih rebara. Mikroskulptura od radijalno resporedenih
sisica, rjede od povrsinskih pora. Deltirijalna plocica slorena Ш reducirana.
SuЬfami1ia Syringothyrinae Fredericks, 1926
Lj. sa radija1nim rebrima na bokovima. Mikrosku1ptura od rijetkih sisica, sa porama. Na
deltirijalnoj plocicije cijev (sirinks) ili zadeЬljanje. Donji karbon -perm.
SYRINGOTНYRIS Winchell, 1864 Donji karbon.
Lj. srednje ve1iCine do krupna. Area visoka. De1tirij uzak sa izbocenim
pseudodeltidijem. Sa unutrasnje strane deltirijalne ploCice је sirinks, otvoren
ili zatvoren.
S. cf. e1ongata North. Donji serpuhov (stesev): Praca -El1
S. cuspidata Martin Moskov?: Razboj brdo -NW15
S. cf. cuspidata Martin Donji serpuhov (protvin): Praca -Е11
Superfami1ia D е 1t h yr i а с е а
(ро r. Delthyris, delthyrium l troug1asti otvor na trbusnom kapku brahiopodne 1justure)
Silur-trijas.
Lj. sa naborima ро bokovima ili glatka. Karakteristicne su neotenicne forme.
Mikroskulptura vise iii manje slozena, iglicasta ilije sa porama u gomjem sloju zida
ljusture. Na unutrasnjem dijelu zida su jamice ili zlijeЬici. Areje i deltidijalne tvorevine
su vise ili manje reducirani. Silur- danas.
Fami1iaDelthyridae Phillips, 1841 Si1ur-perm.
Bokovi Uusture sa prostim naborima, sinus i sedlo su glatki i1i imaju ро jedan nabor.
Mikroskulptura od koncentricnih lamela i sisica koje nekad izostaju. Postoj i pseudodeltidij
i zubne plocice. Ovarijalne jamice ро bokovima straZnjeg dijela trbusnog kapka. Jugum
nepotpun.
SuЬfamilia Guerichellinae Paecke1mann, 1932
Mikrosku1ptura se sastoji od uvijek dobro izrazenih sisica. Septuma nema. Si1ur. stariji
karbon.
ADOLFIA Giirich, 1909 = Guerichella Paeckelmann, 1913
Lj. ma1ena, sa grubimnaborima te okrug\im ili ug\astim иSkama. Mikroskulptura
od nepravi Ino radUalno rasporedenih sisica. Gomj i devon- starij i karbon.
Guerichella sp. Donji karbon: Praca -Е 11
FamiliaAmbocoe1iidae George, 1931
Lj. glatka i1i s1abo rebrasta. Area ma1ena, uske zaokruzene. Mikrosku1ptura na vanj skom
sloju zida od kratkih igli i1i sisica, iznutra od jamica i1i pruga. Juguma nema. Si1ur-
perm.
AМBOCOELIA Hall, 1860 (ambo gdvajednaka, koiliagutroba)
Ledni kapak pUosnat sa relativno sirokom areom i hilidijalnim plocicama.
Mikrosklulptura ро povrsini zida od na rijetko rasporedenih igli. Deltirijalni
bedemi prisutni. Otisci deduktora uski, izduzeni, obuhvacajujako izduzene i
uske otiske aduktora. Bravina izraslina uska, izduzena, razdvojena. Septalne

312
 plocice prave, paralelne. Cetiri traga aduktora na lednom kapku, naprijed.
Silur-devon.
А. urei Fleming Donji i srednji serpuhov (tarus i stesev): Praca -Ell
EOMARTINIOPSIS Sokolskaja, 1941 (ео- g rano) Srednji devon- donji karbon.
Mikroskul pora: male po\egle kvrge u dubUem dtielu zida udubUenja. Zubne ploeice
tanke, duge, konvergentne. Кruralne 1amele tek se razvijaju, one su divergentne.
~ Serpuhov- donji baskir: Redak -NW16

CRURITHYRIS George, 1931 (crus, cruris l sapa, thyra g vrata)

Bravina izraslina trouglasta, kvrgava. Ledni kapak ima misicno polje pod
vrhom ljusture. Septalne plocice su kratke, divergentne. Karbon- perm.
С. p1anoconvexa (Schumard) Gornji baskir- donji moskov: Drenovac р. -NW4a

FamiliaReticulariidae Waagen, 1883

(ро r. Reticularia, reticulum l mrezica)
Uske okrugle, povrsina U. glatka. М ikroskulptura od kao crijep polozenih koncentricnih
lamela sa iglama na kraju ili rojtastim. Unutrasnji sloj zida sa radijalnim uduЬljenjima.
Deltidijalne plocice uske. Spirale oЬicno sa vecim brojem zavoja. Juguma nema. Devon
-trijas.
SuЬfamiliaElythinae Fredericks, 1924Devon-perm.
(elotes g prikovan ekserima, r. Elytha)
Area kratka, trouglasta,jasno ograпicena. Igle su dvostabalne, pored njih i druge igle
koje su manje.
PНRICODOTHYRIS George, 1932 (frikodes g strasan, thyra g vrata)
Igle dvostabalпe па kratkoj osпovi i sa bocпim iglama, izmedu tih velikih su
male igle. Nemazubnih plocica niti septi. Vrhovi spiralnih kupa okrenuti prema
bokovima. Karbon- perm.
Ph. asiatica (Chao) Gornji baskir- donji moskov: Drenovac р. -NW4a
Ph. lineata Martin Donji karbon: Praca -Е 11
Ph. rostrata (Kutorga) Vizelserpuhov: Crni vrh -Е1
Familia Martiniidae Waagen, 1883 Karbon- perm.
(ро r. Martinia, W. Martin, engleski paleontolog sa pocetka 20-og vijeka)
Uske okrugle, povrsina glatka ili sa radijalnimnaborirna. Mikrosulptura gomjeg sloja sa
uzdufuim jamicama ili prugama. Deltidijalnih p\ocica nema. Ovarijalne jamice su u
blizini misicnog polja. Otisci sudova su dugi i pravi, radijalno razilazeci.
MARTINIA М' Соу, 1884 Karbon- perm.
Mikroskulptura unutrasnjeg sloja zida od izduzenih uduЬljenja. Deltirijalni
bedemi postoj е.
М. glabra Martin Donji serpuhov: Praca -Е 11
М. semiplana (Waagen) Moskov- ural?: Dojcinovic -NW4
М. cf. triquetra Gemmellaro Donji serpuhov: Praca -Е 11

MARTINIOPSIS Waagen, 1883 (ops, opsis g lik) Gomji karbon-perm.

Razlikuje se od r. Martinia prisustvom zubnih i septalnih plocica.
М. convexa Tschemyschew Donji serpuhov: Praca -E1l

313
Superfamilia Spiriferinacea
Lj. na povrsini sa porama. Jugum potpun. Silur-lijas.
Familia Spiriferinidae Davidson, 1884
Area razlicite visine. Deltidijalne ploCice postoje. Zid sa krupnim porama, nekad se
javljaju i sisice (kvrge, igle). Lamelarni tragovi prirastanja su cesti. Zubne plocice i
septa trbusnog kapka nisu zajedno sliveni. Jugum prost, prav i1i povijen. Donj i karbon-
lijas.
SPIRIFERINAOrЬigny, 1847 (spira l spira1a, fero l nositi)
Lj. ne velika. Uske okrugle. Nabori na povrsini bokova su prosti, rnalobrojni.
Mikroskulptura od malih kvrga. Trijas -lijas.
S. avarica Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CS 13
S. (?) canavarica Tomrn. Srednji anizik: Sarajevo -CS13
S. coronae Schellwien Gomji ЬаЉr- donji moslwv: Drenovac р. -NW4a, EljdiSte -NW5
S. cf. dinarica Bittner Donji do srednji ladinik: Siljansko polje -СЕ23
S. cf. fragilis Srednji anizik: Sarajevo -CS13, Suplji kuk -НN27
S. inaequiplecta Srednji anizik: Crepoljsko -СЕ4
S. insculpta Phillips Srednji serpuhov: Praca -Е11
S. koveskalliensis Boeck Srednji anizik: Drljevac -СЕб, Sarajevo -CSIЗ
S. koveskalliensis var. validirostris Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CS 13
S. megarhyncha Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CS13
S. meridionalis Bittner Srednji anizik: Crepoljsko -СЕ4
S. aff. meridionalis Bittner Srednji do gornji ladinik: Siljansko polje -СЕ23
S. mucroglossa Bittner Srednji anizik: Crepoljsko -СЕ4, Drljevac -СЕб, Saraj evo -CS 13
S. pectinataBittnerSrednji anizik: Crepoljsko-CE4, Sarajevo-CS13, Supljikuk-НN27
S. peracuta Koninck Donji karbon: Praca -Е 11
S. cf. pia Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CS13
S. ptychitiphila Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CS13
S. solitaria Вittner Srednji anizik: Sarajevo -CSIЗ
MENTZELIA Quenstedt, 1871 Perm- trijas.
Lj. malena, okrugla, glatke povrsine osim mikroskulpturnih sisica sa porama.
Trbusni kapak sa deltirijalnim grebenima, septima i vjerovatno sa spondilijem.
М. cf. fragilis Srednji anizik: Suplji kuk -НN27
М. koveskalliensis Boeck Srednji anizik: Trtosevo -SE12, Zelengora -SE18, Suplji
kuk-НN27
М. mentzeli (Dunk.) Srednji anizik: Park Sutjeska -SE7, Jelec -SE5
М. vadiorostrites Bittner Srednji anizik: Trtosevo -SE12
Superfamilia inc. sed. Athyracea
Lj. obostrano izbocena. BrahUalni aparat cine dvUe kupaste spirale sa vrhovima okrenutim
и stranu. Jugum vise ili manje slozen. Area ne postoji, za razliku od foramena. Gomji
ordovik (?) -lijas.
FarniliaAthyridae Phillips, 1841 Silur-trijas.
Brahijalni aparat sajugumom u obliku slova V ciji dugi izdanci pripadaju spiralama
brahijalnih konusa. Foramen okrugao. Ljustura nije porozna.

314
SuЬfarniliaAthyrinae Phillips, 1841 Si1ur-trijas.
Lj. glatka Ш sa prirastajnim lamelama. Izdancijuguma ne seZи dalje odjednog i pol
zavoja spirala.
ATНYRIS МсСоу, 1884 sa sinonimom Spirigera OrЬigny, 1847
(thyra g vrata, spira l spirala, gero g nositi)
ОЬа kapka skoro jednako izbocena. Povrsina lj. sa koncentricnim lamelama
prirasta. Postoje zuЬi i kratke zubne plocice. Bravina ploca probodena
visceralnim foramenom. Ona se podrzava kruralnim plocicama. Devon -
trijas.
А. expansa Phillips Gornji vize (aleksin- mihajlov): Praca -Ell
А. lamelosa Eveille Donji turne: Praca -Ell
А. planosulcata Phillips Gornji vize- donji serpuhov: Praca -Ell
А. royssii Eveille Donji do srednji serpuhov (tarus- stesev): Praca -Е11
Spirigera (Stolzenburiella) bukowski Bittner Srednji anizik: Borovac р. (Вщја pl.)
(ВИ 117)
Spirigera Ьiplicatula Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CS 13
S. bukowski Bittner Srednji anizik: LjuЬina pl. -НN14, Suplji kuk-НN27
S. canaliculata Bittner Srednji anizik: Crepoljsko -СЕ4, Drljevac -СЕб, Sarajevo -CS 13
S. comutula Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CS13
S. cf. forojuliensis Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CS13
S. hexagonalis Bittner Srednji anizik: Drljevac -СЕб, Sarajevo -CS13, Jelec -SE5
S. kittli Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CS13, Trtosevo -SE12
S. cf. leptorhyncha Bittner Norik: Hrastiste -ЕIЗ
S. matutina Srednji anizik: Trtosevo -SE12
S. marmorea Bittner Srednji anizik: Veovaca -СЕ25
S. quadriplecta Mstr. Donji do srednji ladinik: Siljansko polje -СЕ23
S. siljanensis Kittl Donji do srednji ladinik: Siljansko polje -СЕ23
S. sturi Srednji anizik: Crepoljsko -СЕ4
S. stoppanii Sal. Donji do srednji ladinik: Siljansko polje -СЕ23
S. trigonella Schl. Srednji anizik: Sarajevo -CSIЗ, Zelengora -SE18
S. vadiorostrites Srednji anizik: Trtosevo -SE12
S. cf. wissmanni Mstr. Donji do srednji ladinik: Siljansko polje -СЕ23
POMATOSPIRELLABittner, 1892 (pomatizo g staviti poklopac, spira 1spirala) Trijas.
Lj. malena, glatka. Bravin rub ravan. VentralJ.?i kapak dosta dubok, dorzalni
pljosnat.
Р. thecidium Bittner Donji karnik: Draguljac -CS8
COMPOSIТA Brown, 1849 sa sinonimom Seminula Hall et Clarke, 1893
(composita l slozena, pravilna, semi l napola, semino l sijati, radati) Donji
karbon- gomji perm.
Lj. glatka, bez lamela. Bravina plocica cetverouglasta, strsi.
Seminula argentea Chepard Serpuhov: Praca -Е 11
TETRACTINELLA Bittner, 1890 (tetra g cetiri, aktis -tinos g zraka)
Lj. malena, spljostena, sa cetirijako ostra rebra na svakom kapku. Rebra se
podudaraju. Trijas.

315
Т. trigonella (Schloth.) Srednji anizik: Crepoljsko -СЕ4, Drljevac -СЕ6. Jelec -SES,
DoUani-~6,SupUikuk-~27
SuЬfamiliaDiplospirellinae Munier-Chalmas, 1880
(ро r. Diplospirella, diploos g dvostruk, spira l spirala)
Jugum sa dugackim izdancima koji se provlace izmedu spirala sve do njihovog vrha.
Devon- trijas.
PEXIDELLA Bittner, 1890 (pexis g stipaljka)
Spirigera (Pexidella) miinster Anizik: Borovac р. (Вщја pl.) (ВИ р. 117)
Familia Retziidae Waagen, 1883 Silur-perm.
Lj. rebrasta ili naborana. Bravin rub kratak. Foramen okrugao. Deltirij sa deltidijem.
Dno primarnih izbojakajuguma lezi izmedu spirala i snazno је posuvracen prema spoju
sa krurama. Jugum sa jednim savijenim izdankom koj i је nekad razdvojen. Zidovi kapka
porozni. Silur- perm.
RETZIA King, 1850 Ludlov- devon, mozda do trijasa.
Lj. rebrasta, izduzeno ovalna, sa strsecim vrhom. Zubne plocice kratke.
Umbonalna cjevcica pricvrscena sa unutrasnje strane deltidija. Bravina ploca
је masivna. Spirale sa 10- 11 zavoja. lzdanakjuguma razdvaja se na kraju.

R. cf. permocarbonica Stuckenberg Donji karbon: Praca -Е 11

R. schwageri Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CS13, Doljani -~6
R. trigonella Schloth. Srednj anizik: LjuЫna pl. -НN14, Doljani -НN6, Suplji kuk -НN27
R. aff. taramellii Sal. Srednji anizik: Sarajevo -CS 13
R. taramellii Stopp. Donji do srednji ladinik: Siljansko polje -СЕ23
R. cf. truncata Sal. Donji do srednji ladinik: Siljansko polje -СЕ23
TREMATOSPIRA Hall, 1857 (trema,-mato g izbusena rupa, spira l spirala)
Rebra na ljusturi teku poprecno. Vide se sinus, sedlo i zubne plocice. Bravina
ploca masivna. Septum u lednom kapku је kratak ili reduciran. Jugum u oЫiku
slova V, ostar kraj шjentisan prema bravinom rubu. Devon.
Т. baschirica Ems -ajfel: Кlek -Е7

FamiliaKoninckinidae Davidson, 1853

Lj. dosta mala, izboceno ugnuta, vecinom sa niskom areom. Foramen malen, okrugao,
cesto ga nema. Postoji pseudodeltidij. BrahUalni aparat sa dvojnom spiralom povezanom
jugumom. Spirala је spljostena kupa orijentisana prema ventralnom kapku. Trijas-
lijas.
AМPHICLINA Laube, 1865 (amfi g sa оЬје strane, klino g saviti)
Bravin izbojak slabo razvijen. Bocni i prednji dtielovi ljusture zadebljani. Trijas
-lijas.
А. aff. cognata Bittner Norik: Hrastiste -El3
А. cf. intermedia Bittner Norik: Hrastiste -El3
KONINCКINA Suess in Davidson, 1853 Trijas- toar. (ро L.G. Koninck-u, belgijskom
paleontologu iz 19-tog vijeka)
Lj. okrugla, area niska i kod odraslih nejasno izraZena. Izbojci polaze od vrsnog
dijela juguma.
К. alata Bittner Norik: Hrastiste -Е13

316
К. aff. 1eopoldi aиstriae Bittner Norik: Нrastiste -Е13
К. sp. Donji karnik: Olovo -Е23
Ordo TEREBRATULIDA Gomji silиr- danas.
Lj. dvostruko izbocena ili pljosnata i izbocena. Bravin rub kratak, oЬicno savijen, rjede
prav. Ventralni palintrop bez areje. Deltirij sa deltidijalnim plocicama ili simfitijem.
Nototirija nета. Brahijalni aparat и obliku pet1ji.
Sиperfamilia Terebratиlacea
Brahijalna pet1ja po1azi neposredno odkardinalija. Zid ljustиreporozan. Gomji silиr­
danas.
FamiliaDielasmatidae Schиchert, 1913
Lj. glatka ili sa naborima, dvostruko kupasta. Krure polaze od bravine ploce ili od
unиtrasnjih rebara. Pet1je sefu do sredine dиzine 1jиsture i jos dalje i sastoje se od
silaznih ijako kratkih иzlaznih grana и koliko one postoje, kao i od lente koja ih spaja.
Devon- trijas.
SиЬfamiliaDielasmatinae Schиchert. 1913 Donji karbon-trijas
Dvodjelna bravina ploca upire se unutrasnjim rubom о dno lednog kapka i nosi kruralnu
osnovu.
DIELASMA King, 1859 (dieileo g razmotati, asma g glas, pjesma)
Lj. polиova1na, sa sirokim foramenoщ g1atka ili s1abo ubrana. Sinиs trbиsnog
kapka i sedlo lednog kapka su slabo istaknuti ili ih nema. Zubna ploca kratka,
nekad slivena sa zidom kapka. Кruralna osnova slivena sa vrsnim rebrima ili
sa unutrasnjom povrsinom bravine ploce. Petlje su kratke, proste, tj. od jednog
para silazne ijadnog para uzlazne grane koje su medиsobno spojene. Donji
karbon- gomji perm.
D. avellana Koninck Donji i srednji serpuhov (tarus i stesev): Praca -El1
D. saccиlиs globosa Moskov?: Razboj brdo -NW15
D. vesicиlare Moskov?: Razboj brdo -NW15
Familia Terebratиlidae Gray, 1840
То su postpaleozoitske terebratulacej е kod kojihje petlja kratka. Trijas- danas.

SиЬfamilia Terebratиlinae Gray, 1840 Jиra-danas.

Zubnih plocica nema. Ledni nozni misic pricvrscenje na vanjsku bravinu plocu koja
spaja unиtrasnja rebra иz otvor i kruralnи osnovu. Moze da Ьиdе prisиtna i razdijeljena
bravina ploca. Bravin rub је znatno manje duzine od sirine Uusture i snaino је povijen.
Jura - danas.
Napomena: Brahiopodi koji su izdvojeni pod imenom terebratиla ne mogu uci u ovu
porodicu,jer su iskljucivo trojaske, dokje rod Terebratula Miiler, 1776 vezan za raspon
eocen- pliocen (V. Р. Makridin, 1960). Naprotiv К. Zittel (1924) opisuje sire shvacen
rod Terebratula Klein koji seze od trijasa do danas. Od trijи izdvojenih podporodica
jedino podporodica Nukleatinae Schubert (1929) obuhvaca trijaske forme, ра tamo
иvrstravamo i rod Terebratula Кlein, иz opis prema Zitte1-и.
Familia Nиcleatinae Schиchert, 1929 (ро r. Nиc1eata nиcleиs l jezgro)
Lj. glatka samo ponekad mrezasta. Sinus na dorzalnom, rijede na ventralnom kapku.
Vrh oЬicno strmo presavijen. Petlja vrlo kratka. Trijas- kreda.

317
TEREBRATULA Кlein (teratЬrus 1izbusen) Trijas- danas?
Lj. glatka, rijetko kad rebrasta. Na ceonom rubu dorzalnog kapka cesto se
vide jedna do dvije bore. Rubovi kljunastog vrha su zaoЬljeni. Brahijalna petlja
је kratka. Distalni vrhovi krura ne grade (nekad) zatvoren poprecni most.
Т. bukowski Bittner Srednji anizik: Doljani -НNб, Sup~ i kuk -НN27, Zelengora -SE 18
Т. hilum Bittner Donji karnik: Draguljac -CS8
Т. kittli Srednji anizik: Crepoljsko -СЕ4
Т. suspecta Bittner Srednji anizik: Trtosevo -SE12
Т. praepunctata Srednji anizik: Drljevac -СЕб
Т. suspecta Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CS13, Crepoljsko -СЕ4
Т. aff. vulgaris Schloth Srednji anizik: Sarajevo - CS 13
PROPYGOPE Bittner, 1893 (pro g prij е, misli se prij е roda Pygope, pyga g stra:lnj ica)
Napomena: V. Р. Makridin (1960) ovaj rod ne opisuje, ali ga navodi и podporodici
Terebratulinae, sto ne odgovara и odnosu najursku i mladu starost rodova te porodice.
Zittel (1924) ovaj rodnenavodi.
Р. hagar Bittner Srednji anizik: Veovaca -С25

DINARELLABittner, 1892 (ро gorju Dinaridi, odnosno planini Dinara)

Lj. malena, polutrouglasta sa sinusom na dorzalnom kapku.Dorzalni septum
nijevelik. Trijas.
Napomena: Tip rodaje vrsta D. haueri Bittner, 1892 koji, kako ime kaze, potjece iz
Dinarida, а ne iz Alpa.
D. fatimeh Bittner Donji karnik: Draguljac -CS8
D. haurei Bittner Donji karnik: Draguljac -CS8
Superfamilia Terebratellacea (ро r. Terebratella, terebratus 1izbusen)
Dobro razvijena brahidijalna petlja oslanja se na dorzalni srednji septum ne samo kod
mladih, vec i kod odraslih, rijetko kad bude resorbirana. Trijas- danas.
FamiliaMegathyridae Dall, 1870
Lj. bocno istegnuta, najsira је na bravinom kraju. Zubnih ploCica nema. Petlja ima
samo uzlaznu granu osim kod najrazvijenijih rodova. Gomji trijas- danas.
MEGATHYRIS OrЬigny, 1847 (mega g golem, thyra g vrata) Jura- danas.
Okovratnik podrzavaju dva bocna septuma i duzi srednji septum.
М. decollata (Chemnitz) var. minima Sacco Barton- prijabon: Ljubuski -HW9
Familia Zeilleriidae Rollier, 1919 (ро r. Zeilleria) Trijas-danas.
Brahijalni aparat dugacak, seze skoro do ceonog ruba, ima silaznu i uzlaznu granu.
Dorzalni kapak ima srednji septum, nekad i slabe bocne septe. Ventralni kapak ima
zubne plocice, rijetko i slabe septe. Linija spajanjakapaka lezi oЬicno ujednoj ravni.
AULACOTHYRIS Douville, 1879 (au1ax g brazda, thyra g vrata)
Vrh gladak, jak. Dorzalni kapak pljosnat, sa sinusom, ventralni oЬicno bez
odgovarajuceg sedla. Ledni septum i brahijalni aparat su dugacki. Trijas-
jura.
A.gregalis Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CS13, Drljevac -СЕб
A.gregalis var. subgregalis Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CSlЗ

318
A.incurvata Bittner Srednji anizik: Sarajevo CS13, Crepoljsko -CE4,Drljevac СЕ6
A.loeffelholzi Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CS13
A.mira Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CSIЗ
A.obesula Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CS13
A.praevaliana Srednji anizik: Crepoljsko -СЕ4
A.reclinata Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CS13
A.ruedti Srednji anizik: Crepoljsko -СЕ4
A.semiplana Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CSIЗ
A.soror Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CS13, Crepoljsko -СЕ4
A.sparsa Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CS13, Crepoljsko -СЕ4
A.supina Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CS 13, Do1jani -НN6
A.turgida Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CS13, Borovica -СЕ2, Dr1jevac -СЕ6
А. waageni Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CS13
A.waageni var. crassu1a Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CS 13
А. waehneri Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CS13, Dr1jevac -СЕ6
ZEILLERIA Bayle, 1978 - Wa1dheimia King, 1850 Gornji trijas - donja kreda. (ро
Rene Zeiller-u, pariskom paleonotlogu iz druge polovine 19-tog i pocetka 20-
og vijeka i ро G. Waldheim-u, iz prve polovine 19-tog vijeka istrazivacu
fosilnih beskicmenjaka podrucja Moskve)
Lj. glatka, ceoni rub prav, rijetko sa urezom. Lj. nekad sa slaЬim radijalnim
naborima. Foramen na vrhu Uusture malo dalje od vrha. Zubne plocice obicno
pristaju uz zid kapaka.
Waldheimia angusta Schloth. Donji do srednji ladinik: Siljansko polje -СЕ23
Fami1iaDallinidae Beecher, 1893 (por. Dallina)
Brahijalni podupiraci prstenasti, razlicite slozenosti sa silaznom i uzlaznom granom.
Zubne ploCice postoje. Trijas- danas.
COENTНYRIS Douville, 1879 (koinos g zajednicki, thyra g vrata)
Lj. glatka. Ledni septum nizak. Relativno duga petlja sa distalnim krajevima
koji se povijaju unazad. Oni se udruzuju u slobodnu stitastu sredisnju plocu.
Trijas.
С. vu1garis Srednji anizik: Trebevic -CS 15
CRURATULABittner, 1890 (crus, cruris l sapa)
С. aff. beyrichi Bittner Donji karnik: Dragu1jac -CS8
CAМEROTHYRIS Bittner, 1890 (kamera g svod, thyris g vrata)

С. cymbula Bittner Srednji anizik: Sarajevo -CS13

Typus Е С Н 1N О D Е R М АТ А

(ehinos g ј ez, derma, -mato g koza) Kambrij - danas

BodUokosci se Ьitno razlikuju od drugih beskicmenjaka i priЬii:lavaju hordatima odnosno
kicmenjacima. Otvor blastule razvija se u analni, dok se otvor za usta otvara na drugom
mjestu ро cemu Љ, kao i kicmenjake ubrajamo u deuterostomne zivotinje. 1 ро svom
unutrasnjem skeletu oni cine posebnu grupu. On se sastoji od krecnjackih plocica izvana
zasticenih epitelom kojeg proЬijaju mnogobrojne bodlje. Za razliku od drugih, oni imaju

319
vodonosni sistem kanala i ampula koji omogucava kretanje i dobavu svjeze morske
vode bogate kisikom.

Subtypиs Р Е L М АТ О Z О А

(pelma g drska, zoon g zivotinja) Kambrij - danas

То su bodljokosci koji, kad su odrasli, zive pricvrsceni za podlogu samim tijelom ili
posebnom drskom. Krecnjacke plocice skeleta su oЬicno srasle i grade pancir radijalne
simetrije.
Classis С RINО IDЕ А

(krinong ljiljan ideagizgled) Ordrik- danas.

Tijelo ima oblik ljiljana sa drskom koja moZe Ьiti ukorijenjena i krunom koju Cine ca8ica
i vijenac razgranatih pet krakova. Petozracna simetrija poremecenaje jedino polozajem
analnog otvora. Donji ("dorzalni") dio casice sastoji se od redova plocica koji se zovu:
bazalija, infrabazalija i radijalija na koje se nadovezujи brahijalije rucica. Gomji dio
casice је pokrov (tegmen) sa usnim otvorom и centru. Probavno crijevo se и casici
povija i zavr8ava analnim otvorom koj i izЬija na strafujem interradijиsи. Vodozilni sistem
sastoji se od prstenastog kanala i pet radijalnih kanala koji vode и rucice. Dиz njih su
rasporedene nozice koje sluze za probavljanje hrane, disanje i osjet.
Sиbclassis Ј N А D И N А ТА

(inadunatus l sjedinjen)
Plocice caske kompaktno spojene. Analni otvor na vrhu posebne vrecice. Ordvik -
trijas.
Ordo CLADIDA
(klados g grana) Srednji ordovik- trijas.
Bazalija dvoredna. RuCice su slobodne iznad radUalija, one su jedno ili dvoredne, sa ili
bezpinиla.

Sиbordo CYATHOCRININA
(kyathos gpehar, krinong ljiljan)
Caska poluloptasta ili kao pehar. Radijalne plocice uske, zaokruzene, bez poprecnih
bedema. Poklopac od tijesno spljostenih plocica, masivan, oЬicno pet oralnih plocica
koje ne prikrivaju usni otvor i ambulakralne zlijebove. Straznja oralna plocicaje cesto
madreporit. Ordovik- perm.
FamiliaCyathocrinidae
CYATHOCRINUS Miller emend. Ch. Wachsmиth et Fr. Springer, 1879 - 1886
Caska kao pehar. Pet niskih infrabazalnih plocica. Bazalne plocice su krupne,
ona stramja nosi analnu plocicu. Radijalne plocice su krupne,jednake veliCine,
nepodijeljene. Drzak okruglog presjeka. U njemu se izmjenjuju veci i manji
clanci. Donji silur- karbon.
Cyathocrinиs ramosиs? Schloth. Gornji perm: Boljoradina -SE2, Han Orahovica -Е2

320
Subordo incertus:
Familia Poteriocrinidae Roem. emend. Wachsmuth
Baza dvociklicna. Radijalije su gor koso podrezane. Analna vrecica visoka, poplocana.
Pinule jednoredne, rijetko dvoredne. Devon- perm. (Prema К. Zittel, 1924, р. 181)
POTERIOCRINUS Ј. Miller (poteriongpehar, krinong ljiljan)
Caska u oЬliku pehara, sa pet infrabazalia i visokim bazalijama. Medu
radijaiUama jedna radianalija i dvije velike interradijalne analije. Analna vrecica
vrlo visoka. Rucice duge, razgranjene, naizmjenicnih redova. Drska ima
presjek okrugao ili zaoЬljeno petougli.
Р. sp. Vize: Praca (Bittnerov Ьlok) -El1
Р. crassus Miller Gornji vize: Praca -Е11

Subclassis С А М Е R АТА
(kamera g svod) Srednj i ordovik - perm.
PloCice kompaktno vezane. Tegmen u obliku svoda, ispod njega su usta i hranidbeni
zlijebici. Analni otvor cesto na kraju analne cijevi. Rucice sa pinulama.
Ordo MONOBATHRIDA
Srednji ordovik -perm. (mono gjedno, bathrongpod1oga)
Bazaje jednociklicna.
Subordo GLYPTOCRININA
Srednj i ordovik- perm. (g1yptos g urezan, krinon g lj ilj an)
Baza petougaona. Donja analna taЬlica lezi iznad radijalija.
FamiliaPlatycrinitidae AustinetAustin, 1843
Tri nejednake bazalne plocice spojene su u jednu plocicu. Na dorzalnom dijelu nema
analnih plocica. Tegmen saambulakralnim i interambulakralnim plocicama. Proksimalni
dijelovi rucica su dosta odvojeni od radijalUa. Radijalne fasete su uske. Svaki radius ima
jednu brahijalnu plocicu prvog reda i dvije drugog reda. Distalno rucice se rijetko kad
granaju. Clanci staЫa su uz casku valjkasti, а nize dolje uvrnuti. Silur- perm.
PLATYCRINIТES Miller, 1821 - (Platycrinus Agassiz, 1838)
Devon -perm. (platos gpljosnat, krinong ljiljan)
Caska od strmo kupaste do spljostene, nekad sa ugnutim dnom. Mala bazalna
plocica lezi u lijevom prednjem interradijusu. Bazalije mogu Ьiti medusobno
slivene. Rucicejednoredne do dvoredne. Drska(staЬljika) ima niske clanke,
ona ј е dolj е suzena i snabdj evena cirima.
Platycrinus sp. Vize: Praca (Bittnerov Ьlok) -Ell
Subcassis А R Т I С И L А ТА
(articulatus l clankovit)
Dno caske је lazno jednoredno do dvoredno. Bazalije su cesto slivene, а kod onih bez
drske imaju centro-dorzalnu plocu. Odrasli nemaju analne plocice. Kapak (tegmen)je
ko:Zast ili se sastoji od slobodno lezecih plocica. Usta i ambulakralne brazde su otvorene.
Rucice su jednoredene, nekad naizmejenicno dvoredne ili dvoredne. Pinule su uvujek

321
prisutne. Donje brabljalije nisu nikad spojene. Kod formi sa drskom centralni kanalje
uzak, а cire imaju prsljenove (clanke). Trijas- danas.

Ordo ISOCRINIDA (ро r. Isocrinus, isos g jednak)

Radijalije sa krupnim facetama. Clanci su slabo uglavljeni na rucicama, а kruto spojeni
na drsci. Ona raste samo u zonama izmedu nodija. Cire su oblcno krupne. Trijas -
danas.
Subordo ISOCRININA Trijas- danas.
Rucice su jednoredne. U ravni, gdje se clanci drske spajaju, vidi se pet petaloida ро
obodu nazubljenih.
FamiliaPentacrinidae Orblgny, 1851
Caska kao tacna, malena, monociklicna, sa pet bazalija. Uz radijalije oblcno se javljaju
nadradijalije sa izras1inama okrenutim nanize. Tegmen kozast sa uklop1jenim tankim
plocicama. Rucice jake, vecinom jako razgranjene, sa pinulama koje se navise sire.
Drska dugacka, petougla (rijetko valjkasta), sa prstenima cira. Poprecan presjek cira
је romboican. Trijas- gomjajura.
PENTACRINUS B1umenbach, 1804 (pent g pet, krinon g 1јЩаn)
u sastav caske pored bazalija i radijalija ulaze i ро dva clanka od svake
rucice. Drska petougla sa mnostvom cira, bez zadeЬljanja па dnu. Donј i trijas
- gomjajura.
~Doger: Kupresko ро1је -SW14
Ordo MILLERICRINIDA
Srednji trijas danas. (роЈ. S. Miller-u, autorumonografije о krinoidima od 1921 god.)
Infrabazalije sakrivene ili ih nema. Vecinom sa krupnim radijalnim plocicama. Rucice
jednoredne, izotomnog grananja.
Subordo MILLERICRININA
Fami1iaDadocrinidae Lowenstam, 1942
DADOCRINUS Meyer (dadiongma1a baklja, krinong 1ji1jan) Trijas.
Caska malena, uska, kupasta. Rucice sa svega jednim dihotomnim grananjem.
Pinu1e guste i krupne.
D. graci1is Meyer Donji anizik: Bukovik, Trebevic i Jahorina -CS6
Ordo incertus:
Fami1ia Encrinidae Roemer, 1855 emend. Bather, 1899 (en g uz, krinin g 1jiljan)
Trijas, posebno srednji.
ENCRINUS Schu1ze
Brahijalije niske i siroke, ра pomocne brahijalije. RuCica 10-20. Prvo su
ј ednoredne, kasnij е dvoredne i sa dugim pinu1ama. Drska okrug1og presj eka,
bez cira, sa radijalno prugastim clancima. Ovu porodicu Zittel ( 1924) opisuje
i u sklopu artikulata, dokje Ju.A.Arendt i R. F. Gekker(l964) navode medu
poteriokrinitinima, tj. medu inadunatima. Rodje prvi opisao Agricola pod
imeoom Entrochus, otud ime trohitni krecnjak То su banci krecnjaka u znatnoj
mjeri izgradeni od clanaka drske ovog krinoida.

322
Е.
gracilis Buch Anizik: Bistrik -СSЗ
~Srednji anizik: Sarajevo -CS 13
~ Donji do srednji ladinik: Siljansko polje -СЕ23

SuЬtypus Е L Е U Т Н Е R О Z О А

(eleytheros g slobodan, zoong zivotinja)

Srednji kambrij - danas.
Slobodno pokretni bodljokosci razlicitih oЬlika tijela i skeleta pretemo и oЬliku pancira
sa usnim otvorom sa donje strane i analnim otvorom sa gomje. Sitasti otvor (madreporit)
vodozilnog sistema te otvori polnih organa su najcesce na gomjoj strani pancira.
Classis Е С Н INОIDЕА
Srednj i ordovik- danas. (ehinos g ј ez, idea g izgled)
Skelet od plocica koje u potpunosti pokrivaju meko tijelo. One su medusobno srasle ili
nalijeZи jedna na drugu poput crijepa. Usni otvor okruzen је peristomom, analni
periproktom. Pancir se sastoji od pet meridionalnih polja kojaobuhvacaju redove plocica
vodozilnog sistema (ambulakra) i redove koje ispunjavaju meduprostore
(interambulakra). Povrsina tijela prekrivenaје iglama razliCitih velicina i oЬlika. One su
pokretno spojene sa plocicama pancira. Najsiri, srednji dio panciraje amЬitus ili ekvator.
Ordo CIDAROIDA (kidaris g turban) Devon- danas.
Pancir loptast, cesto na polovima spljosten. Ambulakri uski, sa dva reda plocica koje
imaju parne pore ujednom redu, rijetko u dva naizmjenicna reda. Interambulakri siroki,
sa dva (rjede 4-8) redova krupnih plocica. Periproktје pravilan petougao na vrh tegmena.
Aristotelova lampa је razvijena. U sklopu nje је gomja povrsina piramidica glatka,
epifize se ne spajaju sa foramenom, zuЬi imaju zlijeb. Nema peristomalnih ureza za
skrge. Primami tuberkuli su krupni, ро jedan na svakoj interambulakralnoj plocici.
Primarne igle su krupne, sa kortikalnim slojem. Na ambulakralnim plocicama su mali
tuberkuli sa tankim iglicama. Pedicilarije su trozube, sa lopticom.
FamiliaArchaeocidaridae М'Соу, 1844 (arhaiosg starinski, kidaris gturban) Devon
- perm.
Plocice su slozene kao crUep. Interambulakralnih redova ima cetiri i vise. Aristotelova
lampa sa nagnutim piramidicama i zuЬima.
ARCНAEOCIDARIS М'Соу, 1844 Karbon- perm.
Pancir spljosten na polovima. Interambulakralna reda cetiri. Primarne igle
masivne, kao vaUak ili vreteno, sa bodljama ро seЬi, nekad povijene.
А. keyserlingi Geintz Gornji perm: Han Orahovica -Е2
А. ladina Stachi Gornji perm: Han Orahovica -Е2
~Gornji perm: Suha cesma -Е15, Boljoradina -SE2
EOCIDARIS Desor (eos g rano zorom, kidaris g turban) Devon.
Zittel (1924) na р. 258 smjestava rod na ovo mjesto uz napomenu, da ono nije
pouzdano utvrdeno. Veze ga za devon, а kod nas је izdvojen u permu.
~ Gornji perm: Han Orahovica -Е2

323
FamiliaCidaridae Gray, 1825 Perm-danas.
Pancir cvrst.lnterambulakra sa dva reda ploCica. Genitalne i ocne ploCice sa ро jednom
porom.
CIDARIS Leske, 1773 (kidaris g turban) Trijas- danas.
Pancir skoro pravilna lopta, oblcno malo spljostena na polovima. Ambulakri
malo vijugaju ili su skoro pravi. Parne pore nisu skopcane. Svaki red
interambulakra sa 5-15 ploCica. Gomji stit krupan, nesto veci od peristoma.
Primame igle sa bodljama rasporedenim u pravilne redove. Primarni tubuli
ро pravilu nisu u osnovi radijalno isjeceni (kranulirani).
С. dorsata Braun Gornji anizik: Borovica -СЕ2
~Srednji eocen: Rosici -NEII6, Uzunovici -NE151a
RНAВDOCIDARIS Desor, 1855 (rabdos g zezlo, kidaris g turban)
Pancir krupan. Ambulakri vijugavi, pore u taЬiicama skopcane. Primami
tuberkuli su ostro krenulirani. Primarne igle dugacke, sa bodljama ili zupcima
ili kao siroke ploce.
Rh. cf. mespilum Deshayes Srednji eocen: Lukavac -НЕ17

OrdoAULODONTA (aylosgcijev, zlijeb, odoys, odontosgzub)

Endociklicni jezinci poluloptastog pancira. Ambulakralne plocice deademoidne. Promarni
tuberkuli perforirani. Vrsni stit diciklican ili monociklican. Aristotelova lampa sa
vertikalnim piramidama i zublma. Epifize se ne spajaju povise zuba. Zubl nemaju kil.
Trijas- danas.
SubordoPEDININA (ро r. Pedina, pedinosgravan)
Primarni tuberkuli nisu krenulirani. Primame igle sa masivnom osi. Gomji trijas (ret)-
danas.
Familia Pedinidae Pomel, 1883 Ret- danas.
lnterambulakralne primame igle su masivne, dok su ambulakralne kao i sekundame
suplje. Ret- danas.
LEIOPEDINA Cotteau, 1866 (leio g gladak, pedon g veslo)
L. tallavignesi Cott. Srednji eocen: Konjovac- HW8
Subordo incertus:
FamiliaDiadematidae Wright(Zittel, 1924)
Ambulakre su uze od interambulakri. Vise ploCica cine veliku plocicu, tj. koja sadrzi
vise parova pora. Parovi pora grade sa svake strane jedan red, jedino Ьlizu ustiju i
tjemena su nekad dvostruki redovi. Urez kod ustiju је velik. Trijas do danas. (ро r.
Diadema, didema g vrpca preko cela)
TRIPLACIDIA Bittner, 1890 (tri g tri, plax, plakos g plocica)
Lj. okrugla, krupna aboralno jako ispupcena. Svaka plocica sa ро tri рага
pora.lnterabulakri sa ро dva niza tuberkula sa nizovima sekundarnih tuberkula
na podrucju ambltusa. Apeks sitan, periprokt malen, petouglast. Peristom
srazmjemo malen, okrugao, sa 1О jasno izrazenih skr:Znih zareza. Eocen.
T.sp. Srednji eocen: Konjovac -HW8

324
Ordo S TIR О D О NTА Trijas- danas (stiria lledenica, stalaktit, odoys, odontos g zub)
Pancir cvrst, sa 20 meridionalnih redova plocica. Ambиlakralne plocice slozenog
diademoidnog tipa, ali nekad i proste. Stit na vrhи diciklican, sa jednom ili nekoliko
sиpranalnih plocica. Peristom sa иrezima za skrge. Aristotelova lampa иspravna, epifize
su uske i ne spajaju se iznad zuba. Piramidice imaju uduЬljenja na gomjoj strani epifize.
ZuЬi sa grebenom na иnutrasnjoj strani. Okolovilicni pojas satoji se od aurikula иski
koje su spojene interradijalnim apofizama. Primame igle masivne, sa vanjskim slojem ili
bez njega. Pedicilarije sa glavom kao zmija, trolistne, trozube, nekad sa lopticom.
Subordo PHYMOSOMINA
(ро r. Phymosoma, fyma g oteklina, soma g tij elo) Gomj i trij as - danas.
Prsten ocnih i genitalnih plocica sa zaokru.lenim unиtrasnjim rubom. Sиpraanalnih plocica
nema. Periprokt и centru stita ili malo pomjeren perema strafujem interambulakru.
FamiliaPseudodiadematidae (por.Pseudodiadema,pseudogneprava)Pomel, 1883
Pancir cesto spljosten. Svi ambulakri imaju slo.lene plocice te perforirane i krenиlirane
primame tuberkule. Sirina i izgled ambиlakri је jednak na citavoj nj ihovoj duzini. Primame
igle su oЬicno tanke i uzduzno prugaste, sekиndame su kao cekinje. Ret- gomja kreda.
DIPLOPODIAM'Coy, 1848 (diploos gdvostruk, poys, podosgnoga)
Pame pore na vrsnom stitu sи и dva naizmjenicna reda. Plocice amЬitusa sи
oЬicno poliporne, а na periostomu oligoporne. Ambulakralni primarni tuberkuli
skoro dostizu velicinи interambиlakralnih. U interambulakrima su dva
meridionalna reda primamih tuberkula. Ret- gomja kreda~
D. gileadensis Blank Cenoman: Vlaka r. -Е39
FamiliaPhymosomatidae Pomel, 1883
(ро r. Phymosoma, fyma g oteklina, soma g tij elo)
Svi ambulakri imaju plocice slozenog tipa. Primarni tuberkuli su krenulirani, а nisu
perforirani. Vrsni stit је monociklican ili diciklican, cesto malo zalazi u strainji
interambulakar. Lijas- danas.
MICROPSIS Coteau, 1856 (mikro g sitno, ops, opsis g izgled)
М. stachei Bittner Srednji eocen: Lukavac -НЕ17
М. aff. veronensis Bittner Srednji eocen: TriЬistovo - HW8

Ordo HOLECTYPOIDA Donjajura- danas

(ро r. Holectypus, holikos g zucnocrijevni, typиs gprikazan lik)
Pancir kao polulopta ili kира, pravilno zaokruzen rjede izdиzen. Peristom centralan.
Periprokt izvan vrsnog stita. Ambulakri lentoidni ili petaloidni. Ambulakralne plocice
proste ili slozene. Vilicni aparat kod odraslih cesto ne postoji.
Subordo HOLECTYPINA Jura- kreda.
Pancir pravilno okrugao. Peristom okrugao, sa izrezima za skrge i1i bez njih. Postoji
vilicni aparat i perignatski pojas. Tuberkиli su rasporedeni и vise ili manje izrazite
vertikalne redove.
Incertae familiae:
HYPSOHETEROCLYPEUS (ypsi g visoko, eter g na drugi naCin, clypeиs l stit)

325
Н. plagiosomus (Agassiz) Baden: Gornja Tujnica- NW15
Subordo С О N О CL УР I N А Eocen- miocen.
Ambulakri petaloidni. Postoji vilicni aparat i aurikula. Vrsni stitmonobazalni.
FamiliaConoclypidae Zittel, 1879 Eocen-miocen.
Pancir krupan, visok, sa oralne strane spljosten. Ambulakri siroki, petali otvoreni. Na
oralnoj strani su ambulakralni zljeblci za ishranu. Tuberkuli su svi jednaki, ravnomjemo
ali ne u redovima rasuti ро panciru.
CONOCLYPUS Agassiz, 1839 (conus 1kupa, clypus l stit) Paleogen- neogen.
Pancir kupast, sa centralnim peristomom koji је u njemu uduЬljen. Perprokt
је ispod ruba vrsnog stita. Ambulakralne pore su u petalama medusobno
skopcane. Uz usta ambulakralna polja su iz plocica slozenog tipa.
С. plagiosomus Baden: Bogutovo Selo -NE9
Ordo CLYPEASTEROIDA Gomja kreda- danas.
Pancir oblcan kao disk, rjede nadut. Peristom centralan, bez skrznih proreza. Periprokt
izvan vrsnog stita, nekad znatno priЬlizen peristomu. Petaloidni ambulakri nekad sa
vecom kolicinom malih sekundamih pora koje se mogu naci i na interambulakrima.
Oko peristoma ambulakri i interambulakri obrazuju karakteristicnu rozetu koja se ро
pravilu sastoji od 15 bazikoronalnih plocica, anekad se u nju ukljucujejos 5 dopunskih
interambulakralnih plocica. Na oralnoj strani kod vecine formi nalaze se razgranjeni
zUeЫCi za hranu. Vilicni aparat nema kobllice.

Subordo CLYPEASTERINA Gomji eocen-danas.

Pancir spljosten, jedino aboralna strana nekad izdignuta u luku. U petalama izmijenjuju
se primame plocice i poluplocice. Interambulakri su na oralnoj strani raskidani, na
vrsnom stitu se zavrsavajujednim parom ploCica. Aurikule su rasjecene.
Familia Clypeasteridae L. Agassiz, 1835
Peristom presvucen kozastom opnom, bez usnih membrana. Vrsni stit sa pet genitalnih
pora. Unutrasnji skelet sa plocicama i cjevcicama.Gornji eocen- danas.
CLYPEASTER Lamarck, 1801 (clypus 1stit, aster l zvij ezda)
Pancir oblcno krupan, pljosnat do aboralno izbocen. Peristom u jasno
naglasenom lijevku. Periprokt inframarginalan, rjede na rubu vrsnog stita.
Bazikoronalne interambulakralne plocice su oblcno znatno manje od
ambulakralnih. ZljeЬici za hranu nisu razgranjeni. Gomji eocen- danas.
С. acclivis Baden: Gradacac - NE42
С. aequizonatus Baden: Maglajci -NW38
С. coronalis Baden: Gradacac -NE42
С. crassicostatus Baden: Gradacac -NE42, Vojskova -NW58
С. gibbosus Risso Baden: Kukuruzi- NE60
С. glandiflorus Baden: Gradacac -NE42
С. intermedius Baden: Bogutovo Selo -NE9, Socanica -N75, Maglajci -NW38
С. manini Baden: Gradacac -NE42
С. olisiponensis Baden: Gradacac -NE42

326
С. partschi Baden: Bogutovo Selo NE9
С. pyramidalis Baden: Monastirica -N50
С. suboЬlongus Baden: Gradacac -NE42
С. turris Baden: Maglajci -NW38

Subordo SCUTELLINA Eocen- danas.

Pancir spUosten. Petali imaju samo proste primarne plocice. Interambulakri su kompletni
ili sa oralne strane prekinuti, а na vrsnom stitu zavrsavaju se jednim parom plocica.
Vrsni stit sa cetiri genitalne pore. Unutrasnji elementi su dobro razvijeni. Aurikule su
slivene и jednu.
Familia Scutellidae Gray, 1825 Oligocen-miocen.
Petali su zatvoreni. Interambulakri su na oralnoj strani kompletni, na amЬitusu su iste
sirine kao ambulakri. Bazikoronalne, ambulakralne i interambulakralne plocice su krupne
i priЫimo jednake velicine.
SCUTELLA Lamarck, 1816 (scutella l podmetac za casu) Tercijar- danas.
Pancirје nizak disk neraskinutog oboda. Peristom malen. Periprokt jako malen,
inframarginalan (lezi ispod oboda vrsnog stita)
~ Baden: Gradacac -NE42

Ordo CASSIDULOIDA Jura- danas.

(ро r. Cassidulus, cassidula l mala kaciga)
Pancir dvostrano simetrican, izduzeno ovalan rjede okrugao. Peristom centralan ili
subcentralan. Periprokt izvan vrsnog stita. Sam stitје kompaktan, sa genitalnim plocicama
koje su cetverodijelne ili slivene zajedno. Ambulakri su petaloidni ili subpetaloidni, mnogo
rjede kao lenta. Ambulakralne plocice su jednostavne. Dijelovi ambulakra uz usta
obrazuju filodije. Cesto se javlja floscela. Nema vilicnog aparata niti perignatskog pojasa.
FamiliaEchinolampidae Gray, 1851
Ambulakri petaloidni, radovi pora u petalama nejednake dU.Zine. Floscela dobro razvijena.
Vrsni stit monobazalan. Eocen - danas.
ECHINOLAМPAS Gray, 1825 (ehinosgjez, lampas svjetiljka)
Pancir jako ili slabUe izbocen, nikad kupast. Peristom zaokruzeno petoug\ast
ili stoji poprecno. Periprokt inframarginalan, poprecan. Peta\i dosta uski. Duzina
pomih zona u petalama malo varira.
Е. sp. Srednji eocen: TriЬistovo -HW8
Е. aequizonatus Baden: Pejici -N59
Е. dollfusi Cotteau Srednji eocen: Majevica -NE72
Е. hemisphaericus Lamarck Baden: Kukuruzi -NE60
Е. hemisphearicus linkii (Goldfuss) Baden: Kukuruzi -NE60
Е. laurillardi Agassiz Baden: Zrnici- NE 157

Ordo SPATANGOIDA Jura- danas.

(роr. Spatangus, spatium l prostor, ango l uziti)
Pancirје dvostrano simetrican, izduzen u smijeru naprijed- pozadi, tako da se razlikuju
desna i lijeva strana. Naprijed је duboka prednja brazda. Periprokt је vecinom
supramarginalan, rjede marginalan. Vrsni stit sa cetiri genitalne plocice koje se nekad

327
slivaju medusobno i sa ocnim plocicama. Peristom bez vilicnog aparata, pomjeren
naprijed, vise ili manje. Ambulakralna i interambulakralna polja su ро pravilu diferencirana
radijalno i meridijalno. Ambulakralпe plocice sujedпostavne, ali pore su slozeпog tipa.
Tuberkuli i graпuli su vrlo mali.
Subordo MERIDOSTERNATA Donja kreda- danas.
(meris, meridos g udio, dio, sterno l prostirati)
Vrsni stit interkalaran. Ambulakri su povrsinski, kao lenta i1i su subpetalni. Plastronje
merido-, meta- ili ortosternalaп.Fasciole, ako postoje, su marginalпe ili subanalпe. Donja
kreda- danas.
FamiliaHolasteridae Pictet, 1857
(ро r. Holaster, hol g sasvim, aster g zvijezda)
Peristom poprecno ovalan ili oЬlika graha ili ЬоЬа, udaljen od prednjeg ruba, oЬicno
naprijed malo uduЬljen. Ravaп peristomalпog otvora је uvijek nagnuta i okrenuta naprijed
i dolje. Nekad ima usnu. Plastroп је medio- Ш metasternalan. Straznja bocna
interambulakralna polja su uvijek iz jednog komada. Tuberkulacija је vise ili manje
jednoredna. Na donjem dijelu su tuberkuli krupniji nego na gornjem. Nekad postoji
marginalina fasciola. Donja i gornja kreda.
ECНINOCORYS Breynius, 1732 (ehinos g jez, korys g lobanja)
E.sp. Srednji eocen: TriЬistovo -HW8
Subordo AMPHISTERNATA Donja kreda- danas.
(amfi g s оЬј е strane, sterno l pokriti, prostrti)
Vrsni stit kompaktan. Plastron amfisternalan ili ga nета. Mogu Ьiti zastupljene fasciole
raznih tipova.
Familia Toxasteridae, Lambert, 1920
(ро r. Toxaster, toxon g luk i strijela, aster l zvijezda)
Pancir nizak, spljosten. Vrsni stit etmofraktan, sa cetiri genitalne pore. Ambulakri
heterogeni: parni sa dugim, uduЬlj enim otvorenim petalama, dok ј е neparni petaloidan.
Periprokt supramarginalaп. Peristom prednji, subpentagonalan. Plastron и razvoju. Donja
kreda.
Inc. sedis?:
MIOTOXASTER (meiongmalo, toxong luk, aster l zvijezda)
М. fourtani Stef. Cenoman: Vlaka r. -Е39

Familia Micrasteridae Lambert, 1920

(mikro g sitni, aster 1zvijezda, ро r. Micraster)
Pancir srcast. Prednja brazda duboka. Vrsni stit etmofraktaп. Ambulakri petaloidni.
Petali otvoreni, sa spojenim porama. Peristom od prednjeg do obodnog, zatvara se
usnom koja se obara prema dolje. Periprokt supramarginalan. Gornja kreda.
EPIASTER OrЬigny, 1855 (epi g ozgo, aster l zvijezda)
Е. aquitanicus OrЬigny Mastriht-dan: Gracanica N -NE7
GffiBASTER Gauthier, 1887 (gibba l grba, aster l zvijezda)
G. belgicus Mastriht-dan: Gracaпica N -NE7

328
FamilaCyclasteridae Poslavskaja, 1964
Pancir nestalnog oЬiika, sa ili bez povrsinske prednje brazde. Vrsni stitic etmofraktan.
Ambulakri su oЬicno heterogeni, petali otvoreni ili poluotvoreni, sa glatkim srednjim
zonama. Peristom prednji, ali ne krajnji. Periprokt supramarginalan, visok. Analna area
nijie izrazena. Postoji subanalna fasciola, nekad i peripetalna. Gomja krada- danas.
CYCLASTER Cotteau, 1856 (kyklos g krug, aster l zvUezda)
Pancir izduren. Prednja brazda slabo izrazena ili је nema. Vrsni stitic sa tri
genitalne pore. Petali kratki, povrsinaski. Peristom bubrezast, usna mala.
Plastrom sa dugom labralnom lamelom i dugim stemumom. Fasciola
poluperipetalna(nemajenaprijed). Gomjakreda-paleogen.
С. ovalis Cotteau Srednji eocen: Plansko polje -НЕ19
Familia Hemiasteridae H.L.Clark, 1917
Pancir razlicitog oЬiika. Vrsni stit etmofraktan ili etmolizan, sa cetiri genitalne pore.
Petali heterogeni, parni, zatvoreni. Peristom lezi naprijed, ali ne na obodu, usnu ima.
Periprokt supramarginalan. Fasiole peripetalne. Donja kreda- danas.
HEMIASTER (hemi l polu, aster Zzvijezda) Donja kreda- danas.
Pancir sa promjenjivom prednjom brazdom ili bez nje. Petali priЬliZпo jednake
velicine i1i su straznji nesto kraci. Neparna petala је dugacka. Ravan
peristomalnog otvora ј е malo nagnuta naprij ed. Periprokt је visok, polozen na
pljosnatoj ovalnoj analnoj areji.
Н. Ьlankenhomi Gauth Cenoman: Vlaka r. -Е39
Н. calvini Clark А!Ь-сапотап: Bracan -Е8
Н. cristatus Stol. Senon: Pozdercic -Е25а
Н. gabrielis Peron Cenoman: Vlaka r. -Е39
Н. orЬignyanus minor Der. Ceroman: Vlaka r. -Е39
Н. syriacus Cour. Cenoman: Vlaka r. -Е39
Н. toxasteristoma Fourt. Cenoman: Vlaka r. -Е39
Н. tumidosus Lor. Cenoman: Vlaka r. -Е39
Н. vemeuli Des. Gornji turon: Pozdercic -Е25а
Н. wertherbyi Lor. Senon: Pozdercic -Е25а
НYPSOPATAGUS Pomel, 1883 (ypsi g visoko, patagos g zveka}
Н. lucentinus Cott. Srednji eocen: Konjovac -HW8
Familia Spatangidae Dray, 1825 Eocen- danas.
Pancir sa vise ili manje razvUenom prednjom brazdom. Vrsni stit etmolizan. Pami
ambulakri petaloidni. Petali zatvoreni, cesto sa reduciranim prednjim pomim granama.
Nepami ambulakar apetaloidan, sa lucnim porama. Peristom naprijed, ne na obodu, sa
izrazenom usnom. Dobro razvijene peribukalne pore. Tuberkuli jako izdiferencirani.
Fasciola subanalna.
SPATANGUS Gray, 1825 (spatium l prostor, ango luziti)
S. almerai Lambert Srednji eocen: Konjovac -HW8
MARETIA Gray, 1855
М. nicklesi Cott. Srednji eocen: Konjovac -HW8

329
FamiliaPericosmidae Lambert, 1905
(ро r. Pericosmиs, peri g okolo, kosmos g svijet)
Pancir spljosten sa donje strane, gornja ima razlicite forme. Postoji prednja brazda.
Vrsni stit etmolizan. Ambulakri heterogeni. Parni ambиlakri sи petaloidni, sa nepovezanim
porama. Neparni ambиlakar nije petaloidan, pore sи ти sitne, okrugle. Peristom sa
malom иsnom. Periprokt sиpramarginalan. Fasciole sи peripetalne i marginalne. Eocen
- danas.
PRENASTER Desor (prenes g naprijed strmoglavce, aster 1zvijezda)
Р. alpinиs Desor Srednji eocen: Plansko polje -НЕ 19

Farnilia Schizasteridae Lambert, 1905

Prednja brazda jako izrazena. Vrsni stit etmolizan. Ambиlakri heterogeni, parni sи
petaloidni, neparni nije. Pore su na parnim ambulakrima madusobno nepovezane i ovalnog
oЬlika, а na neparnom ambulakru one sи akroidne. Peristom od prednjeg do obodnog
polo:laja. Periprokt suprarnarginalan. Fasciola peripetalna, ро pravilu lateroanalna. Gomja
kreda - danas.
SCHIZASTER Agassiz, 1836 (shizi g raskreciti, aster l zvijezda)
Pancir srcast, sa naglasenom ceonom depresijom. Oralan strana spljostena,
Ьlago ispupcena oko plastrona. Aboralna strana znatno ispupcena. Straznji
obod vertikalno rasjecen. Petaloid izduzen i zЬijen. Nepami ambulakar је
najduzi i najsiri, и ljevkastom uduЬijenju. Ostali ambulakri takode duboko
uvuceni и zid pancira. Vrh ekscentrican, pomjeren ka strafujem obodu, svega
sa dvije genitalne pore. Analni otvor supramarginalan. Usni otvor
polumjesecast, pomjeren ka prednjem obodu.
Sch. archiaci Coot. Srednji eocen: Konjovac -HW8
LINTHIA Desor, 1853 Gomja kreda- neogen.
Pancir izbocen, sa relativno izbocenom osnovom. Vrsni stit sa cetiri genitalne
pore. Prednja i zadnja petala skoro jednake dиZine. One sи poluzatvorene,
imaju izduzene pore. Peristom vecinom polumjesecast, usna siroka. periprokt
visok. Plastrom sa kratkom sirokom labralnom plocicom i relativno kratkim
stemumom. Fasciole peripetalna i lateroanalna.
L. ybergensis Loriol Srednji eocen: Plansko polje -НЕ19
PERIASTER Orbigny, 1854 (peri g okolo, aster l zvijezda)
Р. conicиs OrЬigny Cenoman-turon: Bijele Vode-Buce -Е2
Р. cf. oЬlongus OrЬigny Cenoman-turon: Bijele Vode-Buce -Е2, Staric -Е30

Famila Brissidae Gray, 1855 Gornja kreda- danas.

Pancir ovalan, bez prednje brazde ili ona samo na povrsini. Vrsni stit etmolizan. Parni
ambulakri petaloidni sa nepovezanim porama. Peristom је naprijed. Ravan иsnog otvora
је skoro и horizontali i1i slabo nagnuta naprijed. Periprokt supramarginalan. Peripetalna
i sиbanalna fasciola.
MACROPNEUSTES L. Agassiz, 1847 (makro g golem, pneustes g koga steze и grlu)
Tercijar - danas.
Pancir velik, srcast. Tjeme и sredini ili malo ispred centra. Prednj i ambиlakar
izbrisan ili sasvim slaba brazda. Parni ambulakri su poruЬljeni porama, nisи

330
 spusteni nanize. Fasciola peripetalna. Bradavicena gornjoj strani dosta krupne,
razasute, one na donjoj strani su malene.
М. sp. Srednji eocen: Triblstovo -HW8

EUPATAGUS L. Agassiz, 1847 (еу istinski, patagos g zveketalo)

Pancir istegnut u duzinu, pljosnat, bez prednje brazde. Vrsni stit је naprijed,
sa cetiri genitalne pore. Petale su povrsinske, zatvorene. Peristom velik, usna
mala, okrugla. Periprokt nizak, na nesto uduЬljenoj analnoj areji. Unutar
peristomalne fasciole razvio se krupan tuberkul.
Е. acuminatus Cott. Srednji eocen: Konjovac HW8
Е. antillarum Cott. Srednji eocen: Konjovac HW8
Е. Ьiarritzensis Cott. Srednji do gornji eocen: Konjovac НW8
Е. cairensis Lor. Srednji do gornji eocen: Konjovac HW8
Е. crassus Hoff. Srednji do gornji eocen: Borojevici -НЕЗ
Е. cruciatus Per. Gaut. Srednji do gornji eocen: Konjovac HW8
Е. forrnosus Lor. Srednji do gornji eocen: Konjovac HW8
Е. gibbosus Hof. Srednji do gornji eocen: Konjovac HW8
Е. gibretensis Cott. Srednji do gornji eocen: Konjovac HW8
Е. navicella Ag. Srednji do gornji eocen: Konjovac HW8
Е. ornatus Ag. Gornji eocen: Konjovac НW8
Е. prevosti (Des) Cott. Srednji eocen: Konjovac HW8
Е. subrostratus Per. Gaut. Srednji eocen: Konjovac НW8
Е. vasseuri Cott. Srednji eocen: Konjovac HW8

GYМNOPATAGUS Doderlein, 1901 (gymnos g bez odjece, patagos g zveka)

G. antillarum Cotteau Srednji eocen: Borojevici -НЕЗ, Konjovac -HW8

G. ocalanus Cocke Gornji eocen: Konjovac -HW8
BRISSOPSIS Agassiz, 1840
Pancir ovalan, sa Ьlago naglaSenom ceonom depresijom. Parni ambulakri
petaloidni, neparni је siroko otvoren. Periferne zone neparnog ambulakra
vrlo uske, iz sitnih okrug1ih pora. Pore parnih ambulakra krupnije, ovalne.
Apeks priЬlizno centralan, etmolitski. Usni otvor polumjesecast, pomjeren ka
prednjem kraju. Analni otvor ovalan, supramarginalan. Fasciole su dvije,
peripetalna i subanalna. Eocen- danas.
В. genei (Sism.) Desor Baden: Panonski bazen
В. ottnangensis R. Hoernes Baden: Donja Cerovica -NWlЗa, Derventa -N9

Typus Р R О Т О С Н О RD А Т А

ClassisC О NО DО NТО С Н О R D А Т А (=Conodontophorida)

Konodonte је prvi opisao Pander (1856) iz sloj eva donjeg ordovicija okoline Petersburga
(Rusija). То su mikroskopski sitni, zubasti, granati ili plocasti kalcijskofosfatni dijelovi
do nedavno posve nepoznatih izumrlih organizama. Bez obzira na nejsnocu porUekla,
oni se vec dugo vremena koriste u Ьiostratigrafiji za rasclanjivanje sedimenata starosti
odgornjegkambrijumadopredkraj trijasa(neprelazeuret). Tek 1973 godineuspjelo

331
је W. Melonu i Н. Scottu da iz karbonskih sedimenata Montane (SAD) izdvoje osam
primjeraka konodontoforida. Tijelo tih zivotinja Ьilo је izduzeno ovalno, sa ledne strane
izboceno, Ьilateralno simetricno, 70 mm dugo i do 15 mm visoko. Iz usta hrana је ulazila
u probavilo deltastog oЬlika (deltaenteron) gdje је droЬljena pomocu jednog organa
sastavljenog od veceg broja konodonata (u datom slucaju granatih i plocastih). Тај
organ autori su nazva1i konodontodemus (demo g izgraditi). Na pronadenim primjercima
zapazaju se ostaci horde i nervne vrpce, analni otvor i krmaneca repna paraja. Tijelo је
prekriveno kozom mre:Zaste strukture. Sastav koze је kod nekih primjeraka iskUucivo
organski, а kod drugih inkrustiran skleritima sto Ьi se moglo tumaCiti da su jedinke Ьile
razlicitog ро\а. Ovo otkrice upucuje nas na zakljucak da su konodontoforidi Ьili
protohordati, dakle na prelazu iz beskicmenjaka u kicmenjake. Sistem konodonataje
isk\jucivo morfo\oski,jer se ne odnosi na organizme, vec samo na neke njihove dijelove.
Sistematizacija onih koji su pronadeni na teritoriju Bosne i Hercegovine jos nije vrsena.
Iz tog razloga smatram da се najmanje nesporazuma izazvati kada se do sada pronadeni
rodovi i vrste prikafu abecednim redom, а da se sistematizacija prepusti specijalistima.
CONODONTA (conus l kupa, odoys, odontos g zub)
F orma- genera:
ACONTIODUS Lindstrбm (kontos g motka, odoys g zub)
А. sp. div. Silur: Кise1jak -Е6
ANCYRODELLA (an g mozda, kyreo g sresti)
А. iodidea Ziegler Gornji devon (fran): Dusina -CW3
ANGULODUS Huddle, 1934 (angulus l uvuceno mjesto, zaljev)
А. walrathi (HiЬbard, 1927) Famen: Blagaj -NW1
Donji karbon: Sanski paleozoik -NW17
APATOGNATНUS (apatao g varati, gnathos g vilica)
А. insignis (Tatge) Karnik: Jazina -НЕ20
А. ziegleri (Tatge) Ladinik: (kordevol?): Tavna-Domana -NE24
BELODELLA (belos g prag, kuca)
В. triangularis Stuffer
Lahkov- Ems: G. Vakuf -CW4
Zivet-Famen: Baturaj -SE1
BELODUS (be1os g prag, kuca)
В. triangu1aris Stuffer Gornji silur: Кise1jak -Еб, Veliki potok -El6, Vlaska stijena -El8
CARNIODUS Walliser, 1964 (Karni su Ьili keltsko pleme koje је zivjelo na posrucju
Кranjske i Koruske, odoys g zub)
<f;. carinthiacus Walliser, 1964 Donji silur (gornji valent): Kiseljak -Е6
<р. carnu1us Walliser, 1964 Donji silur (gornji valent): Kiseljak -Е6
<С. carnicus Walliser, 1964 Donji silur (gornji valent): Кiseljak -Е6
CAVUSGNATНUS (cavus l supalj, gnathos gvi1ica)
С. sp. Baskir: Prisoje kod Urkovica -ЕIЗ
DREPANODUS (drepanon g srp)
р. scu1ponea Gornji silur: Ustiko1ina -SE15
'NANTIOGNATНUS Mosher et C1ark, 1965 (enantios g protivni, gnathos g vi1ica)
Dugacka i nazuЬljena straznja grana i krupan glavni zub. Iz osnove glavnog
zuba produzava se kratka bocna grancica. Ona stoji pod ostrim uglom и

332
 odnosu na strafuju granu i moze da bude nazuЬlj ena. Na donjem rubu ј е uska
brazda i mala jamica pod glavnim zubom. Perm- trijas.
Е. ziegleri (Diebel) Ladinik (kordevol?): Tavna-Domana -NE24
Anizik: Otomalj- Oborci -CW37
FALCODUS Haddle, 1934 (falx, falcis l srp)
F. variaЬilis Sennemann, 1955 Famen: Blagaj -NWl
GLADIGONDOLELLAMiiller, 1962 (gladiusgmac, gondolajevenecijanski camac)
Platforma lucno povijena, uska, debela. StraZпja strana platforme је ovalna ili
skoro zasiljena. Na gomjoj stranije greben sastavljen odjasno odvojenih
bradavicastih zubica. Na slobodnom dijelu grebena zuЬici su z.aSiljeni, vertkalni.
KoЬilica se siri u sredini i1i blize straznjem kraju u bazalno polje ne kome је
siroka bazalna jamica. Iza nje prema prednjem dijelu ide bazalna brazda.
Trijas.
G. tethydis Srednji do gornji trijas: Sevicka r. -CW48
GNAТНODUS Roundy, 1856 (gnathosgvilica)
G. Ьilineatus (Roundy, 1856) Donji karbon: Kopljace -Е8 Baskir: Redak -NW16
G. commutatus commutatus (Bran et Mebl, 1941) Donji karbon: Kopljace -Е8 Baskir:
Redak-NW16
G. commutatus nodosus Bischoff Donji karbon: LjuЬija -NW12
G. girty Donji karbon: Kopljace -Е8
GONDOLELLA (gondolaje venecijanski camac)
G. mombergensis Tadge Srednji trijas: Bistrica- CW1, Ladinik: Ljusa -CW32,
Karnik: Djedina -NE4, Anizik: Zvornik -NE31
G. navicula Huckriede Anizik: Zvornik -NE31, Otomalj-Oborci -CW37
Karnik: Jazina potok -НЕ20
G. naviculata Budurov Srednji trijas: Bistrica -CWI
G. polygnathiformis Budurov et StefanSrednji do gornji trijas: Sevicka rijeka-Ograjni
potok -CW48, Ladinik: Tavna-Domana -NE24
НINDEODELLA Ulrich et Bassler, 1926 (ро G .Ј. Нinde-u, istrafivacu konodonata iz
drugepolovine 19-ogvijeka)
Н. aequidentata Rhodes Gornji silur: Perucica -CW7, Кiseljak -Е6, Veliki potok-
El6, Vlaska stijena-El8, Donji devon: Baturaj -SEI, Gomji Vakuf-CW4
Н. germana Holmes Famen: Blagaj -NWI,
Donji karbon: LjuЬija -NW12,
Baskir: Redak -NW16
Н. Љergensis Baskir: Prisoje Urkovica -ЕIЗ
Н. petrae-viridis Huckriede Anizik: Zvornik -NE31
Н. suevica Tatge Ladin (kordevol?): Tavna-Domana -NE24
Н. triassica Miiler Anizik: Otomalj-Oborci -CW37, Ladinik: Ljusa -CW32
Н. sp. Zivet: Baturaj -SEI
ICRIODOSUS Branson et Mebl (ikrion g daska)
I. woschmidti Branson et Mebl Donji devon: Perucica -CW7
1....m,_ Donji devon: Baturaj -SEl

333
L_љ Famen: Baturaj -SE1
LIGONODINA Ulrich et Bassler, 1926 (liga g zijajuci, nodus l cvor)
L. silurica Branson et Mebl Gornji silur: Perucica -CW7
LONCHODINA Ulrich et Bassler, 1926 (lonhe g siljak)
L. (?) fluegeli Walliser, 1964 Donji silur (gornji valent): Kiseljak -Е6
L.latidentata Tatge Anizik: Otomalj-Oborci -CW37
L. muelleri Tatge Srednji trijas: Bistrica -CWl
Anizik: Zvornik -NE31
Ladinik: Ljusa -CW32
Srednji do gornji trijas: Sevicka r.-Ograjni p.-CW48
Karnik: Jazina р. -НЕ20
L. spengler Huckriede Anizik: Zvomik -NE31
Ladinik: Ljusa -CW32
NEOGONDOLELLA Bender et Stoppel, 1965 (neo g novi)
ZaoЬljena platfonna sa ravnim bocnim rubovima. Prednja strana ostra, siljasta.
U sredini gomje strane је greben od zЬijenih zuЬica. Sa оЬје strane tog grebena
su zlijebovi. Posljednji zuЬic na straZ:njoj strani strsi izvan platfonne. Slobodni
dio grebena је kratak. Na donjoj strani је kobllica sa bazalnom brazdom i
jamicom. Donji do srednji trijas.
N. palte Srednji do gornji trijas: Sevicka r. -CW48
NEOPRIONIODUS Rhodes et Mtiller, 1956 (prionion g mala pila)
N. ЬicurvatusBranson et Mebl Gornji silur: Kiseljak -Еб
Donji devon: Baturaj -SEl, Gomji Vakuf -CW4
N. excavatus Branson et Mebl Donji devon: Perucica -CW7
N. costatus costatus Walliser Donji silur (gornji valent): KiseUak -Е6
N. singularis Hass Donji karbon: Kopljace -Е8, Sanski paleozoik -NE17
N. subcamus Branson et Mebl Donji silur (gornji valent): Koseljak -Е6
N. triangularis triangularis Walliser Gornji valent: Kiseljak -Е6
N. tulensis Donji karbon: Kopljace -Е8
NEOSPATHOGNATHODUS (spate g lopatica, gnathos g vilica)
N. kockelli (Tatge) Ladinik: Ljusa -CW32
NOTHOGNATHELLA (notho g nepravi, gnathos g vilica)
N. sublaevis Sannemman Famen: Blagaj -NWl
N. sp. Famen: Jezero -CW5
ONEOTODUS Lindstrom, 1954 (oneomai g zakupiti)
О. beckmani Bisschoff et Sannemman Lohkov-ems: Gomji Vakuf -CW4
Donji devon: Baturaj -SE 1, Perucica -CW7
Gornji silur: Кiseljak -Еб, Vlaska stijena -Е18
OZARКODINA Branson et Mebl, 1933 (ozos g grana, arkos g odbrana)
ОЬје strane su nazubljene i skoro jednake duzine ilije straznja strana duza.
ZuЬici priЬiiZпo jednake velicine, zЬijeni ili u osnovi srasli. Glavni zub је znatno
veci, onje u centru ili bliZ:e prednjem kraju. Glavni zub i ostali zuЬici okrenuti

334
 su nazad. Ispod glavnog zuba је bazalna jamica. Od srednjeg ordovicija do
trijasa.
О. denckmanni Ziegler Donji devon: Perucica -CW7
Lohkov-ems: Gornji Vakuf -CW4
О. editae Walliser, 1964 Gornji silur: Кiseljak -Е6, Velik:i potok -El6, Vla8ka stijena -Е18
О. gaertneri Walliser, 1964 Donji silur (gornji valent): Kiseljak -Е6
О. media Walliser, 1964 Gornji silur: КiseUak -Е6, Veliki potok -El6, Vlaska stijena -Е18
О. regularis Branson et Mebl Famen: Blagaj -NW1, Jezero -CW5
О. roundyi Hass Donji karbon: Sanski paleozoik -NW17
Baskir: Redak -NW16
О. tortilis Tadge Anizik: Otomalj-Oborci -CW37, Zvornik -NE31
Kordevol(?): Tavna-Domana -NE24
Donji karnik: Djedina -NE4
О. sp. Donji devon: Baturaj -SE1

PACНYCLADINA Staesche (pahys g jak, klado g grana)

P.sp. Kampil: Teocak -NE26
PALMATODELA(palma,-mato gnjihanje, ode1os g kop1je)
Р. delicatula Famen: Baturaj -SEl, Blagaj -NW1
Р. rhomboidea Famen: Baturaj -SEl
PALMATOLEPIS Ulrich et Bassler, 1926 (lepis g 1juska)
Р. delicatu1a U1rich et Bassler Famen: Jezero -CW5, Baturaj -SE1
Р. distorta Branson et Mebl Famen: Blagaj -NWl, Jezero -CW5
Р. glabra g1abra Ulrich et Bassler F а теп: Blagaj -NW 1, Ј ezero -CW5, Baturaj -SE 1
Р. glabra elongata Holmes Famen: Jezero -CW5
Р. glabra pectinata Zieg1er Famen: Jezero -CW5, Baturaj -SE1
Р. gonioc1ymeniaeFamen: Вlagaj -NW1, Jezero-CW5
Р. graci1is gracilis Bronson et Meh1 Famen: Jezero -CW5
Р. graci1is sigmoida1is Famen: Blagaj -NW1, Jezero -CW5
Р. minuta minuta Branson et Mebl Famen: Blagaj -NW1, Jezero -CW5
Р. quadrantinodosa marginifera Ziegler Famen: Blagaj -NWl, Jezero -CW5
Р. rhomboidea Sannemann Famen: B1agaj -NW1, Jezero -CW5, Baturaj -SE1
Р. superlobata Branson et Mehl, 1934 Famen: B1agaj -NWl
Р. tenuiplicata Famen: Baturaj -SEl

PALTODUS (palton g kop1je za bacanje)

Р. unicostatus Branson et Mebl Donji devon: Jezero -CW5
PANDERODUS Ethington, 1959
(ро pronalazacu prvih primjeraka konodonadata Panderu)

Р. ethingtoni Gornji silur: Ustikolina -SE15

Р. gracilis (Branson et Meh1) Donji silur (gornji valent): Кise1jak -Е6
Р. unicostatus Walliser Gornji silur: Ustiko1ina -SE15
Donji devon: Gornji Vakuf -CW4, Baturaj -SEl
Zivet: Baturaj -SE 1

335
PLECTOSPATHODUS Branson et Mebl, 1933 (plecto 1plesti, spathe g lopatica)
Р. extensus Rhodes, 1953 Gornji silur: Perucica -CW7, Kiseljak -Е6, Veliki potok-
Е16, Vlaska stijena-E18
Donji devon: Jezero -CW5, Baturaj -SEl
Р. inclinatus inclinatus Gornji silur - donji devon: PeruCica -CW7
POLYGNATНUS G.J. Hinde, 1879 (poly gmnogo, gnathos gvilica)
Р. abneptis Huckriede Karnik: Jazina -НЕ20
Р. communis Branson et Mehl Famen: Jezero -CW5
Р. glabra g1abra Ulrich et Bassler Famen: Blagaj -NW1
Р. linguiformis Hinde Srednji devon: Jezero -CWS, Perucica -CW7
Zivet: Baturaj -SEl .
Р. nodosoplicata nodosoplicataBranson et Mebl, 1961 Famen: Blagaj -NW1, Jezero-CW5
Р. vogesi Gornji devon: Jezero -CW5

PRIONIODELLA Ulrich et Bassler, 1926 (prionion g mala pila)

Prava ili Ьlago savijena grana sa nizom podjednakih zuЬica. ZuЬici su u osnovi
zЬijeni i unazad nagnuti. Nema bazalne brazde i bazalne jamice. Anizik -
norik.
Р. ctenoides Tatge Anizik: Otomalj- Oborci -CW37, Zvornik -NE31
Ladinik (kordevol?): Tavna- Domana -NE24
Р. decrescens Tatge Srednji trijas: Tavna- Domana -NE24, Bistrica -CW1
Р. pectinoides Karnik: Djedina -NE4

PRIONIODINA Ulrich et Bassler, 1926 (prionion g mala pila)

Lucno povijena grana sa skoro sredisnjim glavnim zubom ili је isti Ьlize
stramjem dUelu. ZuЬici su gusto zbUeni i gotovo jednake velicine. Gomji silur
-trijas.
Р. altemata Ulrich et Bassler, 1965 Famen: Blagaj -NW1
Р. kockelli Huckriede Anizik: Otomalj - Oborci -CW37
Р. smithi Stauffer, 1962Famen: Blagaj -NW1
Р. sp. Zivet: Spile potok -SE12
PSEUDOPOLYGNATНUS (pseudo g nepravi, poly g mnogo, gnathos g vilica)
Р. brevipennata Ziegler Famen: Jezero -CW5
Р. sp. Famen: Baturaj -SE1
PTEROSPATHOGNATHODUS Walliser, 1964 (pteron g krilo, spatha g lopatica)
Р. amorphognathoides Walliser, 1964 Donji silur (gornji va1ent): Kiseljak -Еб
ROUNDIA Haas, 1953 (ро Rondyu, paleontologu iz sredine 19-ogvijeka)
R. aurita Sannemann, 1953 Famen: Blagaj -NW1
R. brevialata Walliser, 1964 Donji silur (gornji va1ent): Kiseljak -Е6
R. magnidentata Tatge Anizik: Zvornik -NE31
Ladinik: Tavna - Domana -NE24
SCUTULA Sannemann, 1955 (scutulum 1mali stiti)
S. Ьipennata Sannemann, 1965 Famen: Blagaj -NW1

336
SIPHONODELIA (sifon g cijev, ode1os g koplje)
P1atforma sa kop1jastom prednjom i stitastom straznjom stranom.
~ Donji karbon (turne): Jezero -CW5
SPATHOGNATHODUS Branson et Mebl, 1941 (spathe g 1opaica, gnathos g vilica)
S. acu1eatus Branson et Mebl Famen: Jezero -CW5
S. cambelli Donji karbon:
S. costatus spinu1icostatus Branson Famen: Jezero -CW5
S. inc1inatus inc1inatus Rhodes Gornji silur do donji devon: Кise1jak -Е6, Ve1iki
potok -Е16, Vlaska stijena -Е18
Gornji silur: Perucica -CW7
S. pennatus procerus Walliser, 1964 Donji silur (gornji valent): Kise1jak -Е6
S. sagitta sagitta Walliser, 1964 Donji silur (gornji valent): Кise1jak -Е6
S. steinhomensis steinhomensis Zieg1er Gornji silur: Jezero -CW5, PeruCica -CW7
Donji devon: Gomji Vakuf -CW4
S. weneri Donji karbon: Kopljace -Е8
S. wi.irmi Donji devon: Baturaj -SEl
~ Zivet: Spi1e potok -SE 12
SUВBRYANTODUS (ро Subbrijantskoj zoni А1ра koja se veze za Peninsku zonu)
S. stipens Baskir: Redak -NW16
TARDOGONDOLELLA Bender, 1968 (tardo l zadrzavati se)
Кratka platforma sa talasastim i1i reckastim rubom. S1obodni dio grebena
jasno izrafen, dug. Istaknuti bocni zuЬici. Greben vrlo kratak, sa zasiljenim ili
bradavicastim zuЬicima. KoЬilicajasno izrafena, na straZпjem dijelu skoro
ravna ili se racva u dvUe grancice obrazujuci veliko bazalno polje. PriЬlizno
na sredini konodonta, u koЬi1ici,je bazalna jamica od koje po1azi bazalna brazda
prema prednjoj strani. Anizik- Gomji trijas.
Т. abneptis Tatge Ladinik (kordevol?): Tavna- Dornana -NE24
Srednji do gornji trijas: Sevicka rijeka -CW48
TRIPODELLUS (tripodes g tronozni)
Т. robustus Famen: Blagaj -NW1

Typus С Н О R D АТ А Ordovik - danas.

(horde g struna, tetiva)

Deuterostomne zivotinje clankovite grade podrzane prvo hordom, а vecina kasnije i
kicmom. Najprimitivniju su plastasi (Tunicata) kod kojih se hordajavlja samo u stadiju
larve. Citav zivot sluze se hordom bezlubanjci (Acrania) za razliku od kicmenjaka koji
tokom razvojajedinke sticu cvrst osovinski skelet.

Subtypus V Е R Т Е В R АТ А Ordovik - danas.

(vertebra l prsljen)
Kicmenjaci su hordati lubanjci (Craniota) koji imaju vise ili manje clankovitu kicmu i
centralni ledni sistem, rebra za zastitu vegetativnih organa i ро pravilu dva para

337
ekstremjteta vezanih za kjcmu kostjma ramenog ј karljcnog pojasa.
Classis Р I S С Е S (piscis l riba) Silur- danas.
Morskj ј slatkovodnj krljustavj kjcmenjacj sa skrgama, srcem podtieljenjm na pretkomoru
i komoru te parnim i neparnim perajama.
Subclassis С Н О N D R 1 С Н Т Н У Е S (hondros g hrskavica, ihthys
griba)
Ajkulj sljcne riЬe hrskavjcastog skeleta, plakojdne krljustj, heterocerknog repnog peraja.
Nemaju skrZпj poklopac. Usnj otvor u oЬliku poprecnog proreza na donjem dtielu glave
kojaje vecjnom jzvucena kao da jma kljun.
Incertae sedis:
ICHTHYODOROLIТHES (Ihthyos g riba, doros g koplje, lithos g kamen)
Ihtjodoroljtj su zЬice jlj bodUe koje su riЬama slиZjle kao podupjracj peraja ј to
narocjto u paleozojku ј mezozoiku.
I. bosnensis Katzer, 1916 Gornji anizik: Palez -CS12
Subclassis О S ТЕ 1 С Н Т Н У Е S (osteon g kost, ihthyos g riba)
Skeletdjeljmjcno ј!ј potpuno okoscan. Geoloskj startie imaju ganojdnu ј kosmojdnu krljust,
kod mladih ј danja8njjh onaje cjklojdna i ktenojdna. Imaju skrgni poklopac (operkulum).
Vecina ima plovnj mjehur. Parna peraja mo:le Ьiti sa prosirenom ј}ј suzenom osnovjcom.
Heterocerkna repna peraja zadr:lala se samo kod najprimitivnih grupa. Kasnije se razvilo
dificerkna, ра homocerkna peraja. Devon- danas.
Infraclassis А С Т I N О Р Т Е R У G I I (aktis, aktinos g zraka,
pterygos g peraja)
Pokretni dio parnih peraja irna siroku osnovu kojom se neposredno oslanja na rameni
odnosno karlicnj pojas. Same zrake tih peraja teku medusobno paralelno, ра se ta vrlo
rasprostranj ena grupa riba zove zrakoperke.
Ordo HOLOSTEI (holo gposve, osteongkost)
То је starija grupa zrakoperki kod koj ih је skelet vec znatno okoscan, od nj ih
su nastali
savremeni teleosteji, dok su se od holosteja do danas odrzala samo jos dva roda. Tokom
evolucije heterocerkna repna peraja pretvara se u homocerknu. Gornji perm- danas.
Subordo PYCNODONTOIDEA
(pyknos g zЬij en, odoys, odontos g zub, idea g izgled)
Zubnjk durofagan, prjlagoden za droЬljenje tvrdih ljustura. Nepce tih riЬa је prosto
"pokaldrmisano" jako tvrdim okruglim graskarna koj im se ljusture drobe. Odvoj ene od
zubnika nalazimo ih kao male sjajne loptice. Jura- eocen.
COELODUS Haeckel, 1856 (coelum l nebeski svod, odoys, odontos g zub)
Odnos visine i duzine ovih riЬa ide do 1,5. Ј ako visoke ј krupne ledne ј analne
peraje, dokje trbusna mala. Repna perajaje duboko usjecena. Donja kreda-
eocen.
С. sh. Cenoman: Popovo polje -НЕ38

338
Ordo TELEOSTEI (telegu daljinu, osteongkost)
Skelet u potpunosti okostao. Krljust cikloidna ili ktenoidna. Repna peraja tipicno
homocerkna sa Ьlagim povijanjem straznjeg dijela kicme u gornji rezanj. U pravilu sa
svake strane ро cetiri skrge. Gomji trijas- danas.
Subordo ISOSPONDYL/
(isosgjednak, spondylosg kicmeni prsljen) Gornji trijas-danas.
То su primitivne teleosteje kao sto su danasnje haringe.
Familia Clupeidae (clupea lharinga)
Tije\o је bocno stisnuto. Osim giave tije\o pokriveno sa kr\justi kojaje krupna, tanka i
koj а lako otpada.
CLUPEA Haringa sjevernih mora.
С. doljeana Sarmat (Ervilia slojevi): Guvnjani -NW17
ALOSA Haringa koja se rnrijesti u rijekama.
А. sculptata Sarmat (Ervilia slojevi): Guvnjani -NW17
FamiliaM ugilidae
Morski cipalji. Glava spljostena, krljust dosta krupna.
ATHERINA Danas u Atlantiku i Sredozemnom moru.
А. sarmatica Sarmat (Ervilia slojevi): Guvnjani -NW17
Subordo А CANTHO Р TER YG П
(akantha g bodlja, pterygos g peraja)
Tvrdoperke. Ledna i analna peraja sa zЬicama. Trbusna peraja blizu grudne ili cak
pred njom. Pretezno morske ribe. Gomja kreda- danas.
Familia Percidae (perca l grgec)
Grudne peraje sa ktenoidnom krljusti. SkrZni poklopci sa zupcima ili bodljama.
LAВRAX (labrax /luЬin)

L. bosniensis Siebenrock Miocen (kosevski slojevi): Kosevo -СЕб

L. longiceps Siebenrock Miocen (kosevski slojevi): Kosevo -СЕб
L. steindachneri Siebenrock Miocen (kosevski slojevi): Kosevo -СЕб
~ (krupan primjerak) Miocen (gliptostrobni laporci): Safundzije kod Kaknja
SERRANUS (serranus l riЬa melez)
S. gracilispinis Siebenrock Miocen (kosevski slojevi): Kosevo -СЕб
Familia Sparidae Morske deverike
Тijelo dosta visoko, krljust fino nazuЬljena, ktenoidna. Skrzni kapci bez bodlji.
DENTEX (dentex l zubatac)
D. sp. Miocen (kosevski slojevi): Kosevo -СЕб
Familia Scombridae (scomber l skusa)
Tijelo izduzeno, cesto znatno visoko, bocno stisnuto vise ili manje. Koza cesto srebmasto
sjajna, gola i1i sa sitnomkrljusti.
CARANX Locepede, 1802
Glava relativno dugacka. Analna peraja sa dvajako razvijena prednja kraka

339
 lezi ispod drugog lednog peraja. Bocna linija straga sa bodljastim kostanim
plocama.
С. haueri Sarmat (Ervilia slojevi): Guvnjani -NW17
РЕLАМУСУВIUМ cf. sinus vindobonensis Toula Donji portafer: Кreka -NE59
Gedan od riЬljih ostataka iz pjeskovitog, vapnovitog i malo zeljezovitog gomolja
- mugle iz vise krovinc glavnog ugljenog sloja, vidi Katzer, 1921, р. 193)
Ovaj rod tunja srodanje savremenom r. Sarda (Pelamys) izAtlanskog okeana
i Sredozemnog mora. Katzer smatra da se radi о pomenutoj vrsti na osnovu
kupastih i malo povUenih zuba analogno holotipu iz Siebenhirtena kao Веса.
FamШ.aGobiidae G\avoCi
IzdиZenog niskog tijela. Trbusne peraj е Ьlizu grla i na prsima vrlo Ьlizu jedna drugoj ili
srasle zajedno.
GOBШS L. 1858 (goЬius l mrena) Eocen- danas.

G. pullus Кramberger Мlatli miocen: Bosna (Ј. Andelkovic, 1978, р. 104)

Familia Scorpaenoidae Skarpini
SCORPAENA Linnaeus, 1758 (scorpio l skorpija) Eocen- danas.
Tijelo visoko (najvise) na zatiljku. Operkulum sa dvije bodlje. Ledna peraja
sa ostrim i mekim zracima. Ljuske ktenoidne.
S. minima Кramberger Sarmat (Ervilia slojevi): Guvnjani -NW17
FamiliaBleniidae (Ьlenosgsluzav)
Tijelo golo ili sa sitnom krljusti. Duz Citavog hrpta teku 1-3 peraje. Trbusna peraja Ьlizu
grla ili је rudimentarna.
BLENШS Linnaeus, 1758 Miocen- danas.
Duzina 3-5 puta veca od visine. Ledna peraja jedna, sa mekim zracima.
Glava i tijelo u istom nivou (posmatrani ро gomjem obodu). Trbusna peraja
sa ро jednim ostrim i tri meka zraka. Кrljusti nета. Sredozemno more, neka
slatkovodna jezera.
В. fossilis Кramberger Sarmat: Bosna (Ј. Andelkovic, 1978, р. 65)
Familia Zeidae (ро r. Zeus g bog bogova i Uudi)
Tijelo jako stisnuto i visoko, trup vrlo kratak, krUust sitna ilije nema. Red kostanih ploca
duz neparnih peraj а i na abdomenu.
CAPROS Lacepede, 1803 (kapros g morska riЬa koja odaje roktajuce glasove) Oligocen
- danas.
Duzina dva puta veca od visine. Prva ledna peraja sa ostrim i jakim zracima,
а druga sa mekim. Analna sa mekim zracima, ispred nje tri bodlje. Кrljust
krupna i meka.
С. longirostris Sarmat (Ervilia slojevi): Guvnjani -NW17
Osteichthyes incertae sedis
BROTULA (brotoeis g sa krvlju poprskana)
В. longipinnata Sarmat (Ervilia slojevi): Guvnjani -NW17
CALLIONYМUS Linnaeus, 1849 (kalliong ljepsi) Gomji miocen- danas.

340
 Tijelo izduzeno, glava siroka, oci naЬlizu. Jedna ledna peraja. Trbusna peraja
ispred grudne. Danas u Sredozemnom moru.
С. macrocephalus Sarmat (Ervilia slojevi): Guvnjani -NW17

PETALOPTERYX Pictet, 1850 sa sinonimomAphanepygus, Bassani, 1879.

{petalon g list, pteryx g krilo, fanos g svjetleci, pyga g straznji dio) Кreda.
Тijelo је 6-9 puta dиZe od svoje visine. Glava malena, sa mekim suborЬitalnim
plocicama. Ledna peraja dugacka, analne oЬicno nema. Repna peraja sa
fulkrama.
Aphenepygus sp. Сепотап: Popovo polje -НЕ38
PTYCHOLEPIS Agassiz, 1882 (lepis g krljust, ptyhe g nabor)
Najveca visina tijela riЬe је na potiljku. Ledna i analna peraja su trouglaste.
Trbusna perajaje dosta manja od grudnih peraja. Trijas- donjajura.
Р. sp. Karnik: Lastva -НЕ24

Classis А М Р Н I В I А Devon - danas.

(amfi g sa оЬје strane, Ьios g zivot) Vodozemci.
Toplota tijela promjenljiva, koZ:a vecinom gola. Mladunci, а i neki od odraslih grupa disu
na skrge. Srce sa prostom komorom i nepotpunim Ш potpunim pretkomorama. Razvoj
uglavnom kroz metamorfozu.
Ordo ANURA Bezrepi vodozemci.
Тijelo spljosteno. Kicmeni prsljeni vecinom procelni. StraZпje noge podesene za skok.
VeCina ima uredaj za bubnjanje- supljinu i kozicu kojaje prekriva. Jura- danas.
Subordo PHANEROGLOSSA
(faneros gvidljiv, glossa l jezik)
Eustahijeve cijevi ulaze u farings odvojeno. Larva ima samo jedan otvor za skrge.
Superfamilia А r с i f е r а (arcus /1uk, fero l nositi)
Korakoid i prokorakoid spojeni su hrskavicom u oЬliku luka tj. sa epikorakoidom koj i ih
obavija.
FamiliaBufonidae
Nemaju zuba u gornjoj vilici. Sakralne diapofize su prisirene. Eocen- danas.
BUFO Laurenti, 1768 (bufo l krastava zaba) Oligocen- danas.
Zabe kopnenog nacina zivota Sjeverne Amerike, Evrope i Azije.
В. bufo Virm-3: Gornja Ьijambarska pecina-E2
В. vulgaris Virm-3: Gornja bUambarska pecina -Е2
SuperfamiliaFirmisternia
(firmus l cvrst, sternum l pokrov)
Ako prokorakoid postoji, on lezi na distalnom dijelu korakoida i vezan ј е epikorakoidom.
Familia Ranidae Eocen- danas.
Imaju zube u gornjoj vilici. Sakralne diapofize nisu prosirene.
RANA L. 1758 (rana l zaba) Eocen- danas.
R. agilis Thomas Virm-3: Gornja Ьijambarska pecina -Е2

341
1
R. escиlenta Linnaeиs Virm-3: Gornja Ьijambarska pecina -Е2
R. mehelyi Virm-3: Gornja Ьijambarska pecina -Е2
Classis R Е Р Т I L I А (repto 1 gmizati) Karbon- danas.
Tijelo promjenljive temperature prekriveno ljuskama ili oklopom. Disanje p\ucno. DvUe
pretkomore i dvije nepotpиno odvojene komore. Embrij ima amnion i alantios.
Sиbclassis L Е Р Ј D О S А и R Ј А Gomji perm- danas.
(lepis, lepidos g ljиska, sayra g guster)
Pored savremenih gustera, zmija i novozelandske haterije ovamo idu i sitne juznoafricke
- madagaskarske eozuhije iz permotrijasa. То sи ~иskavi gmizavci.
Ordo LACERTALIA (lacerta l guster)
Srednje krupni i ma\i lepidozauri sa pokretnim kvadratumom. Ceoni dio lubanje pokretan
ј е и odnosи na zatiljni. ZиЬi sи pleurodontni i1i akrodontni, а samo kao izuzetak tekodontni.
Rep dugacak. Nema krstaenih rebara, trbusna s~ nekadjavljaju. Gornji perm- danas.
Sиbordo CHOLOPHJDJA (ho1o g sasvim, ofisg zmija) Кreda.
Pretezno morski zmijo1iki repti1i dиgu\jasta trupa i re1ativno kratkog repa. Lиbanja је
slabo pomata, Ыiskaje onoj kod Varanus-a. Donja vilica ima simfizu. Кicmeni prsljeni
sa slabo razvijenim zigosfenama i zigantrama. Vratni prs1jeni mali, izdиzeni, а oni и
trupu obicno siroki, sa hipofizama. Rebrajednoglavicasta, bez kvrzica. Sa repnim rebrima.
Nemajи noge.

Familia Pachyophidae Nopcsa, 1924

Lиbanja kao kod Varanиsa. Donja vi1ica ima simfizu. Cenoman.
PACНYOPHIS Nopcsa, 1923 sinonim Mesophis Bo1kay, 1925 Cenoman.

Pachyophis woodwardi Nopcsa, 1923 Gornji cenoman: Se1iste -НЕ45

Mesophis nopcsai Bo1kay, 1925 Gornji cenoman: Se1iste -НЕ45
Objedinjavanje ovih rodova prema Romeru (1956) prihvatili su Р.К. Cudinov
i dr. (1964). Nopcsa i Bolkay sи smatrali da se radi о zmiji te sи ove svoje
nalaze иvrsti1i и podrod Ophidia. Osim toga oni sи smatra1i (bez pa1eonto1oske
argumentacije) da se radi о stijeni donjokredne starosti. Da to nije tacno tj. da
se ne radi о neokomu, potvrduje mikrofauna kao i sama superpozicija slojeva
(Т. Sliskovic, 1984, р. 245).

Sиbc1assis А NА Р S Ј D А (an g valjda, apsis, apsidos g svod)

U ovu potklasu isli Ьi kotilozauri i kornjace. Medutim V.B. Suhanov (1964) ih razdvaja
smatrajuci kotilozaure posebnim podrazredom, dok kornjace skupa sa eunotozaurima
stav1ja u potklasи Testиdinata.
Subclassis ТЕ S Т иDЈ NА Т А (testиdo 1komjaca)
Za razliku od reda eunotozaurija koj iје predstav1jen samo rodom Eunotosaurus iz gomjeg
perma Juzne Afrike, red helonija prakticki obuhvaca sve ostale kornjace.
Ordo CHELONIA (helys g kornjaca) Gornji trijas- danas.
Tijelo kratko, spljosteno, sa dva kostana oklopa, lednim i trbusnim. Vilice bez zuba,

342
nose rofuat ovoj. Кvadratna kost ј е nepokretna, spoj ena sa lubanjom.
Subordo TRJONJCHOJDEA
Vrat se moze иvlaciti vertikalnim pokretima и oЬliku slova S. Donja vilica ima jamicu za
zglavke. Karlica nije srasla sa oklopom. Noge podesene za plivanje, imaju 2-3 pandze.
Oklop bez rofuatog stita.
Familia Trionichidae "Meke komjace"
Rijecne komjace ciji је oklop presvиcen kozom. Vilica sa usnatim nastavcima. Noge
siroke, sa korom za plivanje.
TRIONYX Geoffroy (tri g tri, onyx, onykos g pandZa, nokat)
Т. sp. Stariji miocen: Laus -N39

Subclassis А R СНО S А ИR ЈА (arhe g pocetak, sayra g guster)

Lиbanja sa sljepoocnim иdиbUenjem. Vilicni zиЬi tekodontni, nepcani su rиdimentami.
Vrat i rep oЬicno dugacki. Rebra sa dvije glavice. Korakoid cjelovit. Krstacni dio tijela
razvijen. Strafuji udovi dиZi od prednjih. Gomji perm- danas.
Superordo CROCODILIA Gomji trijas- danas.
Amfibtiski ili vodeni arhozaиri sa sirokom i dugackom lubanjom, kratkim vratom, kratkim
parnim иdovima. Rep dиgacak i bocno saЬijen, podesen za plivanje. Lиbanjaje oЬicno
skulpturirana. Unutrasnje nozdrve pomjerene su daleko unazad da Ьi Ьilo mjesta za
sekundamo nepce. Predocni otvor se gиЬi. Nema tjemenog otvora. Velikj broj zuba.
Oni sи kupastj, bocno saЬijeni, naprjjed ј straga oЬicno sa grebenom.
Ordo EUSUCHIA (еу gpravi) Pravi krokodili.
Unutamje nozdrve su okruzene kostima sekundamog nepca. Vanjske nozdrve slivene
и jednu. Eиstahijeve trube sa neparnim otvorom u bazjsferoidи. Bocnj otvor u donjoj
vilici razvjjen. Ledni pancir dobro razvijen, trbиsnog cesto nema. Donja kreda- danas.
FamiliaCrocodilidae Cuvier, 1807
Njuska raznih duzina, ali nedovoljna od ostalog dijela lubanje. Nosne kosti vefu se za
predvilicne kostj, oЬicno sezи do vanjskih nozdrva. Leda pokrjvena njzovjma kostanih
stitica. Gomja kreda- danas.
CROCODILUS Laurenti, 1768 Krokodil. Gomja kreda- danas.
Predvilicna kost ima иrez ili otvor za prednji zub donje vi\jce. Lamelne kosti
ne ulaze и simfiz donje vilice. Tropi i suptropi svih kontinenata.
~ Stariji miocen: Laus -N39

Classis А V Е S (avis l ptica) Gomjajura- danas.

Ptice su homeotermni pemati krilati kicmenjaci. Imaju srce sa dvije pretkomore ј dvije
komore medusobвo potpuno odvojene. Embrion ima amnioв i alantois.
Subclassis N Е О RNЈ ТНЕ S (neos g novi, omis, omithos g ptica)
ZuЬi su zamijenjenjkljunom. Sljepoocne i ocne jamjce slivene zajedвo. Donja vilica bez
Ьосвоg otvora. Vratnjprsljeni heterocelni. Rep је ukrucen, sa clancima sraslim и pigostil.
Srasle su i metakarpalne kostice. U krilu reduciranje treci prst. Karlicвe kosti srasle.
Gomja kreda- danas.

343
Superordo VOLANTES (volare lletjeti)
Prernda rnnoge ne lete, ipak su zadrzale prilagodbe vezane za let. Gomja kreda-
danas.
Ordo GALLI (gallus l pijetao) Eocen- danas.
Кljun izbocen, kratak, rnalo povijen nanize. sa 16 vratnih clanaka. Кljucnjaca irna donju
izraslinu (hypocleidurn). Noge sa cetiri prsta.
FarniliaPhasianidae (phasianus l fazan)
Veci dio glave bez perja. Кljun kratak ili srednje duzine, povijen u svod, sa kupastim
vrhom okrenutim prema dolje. Donji eocen- danas.
ALECTORIS Kaupp, 1829 JareЬica
А. graeca (JareЬica grivnja) Pleistocen (kasni virm): Badanj pecina -HEla
COTURNIX Prepelica
С. cotumix (Prepelica pucpura) Pleistocen (virm -3): Zelena pecina -НЕ23
GALLUS Brisson, 1760
G. dornesticus (OЬicna kokos) Holocen: Ripac -NWSO
PERDIX
Р. cinerea (JareЬica) Holocen: Ripac -NWSO
Р. perdix (Poljska trcka) Pleistocen (virm -3): Zelena pecina -НЕ23
PНASIANUS L. Fazan
Ph. colchicus (OЬicni gnjetao) Pleistocen (virm -3): Zelena pecina -НЕ23
Farnilia Tetraonidae Surnske koke
Tijelo pogureno, vrat kratak, glava rnalena i pokrivena perjern, noge niske, pokrivene
perjern sve do prstiju. Eocen- danas.
TETRAO TetrijeЬi
Т. urogallus (Veliki tetrijeb) Pleistocen (stadijal virm -3): Megara -CS2
LAGOPUS
L. lagopus (Mocvarna snijezna jareЬica) Pleistocen (stadijal virm -3): Gomja
Ьijambarska pecina -Е2
L. rnutus (Alpska snijeznajareЬica) Pleistocen (stadijal virm-3): Gomja Ьijarnbarska
pe6ina-E2
LYRURUS Mali tetrijeЬi
L. tetrix Pleistocen (kasni virm -3): Marinova pecina -СЕ6а
OrdoCOLUMBAE Golubovi
Izlefu se и gnijezdu posve goli, bez perja, tanke koze. Вlizu nosnih otvora kljun odraslih
је nadut kao rnjehur. Кrila su siljastih krajeva, srednje duzine.Jedan od prstiju okrenut
је nazad, sto omogucava staЬilnost tijela za vrijeme odmora. Oligocen- danas.
COLUМBA L., 1758
С. livia (Divlji golub) Pleistocen (virm -3): Gomja Ьijambarska pecina -Е2
С. sp. Pleistocen (kasni virm): Badanj pecina -НЕlа

344
Ordo LARI Cigre, galeboYi
Stanovnici voda sa dugim i siljastim ili sa kratkim krilima i nogama za plivanje. Кljunje
bocno stisnut, vecinom sa kukastim vrhom. Hrane se riЬama i mekuscima. Eocen -
danas.
FamiliaLaridae Galebovi
Ptice plivacice lagane grade kao lastavica ili golub. Кrila su dugacka, siljasta. Tri prednja
prsta slнze z.a plivanje, strafuji је slobodan i omogucava ravnotezu па kopnu. Oligocen
-- danas.
STERNA L., 1758 Cigra
S. cf. hirundo (Obicna cigra) Pleistocen (virm --3): Zelena pecina -НЕ23
Ordo GRALLAE Mocvarice
Jmaju dug vrat i duge noge za gacanje ро plitkim vodama i za to podesene prednje
prste. Strainj i prst је malen Ш ga nema. Кljun је oblcno vitak, odvojen od glave, pri dnu
pokriven kozom. Eocen - danas.
Familia Scolopacidae Sljuke
Glava srednje velicine, nadsvodena. Кlј1ш dugacak, tanak, vecinom mekan, presvнcen
osj etlj ivom kozom. Ргеdнјi pisti povezani ili sa k:ratkom kozicom za р livanj е. Eocen-
danas.
GALLINAGO Mocvш·ska sljt~ka
G. m~.im: (Velika sljuka) Pleistocen (virm -3): Zelcna peCina -НЕ23
SCOLOPAX Sljuka
S. cf. rusticola (Sljuka bena) Pleistocen (virm -3): Zelena pecina -НЕ23
Ыљ Pleistocen (virm stad(ial-3): Gornja bijambarska pecina -Е2

Ordo LIMICOLAE Sljukama slicne Eocen- danas.

Familia Cl1aradriidae Trkacice Eocen- danas.
VANELIJJS Brisson, 1760 Gomji oligocen- danas.
V. vaneJlus (Vivka pozvizdaca) Pleistocen (virm starijal -3): Gornja ћijambarska
pecina-E2
Ordo RALLI Vodene koke Eocen- (lanas.
FamiliaRallidae Pjetlici Eoceп-danas.
KUun visok i bocno spljosten. Krila kratka, zаоЫјена, zato tesko lete. Prsti dнgi, tanki,
sa kandZama.
RALLUS L., 1758 Pjetlic Donji pliocen- daпas.
R. aquaticus (Pjetlic mlakar) PleL<Jtocen (staclijal virm -3): Got1~a bUambarska pe6ina --Е2
FULICA L., 1758 Liska Pleistocen --- danas.
F. cf. atra Pleistocen (1!irm -3): Ze\ena pecina --НЕ2З
Ordo ANSERES Guske Gomja kreda -- danas.
Vodene ptice, vecinoш krupne, sa kt-atkiш ноgаша, dugiш vratoш, ravnim kljunom.
Imaju cetiri prsta, prvi prstje obicno гвdimentaran.

345
Familia Anseridae Gornja kreda- danas.
Kljun sirok, pri dnu visok i mekan, ravnih rubova, sa roznatim vrhom vrlo ostrim.
ANAS L., 1758 Patke Gornji oligocen- danas.
А. crecca (Patka krfulja) Pleistocen (virm -3): Gornja Ьijambarska pecina -Е2
А. platyrhynchos (Divlja patka) Pleistocen (kasni virm): Badanj pecina -НЕlа
А. boscas L. Holocen: Ripac -NWSO
ANSER Brisson, 1760 Guske Oligocen- danas.
А. cinereus M.W. (Guska) Holocen: Ripac -NWSO
CYGNUS Bechstein, 1803 Labudovi Oligocen- danas.
С. cygnus (Labud) Kasni virm (gornji dijas): Zelena pecina -НЕ23
АУТНУА Glavata patka
А. cf. ferina Pleistocen (virm -3): Gornja Ьijambarska pecina -Е2
Ordo ACCIPITRES Dnevne graЬljivice Eocen- danas.
Snazne mesozdere ptice sa kljunom koji se kukasto prehvaca. Imaju snazne pandze na
nogama podesenim za sjedenje, sa 4 prsta.
Familia Acci pi tridae Eocen- danas.
(accipiter l kobac)
AQUILA Brisson, 1760 Eocen- danas.
А. sp. (Orao) Holocen: Ripac -NWSO
Familia Falconidae Eocen- danas.
Кljun dosta kratak, vecinom nazuЬljen. Sa perjem ро glavi i vratu. Pandze snaZne.
FALCO L., 1758 Sokoli Eocen- danas.
F. tinnunculus (Vjetrusa klikavka) Pleistocen (virm stadijal-3): Gornja Ьijambarska
pecina-E2
.Е._љ Pleistocen (virm -3): Zelena peCina -НЕ23

Ordo STRIGES Sove Eocen- danas.

То su nocni graЬljivci sa kljunom kratkim, kukasto uvrnutim. Jedan prst na nozi (onaj
vanjski) moze se okretati.
Familia Strigidae Sove Eocen- danas.
STRIX L., 1758 Oligocen- danas.
S. aluco (Sumska sova) Pleistocen (stadijal virm -3): Gomja Ьijambarska pecina -Е2
ASIO Brisson, 1760 Oligocen- danas.
А. cf. otus (Sova utina) Pleistocen (stadijal virm -3): Gomja Ьijambarska peCina -Е2
А. flammeus (Sova mocvarica) Pleistocen (stadijal virm -3): Gornja Ьijambarska
pecina-E2
Familia Tytonidae Holocen
ТУТО BillЬerg, 1828 Kukuvije
Т. аlЬа (Кukuvija drijemalica) Pleistocen (kasni virm -3): Gomja Ьijambarska peeina -Е2

346
Ordo CORACIADES Gomji eocen- danas.
Nozdrve oblcno nespojene. Vratni prsljeni 13-15. Noge sa 4 prsta. Pokrovno perje na
krilima dugacko.
Familia Corac iadae Donji oligocen- danas.
CORACIAS Plavkaste vrane
С. cf. garrulus (Zlatovrana modrulja) Pleistocen (kasni virm -3): Gomja Ьijambarska
pe6ina-E2 ·
Ordo Р I С I Dij etli Gomj i eocen- danas.
Ptice srednje velicine ili male. Nozdrve oЬicno spojene. Rebara pet parova. Noge sa
cetiri prsta, prvi i cetvrti okrenuti nazad. Кljun и oЬliku cekica, nema vostanu kozu.
Pera za lijet su kratka. PandZe podesene za veranje.
Familia Picidae Gomji eocen- danas.
DENDROCOPUS Sareni фjetli
D. major (Veliki dijetao) Pleistocen (virm -3): Zelena pecina -НЕ23
D. medius (Srednji dijetao) Pleistocen (virm -3): Zelena pecina -НЕ23
Ordo PASSERES Vrapcima slicni Eocen- danas.
OЬicno sa 14 vratnih prsljenova, pet parova rebara i cetiri prsta na nogama. Prvi prst
dobro razvijen i okrenut nazad. Kljun bez vostane kozice. Pokrovna pera na krilima su
kratka.
Subordo OSCINES Pjevacice Eocen- danas.
Imaju aparat za toniranje glasova.
Familia Alaudidae Seve Pliocen- danas.
Воја perja kao zemljiste. Кljun srednje duzine. Кrila duga i siroka, pokrov pleca dugacak.
Rep kratak. Straznji prst kao mamuza ostar.
GALERIТA Kukmaste (6ubaste) seve.
G. cristata Pleistocen (virm -3): Zelena pecina -НЕ23
Familia Hirundinidae Lastavice Pleistocen- danas.
Male, vitke, sa kratkim kljunom koj i ј е na vrhu stisnut, sa vrlo dugim rascjepom. Кrilo
produ:leno, sa svega devet lepezastih pera. Rep viljuskast.
HIRUNDO L., 1758 Lastavica Pleistocen- danas.
Н. rustica (Lastavica pokucarka) Pleistocen (stadij virm -3): Gomja Ьijambarska
pecina -Е2
Familia Sittidae BrgleziPliocen-danas.
Iz grupe penjajucih sjenica. Кljun vitak, g1atkih rubova. Rep srednje duzine. Kandze
velike ijako povUene.
SIТTA L., 1758 Brglez Pliocen- danas.
S. europaea Pleistocen (stadij virm -3): Gomja Ьijambarska pecina -Е2
Familia Turdidae Drozdovi Pleistocen- danas.
Кrupne pjevacice cvrste grade tijela. Кljun srednje duzine, malo stisnut, ispred vrha

347
malo povijen. Noge visoke, oЬicno sa cizmama.
ТURDUS Drozd
Т. merula (Crni kos) Pleistocen (virm -3): Zelena pecina -НЕ23
Pleistocen (stadijal virm -3): Gomja Ьijambarska peCina -Е2
Т. cf. pilaris (Drozd bravenjak) Pleistocen (stadijal virm -3): Gomja Ьijambarska
peCina-E2
Familia Laniidae Svracci Oligocen- danas.
Velike jake pjevacice koje hvataju manje ptice i sisare. Svoje zrtve cesto nabadaju na
trnje, posebno insekte. Кljun snazno nazuЬljen. Brada sa bodljama. Noge umjerene
visine sa ostrim pandZama.
LANIUS L., 1758
L. sp. (Svracak) Pleistocen (stadijal virm -3): Gomja Ьijambarska pecina -Е2
Familia Fringillidae ZebaMiocen-danas.
Кljun kratak, debeo, kupast, bez zareza, izbocenog dna. Кrilo sa devet lepezastih pera.
FRINGILLA L., 1758 Zebe Gomji micen- danas.
F. sp. (Zeba) Pleistocen (stadijal virm -3): Gomja Ьijambarska pecina -Е2
CHLORIS Zelenduri
Ch. cbloris (Zeleni zelendur) Pleistocen (virm -3): Zelena pecina -НЕ23
COCCOTНRAUSTES Batokljuni
С. coccothraustes (Вatokljuntresnjar) Pleistocen (virm -3): Zelena pecina -НЕ23
EMBERIZA Stmadice
Е. sp. Pleistocen (stadijal virm -3): Gomja Ьijambarska pecina -Е2
PASSER Vrapci
Р. sp. Pleistocen (virm -3): Zelena pecina -НЕ23

Familia Corvidae Vrane Miocen- danas.

Кrupna pjevacica. Кljunjak i debeo, naprijed malo povijen i pomalo nadut (izbocen), pri
dnu nosnica ima pokrov od bodljastih pera. Noge velike, jake. Zive u jatu. Neke su
graЬljivice.

CORVUS Vrane
С. corax (Vrana) Pleistocen (virm -3): Zelena pecina -НЕ23
С. frugilegus (Gacac) Pleistocen (virm -3): Zelena peCina -НЕ23
С. corone (Siva vrana) Pleistocen (kasni virm): Badanj pecina -HEla
COLAEUS Cavke
С. monedula (Zlogodna cavka) Pleistocen (kasni virm -3): Badanj pecina -HEla
Pleistocen (stadijal virm -3): Gornja Ьijambarska pecina -Е2
Pleistocen (virm -3): Zelena pecina -НЕ23
GARULUS Sojke
G. glandarius (Sojka krestalica) Pleistocen (virm -3): Zelena peCina -НЕ23
PYRRHOCORAX Tunstall, 1871 Cavke Pleistocen- danas.
Р. pyпhocorax Tunstall, (Planinska cavka) Pleistocen (virm -3): Zelena pecina -НЕ23
Pleistocen (kasni virm): Badanj pecina -HEla

348
FamiliaMuscicapidae Muholovke
Kljun kratak, oboren, sirokog dna, naprijed malo stisnut, sa zasjecenim vrhom.
BOMBYCILLA Kugare
В. garrulus (Svilorepa kugara, danas па Artiku) Pleistocen (virm -3): Zelena pecina
-НЕ23
Pleistocen (stadijal virm -3): Gomja Ьijambarska pecina -Е2
Familia Sylviidae Pjevacica
Male pjevacice sa kljunorn kao silo. Noga naprijed poplocana. Perje mekano kao svila.
SYLVIA Grmuse
~ Pleistocen (stadija1 virm -3): Gomja Ьijambarska pecina -Е2
FamiliaParidae Sjenica
Malene vrlo zivahne pjevacice sareno obojenog perja i zgurenog izgleda. Кljun skoro
kao kupa, siljast, kratak.
PARUS
Р. major (Velika sjenica) Pleistocen (stadija1 virm -3): Gomja Ьijambarska peCina -Е2
FamiliaOriolidae Vuge
Kljun zaoЬljen, skoro kao kupa. Noge kratke.
ORIOLUS Vuge
О. sp. Pleistocen (virm -3): Zelena pecina -НЕ23
Familia S turnidae Cvorci
Кljun ravan ili malo povijen, sna.zan. krila dugacka, siljasta. Noge dugacke,jake.
STURNUS Cvorci Gomji eocen- danas.
S. cf. vulgaris (Sareni cvorak) Pleistocen (stadijal virm -3): Gomja Ьijambarska
pecina-E2
Ordo MAMMALIA (n:шmma g dojka) Donji trijas- danas.
Izuzev onih najstarijih sisari su vivipami homeotermni dlakavi amnioti. Lubanja ima
dvojni potiljacni glezanj, bubnu kost i diferencirano zubalo. Kicma ima platicelne
prsljenove povezane meniscima i podijeljenaje na regione: vratni, grudni, slaЬinski,
krstaCni i repni. U zubalu razlikuju se incizivi, kanini, premolari i molari.

Subclassis Р L А С Е N Т А L Ј А (placenta 1 posteljica) Gomja kreda

- danas.
Imaju placentu koja omogucava da se embrion oformi ujedinku sposobnu da samostalno
sisa. Broj zuba ne prelazi 44. Broj prstiju od 1 do 5.
Ordo INSECTIVORA (insectum 1 insekt, voro l Zderati) Gomja kreda- danas.
Smatramo ih primitivnom, izravnom grupom placentalnih sisara. Imaju maksimalan broj
zuba (44) od kojih su incizivi brojniji. Noge su plantigradne. Prevladavaju sitne forme
(tzv. mikromamalije).
Familia Soricidae (ро r. Sorex = rovka)
Dlaka ро tijelu irepujemekana. njuskakaorilo. Zubalo: 3.1.3.3/2.0.1.3.

349
SOREX L. Rovka ili rovcica (sumska, patuljasta)
S. alpinиs Pleistocen (virm '-3): Zelena pecina -НЕ23
Ordo LAGOMORPHA (lagos g zec) Gomji paleocen- danas.
Glodarima slicni placentalni sisari udvojenih sjekutica (paglodnjaci leze iza glodnjaka i
sluze kao oslonac kod odgrizanja). Oni rastu kroz Citav zivot pomalo se troseci.
Familia Leporidae (lepus l zec) Eocen- danas.
Ova porodica obuhvaca pored zecevajos i kunice (Cuniculus, Oryctolagus)
LEPUS L. Zec Eocen - danas.
L. timidиs (Snijezni zec) Pleistocen (kasni virm): Marinova pecina -СЕба
L. timidиs varronis Pleistocen (virm -3): Zelena pecina -НЕ23
Ordo RODENTIA (rodo l glodati) Gomji paleocen- danas.
Ovaj red predstavljenje danas sa podredovima vjeverica (Sciurus), miseva (g mys) i
bodljikavog praseta (Hystrix). Imaju oЬicne glodarske sjekutice za razliku od udvojenih
kod lagomorfa.
Familia Sciuridae (sciиrus /vjeverica) Oligocen -danas.
Zive na drvecu. Rep је valjkast, dlakav. Za razliku od lagomorfa kutnjaci imaju korijen.
Zubalo: 1.0.2.3/1.0.1.3. То sи primitivni glodari, donjovilicne polovice jos nisu srasle.
SCIURUS L. (Vjeverica) Oligocen - danas.
S. vulgaris L. Holocen: Ripac -NW50
SPERМOPHILUS L. (Tekunice) Gomji pliocen- danas.
Кора podzemne hodnike и stepi. Rep kratak.
S. citellиs Holocen: Ripac -NWSO
МАRМОТА L. (marmaros g kamen, otta g glas) Mrmoti Gomji pliocen- danas.
Ima dиg zimski san, posebno onaj visokoplaninski koji se oglasava na
karakteristican nacin mrmljanjem, za razliku od stepskog.
М. marmota Linnaeиs (alpski mrmot) Pleistocen (virm -3): Zelena pecina -НЕ23
Pleistocen (kasni virm): Marinova pecina -СЕба
Familia Castoridae (castor l dabar) Oligocen- danas.
Dabar ј е najkrupniji glodar и Evropi, nj enom sj evemom dij elu, dokj е do nedavno Ьiо
zastиpljen i и Dinaridima. Rep kratak, zdepast, dorzo-ventralno spUosten, pokriven
ljuskama. Straznje noge sa kozicom za plivanje. Donjovilicne polovice su vec srasle.
Molari cesto bez korijena, sa kosim glednim naborima.
CASTOR L. (Dabar) Oligocen- danas.
С. fiber Holocen: Ripac -NW50
Familia М иridae (mus, muris 1kucni mis)
То је najopseZпija porodica glodara dugackog repa pokrivenog sitnim roZпim krljustima.
Sjekutici stijesnjeni. Premolara nemaju, molari su ukorjenjeni. Gornji miocen- danas.
MICROTUS L. (Poljski mis) (mikro g malen, otis g usna skoljka)
М. nivalis Pleistocen (virm -3): Zelena pecina -НЕ23

350
SPALAX (Slijepo kисе)
S. pallasii-leucodon Kasni virm: Marinova pecina -СЕ6а
Ordo CARNIVORA (caro, camis l meso, voro l Zderati)
Kopneni mesozderi, love prvenstveno sisare i ptice. Mozak sa vijugama i naborima
osigurava za to potrebnи psihicnи razvijenost i osjetljivost. Donja vilica sa visokim
koronoidnim nastavkom i zglobom koji omogиcava vertikalno, ali ne i njeno horizontalno
kretanje. Cetvrti premolar gornje vilice i prvi molar donje vilice slиze kao razdiraci.
Paleocen - danas.
SubordoFISSIP EDIA (fissio l dijeljenje, pes, pedis /noga)
Za razliku od morskih mesoZdera kopneni imaju prste slobodne i snabdjevene kandZama.
Paleocen - danas.
Superfamilia С anoidea (canis l pas, idea g izgled)
ВиЬnа kost и oblikи case gradi citav donji dio slиsnog mjehиra. Presjek ocnjaka је
ovalan, bez bridova i brazdi. Kandze se ne иvlace. Gornji eocen- danas.
Familia Canidae
Nastali sи krajem eocena u Evropi i Sjevernoj Americi, vec и donjem oligocenиjavljajи
seu Aziji, а od pleisstocena uAfrici. Njuska imje izduzena i uska. Prednje noge sa 5,
straznje sa 4 prsta.
CANIS L. Psi Pliocen - danas.
Imaju zubalo: 3.1.4.2/3.1.4.3
С. canis spalleti Holocen: Ripac -NW50
С. palustris Holocen: Ripac -NW50
С. canis intermedius Holocen: Ripac -NW50
VULPES L. Lisice Gornji miocen- danas.
V. vulgaris L. Holocen: Ripac -NW50
Familia Ursidae (ursus l medvjed) Srednji miocen- danas.
Stopalo plantigradno, sa pet prsta. Njиska skracena. Razdiraci skraceni, kиtnjaci
izdиzeni. Ocnjaci sи snawi.
URSUS L., 1758 Medvjedi Gornjipliocen-danas.
Dokje и Evropi nadenjos и naslagama gornjeg pliocena, и Sjevernoj Americi
i Aziji tek и onim iz pleistocena.
U. arctos L. Holocen: Ripac -NW50
SPELAEARCTOS (spelaeum l peCina, arktos g medvjed) Pleistocen- danas.
Profil cela snazno иgnиt. Sklanjao se za ledenih doba и pecine.
S. spelaeus Rosenmi.iller et Heinroth (Pecinski medvjed)
Pleistocen (virm-3): Megara-CS2, Banjastijena-Ell, Rastиsa-NS, Осаиs
pecina -CW35
Pleistocen (virm 1-2): Gigica pecina (Resanovci) -SW23
Familia Mиstelidae (mustela llasica) Gornji oligocen-danas.
Tijelo izdиzeno, noge sa 5 prstijи, kratki. Razdiraci maleni.
SuЬfamilia Melinae (meles l jazavac) Pleistocen- danas.

351
RazdiraCi nisи tipicni,jer sиjazavci sveZderi.
MELES L. (Jazavac) P1eistocen- danas.
М. taxиs Bodd. Holocen: Ripac -NWSO
Superfamilia F е 1о i d е а (fe1es, fe1is l macka)
Mackoliki mesoZderi. Lиbanja kratka, okrugla, vilice skracene. Ocnjaci sa vertikalnim
brazdama. ZиЬi iza razdiraca sи redиkovani. Kandze se cesto иvlace. Gomj i miocen-
danas.
Familia Felidae (fe1is l macka)Gomji miocen -danas.
Tijelo razlicite velicine и ovisnosti od vrste. Vilice jako skracene. Lиbanja siroka i visoka.
Ocnjaci nekad gigantski. Noge dиgacke, kandze na distalnim falangama, иvlacive.
FELIS L. (Macke) Gornj i miocen- danas.
F. catus L. Holocen: Ripac -NWSO
PANTHERA (panther g Citav plijen и lovи) = Felis leo spelaea
Ime pantera odnosi se na azijsko-africkog leopadra (pantera), ali i na
pleistocenskи vrstu Panthera spelaea koja se sklanjala ро pecinama Evrope,
porijeklomiz Azije.
Р. spelaea (Goldfuss) Pleistocen (virm 1-2): Liskovaca ponor -SW18

Ordo Р R О В О S С ID ЕА (proboscis l surla, idea g izgled)

Prodиzenjem gomje иsne i nosa obrazovana је sиrla, а sjekиtici sи pretvoreni и kljove.
Nosni otvor na 1ubanji pomjeren је unazad. Mo1ari koji se najvise trose kod pase,
nadoknadиjи se vertikalnim ili horizontalnim pomjeranjem. Noge sи и oЬlikи stиba.
Eocen- danas.
Subordo ELEPHANTOIDEA
Zиbalo: 1.0.3-0.3/1-0.0.3-0.3. Molari sa poprecnim redovima grЬica (bиnolofodontni
tip ), grebenima (zigo1ofodontni tip) i1i lamelama (polilofodontni tip).
Familia Gomphotheridae Oligocen- kvartar.
Molari i premolari sи bиnolofondni. Vecina sa gomjim i donjim kljovama.
GOMPHOTHERIUМ Burmeister, 1837 = Bunolophodon Vacek, 1877
(gomfo g klinac na cipeli, theriong zivotinja, buneo g ispuniti, lofos g kupa,
odoys g zub) Donj i miocen- donj i pliocen.
Lubanja niska i izdиZena, jako izduzen simfizni dio donje vilice. Pored vrlo
dиgih gornjih imajи i donje kljove. Prvi i drugi molar sa tri poprecna niza
grbica, treCi molar ima cetiri niza i talon. Na krиnama nema cementa.
G. (Buno1ophodon) angustidens Cuvier Otnang- karpat: Biljezak -NE7
Stariji miocen: Laus -N39, Repovica -НN6
Мladi miocen: Drvar -SWSa, Gracanica -CW7
G. (Mastodon) cf. angustidens Мlaai miocen: Sipov1jani -SW28
G. (Mastodon) aff. angustidens Miocen: Johova -NW22
G. (Bиnolophodon) 1ongirostris Мladi miocen: Kamengrad (bazen) -NW24
Fami1iaElephantidae (e1ephas l s1on)
Lиbanja kratka i visoka, sa prostranim pneиmaticnim sиpljinama и vrhи. Ima samo
gomje kljove koje sи okruglog presjeka,jako dиge, Ьеz glednih prevlaka. Izmjena kutnjaka

352
horizontalna.
MAМMUTНUS Bumett, 1830 Mamut Pleistocen.
Тijelo vrlo krupno, sa visokom lubanjom. Donja vilica i brada kratki. Кljove,
tj. drugi sjekutici polaze iz svojih alveola paralelno, zatim Ьlago divergiraju i
spiralno uvrcu. Na trecem molaru ima 10-30 lamela, deЬljina emajlaje 1-3
mm.
М. primigenius Blumenbach Pleistocenske terase rijeke Save kod Bosanske Gradiske,
Dubice, Samca, Brckog, Race -N70
Subordo DINOTHERIOIDEA
(deinos g strasan, theriong zivotinja, idea g izgled) Donji miocen- pocetak pleistocena.
Surlasi d:Zinovskih dimenzija. Donje kljove povijaju se, zajedno sa krajem vilicnih kosti,
prema dolje, а gornjih kljova nета. Molari sa 2-3 jednostavna grebena. Ovaj podred
zastupUenje samo jednim rodom.
DINOTНERIUM Kaup, 1892 Donji miocen- pocetak pleistocena.
Smatra se da su imali surlu analogno elefantidima. Geoloski najmladi oЬlici
dostizali su visinu i do pet metara.
D. bavaricum Mayer Ekvivalent starosti burdigal- seraval: Repovica -НNб
D. giganteum Kaup Мladi miocen: Gracanica -CW7
Ordo PERISSODACTYLA Eocen- danas.
(perissos g neparan, daktylos g prst) Neparnoprsti.
Tezinu tijela nosi srednji prst koji se pretvara u kopito. Sjekutici su jaki, ocnjaka nema.
Narastanj em zubnih kruna brahiodontni zuЬi prelaze и hipsodontne.
Subordo HIP POMORP НА Eocen- danas.
(hippo g konjski, morfe goЬiik) Konjima slicni.
Familia Equidae (equus l konj) Eocen- danas.
Konji su stepski travojedni trkaci.
SuЬfamiliaEquinae Gornjimiocen-danas.
Razvijali su se od troprstog ijednoprstog pliohipusa do ekvusa.
EQUUS L. Кvartar.
Е. caballus L. (Savremeni konj) Holocen: Ripac -NWSO

Subordo CERATOMORPHA (keras, keratosgrog, morfegoblik)

То su debelokozni neparnoprstasi kod kojih ne dolazi do obrazovanja monodaktilije.
Pojave hipsodontije, naЬiranja g\edi i krunicni cement su manje izrazeni.
Superfamilia Tapiroidea (tapiru slicni)
Za razliku od hipomorfa ceratomorfni preci savremenog tapira vrlo su sporo evoluirali,
ра ih zovu zivim fosilima. Ti preci vezani su samo za eocen i donji oligocen.

Familia Tapiridae Donji oligocen- danas.

Protapirus iz donjeg oligocena malo se razlikuje od samogtapira.
TAPIRUS Brisson, 1762 Miocen- danas.
Stra:l.nji dio lubanje visoko izdignut iznad prednjeg, na kome se istice izrazito

353
 velik nosni otvor. Velike dijasteme izmedu ocnjaka i premolara. Prednje noge
sa cetiri, straZпje sa tri prsta. Njuska se zavrsava kratkom surlom. Rep kratak.
Zubalo: 3.1.4.3 .13 .1.3 Ј. Kutnjaci sa dva poprecna grebena. Savremeni tapiri
zastupljeni su sa dvije vrste: istocnoazUskom ijuznoamerickom.
Т. sp. Gornji pont: Кreka -NE59

Superfamilia Rhinocerotoidea
(rinosgnos, kerasgrog, theriongzivotinja)
Savremeni nosorozi Afrike imaju dva roga, oni iz tropske Azije samo jedan. U proslosti
Ьilo ihje i na drugim kopnima, nisu nadeni u JuZпoj Americi i Australiji. U Evropi Ьili su
cestijos u pleistocenu. Natfamilija obuhvaca veliki broj izumrlih formi, kako rogatih,
tako i onih bez rogova, kako sitnih i vitkih, tako do glomaznih i tromih.
Familia Rhinocerotidae Srednji eocen- danas.
То su nosorozi u uzem smislu, premda ima dosta i bezrogih. Lubaцja izdu:lena i relativno
uska, bez sagitalnog grebena. Sjekutici sи cesto redиkovani ili cak pretvoreni и kljove.
Ocnjaka skoro da nemaju. Broj premolara se smanjuje, molari sи cesto ћipsodontni.
Rogje epidermalnog porijekla, ako su dva, lezijedan iza drugog, tj. onaj prvije jaci.
DICERORНINUS Gloger, 1841 (di g dvo-, keros g rog, rinos g nos)
Nemaju sve vrste rogove. OЬicno sajednim parom sjekutica. Molari srednje
do visoko kruni. Oligocen- pleistocen.
D. sansaniensis Hoffin. = Rћinoceras (Ceratorћinus) sansaniensis Lart. Stariji miocen:
Laus -N39
АСЕRАТНЕRШМ Kaup, 1832 (keras g rog, therion g zivotinja)
Nije imao rogova. Imao је samo jedan par sjekutica. Gomji premolari potpuno
molarizovani. Oligocen- donji pliocen Evrope i Azij е.
А. tetradactylum Lart. Stariji miocen: Repovica -НN6
А. minutum Cuvier Stariji miocen: Laus -N39
А. sp. Gornji oligocen: Ugljevik -NE149

Incertae sedis:
TELEOCERAS (teleo g posve dovrsiti, keras g rog)
Т. brachypus Lart. Stariji miocen: Laus -N39, Repovica -НN6

FamiliaAmynodontidae Srednji eocen-donji miocen.

(amyna g odbrana, odoys, odontos g zub)
Imali sи vrlo krupne ocnjake. Prilagodeni su Ьili zivotu и mocvamoj sredini, otud naziv
"mocvami nosorozi". Noge kratke, prednje sa cetiri, stral;nje sa tri prsta.
CADURCOTHERШМ (Cadurci- Galsko pleme uAkvitaniji, theriong zivotinja)

С. rakoveci Malez et Thenius, 1985 Gornji oligocen: Ugljevik -NE149

Ordo ARTIODACTYLA (artios g parni, daktylos g prst)

Papkari ili pamoprstasi obuhvacaju паsе najval;nije zivotinje iz grupe visih sisara. Papci
su rozne navlake koje nose na prstima , na distalпim falangama. Treci i cetvrti prst su
razvijeni simetricno,jaci sи od drugog i petog. Kod trkaea su nosivi prsti srasli u cjevanicu.
Donji eocen- danas.

354
Subordo SUIFORMES (sus, suis l svinja, fonno l dati oЬlik)
Neprezivari, stanovnici mocvamih terena. Lubanja izdurena, bez rogova. Eocen -danas.
Familia Suidae Oligocen- danas.
Njuska izdиZena, ima prenazalnu kost. hnaju potpun broj zuba (44), redukcUa је izuzetak.
Ocnjaci su narocito povecani kod muzjaka. Gornji ocnjaci su okrugla presjeka i cesto
povijeni uvis, donji ро presjeku trouglasti. Molari su bunodontni. Noge kratke, drugi i
peti prst dodiruje samo meko tlo.
SuЬfamilia Suinae Gomjimiocen-danas.
Zubalo sa prekidima (diastemama) kako ispred, tako i iza ocnjaka. Molari sa cetiri
osnovne grЬice i mnogo dopunskih.
SUS L. (Svinje) Pliocen- danas.
S. palustris Holocen: Ripac -NW50
Familia Anthracotheridae Donji eocen- pleistocen.
Lubanja niska, naprtied izdиZena, sa sagitalnim grebenom. Premolarijednokonicni, molari
bunoselenodontni. Noge kratke, sa slobodnom ulnom i fibulom. Javlja se i ostatak prvog
prsta (palca).
ANTНRACOTHERIUМ Gill, 1872
(anthrax, anthrakos g ugalj, therion g zivotinja) Eocen- pocetak pleistocena.
Njuska dugacka, sjekutici klinasti kao i ocnjaci, kutnjaci bunoselenodontni. U
srednjoj ijugoistocnoj Evropi nestaju krajem oligocena. Razlicite su velicine,
od А. magnum do А minus.
А. (Microbunodon) minus Cuvier Gornji oligocen: Ugljevik -NE149
(mikro g malen, byneo g popuniti, odoys, odontos g zub)
Subordo TYLOPODA (tylosgfulj, poys, podosgnoga)
Drugi i peti prst su iscezli, а treci i cetvrti prst na sve tri falange imaju zastitne zuljeve.
Cine prelaz od neprezivara do prezivara. Recentni imaju lubanju naprijed suzenu,
reducirana prva dva sjekutica и gomjoj vilici, nedostaju ј prednji premolari. Noge dugacke,
sa dva digitigradna rastavljena prsta i cjevanicom. Gomji eocen- danas.
Farnilia Camelidae
CAМELUS L. (Kamila) Кrај pliocena- danas.
Zubalo: 1.1.3.3/3.1.2.3.
С. dromedarius L. Holocen: Ripac -NW50
Ovajednogrba vrstaje udomacena forma izumrlog divljeg pretka porijeklom
iz Juzne Azije i sjeveme Afrike za razliku od dvogrbe vrste С. bactrianus iz
stepa srednje Azije.
Subordo R UMINANТIA (rumino l prezivati) Eocen- danas.
Imaju cetverodijelni zeludac i selenodontne zube. Noge su visoke, sa cjevanicom. Na
celu nose kostane rogove. Gornji sjekutici iscezavaju skoro kod svih familija, vecinom
i gomji ocnjaci i prvi premolari, dok su donji kao dlijeto.
Superfamilia Tragulina (tragosgjarac)
Primitivni prezivari bez rogova. Sacuvali su postrane prste (drugi ј peti). Gomj i ocnjacj

355
sи saЬljasti, nalik na kljove. Eocen- danas.
DORCATHERIUМ (dorkas g sma, theriong zivotinja)
Molari brahiodontni, prete:lno selenodontni. Prednji metapoditi sи odvojeni,
stra:lnji sи srasli. Srednji miocen- donji pliocen. Podrod Hyaemoschиs zivi
danas и zapadnoj Africi.
D. (Hyaemoschиs) rogeri Hoffinann Stariji miocen: Laиs -N39
(prema Z. Petronijevi6и to је D. vindobonense)
Sиperfamilia Pecora (ресиs, pecoris l stoka) Oligocen- danas.
То sи tipicni prezivari bez gomjih sjekutica, sajednostavnim ili razgranatim rogovima,
sa oformljenom cjevanicom na prednjirn i stramjim nogama.
Familia Cervidae (cervus l jelen) Oligocen- danas.
Molari brahiodontni do semihipsodontni, izrazito selenodontni. Sredisnji metapodidi srasli
и cjevanicи. Bocni prsti zakrzljavaju. Rogovi kostani, bez romih navlaka. OЬicno imajи
rozetu na vrhu kraceg ili dиzeg nosaca te ogranke (paroske). ·
CERVUS L. Pravi ј elen Srednji pliocen- danas.
Razlicitih velicina, od sitnih do vrlo krupnih. Molari sa dosta visokom krunom.
Rogovi sa tri do preko deset parozaka. Rogovi se оdЬасији svake godine.
Svake godine broj paro:laka se povecava za jedan.
С. elaphиs L. Evropskijelen Pleistocen (virm -3): Ocaus pecina -CWlЗ
С. elaphиs fossilis Cиvier Holocen: Sava rijeka -N70
С. dama L. Jelen juga Еvторе Holocen: Ripac -NW50
CAPREOLUS L. Sme (capraeolиs l smdac)
С. capraeolиs L. Sma Evrope ijиgozapadne Azije Holocen: Ripac -NW50
ALCES Gray, 1821 Losovi Pleistocen- danas. (naArktiku)
А. alces Cиvier Kvartar (holocen?): Sava rijeka -N70
А. palmatиs Lam. Pleistocen: Bosanska Kostajnica -NW8

DICROCEROS (dikros g dvostruk, keros g rog)

Izumrli rod relativno sitnihjelena Evrope i Azije sa prosto granatim rogovima.
Brahiodontni molari sa razvijenim pojasom (cingulumom) i paleomeriksovom
borom, oznake koje se ne javljaju kod mladih cervida, а podsjecaju na tragulide.
D. elegans Lart. Stariji miocen: Laиs -N39
FamiliaBovidae (bos, bovis 1govedo) Donji miocen-danas.
Rogovi se sastoje od kostanih izrastaja na ceonim kostima koji su prekiveni roznim
navlakama, tako da sи rogovi sиplji. Molari bez paleomeriksove bore, selenodontni, od
brahio do hipsodontnih. Treca i cetvrta metakarpalna i metatarzalna kost srasle u
"kanon", druga i peta iscezavaju.
EOTRAGUS (eoios g rano zorom, tragos g ovan) Starij i i srednj i miocen.
Pravi ili slabo povijeni rogovi izrastajи na lиbanji neposredno iznad orЬitalnih
otvora. Molari brahiodontni do semihipsodontni.
Е. haplodon Stariji miocen: Laиs -N39 Ovaj nalaz је А. Hoffmann (1906) odredio
kao Antilope cf. clavata, revizijuje obavio Z. Petronijevic.
CAPRA L. (capra l koza) Evroazija od pleistocena do danas.

356
С. hircus Obicna koza Holocen: Ripac -NW50
С. Љех Kozorog Pleistocen (virm -3): Zelena peCina -НЕ23
Holocen: Ripac -NW50
OVIS L. Ovce Gomji pliocen- danas.
О. aries (aries l ovan) Holocen: Ripac -NW50
BOS L. Govedo Srednji pliocen- danas.
В. europaeus brachyceros Holocen: Ripac -NW50
В. primigenius Bojan. Tur (divUe govedo) Holocen: Ripac-NW50, Bosanska Gradiska -N4
В. taurus Holocen: Ripac -NW50
В. trochoceros Holocen: Ripac -NW50

357
 Il TERМINOLOSКl RJECNIK
(TERMINOLOGICAL DICTIONARY)

Skracenice: 1-latinsk:i; g- grcki

А1 Algae (Alge)
Am Ammonoidea (Amoniti)
Anth Anthophyta (Cvjetonose)
An Anthozoa (Koralji)
Ве Belernnoidea (Belemniti)
Bi Bivalvia (Skoljkasi)
Bra Brachiopoda (Brahiopodi)
Bry Bryozoa (Вriozoji)
Cri Crinoidea (Кrinoidi)
Е Echinoidea (Jezinci)
F Foraminifera (Кrednjaci)
Ga Gastropoda (Puzevi)
Lyc Lycopsida (Precice)
м Mammalia (Sisari)
N Nautiloidea (Nautilidi)
р Pisces (RiЬe)
Pte Pteridophyta (Papratnjace)
Sp Spongia (SpиZve)
т TriloЬita (ГriloЬiti)
v Vertebrata (Kicmenjaci)

Bi, Bra Aduktori su misicni zatvaraci kapaka (duco l voditi па lancu)

F Aglutinatna Цusturica izgradena је od mineralnih zrnaca i dijelova skeleta
uginulih organizama koji su povezani nekim cementom (hitinskim, krecnjackim
ili kremenim)
Bry Akantopore su cjevcice koje izЬijaju iz zidova caski u vidu bodlji (akanthag
bodlja)
An Aksiialna septa u skeletu caske su glavni i suprotni pregradak. Oni nastaju u
ravni simetrije kojaje izrazena prUe postanka bocnih pregradaka (axis l os)
Cri Aksilarni (rameni) clanak је onaj iznad kojeg se brahija (rucica) pocinje
granati ili onaj na caski iznad kojeg izЬija rucica ( axilla l pazuh)
Anth Aktinomorfni cvietovi imaju zrakastu (radijalnu) simetriju za razliku od
zigomorfnih tj. dvostrano simetricnih (aktis g zraka)
Pte Alethopteridni oЫik listica (pinula) је paralelnih bocnih strana i prosirene
sjedece osnovice kakav se javlja kod roda Alethopteris (alethaios g
nezaboravan, pteris g paprat)
Е Ambulakra i mterambnlakra su dvoredni, naizmjenicni nizovi koji kod pravilnih
jezinaca idu od peristoma do periprokta, dok su kod nepravilnih jezinaca
ograniceni samo па gomju (aboralnu) stranu pancira (ambulacrum l dvored,
inter l izmedu, aboralan = suprotaп od usnogtj. gomji dio pancira)
Е Ambulakralne brazde sluze za dopremu hrane do usnog otvora, ра sefu do
njega i kod nepravilnihjezinaca
Cri Ambulakralne brazde sl ijevaju se sa rucica na vrh caske, gdje је usni otvor.
One su otvorene ili pokrivene plocicama te sadrze vodonosne, krvne i nervne
Zile
Bi Amfidentni ligament је vanj sko vezivo kapaka, ispred i iza vrha ljusture (amfi
g sa оЬје strane, dens l zub, lygizo g vezivati)
Cri Analna ciiev (Ш vreca}, и ko1iko postoji, smjestenaje па vrsnom dije1u caske
ili bocno, dalje od usnog otvora kojije na samom vrhu ca8ke (analan = izmetni)
Cri Analne plocice (analna i radianalna) leze jedna uz drugu ispod izmetnog
otvora (anusa)

358
 N Anularni izboiakje malo sedlo lobne linije u sklopu dorzalnog loba smje8tenog
na strafujem obodu ljusture (anularis l prstenski)
F Apertura (usce) ljusture sastoji se odjednog ili vise otvora koji su oblcno na
posljednjoj komori (apertio l otvaranje)
Е Apo:fize (izrastaji) na panciru su mjesta na kojima su pricvrsceni misici koji,
zajedno sa s\icnim "aurikulama" grade dovilicni (perignatski) pojas pancira u
sklopu vilicnog aparata zvanog "Aristotelova lampa" (apofizis g izrastaj, au-
ricula l uhance)
Ат Aptihus (poklopac) imale su ljusture nekih amonita. Aptihus cine dvije spojene
ploCice od kalcijskog karbonata sa primjesama organske materije slicne hitinu.
Prostije grade Ьiо је jednodijelni anaptihus, а slozenije Ьiо је sinaptihus (apto g
Ьiti pricvrscen, iheos g stopa)
Bra Area је ravno ili povijeno polje trbusnog kapka izmedu tjemenog grebena i
deltirUa. Na areju је Ьila pricvrscena drska kojom se brahiopod vezao za podlogu.
U koliko to polj е ne sluzi kao podloga drsci, zove se "lafua area" (area l prazan
prostor)
Е "Aristotelova lampa" је vilicni aparat od 40 dijelova, ро pet njih identicne
funkcij е. То su piramidice sa pamim epifizama te klarnfice i kobllice sa koj ima
su one povezane
Ga Bazalna fasciola је nabor na ljusturi roda Melanopsis koji povezuje kolumelu
sa unutamjom usnom (fasciola l podvezica)
. Е Bazikoronalne plocice pancira pravilnihjezinaca opkoljavaju peristom. Pet
ih ј е vezano za ambulakre, drugih pet za interambulakre
Bi Вisus ј е snop vlakana organskog sastava kojim se neki skoljkasi vefu za podlogu
Cri Bazalne plocice ЉаzаЩе) grade prsten na dnu caske, а povise njihje prsten
radiialija. Izmedu ova dva prstena moze se pojaviti i treCi prsten interradijalija
Е Вivium nepravilnih jezinaca cine dva straznja ambulakra koja su vidno
odmaknuta od prva tri (Ьivium l racvasto raskrsce)
Cri Brahiialne plocice na casci grade prsten koji lezi izmedu radijalija i skeleta
ruCica (brahiia). u donjem dijelu prstenaje pet sirih plocica, а и gomjem se
nadovezuju aksilame (pazusne) plocice (brahyon g ruka, axilla l pazuh)
Bra Brablialni otisci su tragovi prirastanja lofofora (nosaca mesnatih rucica) na
unutrasnjoj povrsini ljusture (brahyongruka)
М Brahiodontni zubl imaju nisku krunu i snazan korijen. Njihov rast se ne
produfuj е tokom zivota ј edinke (brahys g kratak, odoys, odontos g zub)
Bra Bravina linija је os oko koje se kapci pomjeraju prilikom otvaranja i zatvaranja
Bi Bravina ploca је dio unutrasnjeg zida kapka na kome је smjestena brava
ljusture
Т Cefalonje oklop glave triloblta (kefale g glava)
An Cenenhim је mjehurasto porozno skeletno tkivo izmedu koralita (skeleta jedinki)
(koinos g zajednicki, hymeia g spaj anj е, korallion g koralj, litos g malen)
Р Cikloidna krlinst је kru.Znog oЬlika sa nenazuЬljenim strafujim obodom, glatka,
bez ganoidnog sloj а (cyclus l krиg)
Cri Ciri su tjelesni izrastaji vezani za pojedine clanke na drsci kojim se krinoid

359
 hvata za predmete na morskom dnu
N Cirtocerakona Цustura izvana izgleda kao rog malko povijen (kyrtos gpovijen,
keras g rog, conus l kupa)
Bra Deltidij nastaje srastanjem dvijи nasиprotnih "deltidijalnih" ploeica koje zatvarajи
deltirij (deltagveliko slovo G, ideingizgled)
Bra Deltirii је trouglast otvor na "laznoj" arej i trbиsnog kapka (thyrion g vrata)
М Digitigradna noga kopnenog sisara gazi tlo samo clancima prstijи, dok sи
metakarpalne kosti sake, odnosno metatarzalne kosti stopala, podignute (digi-
tus l prst, gradus 1korak)
Bra Diiafragma kod nekih brahiopoda obavija visceralni lиk prelazeci и slep
nepokriven lednim kapkom (dia g medи, fragma 1pregrada, viscerum l iznutrica)
Bi Divarikatna skulptura ljusturine vanjske povrsine sastoji se od pruga ili
rebaraca и cik-cak pravcima (divaricare 1razilaziti)
N Dorzalni lob jeuska lobne linije kojaje svojimdnomsmjestenana unиtrasnjem
оЬоdи ljиsture. Javlja se vec и embrionalnom stadijи jedinke ( dorsиm /leda,
lobos l uska)
An Epiteka је vanjski sloj skeletnog tkiva od baze do casice. OЬicno је krecnjackog
sastava i иzduznorebraste ili poprecnonabome skиlpture (epi g iznad, teka g
ovoj)
Е Etmolizni vrsni stit na panciru "nepravilnih" jezinica pomjerenje unazad i
smjesten izmedи ocnih plocica (осе\а). Prepoznaje se ро "sitastoj" plocici
(medreporitu) (ethmos g sito, lyeing osloboditi, madaros g celav, poros g otvor,
ocellus 1zjenica)
М Falange sи Clanci prsta visih sisara
Е Fasciole su kosi nizovi oziljaka na panciru Spatangida. DиZ tih linija Ьile su
pricvrscene "klavиle" koje sи imale oЬlik teniskog reketa i koje su svojim
pomjeranjem izazivale strujanje vode na morskom dnи (fasciola l podvezica,
clavus l rub rimske tunike)
Е Filodii grade zavrsni dijelovi ambulakara do usnog otvora kod "pravilnih"
jezinaca. Odvojeni sи jastucastim interambиlakralnim krajevima, sto sve zajedno
predstavlja "floscelи" (fyllong list, oidesgoЬlik, flos l cvijet, cella l celija)
F Forameni su sitni otvori kojim kшjenonozac komunicira sa morskom sredinom.
Karakteristicni su za foraminifersku grири Perforata (foramen l busotina)
Bra Foramen је okrugao otvor za prolaz drske koji se nalazi na vrhu trbusnog
kapka i koji moze da zaиzima razlicite polozaje и odnosu na deltirij
An Fosula је zivotni prostor koj i је ogranicen septima koralita ( fossa l ј arak)
Ве Fragmokon ј е dio ljиsture ро koj ој ј е belemnit identifikovan kao glavonozac
(cefalopod) pojavom komora (embrionalne, vazdиsnih i stambene) kao i sifonom
koji ih povezиje. Odozdo је zasticen rostrumom koji ima i funkciju utega za
odr:Zavanjevertikalnogpolozajazivotinjeprilikomplivanja(fragmagpregrada,
rostrum l kljun)
Р Ganoidna kraliust је riЬlja Uuska romboidnih kontиra i kostanog sastava
(kosminski и sredini i izopedinski izvana)
Т Gene (obrazi) su bocni dijelovi oklopa glave. "Structиra facialis" razdvaja

360
 vanjski (pokretni) dio obraza od unutrasnjeg, nepokretnog.
N Girocerakona iiu.stura smotanaje labavo, tako dajoj se zavoji ne dodiruju
(gyros g povijen, keras g rog)
F Granulacija povrsine liu.stu.re kod numulita i orЬitoida odraiava se izЬijanjem
na povrsinu unutarnjih stuЬica postavUenih paralelno osi smotavanja, а poprecno
na same zavoje (granum 1zmo)
V Bemalni lukovi (hemapofize) su reznjevi kicmenih Clanaka koji zasticuju
krvne sudove (haima g krv, apofysis g izrastaj)
Bra Шlidiije trouglasta plocica koja djelomicno prekriva nototirij, trouglasti otvor
na lednom kapku kod paleozojskih porodica
А1 ШроtаЩ је donji dio talusa crvenih algi koji је slojevit za razliku od clankovitog
peritalija (hypo g ispod, thallos g steljka, peri g okolo)
М Bipsodontni i hipselodontni zubl imaju visoku krunu, а nemaju ko:rjena.
Rastuci odozdo, и toku zivota stalno namiruju istroseni vrsni dio (hipso gvrsno,
odoys, odontos g zub, selene g mjesec)
А1 Hirogoniti su vapneni ovoji oogonija ("sjemenki") Charophyta (hiro g
svojerucno, gone gtvorevina)
Bra Igle kod nekih brahiopoda sluze za zastitu i kao podupiraci. Igle su iznutra
suplje, kad otpadnu ostanu rupice na zidu ljusture.
Cri Infrabazalne plocice grade osnovicu caske. One su medusobno tijesno
povezane (infra g ispod, basis l osnova)
·Cri Interradial- analia su analne plocice smjestene medu radUalnim (radius l
zЬica na tocku, anus l izmetni otvor)
Bra Ju.gumje dio spiralnog brahijalnog aparata koji spaja spirale rucica (brahyon g
ruka,jugo l spojiti) '
F Juvenariumje pocetni dio ljusture koga cine dvije komore, prolokulum i nepiont
(iuvenalis l mladenacki, loculus l mjestance, nepo l иnuk, ontos g Ьiсе)
Bra Kardinalii је gomji dio lednog kapka koji obuhvaca: bravine plocice, rebra
oko jamica, bravin izraStaj, osnovicu krura i sredisnji septum (kardinalni =osnovni,
glavni)
Р Кaudalna peraia је produzenje riЬijeg kicmenog stuba. Kod kolousta (Cy-
clostomata) ona se cijepa na dva kraka za razliku od visih riЬa koje su
homocerkne (cauda l rep, kerkos g rep, homo = jedno)
F, Ga Кilje ostar greben (pregib) vanjskogdijela zavoja spiralno smotane
N, Ат ljusture, slican onom na potopljenom dijelu camca (keel engl. hrbat camca)
Bi Кilje ostar pregiЬ na bocnoj povrsini kapka od njegovog vrha prema trbusnom
tj. donjemobodu
F Юupko је oЬiik ljusture karakteristican za miliolide. Ljusturu grade cjevaste
komore koje prirastaju u 2,3 ili 5 ravni paralelnih osi klupka
An Kolumela zauzima sredisnji dio skeletajedinke bez obzira na njegov izgled
Ga Kolumelu (stuЬic) obrazuju medusobno tijesno zbUeni, unutra8nji krajevi zavoja
ne ostavljajuci mjesta za supljinu zvanu umbo (pupak)
An Koralit је skelet ј edinke, bez obzira da 1i ona zivi sama Ш је udruZena u koloniju
А1 Kortikalni sloj talusaje njegov ovapnjeni dio (cortex l kora drveta)

361
An Kostalna septa рrоЬiјаји teku koralita и oЬliku rebra (costa l rebro)
Bra Kruralne plocice, kao izrastaji kruralne baze slobodno vise и ljиstиri ili sи
pricvrscene za ledni kapak (crus, cruris l goljenica)
Bra Кrure su kukasti podиpiraci skeleta rucica (brahija)
Р Ktenoidne krljusti slozene su u krznu riЬe slicno crijepu. Pored drugih razlika
и odnosи na gonoidnи kraljиst, straznji obod ktenoidne kraljиsti (ljиske) је
nazuЬljen (ktene g cesa\j)
Anth Lancetast list ima bokove kao elipsa dok sи ти krajevi zaostreni и dno i
vrsiku (lancet = metalni dio bojnog koplja)
Bi Ligament је elasticna rozna vrpca koja povezиje kapke i koja zajedno sa
adиktorima predstavlja aparat za otvaraцje i zatvaranje ljиsture (ligamentиm l
veza)
N, Ат Lobna liniia ј е trag pregratka na zidи ljиsture ili na njenom unиtraSnjem kаlири.
Tokom evolиcije pregraci se sve vise иЬiru, sto se odrazava na iskrivljenost
lobne linije na kojoj razlikujemo lobove (иske) i sedla (prevoje) (lobosgиska)
М Lofodontni zubl imaju poprecnorebrastu povrsinu gledi. Na uzduznom presjekи
ta gomja povrsina podsjeca na cesaU (g lofos)
Bry Lofofor је krumi ili potkovicasti nosac tentakula oko usnog otvora, slican ceslju
(lofos g cesalj, foreos g nosac)
Bra Lofofor је skeletni nosac mesnatih rucica koje jedinci slиZe za disanje i dopremu
hrane do иstijи
Bi Lunula је dio vanjske povrsine ljusture ispred njenog vrha kojije naborom ili
zlijebom omeden kao prsten (lunula l mjesecic)
Bry Mezopore su cjevcice u skeletnom tkivu koje razdvajajedinke и koloniji (mesoi
gizmedu)
F Mikrosfericna generacija (sizont) ima malen prolokulиm koji је nastao
razdvajanjemjedinke za razliku od makrosfericne generacUe (gamonta) nastalog
spajanjem rasplodnih celija(gameta) (shizograzdvojiti, gameo gpariti se)
Bra Misicno polie је dio ljusturine unutrasnje strane na kome su Ьili pricvrsceni
krajevi misica. Vidi "Otisci misica"
N Nautilidna lobna liniia ima bolje izra2:en bocni (lateralni) lob, slaЬije dorzalni
(ledni), а samo izиzetno ventralni (trbusni)
Anth Nervatura listne ploike dikotila razlikuje se prema kretanju bocnih zila i
dijeli na ovetipove:
11
doobodni tip kad te zile иlaze и zupce lista
'" petljasti tip kod kojeg one povijajи prema gore i sрајаји se sa narednom
bocnom zilom
111
lиcni tip kod kojeg povijajи prateci obod p\ojke i postepeno se gиЬе iduci
prema vrhи lista (nervus l zila)
Pte Neuropteridni tip listica (pinule) odlikuje se jezicastim gomjim i kliпastim
donjim krajem te nervaturom kojaje perasta ili mrezasta (pinna l perce) Ime
prema rodи Neuropteris
Bra Nototirij је trouglast otvor па areji lednog kapka
N Obledinjavaiuci prsten sifona је prednjim (oralnim) krajem vezan za dno

362
 sifonske ogrlice, а straznjim (apikalnim) krajem иlazi и sifonsku ogrlicи starije
komore (sifong cijev, os, oris l иsta, арех, apicis lvrh tj. najstariji dio ljиstиre)
Е Ocelarne i genitalne plocice na panciru pravilnogjezinca okruZuje periprokt
и jednom i1i dva prstena. Kod nepravilnogjezinca periprokt је pomjeren и stranи,
dok pomenute plocice zadriavaju svoj polozaj na vrhи pancira (ocellus l zjenica,
genitalis g oplodni)
N Omnilateralni lob prvo obuhvaca bocnu i lednu stranи embrionalne ljusture,
kasnije ostaje kao lateralni lob (omnis l potpиn, cjelokupan)
Ga Operkulum (kapak) sluzi za zatvaranje usca ljusture kod nepogodnih zivotnih
иslova (opercиlиm l poklopac)
Bi Opistogiran vrh kapka okrenиtje prema straznjem dijelи tijela (opisthos g
straga, gyros g savijen)
Cri Oralne plocice, njih pet, okruzиjи иsni otvor pancira i smjestene sи
interambulakralno. Straznjaoralna plocicaje sitastaplocica(madreporit). Ona
slиzi za иlaz morske vode и vodozilni sistem (os, oris l иsta, madaros g celav,
poros g otvor)
N Ortocerakona ljиstura је posve prava, nesmotana, kao kod roda Orthoceras
(ortho g pravo, keras g rog, conиs l kupa)
N Ortohoana sifonska ogrlicaje prava, kratka, kao valjkasti prsten (ortho g
pravo, hoane g kalиp za lij evanje, sifon g cijev)
Bra Otisci и 1jиsturi odnose se na ove misice: adjustore koji podesavaju orijentaciju
ljusture, aduktore (zatvarace ljusture) i didиktore ili divarikatore (otvarace)
(adjиstor l pripajalac, ad-dиco l privoditi, didиctor l rastezac, divericator l
razdvajac)
Sp Paragaster ј е sredisnja sиplj ina kod vapnenih spиzvi (para g ne pravi, gaster
gtrbиh)
V Pariietalne kosti, lijeva i desna, grade tjeme lubanje i leze izmedu ceonih i
potiljacnih kosЩu (perietalis l zidni, tjemeni)
Ga Pariietalni kanal је zljebasto produzenje strainjeg (gomjeg) dijela usca
(parietalis l tj emeni)
Е Pedicilariie su one bodlje koje su preobraZene u stipalice za hvatanje. Usadene
su na kvrzice (tuberkule) pancira (pes, pedis l noga, cilium l trepavice)
Pte Pekopteridni tip pinule Шstica) istice se paralelnim bocnim rubovima i
sjedecim polozajem na stapci lista (pekoin g cesljati, pinna l perce)
Е Periprokt ј е dio pancira oko izmetnog otvora (peri g okolo, proktos g izmetni
otvor)
Am Peristom obuhvaca samo usce ljusture na kome razlikujemo: izbocenu ventralnu
i uduЫjenu dorzalnu stranu, lijevu i desnu bocnu stranu, pupak, dio stambene
komore koji lezi do pupka (umbalni zid) te kontakt posljednjeg zavoja sa
pretposljednjim(umbalni sav) (perigokolo, stomagиsta, иmЬо /pupak)
Al PeritaШ vidikodhipotalija
Е Petaloidni oЫik ambulakra је cest kod nepravilnih jezinaca gdje zauzima
samo gomji, aboralni dio pancira. Ambиlakri imajи oЬlik latica и cvijetu, sиZeni
su ne samo pri vrhu pancira vec i na bokovima, gdje se zavrsavaju (petalon g
listic, ideingizgled)

363
Cri Pinule su fini ogranci rucica krinoida (pinnula 1perce)
Р Plakoidna krliust је ona od koje su se razvili drugi tipovi krlju8ti riba, а posebno
krljust ajkula. То su romЬicne plocice usadene u kofu pomocu zuЬica sa pulpom.
Sastoji se od zubne kostane materije (dentina) koja se trosi, ра se stara krljust
zamjenjuje novom (plako g poplocati, dens, dentis 1zub, pulpa 1meso)
F Planispiralna liustura smotana ј е u ravni okomitoj na os smotavanja. OЬlika
је lece (sociva), rjede kao lopta Ш vreteno (planus 1ravan)
V Plantigradna noga gazi ро tlu cijelim stopalom tj. prstima i metapoditima (planta
l taban, gradus g korak, meta g uz, poys, podos g noga)
Е Plastron је osebujni tip petog nepamog interambulakra jezinaca koji imaju
srcast oblik pancira sa usnim otvorom naprijed. Triili pet krajnjih plocica koje
se nadovezuju na (labralnu) plocicu do usnog otvora, grade plastronski ster-
num na cetri razlicita nacina (amfi-, orto-, meta-, i meridostemalni plastron)
(plastron g prsni oklop, stemum l grudna kost, amfi- g dvostrano, ortho- g
pravo, meta- ј edan na drugi i merido- g djelomicno)
Bra Plocastu zonu predstavlja nagomilanj е anorganske materije na vanjskoj povrsini
ljusture i to samo na jednom od kapaka
Pte Polistelican tip orovodnog sistema u staЬlu papratnjaca prepoznaje se ро
stelama tj. snopovima provodnog tkiva rasporedenim tako, da grade prsten
(stela g staЬlo)
Am Poprecna rebra vanjske povrsine ljusture mogu da teku od lijevog do desnog
umbalnog sava, ali najcesce se prekidaju na ventralnom obodu. Iduci prema
periferiji (ventralnom obodu) ona mogu da se racvaju ili da budu povijena
Am Poprecni jarkovi (prekidi, brazde) su prstenasta suzenja poprecnog presjeka
zavoja. Smatra se da nastaju uslijed zastoja u rastu ljusture, posebno kod tipova
sa surenim, poluzatvorenim uscem ljusture
Bi Prosogirni vrh liusture savijen је prema prednjem kraju Uusture (proso g
naprijed, gyros g savijen)
Ga Protokonh је pocetni dio ljusture (protos g od samog poeetka, concha /ljustura)
Bra Pseudodeltidij је onaj kojije srastao u jednu cjelovitu plocicu (pseydo gnepravi,
laZan)
An Pseudoteka је zid koralita koji nastaje spajanjem perifernih dijelova septi ili
njihovim bocnim zadeЬljanjem (pseydo g lazan, theke g ljustura)
Anth Puci (stomata) predstavljaju uredaj za transpiraciju koji је rasporeden ро povrsini
lista, posebno njegovoj donjoj strani. Grade ga dvije celije koje izmedu sebe
ostavljaju razmak koji odreduje jacinu transpiracije (stomagusta)
F Pupak (umbo) је slobodan prostor kojeg izmedu sebe ostavljaju spiralno
smotane komore koje cine ljusturu
Ga Pupak (umbo) predstavlja lijevkasto ili stepenicasto udubђenje kojeg zatvaraju
zavoji svojim unutrasnjim krajem. Za razliku od pravog pupka kojeg grade svi
zavoji, laZni pupakje onaj kojeg ostavђa samo posljednji zavoj
Cri Radiialne plocice (fasete) nose skelet rucice. ZЬog svog poligonalnog oblika

364
 podsjecaju na stranice (fasete) brusenog dragog kamena(radius l poluprecnik)
Bi Radiialni kanali gomjeg kapka hipuritida su sastavni dio respiratomog sistema
tih izumrlih skoljkasa (radius l poluprecnik, respiro l izdisati)
т Rabls је centralni dio oklopa trupa (toraksa) kod triloЬita (rahis g staЬio, kicma,
thorax l grиdni kos i1i oklop)
Bi RezШfer Ш hondrofor је mjesto na kapku na kome је pricvrscena ligamentna
vrpca (resilio l skupiti se, fero l nositi, hondros g hrskavica, fereo g nositi na
seЬi)
N Rifeocerasna lobna linija ima samo dorzalni lob, inace је skoro posve prava.
Nazvana ј е ро porodici Riphaeoceratidae
Ве Rostrumje kupast ili valjkast donji nastavak ljusture (rostrum l kljun)
Bi Rostrum је jako izdl1Zen straznji kraj ljusture
Cri Rucice se odvajaju od caske povise radijalnog prstena plocica. Granaju se
izotomicno (dihotomski) ili heterotomicno (isos g ј ednak, eteros g razl icit, tomaio
g rezati, diha g dvodj elan)
v Sagitalni greben lubanie formira se na njenom strafujem dijelu, ро sredini,
bocnim stiskanjem parijetalnih kostiju. Na njega su vezani misici koji pokrecи
donju vilicu (sagitta l strijela)
м Selenodontni zubl imaju grЬice oЫika polumjeseca (selene g mjesec)
Bra Sredisnji septumje иska ploCica postavUena pod pravim иglom na иnиtrasnji
zid kapka ро osi simetrije, pretezno na lednom kapkи. Oslanja se na bravinu
р locu i1i na brahij aln и petlj и ( septиm l pregradak)
F,An, Septa su pregraci pored ostalih i oni koji unutrasnjost ljusture dijele na
Ат komore i komorice
Bra SeptaЩ Ш kruraШ је kasikasta tvorevina na lednom kapkи koja nastaje
spajanjem brahijalnih plocica podrzavanih sredisnjim septumom
Bi Sifonalna zona kod radiolita predstavljenaje sinиsima S i Е na poprecnom
presjekи donjeg kapka kao i izbocenjima na vanjskoj povrsini istog kapka (sifon
g cijev, sinus 1 okuka, S od franc. sortie = izlaz, Е od franc. entree = ulaz)
Izlazni sifon kod mekusaca odgovara izmetnom otvoru zivotinja koje se
ukopavaju и muljevito morsko dno, а ulaznije za snabdijevanje skrgi svjezom
vodom
Ga Sifonalni kanal na ljusturi је zljebasto prodиzenje prednjeg kraja иsса koji
sll1Zi za prolaz sifona za vodu
F Sigmoidalni raspored komora vrsi se pod uglom manj im od 180°, gradi spiralu
sa embrionalnom komorom и sredini
Aril Sigmoidalno poviianie linija prirasta је posljedica povijenosti vanjske usne
na иsси ljиstиre
An Sinaptikule sи horizontalne spojnice izmedи septi, Ьiseptalnih plocica ili rebara
(sin g zajedno, apticula l kopca)
Bra Sinus је okиkasto иdиЬiјеnје donj ih oboda kapaka, najcesce ipak trbиsnog kapka
N Sinus gradi prema nazad povijena usna za razliku od povijanja prema naprijed
koji zovemo izbojkom usne (sinus l okuka)
Ga Sinus vanjske usne nastaje uslijed izreza na plastu. Zarastanjem tog izreza

365
 nastaje plastana staza (traka) koja se тоzе pratiti na povrsini ljusture ро
povijenosti pruga prirastanja
Bra Simfitii је poprecno izbrazdana plocica koja prekriva deltirij (sin g zajedno,
fityos g klica, rast)
An Slderosepta koralita su radijalno rasporedene vertikalne pregrade koje se
pruzaju od teke ka sredini koralita (skleros g tvrd, septuт l pregradak)
Pte Sfenopteridni tip pinula u slozenom listu papratnjacaje vise ili manje klinaste
osnove i intezivno reznjastog oboda (sfeng klin, pteris gpaprat)
Sp Spikule su iglicasti elementi mineralnog skeleta koji se razlikuju ро oЬliku i
sastavu (spiculuт l siljak)
Lyc Stigmaria је podzemno staЬlo lepidodendrala koje se dihotoтski grana i
prepoznaje ро korjencicima (apendiksima) koji kad otpadnu ostavUaju na staЬlu
oziljke proтjera do 10 mm (stigmag zig)
F Stoloni su cjevcice koje povezuju komore u ljusturi (stolonisgmladica)
F Suture (savovi) su linije spajanj а koтora na vanj skoj povrsini Uusture, tj. tragovi
samih pregrada (sutura l sav)
F Sevron је znak и oЬliku obrnutog slova V kojeg grade suture kod nekih tipova
ljustura
Bra Slepje produzenje kapka preko dijafragme (slep = dio odjece koji se vuce ро
zemlji)
Bi Stitic је zaravnjen dio iza vrha kapka ogranicen rebrom, naboroт ili zlijebom
Cri Tegmenje pokrov caske krinoida (tegimen l krov)
An Tekaje vanjski zid koralita (skeletajedinke) (theca l таlа kutija)
Т Toraks ј е dio oklopa koj i stiti trup (thorax g oklop)
An Тrabekule su vertikalne trake (nakupine aragonita) na skleroseptima (trabes
l rimski ogrtac)
F, Ga Тrohoidna liustura је cijev sтotana u kupastu spiralu uz uslov da visina spirale
nije veca od precnika osnovice (trohus l cigra)
F, Ga Turbospiralna Iiusturaje slicna trohoidnoj, ali trebadajojje visina vecaod
precnika osnovice zamisljene kupe (turbo l cigra)
Ат Umbonalne kvrge javUaju se uz rub pupka (umbo l pupak)
F Usne cjevcice zavrsavaju se porama sitastog usca kod roda OrЬitolina
F Usce se sastoji od jednog ili vise otvora smjestenih u vecini slucajeva na
posljednjoj komori
F, Ga Uzduzna (spiralna) rebra prate zavoje ljusture tj. idu sa njiтa paralelno
Ат Ventralni greben (kil)je zaostreni vanjski obod ljusture koji razdvaja desnu
stranu Uusture od lijeve strane. Ako је greben supalj, on se ne odrazava na
unutarnjeт kalupu ljusture (venter l trbuh, keel engl. greben na potopljenoт
dijelu camca)
Ат Ventralni lob lezi na pregibu koji razdvaja lijevu stranu ljusture od desne. On
polovi ventralno sedlo lobne linije na dva dijela (lobosguska)
Bra Visceralni diskje dio kapka koji sa strane stiti utrobnu supljinu ljusture (dis-
cus l disk, viscera l utroba)

366
F Vretenasto spiralna Hustura smotana је planispiralno. Precnik ljusture ро
osi smotavanja је kod ovog tipa duzi od precnika okomito na tu os, za razliku od
lecasto spiralnih Uustura
V Zigosfen i zigantrum su dijelovi kicmenog prsljena. Zigosfen је nastavak
dij ela neurapofize koji zalazi u uduЬljenje narednog prsljena zvano zigantrum
(zygon g sedlo, sfen g klin, antrum l uduЬljenje, neuron g nerv, apofysis g
izrastaj)
Bra Zubne јаше su dva uduЫjenja na bravinom kraju leЏnog kapka u koje ulaze
zuЬi trbusnog kapka
Bra Zubne plocice trbusnog kapka podrZavaju zube i dijele bravin kraj na tri dij ela.
U sredisnjem dijelu bravinog kraja је deltirij

367
 ПI INDEKS VISIH КATEGORIJA SISTEMA
(INDEX OF HIGHER SISTEMATIC UNITS)

Acanthocerataceae 295 Anomalininae 79

Acanthoclritoninae 129 Anseres 345
Acanthopterygii 339 Anthozoa 107
Accipitres 346 Anthracotheridae 355
Aceraceae 42 Anura 341
Acetabularieae 11 Apocinaceae 45
Acmaeidae 197 Aporhaidae 236
Acrochorcdiceratidae 273 Aquifoliaceae 43
Acrotretida 301 Araliales 42
Actaeonacea 251 Arcacea 131
Actaeonellidae 251 Arcestaceae 282
Acteocinidae 253 Archaediscidae 99
Actinopterygii 338 Archaeocidaridae 323
Actimnostrobeae 26 Archaeogastropoda 194
Agoniatitida 267 Archosauria 343
Alaudidiae 347 Arcidae 131
Alocolytoceratinae 289 Arcifera 341
Altingiaceae 28 Arecales 48
Alveolinidae 69 Arieticeratinae 291
Amaltheaceae 291 Arietitidae 289
Ambocoeliidae 312 278
Arpaditidae
Ammodiscida 51
Articulata 301
Ammonitida 287
Articulata 321
Ammonoidea 267
Artiodactyla 354
Amplriastraeidae 112
Athropoda 124
AmplriЬia 341
Amphineura 128 Arthropsida 18
Amplriperatidae 238 Ascophora 300
Amplristemata 328 Astartacea 154
Ampullinidae 233 Asterigerinidae 79
Amussiinae 139 Asterocalamitales 18
Amygdalophyllinae 109 Astraeidae 113
Amynodontidae 354 Astraliinae 201
Anacardiaceae 41 Astrorlrizida 50
Anadarinae 131 Ataxophragmiida 57
Anapsida 342 Athyridae 314
Ancylidae 257 Athrypida 310
Angiospermae 26 Aturiaceae 267
Anisomyaria 132 Atyidae 252
Annelides 124 Aulacoceratidae 296
Anodontinae 153 Aulodonta 324
Anomalinidae 79 Aulophyllidae 108
Anomiacea 145 Aves 343

368
Aviculopectinidae 137 Cardiacea 162
Avoniidae 305 Cardiniidae 153
Bagginae 77 Carditacea 153
Bakewellidae 136 Carnivora 351
Balatonidae 276 Caryophyllales 34
Basommatophora 254 Caspiinae 220
Bathmocerataceae 262 Cassididae 239
Belemnoidea 296 Cassidulinidae 97
Belemnitidae 297 Cassiduloida 327
Bellerophontacea 194 Castoridae 350
Bereselleae 11 Cavolinidae 254
Betulales 31 Celastrales 43
Beyrichidae 273 Celtitidae 280
Biseriamminidae 63 Centroceratina 265
Bittiidae 223 Cephalopoda 261
Bivalvia 129 Ceratitacea 272
Bleniidae 340 Ceratobuliminidea 78
Bolivinitidae 97 Ceratomorpha 353
Bovidae 356 Ceratophyllacea 28
Braarudosphaeridaceae 3 Cerithiacea 220
Brachiopoda 300 Cerithiopsidae 224
Brachythyrinae 311 Cervidae 356
Bradyinidae 53 Chaetetidae 112
Branchiata 126 Chaetopoda 124
Brissidae 330 Chamacea 161
Bryozoa 298 Chapmanidae 78
Bucaniidae 194 Characeae 13
Buccinacea 241 Charadriidae 345
Buchitidae 278 Charales 13
Bufonidae 341 Charonacea 239
Buliminida 94 Charophyta 13
Bursidae 239 Cheilostomata 300
Bythiniidae 217 Chelonia 342
Caecidae 227 Chilostomellidae 99
Caesalpiniaceae 38 Chitonida 129
Calamitaceae 19 Cblamysinae 139
Calcispongiae 105 Cblorophyta 5
Calyptraeacea 232 Cho1ophidia 342
Camarophoriidae 308 Chondrichthyes 338
Camarotoechiidae 308 Chonetacea 304
Camerata 321 Chonetellidae 305
Cancellariidae 247 Chordata 337
Canoidea 351 Choristoceratidae 279
Caprinidae 178 Chrysomonadinae
Capulidae 233 Chrysophyta

369
CiЬicidinae 80 Crinoidea 320
Cidaroida 323 Crocodilia 343
Ciliata 103 Crustacea 126
Cladida 320 Cryptonemiales 14
Cladiscitidae 283 Cryptop1ocinae 207
Clausiliidae 259 Cryptop1acidae 129
C1avatoraceae 13 Cryptostomata 299
Clionitidae 278 Ctenodontidae 130
Clivunellidae 258 Cucullaeidae 131
Clupeidae 339 Cunoniales 37
Clydonitaceae 277 Cupressaceae 25
C1ypeasteroida 326 Cuspidariidae 176
Coccolithaceae 2 Cyanophyta 1
Coccolithophorales 2 Cyataxonidae 107
Codiaceae 5 Cyathocrinina 320
Codoncheilidae 197 Cyathophyllidae 108
Coe1enterata 101 Cyathopsidae 104
Coelostylinidae 209 Cycadofilicales 20
Colaniellinae 72 Cyclasteridae 329
Colloniidae 206 Cycloceratinae 263
Columbae 344 Cyclocrineae 6
Columbellidae 243 Cyclophoraceae 212
Combretaceae 40 Cyperales 47
Conacea 248 Cypraeacea 237
Conchifera 129 Cypraeovulinae 238
Coniconchia 298 Cypridae 127
Conicoporeae 11 Cyprinacea 158
Conidae 250 Cyrenacea 156
Coniferales 22 Cyrtoceratidae 263
Conoclypina 326 Cytheridae 126
Conodonta 332 Dactylioceratidae 290
Conodontochordata 331 Dadocrinidae 322
Conodontophorida 331 Dallinidae 319
Conulinae 203 DanuЬitidae 272
Coraciades 347 Dasycladaceae 6
Corallinaceae 14 Decapoda 296
Corallinoideae 15 De1phinulidae 204
CorЬidae 161 Delthyriacea 312
Corbulidae 174 Dentaliidae 192
Cordaitales 21 Derolytoceratidae 289
Comuspiridae 64 Desmodonta 173
Corvidae 348 Dextrodonta 176
Cory1aceae 32 Diadematidae 321
Crassatellidae 154 Diastemidae 225
Craterellinae 104 Diceratidae 176

370
Dicoty1edones 26 Eucblorophyceae 5
Dictyochaceae 3 Euompha1acea 196
Die1asmatidae 317 Eupsammidae 117
Dimorphocerataceae 269 Eusuchia 343
Dinaritinae 272 Euthecosomata 254
Dinotherioidea 353 Fabales 37
Diodorinae 196 Fagales 30
Diploporeae 7 Fa1conidae 346
Diplospirellinae 316 Fasciolariacea 244
Discinacea 301 Favositidae 111
Discoasteraceae 3 Feloidea 352
Discocyclinidae 93 Fenestelloidea 300
Discophyllitidae 288 Ficidae 238
DiscorЬidea 70 Filices 19
Distichitidae 279 Firmisternia 341
Doliacea 238 Fissipedia 351
Donacidae 171 Fissurellidae 196
Dreissenacea 147 Florideae 14
Ebenaceae 35 Foraminifera 50
Echinoconchidae 306 Fossaridae 232
Echinodermata 319 Fringillidae 348
Echinoidea 323 Fruticolidae 261
Echinolampidae 327 Fungidae 115
Ectococblia 261 Fusidae 245
Elaeagnaceae 41 Fusulinida 55
Elephantoidea 352 Galeodidae 244
Eleutherozoa 328 Galli 344
Ellesmeroceratida 262 Gastriocerataceae 270
Elphidiidae 89 Gastropoda 193
Elythinae 313 Gentianales 43
Emarginulinae 196 GiЬbulinae 203
Emmericiinae 219 Glauconiidae 209
Encrinidae 322 GloЬigerinidea 83
Endococblia 295 Globorotalidae 85
Endodontidae 259 Globotruncaninae 85
Endothyridae 53 Glycimeridae 132
Enidae 259 Glyptocrinina 321
Enteletacea 302 GoЬiidae 340
Entoliinae 139 Goniatida 268
Epistominidae 78 Gorgonacea 121
Eponidinae 77 Grallae 345
Equidae 353 Grammoceratinae 293
Equisetales 18 Gramysiidae 174
Eratoidae 237 Gryphaeinae 144
Ericales 34 Grypoceratidae 265

371
Guerichellinae 312 Isogrammidae 307
Gymnitidae 286 Isospondy1i 339
Gymnocodiaceae 16 Itieriidae 208
Gymno1aemata 299 Juglanda1es 53
Gymnospermae 20 Junca1es 46
Gyrodeidae 233 Kymatitinae 271
Haliolitidae 195 Lacerta1ia 342
Ha1oЬiidae 134 Lagenidae 71
Ha1oritidae 281 Lagomorpha 350
Hamame1ida1es 28 Laniidae 348
Hammatoceratidae 294 Lapeirouseiinae 189
Harpocerataceae 291 Lari 345
Hedenstroemiaceae 270 Laura1es 26
He1icacea 260 Lecanitidae 281
Helicinidae 200 Ledidae 130
He1iolitheae 2 Lenticu1inae 72
He1io1itidae 111 Lepidodendra1es 17
He1ioporaceae 122 LepidorЬitoidinae 93
Hemiasteridae 329 Lepidosauria 342
Heteroche1icida 97
Lichadidae 125
Heterodonta .153
Limico1ae 345
Нigrophi1a 254
Limidae 142
Hexacoralla 162
Limnocardiinae 163
Нi1doceratinae 292
Limopsidae 132
Hippomorpha 353
Lingulida 301
Hipponicidae 232
Нippuritidae 180 Linoproductidae 306
Hirundinidae 347 Liotiidae 201
Ho1asteridae 328 Liroceratina 266
Ho1ectypoida 325 Lithoglyphinae 217
Holostei 338 Litiopidae 223
Homoceratinae 270 Littorinaceae 214
Hungaritidae 276 Lituolidea 52
HydroЬiidae 216 LoЬitaceae 281
Hydrocorallinae 106 Lonsda1eiidae 110
Hydrozoa 106 Lophinae 144
Hygrophila 254 Lophoserinae 115
Hyperarnminidae ·50 Lophospirinae 194
Hypothyridinidae 308 Loricata 129
Inadunata 320 Loxonematacea 208
Inarticulata 301 Lucinacea 159
Infusoria 103 Lunu1icardiidae 135
Inoceramidae 137 Lycopsida 17
Insectivora 349 Lyginopteridaceae 20
Isocardiacea 157 Lymnaeidae 255
Isocrinida 322 Lytoceratina 288

372
Mactracea 172 Muscicapidae 349
Madreporidae 119 Muste1idae 351
Ma1acostraca 126 Муасеа 174
Ma1vaceae 36 Myalinidae 136
Mammalia 349 Myophoriidae 151
Margaritinae 204 Myrica1es 32
Martiniidae 313 Myrsinaceae 36
Mathi1didae 227 Myrtales 40
Med1icottiaceae 267 Myti1aceae 145
Medu1osaceae 20 Nannolytoceratidae 289
Meekocerataceae 271 Nariinae 237
Megalodontidae 154 Nassidae 242
Megaphyllitidae 283 Naticacea 233
Megathyridae 318 Naticopsidae 198
Melanatriidae 227 Nautilida 263
Me1anellidae 211 Nautilina 266
Me1aniidae 231 Nautiloidea 261
Melanopsidae 228 Nemaliona1es 16
Melinae 351 Neogastropoda 240
Me1obesioideae 14 Neomereae 11
Meridostemata 328 Neornithes 343
Mesodesmatidae 172 Neotaxodonta 130
Mesoendothyridae 54 Nerineacea 205
Mesogastropoda 211 Nerinellidae 207
Micrasteridae 328 Neritacea 197
Microme1aniidae 219 Neritopsidae 199
Microporellidae 300 Newtoniellinae 224
Мiliolida 64 Nitelleae 13
Milliericrinida 322 Nomismoceratidae 269
Mimosaceae 37 Nonione1linae 82
Mitridae 246 Nonionidea 79
Modio1opsidae 146 Noritidae 271
Modulidae 225 Nuc1eatinae 317
Mohrensterniinae 215 Nucu1acea 130
Molusca 128 Nummulitida 90
Monobathrida 321 Nyctaginaceae 34
Monocotyledones 46 Nymphaeales 28
Monodontidae 202 Octocoralla 121
Monop1euridae 177 01еасеае 46
Monotidae 133 01eacinacea 260
Moraceae 29 Oligotricha 103
Muensteroceratidae 268 01ividae 245
Mugilidae 339 OmЬoniine 303
Muricacea 240 Omphalocyc1ininae 92
Muridae 350 Ophthalmiidae 64

373
Opistobranchiata 251 Phylloceratina 287
OrЬitoc1ypeinae 94 Phymatoceratinae 293
OrЬitoididae 92 Phymosomatidae 325
OrЬitolinidae 61 Pici 347
Oriolidae 349 Pinaceae 23
Orthida 301 Pinacocerataceae 286
Orthoceratida 262 Pinnacea 136
Ortholitheae з Pisces 338
Orthotetacea 303 Pissipedia 351
Oscines 347 Pittosporaceae 37
Osteichthyes 338 Placentalia 349
Ostracoda 126 P1agioptychidae 179
Ostreacea 143 P1anorЬidae 256
Ozawainellidae 55 P1anorbulinidae 82
Pachyophidae 342 P1atanaceae 29
Palaeophyllitidae 271 P1atyceratidae 197
Palaeotaxodonta 129 Platycopida 128
Palaeotextulariinae 57 Platycrinitidae 321
Pandanales '48 Plectofrondiculariinae 98
Pandoracea 175 Plectorhynchellidae 309
Parallelodontidae 132 Pleuromyidae 175
Paranautilidae 266 Pleuronautilinae 264
Parathuraminidea 51 Pleurophoridae 158
Paridae 349 Pleurostomellidae 97
Passaloteuthinae 297 Pleurotomariacea 194
Passeres 347 Pleurotomidae 248
Patellacea ·196 Plicatulidae 143
Pecora 356 Plicochonetinae 305
Pectinacea 137 Poales 47
Pediculariinae 238 Podocopida 126
Pedinina 324 Po1ychaeta 124
Pe1matozoa 320 Polymorphinidae 75
Penerop1idae 68 Po1ysteganidae 105
Pentacrinidae 322 Poritidae 120
Percidae .339 Poromyacea 176
Pericosmidae 330 Porostromata 1
Pericyc1aceae 268 Potamidae 222
Perisphinctaceae 294 Potamogetonales 46
Perissodacty1a 353 Poteriocrinidae 321
Petalotrichidae 104 Praecardiacea 158
Phacopsidae 125 Primu1ales 36
Phaneroglossa 341 Prionotropidae 295
Phasianellidae 206 Proboscidea 352
Phasianidae 344 Productida 304
Pholadomyidae 175 Proetidae 125

374
Prolecanitaceae 267 Ringiculidae 252
Pronoritidae 268 Rissoacea 214
Prosobranchia 193 Robertinidae 78
Protea1es 45 Rodentia 350
Protochordata 331 Rosales 37
Protozoa 50 Rostellariidae 236
PsammoЬiidae 171 Rotalida 76
Pseudodiadematidae 325 Rotaliidae 88
Pseudomelaniacea 209 Rudistae 176
Pseudoparrellidae 78 RugogloЬigerinae 88
Pseudorthoceratidae 263 Ruminantia 355
Psilocerataceae . 289 Rutales 41
Ptenophyllidae 108 Saccamminidae 50
Pteriacea 133 Sagecerataceae 268
Pteridaceae 19 Sa1icaceae 34
Pteridospermidae 20 Salviniales 19
Pterinopectinidae 138 Santalaceae 45
Pteropoda 254 Sapindales 42
Pteropsida 19 Sapotaceae 35
Ptychitaceae 284 Sarcodina 50
Pthychomphalinae 195 Sauvagesiinae 188
Ptygmatisinae 206 Saxicavacea 173
Pulmonata 254 Scalacea 231
Purpurinidae 214 Scaphandridae 253
Pycnodontoidea 338 Scaphopoda 192
Pyramidellacea 210 Schizasteridae 330
Radiolitidae 184 Schizodonta 151
Ra1li 345 Schizophoridae 302
Ramulinae 75 Sciuridae 350
Ranidae 341 Scolopachidae 345
Reophacidae 50 Scombridae 339
Reptilia 342 Scorpaenoidae 340
Requienidae 177 ScroЬiculariidae 170
Reticulariidae 313 Scutellina 327
Reticuloceratidae 270 Serpulidae 124
Retusidae 252 Siderolitinae 91
Retziidae 316 Silicinidae 53
Reussellinae 95 Silicoflagellateae 3
Rhamnales 43 Simarubaceae 41
Rhinocerotoidea 354 Simplicipoda 126
Rhipidomellacea 302 Sinidae 235
Rhizamminidae 50 Sinistrodonta 177
Rhodophyta 14 Siphonales 5
Rhombopteriidae 135 Siphonidae 77
Rhynchonellida 308 Siphonodentaliidae 193

375
Siphonotestales з Stylophoridae 118
Sittidae 347 Styracaceae 35
Skeneidae 204 Succineacea 258
Solariidae 212 Suiformes 355
Solemyacea 173 Sycones 105
Solenacea 171 Sylviidae 349
Solenoporoideae 16 Syncarida 126
Solenopsidae . 173 Syracosphaeraceae 2
Soricidae 349 Syringonautilinae 265
Sparganiaceae 48 Syringothyridae 312
Sparidae 339 Tabulata 111
Spatangoida 327 Tainoceratacea 261
Sphaeriidae 157 Tapiroidea 353
Sphaeroidininae 99 Тахасеае 23
Sphenolithaceae 2 Taxodiaceae 24
Spiratellidae .254 Taxodonta 129
Spiriferida 310 TectiЬranchiata 251
Spiriferinacea 314 Teleostei 339
Spirillinidae 100 Tellinacea 170
Spirocyclinidae 54 Temnocheilaceae 265
Spirotricha 103 Tentaculitoidea 298
Spondylacea 142 Terebratellacea 318
Spongiae 105 Terebratulida 317
Spongiomophinae 120 Terebridae 251
Spongiostromata 1 Testudinata 342
Squamariaceae 16 Tetracoralla 107
Stachiospermidae 21 Tetraonidae 344
Staffelinae 55 Tetrataxidae 62
Stenoporidae 299 Teutloporelleae 7
Stenothyridae 218 Textulariida 56
Stephanocerataceae 294 Thaididae 241
Sterculiaceae 36 Thamnastraeinae 116
Stirodonta '325 Thraciidae 175
Stomatiidae 204 Тhujopsidae 25
Stomatopsinae 231 Thyphaceae 48
StreЬlochondriinae 138 Тiliaceae 36
Streptorhynchinae 304 Tintinnidae 103
Striges 346 Tirolitidae 272
Stromatoporata 122 Toxasteridae 328
Strombacea 235 Trachyceratidae 277
Strophomenida 303 Tragulina 355
Sturnidae 349 Trapaceae 41
Stylinidae 113 Trematoporidae 299
Styliolinida 298 Trepostomata 299
Stylommatophora 258 Tridacnidae 167

376
Trigoniacea 151 Voltziaceae 22
Trigonocerataceae 265 Volutacea 245
TriloЬita 125 Zaphrentidae 107
TriloЬitomшpha 125 Zeidae 340
Trionichoidea 343 Zeilleriidae 318
Triphoridae 224 Zoantharia 107
Triploporelleae 10 Zonitacea 259
Tritonelliinae 240 Zosteraceae 46
Trochacea 201 Zygopleurinae 209
Trochamminidae 57
Trochocyathinae 117
Trochonematacea 197
Trochosmilinae 117
Tropitaceae 279
Truncatellidae 216
TuЬicola 124
Tubulariae 106
TurЬinarinae 119
TurЬinidae 201
TurЬinolidae 117
Turdidae 347
Turritellacea 225
Tylopoda 355
Tytonidae 346
Ulmaceae 29
Umbellinae 72
Ungulinidae 161
Unionacea 152
Urticales 29
Ussuritidae 287
Uvigerininae 95
Valenciennidae 256
Valvatacea 213
Valvulininae 58
Vasidae 247
Veneracea 167
Vermetidae 226
Vemeuilininae 58
Vertebrata 337
Vertiginacea 259
Vexillinae 246
VJigulininae 94
Vitaceae 44
Viviparacea 212
Volantes 344

377
 IV INDEKS RODOVA 1 PODRODOVA
(INDEX- Genns 2 Subgenus}

Abra 170 Ambocoe1ia 312

Acacia 37 Amesoneuron 49
Acanthocardia 163 Amiantis 168
Acanthochitona 129 Amicus 12
Acanthophyllum 108 Ammodiscus 51
Acarinina 88 Amphic1ina 316
Accordiella 4 Amphimorphina 98
Acer 42 Amphipora 122
Aceratherium 354 Amphiroa 15
Acicu1aria 11 Amphistegina 79
Acilia 232 Amp1exocarinia 110
Acmaea 197 Amp1ocypris 127
Acontiodus 332 Ampullina 234
Acrochordiceras 273 Amussium 139
Actaeon 252 Amyc1ina 243
Actaeonella 252 Amygdalophyllum 109
253 Amygda1us 37
Acteocina
Anachis 244
Actinocyclina 94
Anadara 131
Actinoporella 7
Anas 346
Actinostroma 122
Anatomites 281
Adacna 167
Ancilla 246
Adelosina 65
Ancillaria 246
Adolfia 312 Ancy1us 257
Aegoceras 290 Ancyrodella 332
Aequipecten 140 Andromeda 35
Agaricia 116 Angu1odus 332
Agathammina 52 Angu1ogerina 96
Ailanthus 41 Anodonta 153
А1аЬа 223 Anodontophora 153
Alces 356 Anoectomeria 28
Alectoris 344 Anomalina 79
A1ectryonia 144 Anomia 145
A1ethopteris 20 Anop1ophora 153
Alia 243 Anosty1ostroma 123
Alnus 31 Anser 346
A1ocolytoceras 289 Antalis 192
Alosa 339 Anthracotherium 355
Alvania 214 Antilope 356
Alveolina 69 Apatognathus 332
Alveolites 112 Aphanepygus 341
Ama1thea 232 Aporrhais 237
Amaltheus 291 Apricardia 177

379
Aptychus 267 Aturia 267
Aptyxis 245 Atys 253
Apulites 190 Audax1ytoceras 289
Aqui1a 346 Au1acoceras 296
Ara1ia 42 Au1acothyris 318
Araliophyllum 43 Auloclisia 109
Arca 131 Aulopsammia 121
Arcestes 282 Aulotortus 4
Archaediscus 99 Austriella 310
Archaelagena "51 Austrie11ina 310
Archaeocidaris 323 Avicula 133
Archaeozonites 260 Aviculopecten 137
Archaesphaera 51 Aythya 346
Archange1skiella 2 Azorinus 171
Archimediella 226 Babella 210
Architectonica 212 Bacinella 6
Arcopsis 131 Badiotites 278
Arenovidalina •64 Baggina 77
Arieticeras 291 Bakewellia 136
Arietites 290 Balanophyllia 117
Arnicus 6 Balatonites 275
Arpadites 278 Banisteria 49
Arthaberites 271 Banksia 45
Articulina 66 Barbatia 131
Arundo 47 Baryspira 246
Asio -346 Basi1issa 204
Aspa 240 Basterotia 237
Assilina 91 Bathysiphon 50
Astartella 154 Batillaria 223
Asterigerina 79 Bauneia 112
Asterocalamites 18 Beguina 156
Asterocyc1ina 94 Bellardia 248
Asterodiscus 17 Be1odella 332
Asthenotoma .249 Be1odus 332
Atherina 339 Benzoin 35
Astraea 115,201 (2genusa) Berchemia 44
Astraeopora 119 Beresella 11
Astrocoenia 118 Betula 31
Astrononion 81 Beyrichites 273
Atherina 339 Bigenerina 57
Athe1a 245 Biradiolites 186
Athyris 315 Bisphaera 51
Atilia 243 Bittium 223
Atractites 296 B1enius 340
Atracty1iopsis 12 Bo1ivina 98

380
Bolma 202 Calpionellopsis 104
Bombax 49 Calyptraea 233
Bombycilla 349 Camarotoechia 308
Borelis 70 Camelus 355
Bos 357 Camerina 90
Bosnites 271, 295 (2 genusa) Camerophoria 308
Bosnopsammia 121 Camerothyris 319
Bosphoricardium 165 Campanile 221
Botrophyllum 109 Campbelliella 105
Bournonia 187 Canavaria 292
Braarudosphaera з Cancelaria 247
Brachybelus 298 Cancrinella 307
Brachyphyllia 114 Cancris 77
Brachythyrina 311 Candona 128
Bradyina 53 Caninia 109
Brissopsis 331 Canis 351
Broeckinella 68 Cantharus 241
Brotia 228 Canthidomus 230
Brotula 340 Capra 356
Bucania 194 Capreolus 356
Buccinum 241 Caprina 178
Buchites 279 Caprinula 178
Budmania 167 Capros 340
Bufo 341 Capulus 233
Bulirnina 95 Caranx 339
Bulogites 275 Carcinophyllum 110
Bumelia 36 Cardiocardita 156
Bunolophodon 352 Cardiocarpon 22
Bythinella 217 Cardiola 158
Bythinia 217 Cardiomorpha 174
Cadulus 193 Cardiospermum 22
Cadurcotherium 354 Cardita 155
Caecum 227 Carditamera 156
Caesalpinia 39 Cardium 162
Caladacna 166 Carniaphyllum 110
Calamites 19 Carniodus 332
Calamophyllia 114 Carpinus 32
Calcarata 248 Carpolithes 49
Calliomphalus 204 Carruthersella 109
Callionymus 340 Carya 33
Calliostoma 203 Cassia 38
Calliphylloceras 288 Cassianella 133
Callista 169 Cassidulina 97
Callistemophyllum 40 Cassis 239
Calpionella 103 Castanea 30

381
Castor 350 Cisalveolina 70
Casuarina 32 Cladiscites 283
Cavusgnathus ·332 Cladocora 113
Cayeuxia б Cladocoropsis 107
Cedrus 23 Cladopora 299
Celastrus 43 Clanculopsis 202
Celtites 280 Clanculus 202
Сераеа 260 Claraia 134
Cepatia 235 Clathrodictyon 123
Ceratites 274 Clathromangelia 250
Ceratonia ·38 Clausilia 259
Ceratophyllшn 28 Clausinella 168
Ceratotrochus 117 Clavatula 249
Cerithiopsis 224 Clavatulinoides 58
Cerithiшn 220 Cleidophorus 130
Cervus 356 Climacammina 57
Chaeonocardiola 136 Clionites 278
Chaetetes 112 Clisiophyllшn 108
Chama .161 Clithon 200
Chaoiella 307 CliVШ1ella 258
Chapmanina 78 C1upea 339
Chara 13 Clydonites 278
Chelyconus 250 Clypeaster 326
Chemnitzia 211 Clypeina 7
Chiasmolithus 4 ClypeorЬis 93
Chilopyrgula 219 Coccothraustes 348
Chilostomelloides 99 Cocblearites 143
Chione 168 Cocblespira 250
Cblamys 140 <;odakia 160
Cbloris 348 Coelochrysalis 209
Choffatella 54 Coelodus 338
Chondrodonta 146 Coelostylina 209
Chondrula 259 Coenothyris 319
Chonetella 305 Colaeus 348
Chonetes 305 Colaniella 72
Choristites ·311 Coliculus 203
Chrysalida 210 Collonia 201
Chrysalidina 59 Colшnba 344
CiЬicides 80 Colшnbella 243
Cidaris 324 Columnastraea 119
Cingula 215 Colutea 39
Cingulina 210 Colveraia 180
Cinnamomшn 26 Composita 315
Circomphalus ·168 Congeria 147
Circophyllia 113 ConicorЬitolina 61

382
Conicospirillina 100 Cyathomorpha 115
Conocerithium 222 Cyathophyllum 108
Conoclypus 326 Cyathoseris 116
Conolithus 250 Cyclaster 329
Conus 250 Cycloceras 263
Copaifera 39 Cyclococcolithus 3
Coracias 347 Cyclolina 69
CorЬicula 156 Cyclolites 116
CorЬis 161 Cycloseris 115
Corbula 174
Cyclostigma 18
Cordaites 22
Cygnus 346
Cornuspira 64
Coronoceras 282 Cy1ichna 253
Coronocyclus 4 Cylichnella 253
Corvus 348 Cylichnina 253
Coscinoconus 101 Cylindroporella 7
Coskinolina 62 Cyperites 47
Coskinolinoides 62 Cyperus 47
Costatoria 152 Cypraea 237
Costoanachis 244 Cypraecassis 239
Coturnix 344 Cypraedia 238
Crassatella 154 Cypraeovula 238
Crassatina 154 Cyprideis 128
Crassispira 249 Cypridopsis 128
Crassostrea 144 Cypris 127
Crepidula 233 Cyrena 156
Cretarhabdus 4 Cytherea 169
Cribrogoesella 61 Cytherella 128
Cribrosphaerella 2 Cytherissa 127
Crocodilus 343 Cyrtoceras 263
Cruciplacolithus 4
Cyrtoceratites 263
Cruratula 319
Dactylioceras 290
Crurithyris 313
Dactyloteuthis 297
Cryptoconus 249
Cryptoplax 129 Dadocrinus 322
DalЬergia 39
Cryptoplocus 207
Ctena DanuЬites 273
161
Cuculaea 132 Daonella 135
Cuneolina 60 Dasmia 117
Cunonia 37 Daturelina 105
Cupania 42 Decurtella 309
Cupressites 25 Delminiella 258
Cuspidaria 176 Delphinula 204
Cuvellierina 101 Dendroconus 251
Cyataxonia 107 Dendrocopus 347
Cyathocarinia 107 Dendrogyra 112
Cyathocrinus 320 Dentalina 74

383
 Denta1ium 193 Divaricella 160
Dentex '339 Dizoniopsis 224
Denti1ucina 160 Dohmophyllum 108
Dero1ytoceras 289 Dolicho1atirus 244
Deshaesia 234 Donax 171
Diana 219 Donezella 17
Diastoma 225 Dorcatherium 356
DiЬunophyllum 109 Dorsanum 243
Diceras 176 Dreissena 150
Dicerorhinus '354 Dreissenomya 151
Dicroceras 356 Drepanodus 332
Dictyaraea 120 Dri11ia 249
Dictyocha з Dryandra 32
Dictyoc1ostus 307 Dryandroides 45
Dictyoconites 296 Durania 188
Dictyoconus 62 Durga 155
Dictyopteris 21 Dvinella 11
Dicyc1ina -59 Dyospiros 35
Didacna 166 Ear1andinita 50
Die1asma 317 ЕЬа1а 211
Dilatilabrum 236 Echinoconchus 306
Diloma 203 Echinocorys 328
Dinarella 318 Echinolampas 327
Dinarites 278 Echinotonium 46
Dinotherium 353 Edmondia 174
Diodora '196 Edwarsia 49
Diospyros 35 Eggeralla 59
Dip1odonta 161 Eifliarges 125
· Diplopodia 325 Einophyllum 110
Diplopora 8 Elaeagnus 41
Dip1oria 115 Ellesmeroceras 262
Dip1osphaerina 101 Ellipsactinia 106
Dip1othmena 20 Elphidium 89
Discina 301 Emarginu1a 196
Discoaster 3 Emberiza 348
Discocyclina 93 Embotrium 45
Discoptychites 285 Emericia 219
DiscorЬis 76 Enantiognathus 332
Discors 163 Encrinus 322
Discotropites 280 Endiaplocus 207
Distefanella 186 Enta1is 192
Distichites 279 Entogonites 269
Distichop1ax 17 Entolium 139
Dittmarites 278 Eocidaris 323
Divaricardium 163 Eomartiniopsis 313

384
Eoradiolites 184 Fenestella 300
Eostaffella 55 · Ficus 238
Eotragus 356 Ficus 29
Eotuberitina 51 Fissurellidea 196
Epiaster 328 Flabellaria 48
Epiceratites 279 Flabellipecten 141
Epimastopora 7 Flabellum 118
Epistomina 78 Flexoptychites 285
Epistreptophyllum 116 Flosculina 70
Eponides 77 Folinia 215
Eguisetites 18 Fontanelliceras 292
Equisetum 19 Fossarulus 218
Equus 353 Fraxinus 46
Erato 237 Fringilla 348
Ericsonia 4 Frondicularia 72
Eridotrypa 299 Fruticicola 261
Ervilia 172 Fulica 345
Eschara 300 Furcoporella 12
Ethelia 16 Fuscoscala 232
Eucalamites 19 Fustiaria 193
Eucalyptus 40 Fusus 245
Euchilus 218 Gaftarium 169
Euclathurella 248 Galerita 347
Eugenia 40 Gallinago 345
Eulimella 211 Gallus 344
Eumorphotis 134 Gampsonyx 126
Euomphalus 196 Gangamophyllum 110
Eupatagus 331 Gari 171
Euprotomus 236 Garulus 348
Euspira 235 Gastrana 170
Eustylus 209 Gastrioceras 270
Euthria 241 Gaudryina 58
Euxinicardium 165 Geinitzella 299
Euzone 195 Geinitzina 72
Everticyclammina 52 Gena 204
Ewaldocoenia 121 Germanonautilus 264
Fagus 30 Gervillia 136
Falco 346 Geyerophyllum 110
Fa1codus 333 Gibbaster 328
Fasciculitus 4 GiЬborissoa 215
Favelloides 104 Gibbula 203
Favia 114 Giganthopecten 140
Favosites 111 Girvanella 1
Favreina 101 Gladigondo1ella 333
Felis 352 G1adius 236

385
G1amocites 278 Guttulina 75
G1andina 260 Gymnites 286
G1andulina 75 Gymnocod.ium 16
Glans 156 Gymnopatagus 331
Glauconia 209 Gypsina 82
Gleditschia 38 Gyrineum 240
G1oЬigerina 83 Gyrodes 233
G1oЬigerinella .84 Gyroidina 76
G1oЬigerinoides 84 Gyroporella 8
G1oЬivalvulina 63 Had.Ziella 104
G1obochaete 101 Hakea 45
Globoquandrina 101 Halilucites 275
GloЬorotalia 87 Нaliotis 195
Globotruncana 85 На1оЬiа 135
Globulina 75 Halopella 261
G1omalveolina 70 Halorites 281
G1omospira 52 Hammatoceras 294
Glomospirella 52 Hannaoceras 279
G1ycimeris 132 Hanzawaia 102
Glyphioceras 269 Haplophragmium 52
G1yphostoma 250 Haplophragmoides 52
G1yptostrobus 25 Harinjohnsonella 102
Gnathodus 333 Harpoceras 292
GoЬius 340 Hastigerinella 84
Gomphotherium 352 Hastu1a 251
Gondo1ella 333 Haurania 102
Goniarea 120 Haustator 226
Goniastraea 114 Haustellum 240
Goniatites 269 Hedbergella 102
Goniocardium 163 He1iastrea 113
Goniochilus 219 He1icina 200
Goniodiscus 260 Heliolites 111
Goniopora "120 He1iopora 122
Gorjanovicia 184 Helix 260
Gouldia 169 Hemiaster 329
Gourmya 221 Hemiconus 251
Gramminophyllum 47 Hemicythere 127
Grammoceras 293 Hemicytheria 127
Granu1olaЬium 222 Hemigordius 64
Grevillea 45 Heminajas 153
Grossicolaria ·105 Hercegovites 272
Gryphaea 144 Hermatostroma 123
Grypoceras 265 Herpetocypris 127
Guembelina 98 Heteroporella 12
Guerichella 312 Hexaplex 240

386
Hi1daites 292 Janiopsis 242
Нi1doceras 292 Japonites 286
Нindeodella 333 Joannites 283
Нinia 242 Joufia 190
Нinnites 140 Jovites 281
Нipponix 232 Judicarites 276
Нippuritella 180 Juglans 33
Нippurites 180 Jujubinus 203
Нirundo 347 Juncus 47
Hoemesia 137 Juraphyllites 288
Hoferia 132 Juvavites 281
Hollandites 273 Karpinsk.ya 310
Ho1ogyra 198 Kathinia 102
Holopella 209 Katzeria 190
Homoceras 270 Kellnerites 295
Homomya 175 Keramosphaerina 69
Hungarites 276 Kete1eeria 23
Hungarocypris 127 Кionophyllum 110
Hyaemoschus 356 Kokenella 195
Hydnophora 115 Koninckina 316
Hydnophyllia 115 Koninckophyllum 109
HydroЬia 216 Кrotovia 306
Hypoc1adiscites 283 Kuehnia 191
Hypsoheteroc1ypeus 325 KurnuЬia 63
Hypsopatagus 329 Labrax 339
Ichthyodorolithes 338 Labyrinthina 53
Ichthyosarcolites 189 Lacasina 67
Icriodus 333 Laevicardium 163
Ida1ina 67 Laffiteina 91
Idiostroma 123 Lagena 71
llex 43 Lagenonodosaria 71
llyocypris 127 Lagopus 344
Imparipteris 21 Lagynophora 13
Inoceramus 137 Lancicu1a 5
Invo1utina 53 Lanius 348
Irus 169 Lapeirouseia 189
Isis 121 Latirus 244
Isocardia 158 Laurophyllum 27
Isognomon 137 Laurus 27
Isogramma 308 Lazariella 156
Itieria 208 Leda 130
ltieroptygmatis 207 Leguminosites 39
Jagonia 160 Leiopedina 324
Jaminia 259 Leiopteria 133
Janacus 233 Leiophyllites 271

387
Lenticulina 73 Loxostomum 94
Lepidodendron 18 Lucina 159
LepidorЬitoides .93 Lucinoma 160
Leptomeria 45 Luperia 238
Leptophyllia 116 Luponia 238
Leptopoma 212 Lutraria 172
Lepus 350 Lycodus 155
Leptocythere 126 Lymnaea 255
LiЬocedrus 26 Lyrcaea 230
Ligonodina 334 Lyria 245
Likanella 12 Lyrurus 344
Lima 142 Lytostoma 261
Limnocardium 163 Macrocblamys 140
Limnocythere 126 Macrodon 132
Limopsis 132 Macropneustes 330
Linga 160 Macroporella 8
Lingula 301 Macrospira 230
Linoproductus 306 Macrurella 243
Linopteris 21 Mactra 172
Linthia 330 Madrepora 119
Lioceratoides 293 Makarskiana 58
Liotia 201 Mammuthus 353
Liquidambar 28 Mange1ia 250
Litanaia 5 Mantelliceras 295
Litharaea 120 Mantellum 142
Lithiotis 143 Manupecten 140
Lithocardium 167 Manzonia 214
Lithocodium .5 Maretia 329
Lithoconus 251 Margarites 280
Lithodomus 145 Marginifera 307
Lithoglyphus 217 Marginulina 73
Lithophaga 145 Marinella 6
Lithophyllia 113 Mariopteris 20
Lithophyllum 14 Markalius 4
Lithoporella 15 Marmolatella 198
Lithothamnium ·14 Marmota 350
Lituosepta 102 Marssonella 59
LoЬites 281 Marticia 261
Lomalia 49 Martinia 313
Lonchodina 334 Martiniopsis 313
Loparia 192 Mastodon 352
Lophophyllidium 110 Maytenus 49
Loripes 159 Meandrina 121
Loxoconcha .126 Meandrospira 64
Loxonema 208 Medeella 187

388
Meekella 303 Mitrella 243
Meekoceras 271 Mitrocaprina 180
Megacardita 156 Mizzia 7
Megachonetes 305 Mnestia 253
Megalodon 154 Мnestocylichnella 253
Megaphyllites 284 Modiola 145
Megastomatopsis 231 Modiolaria 146
Megathyris 318 Modiolus 145
Megatylotus 234 Modulus 225
Megaxinus 159 Mohrensternia 216
Melanatria 227 Mojsvarites 288
Melanella 211 Мој svaroceras 264
Melania 231 Monodacna 166
Melanopsis 228 Monophyllites 287
Melanoptychia 230 Monopleura 177
Meles 352 Montivaultia 113
Meniscophyllum 108 Mormula 211
Mentzelia 314 Morum 239
Mercaticeras 292 Mouterdia 293
Meretrix 169
Muensteroceras 268
Merica 247
Munella 311
Merkalius 4
Munieria 9,14
Mesalia 226
Muniericeras 295
Mesoendothyra 54
Mesomorpha 121 Murex 240
Mesophis 342 Muricanthus 240
Mesophyllum 15 Musculus 146
Mesoteuthis 297 Myalina 136
Metrosideros 41 Myoconcha 147
Meyerdorfina 102 Myophoria 151
Microbunodon 355 Myrica 32
Microcodium 17 Myrsine 36
Micromelania 219 Myrtea 160
Microporella 300 Myrthophyllum 40
Micropsis 325 Myrthus 40
Microtus 350 Mysidioptera 142
Micula 2 Mytilus 145
Millepora 106 Myurella 251
Millerella 56 Nacca 234
Milovanovicia 191 Nankinella 55
Мiltha 159 Nannoconus 17
Miotoxaster 328 NannocorЬis 4
Miscellanea 91 Nannolytoceras 289
Missisipina 78 Narona 248
Mitra 246 Nassa 242
Mitraria 246 Natica 234

389
Naticella 198 Nonionina 82
Naticina 235 Norella 310
Naticopsis 198 Norites 271
Natiria 198 Nothognathella 334
Nauti1us .266 Nucu1a 130
Nauto1oculina 102 Nucu1ana 130
Naxensiceras 293 Nummo1oculina 67
Neaera 176 Nummulites 90
Neithea 141 Nymphaea 28
Nematurella 220 Nymphaeites 28
Neocaprina 178 Occinebrina 240
Neochiastozygus 4 Ocotea 27
Neoendothyra 53 Odontopteris 21
Neoflabellina 74 Odostomia 210
Neogondo1ella 334 01igoporella 9
Neoiraquia 62 01iva 246
Neo1ioceratoides 293 Ombonia 304
Neomacroporella 12 Ompha1ocyc1us 92
Neomegalodon 155 Onco1ithus 1
Neomeris 11 Oncoma 236
Neoprioniodus 334 Oneotodus 334
Neoprotogrammoceras 293 Oniscidia 239
Neoschizodus 151 Oolithus 4
Neospathognathodus 334 Oopecten 140
Noespirifer 311 Operculina 91
Nerinea 205 OrЬicella 113
Nerinella 208 OrЬignya 182
Nerita 190- OrЬitoides 92
Neritina 200 OrЬitolina 61
Neritinium '46 OrЬitolites 69
Neritodonta 200 OrЬitopsella 54
Neritopsis 199 Orbulina 84
Neuropteris 21 Oreodaphne 27
Neverita 235 Oriolus 349
Nezzazata 102 Orthoceras 262
Nipteraxis 212 Orthodactylioceras 290
Niso 211 Orthodactylites 290
Nitella ·13 Orthonychia 197
Nodellum 51 Orthophragmina 94
Nodiscala 232 Orthoptychus 179
Nodobaculariella 66 Orthotetes 304
Nodosaria 71 Orygoceras 213
Nomismoceras 269 Osagia 1
Nonion 81 Osangularia 78
Nonionella 82 Osmanoceras 270

390
Ostrea 143 Parasmi1ia 118
Ostrya 32 Paratropites 280
Oudardia 170 Partschiceras 288
Ovalveo1ina 70 Parus 349
Ovis 357 Parvidacna 167
Ovoidites 49 Passa1otheutis 297
Oxystele 203 Passer 348
Oxytoma 134 Patella 196
Ozarcodina 334 Pattalophyllia 117
Ozawainella 56 Patula 260
Pachycardia 153 Pecten 141
Pachyc1adina 335 Pectuncu1us 132
Pachygyra 112 Pe1amycyЬium 340
Pachymega1odon 155 Pe1osina 50
Pachyophis 342 Peneroplis 68
Pachypbloia 57,72 Pentacrinus 322
Pachyseris 121 Perdix 344
Palaeodasyc1adus 11 Periaster 330
PalaeoloЬium 49 Pericyc1us 268
Palaeosmilia 109 Periloculina 67
Pa1aeotextularia Perisphinctes 295
57
Paliurus Pennocalculus 16
44
Pennodiscus 99
Palmatodella 335
Perna 137
Palmato1epis 335
Peronaea 176
Palmophyllum 48
Peronoceras 290
Palrnula 74
Perrona 249
PalorЬito1ina 61
Persea 27
Pa1todus 335 Persoonia 45
Panderodus 335 Petaloconchus 227
Panopea 173 Petalopteryx 341
Panthera 352 Petkovicia 191
Papillicardium 163 Petrophyllia 121
Papyrotheca 259 Pexidella 316
Paraceratites 275 Peysonelia 16
Parachaetetes 16 Pfenderina 63
Parac1adiscites 283 Phacoides 160
Paracrochordiceras 273 Phacops 125
Paradacna 165 Phalium 239
Parallelodon 132 Phaneroptyxis 208
Paralle1opora 123 Phaseo1ites 39
ParaloЬites 282 Phasianella 205
Paranauti1us 266 Phasianus 344
Parapinacoceras 287 PhilЬertia 248
Pararcestes 282 Phillipsia 125

391
Pholadomya 175 Plectospathodus 336
Phos 241 Pleuroceras 291
Phragmites 47 Pleuromya 175
Phricodothyria 313 Pleuronautilus 264
Phrontis 242 Pleuronectites 142
Phyllocardium 165 Pleurophorus 158
Phylloceras 288 Pleurostomella 97
Phyllocladiscites 283 Pleurotoma 248
Phyllocoenia 113 Pleurotomaria 195
Phymatoceras 293 Pleurotomoides 248
Physoporella 9 Plexoptychites 285
Pianella 9 Pleydellia 292
Pica 347 Plicatifera 305
Pilammina 52 Plicatula 143
Pileolus 199 Pliciscala 232
Pinacoceras '287 Plicochonetes 305
Pinacophyllum 112 Plocophyllia 112
Pinna 136 Poacites 47
Pinus 23 Podogonium 38
Pirenella 222
Pironaea
Poiretia 260
183
Pironastraea
Polinices 235
116
Pisidium
Pollia 241
157
Pisonia Polsakia 192
-34
Pitar 168
Polycyclus 279
Pithonella 105 Polygnathus 336
Pittosporum 37 Polymorphina 75
Placites 287 Polyplectus 292
Placosmilia 118 Polypora 300
Placunopsis 145 Pomatospirella 315
Plagiocardium 163 Pompeckjites 287
Plagiodacna 165 Pontosphaera 2
Plagioptychus 179 Populus 34
Plagiostoma 142 Porites 120
Planera 29 Posidonia 138
Planispirina 65 Postalia 232
Planomalina 82 Potalmyra 166
PlanorЬis 256 Potamides 222
Planorbulina 82 Potamoceras 124
Planulina 80 Poteriocrinus 321
Plastomiltha ·160 Praeglobotruncana 87
Platanus 29 Praelapeirouseia 189
Platyceras 197 Praeradiolites 185
Platycrinites 321 Praerhapidionina 68
Platycrinus 321 Prenaster 330
Plectofrondicularia 98 Prionastraea 121

392
Prioniodella 336 Pseudorthoceras 263
Prioniod.ina 336 Pseudosca1ites 214
Prinsius 5 Pseudosetia 218
Proarcestes 282 Pseudostaffella 56
Proavites 271 Pseudotextulariella 61
Proc1adiscites 283 Pseudotorinia 212
Productus 307 Pseudovo1tzia 23
Prohinnites 140 Psi1oc1adiscites 283
Pro1ecanites 267 Psilunio 153
Promathi1da 227 Pteradacna 165
Pronorites 268 Pteria 133
Propermodiscus 100 Pterinopecen 138
Propygope 318 Pterinotus 240
Prosodacna 166 Pteris 19
Prososthenia 219 Pterocarya 33
Proteites 276 Pterospathognathodus 336
Proteusites 274,276 Ptychites 284
Protodiceras 155 Ptychocerithium 220
Protograrnnaoceras 293 Ptycho1epis 341
Protopenerop1is 68 Ptygmatis 207
Protrachyceras 277 Pugnax 308
Prova1enciennesia 256 Pul1enia 81
Psarnnaobla 171 Purdonella 311
Pseudamnico1a 217 Pustu1a 306
Pseudamussium 141 Pustu1aria 237
Pseudoancy1us 257 Putilla 215
Pseudocatilus 166 Pycnodonta 144
Pseudochrysalidina 60,103 Pyramidella 210
Pseudoc1ypeina 12 Pyramistomia 210
Pseudocodium 6 Pyrazus 222
Pseudocyclammina 54 Pyrene 243
Pseudocymopo1ia 12 Pyrgo 67
Pseudodinarites 272 Pyrgula 216
Pseudoendothyra 55 Pyrgulifera 231
Pseudoglandulina 71 Pyrgulina 210
Pseudokuehnia 192 Pyrrhocorax 248
Pseudolithothamnium 16 Quercus 30
Pseudolituonella 61 Quinqueloculina 65
Pseudomelania 209 Radiolitella 188
Pseudomicroplosma 108 Radiolites 185
Pseudomonotis 133 Radix 255
Pseudomurchisonia 261 Rajka 192
Pseudophillipsia 125 Rallus 345
Pseudopo1yconites 187 Ramulina 76
Pseudopolygnathus 336 Rana 341

393
Raphitoma '248 Salix 34
Reiflingites 275,280 Sa1pingoporella 10
Requienia 177 Salpingoteuthis 298
Reticu1iceras 270 Salvinia 20
Retusa 253 Samaropsis 22
Retzia 316 Samyda 49
Reuhnia 192 Sandbergia 225
Reussella 95 Sandlingites 278
Rhabdammina ·50 Sandria 261
Rhabdocarpus 21 Sanguinolites 173
Rhabdocidaris 324 Santalum 45
RhaЬdophyllia 114 Sapindus 42
Rhabdosphaera 2 Sapotacites 35
Rhamnus 44 Sassafras 27
Rhapydionina 68 Sauvagesia 188
Rhinoceras 354 Saxo1ucina 160
Rhinoc1avis .221 Sca1a 232
Rhipidionina 68 Sca1aria 232
Rhipidomella 302 Scaphander 253
Rhizangia 113 Schellwienella 303
Rhizoconus 251 Schiosia 179
Rhus 41 Schizaster 330
Rhynchonella 309 Schizodus 152
Ringicula 252 Schizophoria 302
Ringiculella 252 Sciurus 350
Ringiculocosta 252 Sclerotium 49
Rissoa 214 Scolopax 345
Rissoina 215 Scorpaena 340
Robertina 79 Scutella 327
RoЬicia 261 Scutula 336
RoЬinia 39 Scytentolium 139
Robulus 73 Seila 224
Rostellaria 236 Sellialveolina 70
Rotalia 88 Selliporella 12
Rotalipora 85 Semicassis 239
Roundia 336 Seminula 315
Roxania 253 Septifer 146
Ru:filla 195 Sequoia 24
RugogloЬigerina 88 Serranus 339
Sabal 48 Serpula 124
Sabaudia 59 SerpulorЬis 227
SaЬinia '179 Sestrosphaera 13
Sacella 130 SiЬyllites 280
Sageceras 268 Siderastraea 115
Sagenites 281 Siderolites 92

394
Sigmoilina 66 SpirorЬis 124
Simp1orЬites 93 Spondylus 142
Sinum 235 Spongiomorpha 120
Siphogenerina 97 Stachyodes 123
Siphonina 77 Staffela 55
Siphonodella 337 Staja 217
Siphonodosaria 71 Stalioa 218
Sirenites 277 Steinmannia 105
Sissena 194 Stenodrillia 249
Sitta 347 Stenopora 299
Solariax 212 Stenoscisma 308
Solariella 204 Stenothyra 218
Solarium 212 Stephanoceras 294
Solemya 173 Stephanoconus 251
So1en 172 Stephanosmilia 121
Solenastraea 114 Sterculia 36
Solencurtus 171 Stema 345
Solenomya 173 Stomatopsidea 231
Solenoporella 16 Stomatopsis 231
Sophora 39 Stomiosphaera 105
Sorex 350 Stossichia 215
Spalax 351 Stramonita 241
Sparganium 48 StreЬlopteria 138
Spatangus 329 StreЬlus 88
Spathognathodus 337 Strephona 246
Spelaearctos 351 Streptelasma 108
Spermophilus 350 Streptorhynchus 304
Sphaeractinia 106 Strioterebrum 251
Sphaerium 157 StrioturЬonilla 211
Sphaerocodium 1 Strix 346
Sphaerogypsina 82 Stromatolithus 1
Sphaeroidina 99 Stromatopora 123
Sphaerucaprina 179 Stromatoporella 123
Sphaerulites 187 StromЬiformis 211
Sphenolithus 2 Stromboceras 265
Sphenopteris 20 Strombus 236
Spiniscala 232 Strophomena 303
Spirialis 254 Sturia 285
Spirif~J 310 Sturnus 349
Spiriferina 314 Stylacropora 121
Spirigera 315 Styliolina 298
Spirillina 100 Stylocalamites 19
Spirina 198 Stylocoenia 119
Spiroloculina 66 Stylomadrepora 121
Spiroplectammina 56 Stylophora 118

395
Stylosp:irula 228 Theodoxus 200
Styrax 35 Thericium 220
Subbryantodus 337 Thiarapirenella 222
Subula 251 Тhiara 246
Succinea 258 Thracia 175
Sulcoperculina 91 Thypha 48
Surcula 249 Thyrsoporella 13
Sus 355 Тicinella 85
Sutivania 5 Ttlia 36
Sveltia "248 Timoclea 168
Sycostoma 244 Tintinopsella 104
Sycum 244 Tirolites 272
Sylvia 349 Tmetoceras 293
Syracosphaera 2 Torculoidella 226
Syringoceras 266 Toucasia 177
Syringonautilus 266 Trachycardium 163
Syringostroma 124 Trachyceras 277
Syringothyris ·312 Trachynautilus 264
Tapirus 353 Trachypsammia 111
Taras 161 Trachysagenites 281
Tardogondolella 337 Trapa 41
Tauricardium 165 Trematodiscus 265
Taxodium 25 Trematospira 316
Tectus 202 Triasina 103
Teinostoma 204 Tribrachyatus 5
Teleoceras -354 Tricolia 205
Tellina 170 Trigenerina 57
Temnocheilus 265 Trigonocarpus 21
Tenagodus 227 Trigonodus 153
Terebellum 236 Trigonostoma 247
Terebra 251 Triloculina 66
Terebralia 222 Trionyx 343
Terebratula 317,318 Triphora 224
Tenninalia 40 Triplacidia 324
Tetractinella 315 Triploporella 11
Tetrao 344 Tripodelus 337
Tetrataxis 62 Tritaxia 58
Teutloporella 7 Tritonalia 240
Textularia 57 Tritonidea 241
Textulariella 59 Trochactaeon 252
Thais 241 Trochammina 58
Thamnastraea 116 Trocholina 100
Тhamnopora 111 Trochoseris 116
Thaumatoporella 15 Trochosmilia 118
Thecosmilia 114 Trochus 202

396
Trona 237 Velates 199
Tropites 279 Velutinopsis 256
Tropodiscus 257 Venericardia 156
Truncatulina 82 Veniella 158
Truncorotalia 87 Ventilabrella 99
Trypanostylus 209 Ventricaria 197
Tsuga 23 Ventricolaria 168
Tuberitina 51 Ventricoloidea 168
Tubulostium 211 Veшts 168
Turbinella 247 Vermetus 226
Turbinoseris 116 Vermicularia 227
Turbo 201 Vemeuilites 270
Turdus 348 Vertagus 221
Turris 248 Verticilliporella 13
Turrispirillina 100 Vexilum 247
Turritella 225 Vidalina 64
Typha 48 Virgulina 94
Tyto 346 Vitis 44
Ugarella 183 Vittoclithon 200
Ugdulenia 292 Viviparus 212
Ullmannia 23 Voltzia 22
Ulmus 29
Voluta 245
Vulpes 351
Umbella 72
Vulvulina 57
Undulotheca 256
Waagenoconcha 306
Unio 152
Waldheirnia 319
Uromitra 247 Watznaueria з
Ursus 351 Widdringtonia 26
Uvigerina 96 Worthenia 194
Uzita 242 Xancus 247
Vaccinites 180 Xiphogymnites 286
Vaccinium 35 Xylopia 49
Vaginella 105 Yoldia 130
Vaginella 254 Zagrablca 256
Vaginulina 74 Zanthoxylum 42
Vaginulinopsis 73 Zaphrentoides 108
Valenciennesia 256 Zeblna 215
Valenciennius 256 Zebinella 215
Valvata 213 Zeilleria 319
Valvulammina 58 Zelkova 29
Valvulina 58 Zizyphinus 203
Valvulinella 63 Zizyphus 44
Valvulineria 76 Zonaria 238
Vanellus 345 Zostera 46
Varicorbula 174 Zygopleura 209

397
 V КАRТЕ NALAZISTA
RASPORED NALAZISTA РО REGIONIMA I ERATEMIMA
(LOCATIONS MAPS ARRANGEMENT OF LOCATIONS RELATING
ТО REGIONS AND ERATHEMS)

1111
Teritorij Bosne i Hercegovine podijeljen је u ovom prirucniku na regione koj i nose
oznaku strane svijeta (vidi kartu).
111 Svako na1aziste pored topografskog imena ima oznaku regiona i redni broj iz
abecednog spiska za odgovarajuci region i eratem. Jedino uz navodenje tih oznaka
nalaziste је u zadovoUavajucoj mjeri identifikovano.
• Nalazista koja sadrze fosile iz vise eratema nose vise rednih brojeva, prema
spiskovima u koje su uneseni.
111 Topografski poloZaj nalazista predstavljenje rednim brojem na odgovarajucoj karti
regiona i eratema.
111
Znak "9" uz redni broj u spisku ukazuje da to nalaziste nije oznaceno na karti zbog
oskudnih podataka, а izuzetno i zbog preopterecenosti karte (NE- Кz).
111 U spiskovima na1azista su defmisana polozajem kojeg zauzimaju u odnosu na mjesta
u regionu naznacena na karti.

PALEOZOIК SJEVEROZAPADNE BOSNE (NW - Pz)

1. Blagaj (Bos. Novi Е)

2. B1agaj - Petkovci (Вos.Novi Е)
3. Brdo, na NW od LjuЬije (Prijedor SW)
4. Dojcinovic, na SW od Bronzanog Majdana (Sanski Most Е)
4а.9 Drenovac р., na S od. LjuЬije (Prijedor S)
5. E1jdiste (Sanski Most Е)
6. Halilovci kod Budimlic Japre (Bos.Novi SSE)
7. Jakarina kosa, na SW od LjuЬije (Prijedor SSW)
8. Jerkovaca SW od LjubUe (PrUedor SSW)
9. Кladovita (Sanski Most SE)
1О. Кranin р., na NW od LjuЬije (Prijedor SSW)
11.9 Кrneta Kuce kod LjuЬije (Prijedor SSW)
12. LjuЬija rudnik (Prijedor SSW)
13. Ostra Luka, na NE od Starog Majdana (Prijedor S)
14. Rasavci, na NE od Starog Majdana (Prijedor S)
15. Razboj brdo (Sanski Most)
16. Redak kod LjuЬije (Prijedor SSW)
17.9 Sanski paleozoik (podrucje rasprostranjenja)
18.0 Stari Majdan- LjuЬija (Prijedor S)
19. Strazice, na N od Han Cadavice (KUuc Е)
20. Vratolom (Bos.Novi S)

398
 В О S N А

HERCEGOVINA

399
 N

8
2

Зс
66

56
168cazin
13
3Ь
10
1
27
8Prijedor
З5а
65
+
8 Bos..t(rupa 2s4f NWмz
47
49 За 28

59
6
sw
5164 31 54
зg24 Sanski Most. 36 67
32 29
41 26оо15 63
52 30 34
~
33
23 52 22
з
53
е Bos.Petrovac
8 Kljuё

Drvar
8в 33
29

5
29 17
8j~os.Grahovo
20-z
33 10

11,36
4

1
Uvno 8 15

З6
8Duvno
9

400
 N

20
8Prijedor
+
NWpz
6 з 1210 14 sw
716 13
8

Sanski Moate 9 s 15 4

Кlјuё

401
MEZOZOIК SJEVEROZAPADNE BOSNE (NW - Mz)

1. Agici- Jujina glava и Japri (Prijedor WSW)

2. Baraka kod Cazina, prema Кladusi (Cazin NNW)
3. Bjelaj (Kulen VakufNE)
За. Bos. Кrupa (Воs. Кrupa S) ЗЬ. Bos. Кrupa N Зс. Brezova kosa (Cazin NW)
4. Bronzani Majdan, na Е od Sanskog Mosta (Banja Luka W)
5. Budmlic Japra (Prijedor SW)
б. Budimlic Japra- Stari Majdan (Prijedor SW)
8. Cazin- Gata (Cazin SW)
9. Crkvine (Bihac SSE)
10. Cadavica- Slatina, na S od Bos. Novog (Prijedor W)
12. Doljani (Bihac SSE)
13. Dubrave (Cazin SW)
14. Dzaferovica brdo kod Vmograca (Cazin N)
15.G Glamocani (Sanski Most SE)
16. Gnjilavac (Cazin)
17. Gomje Crkveno (Кljuc S)
18. Gomji Ribnik- Gola Sisa (Кijuc SSE)
19.G Grmec planina S
20.G Grmec planina W, lokacija Mali Ljutoc
22. Grmec planina, Kmjeusa, Smoljana, Bravsko (Kulen VakufSE-E)
23. Grmec planina, VeleЬit i Suvaja (Petrovac NW)
24. Guskarica (Bos.Кrupa SE)
25. Halilovci kod Budimlic Japre (Prijedor SW)
25а. Han Kola (Banja Luka SW)
26. llidza (Sanski Most SSE)
27. Japrarijeka(PrijedorWSW)
28. Jasenica (Bos. Кrupa SE)
29. Javomjaca (Bos. Кrupa SSW)
30. Jelasinovci (Sanski Most SW)
31. Kamengrad donji (Sanski Most WNW)
32. Karanovic (Bos. Krupa SSE)
33. Koprivna kod Ostre Luke- G.Sanica (Sanski Most S)
34. Kozica rijeka (Sanski Most SE)
35. Kukavica planina (Sanski Most SE)
35а. Lisina- Kozaracki р. (Prijedor Е)
36. Ljevari (Sanskl Most SE)
37. Lupin(Bihac WSW)
38. Majkici (Sanski Most Е)
39. Mala Gorinja (Bos. Кrupa SSE)
40. Meljinovacka draga (Bihac S)
41. Metaljka, na NE Grmeca (Sanski Most WSW)
42. Osjecenica planina (Kulen Vakuf SE)
43. Pavic Selo kod Budimlic Japre (Prijedor SW)

402
44. Petkovci, na Е od Bos. Novog (Prijedor WNW)
45. Pijetlov vrh- Studenac, na SE Srnetice pl. (Кljuc SSW)
46.G Predojevica glavica и Grrnec planini
47. Radic vrh (Bos. Krupa WSW)
48.G Radici kod Bos. Кrupe
49. Radici- Zloimenjak (Bos. Кrupa SW)
50. RiЬnik (Кljuc S)
51. Ripac i Тihotina (Bihac SSE)
52. Risovac - Кrnjeusa - Suvaja (Petrovac N)
53. Sanicka kosa (Sanski Most S)
54. Sanski Most (rajon)
55.G Sanski paleozoik (podrucje rasprostranjenja)
56. Skokovi na SSW od Buzima (Cazin NNE)
58. Srnetica- Sisa planina (Кljuc SW)
59. Stari Benakovac (Bos. Кrupa SSE)
60.G Seskinovac vrelo (Kozarski Кrnin)
61. Sisa gora (Кluc SSW)
62. Sosa (Gola Sisa)- Gornji RiЬnik (KUuc S)
63. Sucurovic (Sanski Most ESE)
64. Tihotina, rajon (Bihac SE)
65. Tisovaca р., Lisina na Kozari (Prijedor Е)
66. Tomina (Sanski Most SE)
67. Tramosnja (Sanski Most Е)
68. Varoska Rijeka, na NNW od Buzima (Cazin N)
69. Veliki Skocaj (Bihac S)
69а. Vrnograc - Bos. Кrupa (Cazin N)
70. Zdralice, na S od Srnetice (Кljuc WSW)

MEZOZOIК JUGOZAPADNE BOSNE (SW - Mz)

1. Borova Glava- Кrug (Livno Е, N)

2. Bos. Grahovo (NW)
3. Brda (Kupres S)
4. Cincar i Staretina Livno NE Glamoc W
5. Dinara pl. (Resanovci, Jadovnik, Peulje, Kaldrrna- oko Grahova)
6. Drvar- Gornje Livanjsko polje (Drvar SSE)
8. Glamoc, na SE od grada
9. Grabovicka planina (Duvno SW)
10. Halapici i Popovici pod Staretinom pl. (Glamoc NNW)
11. НrЬljina planina (Glamoc SE)
13.G Jugozapadna Bosna
14.G Kupresko polje NE i SW
15. Livno ESE
16. Mali Vitorog, Kupres WNW (Glamoc ENE)
17. Mliniste (Glamoc N)

403
18. Mracaj do i Duler (Grahovo W)
19.(} Mracaj - Du\er- Gozd (Grahovo W)
20. Mracaj р. i Duler р. (Grahovo W)
21. Mracaj- Prsljenica- Stozer (Kupres SE)
23. Paklina i Ljubusa planine (Duvno ENE)
24. Peci (Grahovo NNW)
24а. Peci i Du1er (Grahovo NNW)
25. Peulje (Grahovo SE)
26. Plazenica planina (Kupres NNW)
28. Rilic (Kupres S)
28а. Rajan brdo kod Glamoca
29. Rore i Prekaja (Drvar SE)
30. Stozer i Risovac (Kupres SE)
31. Strazbenica planina (Kupres WNW)
32. Strazbenica (selo Kupres WNW)
33. Sator planina i Vidovo selo (Drvar SSE, Е)
35. Trubar (Drvar W)
36. Tusnica planina (Livno SE)
37. Vitorog planina (G\amoc ENE, Kupres NW)
38. Vitorog- HrЬ1jina (Kupres WSW, Glamoc ENE, SE)
39. Vitorog i Mosor (Kupres NW)
41. Vran planina (Duvno Е)
42.G Zapadna ijugozapadna Bosna

404
 N
а15 26
ј3,36 35,39
56 23,42 2157 44
Pripr 45
37
8Bos.Otoka 4! 3.f32 NW Кz
934
iвos.Кrupa
sw
2543 59
24 5ј
18 191' Sanski Most

16

ЗЗ..в
Drvar • 2s,5a

8Giamoё

5,15
4
З4

8Livno
14
20
21а2932 8 8
13 • 22 Duvno
1
26
18

405
КENOZOIК SJEVEROZAPADNE BOSNE (NW - Кz)

1. Beganovici, na SW od Trzca (Cazin W)

2. Bihac (rajon)
3. Bihac (bazen)
4. Bojna, na Glinici (Vrnograc ENE)
б. Bos. DuЬica (rajon)
8. Bos. Kostajnica (rajon)
9. Bos. Кrupa Е
10. Bos. Novi - Dobr1jin (Bos. Kostajnica SW)
11. Brisevci (Bos. Kostajnica SW)
12. Cazin- Trzac (bazen) (Cazin NW)
13. Dervisi (Bos. Novi NE)
13а. Donja Cerovica (Bos. Novi NNE)
13b.G Donja Tujnica (Bos. Novi N)
14. GoluЬic (Bihac SE)
15. Gornja Tujnica (Bos. Novi NNE)
16. Grmec planina SW (Kulen VakufNNE)
17. Guvnjani (Bos. Kostajnica S)
18. Humci (Sanski Most W)
19. Husimovci- Podbrezje (Sanski Most W)
21. Ј e1ovac na Kozari (Prij edor N)
22. Johova (Bos. DuЬica W)
23. Jutrogosta- Svodna, na Е od Bos. Novog (Prijedar NW)
24. Kamengrad (bazan) (Sanski Most WNW)
24a.G Kamengradski bazen (Sanski Most WNW)
25. Kamengradski bazen, sj everozapadni dio (Sanski Most WNW)
26. Кnezica (Bos. DuЬica SW)
27 .G Kotlovaca - Zovik (Kozaracki kamen)
28. Koturovo (Bos. DuЬica S)
30.G Kozara planina (obodi)
31. Kozarac (Prij edor Е)
32. Kozaracka rijeka (Prijedor Е)
33. Кrekovi, na SW od Prosare pl. (Bos. DuЬica SSE)
34. Кrupa (bazen) (Bos. Кrupa)
35. Kukulic jarak na Kozari (Prijedor NNW)
36. Ljesljani (bazen) (Bos. Novi NE)
37. Ljusina potok (Bos. Otoka)
38. Maglajci (Bos. DuЬica S)
39. Marini selo na Kozari (Prijedor NNW)
40. Mazici (Bos. Novi NE)
42. Meduvode potok na Kozari (Prijedor NW)
43. Modra (Sanski Most NW)
44. Mostanica potok, na S od Bos. DuЬice (Prijedor NE)
45. Mrakovica, na NE od Kozarca (Prijedor ENE)

406
46. Mrazovci (Bos. DuЬica W)
47. Osoje potok, na SE od Trzacke Rastele (Cazin SW)
48. Prijedorski bazen(Prijedor)
49. Prosara p1anina (Bos. DuЬica SE)
50. Ripac (Bihac SE)
51. Sanski Most (rajon)
53.0 Sjevemo Potkozarje (BosanskoduЬicki bazen)
55. Sreflije (Bos. DuЬica SE)
56. Svodna (Bos. Novi Е)
57. Veliko Palanciste na Kozari (Prijedor NNE)
58. Vojskova (Bos. DuЬica SSE)
59. Zurunici na NE bazena Kamengrad (Sanski Most NNW)
60. Zegar- Turija (Bihac NNW- SSW)
61. Zegar - Zavalje (Bihac S)
62.0 Zu1jevica (Bos. Novi N)

КENOZOIК JUGOZAPADNE BOSNE (SW - Кz)

1. Baketinovac u Duvanjskom po1ju (Duvno SSE)

2. Crvenice i Stepen (Duvno SSE)
3. CrvenicenaoboduDuvanjskogpo1ja (Duvno SSE)
4. Caprazlije na SW obodu Livanjskog polja (Livno NW)
5. CeleЬic na NE obodu Livanjskog polja (Livno NW)
5а. Drvar ESE vidi Sipovljani
б. Drvar (bazen)
7.0 Duvanjski bazen
8. Eminovo selo (Duvno WNW)
9. Fate1ji (Kupres SW)
10. Gigica pecina, na NE od Ilice p1anine (Drvar SW)
11. Glamocki bazen (Glamoc NNW)
12. Glamocko polje (Glamoc NNW)
13. Go1injevo, na SW p1anine Tusnice (Livno SSE)
14. Grborezi u Donjem Livanjskom po1ju (Livno WSW)
15. Jaruga rijeka u Gomjem Livanskom po1ju (Livno NW)
16.0 Kupresko poUe (Kupres SW)
17.0 Livanjskibazen
18. Liskovaca ponor, na SW obodu Buskog Ьlata (Livno S)
19. Mliniste, na prevoju Lunjevaca- Vitorog (Glamoc N)
20. Mokronoge (Duvanjsko polje N)
21. Orguz u Donjem Livanjskom polju (Livno SW)
21а. Podkraj (Livno SE)
22. Priva1a (Duvno WSW)
23. Resanovci pecine, na NE od Ilice planine (Drvar SW)
24. Rosko polje (Duvno S)
25. Seonica, na SE obodu Duvanjskogpo1ja (Duvno SSE)

407
26. Stopaline, na SW obodu Duvanjskogpolja (Duvno S)
27. Studena vrila, na juznom kraju (obodu) polj а (Duvno SSE)
28. Sipovljani (Drvar ESE)
29. Tusnica rudnik (Livno SE)
30. Vatelj (Kupres SW)
31. Vojkovici, na W strani Roskog polja (Duvno SSW)
32. Vucipolje (Duvno WNW)
33. Vrtoce Donje (Drvar NW)
34. Zirovic (Livno NW)

408
 N

+
Вos.Brod

11
N
6 NE PzMz
за

eGradaёac
13
8
t Banja Luka
1,=-.10
8
4 21
Bijeljinae
.DоЬој
.67

Graёanica
8SreЬrenik
Ва
з
•ёeliC
8Ug!jevik
22,27 2 28 18
eLopare 24,25S1
17 26 за 1
8Tuzla

29
eвanoviCi
4,14
5
.ј:>..
о
\0
MEZOZOIК SJEVERNE BOSNE (N - Mz)

1. Banja Luka, и k1isиri Vrbasa (Banja Lиka S)

2. Brusпica, па N od Vucjak рlапiпе (Bos. Brod SE)
З. Cmi potok па Motajici planini (Bos. Kobas SSE)
За. Dreпovac potok па Banjaluckoj Kozari (Вапја Luka N)
ЗЬ. Gladasnica rijeka na Motajici planini (Bos. Kobas S)
4. Hmjin planiпa, па N od Teslica (Doboj WNW)
5й Hrvacaпi - Uzlomac рlапiпа Kotor Varos N)
6. Ivanjska (Banja Lиka NNW)
8. Rastusa ресiпа па N od Hmjiпa (Doboj WNW)
9. Sehitluci (Banja Luka S)
10. Tijesno (Banja Lиka S)
11. Vucjak plaпina (Bos. Brod SSE)

PALEOZOIK SJEVEROISTOCNE BOSNE (NE- Pz)

1. Tavna rijeka i Domana potok, na NE od Majevice pl. (Ugljevik SE)

MEZOZOIK SJEVEROISTOCNE BOSNE (NE- Mz)

1. Bijela zemlja, na SW od Zvornika (Kalesija SSE)

2. Bozici (Tuzla NNW)
2а. Capardi - Papraca (Kalesija SSE)
З. Celicka rijeka (Celic SSW)
За. Dиboki potok- Domana potok, и slivu Tavne (Ugljevik SSE)
4. Djediпa, па S od Durdevika (BanoviCi SE)
5. Durdevik- Stupari, u klisuri Gostilje (Baпovici SE)
6. Gracaпica, па Е od grada
7. Gracanica, na N od grada
8. lzvor Tolise па plaпiпi Trebovac (Gradacac WSW)
8а. Jasenica (Srebrenik SE)
10. Kalabace (Zvomik SW)
11. Komiпaca brdo, па S od Capardi (Kalesija SSE)
12. Kozlиk(ZvomikN)
13. Kuпovac potok па plaпiпi Trebovac (Gradacac WSW)
14. Mladovski potok vidi Djedina
15. Pilica (Ugljevik SE, Bijeljina SW)
16. Posaviпa-3, busotiпa za пaftu (Brcko SSE)
17. Priboj, na SE od Lopara (Ugljevik SSW)
18. Rajkovac i Lisiciпa potoci (Lopare ENE)
19. Semberija-1, busotina za naftu и Dvorovima (Bijeljina NNE)
20. Semberija-2, bиsotina za naftu и selи Popovi (Bijeljina ESE)
20а. Siga i Vranovina potoci (Kalesija NNW)
21. Sokol selo (Gracanica NNE)

410
22. Srebrenik, и klisuri Tinje (Srebrenik SE)
23. Tabanci, na W od Kozluka (Zvornik N)
24. Tavna rijeka i Domana potok, na NE od Majevice pl. (Ugljevik SE)
25. Tavnarijeka (Ugljevik SE)
26. Teocak (Ugljavik S)
27. Тinja (Srebrenik SE)
28. Velika njiva i Greda (Tuzla N)
29. Vijenac vrh, па SSW od Lukavca (Banovici NNW)
30. Zidonje (Capardi S) (Kalesija SSE)
31. Zvornik(rajon)

4.11
.ј::.
........
N

Podgradci
~1
в~
•
вos.Gradiska
16
4

95 14
+N
NE Кz
86
3146 47 8,9
во 78
435
вiW 8Dervвnta
84
66
36 65

23
13
Pmjavor
• 19
10
12 62
75~~
44,5355
1836&
4
8,~аёас
71
39
Brcko •
43
6
68 97 11'&
З6
129
124
69
74
117,132
31
Bijeljina
•
89,45,90 воева DфоЈ

• 41а
8Graёanюa
57

.
50
·~:90
•sreЬrenik
L">
37 CeliC8
1940
91
13
ЈЬ1.р3 Ugljevik
9
8
28 2з
92 аз 1 оз.1ов 5.12566 е,·- 102 etoparer
8Эа 128 93 :§'! .92
26 87 27 140 65
62,111 19а, 7
е r:Tuz.l8 З 155Ь
Lukav;ac ft4 44 17 18 51
142 89
67 ~2fl
36
81 3 Кalesija
eZivinice 38107
108
35
11
KENOZOIК SJEVERNE BOSNE (N - Кz)

1. Banja Luka rudnik- vidi Laus

2. Banja Luka bazen (sjevemi dio grada)
3.G Borna rijeka (Podgradci SE)
4. Bosanska Gradiska -1, busotina za naftu (Bos. Gradiska Е)
5. Bos. Aleksaпdrovo, u Lijevca polju (Вапја Luka NNE)
6. Brdaпi,juzпo od рlапiпе Prosare (Podgradci NNW)
7.G Bukovac potok -Seretlije(Podgradci NW)
8. Cigaпluk, zapadпo predgrade Derveпte (Derveпta W)
9. Derveпta, juzпo predgrade (Derveпta S)
10. Detlak gomji, na SW od Dervente (Pmjavor ENE)
ll.G Donja Jurkovica (Podgradci SE)
12. Drazana р., па S od Dervente (Pmjavor Е)
13. Dreпik, па SE od Hrvacaпa (Вапја Luka ENE)
14. Dreпovac р., па SE od Vucjak pl. (Bos. Brod па SE)
15.G Dubokas р. па plaпiпi Vucjak
16. Dubrave (Bos. Gradiska SE)
17 .G Durasiпovic izvor u Prnjavorskom bazeпu
18. Foca, па W od Kotorskog (Doboj NNW)
19. Glogovac(PmjavorE)
20. Gornji i Doпji Smrtici (Pmjavor NNE)
21.G Hadzici (Doboj NNW)
22. Нап Marica - Vrhovi (Derventa SE)
23. Hrvacaпi, па SW Pmjavorskog Ьаzепа (Вапја Iљka ENE)
24.G Hrvacaпi- Drenik (Pmjavorski bazen SW)
25. Humka- Vucja jama, na SE od Bos. Kobasa (Derventa NW)
28. JaЬlanica (Podgradci na NW)
29. Jadovicki р. (Pmjavor па NNE)
30. Jazovac р. (Podgradci na ESE)
31. Јurkovica р. (Podgradci na SE)
32. Kadar brijeg, na Е od Klakara, na obali Save (Bos. Brod ESE)
32а. Kaoci kod Srbca (Bos. Gradiska ESE)
33.G Kestenik Jurkovacki (Podgradci SE)
34. Кlakar, uz rijeku Savu (Bos. Brod SE)
35. Korace (Bos. Brod SSW)
36. Korace 1,2 -strukturne busotiпe (Bos. Brod SSW)
36а. Kotorsko (Doboj N)
37 .G Kozara planina NE vidi Sjeveroistocno Potkozarje
38. Laktasi (Banja Lиka NNE)
39. Laus, rudnik и gradu Banja Luka
40.G Lazina voda u Prnjavorskom bazenu
41. LUesce (Bos. Brod SE)
43. Mahovljani u Lijevca polju (Banja Luka NNE)
44. Mali Prnjavor i Obsine brdo (Doboj NNW)

413
45. Mali Savic u Vijacanima (Pmjavor SSW)
46. Malinovac (Podgradci ESE)
47. Miljevackakosa(Podgradci ESE)
48. Miljevici (Podgradci SE)
49. Modran (Derventa SE)
50.G Monastirica р. (Pmjavorski bazen N)
5l.G Mramor (Pmjavor NW)
52.G Mujinacki р. (Pmjavorski bazen)
53. Obsine vrh, na NW od Kotorskog, (Doboj NNW)
54.G Okolica, na W od Pmjavora
55. Osjecani, na Е od Kotorskog (Doboj N)
57.0 Paremije р. kod Lisnje (Pmjavor W)
58.G · Pecenogovci kod Velike Ilove{Pmjavor N)
59. Pejici (Podgradci NNW)
60. Plandiste р. (Pmjavor NW)
61. Podgradci, u mjestu
62. Pojezna, na S od Dervente (Doboj NW)
62a.G Pmjavorski bazen
63.G Pmjavorski р., na NW od Kotorskog (Doboj NNW)
64.G Pmjavor- Derventa, rajon
65. Prosjek kod Hrvacana (Pmjavor W)
66. Ramici (Banja Luka NNW)
66а. Rastusa pecina, na N od vrha Кrnjina (DоЬој WNW)
67.G Ratkovac, u Pmjavorskom bazenu
68. Reljevac, na SW od Vijacana (Pmjavor SSW)
69.G Reljevac'suma, na SE od Pmjavora
70. Sava rijeka, aluvion
71.G Sedra р., u Pmjavorskom bazenu
72. Severovci(PodgradciNW)
72a.G Sjevema i Sjeveroistocna Bosna
73.G Sjeveroistocno Potkozarje
74. Smrtici (Pmjavor NNE)
75. Socanica (Derventa SSE)
77 .G Spasoviste, u Pmjavorskom bazenu
78. Srdevici (Pmjavor NNW)
79.G SrednjaJurkovica (Podgradci SE)
80. Stanari, rudnik na NW od Doboja (Pmjavor SE)
81. Stanisljevici (Podgradci SE)
82.G Stojcevac р. и Pmjavorskom bazenu
83. Strijezevica (Doboj SSW)
83а. . Tesanjski bazen (Doboj SSW)
84. Todorovici (Pmjavor N)
85.G Topolovadolina, uPmjavorskombazenu
86. T~ak(PodgradciSE)
87.G Uzvodnoodk.l84, uPmjavorskombazenu

414
88. Velika Ilova (Pmjavor N)
89. Vijacani (Pmjavor SSW)
90. VUaka rijeka N, и Vijacanima (Pmjavor SSW)
91.0 Vranovac р., и Prnjavorskom bazenи
92. Vиkovo i Kajmici, па WNW od Tesnja (Doboj SW)
93.0 Zarica rijeka, na NW od Kotorskog
94.0 ZeЬljinski р., и Pmjavorskom bazenи
95. Zиpski Razboj, na NW Pmjavorskog bazena (Bos. Gradiska SE)

KENOZOIK SJEVEROISTOCNE BOSNE (NE - Кz)

1.0 Anica Konak, na NE Majevice pl. (Ugljevik SSE)

2. Arapovici(UgljevikSSW)
3. Banj brdo, prevoj na cesti (Tuzla Е)
3а.О Banovicki bazen
4.0 Bijela Bukovica potok kod Tиtnjevca (Celic NE)
5. Bijela rijeka и mjestu Duboki Potok (Srebrenik S)
6. Bijeli р., na SE od Sapne (Zvomik N)
7. Biljezak:brdo, na SE odGomjeTиzle (TuzlaE)
8. Bobetino brdo, na N od Koraja (Celic ENE)
9. Bogutovo selo (Ugljevik SW)
10.0 Boskica brdo, na NW od Bukinja (Tuzla W)
11. Brestovica, povrsinski kop (Banovici ESE)
12.0 Bristvenicka rijeka, na W Majevice
13. Brиsnicka i Celicka rijeka te Pirkovci (Celic SSW)
14.0 Bukinje(Tиzla W)
15. Bиkovica Cma i Bijela, na N od Tutnjevca (Celic Е)
16.0 Cma Bиkovica, na NE od Koraja (Celic ENE)
17. Caklovica planina (Tиzla SE)
18. Caklovici Mиslimanski, na S od Simin hana (Tuzla SE)
19. Canici (Tиzla NW)
20.0 Cardacici, na Е od Koraja (Celic Е)
21. Celic, и samom mjestи
22.0 Celicka rijeka (Celic S)
23. Cengic, na W od Janje (Bijeljina SSW)
24. Cиbrici (Banovici S)
25.0 Debelac brdo (Ugljevik S)
26. Dobosnica (Lukavac NNW)
27. Dobmja (Lukavac ENE, Tuzla NW)
27а. Donja Mahala, na Е od Bos. Samca (Brcko NNW)
28. Donja Tmava (Bijeljina SW)
29. Donje Dubrave (Zivinice NE)
31. Donji Zovik (Celic NNW, Brcko SSW)
32. Dragic brijeg- Drenova (Gracanica WNW)
33. Dиbnica i Cosica р. (Kalesija WNW)

415
34. Duboki р., 1ijeva pritoka Gnjice u Ьlizini njenogizvora (Lopare S)
34a.G Dubravska rijeka (Tuzla S)
35. Durdevik bazen (BanoviCi ESE)
36. Dzakule (Gradacac S)
37. Elezovac р. (Srebrenik NE)
38. Glavicice (Bijeljina S)
39. GliЬovski р. u Gornjem Rahicu (Brcko SSW)
40. Gornja Lukavica, na NE od SiЬosnice (Lopare NNW)
41.G Gornja Trnava (Bije1jina S)
41а. Gracanica- Sokol (Gracanica NNE)
42. Gradacac, u samom gradu
43. Нап Miladije (Brcko SSE)
44. Носа rijeka (Zvornik NNW)
44a.G Huk р. (Kalesija WNW)
45. Humci gornji, na Wod SiЬosnice (Lopare WNW)
46. Huremi (Srebrenik N)
47. Ilincica (Tuzla S)
48.G llkino brdo (Tuzla W)
49.G Istocna (podrinska) Majevica
50. Jasenica (Srebrenik ESE)
50a.G Jelovacki р. (Majevica W)
51. Jusici (Zyornik NNW)
52.G JuZni sinklinorij Кrekanskog bazena
53.G Kacevac (Bijeljina S)
54. Кalajevo, povrsinski kop (Tuzla W)
56.G Кalite, na Majevici, u slivu Tinje
57. Konice u Spionici (Srebrenik NNW)
58. Koraj (Celic Е)
59.G Кreka rudnik (Tuzla W)
60. Kukuruzi (Gradacac NE)
61. Lamesic (Tuzla NNW)
62. Lazarici (Lukavac N)
65.G Lazica р.- Trijestenica (U gUevik S)
64.G Lipnica-Lukavac (Tuzla NW, Lukavac NE)
65. Lipovacki р., na S od PriЬoja (Lopare SE)
66. Ljenobud, plato (Srebrenik SSE)
67. Ljubace (Zivinice NNW)
68. Loparski dio Majevice (Lopare S)
69. Loparski i GliЬovski р. u Gornjem Rahicu (Celic NW)
70.G Lukavac - Dobrnja (Tuzla NW)
71. Lukavac (Gradacac SE)
72.G Majevica planina, zapadni kraj
73. Malesevci kod Tutnjevca (Celic Е)
74. Маоса (Celic NW)
74a.G Maocka i Brusnicka rUeka te Plrkovci (Celic WSW, Majevica N)

416
76. Mededa (Gradacac S)
77. Mezgraja (Ug1jevik SW)
78.(} Mijatovici (Tuzla W)
79. Miladici, na N od SiЬosnice (Lopare NW)
80.G Milici- Gomje Dubrave (Zivinice NE)
81. Mi1janovci (Кalesija WNW)
82.(} Mi1ja5 (Вije1jina S)
83.0 Misic jarak (Ugljevik s)
84.0 Moluhe (Tuzla W periferija grada)
85.0 Moluska rijeka (Tuzla W)
86.(} Mostnik р., u Tuzli, jufui dio grada
87. Mramor, rudnik (Lukavac NE)
88.0 Mrketic brdo (Bijeljina S)
89. Munjaca р.- Rozanjska rijeka, sliv Sapne (Zvomik NW)
90. Mustafici (Srebrenik N)
91. Nahvioci kod SiЬosnice (Lopare WNW)
92. Nikolici (Ugljevik SSW)
93. Nisani, vrh Medednika, na N od Gomje Tuzle (Lopare SW)
94.0 Oglavak (Celic W)
95. Omazici (Banovici Е)
96.0 Orasje (Tuzla S)
97. Ovcarevo vrelo (Gradacac SSW)
98. Paleznica (Gracanica NNW)
99.0 Parselo (Tuzla S)
100.0 Pasabunar, zapadni dio grada Tuzla
101.0 Petrovici (Kalesija NW, Tuzla SE)
102 Piperi, na Е od SiЬosnice (Lopare WNW)
103. Pirkovac (Gracanica NE)
104.0 Pirkovci-Maoca (Majevica N) (Lopare NW)
105.0 Plane, zapadno predgrade Tuzle, povrsinski kop
106. Pogledaliste (Gracanica SE)
107. Potocani (Kalesija SE)
108. Potocari (Durdevik rudnik) (Banovici Е)
109. Pozderovici (Banovici ENE)
110.0 Pranjici (Tuzla WSW)
111. Prline (Lukavac NNW)
112.0 Puskovac (Uglj evik W)
113.8 Rasljanska rijeka (Celic W)
114. Ravna Tresnja (Tuzla WSW)
115.0 Ravna Tresnja-1, busotina za naftu u Bukinjima (Tuzla W)
115а.О Rijecica (Tuzla S, ujuznom sinklinorju Krekanskog bazena)
116. Rosici (Gradacac SSW, Gracanica N)
117. Samaric brijeg (Celic NNW)
118. Sapna- Celopek (Zvomik NNW)
119.(} Sarac р. (Kalesija W)

417
119а. Semberija -1, bиsotina za naftи и Dvorovima (Bijelj ina NNE)
119Ь. Semberija -2, bиsotina za naftи и Popovima (Bijeljina ESE)
120. Seona (Banovici NW)
121.9 SI-17, bиsotina za sои Тиsnји (Tиzla)
122.9 Sioski р. и dolini Tavne (Bijeljina S)
122а.9 Sjeverna i sjeveroistocna Bosna
122Ь.9 Sjeveroistocna Bosna
123.9 Sjeveroistocna Majevica
124. Skakova gornja (Gradacac SE)
125. Srebrenik i plato Ljenobиd (Srebrenik S)
126.9 Srebrenik gornji, podrиcje gradine
127.9 Srebrenik- selo Tinja (Srebrenik SE)
128. Smolиca (Lиkavac N)
129. Srnice (Gradacac SSE)
130.9 Stevanovic, na Е od SiЬosnice (Tиzla N)
131.9 Stjepkovica р. (Gradacac SE)
132. Satorovici (Celic N)
133.9 Sibosnica (Lopare NW, Tuzla N)
134.9 SiЬosnica-1 (Lopare NW)
135.9 Sicki Brod (Tuzla W)
136. Sljivice (Simin Han S, Zivinice NE)
137. Spionica (Srebrenik NNW)
138. Tanjevac р. (Bijeljina S)
139.9 Taravcevina (Zivinice NE)
140. Tetima (Gomja Tuzla NNW), (Tиzla NE)
141.9 Tinja- Gnjica, medиrijecje и Posavini
142. Tovarnica (TojsiCi NNW), (Zivinice NE)
143.9 Trebovac planina (Doboj NNE), (Gradacac S)
144.9 Tmova (Вijeljina SSW)
145.9 Tиsanj, и gradи Tиzli
145a.G Tиzla, и gradи
147.9 Tиzlanski bazen
147a.G Tuzlanski dio Majevice
149.9 Ugljevik, rudnik (Ugljevik S)
150.9 Ugljevik- Janjari (UgUevik SE)
151. Ugljevik, bиsotina br.99
151а.9 Uzunovici (Ugljevik S)
152. Vitanovic-1, busotina za naftи (Brcko NW)
153.9 Vodice (Majevica)
154.9 Vrsani (Tиzla S)
155.9 Vиcjak brijeg (Ugljevik S)
155а.9 Zabrde (U g\jevik NW)
155Ь. Zavid-3, bиsotina и Rastosnici, na S od sela (Zvornik NNW)
156.0 Zolje - Delic brdo na Trebovcи
157.9 Zrnici (Gradacac)

418
 N

4
•
Vtasenica
е
+
Е
SE Pz

9
16
15
Fo/Sa
• 2
з
13

""-
ој::.
PALEOZOIK ISTOCNE BOSNE (Е - Pz)

1. Crni Vrh (Praca S)

la. Datelji (Praca S)
2. Han Orahovica (Praca S)
4. Hodzin gaj (Vlasenica NNW)
5.9 Istocna Bosna
6.9 KiseUak (Praca ESE)
7. Кlek (Jahorina SE, Praca SSW)
8. Kopljace (Vlasenica Е)
9. Lunje (Praca SE)
10. Podkoran (Praca NNW)
11. Praca (rajon)
12. Prekaca (Praca NNE)
13. Prisoje kod Urkovica, kod Nove Kasabe (Vlasenica ENE)
13а. Radojna i Lim, u rajonu Ruda (Visegrad S)
14.9 Rasev gaj i Dragosavci (Vlasenica N)
14a.G Razboriste (Praca)
15. Suha Cesma (Praca N)
16.9 Veliki potok (Praca S)
17. Vihari (Praca SW)
18. Vlaska stijena (Praca Е)

PALEOZOIK JUGOISTOCNE BOSNE (SE - Pz)

1.9 Baturaj potok, na Е od Dobrog polja (Foca NW)

2. Boljoradina(Foca Е)
3. Brod (Foca SW)
4.9 Draznica rUeka, na Е od Dobrog poUa (Foca NW)
б. Ilovaca (Gorazde WNW)
8. Mazlina (Foca NNW)
9. Osanica rijeka, na N od Ustikoline (GoraZde WSW)
10. Popov Most, na N od Tjentista (Foca S)
12.9 Spile potok, Dobro polje Е (Foca NW)
13. Suljci (Foca S)
14. Tjentiste, u dolini Sutjeske (Foca SSW)
15. Ustikolina (GoraZde SW)
16. Varos, na Е od Dobrog ро\ја (Foca NW)
17. Zbic (Foca NNW)
18.9 Zubovici (Foea S)

420
 N
12
.16 30 40
Кl8danj Vlasenica819 зg32
22 254
11
10
15
11а 2,9 Е
80iovo
26
241,36
7 8 SEMz
13 21 14 42
18,31

15

13 •Sokolac

1;!:ogatica

i3
MEZOZOIK ISTOCNE BOSNE (Е - Mz)

1. Berkovina, na W od Han Pijeska (Vlasenica SSW)

2. Bijele vode i Buce (Srebreпica WNW)
З. Bijelo Brdo (Visegrad SSEB)
4. Bijelica Kuce ili Bjelis (Olovo NE)
5. Bjelusa potok, od G. Vardista na SW (Visegrad SE)
6.9 Borike u rajonu Rogatice, na NE
7. Borovina, od Zep planine na N (Vlasenica SE)
8. Вrасап, па SE od Vlaseпice (Srebreпica WSW)
9. Buce, kod Suceske (Srebreпica WNW)
10. Cude (Oiovo NNE)
11. Drece1j, od Olov~ na SE (Kladanj SE)
11а. Gerovi kod Milica (Vlaseпica ESE)
12. Gojsalic (Кlаdапј NNE)
13. Нrastiste i Gazivode (Sokolac W) te Dragoradi (Olovo SSE)
13а. Нит kod Rogatice
14. Japaske bare, na W od Han Pijeska (Vlasenica S)
15. Javomik (Кladanj NE), Javor (V1asenica SW) i Devetak (Sokolac ENE)
16. Кladanj, па NE
17. Kokovina i Lunj (Rogatica NW)
18. Kuceriпa i Brlozпik u Podzeplju (Vlaseпica SSE)
19. Lukavicka rijeka (Vlaseпica SE)
20. Macute, od G. Vardista na SW (Visegrad SE)
21. Mitrovici i Stoпoge, па W od Нап Pijeska (V1aseпica SSW)
22. Ocevlje (Oiovo па WNW)
23.G Olovo- Cevljaпovici (Sarajevo NNW)
23а.9 Olovo- Cude (Oiovo NNE)
24. Pjenovac, na W od Han Pijeska (Vlasenica SW)
25. Ponijerka (Olovo NE)
25а. Pozdercic (Visegrad)
26. Prgosevo (Olovo SSE)
27. PriЬojevacki potok (Srebreпica ESE)
28. Rudo (Visegrad SSE)
29. Stanisevac i Macute kod Vardista (Visegrad Е, SE)
30. Staric (Кlаdапј Е)
31. Stoboraпe i StuЬlic na Ravпoj Romantii (VIaseпica SSE)
32. Supac kod Milica (VIaseпica Е)
33. Sekovici (V\asenica NNW)
34.G Тisava kod Vardista (Visegrad ESE)
35. Vardiste (Visegrad ESE)
36. Varesko brdo, Nevacka i Berkoviпa kod Нап Pijeska (Vlasenica SSW)
37. Veletovo (Visegrad NE)
38. Visegrad, na S
39. Vlaka rijeka kod Milica (VIasenica Е)

422
40. Vlasenica, rajon
41. Zagradski potok kod Rиda (Visegrad SSE)
42. Zep planina, na Е od Han Pijeska (Vlasenica SSE)
43.0 Zeravice (Vlasenica SW)

MEZOZOIK JUGOISTOCNE BOSNE (SE - Mz)

1. Batovo (Gora.Zde Е)
2. Cajnice (GoraZde SE)
2а. CeleЬici (Foca SE)
2Ь. Danicici- Pivin do kod Miljevina (Foca WNW)
3. Gomje i Donje Bare (Tjentiste SSW)
4. Нrcavka (Tjentiste NW)
5. Jelec kod Miljevine (Foca W)
б. KrЬ\jine i Sivolje, na S od Tmova(Foca WNW)
ба. Orlovacke stijene, na N od Cajnica (GoraZde SE)
7.0 Park Sиtjeska и Tjentistи
8. Prijedjel (TjentiSte NE)
9. StaЬljan stan ili Stavljani na Volиjak pl. (Tjentiste S)
1О. Tjentiste и dolini rijeke Sиtjeske
11. Treskavica planina (Foca WNW) i Vucevo planina (Tjentiste Е)
12. Trtosevo (Foca ESE)
13.0 Velike Vlasиlje na planini Maglic (Tjentiste SSE)
14.0 Volujakplanina (Tjentiste SSE)
15. Vratar, prijevoj (Tjentiste SSW)
1б.О Zagajnica kod MiUevine (Foca W)
17. Zavajit (Foca SE) i Trbusce (Foca SSW)
18. Zelengora planina (Tjentiste W)

423
 ~
ш
Ш (Ј)

КENOZOIK ISTOCNE BOSNE (Е - Kz)

l.G Banja stijena pecina, u dolini rijeke Prace (rajon Rogatice)

2. Gomja Ьijambarska pecina, izaedu Nisica i Krivajevica (Olovo SSW)
З. Rogatica, bazen
4. Srebrenica, sedra vrela Guber
5. Strpci, na SSE od Vardista (Visegrad SE)
6. Zakomo (Rogatica NNW)

КENOZOIK JUGOISTOCNE BOSNE (SE - Кz)

1. Donji Budanj i Zalozje kod Miljevine (Foca W)

2.{} Kuk pecina u klisuri rUeke Bistrice (Foca WNW, Miljevina W)
З. Miljevina(Foca W)

424
 Z+. ...

~
"ё:
"5'
\1.

•
ф

.... ..,.

i
•

PALEOZOIK ZAPADNOG DIJELA CENTRALNE BOSNE (CW - Pz)

1. Bistrica rijeka, na N od Gornjeg Vakufa (Fojnica W)

2. Dobruska planina, na SE od Gornjeg Vakufa (Fojnica WSW)
3. Dusina (Fojnica S)
4. Gornji Vakuf- Vranica planina (Fojnica WSW)
5. Jezero (Јајсе W)
6. Locike- Krstac- Smiljevaca, na planini Vranici (Fojnica WSW)
7. Perucica (Јајсе W)
8. Pliva rijeka (Јајсе W)
9.G Srednjebosansko paleozojsko podrucje
1O.G Srednjebosanske skriljave planine
ll.G Vranicaplanina, rajon

425
.ј::.
N
0\

36 N

+
28 33.

Skender Vakuf
• 35

2
63
С Mz·
2
• Mrkonj\c Grad
21 26
31 18 47
6а 2~5 31 8 Јајсе зв 27 405
11 зо 51а 39
8Sipovo 9 52
29 З4
16 20 32
25 8Travnik
12 2 24'i.VarвS
25 2120 7
8 Donji Vakuf 13 25

41 3
8Bugojrlo 5
Srednje
~
14

11 5

15а
2
MEZOZOIК ZAPADNOG DIJELA CENTRALNE BOSNE (CW - Mz)

1.9 Babanovac i Sisava kod Vitovlja (Travnik NW)

la.9 Banja Luka- Sarajevo, zona flisa
2. Bespelj (Јајсе N)
3. Bozinhan(SkenderVakufS)
4.9 Brisce i Zagradine (Јајсе WNW)
5. Bukovica, na NE od vrha Vlasica (Тravnik NNE)
6. Carici (Skender Vakuf S)
ба. Debela kosa, izmedu Jezera i Sipova (Јајсе W)
7.9 Dedici i Ovcine (Јајсе Е, Ugar SW)
8. Dimitor planina (Mrkonjic Grad W)
9. Dnoluckca planina (Јајсе SSE)
10.9 Dobretic- Poljane (Јајсе NE)
11. Drenov dol (Јајсе SW)
12. Gorica - Ljusa (Јајсе S)
13.9 Gomji Ugar, gornji tokrijeke Ugar
14. Han Cadavica (Mrkonjic Grad NW)
15.9 Humac vrh, na Е od Vlasica (Travnik NE)
16. Izvor Plive i Vodica (Sipovo SW)
17.9 Jadovnik, na NW planine Vlasic (Travnik NW)
18. Јајсе, rajon
20. Janj, slivrijeke (Sipovo S)
21. Jankovici (Mrkonjic Grad W)
22. Jasenovi potoci (Sipovo WNW)
23. Josavka potok- Debela kosa, na SSE od Mrkonjic Grada (Јајсе W)
24.9 Jursko-kredni flis (Banja Luka- Sarajevo)
25. Knezevici- vrh Lisina na Vitorogu (Sipovo SE)
26. Koricani, na NE od rijeke Ugar (Travnik NNW)
27. Koricani- Safici (Travnik NNW)
28. Кrupa na Vrbasu (Banja Luka S, Skender VakufNW)
29. Kutasa (Јајсе S)
30. Lanista (Јајсе S)
31. Lisina planina (Mrkonj ic Grad WS W)
32. Ljusa (Јајсе S)
33. Mala Usorica, и planini Borji (Teslic W)
34. MehuriCi (Тravnik NE)
35. Ocaus planina (Teslic SW)
36. Osivica (Teslic NW)
37. Otomalj- Bukovica- Oborci (Јајсе SW)
38. Ovcina (Јајсе Е)
39. Radojcici, (Travnik NNW)
40. RadonjiCi- Bukovica (Travnik NNE)
41. Rudina p1anina (Bugojno ENE)
42.9 Sazici (Vlasic NW, Travnik NNW)

427
43. Skender Vakuf, vidi Carici
44.G Srednjebosanske skriljave planine
45. Stupna, kod sela Jezero (Јајсе W)
46.G Sedinac potok (Јајсе S)
47. SeriCi (Zenica N, Travnik NE)
48. Sevicka rijeka i Ograjni potok (Travnik NE)
49.G Sisava i Koricani (Travnik NNW, Vlasic NW)
5l.G Ugar, gomji tokrijeke(TravnikN)
5la. VitovUe i Koricani u slivu Ugra (Travnik NW)
52. Vlasic planina (TravnikN)
53. Vranduktunel (TravnikENE)
50.0 Vukovic - Kricici - Melina, kod Dobretica (Јајсе NE)
55. Zmijanje (Mrkonjic Grad NNW)

MEZOZOIК ISTOCNOG DUELA CENТRALNE BOSNE (СЕ- Mz)

l.G Bilek kod Da2danskog (Vares ESE)

2. Borovica (Vares W)
3. Budozelj (Vares S)
4. Crepoljsko planina (Sarajevo NNE)
5. CevljanoviCi (Srednje NNE)
6.G Drljevac na planini Crepoljsko (Sarajevo NE)
7. Droskovac (Vares)
8. "Dubostica" (Vares N)
9. Haliluci (Saraj evo Е)
10. Han Bulog (Sarajevo Е)
12.G Кiprovac i Bukovacka rijeka, u rajonu Breze?
13. Кralupi (Vares S)
14. Ljubina rijeka (Sarajevo N)
15. Maglaj, na S od grada
16. Moscanica (Sarajevo ENE)
20. Saski do (Vares W)
20а. Semizovac (Srednje SW, Sarajevo NW)
21. Smreka (Vares W)
22. Srednje, rajon (Sarajevo N)
23 .G Siljansko polje pod Romanijom
24. Vares, rajon
25. Veovaca (Vares ESE)
26. Zavidovici, na NE od grada
27.G Zavidovici- Maglaj
28. Zavidovici, na S od grada

MEZOZOIК JUZNOG DUELA CENTRALNE BOSNE (CS - Mz)

1. Bakije, Bistrik, Lapisnica i Dolovi- Ьliza okolina Sarajeva

428
2. Banja do- DjeCic, na S od Trnova (Sarajevo S)
3.9 Bistrik, SE dio starog dijela Sarajeva
4. Blizanci na Trebevicu (Sarajevo S)
5. Brezova glava i JaЬlanica (Sarajevo S)
б. Bukovik na planini Crepoljsko, na N od Sarajeva te Trebevic i Jahoriпa па SE
od Sarajeva
7. Dovlici pod Trebevicem, povise korita MiUacke, na napustenoj zeljezп i(;koj
pruzi (Sarajevo SE)
8.9 Draguljac (Vidikovac), krajпja tacka zicare (Sarajevo S)
9.9 Grabovik (Sarajevo okolica)
10.9 Gradiste (Sarajevo okolica)
11. lgmanplanina (Вjelasnica NE, Sarajevo SW)
12. Palez, vrh sa manjom kulom, na S od Zidovskog groЬlja (Sarajevo S)
13.9 Sarajevo, prveпstveno Trebevic
14. Sarajevo- Lukavica
14а. Studenkovici- zaseok sajuZпe strane Trebevica (Sarajevo S)
15. Trebevic planina.ogranak Jahorine (Sarajevo SE)
15а. Trnovo, sjediste opCine (Sarajevo S)

A.?Q
.ј::.
w
С>

• N

+
КotorVгroS 15а8
21 'feslic
11

13

• МrkonjiC Grad
СКz
6
Јаје&
•9
8Sipovo 23
20
19
•тravnik

1ьf1Bugojno

8
16
KENOZOIК ZAPADNOG DIJELA CENTRALNE BOSNE (CW - Кz)

4. Brezove Dane, Novi Seher WNW (Zepce NNW)

5. Cajdras (Zenica WSW)
6. Donje Mile (Јајсе W)
7. Gnjuse (Zenica SE)
8. Gracanica rudnik (Bugojno SSE)
9. Јајсе, bazen
10. Janjjci (Zenica SSE)
1Oa.G Korjcani- Saiici Travnik NNW, Ugar NE)
11. Maslovare (Kotor Varos ESE)
12. Medna potok(Кijuc S, Sipovo NW)
13. Ocaus planina (TesJjc SW)
14. Podbrezje (Zenica NW)
15. Porjce ј Vrhpec (Bugojno SW)
15а. Rankovjci (Teslic W)
16. Ricica donja (Gornji VakufNW, Bugojno SE)
18. Strupnina kod Novog Sehera (Zepce N)
19. Suhi do (Travnik NE)
20. Sipovo,bazen (Sipovo S)
21. Tes\jc, bazen
23. Vitovlj е i Mudrike (Travnik NW)
24.G Vrhpec, Vese\a ј Porjce (Bugojno SW)
25. Zenica, grad
26.{) Zenjcko-sarajevski bazen
27. Zeljkovici u Mednoj (Sjpovo WNW)
28. Zepce - Novi Seher, bazen (Zepce NW)

KENOZOIK ISTOCNOG DIJELA CENTRALNE BOSNE (СЕ - Kz)

1. Breza,rudnik
2. Haljinici, па SW od Kraljeve Sutjeske (Kakanj ESE)
З. Izbod (Breza SE)
4. Kakanj, bazen
5. Koscani (Breza NNW)
6. Kosevo (Sarajevo centar)
ба. Marinova pecina и RogousiCima kod Mokrog (Sarajevo ENE)
7. Osovac potok (Zepce ESE)
7 а. Popov han kod Varesa (Breza N)
8. Ricica (Kakanj Е)
9. Seoce (Kraljeva Sutjeska SW, Kakanj SE)
11. Upovac (Breza WNW)
12. Vogosca (Sarajevo NW)
13. Zagajnica potok (Breza NE)

КENOZOIК JUZNOG DIJELA CENTRALNE BOSNE (CS - Kz)

1. · Kasindo (Sarajevo S)
2. Megara pecjna (Bjelasnica NW, Sarajevo SW)

431
 1В

6 24 7
26 s31эЪ
7 9 14 eКonjic
2 25
1ј GraЬovica
1 N
311:11~18 14,3

+
27
20 4
12 з
ePosuSje
5 15

6
,9U/og
22
З2а 4,53
52cd .. !з
Neves1П)e

eLJubuski
11
1 49

estolac

5Оа
2
15 5За
6 35
45
19

4ff59

50 25
26
tiTrвblnje
24

432
MEZOZOIК SJEVERNE HERCEGOVINE (НN - Mz)

1. Bijela (Кonjic S)
2.() Bistrica kod JaЬlanice (Grabovica N)
3.() Blace i Gmici (Prozor Е)
4. Boracko jezero (Konjic SSE)
5. Crni vrh, na SW od JaЬlanice (Grabovica N)
5а. Crvanj planina (zapadni dio) (Ulog WSW)
б. Doljani, na WNW od JaЬlanice (Prozor SSE)
7. Donja JaЬlanica i Podbrezje (Grabovica N)
7a.G Donja JaЬlanica i Papratno (Grabovica N)
8. Gracanica (Prozor SE)
9. Idbar (Konjic W)
10й JaЬlanica (Grabovica N)
1l.G Komadinovo vrelo (Grabovica N, JaЬlanica S)
12.() Krstac prijevoj na putu Nevesinje- Glavaticevo (Ulog W)
13. Krupic (Prozor NE)
14. LjuЬina planina (Konjic W)
17. Papratsko kod JaЫanice (Grabovica NNE)
18. Parsovici, па NW od Konj ica (Prozor SE)
19. Plasa p1anina, na SW odJaЬlanice (Grabovica N)
20. Prenj planina (Grabovica ESE)
21.() Rama rijeka (Prozor SSE)
22. Risovac, kod B1idinjegjezera (Grabovica WNW)
23.() Ruzno u Doljanci kod JaЬlanice (Grabovica N)
23a.G Sjeverna Hercegovina
24. Slatina, na uscu Rame (Prozor SSE)
25. Sljeme, vrh planine Plase (Grabovica NNW)
2б. Sunjicev stan na Ма! ој Cvrsnici (Grabovica NW)
27. Suplji kuk u kanjonu Bijele (Konjic SSE)
28. Tolovac brdo (Prozor SSE)
29. Ulog, u gornjem toku rijeke Neretve (Nevesinje NE)
30. Valovita potok, na ENE od JaЬlanice (Grabovica NNE)
31. Zlate i Cehari, na SW od JaЬlanice (Grabovica N)

MEZOZOIK ZAPADNE HERCEGOVINE (HW - Mz)

1. Bacenica potok u dolini Drezanke (Grabovica WSW)

2. B1idinje jezero,ju:Zno (Grabovica WNW)
З. Bogodol- Osljar па planini Cabulji (Grabovica SW)
4. Botum potok u dolini Dre:Znice (Grabovica WSW)
5. Britvica na planini Cabulji (Siroki brijeg NW)
б. Crne Lokve kod Kocerina (Siroki brijeg W)
7.G Cabulja planina (Mostar NNW)
8. Drezanka rijeka, razdvaja planinu Cvrsnicu od Cabulje (Grabovica SW)

433
9.(:) Drezanka- Vrdi, na S od Dreznice (Grabovica S)
10. Goranci (Mostar NNW)
11. Gomji Studenci (Ljubuski ESE)
12. Gracanica potok, na N Cabulje (Grabovica SW)
12а. Hotanj, na W od PociteUa (Ljubuski SE)
13.(:) Ja.zici, na N od Imotskog
13а. Jugozapadna Hercegovina
14. Kalabac, na Cabulji (Grabovica S)
15. Ladina na Cabulji (Siroki BrijegN)
16.(:) Ledenica na CabuU i (Grabovica SS W)
17.G Ledenica potok- Vrh Cabulje Velika Vlajna (Grabovica SSW)
17a.G Ljubuski- Svitava kod Metkovica
18. Meomaca potok na Cabulji (Grabovica WSW)
19. Mostar, na podrucju grada
20. Nug1a i Zagшje (Posusje NW)
21. Pogoreliste na Cabulji (Grabovica WSW)
22. Rasno (Siroki Brijeg SSW)
23. Raska gora na Е od Cabulje (Mostar NNW)
23a.G Raska gora plato (Mostar NNW)
24. Raska gora - Rastani, na Е od Cabulje (Mostar NNW)
25.(:) Rogobrdo (Grabovica SSW, na Cabulji)
26. Strizevo, Cabulja N (Grabovica W)
27.(:) Sveca, Cabulja N (Grabovica SSW)
31. Tisno- Meomaca- Vrdi, na N Cabulje (Grabovica WSW)
32. Tramosnik potok- Stol, na N Cabulje (Grabovica S)
32а. Trtla planina, na W od Mostara (Siroki Brijeg S)
33.(:) Veja potok, na N Cabulje (Grabovica SSW)
34. Vrdi, na N Cabulje (Grabovica S)

MEZOZOIK ISTOCNE HERCEGOVINE (НЕ - Mz)

l.G Arslanagica most (Treblnје Е)

2. Babln do u Нrasnom (Neum ENE)
3. Bije1o polje (Mostar NNE)
4. Brasina vrh na Velezi (Mostar Е)
5. Cerovica, na N od Hutova (Neum NE)
б. Cerovo (Neum ENE)
8. Cekmje, kod Voznice u Zalomki (Nevesinje Е)
9. Duzi(TreЬinjeWSW)
10. Gacko, rajon
11. Gatacka Bjelasnica (Gacko WSW)
12. Glusci (Metkovic SE)
13.(:) Gomje Rilje u Zalomki (Nevesinje Е)
15. Hrasno (Neum ENE)
16. Hum(TreЬinje W)

434
17. Hutovo (Neum ENE)
18.9 Hutovo - Metkovic
19. Ivica, na SE od LjuЬinja (TreЬinje NW) i Plana (Bileca N)
20.9 Jazina potok u TreЬinju
20ай Jugoistocna Hercegovina
20Ьй Ju.Zna Hercegovina
21. Кifino Selo (Nevesinje ENE)
22.9 Kosijerovo (Trebinje Е)
23. Kuti, na NW od Velezi (Mostar NNE)
24. Lastva, pojave uglja (TreЬinje ESE)
25. Lastva, antiklinala (TreЬinje NW- SE)
26. Leotar, antiklmala (TreЬinje N)
27. Meka Gruda (Bileca N)
28. Metkovic, rajon
29.9 Metokia kod Gacka
30. Miholjaca(Gacko SE)
31. Mosevic (Neum ENE)- Zavala (Neum ESE)
3la. Nadanici- Kunjak potok (Gacko WNW)
31Ь. Nadanici - Lukavica (Gacko WNW)
32. Neum, rajon
33. Nevesinje, rajon
34. PetroviCi (TreЬinje WNW)
35. Plana (Bileca N)- Fatnicko polje (Bileca NNW)
36.(:) Plana i Ivica (antiklinala) (TreЬinje NW)
37. Pluzine kod Кifinog Sela (Nevesinje NE)
37а.9 Podvelezje i Velez (Mostar ESE)
38.9 Popovo polje SE (ТreЬinje WNW)
39. Pozarinekod GornjihRilja uZalomki (NevesinjeE)
41.9 Rade (Neum NW)
44.(:) Rudin do kod Bilece (TreЬinje N)
45. Seliste (Bileca NNW)
46.9 Skenderovci na Velezi (Mostar Е)
47.9 Slano, na N (Neum SE)
48. Slivno (Neum NNW, Metkovic S)
49. SnijeZnica planina (Nevesinje SSW)
50. Scenica (TreЬinje WNW, Trsteno NNE)
50а.. UЬosko (Stolac SE)
51.9 Usce Voznice, u Zalomci (Nevesinje Е)
52. Varoski potok u Zalomci (Nevesinje Е)
52а.9 Velez (Mostar Е) i CabuUa (Mostar NW)
52Ь.9 Velez - Raska gora - Trtla planina
52с. Velez i Podvelezje (Mostar ESE)
52d. Velez - Podvelez (Mostar ESE)
53. Velez planina (Mostar Е)
53а. Vidusa planina (Bileca NW)

435
54.0 Vjetraca i Rijeka na antiklinali Zalomka (Nevesinje Е)
55. Visnjevo kod Nadinica (Gacko NW) i Pluzine (Nevesinje NE)
56. Voznica potok u Zalomci (Nevesinje Е)
57. Zalom, na SE od Kifinog sela (Nevesinje ESE)
58Ј) Zalomka (Nevesinje Е) i Miholjaca (Gacko)
59. Zavala- Ravno (Neum ESE)
60. Zavala - Slano (Neum ESE)
61. Zaba planina (Neum NE, Metkovic SE)

2,4 N

+
6
• 3
Кonjic

Н Kz
&
7 13 1 3,4
SirokiBrijeg

1
2

21 522
13 '
17
~
~Stolac

7 19
8

436
KENOZOIК SJEVERNE HERCEGOVINE (НN - Kz)

1. Bare, na S od vrha Jelenak na Cvrsnici (Grabovica WNW)

2. CeleЬicki bazen (Konjic NW)
3. Dzepe (Кonjic Е)
4. Konjicko-ostrofucki bazen (Konjic NW)
5. Prozo~bazen
6. Repovica (Konjic N)

КENOZOIК ZAPADNE HERCEGOVINE (HW - Kz)

l. Blatnica Gornja (Citluk N, Mostar SW)

la.G CabuUa planina, SW obod (Mostar NW)
2. Citluk, rajon (Mostar SSW)
3. Donji Gradac (Siroki BrijegE)
4. Grabova draga (Siroki Brijeg Е)
5. Grude (Siroki Brijeg W)
5а. Hotanj (Capljina Е, Mostar SSW)
6. Kadim (PosusjeNW)
7. Kocerin (Siroki Brijeg W)
7а. Konjovac (Posusje NNE)
8.G Konjovac i TriЬistovo (Posusje NNE)
9. Ljubuski, rajon
9a.G Ljubuski- Capljina- Dracevo (Ljubuski SE)
10. Mostar, bazen
11. Nugla i Sumeljavci (Posusje NW)
12. Posusje, bazen (Posusje W)
13. Privaljarak, na SE od Kocerina (Siroki Brijeg W)
14. Rakitno polje (Posusje NNE)
15. Risovac, na S odBlidinjegjezera (Posusje NE)
16. SirokiBrijeg,rajon
16а. TriЬistovo (Posusje NNE)
17. Vinjani (Posusje WNW)
18. Virpolje (Posusje WNW)
18a.G Vir - Kadim (Posusje NW)
19. Zagorje (Posusje WNW)
19a.G Zagorj е i Nugli (Posusj е WNW)
20. Zahumlje (Mostar W)
21. Zamaca i Gajine (Posusje NW)

KENOZOIK ISTOCNE HERCEGOVINE (НЕ - Кz)

1. Bijelopolje(МostarNNE)
la.G Badanj peCina (Stolac NW)
2. Вlagaj (Mostar SSE)

437
3. Borojevici (Stolac NW)
4. Buna (Mostar SSE)
5. Dabrica (Stolac NNE)
б. Doljani, na Е od Gabele (Metkovic NE)
7. Dubravice i Hrasno (Neum ENE)
8. Durdeva glavica, na SE od Ljublnja (Bileca WNW)
9. Gabela- Stolac (Metkovic NNE)
10. Gacko, bazen
11. Gatacko polje (Gacko SW)
12. Gnojnice (Мostar SE)
13. Hodovo (Stolac NNW)
16. Lastva, antiklinala, na NE od Treblnja (Bileca SSW)
17. Lukavac, od Nevesinjskog polja na SE (Gacko WSW)
19. Planskopolje(BilecaN)
20. Podvelezje (Mostar Е)
21. Rotimlja-Hodovo, bazen(MostarSSE)
22. Stepen - Кrs (Stolac NNE)
25. Zelena pecina (Mostar SSE)

438
 VI ПRONOSTRATIGRAFSКE JEDINICE
(CПRONOSTRATIGRAPПICAL UNITS)

Ablchi sloievi (К. Кrejci- Graf, 1932) Ime ро vrsti Paradacna aЬichi. Predstavlja
glinoviti donji pont и Paratetisи.
Aifel (Eifel) lme ро planini u Donjorajnskom skriljavom gorju (Njemacka). Ajfel је
prvi od dva kata srednjeg devona.
Akvitan (Aquitan) (Мауеr- Eymar, 1858) Ime ро pokrajini u jиgozapadnoj Francиskoj.
Prvi od dva kata donjeg miocena ро IUGS-и (Intemational Union of Geological
sciences).
АIЬ (АЉ) (А. d'OrЬigny, 1842) Ime ро rijeci АиЬе (АЉа), desnoj pritoci Sene
(Francиska). АЉ је sesti (posljednji) kat donje krede ро IUGS-и.
Aleksin (М. S. Svecov, 1922) Ime ро gradи na Okijиzno od Moskve. Aleksinje sesti
(pretposljednji) kat donjokarbonske serije vize.
Alen (Aalen) (Mayer- Eymar, 1864) Ime ро lokalitetu u istocnom WUrthenbergu
(Njemacka). Alen је prvi od cetiri kata srednje jure.
Anizik(Anis) Ime ро rijeci Ennes (Anisus) u IstocnimAipama. То је prvi od dva kata
srednjegtrijasa. Dijeli se na potkatove: hidasp, pelson i ilir.
Apt (Apt) Ро imenu grada ujugoistocnoj Francuskoj. Aptje peti od sest katova donje
krede. Dijeli se na potkatove bedu1 i gargas.
Artinsk (А. Karpinsky, 1874) Nosi ime komЬinata kojije tada dje1ovao и Srednjem
Preduralju. Artinskje treci od cetiri kata donjeg perma.
Asel (RШencev, 1954) Ime ро rijeci и Jиmom Priura1jи. Prvi kat donjeg perma.
Baden (А. Рарр i I. Cicha, 1968) lme ро gradu Baden juzno od Веса (Austrija).
Badenje regiokat Centra1nog Paratetisa koji odgovara katи langij i donjem dijelи kata
seraval srednjeg miocena ро IUGS-u. Od 19-tog vijeka baden sи zvali
drugomediteranskim katom, а kasnije duze vrij eme pogresno tortonom.
Bajes (Вауеих ili Вајос) (А. d'OrЬigny, 1851) lme ро gradи Bayeux
(Baiocium)(Francuska). Bajes је drugi od cetiri kata srednje jure.
Barem (Barrem) (Coquand, 1862) Ро imenu mjesta иjugoistocnoj Francuskoj. Barem
јеcetvrti od sest katova donje krede. Sprudni karakter barema i apta zovu иrgon.
Barton (Barthon) (Mayer- Eymar, 1857) Ime ро loka1itetи и Londonskom bazenu
(Engleska). Bartonje drugi od dva kata srednjeg eocena ро IUGS-e, а prema zakljucku
IGC (Intemational geologic congress) ( 1984).
Baskir (S. V. Semihatova, 1934) Ime ро jиznoиra1skoj pokrajini Baskiriji (Rиsija).
Baskir је druga od dvije serije srednjokarbonske nadserije namir.
Bat (Bathon) (d'Нalloy, 1843) Ime ро lokalitetu u Juznoj Engleskoj. Batje treci od
cetiri kata srednjejure.
Bedul (Bedиl) Ime ро lokalitetu na jиgoistoku Francиske. Bedиlje prvi od dva potkata
donjokrednog kata apt.
Berias (Berrias) (Coqиand, 1871) Ime ро lokalitetu и Francиskoj. Berias је prvi od
sest katova donje krede.

439
Bubenstain (Bиchenstein) (Е. Mojsisovics et al.) Ро imenи mjesta и Jиznom Tirolи
(Italija). Bиhenstajnje prvi od tri regiokata srednjo trijaskog kata ladinik. Odgovara
zoni Protrachyceras reitzi.
Buloski krecniak (F. Hauer, 1887) U Dinaridima poznato ime za cefalopodne
krecnjake prvi риt otkrivene и Han Bulogu kod Sarajeva. Pripadajи zoni Paraceratites
trinodosиs gomjeg anizika (ilira).

Cenoman (Cenomaniиm) (А. d'OrЬigny) Prvi od sest katova gomje krede.

Dak (Dac) (Teisyre, 1909) Ime ро plemenи Dacana koji sи nastavali podrucje danasnje
Rиmunije. Starosti је priЬlifuo donjopliocenske (zanklij ро IUGS-и). Prema F. Rбgl
(1996) ovaj regiokat obrazovan ј е od kraaj а mesinskog do pred kraj zanklijskog vij eka.
U pontskom bazenu иporedиjemo ga sa regiokatom kimrij, а na Јиgи Panonskog bazena
sa donjim i srednjim palиdinskim sloj evima.
Dan (Danian) (А. d'OrЬigny, 1840) Ime ро drzavi Danska. OrЬigny је gomjн kredн
dijelio na katove: cenoman, turon, senon i dan. Кlasicna nalazista danija u Danskoj ne
sadrze za kredи vezane amonite, belemnite i inocerame, vec se isti nalaze н podini.
Nastala је dilema, da li sи te naslage kredne ili eocenske starosti. Ona је rijesena и
korist paleocena na prijedlog podnesenog od strane evropskog mikropaleontoloskog
kolokvij а ( 1977). Prema IUGS-и dan ј е prvi od dva kata paleogenske seriј е paleocen.
Devon (Devon) (G. Mиrchison i А. Sedgwick, Ј 839) Ime prema podrиcju Devonshire
н Ј иZnoj EngJeskoj. Prema IUGS-и devon ј е prvi sistem и poderatemн gomj i paleozoik.
Dijeli se na serije: donji, srednji i gomji devon. Donji devon dUelili smo na tri kata: zedin
(Gedinne), zigen (Siegen) i ems. Na prijedlog simpozija odrzanog и Pragu 1958. godine
globalna podjela za donji devon se mijenja te se danas prema IUGS-и donji devon dijeli
na katove lohkov, prag i ems.
Doger (Dogger) (А. Oppel) Ime prema lokalitetu и Engleskoj. Doger је sinonim za
srednjн jнru koja se dijeli na katove: alen, bajes, bat i kelovej.
Domer (Domer) (G. Bonarelli, 1895) Imepo lokalitetu Monte Domero и dolini Trompia
(ltalija). Domer је gomji ocidva potkata kata plinsbah tj. srednjeg lijasa.
Egenburg (Eggenbиrg) (F. Steininger i Ј. Senes, 1968) Р о imenн lokaliteta kod
Laиbersdorfa и sjevemoj Aнstriji. Egenbиrg је regiokat Centralnog Paratetisa koji
odgovara donjem dij еlн kata bнrdigal globalne podjele miocena ро IUGS-и.
Eger (Eger) (Т. Baldi i Ј. Senes, 1968) Ро imenи grada и sjevemoj Madarskoj. Eger је
regiokat Centralnog Paratetisa koji odgovara srednjem i gomjem dijelи oligocenskog
kata hat i katu akvitan и seriji miocen.
Ems (Ems) Ime ро mjestи и Ьlizini grada KoЬienz na Rajni (Njemacka). Ems је treci
kat donjeg devona ро IUGS-н.
Eocen (Eocene) Ime prema grckom eos=zora i kainos=novi, u smislu raвog pojavlj ivaпja
vrsta savremenog zivog svijeta. U kenozoiku eocenje druga serija trodjelne podjele
sistema paleogen. Dijeli se na katove: ipres, lнtet, barton i priabon (=latorf).
Famen (Famenne) Ро imenнjedne od pokrajina BelgUe. Famenje drugi od dva kata
gomjeg devona.
Fasan (Fassan) (Е. Mojsisovics, L. Waagen i С. Diener, 1895) lme ро lokalitetu u
Dolomitima, и dolini rijeke Fassa (Italija). Ро IUGS-и fasan је prvi od dva potkata

440
srednj otriј askog kata ladinik.
Gargas (Gargas) Ро imenи lokaliteta и jиznoj Francиskoj. Gargas је drugi od dva
potkata donjokrednog kata apt.
Golt (Gaиlt) (W. Srnith i Spath, 1820) Ро lokalitetu и KemridZu (Engleska). Golt ро
starosti odgovara donjokrednim katovima apt ј аlЬ. Nazjv se kod nas ranije cesto koristio.
Gzel (Gzell) (S.N. Nikitin, 1890) Ime ро lokalitetи и Podmoskovljи (Rиsija). Gzelje
druga od dvUe serije gomjokarbonske nadserije stefan. Sa njome se karbon zavrsava,
naredna serija orenburg ро odluci ЮС (1975) prebacenaje u perm.
Hat (Chat) (Т. Fuchs, 1894) Ime ро starom nazjvu za grad Kassel na Fuldi (Njemacka).
Hatje drugi od dva kata serije oligocen, иjedno posljedцji kat paleogena. Srednji i gomji
dio hata odgovara donjem egeru, regiokatи Centralnog Paratetisa.
Hetang (Hettang) (Е. Renevier, 1864) Ро lokalitetиna Sjeveroistoku Francиske, Ьlizu
granice sa Lиksenburgom. Hetangje prvi kat lijasa.
Hidasp (Hydasp) (L. Waageni G. Diener, 1895) Imepo rijeci Hydaspes и Salt Range-
и (Indija). Hidasp је prvi od tri potkata srednjotrijaskog kata anizik. Sadrzi zonu sa
Dadocrinиs gracilis.
Holocen (Holocene) Ime prema grckom holo=sasvim ј kainos= novi, u smislu sasvim
savremene flore i faиne. Holocenje druga od dvije serije kenozojskog sistema kvartar.
Obuhvaca interva\ od prije сса 10.000 godina do danas, tj. nakon povlacenja ledenog
pokrivaca posljednjeg glac~ala (virm ).
Ilerd (IIerd) Ranjje је smatran gornjim paleocenom (spamakom), а danas se istjce da
је stariji od kuisa (cиise) (R. Pavlovec, 1988). Prema IUGS-и odgovarao Ьi donjem
ipresи.

Шr (Illyr) (Ј. Pia, 1930) Ime ро nekadasnjem lliriku kao tipskim podrucjem
rasprostranjenja hanbuloske cefalopodne faune. Ilir је treci od tri regionalna potkata
srednjotrijaskog kata anizik.
lpres (Ypres) (А. Dиmont, 1849) Р о imenи grada и Belgiji. Ipres је ро IUGS-и jedini
kat donjeg eocena. Sa njime uporeduju kujz (cuise) Pariskog bazena.
Jul (Јиl) Ime ро JиlijskimAlpama na granici Slovenije sa Italijom. Јиlје drugi potkat
gornjotrjjaskog kata kamik sa vodecom vrstom Trachyceras austriacus.
Jura (Jиrassic) (W. Smith, 1823) Ime ро planini Јиrа na granici Svajcarske sa
Francиskom. А. Oppel (1836) podijeliojejurski sistemnaserije: lijas, dogeri malm. Ро
IUGS-и јиrа se dijeli na donjи, srednjи i gomjи. Donja јиrа dijeli se na katove: hetang,
sinemur, plinsbah i toars, srednjajura na katove: alen, bajes, bat i kelovej, а gomja na:
oksford, kimeridz i titon.
Juinopanonaska pliopleistocenska oglejena svita (Soиthpannonian pliopleistocene
gleisoils formation) (1. Soklic, 1970, М. Rakic, 1975) Stratotip svite prikazuje stratigrafski
profil kojije jzraden na bazi podataka niza od sedam zatvoreno jezgrovanih busotina.
Profil presijeca gravjmetrjjsku anomaliju Han Miladjje na podrucju sela Stanovi
jugoistocno od Brckog.
Kampan (Campan) То је peti od sest katova gomje krede ро ШGS-и. Ranije Ьiо је
trecj potkat gornjokrednog kata senon.

441
Кampil (Campil) hne ро mjestи и Dolomitima Italije. Kampilje drugi od dva potkata
a1pskog regiokata verfen odnosno kata skit ро IOGS-и. Sinonim kata skit је i serija
Bиntsandstein tj. germanski donji trijas.
Karbon (Carboniferous) (W. Smith, 1817) Ime od engleskog carbon=cistj ugalj ј
1atinskog fero=nositi. U ga1j је vezan и Eng1eskoj i drugdje za gomjj karbon, dok ј е donj i
karbon predstav1jen "karbonskjm krecnjakom ili Kohlenkalk-om". Prema IUGS-u
donj ет karbonи pripadajи serije: tume, vize i donji namir, dok и gomji karbon ide srednj i
ј gomji dio namira te vestfa1 i stefan.
Кarnik(Carn) (Е. Mojsjsovjcs et а\.) Ime ро s\ovenacko-aнstrijskoj pokrajinj Koruskoj
(Carintia, Юimten). Kamikje prvi od tri kata gomjegtrijasa. 0jje1i se na potkatove:
kordevol,jиl i tuval.

Karpat (Karpath) (1. Cicha ј Ј. Tejka1, 1959) hne је vezano za podnozja Zapadnih
Karpata i mjesto Slиp и Moravskoj, gdje se na1azi stratotip. Karpat је posljednjj od
cetjrj regiokata donjeg mjocena u Centralnom Paratetjsн. Odgovara najgornjem djjelu
donjomiocenskog kata bиrdigal ро IOGS-и.
Kasiian (Cassian) (Miinster, 1841, LаиЬе, 1865) hne ро mjestи Sant Cassiano и
Centralnjm Dolomjtjma Ita\jje. Kasjjan је smatran trecim potkatom srednjotrijaskog
kata ladinik. U pos1jednje vrijeme iste naslage predstavUajи kordevol, prvj od tri potkata
gomjotrijaskog kata kamik.
Kasimov (В.М. Danjsjn, 1947) hne ро gradи и Podmoskovljи (Rиsija). Kasiшov је
prva od dvije serije gornjokarbonske nadserije stefan.
Кazan (A.V. Necaev, 1915) Ро jmenu preduralskog grada Kazan na Volgj. Kazanje
prvi od dva kata gornjeg perma.
Kelovei (Callov) (W. Smjth, 1816, А. d 'OrЬigny, 1846) Posljednj i od cetiri kata srednје
jure.
Кimeridz (Кimeridge) (А. d 'OrЬigny i А. Oppel, 1858) Ime ро zaljevu и Dorsetshire-
и (Eng1eska). Drugi od tri kata gornjejиre.
Konijak (Conjac) Ime ро mjestu u Pariskom bazenu. Konijakje treci od sest katova
gomj е krede.
Kordevol (Cordevo1) hne ро torentи Cordevo1e и Dolomitima (Italija). Kordevol је
prvi od tri potkata gomjotrijaskog kata karnik. Dije1i se na zone sa Trachyceras aon i sa
Trachyceras aonoides.
Kozina sloievi (Cosina beds) (G. Stache, 1859) То је јте sela и Ьlizjni Sezane
(S\ovenija). Pored marinskih krecnjaka u sklopu kozjnskih slojevajavljaju se i ћaracejski
krecnjacj ра i иgljevitj laporcj sa slatkovodnjm gastropodima (Stomatopsis, Cosinia).
Prema К. Drobne ј R. Pavlovec (1969) i naknadnim zakljuccjma IUGS-a, kozinskj
s1ojevi odgovarajи donjem dije1и pa1eocenskog kata tanet.
Кreda (Cretaceoиs) (W. Smith, 1820) Mezozoj ski sistem kreda doЬio ј е ime ро s1oj evima
pjsace krede koji su vezani za serjju gornja kreda u Engleskoj. Sistem ima dvije serije,
donjи i gomjи kredи. Donja kreda dijeli se na katove: berijas, va1ang, otriv, barem, apt i
аlЬ. Sest katova ima i gomja kreda: cenoman, turon, konijak, santon, kampan ј mastriht.
Kungur (Kиngur) (А.А. Stиkenberg, 1890) hne ро jednom od srezova Ьivse Permske
gubemije (Rusija). Kungur је posUednji od cetjrj kata donjeg perma.

442
Kvartar (Qиatemary) (Ј. Desnoyers, 1829) Те godine odvojeni sи dilиvij (pleistocen)
i alиvij (holocen) od Ardиino-vog tercijara i nazvani kvartarom. Prema ШGS-и kvartar
ima rang sistema и sklopи eratema kenozoik.
Ladinik (Ladin) (Е. Mojsisovics et al.) Ime ро plemenu Ladini koje је nastavalo Istocne
Alpe. Ladinikj е gomji od dva kata srednjeg trijasa. Donj i ladinik (fasan ili buhenstajn)
sadrzi zonи sa Protrachyceras reitzi, а gomji ladinik (langobard i1i vengen) zonи sa
Protrachyceras archaelaиs.
Ladlou (Ludlow) Ime ро gradu u Shropshire-u (Engleska). Ро IUGS-u ladlouje treca
od cetiri serije sistema silur.
Langobard (Langobard) (Е. Mojsisovics, L. Waagen i С. Diener) Ime ро lombardijskom
narodи Langobardi (Italija). Vidi Ladinik

Latorf (Lattorf) (Mayer- Eymar, 1899) Ро imenи grada u Ьlizini Bembиrga ( sj everna
Njemacka). Do nedavno paleogensku serUu oligocen dUelili smo па katove: latorf, rupel
i hat. Ро IUGS-u latorfje gomjoeocenski i uporeduje se sa priabonom.
LiЬurniiski slojevi (G. Stache, 1872, К. Drobne i R. Pavlovec, 1969) Ime ро plemenu
LiЬиrni koje је nastavalo primorje od Ra8e и Istri do rijeke Кrke и Dalmaciji. Ovi
slojevi predstavljajи paleogensku serijи paleocen. Ро IUGS-и paleocen ima danas samo
dva kata: Ьivsi gomjokredni danian i Ьivsi srednjopaleocenski tanet. U sklopи liЬumijskih
slojeva danianu (danu) odgovarali bi donji foraminiferski krecnjaci Stache-a ili Vrema-
slojevi Pavloveca, а tanetu и donjem dijelи Kozina slojevi, а и gornjemgornji foraminiferski
krecnjaci (ро Stache-u) ili miliolidni krecnjak (ро Drobne i Pavlovec).
Liias (Lias) (W. Smith, 1816) Ovo ime dao је Smithza prvuod tri serijemezozojskog
sistemajиra. Donji Щаs dijeli se na katove hetang i sinemиr, srednji lijas odgovara katu
plinsbah, а gornji katи toars.
Lohkov (Lohkov) (prema odluci IGC, Prag 1958) Ime ро gradu u Ceskoj. Ranije је
donji devon dijeljen na katove: zedin, zigen i ems, dok se ро ШGS-и sada dijeli na
katove: lohkov, prag i ems. Lohkov odgovara Ьivsem zedinи i donjoj polovici zigena.
Lotaring (Е. Наиg, 1908) Odgovara gomjem sinemuru. Vidi Lijas
Lutet (Lиtet) (Lapparent, 1883) Ро starom imenи za Pariz (Lиtetia). Lиtet је drugi od
cetiri kata pa\eogenske serije eocen.
Malm (Malm) (А. Oppel, 1836) Ime ро lokalitetи и Engleskoj. Malmje sinonim za
gomjи juru.
Mastriht (Maastricht) (А. d'OrЬigny) Ро imenи grada zapadno od Brisela (Belgija).
Mastrihtje posljednji od sest katova gomje krede.
MЉailov (M.S. Svecov, 1932) Ро imenи grada и oЬlasti Rjazanjиzno od Moskve. U
sklopи donj eg karbona mihajlov је sedmi (posljednj i) kat serij е vize.
MШolidni krecnjak (G. Stache, 1859, К. Drobne i R. Pavlovec, 1969) Tako nazvan
(1969) ро foraminiferama familije Miliolidae. Stari naziv је Stacheov gomji forminiferski
krecnjak. Odgovara gomjem dijelu paleocenskog kata tanet.
Mindel (Mindel) (А. Penck i Е. Briickner, 1909) Ро imenu jedne glecerske doline u
Sjevemim Alpama. U donjem kvartaru (pleistocenu) mindelje drugi od cetiri kata.
Miocen (Miocene) (Ch. Lyell, 1832) Ime ро grckom meion=manje i latinskom
kainos=novi, tj. manje vrsta koje danas zive. Miocenje prva od dvijи serija sistema

443
neogen. Ро IUGS-и donji miocen odgovara katovima akvitan i burdigal, srednj i katovima
langij i seraval, а gomji katovima torton i mesin. Centralni Paщtetis ima danas regionalпн
podjelи serij е miocen. Donjem miocenи pripadajи katovi: gomj i eger, egenbиrg, otnang
i karpat, srednjem miocenи baden i sarmat s.str., а gomjem miocenи panon i pont.
Mladi slatkovodni miocen (1. Sokli6, 1983) Obuhvaca slatkovodne naslage Bosne i
Hercegovine (Dinarida) starosti badena, sarmata, panona i ponta regioпalne podjele za
Centralni Paratetis.
Moskov (S.N. Nikitin, 1890) lme ukazuje na Podmoskovlje kao tipicnи oЬ\ast
иgljonosnog karbona. Prema ruskoj trodj еlпој podjeli karbona moskov је druga od dvUe
serije srednjeg karbona. Prema zapadnoj podjeli moskov је serija koja odgovara serijama
В i С nadserije vestfal. Kako se danas karbon dijeli na donj i i gomji, а gomji na nadserij е
namir, vestfal i stefan, moskov odgovara srednjem dijelи gomjeg karbona.
Namir(Namur) ImepoиgljenombazenиNamиrиjиZnoj Belgiji. PremaiUGS-иnamir
је nadserija
od koje samo prva tri ruska kata (tarus, stesev i protvin) pripadajи donjem
karbonu, dok su ostali gornjokarbonski. Prema ruskoj podjeli namir је mladim dijelom
srednjokarbonski, и kojem је predstavljen serijom baskir.
Neokom (Neocom) (А. d'OrЬigny, 1840) Neocomiиm је latinsko ime za oЬlast
Neиchatel u Svajcarskoj. Obиhvacao је donjekredne naslage starije od apta, kasnije
samo starij е od barema.
Norik (Nor) (Е. Mojsisovics et al.) Ime se odnosi na Noricke Alpe i rimsku pokraj inu
Noricиm и gomjem toku Drave i Mure. Norikje drugi od tri kata gomjg trijasa.
N ovoros (Novoross) (N. Andrusov, 1917) Ime ро cmomorskom primorj и Ukraј ine
nazvanom Nova Rosija. Novoros је prvi od dva potkata paratetiskog regiokata pont.
Oksford (Oxford) (W. Smith, 1822) Ime ро univerzitetskom gradи и gornjem toku
Temze (Eng1eska). Oksford је prvi od tri kata gomje jure.
Oligocen (01 igocene) (А. Beyrich, 1854) Prema grckom oligos=malo i kainos=novi tj.
malo savremenog zivog svijeta. Oligocen је treca od tri serije kenozojskog sistema
paleogen. Do nedavno oligocenje dijeljen na katove: latorf, rupel i hat. Pt·ema IUGS-u
latorf se uporeduje sa priabonom (gornj im eocenom), tako da и o!igocenu ostaj и samo
rupel ihat.
Oligomiocen s. 1. (Oiigomiocene s.l.) (F. Katzer, 1918, l. Sokli6, 1957) То su
slatkovodne, pretezno jezerske i mocvarske naslage starosti od gornjeg oligocena
U gljevika do drugomediteranske transgresije krajem donjeg miocena.
Oligomiocen s. str. (Oligomiocene s.str.) (1. Sokli6, 1954, R. Milojevi6, 1964) Obuhvaca
donji dio oligomiocena s.l. kojije obrazovan na prelazu iz oligocenske и miocensku
ероhи, sto moze da se иporedi sa starosti paratetiskog regiokata eger.
Otnang (Ottnang) (А. Рарр i F. Rбgl, 1968) Ime stratotipa kod mjesta Ottnang u
istocnoj Aиstriji. Otnangje regiokat Centralnog Paratetisa koj i odgovara srednjem dijelи
kata burdigal и globalnoj podjeli donjeg miocena ро IUGS-и. Dиbokovodni marinski
donji otnang prelazi gore и plitkovodni osladeni gornji otnang predstavljen skoljkasem
Rzehakia (Oncophora). Prostire se na prostoru od Bavarske (Njemacka) do Priuralja
(Rиsija).
Otriv (Haиterive) Ро imenи grada u kantonи Neиchatel (svajcarski dio planiпe Jura).
Otriv је treci od sest katova donje krede.

444
Paleocen (Paleocene) (Schimper, 1874, Koenen, 1885) Prema grckom palaios=stari i
kainos=novi (zivi svijet). Paleocenjeprva od tri serije kenozojskog sistema paleogen.
Do nedavno је paleocen dijeljen na katove: mont, tanet i spamak. Danas se prema
ШGS-и dUeli na dva kata, dan i tanet.
Paleogen (Paleogene) (М. Homes, 1853) Ime ukazuje da se radi о starijem tercijaru,
kako gaje zvao Ch. Lyell, 1832. Paleogenjeprvi od tri sistemakenozoika. On sedijeli
na serije: paleocen, eocen i oligocen.
Paludinski sloievi (М. Neumayr i С.М. Раиl, 1875) Palиdina је drugo ime za gastropod
Viviparus. Palиdinski slojevi sи jezersko-barske naslage sa lignitom starosti pliocena
Centralnog Paratetisa, regiokatova dak i roman.
Panon (Pannon) (L. Roth, 1879, А. Рарр, 1985, F. Rogl, 1996) Ime ukazuje na iskljucivu
vezanost za Panonski bazen. Panon је prvi od dva regiokata gomjeg miocena. Ро
starosti skoro и potpиnosti odgovara katи torton globalne podjele ро ШGS-и. Prema
prijedlogu Р. Stevanovica ( 1985) panon se dijeli na regionalne potkatove slavon i serЬij.
Pelson (Pelson) Pelson је drugi od tri potkata kata anizik poznat ро zoni sa Rhynchonella
decurtata. Brahipodni krecnjaci pe\sona poznati su u Dolomitima (Italija) pod imenom
"recoaro", а u Bosni, prema Е. Кittl-u (1904) pod imenom "trebevicki brahipodni
krecnjaci".
Perm (Perm) (R. Mиrchison, 1841) Ime ро oЬlasti и Zapadnom Priиraljи. Permje
posljednji od sest sistema paleozoika. Prema ШGSи- donji perm dijeli se na katove:
asel, sakmar, artinsk i kungur, а gomji perm na katove kazan i tatar.
Pleistocen (Pleistocene) (Ј. Desnoyers, 1829) Ime ро grckom pleiston=vecinom i
kainos=novi (savremeni zivi svijet). Pleistocenje prva od dvije serije sistema kvartar.
Na uzastopne oledbe i taljenja ukazuje stari naziv diluvij (grcki di=dvostruko i lyo=otapati).
Plinsbah (Piiensbach) Ime lokaliteta kod Boll-a u Goppingen-u (Njemacka). Plinsbah
је treci od cetiri kata donje jure (lijas), odgovara srednjem lijasи. Dijeli se na potkatove:
kariks (carix)(Lang, 1913) i domer(Bonarelli, 1895).
Podsabotinski slojevi (К. Drobne i R. Pavlovec, 1969) Ime ро selи na Sjeverozapad
od Gorice (Slovenija). То је regionalna formacija crvenkastih laporaca mastrihtsko-
paleocenske starosti.
Pont (Pont) (Barton de Mamy, 1869) Ime prema "Pontиs eиxinиs", starom nazivu za
Сто more. Pont је posljednj i kat regionalne podj ele miocena и Centralnom Paratetisи.
Ро F. Rogl-и (1996) pont ро starosti skoro и potpиnosti odgovaara mesinи, posljednjem
katu miocena и globalnoj podjeli ро ШGS-и. Dijeli se na potkatove: donji pont ili novoros
i gomji pont i1i portafer.
Portafer (Portaferr) (Р. Stevanovic, 1951) Ime ро klisuri Porta ferrea (Derdap na
Dunavu), sinonim za gomji pont, posljednji kat regionalne podjele miocena и Paratetisи.
Prag (Prag) (I. Chlapac, 1958) Ime ро glavnom gradu Ceske. Pragje drugi od tri kata
donjeg devona ро ШGS-и.
Priabon (Priabon) (Lapparent, 1893) Ро imenи grada и Italij i. Prij abon ј е poslj ednj i od
cetiri kata serije eocen, jedini kat gornjeg eocena. U Pariskom bazenu dijele ga na
potkatove led i vemel.
Protvin (N.S. Svecov, 1932) Nosi imerijeke Protva, lijevepritoke Oke,juZпo odMoskve.

445
Protvinje treci kat serUe serpuhov, ujedno posljednji kat donjeg karbonazapadne podjele
ро IUGS-и.

Rabeliski sloievi (RaiЬl beds) Imepo rudnikuRabelj na Sjeverod Gorice, и Italiji. То

је svita tamnih bltuminoznih glinaca i krecnjaka sa pojavama uglja, poznata kako u
Alpama, tako i и Dinaridima. Starosti ј е kamika, prvog od tri kata gomj eg triј asa.
Ret (Rhaet) (Leymerie i Gtimbell, 1861) Ime ро Retoromanima, etnickoj grupi kantona
GrauЬinden (uz istocnu granicu Svajcarske). Retje posljednji od tri kata gomjeg trijasa.
Rhomboidea sloievi (К. Gorjanovic - Kremberger, 1897) Ime ро Ьivalvu Congeria
rhomboidea. Tipicni lokalitet је Okrugljak, brezuljak u samom Zagrebu, na pнtu za
Sestine. Odgovarajи donjem portaferu tj. nizim horizontima gomj eg ponta.
Roman (Roman) Ime ро zemlji Rиmиniji. Romanje regiokat Panonskog i Dakijskog
bazena koj i ро F. Rбgl-и ( 1996) skoro и potpunosti odgovara starosti pijacenca, gomj eg
pliocena ро IUGS-u. U jugoistocnoj Evropije levant(kojegje opisao Hochstetter 1870),
а u Uralsko-kavkaskom podrucju akcagil, uporediv sa romanom.
Rupel (Rиpel) (Dиmont, 1849) Ро imenи rijeke и Belgiji. Rиpelje prvi od dva kata
paleogenske serije oligocen (ро IUGS-и). Predstavljen је "gomjegradskim" i Socka
slojevima Slovenije, te kiscelom (kiscell) Madarske i Ravne gore u Hrvatskom Zagorju.
Sajs (Seis) (Mojsisovics et al.) Ime ро likalitetи Seis (Siиsi) и Alpama Italije. Sajs је pvi
od dva potkata donjegtrijasa (skita) kod nas poznatijegpod imenom verfen.
Sakmar (V. Rиzencev, 1936) lme ро Sakmari, pritoci rijeke Ural. Sakmar је drugi od
cetiri kata donjeg perma ро IUGS-u.
Santon (Santon) (Coqиand, 1857) Ро francиskoj provinciji Saintonge (Santonia) uz
obod Biskajskog zaljeva. Santonje cetvrti od sest katova gomje krede ро IUGS-u.
Sarmat sJ. (Barbot de Marni, 1866, Е. Sиess, 1866) Nosi ime plemena Sarmati koje је
nastavalo jume dijelove danasnje Ukrajine. Sarmat s.l. је regikat Istocnog Paratetisa
koji ро F. Rбgl-и (1996) odgovara gomjem dijelи globalnog kata seraval, drugog od dva
kata srednjeg miocena, kao i donjem dijelи tortona, prvog od dva kata gornjeg miocena
ро IUGS-и. U podini ima konku (gomji baden), а и krovini meot (ekvivalent gomjeg
panona). N. Andrusov (1899) podijelio је sarmat (s.l.) na potkatove kojima је V.
Simionescu (1903) dao imena: volin, besard i herson prema pokraj inama nj ihovog tipicnog
razvitka: Voliniji u zapadnom dijelu Ukrajine, BesaraЬiji i ukrajinskoj istocnoj oЬiasti
Herson.
Sarmat s. str. (Е. Sиess, 1866) То је regiokat Centralnog Paratetisa koji odgovara
potkatu volin i donjem dijelu potkata besarab u Istocnom Paratetisu. Prema А. Papp-u
( 1954) sarmat Centralnog Paratetisa dijelimo na stariji kojeg grade Rissoa-slojevi i
donji dio Ervilia-slojeva te mladi koji obuhvaca gomji dio Ervilia-slojeva i Mactra-slojeve.
U sjevemoj Bosni stariji sarmat prepoznajemo ро prisиstnosti Ьivalva Abra i gastropoda
Mohrensternia, а mladi sarmat ро dominiranju Ьivalva: lrus, Donax i Mactra te
gastropoda Pirenella (1. Soklic i S. Vrabac, 1995)
Senon (Senon) (А. d'OrЬigny, 1842) Ime prema starom plemenи Senona koje је
nastavalo sjevemи Francиsku. Senon mozemo smatrati natkatom koji је obrazovan
podj elom kata senon na samostalne katove kaonijak, santon, kampan i mastriht. Odgovara
mladem dijelu gomje krede.

446
Serpuhov (S.N. Nikitin, 1890) Nosi ime grada и PodnюskovUи (Rиsija). Prema ruskoj
trodjelnoj podjeli sistema karbon serpuhov је treca od tri serije donjeg karbona. Prema
IUGS-u preporuca se zapadna podjela karbona na donji i gomji karbon izmedи kojihje
serpиhovpodUeljen na donji kojeg grade katovi: gomji venev, tarus, stesev i protvin, i na
gornj i sa katovima zapaltiиЬin i vosnesensk.
Silur (Silиr) (R. Murchison, 1835) Ime ро plemenи Siluri koje је prije Rimljana vladalo
Velsom (Velika Britanija). Ро IUGS-и silurje posljednji sistem donjeg paleozoika. Dijeli
se na cetiri serUe: landoveri, venlok, ladlou i pridoli. Tipicni profili landoveri-a su и
Velsu, venloka i ladlou-a u Engleskoj, а pridoli-a u Ceskoj.
Sinemur (Sinemur) (А. d'OrЬigny, Е. Renevier, 1864) Ро imenи grada u Francиskoj.
Sinemиr је drugi kat donjeg lijasa.

StarШ slatkovodni miocen (1. Soklic, 1983) Obиhvaca slatkovodne naslage Bosne i
Hercegovine istalozene prije transgresij е sjeverne Bosne vodama Centralnog Paratetisa,
tj. za vrijeme katova: gornji eger, egenbиrg, otnangi donji karpat.
Stefan (Stephan) Ova jedinica doЬila је ime ро иgljonosnom bazenи Sveti Stefan (Sent
Etienne) istocno od Centralnog masiva (Francuska). Stefanje posUednja od tri nadserije
gomjeg karbona ро IUGS-u. Prema ruskoj trodjelnoj podjeli karbona stefan је identican
sa gomjimkarbonom i predstavljen serijama kasimov i gzel.
Stesev (V.G. Himenkov, 1934) Ро imenu rijecnog praga na Vo\gi, u njenom gornjem
toku. U sklopu donjeg karbona ро IUGS-u tesev је treci kat serije serpuhov ili nadserije
namir (dU ela koji pripada donjem karbonи).
Tanet (Thanet) (Е. Renevier, 1873) Nosi ime otoka Тhanet (Jиzna Engleska). Tanet је
gomji od dva kata paleocena ро IUGS-и, to је gornji paleocen.
Tarus (M.S. Svecov, 1932) lme ро gradи Tarusa na Oki, jиzno od Moskve. U sklopи
donjeg karbona ро IUGS-и tarusje drugi kat serije serpuhov.
Tatar (S.N. Nikitin, 1887) Ро imenu tatarske autonomne oЬlasti и Zapadnom Priиralju
(Rusija). Tatar је drugi od dva kata gornjeg perma.
Terciiar (Tertiary) (G.Ardиino, 1759) Pod imenom tercijar Ardиino је opisivao sedimente
za koje је smatrao da su mladeg postanka od "primamih" i "sekundamih". Ј. Desmoyers
(1829) је odvojio kvartarod tercijara. Ch. Lyell (1832) podijelio је tercijarna stariji ili
paleogen i mladi ili neogen. Ро IUGS-u paleogen, neogen i kvartar su samostalni sistemi
kenozoj skog eratema.
Titon (Tithon) (А. Oppel, 1865) Nosi ime boginje Тithonije. Тitonj е posljednj i od tri
kata gornje jure.
Toars (Toarc) (А. d'OrЬigny) Ро imenи grada Thoars (Toarcium) na Jugozapadи
Pariskog bazena. Odgovara gornj em lij аsи.
Тriias (Triassic) (AlЬerti, 1834) Ime se odnosi na trijas sjeveme Njemacke u kome se
jasno odvajaju tri clana: "sareni pjescar", "skoljkoviti krecnjak" i "plitkomorski do kopneni
evaporiticni kojper". Globalna podjela trijasa izvrsenaje prema karbonatnim sedimentima
Alpa na svega sest katova. Donjem trijasи odgovara skit, srednjem anizik i ladinik, а
gornj ет karnik, norik i ret.
Thla (M.S. Svecov, 1922) Nosi ime grada u Podmoskovlju. Тиlа је peti od sedam
katova vizea, druge serije donjeg karbona.

447
Thrne (Tournai) (Koninck, 1842) Ime ро gradи и Be1giji. То је prva serija donjeg
karbona. Prema razvoju u Podmoskovlju dijeli se na katove: malev, upin i cerepet.
Thron (Turon) (А. d' Orblgny, 1842) Р о imenи grada Touraine и slivu Loare (Francиska).
Tиronje drugi od sest katova gomje krede ро IUGS-и.
Thval (Тиvа1) Opisani stratotipovi nalaze se kod Berthesgadena и Bavarskoj i kod
Hallein-a иAиstriji. Тиvа1је posljednji od tri potkata gomjotrijaskog kata karnik.
Urgon (Urgon) (А. d'OrЬigny, 1852) Ро imenи mjesta и Provansi (Francиska).
Formacija grebenskih krecnjaka i klastita starosti barema i apta.
Valang Ш valendin Ime ро 1okalitetи и Svajcarskoj Jиri, и kantonи Neиchatel
(Svajcarska). Valangje drugi od sest katova donje krede.
Valent (Valentiиm) Р о imenи lokaliteta и ju.Znoj Skotskoj. То је sinonim za landoveri,
prvu od cetiri serije silura.
Venev (M.S. Svecov, 1922) Р о imenи mjesta и Tиlskoj oЬlastiju.Zno od Moskve. Ovaj
kat lezi na prijelazu izmedu serija vize i serpuhov donjeg karbona.
Vengen (Wengen) (Е. Mojsisovics) Ро imenи lokaliteta иJu.Znom Тirolи (Italija). Vengen
је sinonimza gomji ladinik (langobard).

Verfen (Werfen) (Е. Mojsisovics et al.) Ро imenи kraja kod Salzbиrga (Aиstrija).
Sinonim za skit,jedini kat donjeg trijasa ро IUGS-и. DUeli se na potkatove sajs i kampil.
Vestfal (Westphal) Nosi ime pokrajine u sjeverozapadnoj Njemackoj. Vestfalje druga
od tri nadserije gomjeg karbona ро IUGS-u. Dijeli se na cetiri serije (A-D). Prema
ruskoj podjeli karbona serija А odgovara najgomjem baskiru, serija В i С moskovu, а
serija D hijatusu izmedu moskova i kasimova.
Virm (Wiirm) (А. Penck et al.) Nosi ime jedne rjecice na Jesnom platou Bavarske.
Virmje posljednji glacijal pleistocena u Alpskom sistemu. Dijeli se na cetiri stadijala:
rani (W 1), glavni (W2), kasni (W3) i finalni, kao i odgovarajuce interstadijale.
Vize (Vise) (Koninck, 1842) То је druga od dvije serije Kohlenkalk-a BelgUe, druga
serija donjeg karbona ро IUGS-и. Prema ruskim prilikama dijeli se na katove: kizelov,
kosvin, pasterkov, ilic (иstilin), tula, aleksin i mihajlov.
Vrema slojevi (G. Stache, 1859, R. Pavlovec, 1963, К. Drobne i R. Pavlovec, 1969)
Ime kraja (Vremski Britov) kod Sezane (Slovenija). Vrema slojevi odgovaraju Stache-
ovim donjim foraminiferskim krecnjacima odnosno, ро IUGS-u donjem paleocenu
(danijи).

Zona "beccarii" (Zone with Rotalia beccarii) То је druga od zona gomjeg badena
Centralnog Paratetisa. Prema F. Rбgl-и (1996) ро starosti pada и donji dio
srednjomiocenskog kata seraval.
Zona "dilatata" (Zone with Bolivina dilatata) То је prva zona gomj eg badena Centralnog
Paratetisa. Ро IVGS-и, globalnoj podjeli miocena, ova zona pripadala Ьi najdonjem
dijelи kata seraval.

Zive (Givet) Ро imenи lokaliteta иArdenima (Belgija). Zivejedrugi oddva kata srednjeg
devona.

448
 VП GLOBALNA STRATIGRAFSКA TAВLICA PREMA ШGS-u

Eratem Sistem Seri.ia Kat(Sta2e)

Kenozoik Kvartar Holocen Holocen
< 1.6 mil. god. Pleistocen Virm
Ris
Minde1
Ginc
Neogen Pliocen Piacenc
> 1.6 mil. god. ZankЩ
Miocen Mesin
Torton
Seraval
Laщ;:ii
Burdigal
Akvitan
Paleogen Oligocen Hat
>23 mi1 god. Rupe1
Eocen Priabon
Barton
Lutet
Ipres
Paleocen Tanet
Danij
Mezozoik Kreda Gornja kreda Mastriht
>65mil. god. Кampan
Santon
Koniiak
Turon
Cenoman
Donja kreda АIЬ
Apt
Barem
Otriv
Valang
Berias
Jura Gornjajura Titon
>135 mil. god. Kimeridz
Oksford
Srednja jura Ko1ovej
Bat
Bajes
A1en
Donjajura Toars
Plinsbah
Sinemur
Hetang
Trijas Gornji trijas Ret
>205 mil. god. Norik
Karnik
Srednji trijas Ladinik
Anizik
Donji trijas Skit
Pa1eozoik Perm Gornji perm Tatar
>250 mi1. god. Кazan
Donji perm Kungur
Artinsk
Sakmar
Ase1
Кarbon (Gornji) Stefan
>290 mi1. god. Vestfa1
Namir
Кarbon (Donji) Vize
Tume
Devon >355 mil. god. (Gornji, srednji, donji)
Si1ur >41 О mil. god. (Gornji, srednii, donii)
Ordovicij >438 mi1. god. (Gornji, donji)

449
 VIП LITERATURA
(BIBLIOGRAPHY)

Andrusov, Nikolaj Ivanovic, 1897 Trudy SPb, ob-va estetstvo-ispyt., t.25, otd.
geol i min., l-683, St. Petersburg
Andelkovic, Jelena, 1963, Geol. anali Balk.pol., 30, 87-94
Andelkovic, Jelena, 1978, Geoloska terminologUa i nomenklatura, П-1, Univ. Beograd
Ande\kovic, Miodrag, 1961, Ann. Inst. geol. puЬI., 49/2,701-71 О, Budapest
Andelkovic, Miodrag, 1970, Geo\ anali Balk. pol., 35, 1-11, Beograd
Andelkovic, Miodrag, 1978, Geoloska terminologUa i nomenklatura ll-1, Paleozoologija,
Univ. Beograd
Andelkovic, Miodrag i Markovic, S., Ј 959, Geo\. anali Balk. роЈ., 26, Beograd
Andelkovic, Miodrag i Markovic, S., 1964, Geol. anali Balk. pol., 11, Beograd
Arthaber, S., 1896, Beitr. z. Pal. und Geol. Ost.-Ung. und des Orients, X,I, 1-112, П
192-242
Atanackovic, Miodrag, 1963, Geo\. glasnik, .8._, 51-84, Sarajevo
Atanackovic, Miodrag, 1969, Acta geo\., VI, Zagreb
Atanackovic, Miodrag, (redac.), 1977, Geologija Bosne i Hercegovine, Ш, 119-144
Atanackovic, Miodrag, 1984, ANUB iH,_8_, Sarajevo, Radovi, Od tehn.n.
Atanackovic, Miodrag, 1985, Mekusci morskog miocena Bosne, Geoinzenjering,
Sarajevo, 1-305 ·
Atanackovic, Miodrag, Mudrenovic Vojislav i Gakovic М., 1968, Geo1. g1asnik, .ll,
Sarajevo
Beck, Н. 1904, 1904, Jahrb.d.geol.Reichsanst., 53, 473-580 Wien
Behlilovic, Salem, 1964, Geologija Cabulje planine u Hercegovini, Pos.izd.Geol.galsпika,
IV, Sarajevo
Belllilovic, Salem, i Muftic Miвeta, 1966. Geol.glasnik,ll, 79-102
Bignot, Gerard, et Cadet Jean Paul, 1971, C.R.Seances Soc.Geo1.France,~, 386-387,
Paris
Bittner, Alexander, 1880, Jahrb.geol.Reichsanst., 30, 353-438, Wien
Bittner,Alexander, 1883, Verh.geol.Reichsanst., 134-136, Wien
Bittner, Alexander, 1883, Verh.geol.Reichsanst., 202-204, Wien
Bittner, Alexander, 1884, Verh.geol.Reichsanst., 202, Wien
Bittner,Alexander, 1885, Verh.geol.Reichsanst., 140, Wien
Bittner,Alexander, 1885, Verh.geol.Reicl1sanst., 140, Wien
Bittner,Alexander, 1887, Verh.geol.Reichsanst., 298-300, Wien
Bittner, Alexander, 1888, Verh.geol.Reichsanst., 162, Wien
Bittner,Alexander, 1888, Jahrb.geol.Reichsanst., 321-342, Wien
Bittner, Alexander, 1892, Verh.geol.Reichsanst., 343, Wien

450
Bittner, Alexander, 1892, Verh.geol.Reichsanst., 180, Wien
Bittner,A1exander, 1895, Verh.geol.Reichsanst., 197, Wien
Bittner,A1exander, 1900, Verh.geo1.Reichsanst., 145-148, Wien
Bittner, Alexander, 1901, Verh.geol.Reichsanst., 284-291, Wien
Bittner, A1exander, 1902, Jahrb.geo1.Reichsanst., 52, 495-643, Wien
B1anchet Rene, 1966, C.R.somm.Soc.Geol.France, 401-402, Paris
B1anchet Rene, 1975, Mem.Soc.Geo1.France, 120, 1-172, Paris
Вlanchet Rene, et Neuman М., 1967, Compte rendu Soc. Geo1.France, 2, Paris
Blanchet Rene, Charvet, Jacques, Cadet Ј.Р. et Rampnoux, Jean Paul, 1969,
Bull.Soc.Geol.France, Q1.ll, 871-880, Paris
Bojanic, Luka, 1966, Geol. vjesnik, 19,65-80, Zagreb
Bolkay, Stefan, 1925, Gl. Zemalj. muz. Bos. i Herc., 32, 126-136, Sarajevo
Boucek, В., i Mihajlovic, М., 1966, VI savj.geol.drust.SFRJ, Ohrid
Brusina, Spiro, 1897, DjelaJug.akad.zn.um., 21,43 р., 18 tab., Zagreb
Brusina, Spiro, 1902, Iconographia molluscorum fossilium, Zagreb
Brusina, Spiro, 1904, G1. Zemalj.muz.B.i Н., 16,493-498
Brusina, Spiro, 1909, detto: Wissen.Mitt. aus В. und Н., XI, 572-578
Brusina, Spiro, 1905, Rad.Jug.ak.zn.um.,
Brusina, Spiro, 1907, RadJug.ak.zn.um., 169,224-227
Bukowski, Gejza, 1901, Jahrb. geol.Reichsanst . .2_l, 159-168, Wien
Buric, Pavle, 1969, Geol. glasnik, .U, 225-234, Sarajevo
Buric, Pavle, 1971, Geol. glasnik, 12, 169-184, Saraj evo
Buric, Pavle, Miladinovic Milasin i Strein Velizar, 1970, Geol.glasnik, 14, 9-17, Sarajevo
Buric, Pavle, i Vujnovic Lazar, 1970, Geol.glasnik, 14, 191-195, Sarajevo
Buric, Pavle,ZivaUevic Tihomir, 1970, Geol.glasnik, 14, 181-189, Sarajevo
Buric, Pavle, Zivaljevic Tihomir, 1971, Geol.glasnik, 12, 145-162, Sarajevo
Buric, Pavle, Zivaljevic Tihomir, 1971, Geol.glasnik, 12, 177-184, Sarajevo
Buzaljko Refik, 1971, Geol.glasnik, 12, 69-90, Sarajevo
BuzaUko Refik, 1974, Geol.g1asnik, 18-19,49-89, Sarajevo
Buzaljko Refik, Stojcic Blagica i Campara Salko, 1978, IX kongr.geol.Jug., 180-185,
Sarajevo
Buzaljko Refik, Kostic-Podgorska Valerija i Kulenovic Esad, 1979, Geologija Bosne i
Hercegovine, I, 11-32, Sarajevo
Cadet Jean Paul, (1966), C.R.somm.soc.geol.France, 49-50, Paris
Cadet Jean Paul, 1966, C.R.somm.soc.geol.France, 409, Paris
Cadet Ј ean Paul, ( 1967), C.R.somm.soc.geol.France, 61-62, Paris
Cadet Jean Paul, 1968, C.R.somm.soc.geol.France, 1, 118-119, Paris
CharvetJacques, 1968, Ann.Soc.geol.Nord, 88,97-107, Lille

451
Charvet Jacques, 1970, Bull.Soc.geol.France, (7), 12/6,986-1002
Charvet Jacques, 1978, Soc.geol. du Nord, PuЬlicat. 2, 554 р. Villeneuve d' Asco
Charvet Jacques, et Tennier, G., (197l),Ann.Soc.geol.Nord, 91, З, 187-191, Lille
Chorowicz, Jean, 1971, C.R.somm.soc.geol.France, 371-373, Paris
Chorowicz, Ј ean, 1977, soc.geol.Nord, .L 331 р., Villeneuve
Chorowicz, Jean, et Bignot Gerard, 1975, C.R.somm.Soc.geol.France, 94-95
Cowie, J.W. et Bassett, M.G., 1989, Bureau Intem. Comm. Stratigr. -ШGS Global
stratigraphic chart with geochronometric and magnetostratigraphic
ca1iЬration
Cmolatac, Ivan et Milan, Ante, 1960, Bull. sc. С. Acad, Yugos1., 5/2, 44, Zagreb
Canovic, Miruna, 1959, Geol.glasnik, Ш, 23-26, Titograd
Canovic, Mjruna, 1959, Geol.glasnik, Ш, 71-76, Tjtograd
CeleЬic, Dorde, 1956, Geol.glasnik, 2, 91-94, Sarajevo
CeleЬic, Dorde, 1962, Geol.glasnjk, Q., 77-83, Sarajevo
CeleЬic, Dorde, 1964, Geol.glasnjk, 2, 21-32, Sarajevo
CeleЬic, Dorde, 1967, Pos. izd.Geol.glasnjka, 1О, 1-139, Sarajevo
Cjcic, Safet, 1964, Pos. jzd.Geol.glasnjka, Q., Sarajevo
Cicic, Safet, 1964, Geol.glasnik, 2, 33-46, Sarajevo
CjCic, Safet, 1968, Geol.glasnjk, 12, Sarajevo
CiCic, Safet, (redact.), 1977, Paleogen, Geologija Bos. ј Herc., Ш, 9-62
Сјсјс, Safet, 1987, Geol.glasnik, 31-32,69-100
С icjc, Safet, et Pudar, N jkola, 1966, Geol.glasnjk, 11, 131-156, Sarajevo
Cicic, Safet, Papes Josip, 1970, Geol.glasnjk, 14, 33-40, Sarajevo
CiCic, Safet, et Milojevjc, Radisa, 1977, GeologUa В. ј Н., Ш, 67-106
Cicic, Safet, Rokic, Ljubomjr et Mojjcevic, Mladen, 1981, Geol.glasnik, 26, 5-62, Sarajevo
Cicic, Safet, et Mojjcevic, Mladen (redact.), 1984, GeologUa В. i Н., р. 281-298, Sarajevo
Devide-Nedela, Donata, 1957, П kongr. geo1. Jugosl. m1134-154, Sarajevo
Devide-Nedela, Donata, et Polsak, Ante, 1961, Geo1.vjesnik, 14,355-376, Zagreb
Diener, Car1, 1916, Glasnik Zemalj .muz. В. i Н., 28, 359-396, Sarajevo
Diener, Carl, 1917, CeпtralЬl.f.Min.etc., .3_, 110-114, Stuttgart
Dragicevic, Ivan, Benic, Josip et Blaskovic, Ivan, 1985, Geol.vjesnik, 38,31-34, Zagreb
Drobne, Katica, 1984, Slov.akad.zn.in um., IV, Djssertationes :XXV/1, 7-32, LjuЬljana
Derkovic, Braпislav, 1964, Geo\.glasпik, lQ, 121-137
Derkovic, Braпislav, 1971, Pos.izd. Geoloskog glasпika, Х, Sarajevo
Engelhardt, Hennanп, 1883, Isis, 85-88
Eпgelhardt, Hennann, 1900, Verh.geol.Reichsanst., 187-189, Wien
Engelhardt, Hennanп, 190 1, Gl.Zemalj .muz.B. i Н., U, 473-526, Wien
Eпgelhardt, Hennanп, 1904, detto Wiss.Mitt. В. и. Н., IX, 317-363,

452
Engelhardt, Hermann, 1904, Glas.Zemlj.muz.B. i Н., 14,441-460
Engelhardt, Hermann, 1904, detto Wiss. Mitteil. aus B.u.H., IX, 384-406
Engelhardt, Hermann, 1903, Glas.Zemlj.muz.В. iH.,~, 115-138
Engelhardt, Hermann, 1904, detto Wiss. Mitteilung. aus B.u.H., IX, 363-385
Engelhardt, Hermann, 1904, Glas.Zemlj .muz.B. i Н., 16, 245-250
Engelhardt, Hermann, 1904, detto Wiss. Mitteil. aus B.u.H., IX,
Engelhardt, Hermann, 1904, Glas.Zemlj.muz.B. i Н., 16, 355-562
Engelhardt, Hermann, 1909, detto Wiss. Mitteil. aus B.u.H., XI, 491-498
Engelhardt, Hermann, 1908, Glas.Zemlj.muz.B. iH., 20,203-212
Engelhardt, Hermann, 1912, detto Wiss. Mitteil. aus B.u.H., ХП, 593-603
Engelhardt, Hermann, 1910, Glas.Zemlj.muz.B. i Н., 22, 141-172
Engelhardt, Hermann, 1912, detto Wiss. Mitteil. aus B.u.H., ХП, 604-634
Engelhardt, Hermann, 1912, Glas.Zemlj .muz.B. i Н., 24, 515-524
Engelhardt, Hermann, 1916, detto Wiss. Mitteil. aus B.u.H., ХШ, 177-184
Engelhardt, Hermann, 1913, Glas.Zemlj.muz.B. i Н., 25,383-395
Ercegovac, Marko et Cicic Safet, 1968, Geol.glasnik, 12, Sarajevo
Ercegovac, Marko, 1970, Geol.anal.Balk.pol., 35, 211-280
Ercegovac, Marko, 1975, Acta geologica, 2/10, Zagreb
Eremija, Marko, 1969, Geol.glasnik, U, 39-141, Sarajevo
Eremija, Marko, 1970, Geol.anal.Balk.pol., XXXV, Beograd
Eremija, Marko, 1971, Glasnik Prir.muzeja, 26, Beograd
Eremija, Marko, 1971, Geol.anal.Balk.pol., 35, Beograd
Eremija, Marko, 1971, Geol.anal.Balk.pol., 36,51-85
Eremija, Marko, 1977, (redact.) GeologijaBosne i Hercegovine, Ш, 157-160
Eremija, Marko, (redact.) 1977, Geologija Bosne i Hercegovine, Ш, 179-186
Eremija, Marko, et Grkovic, Zivan, 1963, Geol.anali Balk.pol., ХХХ, 27-35
Esih, Olivera et Natevic, LjuЬinko, 1963, Geo\.glasnik, .8_, 123-126, Sarajevo
Filipovic, lvan, 1963, Zbor Srp.geol.drustva od 10.01.1963.
Frech, Fritz, 1906, Fбldtani Kбzlбny, 32, 103-144, Budapest
Fuchs, Theodor, 1890,AnnalenNaturh.Mus., Wien, Notizen, 84
Gakovic, Miodrag, 1964, Geol.glasnik, 2, 55-58, Sarajevo
Gakovic, Miodrag, 1973, Bull.sci., А, 1811, 1 Zagreb
Gakovic, Miodrag, 1986, Pos.izd.Geoloskog glasnika, 143 р.29 tab.
Gakovic, Miodrag, et Gakovic, Jelena, 1972, Geol.glasnik, 16, Sarajevo
Gakovic, Miodrag, et Stojanova-Vergilova, М., 1979, Geol.anali Balk.pol., 42, 413-420,
Beograd
Gliick, Leopold, 1896, Glas.Zemalj.muz. В. i Н., Sarajevo
Gorjanovic-Kramberger, Dragutin, 1906, Glas.Zemalj.muz.B. i Н., ll., 245-250

453
Gorjanovi6-Kramberger, Dragutin, 1914, Vijesti geo\.povjerenstva, 3-4, 182-184, Zagreb
Gorjanovi6-Kramberger, Dragutin, 1923, Glasnik Hrv.prirod.drнstva, 35, 87, Zagreb
Grimmer, Jochan, 1898, Glas.Zemlj.muz.B. i Н., 10,377-386
Grimmer, Jochan, 1900, Verhandl. geol.Reichsanst., 341-343
Grkovi6, Zivan, 1966, Geo\.glasnik, ll, 26 l-288, Sarajevo
GrнЬic,A\eksandar, 1956, Zap. Srp.geol.drustva, 95-98, Beograd

GruЬi6, Aleksandar, 1965, Prvi kolok. о geol.Dinaridov, I, 9-95, LjuЬ\jana

Gugenberger, О, 1924,Annal.Naturh.Mus. in Wien, 38

Gugenberger, О, 1927,Annal.Naturh.Mus. in Wien, ±L97-149
Gusi6, Ivan, 1965, Geol.vjesnik, 18/1, 123-131,Zagreb
Gusic, lvan, 1966, Geol.vjesnik, 19, 35-46, Zagreb
Gнsi6, Ivan, 1967, Geol.vjesnik, 20, 117-126, Zagreb

Gusic, lvan, et Sliskovic, Teofil, 1976, VПI kongr.geol.Jugosl., 2, 91-98, LjuЬljana

Hauer, Franz, 1879, Verh.Geol.Reichsanst., 170-171
Hauer, Franz, 1884, Verh.Geol.Reichsanst., 217-219
Hauer, Franz, 1887, Denkschrift. math.nat.Кl.Akad.Wiss.Wien, 54,
Hauer, Franz, 1892, Denkschrift. math.nat.Кl.Akad.Wiss.Wien, 59,232-296
Hauer, Franz, 1896, Denkschrift. math.nat.Кl.Akad.Wiss.Wien, 63,238-270
Hawelka, Vincenz, 1929, Glas.Zemalj.muz.B. i Н., 41, 101-145
Hawelka, Vincenz, 1930, Glas.Zemalj .muz.B. i Н., 42, 1-55
Hawelka, Vincenz, 1931, Glas.Zemalj .muz.B. i Н., 43, 5-54
Herak, Milan, 1952, Rad Jug.akad.z.um., 289/4, 187-195, Zagreb
Herak,Milan, 1957,Geol.vjesnik, 10,31-38,Zagreb
Herak, Milan, 1965, Geol.vjesnik, 18/l, 3-34, Zagreb
Herak, Milan, 1966, Mitteil. Geol.geselschaft, 209-217, Wien
Herak, Milan, 1973, GeologUa. П izd., 465 р., Zagreb
Herak, Milan, et Kochansky-Devide, Vanda, 1959, Bull.sc.C.A. Yougosl., 4/4, 102-
104,Zagreb
Herak, Milan, et Kochansky-Devide, Vanda, 1960,Geol.vjesnik, U, 185-196, Zagreb
HerЬich, Franz, 1880, Neues Jahrb. f.Min.etc., 94-96, Stuttgart

Heritsch, Franz, 1931, Rad Jug. Akad. 74, 125-143, Zagreb

Heritsch, Franz, 1940, Vesnik Geol. inst.Кr.Jug., ~. 69-75, Beograd
Heritsch, Franz, 1941, Sitzungsb.Akad. Wiss., Math.nat. Кl., П, 1.50, 147-155, Wien
Hoffmann, Adolf, 1906, Gl. Zem.muz.B. i Н., U, 251-264
Hornes, Rudolf, 1902, Sitzungsb.Akad.Wiss., 111, 1-18
Huckriede, R., 1958, Paliiontol. Zeitschr., 32, 3-4, 141-175
Ilijani6, Vesna i Stosi6, М., 1972, Hrv,narodni zoo\.muz., Q, 1-86
Jecmenica, Zlatko i Halilovic, Jasmin, 1991, Zbomik rad.Rud.geol.fak. Tuzla, _12, 49-58

454
Je1aska,Vladimir, 1966,Nafta, 17/4, 131-133,Zagreb
Je1aska, Vladimir, 1977, Geol.vjesnik, 30, 1, Zagreb
Jelaska, Vladimir, i Grandic, Sanjin, 1964, Nafta, 15110, 1-5
Jelaska, Vladimir,Amsel, Vera, Kapovic, Borislav i Vukanovic, Bogo\jub, Nafta, 20/10,
487-495, Zagreb
Jelaska, Vladimir i Bulic, Jeronim, 1975, Nafta, 7-8
Jelaska, Vladimir i Bulic, Jeroпim, Velimirovic, Zora, Bauer, Vera i Benic, Josip, 1976,
Geol.vjesnik, 29,389-395
Jerkovic, Lazar, 1965, Lab.micropal.Ecole Pratique des haute Etudes, Paris
Jerkovic, Lazar, 1970, C.R.Acad.sc., 270, 468-470, Paris
Jerkovic, Lazar, 1971, Bull.sc. C.A.Yougosl., 16,А, (7-9) 206-207
Jerkovic, Lazar, 1971, I.jug.simp.Ьiosistematike, sarajevo, 21-26
Jerkovic, Lazar, 1971, Bull.sc. C.A.Yougosl.,A, 16 (7-9), 204
Jerkovic, Lazar, 1971, Bull.sc. C.A.Yougosl., А, 16 (7 -9), 205
Jerkovic, Lazar, 1974, V.Congr.Neog.Mediterran., .2_, 513-517
Jerkovic, Lazar, 1978, IX kongr.geol.Jugosl., 175-179, Sarajevo
Jovanovic, Caslav, 1964, Geol.glasnik, 10,339-341, Sarajevo
Jovanovic, Caslav, 1972, Geol.glasnik, JQ, Sarajevo
Jovanovic, Caslav, 1977, Geologija Bosne i Hercegovine, Ш, 107-118
Jovaпovic, Caslav, 1979, Geologija Bosne i Hercegoviпe, 1, 97-1 ОО
Jovanovic, Caslav, 1980, Pos.izd.Geo1oskog glasnika, U, Sarajevo
Jovanovic, Caslav, et Jovanovic, 0\ivera, 1966, Geol.glasnik, ll, 403-416
Jovanovic, Predrag, 1967, Arћiv za tehпologiju, ~' Tuzla
Jovanovic, Radoslav, 1935, Vesnik Geol.inst.Kr.Jugosl., :\:, 157-172, Beograd
Jovanovic, Radoslav, 1958, PuЬ\ik. Tehnickog fak. Sarajevo, Ill, 195
Jovanovic, Radoslav, 1972, Iljugosl.simp.hidrog. i inzenjerske geo\., Sarajevo, 82 р.
Jovanovic, Radoslav, Mojicevic, Mladen, Tokic, Svetozar i Rokic, Ljubomir, Tumac za
Osп.geol.kartu, list Sarajevo
Jungwirth, Enio, 1981, Geol.glasnik, 26, 81-92
Jungwirth, Enio, 1985, Geol.glasnik, 28, Sarajevo, 33-39
Juric, Marijan, 1957, Geol.glasnik, ~' 125-144, Sarajevo
Juric, Marijan, 1963, Geo\.glasnik,~, 127-138, Sarajevo
Juric, Marijan, 1968, Geol.glasnik, 12, 89-112, Sarajevo
Juric, Marijan, 1971, Pos.izd.Geol.glasnika, 11, Sarajevo, 146 р., 9 tab
Juric, MarUan, 1979, Geologija Bos. i Herceg., I, 73-92
Juric, Marijan, et Maksimcev, Stevan, 1964, Geol.glasnik, 10, 297-298, Sarajevo
Kacar, Bogdan, 1979, Geologija Bos. i Hercegovine, 1., 93-96, Sarajevo
Katzer, Friedrich, 1900, Berg.u.Нiitteпm.Jhrb., :!:.8..,_1. 1-93, Wieп

455
Katzer, Friedrich, 1901, Sitzungb.kбnigl.Ьбhm.Ges.d. Wiss., 21, Prag
Katzer, Friedrich, 190З, Geologischer Fiihrer d.B.u.H., Wien
Katzer, Friedrich, 1904, CentralЬl.f.Min.etc., З27-З29, Stuttgart
Katzer, Friedrich, 1906, Verh.geol.Reichsanst., 1О, 287-289
Katzer, Friedrich, 1907, Berg.u.Нiittenm.Jhrb., 55, 295-ЗЗ4
Katzer, Friedrich, 1909, Berg.u.Нiittenm.Jhrb., 57, 24 р.
Katzer, Friedrich, 1910, Berg.u.Нiittenm.Jhrb., 58, I-IV, 1-З4З
Katzer, Friedrich, 191З, Berg.u.Hiittenm.Jhrb., 61,
Katzer, Friedrich, 1914, Glas.Zernalj .muz.B. i Н., 26, 25З-282
Katzer, Friedrich, 1916, Voda kroz prirodoslovne zЬirke b.-h.Zemalj.muzeja, 1-5З,
Sarajevo
Katzer, Friedrich, 1916, Glas.Zernalj.muz.B. i Н., 28,201-208
Katzer, Friedrich, 1916-1918, Erweiterter Sonderabdruck aus "Bergbau und Hiitte",
Ј g. ~ I-VII, 1АОЗ (Die fossilen Koblen B.u.d.H., Bd.l)
Katzer, Friedrich, 1921, Die fossilen Kohlen Bosniens und der Hercegovina, Bd.2,
Verlag d.b.h.geol.Landesanstalt, I-VI, 1-271
Katzer, Friedrich, 192З, CentralЬl.f.Min.etc., 89-94, Stuttgart
Katzer, Friedrich, 1924, Geologie Bosniens und der Hercegovina, Erster Band. 1. Halfte,
1-480, Sarajevo
Katzer, Friedrich, 1924, Geologie Bosniens und der Hercegovina, Erster Band. 2. Halfte,
481-560, Sarajevo
Katzer, Friedrich, 1926, Geologija Bosne i Hercegovine, Sveska I. 524 р. 1 tab.
Izd.Direkcije drzavnih rudar. preduzeca и Sarajevu. sa njemackog preveli
Tihomir Jaksic i Momcilo Milojkovic.
Kittl, Emst, 1897,Annalend.Нofmuseums, 12/1, 71-7З, Wien
Kittl, Emst, 1899,Anzeigerd.Akad.Wiss., Math.-nat.Кl., З6/1, 14, Wien
Kittl, Emst, 190З, Abhandl. Geol.Reichsanst., 20, 77 р., 12 tab., Wien
Kittl, Emst, 1904, Verh. geol.Reichsanst., З22
Kittl, Emst, 1904, Jhrb. geol.Reichsanst., 5З, 515-748, З tab., Wien
Kittl, Emst, 1912, Resultate d.wiss.Erforschung d.Balatonsees, РаЈ., 2_, Budapest
Koch, Ferdo, 1917, Glasnik Hrv. prir.drustva, 29,54-62, Zagreb
Kochansky-Devide, Vanda, 1954, I kongr,geo1.Jugosl., 139-14З, B1ed
Kochansky-Devide, Vanda, 1957,Geol.vjesnik, 10, 135-136,Zagreb
Kochansky-Devide, Vanda, 1962, Referati V Savjetovanja geo1.Jug., l, 15-21, Beograd
Kochansky-Devide, Vanda, 1964, Paliiontol. Zeitschr., З8/З-4, 180-188, 2 tab, Stuttgart
Kochansky-Devide, Vanda, et RadoiCic, Rajka, 1958, Bullsc. C.A.Yugos\., 4/2,44-45,
Zagreb
Kochansky-Devide, Vanda, et Herak, Milan, 1960, Geol. vj esnik, .U, 65-96, Zagreb
Kochansky-Devide, Vanda, etMilan,Ante, 1962, Geol.vjesnik, 15/2, З55-З64, З tab.

456
Kochansky-Devide, Vanda, et Pantic, Smiljka, 1966, Geol.vjesnik, 19, 15-28, 4 tab.
Kochansky-Devide, Vanda, etSiiskovic, Teofil, 1969, Geol.vjesnik, 22, 105-110,2 tab.
Kochansky-Devide, Vanda, et Sliskovic, Teofi1, 1972, Geol.glasnik, 16, 47-70, 4 tab.,
Sarajevo
Kochansky-Devide, Vanda, et Sliskovic, Teofil, 1978, Palaeontol.jugosl., 12., Zagreb
Kochansky-Devide, Vanda, et Sliskovic, Teofil, 1980, Palaeontologiajugoslavica, 25,
25 р, 3 tab.
Komatina, Miomir, 1962, Zapis. Srp.geo1.drustva, zbor 25 .IV.1962
Korobkov, I.A., et Mironova, L.V., Osnovypaleontologii, Scalacea, 171-175, Moskva
Kostic-Podgorska, Valerija, 1955, Zb.rad.inst. "Jovan Zujovic", VIII, 169-177,4 tab.
Kostic-Podgorska, Valerija, 1957, П kongr.geol.Jugosl., 32-37, Sarajevo
Kostic-Podgorska, Valerija, 1958, Geol. glasnik, 4, 1-220, Sarajevo
Kostic-Podgorska, Valerija, 1964, Geol.anali Balk.pol., 31, 117-125, Beograd
Kostic-Podgorska, Valerija, 1978, Geol.terminol. i nomeпklatura, П-1, Univerzitet
Beograd
Kostic-Podgorska, Valerija et Sikosek, Boris, 1959, П1 kongr.geol. Jugosl., I., Titograd
Кranjec, Velimir, 1969, Pos.izd.Inst.rud. i geol.istr. u Tuzli, 284 р.
Кranjec, Velimir, Amse1, Vera, Pavlovsky, Melita et Kochansky-Devide, Vanda, 1960,
Geol.vjesnik, 13,97-108, Zagreb
Кrasser, Fridolin, 1890, Ann.Naturh.Hofmus., ~. 90-91, Wien
Krasenikov, Valerij, Muldini-Mamuzic, Slavica et Dzodzo-Tomic, Radojka, Ј 968,
Geol.vjesnik,21, 117-145 ·
Кraus, Rikard, 1914, Glas.Zemalj.muz.B. i Н., 26,369-414,495-550, 1 tab.
Krstic, Branislav et Eremija, Marko, 1958, Ves. Zavoda geol. geof.istr., 16, 29-39,
Beograd
Krstic, NadeZda, 1963, Ves.Zavoda geol. geof.istr., А, 21 Beograd
Krstic, NadeZda, 1968, Glas.Prir.muz. uBeogradu, 23, 107-127,153-197
Кrstic, Nadezda, 1971, Foldtani kozlony, 1О 1/3, Budapest

Krstic, NadeZda, 1975, VIII kong.geol.Jugosl., LjuЬljana

Krstic, Nadezda, et Uljanova, V., 1969, IX Coпgr.Carpato-Balcan.Asoc., П, 431-436
Krstic, Branislav, et EremUa, Marko, 1958, Ves.Geol.zav., 16,29-39, Beograd
Кrumpholz, Fr., 1916, Verh. d.naturforsch.Vereines in Briinn, 1-25
Kubat, Izet, 1979, Geologija В. i Н., 1., 33-54, Sarajevo
Kiihn, Othmar, 1928, CentralЬl. f.Min.etc. 569-571, Stuttgart
Kiihn, Othmar, 1951, Geol.aпali Balkpol., 12., 103-106, 1 tab.
Kulenovic, Esad, 1966, Geol.glasпik, 11, Sarajevo, 477-484
Kuleпovic, Esad, 1983, Pos.izd.Ak.n. i um. В. i Н., 59,89-109
Laskarev, Vladimir, 1925, Geol.anali Balk.pol., ~. 85-92, Beograd
Liharev, В.К., 1960, Osnovy paleontologii, Brahiopoda, 115-170, Izd.Ak.n. SSSR,

457
 Moskva
Lupov, N.Р., et Druscic, V. V., 1958, Osnovy paleontologii, Cephalopoda, et Coniconchia,
П, Izd.Ak.n. SSSR, Moskva

Maksimcev, Stevan, 1971, Geol.g\asnik, ]2, 39-68, Sarajevo

Maksimcev, Stevan, et Juric, Marijan, 1964, Geol.glasnik, 2, 123-128, Saraj evo
Maksimcev, Stevan, et Lausevic, Nadezda, 1964, Geol.glasnik, 2, 47-54, Sarajevo
Ma1ez, Mirko, 1958, Bull.sc.C.Ak.Yugos1., 4/1,3-4, Zagreb
Malez, Mirko, 1964, Geol.glasnik, 1О, 265-273, Sarajevo
Malez, Mirko, 1968, Glas.Zemalj .muz.B. i Н., Prir.n., ll, 159-180, б tab.
Malez, Mirko, 1970, Rad Jug.akad.zn.um. 358, 209-243, 2 tab., Zagreb
Malez, Mirko, 1970, Кrs Jugoslavije, Jug.ak.zn.um., 7/2, 21 ,68, 16 tab.
Malez, Mirko, 1971, Wiss.Mitteil. aus B.u.H.Landesmus., 1, С, Sarajevo
Ma1ez, Mirko, 1973, Bull.sc. C.Ac.Yougosl., А, 18/1-3, Zagreb
Malez, Mirko, 1980, Nas krs, 2, 3-32
Malez, Mirko, et Sliskovic, Teofil, 1964, Bull.sc.C.ac.Yougosl., 9/l-2, 2-4, 1 tab. Zagreb
Malez, Mirko, et Sliskovic, Teofil, 1965, Glas.Zemalj.muz.B. i Н., 3/4, 3-23, 5 tab.,
Sarajevo
Ma\ez, Mirko, et Sliskovic, Teofil, 1972, Bull.sc.Ac.Yougos\., 11, 7-8, 229-231, Zagreb
Ma\ez, Mirko, et Sliskovic, Teofil, 1976, Geol.glasnik, 21, Sarajevo
Malez, Mirko, et Sliskovic, Teofil, 1989, Zemalj.muz.B. i Н., "Minerali, stijene, izumrli i
zivi svijet В. i Н.", Sarajevo
Malez, М., Rukavina, D. et Sliskovic, Т., 1972, Bull.sc.C.Ac.Yougosl., (А), 17/1,229-
231, Zagreb
Malez, М., Rukavina, D. et Sliskovic, Т., 1978, Glas.ZemaU.muz.B. i Н., 11, Sarajevo
Malez, М., Rukavina, D. et Sliskovic, Т., 1974, Bull.sc.C.Ac. Yougosl., А, 19/3-4,
Zagreb
Malez, Mirko et Pepeonik, Zlatko, 1969, Bull.sc.C.Ac. Yougosl., (А), 14/5-6, 144-145,
Zagreb
Malez, Mirko et Thenius, Erich, 1985, Palaentologiajugoslavica, 34
Malez, Vesna, 1983, Nas krs, 14-15,95-110, Sarajevo
Markovic, Branislav, 1961, Zap.Srp.geol.drustva, Zbor27.12.1961
Markovic, Branislav, 1962, Vesnik Zav.geo\.geof.istr., 20,А, 227-236, Beograd
Markovic, Olivera, 1969, Ш simpoz.Dinarske.asoc., l, 95-1 О 1, Zagreb
Matнnovic, Radule i SofiU, Jovan, 1964, Geol.glasnik, 1О, 317-320, Sarajevo
Matunovic, Radule i Brkovic, Georgina, 1964, Geol.glasnik, 10,331-337, Sarajevo
Mihajlovic, Jelena, 1978, Geo\.terminologija i nomenklatura, 11-1, Univ.Beograd
Miladinovic, Milasin, 1964, Geol.glasnik, 2, 129-138, Sarajevo
Miladinovic, Milasin, 1966, Geol.glasnik, ll, 313-346, Sarajevo
Miladinovic, Milasin, 1970, Geol.vjesnik, 23, Zagreb

458
Miladinovic, Milasin, 1972, Geo\.glasnik, 16,39-46, Sarajevo
Miladinovic, Mila5jn, 1973, Geol.glasnik, 17, 107-112, Sarajevo
Mjladinovic, Milasin et Buzaljko, Refik, 1968, 1П simpoz.Dinarske asoc., Zagreb
Miladinovic, Milasin, Mojicevic, Mladen et Lausevic, Miroslav, 1970, Geol.glasnik, VI,
177-195, Тitograd
Milan, Ante, 1966, Geol.vjesnik, 1_2, 109-113, 3 tab., Zagreb
Milan,Ante, 1971, Bull.sc.C.Ac.Yougosl.,A, 16/9-10
Miljus, Petar, 1959, I savj.Udr.preduz.proizv.nafte, 73-81, Zagreb
Miljus, Petar, 1961, Geol.glasnik, ~. 77-95, Sarajevo
Miljus, Petar, 1963, Geol.glasnik, .8_, 95-116, Sarajevo
Milojevjc, Radisa, 1964, Geol.glasnjk Pos.izd.l, 120 р., 8 tab., Sarajevo
Milojevic, Radisa, 1966, Geoloski g\asnik, 11,355-370, Sarajevo
Milojevic, Radisa et Sunaric, Olivera, 1962, Geol.glasnik, Q., 85-1 О 1, Sarajevo
Mjlojevjc, Radisa et Sunaric, Olivera, 1964, Geol.glasnjk, .2., 59-75, Sarajevo
Milojevic; Radisa et Dangic, Adam, 1971, Geol.glasnik, 15,5-38, Sarajevo
Milojkovic, MomCilo, 1925, Geol.anali Balk.pol., 8/1, 93-105
Mjlojkovic, Momcjlo, 1929, Stratigrafski pregled geoloskih formacija u В. i Н.
Pos.izd.Geol.zavoda u Sarajevu
Milovanovic, Branislav, 1933, Geol.anali Balk.pol., 1211, Beograd
Milovanovic, Branis1av, 1939, Geol.anali Balk.pol., 16,77-88, Beograd
Milovanovic, Branislav, 1951, VesnikZav.geol.istr., (А) 9, 147-253
Milovanovic, Branislav, 1960, Buii.Soc.geol.France, 2/4, 366-375, Paris
Milovanovic, Branislav et Grublc, Aleksandar, 1969, Ш simp.Dinarske asoc., 103-116,
Zagreb
Milovanovic, Ljublca, 1978, Geoloska termino\ogija ј nomenklatura Paleobotanika, II-2,
Univ. Beograd
Mjtrovic-Petrovic, Jovanka, 1969, Ш simp.Dinarske asoc., 117-134, Zagreb
Mitrovic-Petrovic, Jovanka, 1969, Acta geologjca, Jug.ak.zn.um., 6, Zagreb
Mjtrovic.:Petrovic, Jovanka, 1970, Geol.anali Balk.pol., 35, 151-190, Beograd
Mitrovic-Petrovic, Jovanka, 1970, УП kongr.geoi.Jugosl., l, 229-238, Zagreb
Mitrovic-Petrovic, Jovanka, 1971, 34, 45-50, 4 tab., Geol.an. Balk.pol., Beograd
Mitrovic-Petrovic, Jovanka, 1978, IX kongr.geol.Jugosl., 81-87, Sarajevo
MitroviC-Petrovjc, Jovanka, 1978, Geol.terminologjja ј nomenklatura, П-1, Univ.Beograd
Mitrovic-Petrovjc, Jovanka et Pavlovic, Milorad, 1980, Paleozoologjja, 869 р.,
Univ.Beograd
Mitrovic-Petrovic, Jovanka, 1985, Geol.glasnik, 28, 127-137, Sarajevo
Mojicevic, Mladen, 1978, Pos.izd. Geol.glasnika, XIV, Sarajevo
Mojicevic, Mladen et Vlahinjic, Ksenija, 1969, Geol.glasnik, .U, 169-178, Sarajevo
Mojicevic, Mladen et Cicic, Safet (redac.), 1984, Geologija В. i Н., 11, 157-225, Sarajevo

459
Mojsisovics, Edmund, 1880, Jhrb.geo1.Reichsanst., 30, 167-266, Wien
Mojsisovics, Edmund, Tietze, Emil et Bittner,A1exander, 1880, Jhrb.geo1.Reichsanst.,
XXX,Wien
Mudrenovic, Vojislav, 1980, Simpoz.region.geo1. i paleontol., 445-458, Beograd
Mudrenovic, Vojis\av et Gakovic, Jelena, 1964, Geol.g1asnik, 1О, 139-158
Mudrenovic, Vojislav, Stojanovic-Kuzenko, Smiljana i Pejic, Vera, 1969, Ш
simpoz.Dinarske geo1.asoc., 135-146, Zagreb
Muftic, Mineta, 1964, Geol.glasnik, 2. 139-154, Sarajevo
Muftic, Mineta, 1964, Geol.glasnik, 10, 91-1 О 1, Sarajevo
Muftic, Mineta, 1965, Geol.glasnik Pos.izd.,Y., 108 р., Sarajevo
Muftic, Mineta, 1970, Geol.glasnik, 14, 203-216, Sarajevo
Muftic, Mineta et Luburic, Petar, 1963, Geol.g\asnik, l, 103-130, Sarajevo
Muftic, Mineta et Behlilovic, Salem, 1966, Geol.glasnik, 11. 303-312, Sarajevo
Muftic, Mineta, Behlilovic, Salem etAlagic, Junuz, 1969, Geol.glasnik, U. 159-167,
Sarajevo
Muftic, Mineta, Vukic, Milutin etAlagic, Junuz, 1971, Geol.glasnik, .U., 193-206, Sarajevo
Mu1dini, S1avica, 1955, Verhand.d.Geo1.Bundesanst., 2_, 105-112, Wien
Muravjev, N., 1939, Geol.anali Balk.pol., 16,89-92, Beograd
Natevic, LjuЬinko, 1966, Geol.glasnik, 11,227-260, Sarajevo
Natevic, Ljublnko, Zivaljevic, Tihomir i Buric, Pavle, 1966, Geol.glasпik, I 1, 433-438
Nedela-Devide, Donata, 1957, П kongr.geol.Jugosl., 134-154, Sarajevo
Nedela-Devide, Donata etPolsak, Ante, 1961, Geo1.vjesnik, 14,355-369, Zagreb
Neumayr, Melchior et Paul, Carl Maria, 1875, Abhandl.geol.Reichsanst., 7, 10 tab.,
Wien
Neumayr, Melchior, 1880, Janrb.d.geol.Reichsanst., ХХХ, 463-492, Wien
Nopsca, Franz, 1923, Paliiontol. Zeitschrift, ј_, 258-265, Berlin
Obradovic, Sultana, 1957, Paleont.analize bus. S-1 (Dvorovi), Fond.str. dokum.Pred.za
istr.nafte, Tuzla
Obradovic, Sultaana, 1960, Paleontol.anal.bus.Po-3 (Brcko), Fond.str. dokum.Pred.za
istr.nafte, Tuzla
Oppenheim, Paul, 1899, Neues Jahrb.f.Min.etc., 105-115, Stuttgart
Oppenheim, Paul, 1901, Beitr.z.Paliiontol.u.Geo1ogie бst.Ung. und des Orients, ll,
140-277, Wien
Oppenheim, Paul, 1906, Zeitschr. d.Deutschengeol.Ges., 58, 109-189, Berlin
Oppenheim, Paul, 1908, Jhrb. geol.Reichsanst., 58, 311-344, 5 tab., Wien
Oppenheim, Paul, 1911, Zeitschr.d.Deutschen geol.Ges., 63, 329-356
Oppenheim, Paul, 1912, Beitr. z.PaНiontol.u.Geologie бst.Ung. u.d. Orientst, 25, 87-
149,7 tab.
Oppenheim, Paul, 1922, Оъеr eine Eocanfauna der Polje von Lukavac bei Nevesinje in

460
 der Hercegovina, 1ОО р., 4 tab., Berlin
Ozegovic, Franjo et Kranjec, Velimir, 1964, Geol.vjesnik, 17, 3-18, Zagreb
Pamic, Jakob, 1962, Acta geologica, Ј_, Jug.ak.zn.um., 5-94, Zagreb
Pamic, Jakob, 1969, Geol.glasnik, 13, 205-216, Sarajevo
Pamic, Jakob et Juric, Marijan, 1962, Geol.glasnik, .Q, 107-11 О, Sarajevo
Pamic, Jakob et BuzaUko, Refik, 1966, Geol.glasnik, 11, 55-78, Sarajevo
Pamic, Jakob et Papes, Josip, 1969, Geol.anali Balk.pol., 34, Beograd
PamiC, Jakob et Jelaska, Vladimir, 1975, П zn.skup Sek.geol.geof.geoh. Jug.ak.zn.um.,
А,5, 109-117,Zagreb

Pamic-Sunaric, 0\ivera (redac.), I 984, Geologija В. i Н., 11, 121-156, Sarajevo

Pantic, Nikola, 1957, 11 kongr.geol.Jugosl., 185-195, Sarajevo
Pantic, Nikola, 1960, Geol.anali Balk.pol., 28, Beograd
Pantic, Nikola, 1975, Acta geologica Jug.ak.zn.um., 8/24, 41, 441-452, Zagreb
Pantic, Nikola et Jankovic, М., 1957, Geo\.anali Balk.pol., 21, 133-142, 2 tab.
Pantic, Nikola, Eremija, Marko et Petrovic, Miodrag, 1964, Geol.glasnik, 10, 27-62,
Sarajevo
Pantic, Nikola et Kulenovic, Esad, 1967, Geo\.glasnik, ~. 159-166, Sarajevo
Pantic, Nikola et Jovanovic, 0\ivera, 1970, Geol.glasnik, 14, 109-114, Sarajevo
Pantic, NikolaetJovanovic, Olivera, 1970, Geol.glasnik, 14, 115-124, Sarajevo
Pantic, Smiljka, 1957, Vesnik Zavoda geo\.istr., U, Beograd
Pantic, Smiljka, 1963, Fond str.dok. Geol.zavoda SrЬije, Beograd
Pantic, Smiljka, 1965, Fond str.dok. Geol.zavoda SrЬije, Beograd
Pantic, SmЩka, 1969, Vesnik Zavoda za geol.geof.istr., А. 27, Beograd
Pantic, Smiljka, 1969, Bull. IX Congr.Carpato-Balc.geol.asoc., Ш, 231-242, Budapest
Pantic, Smiljka, 1969, Geol.anali Balk.pol., 34, Beograd
Pantic, Smiljka, 1973, Geol.anali Balk.pol., 38, 260-276, Beograd
Pantic, Smiljka et Mojsilovic, Srbobran, 1968, Vesnik zav.geol.geof. istr. А, 26, Beograd
Pantic, Smiljka et Cicic, Safet, 1970, Geo\.glasnik, 14, 91-98, 9 teb.
Papes, Josip, 1963, Geo1.g1asnik, 7, 33-38, Sarajevo
Papes, Josip, 1967, Stratigraf.-tekt. i hidrogeol. odnosi и podrucju Livna i Duvna
(Magistar.rad)
Papes, Josip, 1975, Tumac lista Livno Osn.geol.karte, 1-63, Beograd
Papes, Josip, Luburic, Petar, Sliskovic, Teofil et Raic, Vid, 1964, Geol.glasпik, .2., 87-
122, Sarajevo
Papes, Josip et Vlahiпic, Ksenija, 1968, 1. kolokvij о geoi.Dinaridov, 1, 69-79, LjuЬ\jana
Papes, Josip, CiCic, Safet et Мој icevic, Mladen, 1984, Geologija В. i Н., 11, 28-118
Pasic, Milena, 1957, Paleontol. analizajezgra iz bus. Semberija-2, Foпd str. dokum.
Preduzeca za istr. nafte, Tuzla

461
Pasic, Milena, 1962, Vesnik Zavoda geol.geof.istr., А, ХХ, Beograd
Pasic, Milena et а\., 1978, Geo\oska terminiologija i nomenklatura, 11-1, Univ.Beograd
Paunovic, Маја, 1983, Nas krs, Bull.speleol.soc., 14-15, 111-118, Sarajevo
Pav1ovec, Rajko, 1961, Razprave S1ov.ak.zn.um., IV, 6, 369-416, LjuЫjana
Pavlovec, Rajko, 1969, Razprave Slov.ak.zn.um., IV, 12, 153-206, 13 tab.
Pavlovec, Rajko, 1981, Zbornik rad. Znanst.savjeta za naftu JAZU, А, 8, 67-76, Zagreb
Pavlovec, Rajko, 1988, RadoviAk.n. i um. В. i Н., Odj.tehn.n., 12, 141-170, Sarajevo
Pavlovec, Rajko et Majcen, Т., 1986, XI kongr. geol. Jugosl., Tara, 2, 263-274, Beograd
Pavlovic, Milorad В., 1963, Geol.anali Balk.pol., 30, Beograd
Pavlovic, Milorad В., 1969, Ш simpoz.Dinarske asoc., Zagreb, 147-154
Pavlovic, Milorad В., 1978, Geoloska terminologija i nomenklatura, Vertebrata, П-1,
Univ.Beograd
Pavlovic, Milorad В., 1980, Vertebrata in Ј .Mitrovic et M.Pavlovic: Paleozoologija,
Univ. u Beogradu
Pavlovic, Milos, 1932, Vesnikgeol.inst.Kr.Jugoslavije,L.l, 105-132
Pavlovic, Pavle, 1957, Zapis Srp.geol.drustvaza 1955, 191-199, Beograd
Pavlovic, Pavle, 1959, Geol.anali Balk.pol., 26, 125-131, Beograd
Pavlovic, Pavle, 1960, Geol.anali Balk.pol., 27, 195-220
Pejovic, Desanka et Radoicic, Rajka, 1973, П Jug.simpoz. istr. i ekspl. boksita, Tuzla
Petkovic, Kosta et Markovic, Olivera, 1959, Buii.Acad.serbe sc. Letr., Beograd
Petkovic, Miloljub, 1964, Zbomik radova Rud. geol.fak. za 1961/1962 god., 153-176,
Beograd, 1964
Petronijevic, Zivadin М., 1955, Zap.Srp.geol.drustva za 1955, Beograd, 1957
Petronijevic, Zivadin М., 1957, PaleontologicaJugoslavica, Jug.ak. zn. i um., 7, Zagreb
Petrovic, Miodrag, 1959, Geol.anali Balk.pol., 26, 195-201, Beograd
Petrovic, Miodrag, 1979/1980, Geol.anali Balk.pol., 43/44, Beograd
Petrovic, Miodrag, 1980,Simpoz.reg.geo\. i paleontol., 357-371, Beograd
Petrovic, MiodragetAtanackovic Miodrag, 1969, Geol.g1asnik, U, 141-158, Sarajevo
Petrovic, Miodrag, Eremija, Marko et Pantic, Nikola, 1969, Geol.anali Balk.pol., 34,
21-43
Pia, Julius, 1934, Anzeiger Akademie d. Wissenschaft, Wien
Pia, Julius, 1935, Geol.anali Balk.pol .. 12, 2, 190-246, 5 tab., Beograd
Pia,Julius, 1935, VesnikGeol.inst.Кr.Jugoslavije,1, 107-133,Beograd
Pilar, Duro, 1882, Geoloska opazanja u Zapadnoj Bosni, Rad Jug.ak.zn., Ql
Plenicar, Mario, 1963, Razprave Slov.ak.zn.um., 1, LjuЬljana
Polic, Ahmed, 1936, Glas.Zemalj.muz.B. i Н., 48, 35-44, Sarajevo
Polic, Ahmed, 1937, Glas.Zemalj.muz.B. i Н., 49,2, 21-28, Sarajevo
Polsak, Ante, 1965, Geol.vjesnik, 18/2, 337-345

462
Polsak, Ante, 1970, VII kongr.geol.Jugosl., 1, 149-1 б6, Zagreb
Polsak, Ante et Sliskovic, Teofil, 196б, VI savjet.geol.J ugoslavije, 1, З27 -З54, Ohrid
Polsak, Ante, Dragicevic, lvan, Tomic, V., Devide-Nedela, Donta et Banic, Josip, 1982,
Х kongr.geo1.Jug., 1, 605-б2З, Budva
Polsak,Ante, et Sliskovic, Teofil, 198б/1987, Glas.Zemalj.muz.B. i Н. Pr.n., N.S. 25-
2б

Posavec, Maksimilijan, 19б5, Bull.sci.Cons.Acad,Yougosl. (А), 10/1, 5-б, 1 fig .. , Zagreb

Radoicic, Rajka, 1958, Geol.glas.Cme Gore, 2., Тitograd
Radoicic, Rajka, 1959, Vesnik Zav.geol.geof.istr., А, 17, 87-92, Beograd
Radoicic, Rajka, 1959, Geol.glas.Cme Gore, .3_, ЗЗ-40, 2 fig., З tab., Тitograd
Radoicic, Rajka, 19б0, Paleontologijajugosl.Dinarida, Zav.geol.istr. Сте Gore, 4/1,5-
З1, б7 tab., Тitograd

Radoicic, Rajka, 1960, VesnikZav.geol.geof.istr., 18, 133-140

Radoicic, Rajka, 1962, Zap.Srp.geol.dr., 25, I., 19З-194
Radoicic, Rajka, 196З, Zap.Srp.geol.dr., 11.11.19бЗ, 111-115, Beograd
Radoicic, Rajka, 196З, Zap.Srp.geol.dr., 115, 150
Radoicic, Rajka, 1964, Nafta, 15110, 294-ЗОЗ, 4 fig., Zagreb
Radoicic, Rajka, 1965, Geol.vjesnik, 18/1, 195-199, 1 fig., 5 tab., Zagreb
Radoicic, Rajka, 19бб, Geologija, 2, 5-З78, 11 tab., 16З tab., LjuЬljana
Radoicic, Rajka, 19б6, Zap.Srp.geo1.dr., 11.2.1961, 115-11 б, Beograd
Radoicic, Rajka, 19бб, Zap.Srp.geol.dr., 29.4.1963, 35-3б, Beograd
Radoicic, Rajka, 1966/1967, Vesnik Zav.geol.geof.istr., 24/25, 2б9-279, 7 tab., Beograd
Radoicic, Rajka, 1967, Geol.glas.Cme Gore, ~' 111-11 б, З tab., Titograd
Radoicic, Rajka, 1968, Vesnik Zav.geol.geof.istr., А, 26, 177-195, 2 fig., 1б tab., Beograd
Radoicic, Rajka, 1968, Abstracts Sess.Int.Paleontological Union, Prague, 20-27 August
1968,р.22

Radoicic, Rajka, 19б9, Ш simpoz.Dinar.asoc., 1, 20З-209, Zagreb

Radoicic, Rajka, 19б9, Geol.anali Balk.pol., З4, 421-4ЗЗ, Beograd
Radoicic, Rajka, 1969, Paleontolog.jugosl., JAZU, 9, 1-71,8 tab., 31 fig., Zagreb
RadoiCic, Rajka, 1969, Vesnik Zav.geol.geof.istr., А, 27, ~ 91-200, 7 tab., Beograd
Radoicic, Rajka, 1969, Zap.Srp.geol.dr., za 1964-1967 god., 553-557, З fig., Beograd
Radoicic,Rajka, 1969,Geol.Romana,~, 71-84,Roma
Radoicic, Rajka, 1970, Vesnik Zav.geol.geof.istr., А, 28, З57 -Зб2, 1 fig., б tab., Beograd
Radoicic, Rajka, 1970, Bull.sc.Cons.Acad.Yougosl., (А), 15/1-2,4-5, 1 fig., Zagreb
Radoicic, Rajka, \970, Revue Micropaleontol., 13/2, 1\5-121,3 tab., 1 fig., Par\s
Radoicic, Rajka, 1970, Geol.anali Balk.pol., З3, 121-126, 2 fig., 4 tab., Beograd
Radoicic, Rajka, 1970, Geol.glasnik, 14,99-108, 15 tab., Sarajevo
Radoicic, Rajka, 1971/1972, Vesnik Zav.geol.geof.istr., А, 29-ЗО, 235-2б 1, Beograd

46З
Radovanovic, Milutin, 1934, Glas.Zemalj.muz.B. i Н., 46,9-12, tab. 1-12, Sarajevo
Raic, Vid, 1967, Magistarski rad, Prir.matem.fak. Sveucilista u Zagrebu, Geol.
odje1.(manuscr.)
Raic, Vid, et Papes, Josip, 1977, Osn.geol.karta Jugosl., Tumac za list Metkovic, 43 р.,
Beograd
Ramovic, Mehmed, 1962, Doktorska disertacija, Tehnol.fak.Sveucil. u Zagrebu, 142
р., 1 tab. (manuscr.)

Ramovic, Mehmed, et Kulenovic, Esad, 1964, Geol.glas., 1О, 181-196, Sarajevo

Ramovs,Anton, 1985, Fond str,dokum. Zav. iпZ.hidrog., 7 р., Sarajevo (manuscr.)
Ramovs, Anton, et Kulenovic, Esad, 1982, Geo\.glas., 27,40-61, Sarajevo
Rampnoux, Jean-Pau1, 1970, These, Facu1te des sc. Т. I-Ш. Or1eans
Rauzer-Cernousova D.M. et Fursenko, A.V., 1958, Osnovy paleontologii, Protozoa,
Moskva
Romer, A.S., (redac.), 1955, Vertebrate Pa1eonto1ogy, Chicago, Ilinois
Ruzencev, V.E. (redac.), 1962, Osnovy Paleonto1ogii, Cephalopoda I., Izd. AN SSSR,
Moskva
Sakac, Kresimir, 1969, Geo\.vjesnik, 22, 269-301, З fig., 7 tab., Zagreb
Sakac, Kresimir, Sinkovec, Boris, Jungwirth, Enio et Luksic, В., 1984, Geo\.vjesnik, 37,
153-174, Zagreb
Salopek, Marijan, 191 О, Abhandl.geo1.Reichsanst., 16, Wien
Sandberger, F., 1870-1875, Die Land und Siisswasser-Conchyllien des Vorwelt,
Wiesbaden
Schlesinger, G., 1917, Die Mastodonten des naturh. Hofmuseum, denkschr. .8_, Wien
Schubert, Richard, 1904, Verhand1.geo1.Reichsanst., 111-114, Wien
Siebenrock, F., 1900, G1as.Zemalj.muz.B. i Н., 12,423-436, Sarajevo
Sikosek, Boris et Krstic, Nedezda, 1991, Serb.Ac.Sc.Arts, Academic Conferences,
62, Nat.Math. ~. Beograd
Simic, Vasilije, 1940, Vesnik, .8_, 85-95, 1 fig., Beograd
Sladic-Trifunovic, Mileva, 1972, Geo\.anali Balk.pol., 37/2, Beograd
Sliskovic, Teofil, 1960, Bull.sc.C.ac.Yougosl., 5/3, Zagreb, 70
Sliskovic, Teofil, 1963, Glas.Zemalj.muz.B. i Н., prir.n. _2, 6 tab., 5-18, Sarajevo
Sliskovic, Teofil, 1963, Bull.sc.C.ac.Yougosl., ~, 3-4, Zagreb
Sliskovic, Teofil, 1964, Magistar.rad (manucr.), Prir.mat.fak., Geol.odje\, 88 р., 44 tab.,
Zagreb
Sliskovic, Teofil, 1964, Geol.glasnik, 2, 15-20, 2 tab., Sarajevo
Sliskovic, Teofil, 1965, Acta geol. JAZU, ~. 321-330, Zagreb
Sliskovic, Teofil, 1965, Glas.Zemalj.muz.B. i Н., NS 3/4,35-39, Sarajevo
Sliskovic, Teofil, 1965, Bull.ac.C.ac.Yougosl.,A, 10/11,373-374, Zagreb
Sliskovic, Teofil, 1965, Bull.sc.C.ac.Yougosl., 10/11, 373-374

464
S1iskovic, Teofi1, 1966,Bull.sc.C.ac.Yougos1., 11/7-9, 176-178,Zagreb
Sliskovic, Teofil, 1966, Bull.sc.C.ac.Yougosl., А, 2/7-9,2 fig., Zagreb
Sliskovic, Teofil, 1967, G1as.Zema1j.muz.B. i Н., N.S. Q., Prir.n., 23-30, Sarajevo
Sliskovic, Teofil, 1967, Glas.Zemalj.muz.B. i Н., Prir.n., 1, 5-66, Sarajevo
(doktor.disertacij а)
S1iskovic, Teofil, 1968, G1as.Zema1j.muz.B. i Н., 1, 69-96, 13 tab., Sarajevo
S1iskovic, Teofi1, 1968, Glas.Zema1j.muz.B. i Н., 1, 123-130,4 tab., Sarajevo
S1iskovic, Teofil, 1970, Bull.sc.C.ac.Yougos1., 15111-12, 389, Zagreb
SliskoviC, Teofil, 1970, Glas.Zemalj .muz.B. i Н., 2, 13-18, 2 tab., Sarajevo
Sliskovic, Teofil, 1971, Wiss.Mitteil.bosn.-herz.Landesmuseums, 1-С, (Naturw.), 13-
71, 1 fig., 5 tab., Sarajevo
S1iskovic, Teofi1, 1971, G1as.Zema1j.muz.B. i Н., Prir.n., 10, 19-27, Sarajevo
S1iskovic, Teofi1, 1971, G1as.Zema1j.muz.B. i Н., Prir.n., 10, Sarajevo
Sliskovic, Teofi1, 1972, Bull.sc.C.ac.Yougosl., 17/11-12, Zagreb
S1iskovic, Teofi1, 1972, Bull.sc.C.ac.Yougos1., 17/5-6, 191, Zagreb
S1iskovic, Teofil, 1974, Glas.Zema1j.muz.B. i Н., Prir.n., U, 23-33,9 tab., Sarajevo
S1iskovic, Teofil, 1974, Bull.sc.C.ac.Yougosl.,A, 19/5-6, 133-134
S1iskovic, Teofil, 1974/1975, Wiss.Mitteil.bosn.-herz.Landesmuseums, 4-5/Naturwis.,
Sarajevo
S1iskovic, Teofil, 1975, Bull.sc.C.ac.Yougosl., А, 20/5-6, Zagreb
S1iskovic, Teofil, 1975, Bull.sc.C.ac.Yougosl., А, 20111-12, Zagreb
S1iskovic, Teofi1, 1975, Wiss.Mittei1.bosn.-herz.Landesmuseums, Q,_ Naturwis. 59-63, 2
tab., 2 fig., Sarajevo
Sliskovic, Teofil, 1975, G1as.Zemalj.muz.B. i Н., Prir.n., 14, Sarajevo
S1iskovic, Teofil, 1978, IX kong.geo1.Jug., 137-138, Sarajevo
S1iskoviC, Teofi1, 1978, IX kong.geo1.Jug., 56-92, Sarajevo
S1iskovic, Teofil, 1979, Nas krs, 5/6,21-27
Sliskovic, Teofi1, 1981, Simpoz. о proЬiemimadanija, 2, 47-61, LjuЬljana
S1iskovic, Teofil, 1982, G1as.Zema1j.muz.B. i Н., 21, 1-19, Sarajevo, б fig., 5 tab.
Sliskovic, Teofil, 1984, Geologija В. i Н., П, Kreda, 226-279, Sarajevo
Sliskovic, Teofil, 1984, Glas.Zemalj.muz.B. i Н., N .S. 23, 195-211
Sliskovic, Teofil, 1984, Radovi ANU В. i Н., Tehn.n., ~. 257-262, Sarajevo
Sliskovic, Teofil, 1984, Glas.Zemalj.muz. В. i Н., N.S. 23,213-222, Sarajevo
Sliskovic, Teofil, Raic, Vid et Papes, Josip, 1962, V koвgr.geol.Jugosl., 83-92, Beograd
Sliskovic, Teofil, Papes, Josip, Raic, Vid et Luburic, Petar, 1962, Geol.glasnik, Q, Sarajevo
Sliskovic, Teofil et Luburic, Petar, 1964, Bull.sc.C.ac.Yougosl., 911-2, Zagreb
Sliskovic, Teofil et Raic, Vid, 1968, I kongr. о geol.Diвarida, l, 155-160, LjuЬljana
Sliskovic, Teofil et Milan, Авtе, 1973, Geol.vjesnik, 26, Zagreb

465
Sliskovic, Teofil et Gusic, lvan, 1972, Wiss.Mitteil.bosn.herc.Landesmuseums, Sarajevo,
С, 2, Naturwis., 49-56, 3 tab.

Sliskovic, Teofi1 et Gusic, Ivan, 1973, Iljug.simp.istr.eksp\.boksita, TuzlaA, Х/1-9

S1iskovic, Teofi1, Pavlovec, Rajko et Drobne, Katica, 1978, IX kongr.geoi.Jug., 125-128
Sofilj, Jovan et Andrijasevic, М., 1968, Osп.geol.karta Jug., sekcija Gomji Vakuf
(manuscr.)
Sokac, Ana, 1968, Fond.str.dok. Inst.geol.istr., Sarajevo (manuscr.)
Sokac, Branko etNikler, Leon, 1967, Geol.vjesnik, 20, 111-116,6 tab., Zagreb
Sokac, Branko et Nikler, Leon, 1969, Geol.vjesnik, 22,303-308, 3 tab., 1 fig., Zagreb
Sokac, Branko etNikler, Leon, 1971, Geol.vjesnik, 24,77-84,2 fig., 2 tab., Zagreb
Soklic, lvan, 1955, Geol.glasnik,l, 61-144, Sarajevo
Soklic, lvan, 1963, Geol.glasnik, ~. 139-146, Sarajevo
Soklic, lvan, 1970, Geol.glasnik, 14, 57-78, Sarajevo
Soklic, Ivan, 1970, Geol.glasnik, 14,79-90, Sarajevo
Soklic, lvan, 1972, Nafta, 23/6,241-254, Zagreb
Soklic, Ivan, 1974, Nafta, 25/3, 121-131, Zagreb
Soklic, lvan, 1975, 11 skup Sekc.prim.geol.geof.geohem. Savj.za naftu,
Jug.akad.zan.umj., Zagreb, 63-68
Soklic, Ivan, 1977, Geologija Bosne i Hercegovine, Sarmat, III/145-162
Soklic, Jvan, 1977, Geologija Bosne i Hercegovine, Od ponta do danas, Ш/217-270,
Sarajevo
Soklic, lvan, 1978, Zbom.rad.Rud.geol.fak. Univ. u Tuzli, Si, 51-60
Soklic, lvan, 1981, Radovi ANUВiH, Odj .teh.n., Q., 103-123, Sarajevo
Soklic, Ivan, 1982, Radovi ANUBiH, Odj.teh.n., l, 135-152, Sarajevo
Soklic, lvan, 1983, Radovi ANUBiH, Odj .teh.n., 12 (Pos.izd.), 131-154, Sarajevo
Soklic, Ivan, 1986, Radovi ANUBiH, Odj.teh.n., 10,23-55, Sarajevo
Soklic, Ivan, 1988, Zbom.rad.Rud.geol.fak.Univ. u Tuzli, 17, 9-13
Soklic, lvan et Malez, Mirko, 1969, Bull.sc.C.ac.Yougosl.,A, 14, 11-12, Zagreb
Sok1ic, lvan, Atanackovic, Miodrag, Jerkovic, Lazar et Petrovic, Miodrag, 1980,
Simpoz.region.geo1. i paleontol., Beograd, 307-316
Soklic, Ivan et Vrabac, Sejfudin, 1995, Geo1.glasnik, 33, 31-43, Sarajevo
Spasov, Hristo et Fi1ipovic, Ivan, 1966, Geol.g1asnik, 11, 33-54, Sarajevo
Spasov, Hristo, Stojanovic-Kuzenko, Smiljana, Pajic, Vera et Fi1ipovic, lvan, 1967, VШ
kongr.Karpat.balk.geol.asoc., 1, Beograd
Spasov, Hristo, Stojanovic-Kuzeпko, Smiljana et Pajic, Vera, 1968, Vesnik
Zav.geol.geof.istr. 26, Beograd
Stache, Guido, 1875, Verhandl.geol.Reichsanst., 334-338, Wieп
Stevanovic, Petar, 1951, Poseb.izd. SANU 187, Geol.inst. 2_, 361 р., 18 tab., Beograd
Stevaпovic, Petar, 1951, Zap.Srp.geo1.dr.za 1950-1952, Beograd

466
Stevanovic, Petar, 1953, Geol.anali Balk.pol., 2.1.15-28, Beograd
Stevanovic, Petar, 1954, Zap.Srp.geol.dr.za 1950-1952, 45-51, Beograd
Stevanovic, Petar, 1957, 11 kongr.geol.Jugosl., 155-176, Sarajevo
Stevanovic, Petar, 1961, Geol.anali Balk.pol., 2_& 177-216, 3fig., 12 tab., Beograd
Stevanovic, Petar, 1963, ( 1961 ), Geol.anali Balk.pol., .Ш. Beograd
Stevanovic, Petar, 1963, Geol.anali Balk.pol., .Ш. Beograd
Stevanovic, Petar, 1975, Glas.Prir.muz., А, 30, Beograd
Stevanovic, Petar, 1977, Geol.B. i Н., Geol.kar.panona i ponta, Ш, 163-216, Sarajevo
Stevanovic, Petar et Mladenovic, Ј оса, 1956, Geol.anali Balk.pol., 24, 17-29, Beograd
Stevanovic, Petar et Eremija, Marko, 1960, Geol.anali Balk.pol., 27, 45-94, Beograd
Stevanovic, Petar, Neveskaja, L.A., Marinescu, 1., Sokac, А., Jambor. А., (redac.),
1990, Chronostratigraphie und Neostratotypen, Pontien, JAZU-SANU,
Zagreb-Beograd
Stojanovic-Kuzenko, SmiUana, 1966/1967, Vesnik Zav.geol.geof.istr.A, 24/25, 221-243,
Beograd
Stojcic, Blagica, 1956-1964, Fond str.dokum.Geol.zav., Sarajevo
Stojcic, Blagica, 1968, Geol.glasnik, 12, Sarajevo
Stojcic, Blagica, 1968, I kolokvij о geol.Dinarida,l, 149-154, LjuЬljana
Stojcic, Blagica, Marinkovic, Radovan et Sofilj, Jovan, 1978, IX kongr.geol.
Jugoslavije, 250-256, Sarajevo
Strein, Velizar, Veljkovic, Dragoje et Kubat, Izet, 1970, Osn.geol.karta Jugoslavije, list
Vlasenica (manuscr.refer.), Fond str.dokum.Geol.zav., Sarajevo
Sercelj,Alojz, 1967-1971, Fond.str.dokum.Palinol.laboratorij SAZU, LjuЬljana (manuscr.)
Sercelj, Alojz, 1979, Praistorijajugos1ovenskihzema1ja, I, ANUВiН, Sarajevo
Simanskij, V.N ., 1962, Osnovy paleontologii.Cephalopoda I. Lirocerataceae.Izd.AN
SSSR, Moskva
Sparica, Marko, 1981, Casopis Nafta, Pos.izd., 247+ l5p., Zagreb
Susnjar, Milan, 1969. Ш simp. Dinar.asoc., 267-276, Zagreb
Susnjar, Milan, Bukovac, Josip, Savic, Drago et Grimani, Маја, 1967, Geo\.vjesnik, Ш,
199-205, 2 fig., Zagreb
Thenius, Erich, 1959, Wirbeltierfaunen, Tertiar, Stuttgart
Тietze, Emil, 1880, Jahrb.geol.Reichsanst., .Ш. 267-352, Wien
Tomic-Dzodzo, Radojka, 1952, Zbor.rad.Geol.inst. "Jovan Zujovic",:l, Beograd
Tomic-Dzodzo, Radojka, 1961, Fond.str.dokum.Geol.inst. "Jovan Zujovic" Busotina
Tusanj 21. (manuscr.)
Tomic-DzodZo, Radojka, 1978, Geol.terminolog. i nomenklatura, 11-1 Univerzitet Beograd
Toula, Franz, 1913, Jahrb.Geol.Reichsanstalt, 63,621-694,3 tab., 25 fig., Wien
Trubelja, FaЬijan etSliskovic, Teofil, 1967, Bull.C.ac.Yugosl.,A, 1217-8, 182-183
Trubelja, FaЬijan et Miladinovic, Milasin, 1969, Pos.izd. ANUBIН, 11, Sarajevo
Turina, Ivo, 1911, Glas.Zemalj.muz.BiН.,2.Q.225-252

467
Turina, Ivo, 1916, Montan.Rundschau, .8., 34 р. Berlin
Urosevic, D., Ј 966/1967, VesnikZav.geo\.geof.istr.,A, 24/25, Beograd
Varicak, Drago, 1966, Pos.izd.Geo\.glasnika, 2, 170р, Sarajevo
Vasiljevic, Radoslav, 1968, Geol.vjesnik, 21,229-233, 1fig., Zagreb
Vasiljevic, Rados\av, 1969, Geol.glasnik, U, 319-332, Sarajevo
Vasiljevic, Rados\av, 1972, Rudarsko-geolosko-naftni fak.Sveuc. и Zagrebu, doktorska
disertacija, 128 р., 7 fig,
Vaskovic, Dorde, 1929, Glas.Zemalj.muz.BiН., 41,1,35-56, Sarajevo
Vaskovic, Dorde, 1931, Glas.Zemalj.muz.BiН., 43, 83-95
Veen, F.R., 1954, GodisnjakBiol.inst., 7/1-2, Sarajevo
Veljkovic-Zajec, Katarina et Dzodzo-Tomic, Radojka, 1964, Zbornik rad. Inst. "Jovan
Zujovic", .8_, Beograd
Veselinovic, Miroslav, 1978, Geol.terminolog. i nomenklat., II-1 Univerzitet Beograd
Vilovski, Slavomir, 1973, Magistar.rad.Prir.mat.fak.Sveuc.u Zagrebu Geo1oski odjel.
75 р., 22 fig. (manuscr.)
Vilovski, Slavomir et Vlahinjic, KsenUa, 1963, Geo\.glasnik, 1, 69-80, Sarajevo
Vilovski, Slavomir et Lausevic, Miroslav, 1964, Geol.glasnik, 2, 77-86, Sarajevo
Vlahinic-Dekic, Ksenija, 1961, Geol.glasnik, ~ 98-103, Sarajevo
Vlahinic-Dekic, Ksenija, 1963, Geol.glasnik, .8_, 47-49, Sarajevo
Vlahinic-Dekic, Ksenija et CeleЬic Dorde, 1962, Geol.glasnik, Q, 103-106, Saraj evo
Vlahiпic-Dekic, Kseпija et Papes, Josip, 1964, Geol.glasnik, lQ, 1О 1-108, Saraj evo
Vlahinic-Dekic, Ksenija, Stojcic, Blagica et Gakovic, Jelena, 1965, Bull.rep.sav.n.rad.
В. i Н., Pos.izd. }, 24-29, Sarajevo
Vlahinic-Dekic, KsenUa et ZivaUevic, Tihomir, 1966, Geol.glasnik, 11, 351-354, Sarajevo
Vodic ekskurzija IX kongresa geo\oga Jugoslavije, 1978, 65 р., Sarajevo
Vrabac, Sejfudin, 1987, Geol.glasnik 31-32,38-68, Sarajevo
Vrabac, Sejfudiп, 1990, ХП kongr.geol.Jugosl., Ohrid
Vrabac, Sejfudin, 1991, Zbor.rad.Rud.geol.fak., 12,23-30, Tuzla
Vrabac, Sejfudin, 1991, Zbor.rad.Rud.geol.fak., 12, 15-22, Tuzla
Vrabac, Sejfudiп et Mihajlovic, Dorde, 1989, Simp. "Razvoj regioпalne geologije i
pa1eontol. и SrЬiji" 20-21.Х, 1989, Beograd
Vrabac, Sejfudin et Mihajlovic, Dorde, 1990, Xll kongr.geol.Jugosl., Ohrid
Vrabac, Sejfudin, Brajkovic, Zdravko et Bijedic, DZ8vid, 1990, Zbor.rad.Rнd.geol.fak.,
Tнzla, 18-19

Vнjnovic, Lazar, 1977, Geol.glasnik, 22, 117-158, Sarajevo

Vujnovic, Lazar, 1980, Geol.glasnik, Pos.izd.lQ, 1-104, Sarajevo
Vнjnovic, Lazar, 1983, Izvjestaj о kartiranjн podrucja Straza-Jasenica i Lamesici,
Fond.str.dok.Geoinstituta, Sarajevo

468
Waagen, Lucas, 1907 (in: Bittner, Alexander) Abhandl.Geol.Reichsanst., _lli, р. 130,
Wien
Wahner, Franz, 1890 (in: Fuchs, Theodor) Annalen Naturh.Hofmus . .2_, Wien
Wahner, Franz, 1892, Annalen Naturh.Hofmuseums.1, 123
Witt Puyt, J.F.Ch., 1914, Geogr. en geol.Meded. 2., 1-99, Ultrecht
Wo1dricht, Johann, 1904, Wiss.Mitteil. ausB.u.H., 2, 156-164, Sarajevo
Zittel, Karl А., 1924, Grunziige der Palaontologie. Neubearbeitet von Ferdinand Broili.
1. Invertebrata.Miinchen-Berlin Verl. Oldenbourg. 733 р., 1407 fig.
Zivaljevic, Tihomir, 1963, Geol.glasnik, ~, 85-94, Sarajevo
Zivaljevi6, Tihomir, 1966, Geol.glasnik, 11,389-402, Samjevo
Zivaljevi6, Tihomir, 1973, Geo\ogija lezista boksita Hercegovine Magistar. rad,
Prir.mat.fak. Sveucilista u Zagrebu, 79 р. (manuscr.)
Zivaljevi6, TihomiretNatevi6, LjuЬinko, 1964, Geo\.glasnik, 10,313-315, Sarajevo
Zivaljevi6, Tihomir et Buri6, Pavle, 1964, Geo\.glasnik, 1О, 109-120, Sarajevo
Zivanovi6, Miros\av, 1963, Geol.glasnik 1, 195-198, Sarajevo
Zivanovi6, Miroslav, 1963, Geo\.glasnik~, 41-46, Sarajevo
Zivanovi6, Miros\av, 1967, Izvj.paleontol.odredaba, OGK Iist Zenica 53,
Fond.str.dokum.Zavod za geologiju, Sarajevo
Zivanovi6, Miroslav, 1968, Izvj.paleontol.odredaba, OGK list Vlasenica-Rasev gaj i
Dragosavci, Fond str.dok. Zavoda za geologiju, Sarajevo (manusc.)
Zivanovi6,Miroslav, 1969,Geol.glasnik, 13, 187-189,Sarajevo
Zivanovi6, Miroslav, 1969, Geo\.glasnik, .U, 179-187, Sarajevo
Zivanovic, Miroslav, 1970, Izv.o pa\eozojskoj fauni OGK Iist Foca, Fond, str. dok.
Inst.geol.istr., Sarajevo
Zivanovic, Miros\av, 1972, Geol. sast. i tekt.sklop Vranice planine (dok.dosertacija)
Rud.metalur.fak. u Beogradu, 283 р.
Zivanovi6, Miroslav, 1979, Naslage Centralnobosanskog paleozoika, Geologija В. i Н.,
1, 55-66, Sarajevo
Zivanovi6, Miroslav, Sofilj, Jovan et Milojevi6 Radisa, 1975, OGKJ Iist Zenica. Тuшас,
Sav.geol.zavod, Beograd

469
 IX REGISTAR NALAZISTA
REGISTER OF LOCATIONS

SKRACENICE (ABBREVIATIONS)
SIМBOLI REGIONA (vidi р. 399)
Redni broj (ordinal) nalazista stoji iza simbola odgovarajuceg b.-h. regioпa povezujuci
podatke iz karte sa podacima ovog registra.

СЕ - Centralna Bosna na Е od rijeke FAUNA I FLORA

Bosne alg. - Algae
cs - Centralna Bosna na S od vrela amon. - Ammonoidea
Bosne belem. - Belemnoidea
cw - Centralna Bosna na W od rijeke brah. - Brahiopoda
Bosne brioz. - Bryozoa
Е - Bosna Е (istocna) crv. -Annelides
НЕ - Hercegovina na Е od rijeke fl.list. - Flora listova (foliorum)
Neretve for. - Foraminifera
HN - Hercegovina N (sjevema) hidr. -Hydrozoa
N - Bosna N (sjevema) hiton. -Chitonida
NE - Bosna NE (sjeveroistocna) infuz. - Infusoria
NW - Bosna NW (sjeverozapadna) jez. - Echinoidea
SE - Bosna SE Qugoistocna) konod. -Conodoпta
sw - Bosna SW Qugozapadna) kor. - Coralla
krin. -Crinoidea
SIМBOLI ZA STAROST (Age) nanof. - Nannofossilia
Q - Kvartar (Quatemary) naut. - Nautiloidea
Pl - Pliocen (Pliocene) ortoc. - Orthoceratida
м - Miocen (Miocene) ostrak. - Ostracoda
01 - Oligocen (Oligocene) pterop. - Pteropoda
Е - Eocen (Eocene) ptice - Aves
Рс - Paleocen (Paleocene) риZ. - Gastropoda
к - Кreda (Cretaceous) rak. - Malacostraca
Ј - Jura (Jurassic) ribe - Pisces
т - Trijas (Triassic) rud. - Rudistae
р - Perm (Permian) sis. -Mammalia
с - Karbon (Carboniferous) skaf. - Scaphopoda
D - Devon (Devonian) spuZve -Spongia
s - Silur (Silurian) sk. -Bivalvia
о - Ordovicij (Ordovician)

471
RAZNO (Miscelaneous)
ВН - Broj иz simbol ВН oznacava stranи (pagina) и tekstи edicije "Geologija Bosne
i Hercegovine- Paleozoik (1979), Mezozoik (1984) i Kenozoik (1977)"
det. - determinavit (odredio fosile)
1eg. -1egit (sakupio fosi1e)
1oc.typ.-locus typicus (nalaziste nove vrste)
о. - иzа opcina (Narrow commиne)
s. - selo (Village)

Т2 AGICI- JUJINA GLAVA (JAPRA). Agici sи s. i о. и slivи Japre

NW1 (S.Maksimcev 1971, det. N. Laиsevic). Ladinik, zona "archaelaus ".
Krecnjak sa amonitima (Тrachyceras)

Е 2 _3 ANICA KONAK (NE MAJEVICA) (ВН32) Srednji dio gornji eocen.

NE1 Lokalitet najиznom krilи sinklinale Tavne. Pjeskoviti krecnjak sa sk. (Corbls,
Pema).

Е 2 _3 ARAPOVICI (UGLJEVIK SSW) (ВН32, Р. Oppenheim 1908) Srednji i

NE2 gornji eocen. Pjeskoviti krecnjak i drиgo, sa kor. (Actinacis, Bosnopsammia,
Co1umnastraea, Heliastraea, Sty1ocoenia), sk. (CorЬis, Gryphaea, Lиcina,
Perna), риz. (Ampullina, Batillaria, Cerithiиm, Gourmya, Lethe, Megatylotиs,
Melanatria, Mesa1ia, Pyrazus, Rhinoclavis, Vertagus) ijez. (Cidaris). (Legit F.
Katzer).

Ј1 ARSLANAGICA MOST (LASTVA) (F. Katzer, 1904) Lijas.

НЕ 1 То је s. и о. Lastva. Laporoviti krecnjak sa sk. (Cochlearites) и slojevima sa
Lithiotis.

К2 BAВANOVAC I SISAVA(VLASIC PL. NW) (Т. Sliskovic 1984Ь)

CW1 Sisava је s. и о. Vitov1je. Cenoman. Plitkovodni krecnjak sa sk. (Caprina,
Ichthyosarcolithиs, Neocaprina) i for. (OrЬitolina). Senon lezi transgresivno.

К
2 BAВIN DO (NEUM ENE) (Т. Sliskovic, 1968а)
НЕ2 Gornji kampan. Loka1itet na NW od s. Hrasno и о. G.Hrasno. То је locиs
typicиs za podvrstи Gorjanovicia acиti costata zidakensis Sliskovic. Nosi ime
brijega Zidak.

Т2 BACENICA РОТОК (DREZANКA) (S. Behlilovic, 1964)

HWl Ladinik. Lokalitet na W od s. Bиncici. Crni krecnjak sa sk. Daonella tyrolensis.

Q1 BADANJ PECINA (STOLAC NW) (V. Ma1ez, 1983)

НЕ la Pecina lezi nize s. Borojevici. Pleistocen, kasni virm. Osteo1oski ostaci ptica
(Anas, A1ectoris, Co1oeus, Colиmba, Corvus, Perdix, Pyrrhocorax).

М BAКETINOVAC (DUVANJSKO POLJE) (F. Katzer 1921)

472
SWI Slatkovodni miocen. U koritu Suice, na mjestu Bijeli brijeg, W od s. Brdani
(о. Mandino selo). Neposredna krovina ugljenog sloja је meki laporac sa
ptiZevima (Bythinella, Bythinia, HydroЬia, Melanopsis i PlanorЬis).

Т2 ВАКIЈЕ, BISTRIК. LAPISNICA. DOLOVI (SARAJEVO)

CSl (Е. Kittl 1904) Donji anizik. Modrosivi kvrgasti krecnjak u donjem dijelu
laporovit i liskunast, sakrin. (Dadocrinus), brah. (Waldheimia), puZ. (Worthenia)
i sk. (Lima, Myophoria, Mysidioptera).

OlM BANJ BRDO (TUZLA Е) (I. Soklic 1975, V. Kochansky-Devide i Т.

NЕЗ Sliskovic, 1978) Slatkovodni oligomiocen, podina "slavinovickih
krecnjaka"- Vapnoviti laporac sa sk. Congeria antecroatica Katzer.

Т2 BANJA DO- DJECIC (TRNOVO) (ВН87) Anizik.

CS2 Rumenkasti brecasti krecnjak sa belem. (Atractites), ortoc. (Orthoceras) i
amon. (Flexoptychites, Gymnites, Megaphyllites, Proarcestes, Sturia).

К2 BANJA LUКA- SARAJEVO (FLIS) (ВН222) Turon - senon.

CWla Flisoliki sedimenti sa for. (Dicyclina, Globotruncana, Pseudolituonella,
Siderolites).

К2 BANJA LUКA (КLISURA VRВASA) (D. Nedela- Devide 1977)

N1 Gornji senon. S od Banja Luke, u koritu Sturlije, Iijevoj pritoci Vrbasa, plocasti
krecnjak sa for. (Giobotruncana).

М BANJA LUКA (RUDNIК) Stariji miocen. Vidi LAUS

N1

М BANJA LUКA (BAZEN) Slatkovodni miocen. (М. Muftic 1970, det. В.

N2 Stojcic za moluske i О. Jovanovic sa polen). Visa krovina ugUenog sloja, posebno
Ramici, laporoviti krecnjaci i laporci sa sk. (Congeria), puz. (Hydrobia, Lym-
naea, Melania, Me1anopsis, Neritodonta, Orygoceras, PlanorЬis, ZagraЬica) i
ostrak. (Candona, Cypridopsis, Cypris). Stariji miocen prema V.Kochansky
- Devide i Т. Sliskovic, 1978, sa sk. (Congeria).

Q1 BANJA STUENA (PECINA U КANJONU PRACE) (Т. Sliskovic 1979)

Е1 Najgornji pleistocen. Crvenosmeda pjeskovita ilovaca sa ostacima pecinskog
medvjeda (Ursus spelaeus).

М BANOVICI (ВAZEN) (F. Katzer 1921, Р. Stevanovic 1946, N. Pantic

NЕЗа 1957) Stariji slatkovodni miocen i to prema N. Panticu donje miocenski
plocasti krecnjak sa Iistovima i granama G\yptostrobusa i Taxodiuma te srednji
miocen sa florom Begovog potoka. Flora bazena prema listovima (Fagus,
Glyptostrobus, Myrica, Pinus, Quercus, Rhamnus, Taxodium), fauna mek:usaca
i to sk. (Congeria, Pisidium) i puz. (Lymnaea, Melanopsis, PlanorЬis).

473
К1 ВАRАКА (CAZIN- VELIКA KLADUSA) (М. Sparica 1981)
NW2 Gornji apt i donji а!Ь. Barakaje s. и о. Skokovi. Lokalitet W od sela сса 200
m, sa for. (Nezzazata, Pseudocyclammina, Sabaudia) i alg. (Baccinella).

Е 1 _2 BARE (CVRSNICA) (М. Miladinovic 1964, det М. Canovic)

NHl Donji do srednji eocen. Lokalitetje na S od vrha Jelenka (1806 m). Krecnjak
sa for. Nummulites globulus i Assilina exponens.

Т2 BATOVO (GORAZDE- RUDO) (R. Bиzaljko 1971, det. N. Laиsevic).

SEl Anizik. Masivni krecnjak sa for. Meandrospira dinarica i Pilammina densa.
Batovo је s. и о. Medurjecje. Lokalitetje na NW od Madanovice (1479 m).

D 1_3 BATURAJ (BIТURAJ) РОТОК (DOBRO POLJE Е) (М. Zivanovic 1970,

SE1 1972, Е. Kиlenovic 1983). Batиrajje lijeva pritoka potoka Draievice. Lokalitet
је na njegovom иsси kod s. Varos о. Dobro Polje. Donji devon: tamnosivi
plocasti krecnjak sa konod. (Нindeodella, Neoprioniodиs, Oneodиs, Ozarkodina,
Panderodus, Plectospathodus, Spathognathodus). Srednji devon, zivet (?) sa
konod. (Belodella, Panderodus). Gornji devon (famen) od tamnosivog
plocastog krecnjaka sa konod. (Belodella, Palmatolepis).

М BEGANOVICI (TRZAC SW) (F. Katzer 1918) Slatkovodni miocen.

NWl Beganovici su s. и о. Liskovac. Plocasti krecnjak sadrzi floru listova (Acacia,
Acer, DalЬergia, Fraxinus, Taxodium, Typha).

Ј 1_2 BERКOVINA (HAN PIJESAK W) (Р. Bиric, М. Miladinovic i V. Strain

El 1970, det. К. Vlahinjic). Toars-alen Tamnocrveni krecnjak sa for. (Involutina,
Trocholina, Vidalina) i amon. (Hi1doceras, Phylloceras).

К2 BESPELJ (ЈАЈСЕ N) rudnik boksita (D. Nedela- Devide 1957) Mastriht

CW2 је prvi put utvrden prema for. (Globotrиncana, Simploorbites). Prema Т.
Sliskovic (1978) mastrihtski rudisti jevljaju se na dnu paketa (Bournonia,
Gщjanovicia, Katzeria, Petkovicia, Sabinia, Vaccinites) sa for. Keramosphaerina
tergestina. Loc. typ. paratipa rudista Ugarella sladicae Polsak et Sliskovic
1986/1987 i tipa od Gorjanovicia bosniaca Sliskovic 1982. Prema А. Polsak i
Т. Sliskovic 1986-1987 prigrebenske brece mastrihta ulozene su н karbonatne
naslage sa rud. (Hippurites, Hippuritella, Pironaea), dok klastiti su sa for.
(Globotruncana, Omphalocyclus, OrЬitoides, Siderolites, det. D. Nedela-
Devide).

М ВIНАС (RAJON) sa lokalitetima: Kose, Zegar, Maskare, Golublc (leg.

NW2 У Cubrilovic, det. R. Jovanovic 1935) Slatkovodni miocen. Podinski glinoviti
dio sa Prososthenia ebumea i Melania pilari, prva krovna grupa sa Ancylus
illyricнs, Pseиdoamnicola stosiciana i Р. torbariana, druga krovna grupa sa
Pisidium hybonotum, Unio flabellatus, Prososthenia sepulcralis i Fossarulus
bulici, treca krovna grupa sa Pisidium hybonotum.

474
М ВIНАС (BAZEN) (F. Katzer 1918) Slatkovodni miocen. Meki laporci sa sk.
NWЗ (Congeria, Pisidium, Unio) i риZ. (Ancylus, Adelinella, Fossarulus, HydroЬia,
Melanopsis, Orygoceras, Prososthenia, Pseudoamnicola, Velutinopsis). Мlatli
miocen prema V. Kochansky - Devide i Т. Sliskovic 1978 sadrze laporce iz
kojih se opisuju puz. (Melanopsis) i sk. (Congeria).

Т 1_2 BIJELA (КONJIC), s. i о. (ВН76) Kampil. Laporoviti krecnjaci sa sk.

НN 1 (Claraia, Myophoria), puz. (Natiria, Turbo) i amon. (Tirolites). U r. Bij ela, na Е
od Majdana su krecnjaci anizika sa for. (Meandrospira, Pilammina) i brah.
(Terebratula).

М3 BIJELA BUКOVICA (TUТNJEVAC N) potok (ВН202) Prelaz panon/pont

NE4 vidi se u Citluku (kota 199). Donjiponti preko njegagonyipontu pojedinim
kracima р. Вijela Bukovica i и bunaru na Е od kote 199 kao laporci sa sk.
(Congeria, Limnocardium) i риZ. (Valeciennesia) (leg. Р. Miljus)

Рс BIJELA RIJEКA (ТUZLA NNW), lijeva pritoka r. Тinje kod s. Duboki

NE5 potok. Na vodopadu (Ьivsem kamenolomu) Ьiogeni krecnjakje Јос. typ. forme
В vrste Periloculina slovenica Drobne 1974 starosti gornji paleocen (К.
Drobne 1984).

К2 BIJELA ZEMLJA (ZVORNIK SW) s. na S od Paprace (Р. Oppenheim

NEl 1906) Gornja kreda, krecnjaci. sa for. (OrЬitolina) i puz. (Natica)

К2 ВIJELE VODE I BUCE (SREBRENICA) s.o. Suceska (Т. Zivaljevic i Lj.

Е2 Natevic 1964) Cenoman- turon. Klastiti sajez. (Periaster) i puz. (Aporrhais,
Gyrodes)

М2 ВIJELI РОТОК (SAPNA SE) То је lijeva pritoka Sapne (М. Atanackovic

NE6 1985) Baden. Puz. (Cianculus, Conus) i dr. (leg. I. Soklic)

К BIJELICA KUCE (=BJELIS) (OLOVO NE) {Р. Oppenheim 1906) То је

Е4 naseUe sa sumarnicom na mjestu odvajanja puta za Paklenik. Тiton. Krecnjaci
sa hidr. (Ellipsactinia). Cenoman. Serpetinski pjescar i konglomerat sa sk.
{Caprotina) i puz. (Nerinea). Donji senon. Krupnooliticni laporci, pjeskoviti
laporci sa sk. {Cyrena) i puz. (Cerithium) te tankim slojicima uglja. Gornji
senon. Koraljni i orbltolinski krecnjak sa puz. (Actaeonella) i kor.
(Patta1ophyllia), zatim sk. (Arca, Cytherea) i риZ. (Battillaria, Ampullina) (1eg.
F. Katzer)

К2 BIJELO BRDO (VISEGRAD SSE) (Р. Oppenheim 1906) Сепотап sa

ЕЗ puz. (Glauconia, Pyrgulifera) i rud. (Вiradiolites)

Т 1 К2 М
BIJELO POLJE (MOSTAR NNE) Slatkovodni miocenski bazen na lijevoj
НЕЗ, 1 obali Neretve (S. Behlilovic i М. Muftic 1966) Trijas proviruje najuZпom obodu

475
 polja izmedu s. Humci i Lisani. Sajs. Laporci sa sk. (Claraia, Myacites) i
kampil sa sk. (Myophoria), pu.Z. (Natiria) i amon. (Тirolites). Citav sjeveroistocni
rub polja grade krecnjaci iz intervala gornji сепотап - donji turon sa sk.
(Chondronta, Neocaprina). Slatkovodni miocen istrazenje busenjem na ugalj.
(za faunu det. В. Stojcic, za biljno sjemenje det. А. Beslagic 1961 ). Podinski
ugaljeni s\oj sa puz. (Fossarulus) i sjemenkama (Ovoidites). Laporci izmedu
podinskog i glavnogugljenog sloja sa sk. (Congeria, Pisidium) i риZ. (Fossarulus,
Planorbis, Prososthenia, Pyrgula). Laporci uz glavni sloj sa sk. (Pisidium) i
puz. (Fossarulus, HydroЬia, Prososthenia) te plodovima (Carpolithes). Bliza
krovina glavnog sloja sa sk. (Pisidium) i pu.Z. (Caspia, Emericia, Fossarulus,
Pyegula, Stenothyra, Valvata) -·

Т1 BILEK KOD DAZDANSKOG (VARES ESE) (F. Katzer 1900) Donji

CEl trijas. Crveni pjeskoviti glinac sa sk. (Myophoria, Promyalina)

М1 BILJEZAК (GORNJA TUZLA SE) Brdo izmedu G. Tuzle i donjeg toka

NE7 r. KovaCica (I. Soklic i М. Malez 1969). Otnang- karpat, limnicko=terestricki
ekvivalent tog intervala. Lokalitetje priЬlizno na sredini te tzv. sarene serije
oznacen br. 4. То је mrljavi laporoviti alevrit sa ostacima surlasa Mastodon
(Bunolophodon) angustidens Cuv. koje su prilikom kartiranja otkrili studenti
rudarstva lvan VrkUan i Fehim Brandic. Sloj је otkriven u jarku loseg puta
izrovanog volovskim kolima. Nalaz se sastoji od vrha jedne kljove i dva komada
kutnjaka (treceg desnog i treceg lijevog molara). Naknadno је geolog Safet
Hajdarevic rodom iz G. Tuzle donjeo u Laboratortiu za palentologiju i speleologiju
НAZU u Zagrebu i Citavu vilicu nekog surla8a sa istog podrucja na brdu BiljeZak.
Obradu је preuzeo akademik Mirko Malez, ali, koliko mije poznato rad је ostao
nedovrsen u pomenutoj laboratoriji,jerје М. Malaz u meduvremenu preminuo.

D 2T 2 ВISTRICA (GORNJI VAКUF N) U slivu te rijeke, desne pritoke Vrbasa

CWl (М. Muftic 1971, М. Zivanovic i R. Milojevic 1975, det. М. Zivanovic 1969et
а1.) Zivet, sprudni krecnjak sa stromatoporidima (Amphipora) i kor. (Favosites).
Vranica је loc. typ. vrste Favosites vranicae Zivanovic. Srednji trijas. Visa
krovina lezista gipsa sa usca r. Bistrice sa for. (Meandrospira) i kond.
(Gondolella, Lonchodina, Prioniodella). Sajs sa sk. (Anodontophora, Claraia).

Т2 BISTRICA (JABLANICA) (М. Atanackovic, V. Mudrenovic, М. Gakovic i

НN2 Ј. Gakovic 1978). Ladinik sa sk. (Daonella, Posidonia)

Т2 BISTRIК (SARAJEVO), dio grada na S od BascarsUe (А. Bittner 1880)

СSЗ Anizik Krecnjak sa krin. (Encrinus, Dadocrinus)

Т3 BJELAJ (KULEN VAКUF NE) liziste boksita, s. i о. kod В. Petrovca

NWЗ (Р. Buric 1969) Karnikkrecnjacko-laporoviti slojevi tipa Rabelj (ReiЬI) sa sk.
(Avicula) i puz. (Worthenia)

476
К1 BJELIS (OLOVSKE LUКA) vidi i BJELICA KUCE (ВН260) Berijas-
Е4 valendis Crvenkasti brecaski krecnjak sa puz. (ltieroptygmatis, Phaneroptyxis,
Ptygmatis). Senon sa kor. (Patta1ophyllia) i sk. (Arca).

К2 BJELUSAPOTOK (GORNJE VARDISTE SW) (Т. Sliskovic 1984)

ES Santon- kampan U gomjem toku Вје1иsе је 1ос. typ. rudista Prae1apeiroиseia
bjelиsensis Sliskovic.

Т1 BLACE 1 GMICI (Prozor Е) (D. CeleЬic 1967) Na pl. Bukvi od s. St. Blace
НNЗ prema Karmanima. Kampil. Pjeskoviti krecnjak sa puz. (Natiria, Turbo).

Е2 BLAGAJ (MOSTAR SSE) Kod s. Gnojnice (Р. Oppenheim 1908) Srednji

НЕ2 eocen. sa kor. (Astraeopora), sk. (Cardiиm) i риz. (Ampиllina, Neritopsis).
Loc. typ. kor. Astraeopora mostarensis Oppenheim (leg. F. Katzer).

Pz BLAGAJ - PETKOVCI (BOS. NOVI Е) Se1o Petkovci је и о. Svodna (F.

NW2 Кatzer 191 О р.21, 27, 28) Paleozoik. Liskunoviti pjeskoviti glinci sa neodredivim
1istovima flore (Neuropteris, Dictyopteris).

D3 BLAGAJ (BOS. NOVI Е) То је s. u о. Svodna. Polazeci od иsса р. Lucica

NW1 u r. Sanu, u koritu prvedesnepritoketogpotoka. (Н. Spasov i I. Filipovic 1966,
М. Jиric 1971, ВН75). Famen. Krecnjaci sa rijetkim ostacima tentakulita i
bogatom faиnom konodonata (Angylodиs, Falcodиs, Hindeodella,
Nothognathella, Ozarkodina, Palmatodella, Polygnathиs, Prionidina, Roundia,
Scиtula, Tripodellиs).

М BLAТNICA GORNJA (CIТLUK N) (F. Katzer 1921) Slatkovodni miocen

HW1 Eroziona krpa ocuvana kod zaseoka Curkovina. Laporac umetnиt u ugljeni sloj
sa риz. (Bythinella ?, Fossarи1иs, PlanorЬis)

ЈЈ 3 BLIOINJE JEZERO (PRIJEVOR VRAN- CVRSNICA) (ВН168,202).

HW2 Najgornji dio lijasa. Krecnjaci sa for. (OrЬitopsella), sk. (Dиrga, Gervillia) i
brah. (Rhynchonella). Na N od jezera је gornja jura, и donjem dijelи sa
Cladocoropsis- krecnjacima, а preko njih konkordantno su krecnjaci sa algom
Clypeina ј urassica.

Т2 BLIZANCI (SARAJEVO S) (Ј. Pia 1935) Srednji anizik.

CS4 Krecnjaci sa alg. (Diplopora, Macroporella, Physoporella, Teиtloporella).

М3 BOBETINO BRDO (KORAJ N) (ВН204, legit Р. Miljиs)

NE8 Gornji pont. Zutosmeda laporovita glina sa sk. (Congeria, Dreissena,
Limnocardium).

М ВОСАС (BANJA LUКA S) (F. Katzer 1918, det. Н. Engelhardt)

СWЗ Slatkovodni miocen sa florom listova.

477
М2 BOGUTOVO SELO (UGLJEVIK) (S. Cicic 1964, det. М. Petrovic)
NE9 Donji i srednji baden. Jezgro iz pokrivke ugljonosnog oligocena sa
mikrofaunom foraminifera. Badenski krecnjak sa brijega Pecina sa sk.
(Diplodonta, Pecten) i jez. (Clypeaster, Conoclypeus)(det. Th. Fuchs, 1890).

К2 BOGODOL- OSLJAR (CABULJA PL.) Turon- senon. (S. Behlilovic

НWЗ 1964) Bogodol је s. u о. Goranci, а Osljar је kota 1682 na Cabulj i. Na tom
profilu је krecnjak sa Pithonel\a ovalis.

М BOJNA (VRNOGRAC ENE) Bojna је s. na r. Glinici. (F. Katzer I 918)

NW4 Slatkovodni miocen sa sk. (Congeria, Dreissena) i puz. (Мelania, Melanopsis,
Neritodonta, PlanorЬis) kao i f\.listova роН. Engelhardtu (Banksia, Juncus,
Phragmites, Typha).

Р3 BOLJORADINA (FOCA Е) (Е. Kittl 1904, V. Kostic- Podgorska 1958)

SE2 Lokalitetje kod s. Kunjakovica и о. Slatina. Gornji perm. Кrecnjak sa spuZ\'om
Steinmannia, sk. (Cleidophorus), puz. (Вucania, Promathildia), skaf. (Entalis),
cefal. (Orthoceras, Temnocheilus), krin. (Cyathocrinus),jez. (Archaeocidaris).

Т1 BORACKO JEZERO (KONJIC SSE) (А. Bittner, 1890) Kampil.

НN4 Gornji "verfen" sa pU.Z. (Natiria).

Т2 BORIКE (ROGATICA NE) (ВН97) Anizik. Krecnjaci sa Coprolites

Е6 salevensis i for. (Meandrospira).

М2 BORNA (G. PODGRACI. SE) Baden. Vidi SJEVEROISTOCNO

N73 POTKOZARJE

Е2 BOROJEVICI (STOLAC NW) (Ј. Mitrovic-Petrovic 1969, 1970)

НЕЗ Srednji eocen. Krecnjacki laporac sa jez. (Eupatagus, Leiopedina).

Ј BOROVA GLAVA- КRUG (LIVNO Е, N) Od prijevora (kota 1229)

SWl prema planini Кrug. (ВН 169,190). Donji lijas sa for. (OrЬitopsella), srednji
lijas sa sk. (Lithiotis), najgornji doger oolitni krecnjak sa alg. (Selliporella),
te prelaz doger- malm oolitni krecnjak sa for. (Nautoloculina, Protopeneroplis).

Т2 BOROVICA (VARES WNW) (F. Katzer 1910) Anizik. Nepotpuno

СЕ2 orudnjen krinoidni krecnjak sa amon. (Acrochordiceras, Ceratites). (М.
Atanackovic et al., ВН80) Srednji anizik sa brah. (Aulacothyris,
Rhynchonella). Gornji anizik sa for. (Frondicularia, Meandrospira,
Neoendothyra), krin. (Dadocrinus),jez. (Cidaris) i amonitima:
Acrochordiceras Gymnites Proarcestes
Arcestes Leioptychites Procladiscites
Balatonites Meecoceras Sageceras
Beyrichites Megaphyllites Sturia
Discoptychites Monophylites
Flexoptychites Pinacoceras

478
Т2 BOROVINA (ZEP PL. N) (Т. Zivaljevic i Lj. Natevic 1964)
Е7 Gornji anizik. Rumenkasti krecnjak sa amon. (Celtites, Ptychites).

М BOSANSКA DUВICA (RAJON) Miocen. Vidi JOHOVA

NW5

~Pl,Q BOSANSКA GRADISКA-1 (1. Soklic 1970а, ВН215,227)

N4 Istrazna busotina na obali Save, nizvodno od grada. Donji portafer na 317 -
464 m. Laporac sa sk.(Congeria, Didacna, Limnocardium, Pisidium) i puz.
(PlanorЬis, Valenciennesia). Roman (srednji paludinski slojevi) iznad duЬine
317 m, sa pu:l. (Valvata, Viviparus). Holocen, naplavina r. Save na podrucju
grada В. Gradiska sa kostima sisara (Bos).

BOSANSКA KOSTAJNICA (RAJON) (Th. Fuchs 1890) Baden.

Pjeskoviti laporac sa kor. (Flabellum reussianum), sk. (Corbula, Lucina) i pu:Z.
(Natica). (F. Krumpholz 1916) Baden. Kor. (Heliastraea reussiana)
(M.Atanackovic 1985) Baden. Vidi SJEVERNO POTKOZARJE

BOSANSКA КRUPA S (Vodic 1978) Gornji trijas sa nanof. (Aulotortus),

onkolit (Sphaerocodium), for. (Glomospirella, Turrispirilina). Lijas. Кrecnjaci
sa for. (Haurania, Lituosepta, Nautoloculina) i alg. (Palaeodasycladus). Stariji
malm sa hidroz. (Cladocoropsis) - krecnjacima i for. (KurnuЬia,
Protopeneroplis). Мladi malm sa alg. (Clypeina, Solenopora, Salpingoporella).

К1 BOSANSКA КRUPA - КRNJEUSA (ВН239) Barem - apt, diskordantno

NW20 na gornjoj juri leze krecnjaci sa alg. (Acicularia, Bacinella, Salpingoporella,
Thaumatoporella, Triploporella) i for. (OrЬitolina).

М BOSANSКA КRUPA Е (F. Katzer 1918, ВН95) Slatkovodni mlatli miocen

NW9 sa sk. (Congeria), pu:l. (Мelanopsis) i fl.listova (Eugenia, Myrica, PalaeoloЬium,
Quercus, Typha).

Т 1 К 2 BOSANSКAOTOКA S (Vodic 1978) Sajs. Sk. (Anodontophora, Claraia).

NW3b Kampil sa sk. (Мyophoria) i pu:l. (Natiria, Turbo). Тransg;resivno lezi flis kampan
- mastriht sa for. (Globotruncana).

М3 BOSANSKIALEKSANDROVAC (LIJEVCE POLJE) (ВН215) U selu na

N5 Е od Mahovljana је istrazna busotina dub. 52 m. Portafer sa sk. (Congeria,
Limnocardium).

М2 BOSANSКI NOVI - DOBRLJIN (М. Atanackovic 1985) Baden.

NW10 Sa sk. (Chlamys, Ostrea, Pecten).

479
Т3 BOSANSKO GRAНOVO NW (F. Katzer 1918) Karnik tipa ReiЬl (Rabelj)
SW2 - Lunz sa sk. (Myophoria)

М3 BOSКICA BRDO (BUКINJE KOD TUZLE) (ВН192) Donji portafer

NElO Кrovina glavnog ugljenog sloja sa sk. (Congeria, Dreissena, Dreissenomya,
Limnocardium)

Т2 ВОТUМ РОТОК (DREZNICA) Na Е od s. Buncici о. Donja Dreznica, 12

HW4 km uzvodno od uscaDreznice и Neretvu. (S. Behlilovic 1964)Ladinik. Tamni
krecnjak sa sk. (Daonella, Posidonia)

к2 BOZICI (TUZLA N) Zaseok G. Obodnice (ВН274) Катрап i mastriht sa

NE2 for. (Ammodiscus, Anomalina, Bolivina, GloЬotruncana, GuemЬelina, Lenticulina,
Marginulina, Marssonella, Nodelum, Palmula, Pelosina, Pleurostomella, Pullenia,
RugogloЬigerina).

К2 BOZIN НАN (SKENDER VAKUF S) (Т. Sliskovic 1963) Santon-

CW3 kampan sa sk. (Vaccinites)

К 1 К2 BRACAN (VLASENICA SE) Povrsinski kop boksita. (Ј. Mitrovic 1978,

Е8 ВН270) Na padini brda Bracan, povise naselja Palez је gornji аlЬ - donji
cenoman Pjeskoviti laporoviti krecnjak sa jez. (Hemiaster) Gornji аlЬ -
cenoman ili cenoman sa for. (Cuneolina, Nurnmofallotia, Praerhapydionina)
i alg. (Archaeolithothamnium, Pseudolithothamnium)

К2 BRASINA (VELEZ). Lokalitet је na SE od vrha k.1897 (Т. Sliskovic 1982)

НЕ4 Сепотап. Biohermalni krecnjak sa sk. (Chondrodonta). Loc.typ. za radiolitid
Polsakia elongata Sliskovic.

Ј 2 _3 BRDA (Kupres S) (ВН176). Doger-malm. Ooliticni krecnjak sa brah.

SW3 (Rhynchonella)

С 1 _2 BRDO (LJUBIJA) Leziste zeljezne rude (М. Juric 1971, ВН85)

NW3 Donji do srednji karbon. U reviru Jazavac glinci i subgrauvake izmijenjuju
se sa slojevima siderita, sadrZe brah. (Brachythyrina, Chonetes, Echinoconchus,
Meekella, Schizophoria, Spirifer) (det., S. Stojanovic-Kuzenko 1966/1967)

М2 BRDANI (PROSARA PL. S) (ВН23) Baden. Lumakela sa sk. (Ostrea)

N6

М BRESTOVICA (RUDNIK DURDEVIK) (N. Pantic 1957) Stariji miocen.

NE11 Horizont pjescara sa tl. list. (Alnus, Cassia, Fagus, Ficus, Rhamnus, Rhus,
Sequoia)

М BREZA(RUDNIK UGLJA) (Н. Engelhardt 1903, D. Vaskovic 1931)

480
CEl Miocen. Fl.list. (Arundo, Banksia, Carpolithes, Cinnamomum, Glyptostrobиs,
LiЬocedrus, Myrica, Pinиs, Роа, Qиercиs) (leg. F. Katzer)

Т1 BREZOVA GLAVA I JAВLANICA (SARAJEVO S) и о. Kijevo (Е. Кittl

CS5 1904) Kampil. Laporoviti krecnjak sa sk. (Gervileia, Myophoria) i риz. (Natiria,
Turbo)

К2 BREZOVA KOSA (CAZIN NW) (М. Sparica 1981) Senon, krecnjak sa

NWЗc for. (Globotruncana) i infuz. Pithonella innominata.

М BREZOVE DANE (NOVI SEНER WNW) (Z. Jecmenica i Ј. Halilovic

CW4 1991) Stariji miocen, nivo иgljenog sloja sa риz. (Lymnaeиs, PlanorЬis), а
laporci krovine sa sk. (Congeria) i риZ. (Melanopsis, Neritodonta, Orygoceras).

Е2 BRISTVENICКA RIJEКA (MAJEVICA W) na potezu od Srebrenika

NE12 prema Medednikи (Nisanu) (Р. Oppenheim 1901) Srednji eocen sa kor.
(Turbinoseris), риZ. (Ampulina, Gladiиs, Conus)

Т1 BRISCE I ZAGRADINE (ЈАЈСЕ WNW) Brisce је na W od s. Cirakovac и

CW4 о. Jezero, а Zagradine u о. Bjelajce kod Mrkonjicgrada (ВН42) Sajs. Glinoviti
skriljci sa sk. (Claraia, Homomya, Pleиromya)

М2 BRISEVCI (KOSTAJNICA SW) Na lijevoj obali Strigove, desne pritoke

NW11 Une. (Th. Fиchs 1890) Baden sa kor. Flabellum reиssianum.

К1 BRITVICA (CABULJA PL.) Selo и о. Crnac, neposredno иz kanjon

HW5 Ugrovace. (S. Behlilovic 1964) Cenoman, Ьijeli krecnjak sa sk. (Chondrodonta)

С1 BROD (FOCA SW) Na uscu Bistrice и Drinu (ВН18) donjokarbonsldjlis

SЕЗ Oko 1 km na N od Broda i и иsјеkи риtа za Miljevinu sa proЬlemat. fosilom
Dictyodora liebeana.

Ј1 BRONZANI MAJDAN (ВН187) Srednji lijas. Кrecnjak sa for.

NW4 (OrЬitopsella praecursor)

К2 М 3 BRUSNICA (VUCJAK N) s. i о. pored R. Save. (Sliskovic 1978Ь)

N2 (ВН277) Santon - donji kampan. Tamni do crvenkasti krecnjak sa sk.
(OrЬignya, Vaccinites) Pont sa sk. Paradacna aЬichi.

Рс 2 BRUSNICKA RIJEKA, CELICКA RIJEКA 1 PIRКOVCI (R. Bиzaljko, В.

NE13 Stojcic i S. Campara 1978) Gornji paleocen, laporoviti pjescari sa for.
(GloЬigerina, Globorotalia) iz zone G1oborota1ia аеqиа.

К2 BUCE (SUCESКA KOD SREBRENICE) (Т. ZivaUevic i Lj. Natevic

Е9 1964) Idиci prema Bijelim Vodama. Сепотап - turon, klastiti sa риz.

481
 (Apoпhais, Gyrodes) ijez. (Periaster) Turon. Sprudni krecnjak sa rud. Durania
arnaudi.

Т1 BUDIМLIC JAPRA (В. NOVI SE) (ВН46) Sajs sa sk. (Anodontophora, Claraia,
NW5 Gervilleia, Eumorphotis, Myophoria, Pecten, Pseudomonotis), puZ:. (Halopella,
Turbo) i amonitima.

Т3 BUDIMLIC JAPRA- STARI MAJDAN (SANSKI MOST NW) (ВН108)

NWб Karnik. Tamnomodri krecnjak sa sk. (Neomegalodus)

К2 BUDOZELJ (VARES S) Na sjevemoj padini Budozeljske pl. (1254 m)

СЕЗ (Т. Sliskovic 1978 Ь) Mastriht. Кlastiti sa sk. (OrЬignya lappeirousei Sliskovic
i Vaccinites ultimus)

М3 BUКINJE (TUZLA W) Kod z.st. Ьivse uskotracne pruge (Р. Stevanovic

NE14 1951 a)Donjiportafer. Кrovinaglavnogugljenogsloja, glinovitipUesaksa sk.
(Congeria, Dreissena, Monodacna, Limnocardium) i puZ:. (Melanopsis, Planor-
Ьis). Facijes sa Congeria triangularis. Gornji portafer, krovina I. krovnog
sloja sa florom listova (Glyptostrobus)

М2 BUКOVAC РОТОК - S.EREFLIJE (PRNJAVORSКI BAZEN) (F.

N7 Кrumpholz 1916) Baden. Sprud sa kor. (Heliastraea reussiana)

К2 BUКOVICA (VLASIC NE) Selo u slivu Bile (Т. Sliskovic 1975, 1984 Ь)
CW5 Gornji kampan- mastriht. Brecasti krecnjaci i konglomerati sa sk. (Нippurites,
Microcaprina).

М3 BUКOVICA CRNA I BIJELA (Koraj N, Tutnjevac N) Slivovi rijeka

NEl5 Bukovica (ВН202). Profil od panona sa sk. Congeria czjzeki do gornjeg
ponta sa Congeria croatica.

Т2 BUKOVIK, TREBEVIC 1 JAHORINA i planine oko Sarajeva (ВН83)

СSб Donji anizik. Masivni dolomiticni krecnjak sa krin. (Dadocrinus).

Q 1_2 BUNA (Mostar SSE) (А. Вitner 1888 р.162) Pleistocen- rani holocen
НЕ4 Eolska prasina (les) sa puz. (Fruticola).

К2 CAPARDI - PAPRACA (ВН273) Donji senon. Na N od Caparda i na NW

NE2a od Paprace, krecnjaci sa rud. (Vaccinites fortisi).

К2 CAZIN - GATA (ВН289). Gornji kampan - mastriht. Kalcilutit sa for.

NW8 (GloЬigerina, Globotruncana, OrЬitolina, Siderolites).

М CAZIN- TRZAC (BAZEN) (М. Engelhardt in F. Katzer 1918).

NW12 Slatkovodni miocen sa sk. (Congeria) i florom listova (Acer, Cyperus,

482
 DalЬergia, Fraxinиs, Poacites, Taxodium, Typha). (ВН94). Мladi miocen.
Кrovinski 1aporci sa риz. (Мe1ania, Me1anopsis).

CEROVICA (HUTOVO N) Na SE od se1a (Т. Sliskovic 1968 Ь)

Gornji kampan- mastriht sa sk. rnastrihta (Vaccinites braciensis, Petkovicia
verajana i OrЬignya sp. div.).

CEROVO (Neиm ENE, Hrasno SW) (Т. Sliskovic 1968 а). Loci typici za
rudiste: Gornji turon na brdи Borиt (SE od Metkovica) sa Distefanella
raricostata i Distephanella heraki (и Hrasnи) Konijak iz Нrasna sa Distefanella
hrasnica.

CIGANLUК (Derventa W), иz риt za Kи1jenovce (F. Katzer 1918).

Baden sa Ostrea gingensis lezi preko slatkovodnog krecnjaka sa sk. Congeria
basteroti Desh. (det. С.М. Раи11872).

CINCAR 1 STARETINA PL. (Livno NE) (Ј. Papes et а1. 1964).

Barem - apt, plocasti krecnjak sa OrЬitolina discoidea i krecnjak sa alg.
(Salpingoporella dinarica) i sa Favreina sa1evensis.

CREPOLJSKO PL. (Sarajevo NNE) (ВН83) Srednji anizik, svijetlosivi i

crvenkasti, dijelom brecasti krecnjak sa brah. (Aиlacothyris, Rhynchonella,
Spiriferina, Terebratula, Tetractinella). Gornji anizik sa arnon. (Discoptychites,
F1exoptychites, Gyrnnites, Monoptychites i Ptychites).

Jl CRGOVO vidi ZALOMKA (М.В. Gakovic 1986) Lijas.

НЕ58

CRКVINE (Bihac SSE). Na иsjeku puta Medugorje - Crkvine (d. CeleЬic

1964, Р. Buric 1969). Gornji anizik sa arnon. (Gyrnnites, Monophyllites,
Proarcestes, Ptychites), и gomjem dije1и sa for. (Meandrospira, Pilamrnina,
Vida1ina) i a1g. (Macroporella).

CRNA BUКOVICA (Koraj NE) (ВН202) Gomji tok ove rijeke.

Prelaz panon/pont sa Congeria czizeki, С. partschi i Lirnnocardiиrn
asperocostatиrn. Gornji pont sa sk. (Congeria, Lirnnocardiиrn) i риz. (Lyrn-
naea, Valenciennesia).

CRNE LOKVE (KOCERlN) (Т. Zivaljevic i Р. Buric 1964)

Turon. Krecnjak sa for. (Nezzazata, Nummoloculina) i sk. (Praeradiolites,
Radiolites).

CRNI РОТОК (МОТАЛСА Е) (D. Varicak 1966, ВН298). Cmi potok

ulijeva se и Savu SE od Bos. Kobasa. Kampan- mastriht. Karbonatni skriljac sa
for. (Clypeorbis calcitrapoides, Biradiolites rnarnmilata i OrЬitoidea cf. rnedia).

483
Т2 CRNI VRН (JABLANICA SW) (S. Cicic te al. 1981) Srednji ladinik.
НN5 Plocast krecnjak sa sk. Daonella lommeli i Posidonia vengensis.

С1 CRNI VRН (PRACA S) (М. Zivanovic 1972, ВН21) Prelaz vize/serpuhov.

El Tamni krecnjak sa brah. (Cancrinites, Echinoconchus, Linoproductus,
Marginifera, Phricodothyris).

Ј3 CRVANJ PLANINA W (ВН198) Gornjajura, bankoviti krecnjak sa puz.

НN5а (Ptygmatis) i alg. (Clypeinajurassica).

М CRVENICE 1 STEPEN (DUVANJSKO POLJE S) (F. Katzer 1921)

SW2 Sltkovodni miocen. lzdanci ugljenog sloja Ьlizu sastavaka potoka Studeni i
Drina. Laporac sa риZ. Melanopsis tenuiplicata i М. plicatella (Leg. А. Bittner
1879, det. М. Neumayr 1880).

М CRVENICE (DUVANJSKO POLJE S) (V. Kochansky-Devide i Т.

SWЗ Sliskovic 1972) Stariji miocen. Locus typicus za puz. Clivunella elliptica.

T/1 Џ<ECABULJA PLANINA (S. Behlilovic 1964) Karnik. Dolomit sa

НW7,la alg. Sphaerocodium bornemanni. Donji lijas. Crni laporac sa Chlamys
subbulata. Srednji lijas. Krecnjak sa sk. Lithiotis proЬlernatica i Protodiceras
protractus. Oksford -ldmeridz. Krecnjak sa for. (Valvulinella). Valang, sa
alg. Salpingoporella dinarica. Turon-senon. Dolje sask. Chondrontajoannae
i Neocaprina gigantea, navise sa sk. (Distefanella). Senon sa Distefanella
bassani. Donji i srednji eocen sa for. (Numrnulites, OrЬitolites).

Т, ЈзCADAVICA- SLATINA (BOSANSКI NOVI S) (S. Maksirncev 1971, det. N.

NWlO Lausevic) Podrucje od о. Rudice do о. Budirnlic Japra. Sajs. Brah. (Lingula),
sk. (Anodonthopora,Aviculopecten, Claraia, Eumorphotis, Нinnites, Myophoria,
Pseudomonotis). Kampil sa sk. (Myophoria, Pecten, Pseudomonotis) i puz.
(Нalopella, Hoemesia, Natiria, Turbo) i for. Meandrospira iulia. Ladinik (zona
"archaelaus"), laporoviti krecnjak sa sk. (Daonella, Posidonia) i amon.
(Trachyceras). Gornji trijas sa for. (Arenovidalina, Turrispirilina). Stariji
malm sa sk. (Nornegalodon). Мladi malm sa nanofosilima (Aulotortus) (det.
к. Vlahinjic).

м CAJDRAS (ZENICA WSW) (V. Kochansky-Devide i Т. Sliskovic 1978).

CW5 Stariji slatkovodni miocen. Sk. (Congeria).

CAJNICE N (Ј. Pamic i R. Buzaljko 1966, ВН93) Ladinik sa sk. (Daonella,

Posidonia) i kor. (Thecosrnilia).

CAKLOVICA PLANINA (TUZLA SE) (М. Atanackovic 1985, 1. Soklic

484
NE17 1986, leg. 1. Soklic, det. М. Atanackovic) Baden. sk.
Amussium Clausinella Loripes Plicatula
Anadara Corbula Lucinoma Pseudamussium
Azorinus Gari Megaxinus Pycnodonta
Barbatia Gouldia Nucula Solencurtus
Callista Isocardia Nuculana Tellina
Cardium Lima Ostrea Timoclea
Chama Limopsis Pinna Venus
skaf. Cadulus Dentalium
puZ. Alaba Bittium Mitrella Rissoina
Alvania Caecum Neritina Roxania
Anachis Diloma Odostomia Sandbergia
Ancilla Euthria Petaloconchus Seila
Aporrhais Ficus Phasianella Trifora
Architectonica GiЬbula Polinices Turritella
Atbleta Нinia Retusa Vermetus
Atys Mitra Ringicula Zebina

м2 CAKLOVICI MUSLIМANSКI (SIМIN НАN S) (F. Katzer 1921)

NE18 Baden. Laporci sa sk. (Ostrea, Venus) i pu.Z. (Aporrhais, Turritella, Vermetus).
Sarmat sa sk. (Cardium, Donax, Ostrea) i pu.Z. (Мurex, Trochus). Мladi
sarmat, ooliticni krecnjak sa puz. (Cerithium) i sk. (Cardium, Irus, Mactra).

Мз CANICI (TUZLANW) Selo u о. Ljepunice (F. Katzer 1921)

NE19 Panon sa sk. (Adacna, Cardium, Congeria) i puz. (PlanorЬis).

М CAPRAZLIJE (LIVANJSKO POLJE SW) (V. Kochansky-Devide i Т.

SW4 Sliskovic 1980). Мladi miocen. Meki laporci sa sk. (Congeria) i puz. (Mela-
nia, Melanoptychia). Loc. typ. vrste Congeria brevicostata Kosh.Dev. et
Sliskovic.

Мз CARDACICI (KORAJ Е) (ВН202) Korito lijeve pritoke Cme Bukovice

NE20 koja se slijeva sa brijega Cardacic (k. 260 m). Gornji pont sa sk. (Congeria,
Limnocardium) i pu.Z. (Valenciennesia).

К2 CARICI (SKENDER VAKUF) (А. Polsak i Т. Sliskovic 1986-1987)

CW6 Mastriht. Lezejuzno od grada сса З km. Тој е loc. typ. za paratip sk. Ugarella
sladicae Pol. et Sliskovic.

Ј1 CEKRNJE (VOZNICA U ZALOMКI) (М. Gakovic 1986) Lijas. Vidi

НЕ8 ZALOMKA

М CELEBIC (LIVANJSKO POLJE NE) (F. Katzer 1921)

SW5 Slatkovodni miocen. Laporac iz krova ugljenog sloja, sa sk. (Congeria) i puz.
(Bythinia, PlanorЬis).

М CELEВICКI BAZEN (KONJIC NW) (V. Kochansky-Devide i Т. Sliskovic

485
НN2 1978) Stariji miocen. Laporci sa sk. (Congeria).

Т3 CELEBICI (FOCA SE) (ВН114) Karnik. Lijevi bok doline r. Ceotine sa

SE2a megalodonskim krecnjakom sa alg. (Ciypeina). Lokalitet је izmedu Borja i
vrela Zabaj.

Е CELIC (Th. Fuchs 1890) Ihnofosil Chondrites affinis u flisu.

NE21

К2 CELICKA RIJEKA (CELIC S) (ВН293) Kampan - mastriht sa for.

NЕЗ (Globotruncana, Praeglobotruncana, Rugoglobigerina).

Рс, Е CELICКA RIJEКA (CELIC S) (R. Buzaljko, В. Stojcic i S. Campara 1978)

NE22 Donji paleocen i donji dio srednjeg paleocena. Pjescar sa for. (Anomalina,
CiЬicides, Eggerella, Gaudryina, Tritaxia). Gornji paleocen do donji eocen.
Tamni pjeskovitti krecnjak sa alg. (Amphiroa, Ethelia, Lithophyllum,
Lithothamnium, Peysonelia), for. (Planorbulina) i laporoviti pjeskoviti umeci sa
for. (Chilostomelloides, GloЬigerina, Gyroidina).

М3 CENGIC (JANJA W) (ВН200) Bunari u zaseoku Mrsic. Najmlatfi gornji

NE23 pont. Pijesci sa sk. (Budmania, Limnocardium).

Т3 CEVLJANOVICI (SARAJEVO NNE) (Е. Kittl1904) То је s. u о. Srednje.

СЕ5 Karnik. "Gajinski" krecnjak sa sk. (Cardita, Myophoria) i brah. (Koninckina).
Ret sa sk. Neomegalodon (Lycodus) cor.

Е 2 _3 CIТLUK (RAJON) (Е. Jungwirth 1985) Srednji do gornji eocen sa sk.

HW2 (Gonicardium, Meretrix) i puz. (Ampullina).

М CUBRICI (BANOVICI) (R. Milojevic i А. Dangic 1971)

NE24 Stariji miocen, neposredna krovina glavnog ugljenog sloja, pjeskoviti krecnjak
sa sk. (Pisidium, Sphaerium, Unio) i puz. (Helix, PlanorЬis), а dalj е navise
samo flora listova (Glyptostrobus) (det. В. Stojcic ).

Ј3К 1 CUDE (OLOVO NNE) (ВН260) Titon- valang. Brecasti krecnjak sa puz.
Е10 (Ptygmatis), hidroz. (Ellipsactinia) i alg. (Bacinella).

Е2 _ 3 DAВRICA (STOLAC NNE) То је s. u о. Hodovo (Е. Jungwirth 1985)

НЕ5 Srednji i gornji eocen sa kor. (Astraeopora,Goniarea, Goniophoria,
Trochosmilia), sk. (Divaricardium, Meretrix, Phacoides) i puz. (Deshaesia).
Vididalje!

Е 2 _3 DAВRICA (STOLAC NNE) (Р. Oppenheim 1901, F. Katzer 1918)

HES Srednji i gornji eocen. Prema Katzeru fauna potjece iz nesto vise krovine
ugljenog sloja gdje se javlja u gnijezdima. То su kor. (Astraea, Colummnastraea,
Cyathomorpha, Porites, Rhabdophyllia, Stylocoenia, Rhizangia), sk. (Cardium,

486
 Lithodomus, Lucina), риZ. (Cerithium, Deshayesia, Natica, Trochus) i for.
(Nummulites).

Т1 DANICICI- PIVIN DO (MILJEVINA) (Z. Mihailovic 1962 in S. Cicic et

SE2b N. Pudar 1966) Donji trijas sa sk. (Anodontophora, Gervilia, Pseudomonotis)
i риZ. (Natiria).

D DATELJI (PRACA S) (1. Filipovic 1963) Devon. Izdanak krecnjaka kod

Е 1а skole i drugdj е и dolini Velikog potoka sadrzi tentakulite.

Т2 DEBELA KOSA (JEZERO·- SIPOVO) (ВН67) Srednji ladinik. Tamni

CW6a plocasti krecnjak sa sk. Daonella lommeli.

Е2 DEBELAC BRDO {UGLJEVIК S) (F. Katzer 1907, Р. Oppenheim 1908)

NE25 Srednji eocen. Vapnovite stijene sa kor. (Columnastraea), sk. (Cardita,
Gryphaea) i риZ. (Pyrazus).

К 2 Рс DEDICI- OVCINA (UGAR SW) (Т. Sliskovic 1984 Ь) Paleocen. Laporci

CW7 sa paleocenskim nanoplanktonom i pretalozenim mastrihtsldm hipuritima. Vidi
OVCINA

м DERVENTA S (V. Kochansky-Devide 1957, leg. I. Soklic)

N9 Stariji miocen slatkovodni sa sk. (Congeria) preko kojeg lezi baden, laporac
sajez. (Brissopsis) i mlatli sarmat sa sk. (Irus).

м DERVI~П (BOSANSКI NOVI NE) (Н. Engelhardt 1916, F. Katzer 1918)

NW13 Najuznoj padini Кrive glave iduci Dervisima u о. Blagaj. Slatkovodni miocen.
Kongerijski laporci sa fl. listova (Cinnamomum, Myrica, Myrsine, Pisonia,
Poacites, Rhus, Sapotacites) i plod. (Carpolithes).

DETLAК (DERVENTA SW) (М: Atanackovic 1985) Baden.

Vidi PRNJAVORSКI BAZEN

DIМIТOR PLANINA (V. Mudrenovic 1980) U izvorisnom dijelu R. Sane.

Sajs sa crvima (Spiroris) i sk. (Claraia, Entolium, Gervilleia, Pleuromya,
Unionites). Kampil sa sk. (Chlamys, Entolium, Eumorphotis, Heminajas,
Homomya, Myophoria, Neoschizodus, Pleuromya, Pleuronectes, Scytentolium
i Unionites), puz. (Coelostylina, Halopella, Marmolatella, Natica, Natiria,
Pseudomurchisonia, Turbo) i amon. (Dinarites, Тirolites).

DINARA PLANINA (ВН239) Pod ovim imenom udruzeno је pet 1okacija:

Peulje W na potezu Grahovo-Crni Lug, 2. Resanovci N, З. od Resanovaca
prema s. Kaldrma u Hrvatskoj, 4. s. Trifunovici i 5. SW padina Jadovnika
(1650 m). Valang- barem sa for. (Favreina), infuz. (Campbeliella, Faveloides)
i alg. (Munieria, Salpungoporella, Thaumatoporella).

487
Т3 DJEDINA (DURDEVIK S) (R. Milojevic i А. Dangic 1971)
NE4 Lokacija na cesti Visca- Djedina planina. Donji karnik. U usjeku ceste, oko
300 m N od kote 455lezi crvenkast bankovit krecnjak sa proslojcima roznjaka
i sa konodontima (Gondolella) i amon. (Arcestes, Cladiscites, Mojsvarites,
Monophyllites).

К 1 •2 DNOLUCКA PLANINA (ЈАЈСЕ SSE) (L. Vujnovic 1980) А!Ь- cenoman.

CW9 Кrecnjaci sa alg. (Salpingoporella) i for. (Cuneolina, Nummoloculina) (det. К.
Vlahinic i N. Lausevic) (ВН292) Senon, flis sa for. (Globotruncana, OrЬitoides,
Siderolites).

М2 DOBOSNICA (LUKAVAC NNW) (ВН150) Od s. Citluk na N. Sarmat.

NE26 Pjeskoviti laporac sa sk. (Abra), риZ. (Natica) i for. (Articulina, CiЬicides,
E1phidium, Nonion, StreЬlus) U s. Dobosnica plodovi (Echitonium) (F. Katzer
1921)

К2 DOBREТICI - POLJANE (ЈАЈСЕ NE) (ВН292) Kampan - mastriht.

CWlO Flis sask. (Вournonia) i for. (Dicyclina, Omphalocyc1us, OrЬitoides, Siderolites).

М3 DOBRNJA (ТUZLA NW) (ВН191) Na N od rudnika uglja, и krovini I.

NE27 krovnog sloja је gorriji portafer sa sk. (Anodonta).

М DOBRO POLJE (V. Kochansky-Devide i Т. Sliskovic 1972)

Stariji slatkovodni miocen sa puz. De1miniella excentrica.

D2 DOBRUSКA PLANINA (GORNJI VAKUF SE) (М. Zivanovic 1969,

CW2 ВН61) Zivet. Kor. Favosites vranicae Zivanovic.

С DOJCINOVIC (BRONZANI MAJDAN SW) (М. Juric 1971)

NW4 Moskov- ural? Pjescar sa brah. (Chonetes, Martinia, Munella, Purdonella,
Spirifer, Streptorhynchus).

т2.з DOLJANI (ВIНАС SSE) (D. Celebic 1964, ВН58) Ladinik. Кrecnjak sa
NW12 for. (Meandrospira, Pilammina, Vidalina) i alg. (Macroporella) (Р. Buric 1969).
Preko pomenutog krecnjaka је leziste boksita, а preko njega karniktipa Rabelj
(RaiЬI) kojeg cine listasti ugljeviti glinci i pjeskovito laporoviti krecnjaci sa sk.
(Avicula, Pachycardia, Trigonodus), najbolje vidljivi kod 1okaliteta Vrelce.

DOLJANI (JABLANICA WNW) (М. Atanackovic et al. 1978)

Anizik. Karbonatni slojevi sa brah. (Aulacothyris, Retzia, Terebratula,
Tetractinella) i риZ. (Natiria).

Рс DOLJANI (GAВELA Е) (F. Katzer 1906, 1914) Gornji paleocen. sa 30-tak

НЕ6 zgиZvanih ljustura puzeva (Stomatopsis, Stomatopsidea).

DONJA CEROVICA (BOSANSКI NOVI N) (V. Kochansky-Devide 1957,

488
NW13aleg. 1. Soklic 1946) Baden. Laporci sajez. (Brissopsis).

Т1 DONJA JAВLANICA 1 PODBREZJE (А. Bittner 1880)

НN7 Donji trijas. Krecnjacki umeci u glincima, sa sk. (Myophoria).

Т1 DONJA JAВLANICA 1 PAPRAТNO (ВН48) Sajs. Pjeskoviti krecnjak sa

НN7а sk. (Anodontophora, Claraia, Eumorphotis). Kampil. Laporoviti krecnjak sa
sk. (Hoemesia, Myophoria, Pseudomonotis) i рпZ. (Natiria, Turbo) kao i amon.
(Tirolites).

М2 DONJA JURКOVICA (PODGRADCI) (М. Atanackovic 1985)

N11 Baden. Vidi SJEVEROISTOCNO POTKOZARJE

Q2 DONJA МАНАLА (SAMAC Е) (1. Soklic 1970) Holocen. PUesak sa sk.

NE27a (Pisidium) i puZ. (Theodoxus).

Мз DONJA TRNAVA (BПELJINA SW) (ВН201) Pjeskovita g1inaponta sa

NE28 sk. (Congeria, Limnocardium, Monodacna).

М2 DONJA TUJNICA (BOSANSKI NOVI N) (V. Kochansky-Devide 1957,

NW13b leg. I. Soklic 1946) Baden. Komad sprudnog krecnjaka izvadenog iz kaldrme
na putu za Kotice, sa kor. (Orblcella):

Мз DONJE DUВRAVE (ZIVINICE NE) (ВН195) Donji portafer. Pjeskovite

NE29 gline sa sk. (Dreissena, Limnocardium, Prosodacna) i puz. (Melanopsis).
Srednji portafer sa Prosodacna cf. vutskitsi ( u jezgru bus. 136 u dolini Rijeke
potoka).

М DONJE MILE (ЈАЈСЕ W) (F. Katzer 1918)

CW6 Slatkovodni miocen. Laporci sa puz. (Fossarulus, Helicina, Lymnaea)

М DONJI BUDANJ I ZALOZJE (MILJEVINA) (S. Cicic i N. Pudar 1966,

SEl det. D. Donlagic 1963) Stariji slatkovodni miocen sa fl.listova (Eucalyptus,
Glyptostrobus, Juglans, Laurus, Quercus) i plod. (Carpolithes). (Z. Kvacek,
D. Mihajlovic i S. Vrabac 1993). Fl. listova iz jezgra busotine povrsinskog
kopa (Acer, Alnus, Fagus, Glyptostrobus, Quercus, Sapindus, Zelkova).

М DONJI GRADAC (SIROKI BRIJEG Е) (F. Katzer 1921)

HW3 Slatkovodni miocen. Lokacija na podrucju s. Grabova draga. Кrovina ugljenog
sloja sa sk. (Congeria).

Јз DONJI КAМENGRAD (SANSКI MOST W) Lok. na S od s. (S. Maksimcev

NW12a i М. Juric 1964) Тiton. Krecnjak sa hidr. (Ellipsactinia).

Мз DONJI ZOVIК (BRCKO SSW) То је s. u о. Gomji Rahic (ВН202) U

489
NEЗl gornjem toku Bodonje је donji pontski laporac sa sk. (Paradacna) i puz.
(Micromelania), а iduci niz rijeku gornji pont, pjeskovite gline sa sk. (Didacna,
Dreissena, Paradacna) i puz. (PlanorЬis, Valenciennesia).

Т2 DOVLICI (SARAJEVO SE) Кисе na padini Trebevica povise Kozje cuprije

CS7 (Е. Kittl 1904). Najgornji ladinik- kasijan. Odvaljeni Ьlok krecnjaka sa
Trebevica sa amon. (Celtites, Protrachyceras).

Рс-Е 1 DRAGIC BRIJEG - DRENOVA (GRACANICA WNW) Lok. na

NE32 sredokraCi ceste Gracanica- Doboj. (ВН23) Paleocen- donji eocen. Algalni
krecnjak i laporac sa for. (GloЬigerina, Globorotalia) i nanofos. (Cymopolia,
Distichoplax).

Тз DRAGULJAC = VIOIКOVAC (SARAJEVO) Lok. је Ьlizu trase zicare, na

CS8 trasi vodovoda (?) Donji karnik (zona Trychyceras aonoides) (F. Hauer 1887,
А. Bittner 1892, 1893, Е. Kittll904, С. Diener 1916) Кlasicno nalaziste za niz
vrsta, det. Е Kittl, С. Diener i А. Bittner. Krecnjaci sa sk. (Daonella, HaloЬia,
Leda, Pecten) skafop. (Dentalium), ortocerat. (Orthoceras), amon.:
Arcestes Dinarites Juvavites Pompeckjites
Buchites Distichites LoЬites Proarcestes
Celtites Dittmarites Megaphyllites Protrachyceras
Clionites Epiceratites Mojsvarites Sirenites
Clydonites Hypocladiscites Monophyllites Trachyceras
Coroceras Joannites
puZ.
Acilia Gena Pleurotomaria Tectus
Capulus Hologyra Pseudomelania Trochus
Coelochrysalis Kokenella Ruffila Ventricaria
Coelostylina Naticella Sissena Worthenia
Eustylus Naticopsis Solariella Zizyphinus
Euzone Platyceras
belem. brah.
Atractites Austriella Pomatospirella
Dictyoconites Cruratula Propygope
Dinarella Terebratula
Norella

М2 DRAZANA РОТОК (DERVENTA S) U s. Pojezna о. Osinja (М. Eremija

N12 1971) Baden. Pjeskovite gline sa sk. (Anadara, Corbula, Ostrea, Venus), puz.
(Aporrhais, Murex, Nassa, Natica, Turritella) i for. (Bulimina, CiЬicides,
Elphidium, GloЬigerina, Nonion, Uvigerina, Virgulina).

Dз DRAZNICA RIJEКA (DOBRO POLJE Е) (М. Zivanovic 1970, ВН 16)

SE4 Famen. Tamni plocast krecnjaksa briozojima, krinoidima i konod. (Palmatodella,
Palmatolepis).

490
 DRECELJ (OLOVO NE) То је s. и о. Cude (leg. et puЬl. F. Katzer, in Р.
Oppenheim 1906) Тiton sa hidr. (Ellipsactinia). Neokom. Кrecnjaci sa sk.
(Anomia, Pecten, Toucasia), pu.Z. (Itieria?, Nerinea) i brah. (Terebratula).
Urgon. Smrdljivi krecnjaci sa sk. (Caprina, Chama, Toucasia) i puz. (Nerinea).
Cenoman. Pjeskoviti laporac sa kor. (Phyllocoenia), sk. (Apricardia, Cardium,
Momopleura) i puz. (Itieria; Nerinea, Ptygmatis). Donji senon. Laporci i
krecnjaci sa kor. (Meandrina, Thamnastraea). G. senon sa puz. (Actaeonella,
Endiaplocus) i for. (OrЬitoides). Novi podaci za donju kredu (ВН260, 265):
Berijas- valang. Crvenkasti brecast krecnjak sa puz. (Cryptoplocus, Nerinea,
Phaneroptyxis, Ptygmatis). Na tome diskordantno barem- apt, krecnjaci i
laporci sa for. (Pseudocyclammina), sk. (Requienia), puz. (Nerinea) i alg.
(Permocalculus, Salpingoporella, Verticilliporella).

DRENIК Vidi HRVACANI (М. Atanackovic 1985) Baden

Т 1 Т2
DRENOV DOL (ЈАЈСЕ SW) (Ј. Pamic i М. Juric 1962) U slivu р. Sedinac
CW11 (L. Vujnovic 1980) Kampil. Ooliticni krecnjak sa sk. (Myophoria) i puz.
(Natiria). Ladinik. Кlastiti sa sk. (Posidonia).

РсЕ 1 DRENOVA Vidi DRAGIC BRIJEG- DRENOVA (ВН23) Paleocen-

NE32 donji eocen.

С2 DRENOVAC РОТОК (LJUBIJA S ud.7 km) (S. Stojanovic- Kuzenko

NW4a 1966 in М. Juric 1971) Gornji baskir- donji moskov. Klastiti sa brah.
(Вrachythyrina, Chaoiella, Crucithyris, Echinoconchus, Marginifera, Neospirifer,
Phricodothyris, Schizophoria, Spiriferina), brioz. (Fenestella, Polypora) i sk.
(Pteridopecten).

Т2 DRENOVAC РОТОК (BANJALUCКA KOZARA) Na N od s. Ramici (М.

N3a Miladinovic 1966, det. N. LauseviC). Gornji anizik, krecnjaci sa amon.
(Gymnites, Monophyllites, Ptychites, Sturia). Da li је to samo olistolit и
vulkanogeno-sedimentnoj formaciji jure?

М DRENOVAC РОТОК (VUCJAK PL. NE) (ВН179) Donji i gornji panon.

Nl4 Sa sk. (Congeria, Limnocardium, Monodacna) i puz. (PlanorЬis).

Т2 DREZANКA (CVRSNICA- CABULJA) Desna pritoka Neretve izmedu

HW8 tih dviju planina. Lok. kod s. Dreznica. (S. Behlilovic 1964) Ladinik sa sk.
(Daonella lommeli i Posidonia wengensis).

К1 DREZANКA- VRDI (DREZNICA) Profil: korito Drezanke s. Vrdi (u о.

HW9 Donja Dreznica)- Osoj (Cabulja pl.) (S. Behlilovic 1964) Neokom. Krecnjak
sa a1g. (Salpingoporella).

Т2 DRELJEVAC (SARAJEVO NE) Dio pl. Crepoljsko (ВН83) Srednji anizik

491
СЕ6 sa brah. (Aиlacothyris, Rhynchonella, Spiriferina, Spirigera, Terebratиla,
Tetractinella).

DROSKOVAC (VARES) Revir rudnika zeljezne rude, povrsinski kop. (Р.

Pavlovic 1956, М. Petkovic 196111962) Kampil. U prevrnиtom polozajи и
odnosи na rudno tijelo. Sa amon. (Tirolites) i риZ. (Natiria). Nadalj е (F. Katzer
1910)srednji trijas. Blokkrecnjakakoji lezi ispodrudnogtijelanavucenogna
krecnjake lijasa. U tom Ьloku krecnjakaje fauna sk. (Daonella) i nesto starija
(prema sиperpoziciji) sa sk. Myophoria.

м DRVAR (ESE) Lok. је u о. Sipovljani, na N od sela Sipovljani gdje је vaden

SWSa иgalj и periodu 1928-1945 ( f. Katzer 1921, V. Laskarev 193 7) Мladi miocen.
Laporci sa puz. (Melanopsis ), Ostaci od sиrlasa Mastodon aff. angustidens
(det. V. Laskarev). Vidi SIPOVLJAN1

м DRVAR (BAZEN) (М. Neиmayr 1880,А. Grund 1903 р.29, F. Koch 1917
SW6 р.34, F. Toula 1913-1914 р.642, F. Katzer 1921 p.l) Slatkovodni miocen.
Glinoviti laporci sa fl.list. (Pinиs, Poacites, Seqиoia, Typha). U podini sa риz.
Melanopsis filifera, ЬliZa krovina sa sk. (Congeria), visa krovina sa риZ. (Diana,
Fossarulus, Melanopsis, Orygoceras, PlanorЬis).

DRVAR- GORNJE LNANJSKO POLJE (ВН175) Doger. Ooliticni do

pizoliticni krecnjak sa for. (Globochaete, Meyerdorffina, Pfenderina).

М3 DUBNICA Ј COSICA РОТОК (КALESIJA WNW) Na sastavcima tih

NE33 potoka (F. Katzer 1921) Panon. Glinovit laporac sa риz. (Melanopsis,
Orygoceras, PlanorЬis).

Е2 DUВOКAS РОТОК (VUCJAK PL.) (ВН40) Srednji eocen sa for.

N15 (Ammodiscus, Globospira, Haplophragmoides) и pjeskovitom glinovitom
laporcи.

Т1 DUВOКI РОТОК- DOMANA (SLIV TAVNE) (S. Pantic i S. Cicic 1970)

NE3a U blizini sastava ovih potokaje tamni dolomiticni krecnjak donjeg trijasa sa
for. (Ammodiscиs, Meandrospira).

Е2 DUВOKI РОТОК (GNJICA) Lijeva pritoka Gnjice na S od jama

NE34 napustenog иgljenkopa "Montanica" (F. Katzer 1921). Srednji eocen sa риz.
(Cerithium) i sk. (Lucina).

Ј1 DUВOКI РОТОК Vidi ZALOMKA (М. Gakovic 1986) Lijas.

НЕ58

Ј1 "DUВOSТICA" (VARES) Lok. иd. 2 km od Varesa, pиtem za Dиbosticи,

СЕ8 otkriveno kod gradnje риtа (А. Bittner 1885 р. 140, F. Katzer 1910) Donji

492
 lijas. Кrecnjak sa amon. Aegoceras aff. calliophyllum i Arietites cf. seebachi.
Iz toga se zakljucilo daje flisno korito Celinac- Sarajevo obrazovano tek u
gornjem lijasи.

Тз DUВRAVE (CAZIN SW) Na S od s. Vrelo. (М. Sparica 1981) Norik- ret.

NW13 Dolomitska svita sa for. (Permodiscиs, Triassina).

Мз DUВRAVE (ВОS. GRADISКA S) То је s. и о. Liskovac gdje је Ьиs. B-

N16 300 dиЬ. 144 rn. (ВН215). Portafer od 99-144 m. sa sk. (Congeria, Didacna,
Limnocardium, Paradacna, Pteradacna) i puz. (PlanorЬis, Valvata).

Е DUВRAVICE l НRASNO (NEUМ ENE) (Р. Oppenheim 1908) Eocen,

НЕ7 kor. (Diploria, Leptophyllia, Stylocoenia) i sk. (Corbиla, Divaricella) te puz.
(Mesalia).

Мз DUВRAVSКA RIJEКA (TUZLA S) U jufuom (dubravskom) sinklinoriju

NE34a Кrekanskog bazena (ВН195). Srednji portafer. Neposredna podina prvog
krovnogиgljenog sloja, gline sa Prosodacna vutskitsi.

Т 1 Т2 DULERSКI РОТОК (ВН38, 39) Kampil i anizik.

SW20 Vidi MRACAJ I DULER

D 2D 3 DUSINA (FOJNICA S) Selo na r. Zeljeznica u о. Gvozdani. (М. Zivanovic

CW3 1969, 1972, ВН63) Srednji devon (?) na sastavcima Velike i Male vode i и
gomjem toku Malih voda su sericitski skriljci koji sadrze lece krecnjaka sa
tentakulitima (Styliolina). Fran na podrucju s. Dusine sa konod. (Ancyrodella).

MQ 1 DUVANJSКI BAZEN (М. Neumayr 1880, Н. Engelhardt 1913, F. Katzer

SW7 1921) Slatkovodni miocen. Fl.listova (Cinnamomum, Leguminosites, Myrica,
Quercus, Sabal, Sapotacites). (R. Milojevic i О. Sunaric 1964)Stariji miocen.
Podina ugljenog sloja vadenog u Eminovom selu i to duЬija podina sa puz.
Fossarulus bulici te Ьliza podina sa puz. Fossarulus, Lymnaea, Melanopsis,
Neritodonta, Orygoceras), sk. (Congeria) i alg. (Chara). U nizoj krovini istog
ugljenog sloja је Ьituminozni laporoviti krecnjak sa.pиz. (Fossarulus,
Neritodonta), sk. (Congeria, Pisidiиm) i alg. (Chara ?). U malo visoj krovinije
krecnjak sa puz. (Clivunella) i ostrak. (Cypris ?), ра zuti sedrasti krecnjak sa
sk. (Congeria) i ostrak. (Cypris ?, Heterocypris). Мlatli miocen. Dolje Ьijeli
laporoviti krecnjak sa ostrak. (Cypris ?), slijede laporci sa dva debela ugljena
sloja -lignita, ра krovina laporovite gline sa ostrak. (Cypris, Herpetocypris).
Pleistocen, sk. (Pisidiиm). Vidi jos STOPALINE.

Ti DUZI (TREBINJE WSW) (Vodic 1978) Profil na putu od TreЬinja prema

НЕ9 Dиbrovnikи, N od се\а Nav\ake Visokog krsa. Gornji trijas. Dolomitska svita
sa umetnutim megalodonskim krecnjacima sa for. (lnvolutina Trocholina) i
alg. (Gyroporella). Мlatli lijas, u krecnjacima koji prate dolomitsku svitu su

493
 for. (Labyrinthina, OrЬitopsella, Pseudocyclammina), sk. (Lithiotis) ialg.
(Palaeodasycladus). Doger. Krecnjaci sa for. (Dictyoconus, Mesoendothyra,
Protopeneroplis) i alg. (Selliporella). Starija gornjajura. Krecnjak sa hidroz.
(Cladocoropsis) i for. (Conicospirillina, KurnuЬia, Pfenderina). Мlatla gornja
jura sa alg. (Clypeina) i infuz. (Tintinopsella).

М3 DURASINOVAC IZVOR (PRNJAVORSKI BAZEN) (ВН183) Panon.

N17 Izvor и Novom Selu. Zute pjskovite gline sa puz. (Melanopsis) i ostrak.
(Amplocypris, Cyprideis, Leptocythere).

Е DURDEVA GLAVICA (LASTVANSКA ANTIKLINALA) (Lj. Natevic

НЕ8 1966) Lokacija 7 km na S od LjuЬinja Ш З km na NW od sela Ivica. Vidi
LASTVA

М DURDEVIK (BAZEN) (Н. Engelhardt 1900, 1901, F. Katzer 1921)

NE35 Sltkovodni miocen. Podina ugljenog sloja, konglomerati i skriljavi pjescari sa
fl.list. (Amygdalus, Cassia, Pinus, Rhamnus, RoЬinia, Salix, Samyda, Sequoia).
Plocasti laporac krovine sa sk. (Congeria, Pisidium) i fl. list. (Giyptostrobus,
Andromeda, Eubothrium, Eucalyptus, Ilex, Laurus, Quercus, Sequoia). Vidi
POTOCARI

Т2 DURDEVIK - STUPARI (KLISURA GOSTILJE) (ВН98) Ladinik.

NE5 Krecnjak sa alg. (Diplopora, Teutloporella) i sk. (Daonella).

Т2 DZAFEROVIC BRDO (VRNOGRAC) (ВН65) Anizik.

NW14 Krecnjak sa for. (Meandrospira).

РсЕ 1 DZAКULE (TREBOVAC) (ВН23) Paleocen i donji eocen.

NE36 U s. Dzakule о. Doborovci na NE od Gracanice. Krecnjaci sa alg.
(Lithothamnium) i for. (GloЬigerina, RugogloЬigerina).

М DZEPE (KONJIC Е) (leg. А. Bittner 1879, det. М. Neumayr 1880 et S.

НNЗ Brusina 1897, F. Katzer 1921) Slatkovodni miocen. U gornjem dijelu
Glogovskog potoka meki laporci sadrze dobro ocuvanu faunu mekusaca. Lo-
cus typicus za genus Melanoptychia Neumayr i specij е Melanoptychia Ьittneri
i Melanoptychia mojsisovitsi Neumayr. Na bazi Neumayr-ove vrste HydroЬia
tietzei S. Brusina 1897 osniva novi genus Marticia. Kasnije (1902) Brusina
opisuje jos ove nove vrste iz Dzepe i to: pиZeve Bythinella (?) pachychila,
Melanopsis Ьittneri, Melanopsis vitezovici, Melanoptychia carusi, Neritodonta
reiseri, Orygoceras Ьifrons, О. curvum, О. tropidophorum, Prososthenia (?)
humilis, Stenothyra bosnensis, Stenothyra (?) stenostoma. Dzepe su locus
typicus za sve te vrste. Kod vecine primjeraka vide se tragovi obojenosti ljusture.

Е2 ELEZOVAC РОТОК (MAJEVICA) (S. Cicic 1964, ВН64)

NE37 Srednji eocen. U koritu potoka koji је pritoka Maocke rijeke. Pjeskovit
krecnjak sa puz. (Batillaria, Cerithium, Melania).

494
 ELJDISTE (SANSКI MOST Е) (М. Juric 1971)
Gornji baskir - donji moskov. Krecnjak umetnut u klastite sa sk.
(Avicu1opecten, Pterinopecten) i brah. (Chonetes, Isogramma, Marginifera,
Orthotetes, Spiriferina) i brioz. (Fenestella).

м EMINOVO SELO (DUVNO WNW) (F. Katzer 1921)

SW8 Slatkovodni miocen. Laporci uz ug1jeni sloj koji se koristi, sa риZ. (Fossarulus,
Melanopsis, P1anorЬis ), sk. (Pisidium) i karpolitima nalik na Ceratophyllum.
(V. Kochansky- Devide et Т. Sliskovic 1972) Stariji miocen. Visa krovina
sloja koji se koristi. Laporci sa puz. (Clivunelidae). Locus typicus sp. n.
Delminiella excentrica Koch. Dev. et Sliskovic.

м FATELJI (KUPRES SW) (S. Brusina 1902, F. Katzer 1921, V. Kochansky

SW9 - Devide et Т. Sliskovic 1980). Мlatli miocen. Fatelj ili Vatelj је brijeg (kota
1163 m) izmedu korita potoka Miljaca i Mrtvica. U nivou podine "slojeva sa
tufovima" је zuckasti vapnoviti laporac sa sk. (Congeria). Za faunu S. Brusina
1902 (pu.Zevi) vidi VATELJ.

FOCA (KOTORSKO W) (М. Eremija i Z. Grkovic 1963)

Мlatli miocen.Focaje selo u о. Johova. U gornjem toku Prnjavorskog potoka
pjeskovit krecnjak sa sk. (Cardium, Mactra) i puz. (Certhium, Pirenella).

GAВELA- STOLAC (ВН14) Na toj trasi.

Gornji paleocen. Krecnjak sa for. (Alveolina, Glomalvelina) i alg.
(Lagynophora, Nitella, Microcodium).

ЈК2 GACKO (RAJON) Obod Gatackog polja (F. Wahner 1892) Donji lijas sa
НЕ10 amon. Amaltheus margaritatus i А. spinatus. Gornji lijas sa Hammatoceras.
(F. Katzer 1914, р.253-282) Тiton sa hidr. (Ellipsactinia). (M.Hoernes 1902, р.
1-18) Cenoman sa sk. (Chondrodonta). (М. Mojicevic i К. Vlahinic 1969)
Lijas- doger. Plocasti pjeskoviti laporoviti krecnjacki slojevi i banci sa amon.
(Harpoceras) na NE od pl. Crvanj.

м GACKO (BAZEN) (М. Muftic 1964). Мlatli miocen, ugljenosne naslage,

HElO laporci sa sk. (Congeria), pU.Z. (Ancylus, Fossarulus, Helix, Jaminia, Orygoceras,
Pseudoamnicola, Valvata) i alg. (Characeae) (det. В. Erceg 1957) (R. Milojevic
1966, det. В. StojCic ). Miocen. Neposredna podina drugog podinskog sloja ј е
krecnjak sa puz. (Ancylus, Fossarulus, HydroЬia, Melanopsis). Izmedu drugog
i prvog ugljenog slojaje finopjeskoviti laporac sa Fossarulus bulici i Lymnaea
klaici. Neposredпa podina glavnog slojaje bjelicasti laporac sa Melanopsis
decollata. Sivi laporac na 15-tom metru iznad glavnog sloja sa sk. (Congeria)
i puz. (Orygoceras). Vidi i GATACKO POLJE

М GATACKO POLJE (GACKO SW) (А. Bittner leg.), М. Neumayr 1880

НEll (det. et. puЬI.) Istocno od grada Gacko mlatli miocen sa puz. (Ancylus,

495
 Euchilus, Fossarulus, Lymnaea, PlanorЬis, Stalioa). S. Brusina 1897 (leg. et.
det.) puz. PlanorЬis, Pseudoamnicola, Stosiciana, а 1902 jos Bythinella, Lym-
naea, Neritodonta.

Ј3 GАТАСКА BJELASNICA (ВН96, 197, Vodic 1978) Gornjajura. Na

НEll antiklinali Gatacka Bjelasnica (SW krilo) su krecnjaci sa puz. (Phaneroptyxis,
Ptygmatis) i na vrhu Bjelasnice alg. (Clypeina). Е i NE krilo antiklinale su
bankoviti krecnjaci sa puz. (Ptygmatis) i hidr. (Ellipsactinia). IduCi najug, kod
s. Stepenje sprudni krecnjak sa sk. (Diceras) i amon. (Perishinctes).

К1К2 GEROVI (MILICI) (ВН269) Apt- а!Ь Detritski krecnjak sa alg. (Munieria,
Ella Clypeina, Salpingoporella). А/Ь - cenoman, krecnjak sa for. (Cuneolina,
Nшnmoloculina, Peneroplis, Pseudorhapidionina, Valvulina), sk. (Chondrodonta,
Radiolites) i alg. (Hariцjohnsonella, Heteroporella).

Q1 GIOICA PECINA (ILICA PL. NE) Vidi RESANOVCI (М. Malez 1972 in
SWlO Т. Sliskovic 1979) Pleistocen.

К2 GLADASNICA RIJEКA (MOTAJICA PL.) (N. Pantic i О. Jovanovic

NЗЬ 1970). Mastriht - dan. Karbonatni sericitski skriljci sa polenom tipa
Engelhardtia, Pterocarya i Quercus. Gornja kreda. (А. Danilova in D. Varicak
1966 p.l9) Vidi CRNI РОТОК (MOTAJICA Е).

Т2 Т 3 GLAMOC Tereni na SE od grada (ВН61, 105). Anizik. Tjeme antiklinale

SW8 Rajan su krecnjaci sa alg. (Macroporella) i brah. (Rhynchonella, Spirifera).
Nakon prekida slijedi srednji ladinik sa sk. (Daonella, Posidonia) i amon.
(Trachyceras) tj. vegen. Slijedi prekid, а zatim gornji karnik (zonaTropites
subbulatus). (Е. Kittll903, С. Diener 1916). Lokalitet faunegornjegkarnika
otkrivenje prilikom gradnje ceste Glamoc- Livno krajem 19-tog vijeka ( 1898)
kada su prvi primjerci dostavljeni и Вес sto је objavio Е. Kittl (1903), dokje
specificnu odredbu izvrsio С. Diener ( 1916), nakon smrti Kittl-a ( 1913 ). Fauna
ovog nalazista sastoji se od sk. (HaloЬia), nautil. (Pleuronautilus) i amon.
(Anatomites, Discotropites, Clionites, Glamocites, Paratropites, Polycyclus,
Sandlingites, Sirenites, Trachysagenites, Tropites). Ovo nalaziste ju:lno od
Glamocaje locus typicus za rod Glamocites Diener, kao i za vrste: Glamocites
katzeri, Paratropites bosniacus, Paratropites dinaricus, Sandlingites pilari i
Trachyceras glamocensis.

Т1 GLAMOCANI (SANSКI MOST SE) (S. Maksimcev i N. Lausevic 1964)

NW15 Glamocani leze istocno od s. Tomina. Donji trijas sa puz. (Natica).

М GLAMOCKI BAZEN (V. Kochansky-Devide i Т. Sliskovic 1972)

SWll Stariji slatkovodni miocen. Кrovinski laporci sa puz. (Clivunella).

М GLAMOCKO POLJE (F. Katzer 1921) Slatkovodni miocen. U srednjem

496
SW12 dijelu Glarnockog polja, u о. Vagan, izmedu sela OdZak i Sumnjaci, Ьlizu izvora
Begovac, Katzer је sabrao faunu puzeva (Вythinella, Bythinia, Fossarulus,
HydroЬia, Lithoglyphus, Melanopsis, Melanoptychia, PlanorЬis, Prososthenia,
Pyrgula, Sandria, Stalioa). Sa tog mjesta Katzer opisuje novu vrstu
Melanoptychia dieneri (1921, р.19). Ovi slojevi sa faunom puzeva 1eze
stratigrafski povise sloj eva sa puzevima fam. Clivunellidae. Vidi ВН 1ОО

GLAVICICE (BIJELJINA S) (1. Soklic 1970, ВН233) Gornji pleistocen,

vjerovatno najmladi stadij virma gomje terase uz rijeku Drinu, les sa puzem
Succinea oЫonga, а ispod njega nivo toplij eg interstadijala sa sk. (Sphaerium)
i puz. (Сераеа, Discus, Valvata). Holocen, topliji period, vjerovatno atlantik
donje rijecne terase, sa sk. (Pisidium, Sphaerium) i puz. (Сераеа, Gyraulus,
Valvata).

GLIВOVSКI РОТОК (GORNJI RAНIC) (ВН203) Donji portafer.

Lokacija na podrucju sela Coseta. Sivozelene laporovite gline sa sk. (Congeria,
Limnocardium, Pisidiuщ Pteradacna) i puz. (Lymnaea, Lytostoma, PlanorЬis,
Valenciennesia, ZagraЬica).

GLOGOVAC (PRNJAVOR Е) (М. Eremija 1969) Baden. Glogovac је s. u

о. Strpci. Vidi PRNJAVORSКI BAZEN

GLUSCI (METKOVIC SE) (Т. Sliskovic 1965Ь, 1968а, 1968Ь ). Glusci su

s. u о. Bili Vir. Santon - kampan. Krecnjaci sa for. (Keramosphaerina) i
rudist. (Gorjanovicia, Vaccinites). Donji kampan brda Kolojanje locus typicus
za vrstu Gorjanovicia kolojani Sliskovic. Gornji kampan sa sk. (Boumonia,
Нippuritella, Katzeria, Vaccinites). Kampan- mastriht sa for. (Cuneolina,
Dicyclina, Kerarnosphaerina), alg. (Thaumatoporella), nanof. (Acordiella),
inc.sed. (Aeolisacus), rudist. (Вoumonia, Gorjanovicia, Hippuritella, Kuehnia,
OrЬignya). Locus typicus za genus Pseudokuehnia Sliskovic i vrstu
Pseudokuehnia milovanovici. Mastriht u kome је locus typicus za Petkovicia
verajana Sliskovic (nazvana ро zaseoku Veraje) i Vaccinites glusciensis Sliskovic
(ро Gluscima). Donji ilerd. Laporoviti krecnjak sa for. (Alveolina,
Glomalveolina).

Јз GNJILAVAC (CAZIN SE) (М. Sparica 1981) Donji malm. Krecnjaci sa

NW16 for. (КumuЬia, Meyerdorfma, Pfenderina, Trocholina), hidroz. (Cladocoropsis),
alg. (Actinoporella, Clypeina, Thaumatoporella). Gornji malm. Brecasti
krecnjak sa hidroz. (Ellipsactinia, Sphaeractinia), alg. (Bacinella, Lithocodium,
Thaumatoporella) i infuz. (Ca1pionella).

м GNIOSE (ZENICA SE) (F. Кatzer 1918) Slatkovodni miocen. Lokacija З km

CW7 od grada, uz trasu stare zelj. pruge. Visa krovina ugljenog sloja rudnika Zenica,
sa sk. (Sphaerium) i florom listova (Acer, A1nus, Betula, Castanea,

497
 Cinnamomuщ Ficиs, Glyptostrobиs, Myrica, Phragmites, Qиercиs, Ulmиs).

Е 2 _3 GNOJNICE (МOSTAR SE) (Е. Jиngwirth 1985) Srednji do gornji eocen sa

НЕ12 kor. (Astraeopora), sk. (Goniocardium, Lithocardium) i риZ. (Ampиllina).

К112 GOJSALIC (KLADANJ NNE) (ВН266) Gojsalic је s. u о. Staric. А/Ь -

El2 cenoman. Laporovit krecnjak sa for. (Chrysalidina, Cuneolina, Nezzazata,
Nummolocиlina, Pseиdochrysalis, Valvulina).

м GOLINJEVO (TUSNICA PL. SW) (V. Kochansky - Devide i Т. Sliskovic

SWIЗ 1972) Golinjevo је s. и о. Podhиm. Stariji slaktovodni miocen. Visa krovina
"tusnickog" ugljenog sloja sa puz. Clivunelidae. Locиs typicus za Delminiella
excentrica Koch. Dev. et Sliskovic.

М GOLUBIC (В ЈНА С SE) (R. Jovanovic 1935) Laporoviti krecnjak sa puz.

NW14 (Melania). Slatkovodni miocen. Lokacijaje na S od GoluЬica.

К2 GORANCI (MOSTAR NNW) (Т. Sliskovic 1963) Na Golom brdu su Ьijeli

HWlO krecnjaci su rudist. (Hippuritella).

GORICA- LIOSA- BUGOJNO (L. Vujnovic 1980, det. К. V1ahini6 i N.

Lausevic). Struktumo-facijalnajedinica na S od Јајса, od s. Ljusa u о. BaЬici
prema Bugojnu. U Ljusi, u krecnjacima koji prate dolomite utvrdenje karnik
sa риz. (Worthenia), nanof. (Aиlotortus) i alg. (Gyroporella, Thaumatoporella).

GORNJA BIJAMBARSКA PECINA lezi na SSW od 0\ova, na Nisickoj

visoravni, Ьlizu s. Кrivajevici (М. Malez 1970, 1971, Т. Sliskovi61979, V. Malez
1983, М. Paunovic 1983) U prednjem dijelu pecine sondiranjem izvadeni su
osteoloski i odontoloski ostaci. Iz zavrsne faze treceg stadijala virma sи
sisari (Arvicola, Ochotona, Spalax, Talpa), а iz sredine treceg stadijala virma
sisiari (Arvicola, Capra, Lepиs, Microtиs, Mиstela, Rиpicapra, Ursиs), ptice:
Anas, Anser, Asio, Aythya, BomЬicilla, Colaeиs, Columba, Coracias, Corvus,
Cotumix, Emberiza, Galerita, Garulиs, Hirundo, Lagopиs, Laniиs, Parus, Passer,
Perdix, Pica, Rallиs, Scolopax, Sitta, Strix, Sturnиs, Sylvia, Tetrao, Turdиs,
Tyto, Vanellиs, kao i vodozemci zaba Виfо i Rana, sto sve иkazuje na stepsku
zivotnu sredinu. Utvrdeni su i ostaci kultиre epigravetiena i broncanog doba
pri vrhи.

GORNJA LUКAVICA s. и о. SiЬosnica na N od Tиzle. (Р. Oppenheim

1901-1912, leg. F. Katzer). Srednji eocen, laporci sa koraljima (Astrocoenia,
Cladocora), sk. (Cardita), риz. (Ampиllina, Battilaria, Gourmya). Loc.typ. риzа
Cerithium lukavicense.

М2 GORNJA TRNOVA selo na S od Bijeljine (М. Atanackovic, 1985) Baden.

NE41 Vidi SJEVEROISTOCNA MAJEVICA

498
М2 GORNJA TUJNICA u о. Ljesljaпi, па N od Bosaпskog Novog. (I. Soklic,
NW15 1946, det et puЬl. V. Kochansky-Devide 1957) Baden. Krecпjak sa jez.
(Hypsoheteroclypeus ).

Ј1 GORNJE CRКVENO, s. u о. Gorпji RiЬпik па S od Кljuca, izmedu

NW17 Smetice i Sisa gore. (ВН173). Lijas, krecпjak sa for. (Haurania, Labyriпthiпa,
OrЬitopsella, Vidalina) i alg. (Palaeodasycladus).

Ј1 GORNJE I DONJE BARE u gomjem toku r. Sutjeske, lijeve pritoke Drine.

SЕЗ (ВН185) Lijas, Japorovit krecпjak sa for. (Globochaete, Spiriliпa).

Ј1 GORNJE RILJE vidi ZALOMКA (М. Gakovic 1986) Lijas.

НЕ13

М2 GORNJI 1 DONJI SMRTICI (PRNJAVOR NE) (М. Eremija 1969, М.

N20 Ataпackovic 1985) Baden sa sk. (Anadara, Arca, Cardita, Chlamys, Corbula,
Flabellipecten, Lucina, Ostrea, Pectunculus, Pycnodonta, Venus) i puz.
(Aporrhais, Cassis, Cerithium, Conus, Natica, Scala, Turritella, Vermetus).

Ј1 GORNJI RIВNIК- GOLA SISA Орсiпа i pl. па S od Кljuca (Р. Buric i Т.

NW18 Zivaljevic 1970, ВН173) Donji lijas. Krecпjak sa sk. (Lithiotis,
Pachymegalodus).

К2 GORNJI STUDENCI (LJUBUSКI) (Т. Sliskovic 1970а). Mastriht, sk.

НWll (Apulites, Boumonia, OrЬignya, Petkovicia) Loc.typ. sk. Apulites luЬlaneпsis
Sliskovic.

GORNJI UGAR (SLIV RIJEKE) То su орсiпе Gomjeg Ugra (Sisava, Vitovje,

Koricaпi te Bile, Radoпjici, Bukovica) (Т. Sliskovic 1978) Gornji kampan-
mastriht, sa sk. (Apulites, Boumonia, Joufia, Katzeria, Petkovicia, Piroпaea,
Radiolitella, Vaccinites).

GORNJI VAКUF- VRANICA PL. (М. Zivaпovic 1970, 1972, ВН60)

Lohkov, prag i donji ems. Sivomodri plocasti krecпjaci и podiпi svijetlih
sprudпih krecпjaka sto izgraduju vrhove pl. Vraпice (21 07 m). Sadrze
stromatoporide (Clathrodictyon), kor. (Heliolites, Pseudomicroplosma,
Streptelasma, Tabularia, Thamnopora), brioz. (Cladopora) i kоп. (Belodella,
Belodus, Нindeodella, Neoprioniodus, Oneodus, Ozarkodina, Panderodus,
Spathognathodus).

М GRABOVA DRAGA (SIROKI BRIJEG Е) (ВН104). Мlatli miocen.

HW4 Кroviпski laporac sa sk. (Congeria) i ptiZ. (Ancylus, Fossarulus, Melanoopsis,
PlanorЬis).

К2 GRABOVICKA PLANINA (DUVNO SW) Ime ро о. Grabovica па obali

SW9 Buskog jezera. (Т. Sliskovic 1978). Cenoman. Svijetli krecпjak sa sk.
(Ichthyosarcolites, Neocaprina, Orthoptychus, Schiosia, ра Chondrodonta), for.

499
 (ConicoorЬitolina). Turon- stariji senon uz pojedinaeno pojavljivan:je hipuritida
i radiolitida. Santon- stariji kampan. Svijetli i slabo uslojeni krecnjaci sa sk.
(Vaccinites). Катрап- mastriht sa sk. (Bournonia, Gorjanovicia, Hippurites,
Katzeria).

GRAВOVIК (SARAJEVO) (Е. Kittl 1912) Langobard. Plocast krecnjak sa

sk. (Daonella).

GRACANICA(N) U dolini r. Sokolace. (Ј. Mitrovic 1978, ВН275)

Mastriht - dan. Na SE od kote 373 т, na padini nasuprot brda Vepar је
majdan krecnjaka kojeg prate laporci sa for. (Globotruncana) ijez. (Echinocorys,
Epiaster, GiЬbaster).

GRACANICA (N) Na padini iznad grada (С.М. Pau1 1879) Neokom.

Brecast krecnjak sa Aptychus angulicostatus.

К 1 М 2 + 3 GRACANICA- SOKOL (С.М. Paul 1879) Iduci cestom prema Gradaccu.

NE41a Donja kreda. Umetak pjeskovitog sivog laporca sa риZ. Pleurotoma formosa
(det. F. Teller). Baden. Mali bazen mediterana sa puz. Conus dujardini. (F.
Katzer 1921 р.230) lduci za Piskavicu (о. Soko) Panon sa sk. (Congeria).

Т1 GRACANICA (PROZOR SSE) Selo u slivu Rame (D. CeleЬic 1967)

НN8 Kampil. Pjescar sa sk. (Lima, Pseudomonotis) i puz. (Natiria).

Ј1 GRACANICA РОТОК (CABULJA PL. N) То је desna pritoka Drezanke

HW12 kod s. BunCici (S. Behlilovic 1964) Lijas. Bituminozni laporci sa sk. (Cblamys).

М GRACANICA (BUGOJNO SE) Selo i rudnik uglja (М. Muftic i S.Behlilovic

CW8 1966, ВН99) Мlaai miocen. Ostaci surlasa Dinotherium giganteum i Masto-
donangustidens (det. М. Ma1ez), sk. (Congeria), puz. Lytostoma, Me1anopsis,
Prososthenia, Stenothyra) (det. В. Stojcic) i polen (А. Beslagic 1962).

М2 GRADACAC (С.М. Paul 1879) Baden. Кrecnjak sa sk. (Pecten) i jez.

NE42 (Clypeaster).

М 2 + 3 GRADACAC (RAJON) (leg. l. Soklic, det et puЬI. V. Kochansky-Devide

NE42 1956, Ј. Mitrovic 1969, ВН143) Baden. Krecnjak sa jez. (Clypeaster,
Echino1ampas). Panon, sa sk. (Congeria) i puz. (Me1anopsis). Pont. sa sis.
Mastodon longirostris (М. Malez i Т Sliskovic 1965).

Т2 GRADISTE (SARAJEVO Е) (Ј. Pia 1935) Srednji anizik (pelson) sa alg.

CS 1О Dip1opora subti1is calicina i gonji anizik (ilir) sa Diplopora clavaeformis.

М GRВOREZI (DONJE LIVANJSKO POLJE) lok. u Hodzic jaruzi (F.Katzer

SW14 1921) Slatkovodni miocen. Glinoviti laporac sa puz. (Bythinella, Bythinia,
HydroЬia, PlanorЬis ).

500
 GRМEC (S) Na krajnjem jиgu planine (ВН203) Oksford- donji kimeridi.
Krecnjaci sa hidroz. (Ciadocoropsis) i for. (Conicospirillina, Haplophragmium,
Kurnиbia, Labyrinthina, Pfenderina, Protopeneroplis, Trocholina). Gornji
kimeridi - titon, slojeviti krecnjak sa for. (Trocholina), alg. (Clypeina,
Salpingoporella, Solenopora).

К1 GRМEC (W) Lok. na Malom Ljиtocu (ВН238) Valang- barem sa for.

NW20 (Cuneolina, Favreina), infuz. (Campbelliella, Vaginella), alg. (Мunieria, Pianella,
Salpingoporella, Thaиmatoporella). Zatim od Bos. Кrupe do Кrnjeиsa (ВН239)
Barem - аlЬ. Krecnjak sa for. (OrЬitolina), alg. (Bacinella, Acicularia,
Salpingoporella, Triploporella, Thaumatoporella) АЉ sa for. (Coskinolina,
Cuneolina, Nezzazata).

К2 GRМEC (SMOLJANA- BRAVSKO) (Т. Zivaljevic 1963) Konijak-

NW22 santon. Кrecnjak sa for. (Nezzazata, Nummolocиlina, Phalocyclиs, OrЬitoides,
Siderolites) i alg. (Thaumatoporella).

К2 GRMEC (VELEBП 1 SUVAJA) Lok. na krilima sinklinale VeleЬit i и

NW23 sinklinali Sиvaja (ВН289) Кrovina boksitnih lezistaje kampan- mastriht sa
sk. (Вournonia, Gorjanovicia, OrЬignya).

Рс 2 Е 2 GRМEC (SW) Na podrucju Kulen Vakиfa u s. Veliki i Mali Stijenjani te

NWlб Prkos (ВН15) Transgresivno preko senona 1ezi stariji paleogen, pjescari i
krecnjaci sa for. (GloЬigerina, Globorotalia) sa pretalozenim rudistima i
mikrofaиnom. Ponovo diskordantno lezi srednji eocen, laporci i pjeskoviti
krecnjaci sa for. (Discocyclina, GloЬigerina, Nиmmulites) (ВН57).

Q1 GRUDE (ВН231) Pleistocen, pjeskovite gline sa ostrak. (Candona,

HW5 Cytherissa, Limnocythere, Paralimnocythere) (det. А. Sokac 1968)

К2 GUSКARICA (BOS. КRUPA S) s. Vojevac и о. Donja Sиvaja (Т.

NW24 Zivaljevic 1966) Cenoman sa sk. (Chondrodonta).

М GUVNJANI (BOS. KOSTAJNICA) (ВН160) Sarmat (Ervilia- slojevi).

NW17 Glinovit laporac sa sk. (Cardium, Ervilia) i for. (Elphidium)(det. О. Spaic 1963),
riЬama (Alosa, Atherina, Brotиla, Capros, Carax, Сlиреа, Callionymиs,
Scorpaena) (det. Ј. Andelkovic) dijatomit sa silikoflagelatima (Dictyocha) (det.
L. Jerkovic 1965)

м НADZICI (DOBOJ NNW) Vidi MALI PRNJAVOR (Z. Grkovic 1966)

N21 Baden.

Jl НALAPICI 1 POPOVICI (STARETINA PL.) То sи sela na W оЬоdи

SWlO Glamockog polja. Lokacije su na SW od Halapica i na NW od Popovica. (ВН170)
Srednji lijas, bankoviti krecnjak sa sk. (Conchodus, Lithiotis, Modiolиs).

501
С 1 Т 1 НALILOVCI (BUDIMLIC JAPRA) (М. Juric 1957, S. Maksimcev 1971)
NW6,25 Baskir. (det. М. Zivanovic) Krecnjak sa for. (Archaeodiscus, Arhaeosphaera,
Bradyina, Dip1osphaerina, Eostaffella, Eotuberitina, Millerella,
Neoarchaeodiscus, Pa1aeotextularia, Pseudostaffella, Tetrataxia). Sajs, glinci
i pjescari sa sk. (Ciaraia). Kampil, ooliticni krecnjak sa puz. (Halopella) i ostr.
(Вairdia).

Т2 НALILUCI (SARAJEVO Е) То је zaseok s. Bulozi na lijevoj obali

СЕ9 Mokranjske Miljacke (Pia 1935) Srednji anizik, krecnjaci sa alg. (Diplopora,
Oligoporella, Physoporella, Teutloporella). Gorrifi aniziksa lok. na SE padini
Zmijine glave, na putu koji prelazeci Miljacku ide za Haliluke. (М. Hauer 1892,
1896) Znamenita fauna cefalopoda: ortocerat. (Orthoceras), nautil.
(Pleuronautilus, Temnocheilus, Syringonautilus) i amon. (Ceratites, Halilucites,
Norites, Proteusites, Ptychites). Loc. typ. rodaHalilucites, njemu pripadajucih
vrsta i drugih.

М HALJINICI (КRALJEVA SUТJESКA SSW) (F. Katzer 1918) Slatkovodni

СЕ2 miocen. Кrovina krovnog ugljenog sloja sa florom (Typha).

Т2 НАN BULOG (SARAJEVO Е) Lok. na okuci ceste za Mokro, и s. Bulozi

СЕ10 о. Hresa. (F. Hauer 1892, 1896) Gornji anizik (ilir) Potkat ilir doЬio је to ime
zahvaljujuci obilnosti faune ove znamenite lokacije. Crveni kvrgavi krecnjak
sadrZi:
Nautilide: Grypoceras Ortoceratide: Orthoceras
Мој svaroceras
Nautilus
Paranautilus
Pleuronautilus
Syringonautilus
Trachynautilus
Amonite: Acrochordiceras Monophyllites
Arcestes Norites
Balatonites Pararcestes
Beyrichites Pinacoceras
Celtites Phylloc1adiscites
Ceratites Proarcestes
Dinarites Procladiscites
Gymnites Proteusites
Hungarites Protrachyceras
Japonites Ptychites
Kellnerites Reiflingites
Meekoceras Sageceras
Megaphyllites SiЬylites
Mojsvarites Sturia

502
Т1 HAN CADAVICA (MRKONJIC GRAD NW) Na uspoпu ceste prema
CW14 Sitпici (Е. Mojsisovics 1880) Donji trijas sa sk. (C1araia).

Т3 НАN KOLA (BANJA LUКA SW) (ВН116) Gornji trijas. Megalodoпski

NW25akrecпjak sa for. (Turrispirilliпa) i папоf. (Aulotortus). Нап Kolaje s. u о. Kola.

М2 НАN MARICA - VRНOVI (DERVENTA SE) (Th. Fuchs 1890) Baden

N22 sa sk. (Cardita, Ресtеп, Pectunculus).

М3 НАN MILADIJE (BRCKO SSE) Strukturni поs Нап Miladije па karti

NE43 gravimetrijskih aпomalija od 1940 god. па kome је vrseno strukturno buseпje и
s. Stanovi о. Brezik (ВН205) Donji portafer. U busotini НМ-1 ( 192- 240 m)
sa sk. (Coпgeria, Didacna, Dreisseпa, Paradacпa, Limnocardium) i puz.
(ZagraЬica). НМ~б (160- 250 m). Pored пavedenih sko1jkasajos Мопоdаспа
i puz Valeпciennesia.

Р2 НАN ORAНOVICA (PRACA SW) (Е. Kittl 1904, V. Kostic-Podgorska

Е2 1958, S. Pantic 1963) Gornji perm. Na antiklinali izdignuti krecnjaci Sakarilovica
caira (Han Orahovica SW). Belefonski krecnjak sa spuzvom (Steinmannia),
brioz. (Geinitzella), a1g. (Gymnocodium, Permocalcu1us),
sk. Avicula Nucu1a
Bakewellia P1europhorus
Cleidophorus Promyalina
Edmondia Sanguino1ites
Leiopteria Schizodus
Mya1ina
pu:Z. Bellerophoп Promathilda
Bucania TurЬonilla
Loxonema Worthenia
Natica
skafop. Anta1is be1em. Au1acoceras
ortocerat. Cycloceras nautilid. Nautilus
Pseudorthoceras Temnocheilus
krinoid. Cyathocrinus jeZin. Archaeocidaris
foram. Hemigordius

Р2 НАN ORAНOVICA (PRACA S) (V. Kochansky-Devide i Т. Sliskovic

Е2 1969) Gornji perm. Izvrseпaje ana1iza uzorka br. 1050 izZema1jskogmuzeja
u Sarajevu, sakupljenog vjerovatno od strane Е. Kittl-a ( 1904). То је krecnjak
sa a1gama Gymnocodium bellerophontis, Permocalcu1us fragile i Osagia
incrustata. Han Orahovica odnosno Sakarilovica cair је locus typicus alge
Permocalculus fragile Pia 1955. Vrsta Permocalcu1us solidum Pia 1955 i
Permoca1culus moniliforme Pia 1955 nisu validne, ј er su opisani primjerci samo
dijelovi od va1idne Permocalcu1us fragile.

М3 НОСА RIJEKA (ZVORNIК NNW) (ВН176) Panon. Rijeka Носа је desna

503
N44 pritoka Sapne sa kojom se spaja pred samim uscem u Drinu. Laporac sa sk.
(Congeria) Legit 1. Soklic 1951, det. Р. Stevanovic

М HODOVO (STOLAC NNW) (V. Raic i Ј. Papes 1977) Slatkovodni miocen.

НЕ13 Stariji miocen, laporci iz krovine ugljenog sloja sa puz. (Clivunella). Мladi
miocen је visa krovina. Laporci sa sk. (Congeria) i puz. (Diana, Fossarulus,
Melanopsis, Orygoceras). Loc. typ. za podvrstu Congeria volucris Ьicostata
Koch. Dev. et Sliskovic.

С2 HODZIN GAJ (VLASENICA NNW) U Tisci, neposredno na Е od ceste

Е4 Vlasenica - SekoviCi, ud. 4,5 km od Vlasenice (F. Katzer 1924, ВН41 ).
Moskov. Argilosisti sa fl. list. i plod. (Eucalamites, Linopteris, Mariopteris,
Neuropteris, Odontopteris, Rhabdocarpus, Samaropsis, Sphenopteris,
Trigonocarpus). Ti slojevi leze u stubu istocnobosanskog paleozoika iznad, а
dijelom i uz krecnjake gomjeg baskira ili donjeg moskova, sto nije u suprotnosti
sa Katzerovom odredbom priЬlizne starosti. Vidi RASEV GAJ 1
DRAGOSAVCI te ISTOCNA BOSNA. Flora koju su sakupili sa studentima
1978 god. 1. Kubat i l. Soklic cuva se u KaЬinetu za geologiju fakulteta u Tuzli.
То је vjerovatno onaj isti lokalitet kojegje koristio F. Katzer.

К2 Е 1 HOTANJ (POCIТELJ) Ud. сса З km od Capljine na Е (Т. Sliskovic 1965Ь)

12aНW5aOdnosi se na prostor izmedu Medugorja i Hotnja. Mastriht. Krecnjaci sa for.
(Cuneolina, Dicyclina, Keramosphaerina), rud. (Bournonia, OrЬignya). Slijede
lezista boksita, zatim donji ili srednji ilerd, brecasti krecnjaci sa sitnim
alveolinama (det. S. Muldini-Mamuzic) te mnostvo puzeva slicnih
stomatopsisima i kozinijama. Hotanj је loc. typ. vrste Katzeria hercegovinensis
Sliskovic.

К2 HRASNO (NEUM ENE) (Т. Sliskovic 1968а) Mastriht. Loc. typ. sk.
НЕ15 Boumoniadinarica Sliskovic

Т3 HRASТISTE, GAZIVODE (SOKOLAC) I DRAGORADI (OLOVO S) То

ЕlЗ је pojas od s.
Dragoradi о. Ivancici gomjim tokom Krivaje prema Sokolcu.(E.
Kittl 1904) Norik. Crvenkasto i sivo mrljavi krecnjak, plocast, sa brah.
(Amphiclina, Koninckina, Rhynchonella, Spirigera), amon. (Placites), рШ.
(Kokenella) i kor. (Pinacophyllum, Spongiomorpha) (det. za brah. А. Вittner,
za amon. С. Diener)

К1 НRВLJINA PLANINA (GLAMOCKO POLJE NE) (L. Vujnovic 1980)

SWll Neokom. Кrecnjaci saalg. (Salpingoporella), infuz. (Campbelliella, Tintinopsella)
i for. (Favreina) (det. К. Vlahinic i N. Lausevic).

Ј3 HRCAVКA (SUТJESКA N) То је dolina lijeve pritoke Sutjeske na SW od

SE4 Росе (ВН209) КimeridZ- titon, bankoviti krecnjak sa hidroz. (Ellipsactinia).

Т2 НRNJIN PLANINA (TESLIC N) (М. Malez, D. Rukavina, Т. Sliskovic i

504
N4 А.Kapel 1974) Anizik. Siv do crvenkast plocast krecnjak sa for.
(Meandrospira).

М2 HRVACANI (PRNJAVORSKI BAZEN SW) Lok.je u donjem dijelu potoka

N23 koji tece na N prema cesti Pmjavor- Кlasnice, na NW od skole u Hrvacanima.
(Th. Fuchs, 1890) Baden, gruЬi pjescar sa puz. (Turritella) i kor. (Heliastraea,
Prionastraea). (leg. F. Katzer, det. et puЬl. F. Кrumpholz 1916) Baden. Koraljni
sprud sa kor. (Astraea, Favia, Heliastraea, Lithophyllia, Prionastraea,
Solenastraea)(M. Atanackovic 1977, 1985) Sprud ima deЬljinu 5m, on је umetnut
и pjeskovite i sljunkovite gline. Pored dobro ocuvanih koraljnih kolonija sadrzi
i naseobine hidrozoa, briozoa i spumi. Ро broju vrsta osoЬito su oЬilno zastupljeni
mekusci (amfmeuri, skoljka5i i pиZevi). Od koraUa Atanackovic је utvrdio rodove
Heliastraea i Stylophora, а od amfшeura rodove Acanthochitona i Cryptoplax.
Zatim sk. Anadara Corbula Loripes
Arca Crassatina Megacardita
Arcopsis Ctena Pecten
Barbatia Discors Plicatula
Callista Gafrarium Pseudamussium
Cardita Glycimeris Pycnodonta
Carditamera Gouldia Spondylus
Chama Isocardia Timoclea
Cblamys Lima Venus
Clausinella
Od puzeva Atanackovic је odredio rodove:
Acteocina Conus Мitrella Ringicula
Alaba Cypraea Modulus Rissoina
Alvania Cypraecassis Mohrensternia Sandbergia
Amalthea Diodora Morum Scala
Amyclina Drillia Nassa Seila
Anachis Ebala Natica StromЬiformis
Ancilla Emarginula Neritina Teinostoma
Architectonica Erato Neritopsis Terebra
Astraea Euelathurella Nodiscala Тhais
Atbleta Eulimella Odostomia Trifora
Atys Euthria Oliva Trona
Bittium Fissurellidea Petaloconchus TwЬonilla
Caecum GiЬborissoa Perrona Turris
Calliostoma GiЬbula Phasianella Turritella
Cantharus Glyphostoma PhilЬertia Vermetus
Cerithiopsis Gyrineum Phos Vexillum
Cerithium Heliotis Polinices ZeЬina
Chrysalida Hexaplex Pterinotus Zonaria
Cingulina Нinia Pustularia
Clanculus Janiopsis Putilla
Collonia Latirus Pyramidella
Conocerithium Liotia Pyrene
Mangelia Raphitoma
Melanella Retusa
Mitra

505
м2 HRVACANI - DRENIK (PRNJAVORSКI BAZEN SW) (М. Atanackovic
N24 1985) Baden. Sljunkovite gline sa skoljkasima:
Anadara Carditamera Glycimeris Pinna
Arca Codakia Gouldia Solencurtus
Barbatia Corbula Lutraria
Callista Crassatina Megacardita
Cardiocardita Gafrarium Mytilus
te sa puzevima:
Amalthea Cypraecassis Mitra Petaloconchus
Ancilla Drillia Mitraria Pirenella
Atbleta Erato Mitrella Polinices
Cantharus Ficus Nassa Rissoina
Cerithium GiЬbula Natica Trigonostoma
Conus Нinia Neritina Turritella

Т3 HRVACANI- UZLOMAC PL. Na potezu od s. Hrvacani и Pmjavorskom

N5 bazenu do Uzlomca na NE od Kotor Varosi (ВН116) Gornji trijas. То su
olistoliti megalodonskog krecnjaka и dijabaz-romjackoj fonnaciji koji sadrze
for. (Frondicularia, Permodiscus, Triassina), nanof. (Aulotortus) i alg.
(Thaumatoporella).

М3 НUК РОТОК (КALESIJA WNW) Вlizu s. Dubnica (ВН172) Рапоп sa

NE44a povrsine i и bus. ТсlЗ i Тс14 sa sk. (Congeria, Limnocardium) i puz.
(Melanopsis).

К 1 К2 НUМ (TREBINJE W) s. i о. (ВН245, М. Komatina 1962, det. R. Radoicic)

НЕ16 Valang. Ooliticni i drugi krecnjak sa infuz. (Campbelliella, Tintinopsella). Otriv
- barem sa alg. (Salpingoporella). Barem- apt sa alg. (Salpingoporella).
Cenoman sa for. (Nummoloculina). Turon od polja do platoa Zagora sa sk.
(Chondrodonta) te plocasti Ьituminozni krecnjak Huma i Taleze sa riЬ.
(Coelodus, Petalopteryx).

Ј3 НUМ KOD ROGAТICE (Ј. Cadet 1967 in В. Derkovic 1971) Gornjajura.

ЕlЗа Krecnjak sa hidr. (Ellipsactinia).

К2 НUМАС VRН (VLA~IIC Е) (Т. Sliskovic 1975) Cenoman. Krecnjaci sa sk.

CW15 (Caprinidae) i for. (OrЬitolina).

м НUМСI (SANSKI MOST W) Kamengradski bazen SE (F. Katzer 1918).

NW18 Miocen, vapnoviti laporac sa puz. (Orygoceras) i fl. list. (Andromeda, Ben-
zoin, Cassia, Castanea, Cinnamomum, Diospyros, Ficus, Hakea, Ilex, Laurus,
Leguminosites, Myrica, Pinus, Quercus).

НUМСI GORNJI (SIВOSNICA W) Majevica W (С. i О. Jovanovic 1966,

det. В. StojCic). Baden. Pjeskoviti glinoviti laporac sa for. (CiЬicides, Orbulina,
Robulus, Spiroplectammina, Textularia, Uvigerina).

506
Рс 2 НUМКА- VUCJA ЈАМА (BOS. KOBAS SE) Motajica pl., greben koji
N25 povezuje pomenute kote (ВН298). Gornji paleocen. Laporac sa nanof. zone
Heliolithus kleini.

Рс 2 Е 1 НUREMI (SREBRENIK N) (R. Buzaljko, В. Stojcic i S. Campara 1978)

NE46 Gornji paleocen do donji eocen. Umetak tamnosivog krecnjaka u laporovito-
pjescarskoj serUi, sa for. (Discocyclina, Nummulites) i alg. (Distichoplax, Ethelia,
Lithophyllum, Lithothamnium, Peysonelia).

М НUSIМOVCI I PODBREZJE (SANSKI MOST W). lzolovana krpa naslaga

NW19 Kamengradskog bazena (F. Katzer 1918, det. Th. Fuchs nakon 1890 god.)
Slatkovodni miocen Кrkojevac, Zdene i Husinovaca).

Ј 1 _2 НUTOVO (NEUМ ENE) (ВН162) Lijas- doger. Umeci krecnjaka u

НЕ17 dolomitima. Sa alg. (Thaumatoporella, Selliporella) i for. (Dictyoconus,
Mesoendothyra, Protopeneroplis, Trocholina).

Ј1 HUTOVO- METKOVIC Na tom potezu (ВН161) Donji i dio srednjeg

НЕ18 lijasa. Krecnjaci iz dolomitske serije sa sk. (Megalodus) i alg.
(Palaeodasycladus). Pri vrhu iste serije javljaju se grudvasti i dolomiticni
krecnjaci sa sk. (Durga, Lithiotis, Placunopsis, Protodiceras) i for. (OrЬitopsella).

Т2 IOBAR (KONJIC W) То је s. о: Orahovica, sliv lijeve pritoke Neretve.

НN9 (ВН76). Anizik. Krecnjak sa brah. (Spiriferina, Terebratula).

Т2 IGMAN PL. (BJELASNICA NE) Lok. povise s. Нrasnica i Vrela Bosne.

CSll Srednji ladinik. Krecnjak sa alg. (Diplopora) (R. Jovanovic et al. 1978)

Т 2_3ILIOZA (SANSКI MOST SSE) То је s. u о. Tomina. (S. Maksimcev i N.

NW26 Lausevic 1964) Langobard- kordevol. Crni laporoviti krecnjak vengena i
kasijana sa sk. (Anoplophora) i amon. (Badiotites).

М 2 + 3 ILINCICA (TUZLA S) Izletuste. (С.М. Paul 1879, ВН167, 1. Soklic 1955)

NE47 Sarmat. Vapnoviti laporac sa sk. (Cardium, Donax, Ervilia, Mactra, Muscu-
lus). Panon. Pjeskovit laporac sa sk. (Congeria).

М3 ILKINO BRDO (TUZLA W) BrUeg na NW od cestovnog raskrsca Sicki

NE48 brod. (ВН194). Srednji portafer. Brand peceni laporac krovine prvog krovnog
sloja sa sk. (Prosodacna).

Р2 ILOVACA (GORADZE WNW) То је s. i о. (ВН26) Gornji perm.

SЕб Mramorasti krecnjaci sa alg. (Gymnocodium).

Е 2 _3 IМOTSKI (Е. Jungwirth 1985) Gornji lutet (=barton) i priabon. Klastiti sa

Hrvat kor. (Goniopora) i puz. (Diastoma, Velates). (К. Sakac et al. 1984, det. Ј.
ska Benic) Barton sa nanopl. (Discoaster) i barton/priabon nanopl. (NP18 -
Chiasmolithus).

507
М2 ISTOCNA MAJEVICA (PODRINJE) (M.Ataпackovic 1985, det. N. Krstic
NE49 i М. Eremija) Lok. Bijeli potok, Mramorje, Mrkodol. Baden. Vidi BIJELI
РОТОК.

С2 ISTOCNA BOSNA (Е. Kuleпovic 1983 р.1 ОО) Baskir. Cmi uslojeni
Е5 krecпjaci sa goпiatitom. (Verneullites) иmetnuti и pjescarsko-krecпjackoj serUi
(prema V. Straiп, D. VeljkoviC i I. Kubaat 1968-1970).

Т
2 IVANJSКA (BANJA LUКA NNW) Selo i о. па pruzi za prijedor. Lok. је
N6 па NW od Ivaпjske, па vrhu Tmovaca (ВН95, М. Miladiпovic 1966). Ladinik.
Krecпjacki Ьlokovi sa sk. (Posidoпia).

К2 IVICA (LJUBINJE SE) I PLANA (ВILECA N) Senon. (Lj. Natevic 1966)

НЕ19 Vidi LASТVA

М IZBOD (BREZA SE) Selo и о. Podgora (V. Kochaпsky i Т. Sliskovic,

СЕ3 1978) Donji miocen (и nivoи akvitaпa) Bliza kroviпa krovnog sloja sa sk.
Coпgeria, aпtecroatica i риZ. Clivunella elliptica, а 30 т izпad toga sи slojevi
sa Coпgeria zoisi.

Ј 1_2IZVOR PLIVE I SELO VODICE (ЈАЈСЕ W) (L. Vujпovic 1980) Selo

CW16 Vodice pripada о. Strojice и Јапји. Lijas- doger. Orgaпogeпo-detriticпi
krecпjaci sa kriп. (Peпtacriпus) i for. (Vidaliпa).

К2 IZVOR TOLISE (TREBOVAC PL.) (V. Jelaska i Ј. Bulic 1975, det. Z.

NE8 Velimirovic). Катрап- mastriht sa for. (G1oborota1ia, Globotruncaпa)

Т1 JAВLANICA Gradic па Neretvi (А. Bittner 1879) Donji trijas Kvrgavi

НNlO krecпjak sa sk. (Gervillia). (S. Vilovski 1964) Sajs sa sk. (Anodoпtophora) i
kampil, sa sk. (Myophoria), риz. (Natiria, Turbo) i атоп. (Diпarites, Tirolites).

Т1 JAВLANICA (TRNOVO N) Se1o и о. Kijevo. (Е. Kittll904) Donji trijas

CS5 (kampil). Laporoviti krecnjak sa sk. (Myophoria, Gervillia) i puz. (Natiria,
Turbo). Vidi BREZOVA GLAVA I JAВLANICA

т2 JAВLANICA Podrucje tog gradica па Neretvi (d. Celeblc 1967) Ladinik. u

НNlO predjelu Doljaпa, kod Ilijiпe grude (Oklaпica Е) su krecпjaci sa аmоп.
(Moпophyllites, Ttachyceras). Crni vrh (Korita) Ьlizu JaЬlanice иz hematit
javlja se sk. Posidonia weпgeпsis. Kod hotela и JaЬlaпici па kantaktu glinaca
i krecпjakajavUa se sk. (Daoпella).

М2 JAВLANICA (GORNJI PODGRADCI NW) (М. Ataпackovic 1985)

N28 Baden. Vidi SJEVERNO POTKOZARJE

М2 JADOVICKI РОТОК (PRNJAVORSКI BAZEN) (М. Eremija 1969)

508
N29 Baden. sa sk. (Anadara, Corbula, Lucina, Ostrea, Venus) i риZ. (Nassa, Natica,
Scala, Turritella).

к2 JADOVNIК (VLASIC PL. NW) Lezi izmedu Sisave i Zilica (Т. Sliskovic
CW17 1984Ь). Transgresivno preko cenomana lezi gornji kampan sa sk. (Нippuritella,
Vaccinites).

ЈАЈСЕ (RAJON) (ВН240, 241) А!Ь- cenoman sa for. (Coskinolina,

Cuneolina, Nezzazata, Nummoloculina) i alg. (Pianella, Thaumatoporella).
Barem- а!Ь sa for. (Coskinolina,Cuneolina, OrЬitolina) i alg. (Bacinella,
Neomacroporella, Salpingoporella, Thaumatoporella).

М ЈАЈСЕ (RAJON) (F. Katzer 1918) Slatkovodni miocen. Konglomeraticna

CW9 podina ugljonosnih laporaca sa kalupima риZ. (Нelix, Melanopsis).

JAКARINA KOSA, rudnicki revir (LJUBIJA SW) (F. Heritsch 1940,

NН77) Najgornji moskov (D-horizont) odnosno Javornik (Auernig) slojevi
gomjeg karbona. Кrecnjaci sa kor. (Amplexocarinia, Camiaphyllum, Chaetetes,
Einophyllum, Geyerophyllum, Кinophyllum, Lophophyllidium). Javornikslojevi
su mladi od mjaekovija (moskova D), dakle uglavnom kasimov i gZel, sto se ne
slaZe sa novim nalazima na Jakarinoj kosi i Jerkovaci, ljubljskim revirima. (М.
Juric det. S. Stojanovic-Kuzenko ). U stijemama koje prate zeljeznu rudu su
brah. (Chaoiella, Chonetes, Orthothetes, Rhipidomella, Schizophoria) sto је
odredeno kao gornji baskir- donji moskov gomjeg karbona.

JANJ (SLIV RIJEKE) (L. Vujnovic 1980) А!Ь- cenoman i turon, krecnjaci
iz podine flisa sa puz. (Nerinea, Ptygmatis) (det. G. Dutina) Senon. Vapnoviti
turЬiditi sa for. (GloЬigerina, GloЬotruncana) i infuz. (Pithonella, Stomiosphaera).
Precizniju odredbu pruzaju for. Laffiteina i Siderolites (det. К. Vlahinic i N.
Lausevic).

М JANJICI (ZENICA SSE) То је s. nizvodno od us6a Lasve и Bosnu (F.

CW10 Siebenrock 1900) Slatkovodni miocen. Pjeskoviti skriljavi glinac sa ostacima
riba. Loc. typ. vrste Labrax steindachneri Siebenrock (?).

Т, JANKOVICI (MRКONJIC W) Iduci prema I\1racaju (R. Vasiljevic 1969)

CW21 Sajs. Liskunovit pjeskovit glinac sa sk. (Claraia, Homomya, Pleuromya).

Ј 112 ЈАРАSКЕ BARE (HAN PIJESAK W) Lok. 1 km od s. na W (Р. Buric, det.

Е14 N. Vlahinic) Toars 1 alen. Tamnocrven kvrgav krecnjak sa talasastim slojnim
plohama i sa for. (Involutina, Vidalina) Kelovej- oksford sa for. (GloЬigerina).

Т2 JAPRA (BOS. NOVI SE) U slivu rijeke (ВН73) Ladinik. Krecnjak sa sk.
NW27 (Daonella, Posidonia).

М JARUGA RIJEКA (GORNJE LIVANJSKO POLJE) Lok. kod s. Celeblc

.:;()Q
м JARUGA RIJEКA (GORNJE LIVANJSKO POLJE) Lok. kod s. Celeblc
SW15 (V. Kochansky- Devide i Т. Sliskovic 1980). Мladi miocen, prelaz iz "Bijelih
laporaca" и horizont sa lignitom, sa sk. (Congeria). Loc. typ. za vrste Congeria
асиtа Koch. Dev. et Sliskovic te Congeria clivиnesis Koch. Dev. et Sliskovic.

JASENICA (BOS. KRUPA SE) (Р. Bиric 1971) Anizik. Dolomit sa for.
(Pilammina) (det. К. Sakac 1966). Gornji trijas (idиci Lиsci Palanci)
Dolomit sa onkolitom (Sphaerocodium). Lijas (idиci prema Gricи) Krecnjaci
sa sk. (Lithiotis, Megalodon, Pachymegalodon). Мladi malm (na Jasenickom
Ostrelju) Кrecnjak sa alg. (Clypeina). Berijas. Кrecnjaci sa infuz. (Calpionella,
Calpionellopsis) (det. S. Pantic 1960) na MetaJjki. Barem- apt sa for.
(OrЬitolina) i alg. (Bacinella, Salpingoporella).

Ј2Е 1 МJASENICA (SREBRENIК ESE) (F. Katzer 1921, V. Кranjec 1969).

8aNE50 Istrazni radovi na kameni иgalj и zaseokи Strazba. Doger. Olistolit и melanfu,
krecnjak sa amon. (Stephanoceras). Donji eocen. Tamnosiv brecast krecnjak
iz Sokolskog potoka sa for. (Cиvellierina). Slatkovodni miocen, иgljonosni
laporci sa рШ. (Bythinia, HydroЬia, Lymnaea, Melanopsis, PlanorЬis).

К 1 + 112 JASENOVI POTOCI (SIPOVO WNW) То је s. и о. Pecka, na SW od

CW12 Mrkonjica (Р. Buric i Т. Zivaljevic 1971) Donja kreda- donji сепотап.
Mramorasti krecnjaci sa alg. (Pianella) i for. (Coskinolina, Nummoloculina).

Т2 JAVORNIК, JAVOR I DEVETAК PLANINE (ВН96) Gornji anizik.

Е15 Crvenkast brecast krecnjak sa for. (Glomospira, Meandrospira, Neoendothyra,
Trochammina) i amon. (Ceratites, Ptychites).

К2 JAVORNJACA (BOS. КRUPA SSW) Iduci Sиvaji, kod s. KaranoviCi (Т.

NW29 Zivaljevic 1966). Senon. Krecnjaci sa sk. (Нippurites, Radiolites), for.
(Globotruncana) i inc. sed. (Aeolissacиs).

Т3 JAZINA РОТОК (TREBINJE) (S. Pantic 1969 а) Karnik. Krecnjak i

НЕ20 glinoviti laporac sa konod. (Apatognathodиs, Gondolella, Lonchodina,
Polygnathиs). ·

М2 JAZOVAC (GORNJI PODGRADCI) (М. Atanackovic 1985) Baden sa

NЗО skaf. (Dentalium), pШevima:
Actaeon Cerithium Odostomia
Alaba Clathromangelia Polinices
Alvania Clavatula Raphitoma
Amalthea Conиs Retиsa
Aporrhais Ficиs Ringicula
Architectonica GiЬbиla Rissoina
Asthenotoma Нinia Roxania
Atbleta Latirus Scala
Bittium Mitra Semicassis
Calyptraea Natica Turritella

510
 i skoljkama:
Amiantis Limopsis Pecten
Amussium Loripes Pinna
Anadara Linga Pycnodonta
Azorinus Lutraria Saxolucina
Cardium Megaxinus Solencurtus
Cblamys Nuculana Thracia
Laevicardium Ostrea Venus

К2 JAZICI (IMOTSКI N) (Т. Sliskovic 1967) Santon. Svjetlosivi kristalasti

HW13 krecnjak sa sk. (Vaccinites).

JELASINOVCI (SANSKI MOST SW) (ВН211, 212) Donji та/т. Uslojeni

krecnjak sa for. (Conicospirillina, Trocholina), alg. (Bacinella, Cayeuxia,
Macroporella). Gornji та/т. Sa puz. (Ptygmatis), alg. (Clypeina) i infuz.
(Тintinopsella).

JELEC (MILJEVINA) (ВН88) Srednji anizik. Svjetli masivni i bankoviti

krecnjak sa brah. (Decurtella, Mentzelia, Spirigera, Terebratula, Tetractinella).

м JELOVAC (KOZARA) Miocen, na cesti Prijedor- В. DuЬica te sela

NW21 Veliko Palanciste i Hajdarovci (F. Katzer 1918) Laporci i laporoviti krecnjaci
sa sk. (Congeria, Pisidium) i fl.list. (det. Н. Engelliardt 1904) (Glyptostrobus,
Laurus, Myrica, Myrsine, Persoonia, Pinus).

Е2 JELOVACKI РОТОК (MAJEVICA W) (F. Katzer 1918) Srednji eocen.

NE50a Klastiti sa kor. Flabellum bosniacum Oppenheim (loc. typ. ?)

С 1 _2 JERКOVACA (LJUBIJA) Revir rudnika (М. Juric 1983) Donji do srednji

NW8 karbon sa kor. i brahiop. (Orthotetes).

D+C 1 JEZERO (ЈАЈСЕ W) Selo na r. Plivi (V. Mudrenovic, S. Stojanovic-

CW5 Kuzenko i V. Pa.jic 1969). Profil na putu za Sipovo: Donji devon, plocasti
krecnjak sa konod. (Plectospathodus, Spathognathodus). Srednji devon,
bankoviti mramorasti krecnjak sa konod. (Polygnathodus). Gornji devon
(famen) sa konod. zona "rhomboidea" (Palmatolepis, Polygnathus),
"quadrantinodosa" (Ozarkodina, Palmatolepis, Polygnathus) i "costatus"
(Palmatolepis, Polygnathus, Pseudopolygnathus, Spathognathodus). Profil kod
zeljeznicke stanice је faтen sa konod. (Nothognathodus, Palmatolepis,
Polygnathus). Turne sa konod. (Siphonodella). Treci profil vidi PERUCICA

М JOHOVA (BOS. DUВICA W) Lok. 9,5 km ud. od В. DuЬice na vis. 236 m

NW22 n.m., 200 m na S od vrela potoka Somaric,desne pritoke r. Une koja је od
lokaliteta udaljena 2,5 km. (М. Radovanovic 1934). Miocen, vjerovatno
slatkovodni, sa zubom proboscida Mastodon aff. angustidens.

.'i11
 JOSAVКA РОТОК - DEBELA KOSA (MRKONJIC GRAD SSE) (D.
CeleЬic 1956) Ladinik. Na podrucju rudnika Sinjakovo. Tamnomodri i cmi
krecnjak sa sk. (Daonella).

К2 JUGOISTOCNA HERCEGOVINA (ВН 251)

НЕ20а Cenoman sa for. (Cuneo1ina, Nummo1ocu1ina), sk. (Chondrodonta), puz.
(Nerinea), rudist (Ichthyosarco1ites, Schiosia), a1g. (Thaumatoporella,
Triploporella). Turon. Krecnjaci sa rudist. (Distefanella, Durania, OrЬignya,
Radiolites, Vaccinites). Stariji senon sa rudist. (OrЬignya, Radiolites,
Vaccinites). Mlatli senon sa rudist. (Bournonia, Hippuritella, Katzeria,
Petkovicia). Globotruncana - senon sa for. (Cuneolina, Dicyclina,
Globotruncana, Keramosphaerina), nanof. (Accordiella), inc. sedis
(Aeolisacus). Donji i sredrtji eocen vidi JUZNA HERCEGOVINA.

к!+2 JUGOZAPADNA BOSNA (ВН236)

SW13 Valang- otriv. Laporoviti krecnjak sa for. (F avreina), hidroz. (Cladocoropsis),
infuz. (Campbelliella, Daturinella, Vaginella, Tintinopsella), alg. (Actinoporella,
Munieria, Pianella, Thaumatoporella). Barem - а!Ь sa for. (Cuneolina,
Nezzazata, Nummoloculinaj OrЬitolina, Valvulina) i alg. (Munieria, Pianella,
Salpingoporella, Thaumatoporella). А!Ь - cenoman sa for. (Coskinolina,
Cuneolina, Nummoloculina). Cenoman sa for. (OrЬitolina), sk. (Chondrodonta)
i rudist. (Caprina, Ichthyosarcolites, Neocaprina, Sauvagesia). Donji turon
sa sk. (Chondrodonta) i rudist. (Radiolitidae). Gornji turon sa rudist. (Durania,
Radiolites, Sauvagesia). Donji senon sa rudist. Radiolites sauvagesi. Gornji
senon sa rudist. (Boutnonia, Hippuritella, Katzeria, OrЬignya, Petkovicia).

К2 JUGUZAPADNA НERCEGOVINA (ВН249~250)

HW13aKampan- mastriht sa alg. (Thaumatoporella), for. (Cuneolina, Dicyclina,
Keramosphaerina), nanof. (Accordiella) i rudist. (Apulites, Bournonia,
Gщjanovicia, Hippuritella, Katzeria, OrЬignya, Pseudokuehnia, Radiolitella,
Rajka, Vaccinites). Gornji kampan posebno: Boиnlonia excavata, Gшjanovicia
acuticostata zidakensis, Katzeria hercegovinaensis. Donji mastriht posebno:
Apulites luЬlanensis, Boumonia wiontzeki, OrЬignya castroi, Petkovicia
verajana, Radiolitella maestrichtiana.

JURКOVICA (PODGRADCI SE) (М. Atanackovic 1985) Baden. Vidi

SJEVEROISTOCNO POTKOZARJE

Ј, К JURSKO - КREDNI FLIS (BANJA LUКA - SARAJEVO)

CW24 Lijas- doger (?) Laporoviti krecnjaci Josanicke rijeke, (о. Vogosca) па NW
od vrha Crepoljsko, sadrze slabo ocuvane amonite. nton- berijas sa infuz.
(Calpionella, Calpionellopsis, Grossicolaria, Stomiosphaera). Turon- senon
sa for. (Dicyclina, Globotruncana, Pseudolituonella, Siderolites).

JUSICI (ZVORNIK NNW) (S. Cicic 1968, ВН152) Sarmat. Jusici su s. о.

512
NE51 Sapna. Lokalitet ј е na putu za Кlisu. Laporci sa sk. (Irus, Ostrea).

м JUTROGOSTA- SVODNA (BOS. NOVI Е) (F. Katzer 1918)

NW23 Slatkovodni miocen na planini Kozari. Jutrogostaje selo u о. Brezicani sreza
Prijedor, а Svodna pripada Bosanskom Novom. U podini ugljenog sloja laporci
i sedrasti krecnjaci sa sk. (Congeria) i puz. (Lymnaea, PlanorЬis).

J,K,Pg JUZNA HERCEGOVINA (R. Radoicic 1970)

НЕ20Ь Visi donji lijas, srednji lijas i dio gornjeg lijasa (algalne zone
НЕ15 Palaeodasycladus mediterraneus i Teutloporella elongatula)
Gornji doger, oksford i donji kimeridz (algalne zone Selliporella donzellii-
Teutloporella gallaeformis) Od gornjeg kimeridza do berijasa javlja se alga
Clypeina jurassica uz vrste Clypeina inopinata, Pseudoclypeina cirici, Pianella
grudi i Р. pygmaea. Gornji otriv do donji barem sa Pianella anulata, Munieria
baconica i Epimastopora cekici. Najvisi barem i donji apt sa Pianella malitae,
Р. cemi, Clypeina pejovicae i Likanella? danilovae. Gornji apt i арt/а/Ь sa
Pianella dinarica. А!Ь (rekvijenUski krecnjak Duzi i Taleze) sa Triploporella
marsicana. Cenoman sa Pianella turgida. Donji turon sa puz. {ltruvia,
Actaeonella) i alg. Cylindroporella cf. kochanskae i Heteroporella lepina. Turon
sa alg. Marinella lugeoni. Dalje ро ВН249: Santon - kampan sa for.
(Cuneolina, Dicyclina, Keramosphaerina), nanof. (Accordiella), inc. sedis
(Aeolissacus) i rud. (Gotjanovicia, OrЬignya, Reuhnia, Vaccinites). Катрап
- mastriht grebenski krecnjak sa for. (Cuneolina, Dicyclina, Keramosphaerina),
inc. sed. (Aeolissacus), alg. (Thaumatoporella) i rud. (Apulites, Boumonia,
Gorajanovicia, Нippuritella, Katzeria, Petkovicia, Pseudokuehnia, OrЬignya,
Radiolitella, Rajka, Vaccinites). Dalje ВН15: Gornji paleocen- donji eocen.
Tamnosivi gusti slojeviti brakicni krecnjak u izmjeni sa marinskim, sa for.
(Alveolina, Coskinolina, GloЬorotalia, Glomalveolina, GuemЬelina, Makarskiana,
Miscellanea, OrЬitolites, Rhapydionina), alg. (Lagynophora, Nitella) i inc.sed.
(Microcodium). Donji i srednji eocen, krecnjaci sa for. (Alveolina, Assilina,
Coskinolina, Discocyclina, Nummulites, OrЬitolites) i alg. (Lithothamnium).

Мз JUZNI SINКLINORIJ BAZENA КRЕКА (Р. Stevanovic 1975 а) Panon sa

NE52 sk. (Congeria, Limnocardium) i puz. (Melanopsis). Donji portafer sa sk.
(Congeria) i риZ. (Melanopsis).

Мз КАСЕVАС (SEMBERlJA S) Od tog s. u о. Banjica iduci prema D. Tmavi,

NE53 na Djedovu brdu (ВН201). Pont. Liskunovit pjescar sa sitnim ljusturama sk.
(Caladacna, Limnocardium).

Мз КADAR BRIJEG (KLAКAR NA SAVI Е) (ВН180, 209) Gornji panon.

N32 Laporac sa sk. (Congeria, Paradacna) i puz. (Provalenciennesia, Undulotheca)
Novoros. Laporci i gline sa sk. (Congeria, Didacna, Paradacna) i puz. (Lym-
naea). Donji portafer. Pjekovite gline sa sk. (Congeria, Limnocardium) i puz.
(Valenciennesia). Gornji portafer. Zutosmedi ooliticni pjescar sa vanjskim

513
 kalupima btiele Ьоје i ocuvanom skulpturom povr5ine Uusture i to sk. (Caladacna,
Congeria, Dreissena, te Limnocardium sa podrodovima: Bosphoricardium,
Euxinicardium, Psudocatillus, Tauricardium zatim rodovi: Paradacna, Parvidacna,
Phyllocardium) i puz. (Сераеа, Melanopsis, PlanorЬis, ZagraЬica). Kadar је
parastratotip portafera na zapadu njegovog areala koji se pruza sve do Gruzije.
Vodeca vrsta prema Р. Stevanovicuje Limnocardium (Tauricardium) petersi.

Е2 КАDIМ (POSUSJE NW) (R. Pavlovec 1988) Lutet 1 barton = blaric.

НWб Klastiti sa for. Nummulites perforatus forma В.

М КАКАNЈ (BAZEN) (F. Katzer 1918, det. et. puЬl. Н. Engelhardt 1904)
СЕ4 Slatkovodni mioce, plocasti krecnjak krovine krovnog ugljenog sloja sa fl.
list. (Acer, Alnus, Amygdalus, Andromeda, Anoectomeria, Betula, Carpinus,
Castanea, Eucalyptus, Ficus, Glyptostrobus, Ilex, Juglans, Juncus, Myrica,
Nymphaea, Ostrya, Phragmites, Pinus, Planera, Quercus, Rhamnus, Salix,
Sequoia, Тilia, Typha, Ulmus, Vitis, Widdringtonia, Xylopia) i sk. (Sphaerium).

Ј3 KALABAC (CABULJA PL.) Na NE padini Cabulje, u potocima Kalabac i

HW14 Tramosnik. (S. Behlilovic 1964) Oksford- kimeridz. Krecnjak sa hidr.
(Cladocoropsis).

К 1 К2 КАLАВАСЕ (ZVORNIК SW) Selo и о. Kamenica, na prevoju slivova

NEIO Paprace i Drinjace (Т. Sliskovic 197Ia, ВН256) Apt- а!Ь. Plocast krecnjak
pracen rofujakom, sa pelaskom mikrofaunom, zatim detriticni krecnjak sa for.
(Choffatella, Cuneolina, Pseudocyclammina) i alg. (Munieria, Salpingoporella).
А!Ь. Laporovit i detriticni krecnjak sa puz. (Nerinea) i rud. (Eoradiolites). А!Ь
- cenoman i cenoman. Detriticni krecnjaci i laporci sa for. (Cuneolina,
Nezzazata, Nummoloculina, Peneroplis, Pseudochrysalidina, Pseudolituonella,
Valvulammina), риZ. (Actaeonella, Nerinea), sk. (Chondrodonta, Neithea), sk.
rud. (Sauvagesia) i alg. (Heteroporella, Salpingoporella). Turon. Sitnodetriticni
i gusti krecnjak sa pelaskim foraminiferama. Turon - senon. Grubozmi
krecnjaci sa rudistima. Santon- kampan. Slabo uslojeni detriticni krecnjaci
sa rud. (Нippurites).

М КALAJEVO (KREKA BAZEN) Na vodomedi potoka Bistarac i Mramor,

NE54 kasnije povrsinski kop "Sicki brod" (ВН194) Donji portaferpjeskovita glina
sa sk. (Caladacna, Congeria, Limnocardium, Paradacna).

Т2 КALESIJA (TUZLA ESE)

Lok. и koritima potoka. Vidi SIGA i
NE20a VRANOVINA. (BHlOO). Anizik. Brecast krecnjak sa for. (Meandrospira).

Е2 КАLПЕ (RIJEКA TINJA NE) Кrajnji zapadni ogranak Majevice (Р.

NE56 Oppenheim 1901) Srednji eocen. Laporci sa sk. (Cardita, Crassatella). Loc.typ.
vrsta Cardita katzeri Орр. i Crassatella kalitensis Орр.

Ј3 КAМENGRAD DONJI (SANSKI MOST WNW) Lok. na S od s. (S.

514
NW31 Mak~\mcev i М. Jur\c 1964) Titon. Kora\jni i sko\jcani. krecnjak sa hi.dr.
(Ellipsactinia).

М КAМENGRAD (BAZEN) (ВН82, 96, S. Maksimcev 1971, det. В. Stojcic)

NW24 Stariji miocen. Laporci i laporoviti krecnjaci sa sk. (Congeria) i puz.
(Fossaru1us, Orygoceras). Srednji miocen. Podinska ug1jonosna zona sa puz.
(Fossaru1us, Prososthenia, Valvata). Мladi miocen. Zuckasti krecnjaci sa sk.
(Congeria) i puz. (Fossarulus, Orygoceras). U rudniku ugljaKamengrad naden
је i surlas Mastodon kongirostris.

М КAМENGRAD (BAZEN NW) (S. Maksimcev 1971) Na S rubu terena

NW25 Cadavica-Slatina. Slatkovodni miocen sa sk. (Congeria) i риZ. (Fossaru1us,
Orygoceras).

М КAMENGRADSКI BAZEN (SANSKI MOST WNW) (F. Katzer 1918)

NW24aStariji miocen (slatkovodni) sa sk. (Congeria) i puz. (Fossarulus, Melanopsis,
Orygoceras).

Q2 КАОСI KOD SRВCA (F. Katzer 1916) Holocen, naplavina sa ostacima

N32a Ьizona (Bos priscus).

К 1 +2 КARANOVIC (BOS. KRUPA S) (Т. Zivaljevic 1966) Putem prema

NW32 Risovcu (о. Кrnjeusa) Donja kreda sa a1g. (Sa1pingoporella). Senon sa rudist.
(Radiolites).

М КASINDOL (SARAJEVO S) (F. Katzer 1918, l. Soklic 1948) Slatkovodni

CS 1 miocen. Istraga na uga1j uz korito lijeve pritoke Kasindolske rijeke. Laporci sa
sk. (Congeria) i fl.listova (G1yptostrobus).

М2 KESTENIK JURKOVACКI (PODGRADCI SE) (М. Atanackovic 1963,

N33 1985) Baden. Vidi SJEVEROISTOCNO POTKOZARJE

Ј3 КIFINO SELO (NEVESINJE ENE) (ВН206) Тiton sa hidroz.

НЕ21 (Ellipsactinia).

Т3 КIPROVAC- BUKOVACКA RIJEKA (BREZA Е?) (ВН86) Donji

СЕ12 karnik sa sk. Daonella proboscidea

S ,, 3 KISELJAК (PRACA ESE) (Ј. Filipovic 1963, 1966) U jaruzi Kiseljaka, na

Е6 W od k. 926 (lijeva obala rijeke Prace). Donji silur (gornji valent). Krecnjaci
sa ortoc. i kond. (Carniodus, Lonchodina, Neoprioniodus, Ozarkodina,
Panderodus, Pterospathodus, Roundia, Spathognathodus). Gornji silur. Plocast
krecnjak na ortocerasima i tentakulitima te konod. (Belodus, Hindeodella,
Oneodus, Ozarkodina, P1ectospathodus, Spathognathodus).

К1 KLADANJ (NE) (ВН266) Barem- apt. Kod s. Podprijevor i na brdu

515
Е 16 RaSkovina, laporoviti krecnjak i pjeskoviti laporac sa for. (Choffatella, Cиneolina,
Pseиdocyclammina, Sabaиdia, Valvulina), sk. (Reqиienia, Toиcasia) i alg.
(Clypeina, Salpingoporella).

С
2 КLADOVПA (SANSКI MOST SE) (М. Juric, 1963) Moskov ?.
NW9 Subgrauvaka sa brah. Linoprodиctиs
cora.

Мз KLAКAR NA SAVI (VUCJAK PL. N) (ВН179) Panon и Кlakaru, lijeva

N34 obala Kalosevice sa pjeskovitim glinama, sk. (Congeria) i риz. (Melanopsis).
Рапоп 1 pont Male Brijesnice. Bijeli laporci sa sk. (Congeria) postepeno
prelaze и laporce sa sk. (Paradacna).

D 1C 2 KLEK (JAHORINA SE) (ВН15, 21, R. Buzaljko, v. Kostic-Podgorska i Е.

Е7 Kulenovic 1979) Кlek (1744 m) istice se SSW od mjesta Praca. Ems i ajfel
(det. V. Kostic-Podgorska) sa kor. (Acanthophyllum, Alveolites, Cyathophyllum,
Dohmophyllиm, Favosites, Thamnopora), stromatoporidima (Actinostroma,
Clathrodictyon, Hermatostroma, Parallelopora), brah. (Spirifer, Trematospira),
риZ. (Orthonychia). Ems (det. М. Zivanovic 1963). Dolomiticni krecnjak sa
kor. (Thamnopora), triloЬitom (Phacops) i brah. (Atrypa, Karpinskia, Spirifer)
od kojih је vodeca vrsta Karpinskia consuelo geyeri. Donji devon (det. S.
Pantic 1963). Na Кleku i Borovcu su krecnjaci sa konikonhijama (Styliolina) i
alg. (Amicus, Lancicula) od kojihje karakteristicna Lancicula alta. BakSir (?)
(v. Kosti-Podgradska i В. Sikosek 1961, S. Pantic 1963) Krecnjacke valutice
iz kobglomerata Kleka i Borovca sa crvenim (?) alg. (Komia) i brah.
Echinoconchиs elegans.

Ј/К, KNEZEVICI (SIPOVO SE) (L. Vujnovic 1980) Titon- valang. Na potezu
CW25 Кnezevici- Strojice- Lisina (k. 1264 m) na Vitorogu krecnjak sa puz. (Nerinea).

Е 1 М 2 КNEZICA (BOS. DUВICA SW) (ВН24) Donji eocen. Tamnosivi detriticni

NW26 krecnjak sa alg. (Distichoplax, Lithophyllum, Lithothamnium) Baden sa sk.
(Мegaxinиs ).

М KOCERIN (SIROKI BRIJEG W) (ВН103) Мladi miocen slatkovodni.

HW7 Кrecnjaci i laporci sa puz. (Bythinia, Lymnaea).

К2 KOCERIN- POSUSJE (ВН251-253) Cenoman. Krecnjaci sa sk.

HW14a(Chondrodonta, Ichthyosarcolites) i риZ. (Nerinea).

Јз KOKOVINA I LUNJ (ROGAТICA NW) (0. Esih i Lj. Natevic 1963)

Е17 Stariji та/т. Bankovit krecnjak sa hidroz. (Cladocoropsis).

Ј _
12 KOMADINOVO VRELO (JABLANICA S) (Vodic 1978) Lijas- doger. U
НN11 klisuri Neretve, uz sam autoput. Uslojeni krecnjak sa sk. (Chlamys, Entolium).

К2 KOMINACA (CAPARDI S) (ВН268) Santon - donji kampan. Na N od

516
NE11 Kalabaca grubozrni krecnjak sa rudistima, Vaccinites fortisi i dr.

Мз KONICE (SPIONICA) (ВН199) Gornji panon sa Congeria banatica i

NE57 Limnocardium syrmiense. Donji pont sa sk. Paradacna aЬichi.

М KONJICKO- OSTROZACКI BAZEN (F. Katzer 1921) Slatkovodni

НN4 miocen. Tvrdi laporci sa sk. (Congeria) i meki laporci sa рШ. (Fossarulus,
lithoglyphus, Melania, Melanopsis, Melanoptychia, Neritodonta, PlanorЬis,
Pyrgula).

Е 1 _2 KONJOVAC ILI KONJUНOVAC (POSUSJE NNE) (Р. Oppenheim 1899)

HW7a Srednji eocen sa for. (Nummulites), kor. (Astraeopora, Astrocoenia,
Dictyaraea, Goniaraea, Pachyseris, Porites, Rhabdophyllia, Stylophora), crvi
(Potamoceras, SpirorЬis), sk. (Lucina, Venus), рШ. (Campanile, Neritopsis).
(Е. Jungwirth 1981) Srednji do gornji eocen sa kor. (Astraeopora, Gonipora,
Pattalophyllia, Stylophora, Trochosrnilia), sk. (Meretrix, Phacoides), puz.
(Ampullina, Cerithium, Cypraedia, Cepatia, Rostelaria, Velates).

Е2 KONJOVAC I TRIВISTOVO (TRIВISTOVO) (Posusje NNE) (F. Katzer

НW8 1918, Ј. Mitrovic 1970) Konjovac, odnosno Konjuhovac prema Katzeru,je
svega 3,5 km od TriЬistova. Prema Ј. Mitrovic preteZn.o pjeskovit glinovit laporac
te lokacije srednjeg eocena sadrZi jezince (Eupatagus, Hypsopatagus, Maretia,
Schizaster, Spatangus) i organogeni krecnjak sa jez. (Conoclypus,
Echinolampas, Leiopedina, Triplacidia).

С 1 +2 KOPLJACE (MILICI) (ВН41, det. Н. Spasov i Lj. Jelicic) Donji karbon

Е8 iduci 800 m niz Studeni Jadar, sa konod. (Gnathodus, Neoprioniodus,
Spathognathodus). Donji i srednji karbon na SW od Milica, u izvorisnom
dijelu Malog potoka, pjescarski proslojci u krecnjacima sadrze floru listova
(Asterocalamites, Samaropsis, Sphenophyllum) (det. О. Jovanovic i N. Pantic
1967).

Јз KOPRIVNA (OSTRA LUКA)- GORNJA SANICA (ВН203) Gornja jura.

NW33 То је podrucje od Starog Majdana do Gornje Sanice. Sprudni krecnjak sa puz.
(Ptygmatis) i hidroz. (Ellipsactinia, Sphaeractinia).

Мз KORACE (BOS. BROD SSW) (ВН180, Р. Miljus 1959) Srednji panon. U

N35 samom selu Korace, na izdignutom dijelu sela (brijegu) su Ьijeli laporci sa sk.
(Congeria, Limnocardium, Parvidacna) i puz. (Melanopsis).

М 2+3 KORACE-1,2 (BOS. BROD SSW) (ВН180, 211, 1. Soklic 1955,1970,

N36 panon i pont det. Р. Stevanovic) Zatvoreno jezgrovane strukturne busotine.
Busotina Korace -1 (lokacija 800 m uzvodno od usca Ukrine, pored rijeke
Save) Panon (176-202 m) sa sk. (Congeria). Novoros (152-176) sa sk.
(Congeria, Didacna, Dreissena, Limnocardium, Paradacna, Pisidium) i puz.

517
 (PlanorЬis, Velenciennesia). Portafer(84-152 т) sa sk. (Congeria, Didacna,
Dreissena, Liтnocardiuт, Paradacna) i puz. (Lyтnaeus, PlanorЬis,
Valenciennesia). Busotina Korace -2 (lokacija 1150 т uzvodno od usca Ukrine,
Ьlizu obale rijeke Save. Sarmat prema podaciтa duboke istrazne busotine za
naftu Kor -1 koja lezi na istoj obali 1350 т uzvodno od Ukrinog usca, jer
strukturne busotine sarmat nisu dostigle. Sadrzi pun profi1 sarmata s.str. i to
Rissoa-slojeve na 362-382 т sa puz. (Mohrensternia), donje ervilia-slojeve
sa sk. (Ervilia, Solen) i puz. (Pirenella, Terebralia), gornje ervilia-slojeve sa
sk. (Cardium, Irus, Mactra) i puz. (Cerithium, Pirenella) i Mactra-slojeve na
262-277 т, sa sk. (Cardiuт, Ervilia, Irus, Modiolus, Musculus, Replidacna,
Solen) i puz. (Pirenella, Terebralia). (Рrета ВН154). Novoros na 200-238 т
sa sk. (Congeria, Didacna, Paradacna, Limnocardium) i puz. (PlanorЬis).
Portafer na 86-200 т sa sk. (Congeria, Didacna, Dreissena, Limnocardium,
Paradacna, Pisidium) i puz. (HydroЬia, Lymnaea, Microтelania, PlanorЬis,
Valenciennesia, ZagraЬica).

К 2 Рс 1 KORICANI (NE strana gomjeg toka sliva Ugar) (Т. Sliskovic 1984)
CW26 Mastriht (pretalozen). Blokovi krecnjaka ubaaceni prilikoт talozenja
paleocenskih klastita sadrZe rudiste (Colveraia, Јoufia, Нipuritella, Microcaprina,
OrЬignya, Vaccinites). Donji paleocen sa nanoplanktonoт (Cribrosphaerella,
Cruciplacolithus, Merkalius).

К 2 Рс 112 KORICANI- SAZICI (UGAR NE) (Т. Sliskovic 1984). Lokacija u

27CW gomjeт toku Plackovca, desne pritoke Ugra. Mastriht, prilikoт talozenja
lOa paleocenskog k\astita pretalozeni Ьlokovi krecnjaka sa rudist. (OrЬignya,
Prionaea, Radiolitella). Donji do srednji paleocen sa nanof. (Arhangelskiella,
Chiasтolithus, Cruciplacolithus, Fasciculithus, Merkalius, Watznaueria).

Ј3 KOSIJEROVO (TREBINJE Е) (ВН194) Titon sa alg. (Clypeina) i infuzor.

НЕ22 (Calpionella, Tintinopsella).

С 1М KOSCANI (BREZA NNW) Izтedu s. Podvinci i Vardiste (Кара 830 т)

СЕ5 (F. Katzer 1918) Slatkovodni oligomiocen. Pjeskovit krecnjak iz vise krovine
ugljenog sloja, plocast, sa fl.list. (Laurus, Sequoia) (ВН69) Sedrasti krecnjak
iz krovine ugljenog sloja sa puz. (Helix).

М KOSEVO (SARAJEVO) Majdani laporca za ciglanu (F. Katzer 1918)

СЕ6 Slatkovodni miocen. Prasinasti laporac sa dobro ocuvanim krupnim riЬama
izlozeniт и Zemalj skoт тиzеји (Dentex, Labrax, Seranus) (det. F. Siebeшock
1900).

Е1 KOTLOVACA- ZOVIK (KOZARACКI KAMEN) (ВН25) Donji eocen.

NW27 Krecnjak sa alg. (Distichoplax) i for. (GloЬigerina).

М2 KOTORSKO (DOBOJ N) (F. Кruтpholz 1916) Baden. Koraljni sprud,

N36a kor. (Balanophyllia, Ceratotrochus).

518
М2 KOTUROVO (BOS. DUBICA S) Selo и о. Bjelajci (М. Atanackovic 1985)
NW28 Baden. Vidi SJEVERNO POTKOZARJE.

KOZARA PL. (NE) (М. Atanackovic 1963) Baden. Vidi CELINOVAC-

KIJEVCI, JAZOVAC РОТОК, KESTENIK - GOR. JURKOVICA,
MILJEVICI, SREDNJA JURKOVICA, STANISLJEVICI.

KOZARA PL. (PERIFERIJA) Na mjestima idиci иz obode ove planine.

(М. Miladinovic 1966, det. О. Basch) Srednji i gornji baden.
Sa sk. Amиssium Ostrea
Cblamys Pholadomya
Corbula Pycnodonta
Lиcina Spondylиs
i риz. (Ficиs, Natica), zatim foraminifere (det. L. Sikic):
Amphistegina DiscorЬis Gyroidina Robertina
Baggina Epistomina Lagena Robulиs
Bolivina Eponides Lagenodosaria Siphonina
Bulimina Flori1us Мarginulina Siphonodosaria
Cancris G1oЬigerina Nodosaria Spiroplectammina
Cassidиlina GloЬigerinoides Orbulina Uvigerina
CiЬicides Globorotalia Pullenia Valvulina
Comuspira Globulina Pyrgo Virgulina
Dentalina Gиttulina Qиinqueloculina

Donji sarmat sa sk. Cardium, Ervilia, Irus, Mиsculus, риZ. Bиccinum, Cerithium,
Pirenella, Potamides, for. Bulimina, Caиcasina, CiЬicides, Elphidium, Glandиlina,
GloЬigerinoides, Nonion, StreЬlus. Za panon i pont vidi KOZARAC.

М3 KOZARAC (PRIJEDOR Е) (ВН216) (М. Miladinovic 1966, det. В.

NW31 Stojcic) Srednji i gornji panon sa sk. (Congeria, Paradacna) i pont sa
Limnocardium ochetophorum i Paradacna aЬichi.

М3 KOZARACКA RlJEKA (PRIJEDOR Е) (ВН182). Gornji panon.

NW32 Pjeskoviti laporci sa sk. (Congeria, Limnocardiиm).

Т1 KOZICA RIJEКA (SANSКI MOST SSE) Na Е od s. Tomina, и podnozjи

NW34 pl. Kиkavice (S. Maksimcev i N. Laиsevic 1964) Sajs. Pjescari sa sk.
(Anodontophora, Claraia, Pseиdomonotis).

К2 KOZLUК (ZVORNIK N) (Т. Sliskovic 1978, ВН273) Катрап- mastriht.

NE12 Brecast krecnjak sa for. (Lepidorbltoides, Omphalocyclиs, Orbltoides) i rиd.
(Joufia, Hippuritella, Lapeirouseia, OrЬignya, Pironaea, Vacinites).

Ј1 КRALUPI (VARES S) (F. Katzer 1903, Н. Beck 1904) Gornji lijas,

СЕ13 vapnoviti laporac sa fukoidima i amon.: Grammoceras sp., Tmetoceras katzeri
Beck (loc. typ.)

519
 КRANIN РОТОК (LJUВIJA NW) (V. Simic 1940) Srednji karbon sa brah.
(Chonetes, Linoproductus, Productus, Strepotorhynchus). Gornji baskir-
donji moskov (ВН77, S. Stojanovic-Kuzenko 1966) Sa brah. (Chonetes,
Meekella, Orthotetes).

КRВLJINE (TRNOVO S) I SIPOVO (КALINOVIК) (ВН90) Gornji

anizik. Erozione krpe krecnjaka sa sk. (Mysidioptera), amon. (Gymnites,
Monophyllites, Pinacoceras, Proarcestes, Proc1adiscites, Sageceras, Sturia) i
sa Orthoceras.

КRЕКА RUDNIК (TUZLA W) Reviri Mo1uhe i Bukinje. (С.М. Pau11879,

М. Neumayr 1880, Н. Engelhardt 1901, F. Katzer 1921, ВН170, 191) Рапоп
- pont sa puz. (Me1anopsis, Me1anoptychia). Donji panon sa sk. (Congeria)
i puz. (Melania, Melanopsis). Srednji рапоп sa sk. (Congeria, Limnocardium).
Gornji panon sa sk. (Adacna, Congeria, Limnocardium). Najgornji panon
sa pu:Z. (Lyrcaea, Melanopsis). Donji pont (novoros). Neposredna krovina
podinskog ugljenog sloja sa sk. (Congeria). Gornji pont (portafer). Donji
portafer su skriljave gline и krovи ugljenog sloja sa Engelhardtovom fl.listova
(Acer, Castanea, Celastrus, Copaifera, Cunonia, Echitonium, Eugenia, Fagus,
Ficus, Glyptostrobus, Ilex, Juglans, Laurus, Maytenus, Oreodaphne, Persea,
P1atanus, Rhamnus, Salix, Sapotacites, Sassaffas, Sterculia, Taxodium, Ulmus).
Gornji portafer, Ьliska krovina drugog krovnog ugljenog s1oja sa sk.
(Prosodacna, Anodonta). Pont (Z.M. Petronijevic 1955) sa ostacima tapira
(Tapirus priscus) Pont (Lj. Milovanovic 1978) sa fl. p1odova (Trapa) (det. N.
Pantic 1953)

М2 КREKOVI (PROSARA PLANINA SW) (ВН123) Baden, krecnjak sa sk.

NW33 (Cblamys, Ostrea, Spondylus).

СР KRNETA KUCE (LJUBIJA) Iduci prema Gradini (F. Katzer 1910)

NW11 Permokarbon, crvenkast pjescar sa florom (Stylocalamites suckovi).

Т1 КRSTAC (NEVESINJE-GLAVATICEVO) Na tom putu. (F. Toula 1913)

НN12 Kampil sa amon. Tirolites aff. cassianus.

М КRUPA NA UNI (BAZEN) (F. Katzer 1918) Slatkovodni miocen. Laporci

NW34 sa sk. (Congeria, Pisidium) i pu:Z. (Fossarulus, HydroЬia, Lithoglyphus, Neritina,
PlanorЬis).

К2 КRUPA NA VRВASU (BANJA LUКA S) (ВН292) Gornji senon na

CW28 Bojanica visu, brecasti krecnjak sa for. (Keramosphaerina) i laporac sa mikrof.
(Pithonella, Stomiosphaera).

Т3 KRUPIC (PROZOR) Кисе na NE od Prozora, lok. na S od lezista hematita

НN13 na Bukvi (D. CeleЬic 1967) Gornji trijas. Krecnjak sa sk. Megalodon triqueter.

520
 KUCERINA I BRLOZNIK (PODZEPLJE) (ВН188) Toars - alen.
Tamnocrveni ooliticni krecnjak sa amon. Hildoceras suЫevisoni.

KUK PECINA (MILJEVINA W) Lok. u kanjonu Bistrice (М. Malez 1980)

Ulazje 150 m iznad korita Bistrice, na njenoj desnoj strani. Ostaci medvjeda
Ursus spelaeus izvadeni su ispod sige radiometrijske starosti prvi interstadijal
virma, раје sam medvjed najvjerovatnije zivio u prvom virmskom stadijalu.

KUКAVICA PLANINA (SANSКI MOST SSE) Lok. su na najvisim

dijelovima planine (S. Maksimcev i N. Lausevic 1964) Donji titon, sprudni
krecnjak sa alg. Acicularia cf elongata. Gornji titon, smedi jedri krecnjak sa
for. (Coscinoconus) i sk. (Ptygmatis pseudobruntanana).

м KUKULIC JARAK (SW KOZARA) Lok. na SW od crkve u s. Marini о.

NW35 Dragotinja, u Kukulic jarku koji sa Е silazi do potoka Pljusek. (F. Katzer 1918)
Slatkovodni miocen. Pjeskoviti krecnjak u krovini ugljenog sloja sa puz.
(Fossarulus) i sk. (Unionidea) koje dostifu dimenzije 12,5 х 8 cm. U krovini
krovnogugljenog sloja, u vapnovitom laporcu su sk. (Congeria) i puz. (Mela-
nia).

М2 KUКURUZI (GRADACAC) Zaseok na N od centra grada. (V. Kochansky-

NE60 Devide 1957) Baden. Sprudni krecnjak sajez. (Ciypeaster, Echinolampas).

К2 KUNOVAC РОТОК (TREBOVAC PL.) То је pritoka r. Tolise (V. Jelaska

NE13 1975, ВН294) Gornji senon. Flis sa for. (Globotruncana, Orbltoides,
Praeglobotruncana, Pseudotextularia).

Т1Ј2+3 KUPRESKO POLJE (В. Derkovic 1964) Sajs. Na NE rubu polja, sa sk.
SW14 (Ciaraia) i puz. (Natiria). (L. Vujnovic 1980, det. К. Vlahinic i N. Lausevic,
ВН191) Doger, na SW rubu polja, detritski krecnjak sa pentakrinidima, for.
(Haurania, Labyrinthina) i alg. (Thaumathoporella). (ВН204) Oksford-
kimeridz. Vidi VIТOROG.

М KUPRESKO POLJE (KUPRES SW) (Ј. Papes 1975, ВН101) Мlaili

SW16 miocen. Laporci i g1inoviti laporci sa sk. (Congeria) i puz. (Fossarulus,
Melanopsis, Planorbls, Prososthenia).

Т1 KUTASA (ЈАЈСЕ S) Selo u о. Vinac. (ВН42) Sajs, sa sk. (Anodontophora,

CW29 Pseudomonotis).

Ј1 KUТI (VELEZ PL. NW) Na rubu Bijelog polja. (Ј. Gakovic 1972, ВН 165,
НЕ23 167, Vodic 1978). Donji lijas, oolitni krecnjak sa alg. (Palaeodasycladus,
Thaumatoporella). Srednji lijas, oolitni krecnjak sa sk. (Chlamys, Durga,
Lithiotis, Protodiceras). Gornji lijas, oolitni krecnjak sa for. Dictyoconus
cayeuxi.

521
К2 LADINA (CABULJA PL.) Ladinaje s. oko 8,5 km na NNE od Sirokog
HW15 brijega, na W obroncima p\anine. (S. Behlilovic 1964) Senon, Ьijeli krecnjak
sa rud. Distefanella bassanii.

М LAКTASI (BANJA LUКA NNE) (F. Katzer 1918) Panon. Pjeskoviti

N38 slojevi sa sk. (Congeria, Limnocardium) Loc. typ. za Congeria philomenae
Katzer i Limnocardium frangesi Katzer.

М LAMEsн: (TUZLA NNW) Na N od grebena Majevice kod Gomje

NE61 Obodnice. (С. Jovanovic 1964, V. Kochansky-Devide i Т. Sliskovic 1978).
Slatkovodni oligoтiocen (ekvivalnet akvitana). Vapnoviti laporac sa sk.
Congeria antecroatica Katzer.

Т1 LANISTA(JAJCE S) Izvorisni dio potoka Sedinac. (L. Vujnovic 1980)

CW30 Sajs. Skri\javi krecnjak sa sk. Anodontophora fassaensis.

Ti 1 LASTVA(POJAVE UGLJA) Opstinsko mjesto na ESE od TreЬinja. (F.

НЕ24 Katzer 1918) Karnik. Preko srednjeg ladinika sa sk. (Daonella, Posidonia) i
puz. (Pleurotomaria) su crni glinoviti laporci sa proslojcima uglja i vapnovitog
laporca sa slatkovodnom sk. Unio grimmeri (det. А. Bittner 1907). Naprotiv
F.Katzer (1918, р.23) smatra da se tu radi о marinskom skoljkasu iz roda
Trigonodus, vjerovatnosrodniku vrste Trigonodus carniolicus Bittner iz Vrhnike
kod LjuЬljane. Slijede noricki dolomiti ра lijas sa sk. (Lithiotis) (Lj. Natevic
1966, ВН 103, det. S. Pantic i D. Pejovic) Karnik sa sk. (Cuspidaria,
Myophoria, Nucula), риZ. (Hologyra, Pseudoscalites) i ribomPtycholepis.

J+K+Pg LASTVAANТIКLINALA (TREBINJE NW, SE) (Lj. Natevic 1966.

НЕ25,16ВН163, 193). Donji lijas. Proslojci krecnjaka dolomitske serije sa alg.
(Pa1aeodasycladus, Thaumatoporella). Srednji lijas. Bankoviti krecnjak sa
sk. (Durga, Lithiotis, Protodiceras), for. (OrЬitopsella, Pseudocyclammina,
Spirilina) i alg. (Thaumatoporella). Lijas- doger. Krinoidni krecnjak sa for.
(Dictyoconus). Gornji doger. Ooliticni krecnjak sa alg. (Selliporella). Donji
та/т. Krecnjak sa hidroz. (Cladocorpsis) i for. (KurnuЬia). Gornji та/т.
Krecnjak sa alg. (Clypeina). Neokoт sa for. (Favreina) i alg. (Munieria,
Salpingoporella). Apt- а/Ь sa alg. (Вacinella, Salpingoporella). Donji сепотап.
Krecnjaci dolmitske serije sa for. (Nummoloculina). Gornji сепотап. Кrecnjak
sa alg. (Triploporella). Donji turon. Krecnjak и dolmitskim naslagama sa sk.
(Chondrodonta), puz. (Neithea, Nerinea) i for. (OrЬitolina). Srednji turon.
Slojeviti krecnjaci sa sk. (Chondrodonta), rud. (Caprina, Caprinula,
Ichthyosarcolithes, Neocaprina, Radiolites, SaЬina) i риZ. (Actaeonella, Natica).
Gornji turon, krecnjak sa !'ud. (Biradiolites, Distefanella, Durania, Radiolites,
Schiosia, Vaccinites) i puz. (Nerinea, Ptygmatis), Senon. Krecnjaci sa rud.
(Bournonia, OrЬignya, Vaccinites), for. (Dicyclina), alg. (Thaumatoporella),
inc. sed. (Aeolisacus, Accordiella, Sutivania). U Barama na N od s. Zvjerina
о. Fatnica vidi se paleocen, konglomeraticni krecnjak sa for. (Alveolina,

522
 Coskinolina, Miscellanea, Sulcoperculina) i alg. (Fursoporella). Donji eocen.
Durdeva glavica te s. lvica, Bare i Kosca Vlaka sa for. (Aiveolina, Assilina,
Nurnmulites, OrЬitolites). Srednji eocen iz Rudinog dola sa for. (Alveolina,
Discocyclina, Nummulites) (det. R. Radoicic, pojedinacnojos G. Brkovic, К.
Vlahinic i в. Stojcic).

М LAUS (BANJA LUКA) То је brdo ро kome је nazvan i revir rudnika uglja

N39 и tom gradu. (F. Katzer 1918, det. А. Hofmann 1909, revizija i novi podaci М.
Malez i Т. Sliskovic Ј 965) Slatkovodni miocen i to stariji. Ostaci kicmenjaka
potjecu iz ugljenog sloja. Do sadaje odredena ova fauna: sisari (Aceratherium
minutum, Dicroceras elegans, Dinotherium sp., Dorcatherium vindobonense,
Eotragus hoplodon, Mastodon angustidens, Rhinoceros (Ceratorhinchus)
sansaniensis, Teleoceras brachypus i gmizavci: kornjaca Trionyx sp. i krokodil
Crocodilus sp. Prema Z. Petronijevicu Hofmannova vrsta Dorcatherium
(Hyaemoschus) rogeri odgovara vrsti Dorcatherium vindobonense, а vrsta
Antilope cf. clavata vrsti Eotragus hoplodon.

М2 LAZARlCI (LUКAVAC N) Na platou Dobosnica (F. Кrumpholz 1916)

NE62 Baden. Sprud sa kor. (Balanophyllia, Goniastraea i Porites).

Е2 LAZICA РОТОК 1 TRIJESNICA (UGLJEVIК) (ВНЗЗ) Srednji eocen sa

NE63 sk. (Cardita, Crassatella, Ostrea, Phacoides) i риz. (Batillaria, Cerithium, Natica,
Turritella).

Мз LAZINA VODA (PRNJAVORSКI BAZEN) (ВН183, det. N. Krstic)

N40 Srednji panon (najnizi nivo). Siva pjeskovita glina sa ostrak. (Amplocypris,
Cyprideis, Hemicytheria, Leptocythere, Loxoconcha).

Тз LEDENICA РОТОК (CABULJA PL.) Desna pritoka Drezanke. (S.

HW16 Behlilovic 1964) Karnik. Sloj evit dolomit sa onkolitom (Sphaerocodium).

К1 LEDENICA РОТОК- VELIКA VLAJNA (CABULJA PL.) Profil. (S.

HW17 Behlilovic 1964) Apt- а!Ь. Krecnjak sa alg. (Salpingoporella).

К
2 LEOTARANTIКLINALA (TREBINJE N) Lok. na putu za Bilecu (Lj.
НЕ26 Natevic 1966) Donji turon sa for. (OrЬitolina).

Мз LIJESCE (BOS. BROD SE) (1. Soklic 1970, ВН211). Busotine za

N41 utvrdivanje strukture, na dub. 97-138 т је donji portafer sa sk. (Congeria,
Didacna, Dreissena, Limnocardium, Paradacna) i puz. (Lymnaea,
Valenciennesia, ZagraЬica). Prelaz novoros 1 portafer sa sk. (Congeria,
Didacna, Limnocardium) i puz. (Lymnaea, Valenciennesia).

Мз LIPNICA- LUКAVAC (TUZLA NW) Obod sjeverne krekanske sinklinale

NE64 (F. Katzer 1921) Panon. Slabo vezani pjescar sa puz. (Melanopsis).

52~
М1 LIPOVACKI РОТОК (PRIВOJ S) Lijeva pritoka Janje. Lok. је oko 200 т
NE65 od usca (V. Kochansky-Devide i Т. Sliskovic 1978) Slatkovodni oligomiocen
(ekviva1ent akvitana), vapnoviti 1aporci sa sk. Congeria antecroatica.

Т2 LISINA PLANINA (MRКONJIC GRAD WSW) (F. Katzer 1910) Srednji

CWЗl ladinik. G1inci sa sk. Posidonia cf. vengensis.

К 112 LISINA- KOZARACКI POTOK(КOZARA) (ВН260)АЉ-сепотап. Laporoviti

NW35akrecnjaci i laporci sa for. (Hedbergella, Planomalina).

LISOVACA PONOR (BUSKO BLATO SW) (М. Malez 1964). Gornji

pleistocen. U taj ponor naplavljen је jedan kutnjak pecinskog 1ava (Panthera
spelaea) naden 1909 godine i sacuvan u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Тај
mesozder kod nas је Ьiо najvise zastup1jen u dobu musterien gomjeg pa1eistocena
(vjerovatno interstadija1 nakon prvog virmskog stadija1a).

м LIVANJSKI BAZEN (F. Katzer 1921) Stariji slatkovodni miocen. Katzer

SW17 ne navodi lokacije iz kojihje sakupljena flora listova,jedino za Duvanjski bazen
istice da је ona najoЬilnija u Clivunella -laporcima doline Josanice izmedu
mlina Vedasica i vrela Ostrozac. Za Livanjski bazen (prema Н. Engelhardt-u,
1913) navode se Cassia, Ce1astrus, Cinnamomum, Colutea, Dalbergia, Eugenia,
Ficus, Myrsine, Myrthus, Neritinium, Sapindus. Fauna prerna odredЬi Katzera
sastoji se od sk. (Congeria, Dreissena) i puz. (Bythinia, Clivunella, Fossaru1us,
Melanopsis, PlanorЬis). F. Kochansky-Devide i Т. Sliskovic (1972) izvrsili su
reviziju puZa roda Clivunella Katzer 1918 izdvoj ivsi novu porodicu pulmonata
bazornatofora pod imenom Clivunellidae sa dva roda: Clivunella Katzer i
Delminiella n. gen. Opisali su vrste Clivunella katzeri (Gorjanovic-Кramberger)
iz Livna, Clivunella elliptica Koch. Dev. et Sliskovic (Crvenice i Duvanjsko
polje) Delminiella solфci (Vucje polje kod Duvna), Delminiella excentrica
(Eminovo selo kod Duvna). Starije vrste sko1jke Congeria F. Kochansky in
Sliskovic opisa\i su 1978 god. Clivunella- slojevi grada Livna su loc. typ. vrste
Congeria pernaeformisAndrusov iz 1897. Od vrsta iz mlatleg miocena koje
su oni opisali 1980 godine u Livanjskom bazenu tipicna su nalazista vrsta:
Congeria bosniaca acuticostata iz Caprazlija, te vrste Congeria brevicosta, С.
acuta, С. avis ј С. clivunensis iz Jaruge kod CeleЬica.

К2 LIVNO (od tog grada na Е sve do Zagoricana u о. Dobro) (Ј. Papes et al.
SW15 1964) Turon. Bijeli gusti krecnjacj sa for. (Giobotruncana).

Рс 2 -Е 1
LJENOBUD PLATO (SREBRENIK SE) (R. Buzaljko, В. Stojcic i S.
NE66 Campara 1978) Gornji paleocen - donji eocen. Laporcj ј krecnjaci sa for.
(Dentalina, Discocyclina, GloЬigerina, Globorota1ia, Nummulites, Opercu1ina,
Truncorota1ia, Vaginu1ina) i alg. (Ethelia).

М LJESLJANI BAZEN (BOS. NOVI NNE) Selo i napusteni rudnik uglja (F.

524
NW36 Katzer 1918). Slatkovodni donji miocen sa sk. (Congeria), puz. (Melania,
Me1anopsis, Lymnaeus) i fl.list. (det. H.Engelhardt 1916) Vidi DERVISI.

Т3 LJEVARI (SANSКI MOST SSE) Selo na pl. Kukavica (S. Maksimcev i N.

NW36 Lausevic 1964). Donji karnik (zona Trachiceras aon) sa amon. (Trachiceras)
i sk. (Gervillia).

М3 LJUBACE (ZIVINICE NNW) U juznom sinklinoriju Кrekanskog bazena

NE67 (В Н 199). Donji portafer. Рј eskovita glina и busotini za vodu Paromlina, krovina
glavnogugljenog s1oja sa sk. (Dreissenomya) i pu:l. (Мelanopsis, Micromelania).

cl+2 LЈUВПА (RUDISTA ZELJEZA) (F Кatzer 1918) Karbon. Liskunasti

NW12 pjeskoviti glinac sa fl. list. (Dictyopteris i1i Neuropteris). (F. Katzer 1910)
Tankos1ojni glinac sa otiskom slatkovodnog raka (cf. Ganmpsonyx) (ВН83,
М. Juric 1971) Donji karbon, karbonatne stijene sa amon. (Reticuliceras),
brah. (Eomartiniopsis, Spirifer) (det. S. Stojanovic), kor. (Cyathocarinia,
Cyathophyllum, Koninckophyllum, Lophophilidium, Zaphrentitoides- det. V.
Kostic-Podgorska 1955), for. (Millerella- det. V. Kochansky-Devide) i konod.
(Angu1odus, Gnathodus, Hindeodella, Neoprioniodus, Ozarkodina, Spathodus
- det. Н. Spasov i l. Filipovic 1966). Srednji karbon sa for. (Archaediscus,
Bradyina, Eostaffella, G1oЬiva1vulina, Pa1aeotextularia, Pseudostaffella,
Tetrataxis, Tubertina), kor. (Amp1exocarinia, Botrophyllum, Chaetetes,
Einophyllum, Geyerophyllum, Lophophyllidium, Lophophylloides), brah.
(Chonetes, Choristites, Linoproductus) i alg. (Beresella, Donezella).

TI+z LJUВINA PLANINA (KONJIC W) (D. Celeblc 1967) Kampil. Laporoviti

НN14 krecnjak sa sk. (Myophoria), puz. (Natiria, Turbo) i amon. (Tirolites) (det. М.
Petrovic i В. Filipovic). Srednji anizik (na W padini, ispod pojava hematita)
sa brah. (Retzia, Rhynchonella). Ladinik (na N padini) Dolomiticni krecnjak
ispod tufita sa sk. Posidonia wengensis.

К2 LJUВINA RIJEКA (CEVLJANOVICI - SEMIZOVAC) (М. Mojicevic

СЕ14 1968/1969 in В. Derkovic 1971). Cenoman,.flis sa for. OrЬitolina confusa.

Е LJUВUSКI (RAJON) (F. Witt Puyt 1941) Eocen. Dolje: krecnjak sa for.
HW9 (Alveolina, Flosculina, Nummulites, OrЬitolina). U sredini: mikrobrecast do
konglomeratican krecnjak sa for. (Assilina, Flosculina, Nummulites, OrЬitolites),
slijedi krecnjak sa for. (A\veoHna, Assilina, Discocyclina, Nummulites,
Opercu1ina, OrЬitolites). Gore је 1aporovito-pjeskovita svita sa brah.
(Megathyris), puz. (Tubulostium) i for. (Assilina, Discocyclina, Nummu1ites,
Operculina).

К2 LJUВUSKI- SVIТAVA (Vodic 1978) Kampan- mastriht prostire se na S

HW17aod navlake Ljubuski - Svitava. То su krecnjaci zrnaste strukture koji se
raspadaju u plocastu droЬinu. U njima nalazimo for. roda Keramosphaerina i
rud. (Bournonia, Hippurites, Katzeria).

525
Рс 1 LJUBUSKI - CAPLJINA- DRACEVO (Vodic 1978) Danien. Tamniji
HW9a krecnjak diskordantnih slojeva u odnosu na rudistne krecnjake u podlozi sa
algom Lagynophora liЬumica i for. Glomalveolina lepidula i Rhipidionina
liЬurnica.

М LJUSINA (BOS. ОТОКА) З km uzvodno na SW od Otoke (F. Katzer

NW37 1918) Slatkovodni miocen. Umeci laporca и ugljenom sloju sa sk. (Congeria)
i puz. (Melania, Melanopsis, Neritodonta, PlanorЬis).

т2+з LJUSA (ЈАЈСЕ S) Selo u о. BablCi, lok. iduci Jajcu (L. Vujnovic 1980)
CW32 Ladinik. Plocast silifikovan krecnjak sa konod. (Gondolella, Hindeodella,
Lonchodina, Neospathognathodus) (det. Lj. Jelicic). Karnik. (Р. Buric i L.
Vujnovic 1970) Dolomiticni krecnjak sa pU.Z. (Worthenia) i alg. (Sphaerocodium).

LOCIKE- KRSTAC- SMILJEVACA (VRANICA PL.) (ВН61) Najvisi

dijelovi - vrhovi Vranice. Srednji devon. Uslojen dolomitican i masivan
mramorast krecnjak sa rijetkim i ostecenim fosilima. Znacajan nalaz је
stromatoporid Amphipora ramosa.

Е2 LOPARSКI DIO MAJEVICE (LOPARE S) (F. Katzer 1918, Р.

NE68 Oppenheim 1901). Srednji eocen. Pjeskoviti laporci i krecnjaci sa sk. (Arca,
Cardita, Chamma, Crassatella, Cytherea, Loparia, Lucina, Modiola, Modiolaria,
Spondylus) i puz. (Ampullina, Batillaria, Bellardia, Calyptraea, Cerithium,
Gourmya, Нipponyx, Natica, Teinostoma, Trochus, Turbo, Velates). Pored novih
vrsta istice se posebno novi rod sk. Loparia Oppenheim za kojegje Loparska
Majevica loc. typicus.

LOPARSKI 1 GLIВOVSKI РОТОК (GORNJI RAНIC) Loparski р. је na

podrucju s. Vujicici, а GliЬovski na podrucju s. Cosete (ВН203) Pont sa sk.
(Caladacna, Congeria, Didacna, Dreissena, Limnocardium, Paradacna i
Pisidium) i puz. (Boskovicia, Lymnaea, Lytostoma, Micromelania, Planorbis,
Orygoceras, Valenciennesia, Zagrablca).

М3 LUКAVAC- DOBRNJA (TUZLA NW) (F. Katzer 1921) Panon. Pijesci i

NE70 slabo vezani pjescar sa sk. (Adacna, Congeria, Limnocardium) i puz. (Lyrcaea,
Melanopsis).

Е2 LUКAVAC (NEVESINJE SE) (leg. V. Havelka 1914, det. et puЬl. Р.

НЕ 17 Oppenheim, komentar F. Katzer 1917 in Oppenheim 1922) То ј е fauna iz
Lukavackog polja. Preko alveolinskog i numulitskog krecnjaka leze pjeskoviti
krecnjaci sa umecima pjescara i konglomerata srednjeg eocena sa for.
(Nummulites),jez. (Micropsis, Rhabdocidaris) sk. (Arca, Barbatia, Cardium,
Chama, Cytherea, Lima, Lucina, Nucula, Pecten, Pholadomya, Thracia,
Venericardia), puz. (Ampullina, Basilissa, Calliomphalus, Campanile, Cassis,
Cepatia, Cerithium, Conus, Cryptoconus, Cypraedia, Delphinula, Diastoma,

526
 Нipponix, Mitra, Oncoma, Pleurotomaria, Rostellaria, Tectus, Terebellum,
Turritella, Velates), kor. i hidroz. (Actinacis, Agaricia, Astraeopora, Astrocoenia,
Aulopsammia, Calamophyllia, Circophyllia, Cyathoseris, Cycloseris, Dictyaraea,
Ewaldocoenia, Favia, Goniarea, Goniastraea, Heliopora, Hydnophyllia, Isis,
Leptophyllia, Litharaea, Mesomorpha, Millepora, Pattalophyllia, Placosmilia,
Rhabdophyllia, Siderastraea, Solenastraea, Stephanosmilia, Stylomadrepora,
Stylophora, Trochoseris). Srednji do gornji eocen. (Е. Jungwirth 1985) Koralji
(Astraeopora, Goniopora, Pattalophyllia, Trochosmilia), sk. (Trachycardium,
Cardium), puz. (Ampullina, Campanile, Cepatia, Cerithium, Diastoma,
Rostellaria, Velates).

LUКAVAC (GRADACAC SE) (BHI78) Gornji panon. U s. Lukavac sk.

(Congeria), а u Gomjoj Mionici, и potoku Prvakovac sk. (Congeria) i puz.
(Melanopsis).

LUKAVICKA RIJEКA (VLASENICA SE) (Т. Sliskovic 1978) Ime rijeke

prema s. Lukavica u о. Milici. Cenoman- donji turon sa sk. (Chondrodonta).
Gornji turon sa rudist. (Durania, Нippurites, Radiolites, Sauvagesia).

LUNJE (PRACA SE) (V. Kostic-Podgorska 1958) Gornji perm. Krecnjak

sa sk. (Sanguinolites) i puz. (Loxonema, Turbonilla).

LUPIN (ВIНАС WSW) (ВН257) Cenoman - turon sa for. (Cuneolina,

Nezzazata, Nummoloculina, Pseudolituonella), rudist. (Biradiolites, Distefanella,
Durania, Orthoptychus, Praeradiolites, Sauvagesia) i alg. (Salpingoporella,
Thaumatoporella).

MACUTE (GORNJE VARDISTE SW) (Т. Sliskovic 1974, 1978) Santon-

donji kampan sa rudist. (Orblgnya, Radiolites, Vaccinites). Brijeg SE od s.
Dobrun izgraden od Ьiodetritskog krecnjakaje locus typicus rudista Petkovicia
pejovice Sliskovic i Praelapeirouseia Sliskovic.

к\+2 MAGLAJ (S) (ВН259, 262, 263) Gornji berijas- valang sa infuz.
СЕ15 (Calpionella, Calpionellopsis, Stomiosphaera) i nanof. (Nannoconus). Donji
а!Ь, crvenkasti laporoviti krecnjak sa for. (Hedbergella, Ticinella). А!Ь -
cenoman sa for. (Hedbergella, Mesorbltolina, Neoiraquia, Planomalina,
Rotalipora). Cenoman - turon, koniak - santon i kampan - mastriht
definisani su globotrunkanskom mikrofaunom.

М2 MAGLAJCI (BOS. DUВICA S) (ВН123, М. Atanackovic 1985) Baden,

NW38 krecnjak sa jezin. (Ciypeaster). Vidi SJEVERNO POTKOZARJE.

М3 MAНOVLJANI (LIJEVCE POLJE) (ВН214) Gornji portafer. То је s. na

N43 W dijelu polja, u о. Maglajani. Zutosmedi pjescar sa faunom tipa Limnocardium
petersi (legit F. Katzer, det. Р. Stevanovic prema uzorcima iz Zemaljskog muzeja
ВН) sa sk. (Congeria, Limnocardium).

527
Е2 MAJEVICA PLANINA (W) (V. Кranjec 1969) Srednji eocen sa sk.
NE72 (Crassatella, Lucina, Miltha), puz. (Ampullina, Batillaria, Cerithium), for.
(Alveolina, GloЬigerina, Nummulites, Operculina) i alg. (Lithothamnium).

Ј3 MAJКICI (SANSКI MOST Е) (М. Juric 1971) Тiton. Кrecnjak sa hidroz.

NW38 Ellipsactinia, det. N. Lausevic.

К2 MALA GORINJA (BOS, KRUPA S) (Т. Zivaljevic 1966) Turon. U selu о.

NW39 Jasenica tamnosivi krecnjak sa rudistom Radio1ites peroni.

ЈI+З MALA USORICA (BORJA PLANINA) (М. Mojicevic i К. Vlahinic 1969) U

сwзз izvorisnom dijelu Male Usorice. Lijas, pjeskovit i laporovit krecnjak sa for.
(Spirilina, Vidalina). Titon, krecnjak sa infuz. (Ca1pionella, Calpionellopsis,
Tintinopsella).

Е2 МALESEVCI (TUТNJEVAC) (Р. Miljus 1961) Srednji eocen sa koralj.

NE73 (Bosnopsammia, Stylocoenia).

М2 MALI PRNJAVOR I OBSINE (KOTORSKO W) (Z. Grkovic 1966, М.

N44 Eremija 1971,M.Atanackovic 1985)Baden, upomenutimselimao.Johovac,
sa:
sk. Amussium Isocardia риZ. Apporhais Natica
Anadara Limopsis Cassis Scala
Arca Nuculana Cocblespira Terebra
Beguina Ostrea Conus Vermetus
Cardita Panopea Drillia
Cardium Pecten Fusus
Cblone Pitar Latirus
Cblamys Spondylus Mitra
Corbula Tellina Mitrella
Flabellipecten Venus Nassa
skafop. Fustiaria Ыton. Cryptoplax

М MALI SAVIC (VIJACANI) (F. Katzer 1918) Greben Mali Savic sadrzi
N45 povise potoka Brezna izdanak ugljenog slojaslatkovodnog miocena. U krovini
uglja banak laporca sa mnostvom ljustura pu:Za Me1anopsis sostarici.

К1 MALI VIТOROG (KUPRES WNW) (L. Vujnovic 1980, det. К. Vlahinic i

SW16 N. Lausevic) Barem- apt. Biodetriticni krecnjak sa for. (Nummoloculina,
OrЬitolina, Sabaudia), alg. (Bacinella, Clypeina, Sa1pingoporella).

М2 MALINOVAC (PODGRADCI ESE) (М. Atanackovic 1985)

N46 Baden sa sk. Amussium Nucula puz. Bittium
Anadara Nucu1ana Diloma
Azorinus Ostrea Ceritblum

528
 Cardium Pholadomya Jujubinus
Cblamys Solencurtus Natica
Gouldia Tellina Polynices
Isocardia Thracia Turritella
Laevicardium

М3 МАОСА s. i о. u gornjem toku Brke. (ВН203) Donji portafer, laporovita

NE74 glina sa sk. (Limnocardium) i puz. (Lymnaea, Valenciennesia).

Рс 2 Е 2 МАОСКА RIJEKA - BRUSNICКA RIJEКA - PIRКOVCI (MAJEVICA

NE74a N) (R. Buzaljko, В. Stojcic i S. Campara 1978) Gornji paleocen (zona
Globorotalia pseudomenardi). Pjeskovit laporac sa for. (Chilostomelloides,
Gaudryina, GloЬigerina, Globorotalia, Neoflabellina, Osangularia). Srednji
eocen (Р. Oppenheim 1901) Laporci Maocke rijeke sa sk. Plagiostoma
eocaenica.

м MARINI (KOZARA SW) (F. Katzer 1918) Slatkovodni miocen. Na Е od

NW39 Bos. Novog, u о. Dragotinja. Vapnoviti laporac sa fl. list. (Aralia aut
Araliophyllum, Banksia, Callistemophyllum, Pittosporum) (det. М. Engelhardt,
рuЬ1.1916).

MARlNOVA PECINA (SARAJEVO ENE) (V. Malez, 1983) Kasni virm.

Vapneni talog u tlu pecine u Rogousicima о. Mokro. Osteoloski ostaci sisara
(Lepus, Marmota, Spalax) i ptica (Corvus, Lyrurus).

м MASLOVARE (KOTORVAROS ESE) (F. Katzer 1918, D. Vaskovic

CW11 1929, А. Polic 1936) Slatkovodni miocen. Prema Katzeru laporci iz krovine
ugljenog sloja na lokacф BudZak sadrZe sk. (Pisidium, Unio) i риZ. (Lymnaea,
P1anorbls) te fl. list. (Ficus, Glyptostrobus, Paliurus, Phragmites, Poacites,
Quercus, Rhamnus, Sapotacites, Sequoia, Taxodium). Definitivnu odredbu fl.
listova zapoceo је Vaskovic koji је opisao vrste rodova: Acer, Alnus,
Anoectomeria, Cinnamomum, Fagus, Glyptostrobus, Pinus, Sequoia, Taxodium,
Tilia, Zelkova. Preostali material odredio је А. Polic (1936) i to iz rodova:
Cassia, Celastrus, Fagus, Laurus, Myrica, Pisonia, Rhus, Sterculina, Terminalia,
Zelkova. (ВН80) Stariji miocen. Neposredna krovina drugog odozdo ugljenog
sloja sa sk. (Pisidium) te visa krovina istog sloja, krecnjak sa sk. (Pisidium).
DuЬlja podina treceg odozdo sloja, uz konglomerate, sa sk. (Congeria,
Dreissena) i puz. (Fossarulus, Orygoceras, Valvata).

MAZLINA (FOCA NNW) Selo u о. Jabuka (ВН21) Vize - serpuhov.

Utvrden na osnovu foraminifera iz svjetlosivih krecnjaka koji prekrivaju argilite.

MAZICI (BOS. NOVI NE) Potok Lug u slivu Cerovice (F. Katzer 1918,
det. F. Кrumpholz). Transgresivno preko ugljonosnog slatkovodnog miocena
lezi baden sa sk. (Arca, Neaera, Ostrea) i puz. (Chenopus, Dorsanum,
Granulolablum, Pirenella, Pleurotoma, Rostellaria, Turritella).

529
м MEDNA РОТОК (KLJUC S) Prva desna veca pritoka Sane (F. Katzer
CW12 1918) Slatkovodni miocen. U Bijelom potoku su laporci sa sk. (Congeria) i
puz. Canthidomus, HydroЬia, Melanopsis, Neritodonta), а kod izvora Carevac
sa риz. (Gonjodjscus, Planorbls). (ВН98) U Grabovickom potokи, и krovini
иgljenih slojeva sи sedrasti krecnjaci ј laporcj sa sk. (Congeria) i риz. (Melanopsis,
Neritodonta, PlanorЬis).

РсЕ 1 + 2 MEDEDA (GRADACAC S) U gornjem tokи lijeve pritoke Tinje (Р.

NE76 Oppenheim 1912, leg. F. Katzer) Srednji eocen sa alg. (Lithothamnium) i kor.
(Actinacis, Astraeopora, Astrocoenia, Bosnopsammia, Cyathoseris,
Dendrogyra, Heliastraea, Litharaea, Mesomorpha, Porites, Rhizangia). (V.
Jelaska 1977) Gornji dio donjeg paleocena sa for. zone G1oborota1ia unci-
nata i vapneni plankton Ш i IV zone ро Martiniju. Srednji do gornji paleocen
sa for. (Globorotalia). Donji eocen sa for. (G1oborota1ia).

М MEDUVODE (KOZARA PL. SW) Тај potokje desna pritoka Vragolovace,

NW42 izmedи Jиtrogoste и о. Dragotjnja ј s. Vragolovo и slivu Puharjce prjtoke Une
(F. Katzer 1918) Slatkovodni miocen sa риz. (Fossarulus, Melanopsis).

MEGARA PECINA (ВJELASNICA NW) (М. Malez jn Т. Sljskovic 1979)

Nadmor. vis. сса 1300 m, pri1az jz TarCina ј]ј sa sedla Ivan. Lok. и Fja1inoj
dvorani, smeda ilovaca sa dublne 1 m sa kostjma medvjeda Ursиs spelaeus.
Prema radiometriji to је zavrsna faza treceg stadijala virma. Ostaci ptica
(Tetrao) (V. Malez, 1983).

MEHURICI (TRAVNIK NE) Selo и о. ВјЈа (R. Matunovj6 ј G. Brkovic

1964, Т. Sliskovjc 1978 Ь) Mladi senon, klastiti sa rud. (OrЬignya,
Pseudopolyconites, Radiolites, Vaccinites).

МЕКА GRUDA (BILECA N) Jezgro antiklinale i njena krila (Vodic 1978)

Cenoman. Krecnjak sa alg. (Thaumatoporella, Triploporella). Turon.
Dolomiticni krecпjak sa sk. (Chondrodonta), for. (OrЬitolina) i rud. (Caprinиla,
Durania, Radiolites). Тuron- senon, sa rud. (Caprinula, Hippurites, Radiolites).

Т1 MELINOVACKA DRAGA(BIНAC S) Selo Melinovac о. NeЬljusi

NW40 (Hrvatska) 7 km na S od Bihaca. (ВН38) Kampil. Vidi VELIКI SKOCAJ

KI МЕОМАСА РОТОК (CABULJA PL.) Desna prtoka Drezanke, иvjre kod

HW18 s. Виnсј6а (S. Behlilovj6 1964) Neokom. Krecnjak sa mjkrof. (Favreina) ј alg.
(Salpingoporella). Zavrsni dio neokoma, sa puz. (Natica).

МЕТАLЈКА (GRMEC PL. NE) Lusci Palanka SE. (Р. Виrј6 1971) Berijas,
krecnjak krovjne boksitnog lezjsta sa jnfuz. (Calpionella, CaJpjonellopsis,
Tintinopsella). U visoj krovini barem- apt, сrпј krecnjak sa a\g. (Bacinella,
Salpingoporella) i for. (OrЬitolina).

530
К 2 Рс 2 METKOVIC (RAJON) (Т. Sliskovic i Р. Luburic 1964) U podini boksitnih
НЕ28, lezista је mastriht sa rud. (OrЬignya), а и krovini donji dio gornjeg
18 paleocena sa for. Aveolina ellipsoidea.

Ј1 METOKIA (RAJON GACKO) (М. Gakovic 1986) Gornji lijas. Primjerci

НЕ29 amon. Hammatoceras insignis i Harpoceras Ьifrons и zЬirci Zemalj skog muzeja
и Sarajevu.

Е2М MEZGRAJA (UGLJEVIК. SW) Rиdnik uglja (ВНЗЗ) Srednji eocen na S

NE77 od rudnika, sa sk. (Phacoides) i риz. (Batillaria, Cerithium, Natica, Pyrazus).
(N. Pantic 1957) Stariji miocen sa fl.list. (A1nиs, Carpinиs, Castanea, Fagus,
G1yptostrobиs, Myrica, Pinus, Qиercus, Seqиoia).

Ј1 MIНOLJACA (GACKO SE) (М. Gakovic 1986). Lijas. Vidi ZALOMКA

НЕЗО

Мз MIJATOVICI (TUZLA W) Zaseok izmedu Kalajeva i Brgula, na N od

NE78 povrsinskog kopa Sicki brod (ВН 194) Donji portafer sa sk. (Congeria,
Dreissensia, Limnocardiиm) i риz. (Zagrabica).

Е2 MILADICI (SIВOSNICA N) U sиzenoj dolini SiЬosnice, na desnoj obali

NE79 rijeke,kodizdanakakamenogиgUa(P. Oppenheim 1901, F, Katzer 1918)Srednji
eocen. Laporac i laporoviti krecnjak sa puz. Cerithium, Batillaria) i kor.
(Co1иmnastraea).

Мз MILICI- GORNJE DUBRAVE (ZIVINICE NE) (ВН 195, 197). Novoros.

NE80 Кrovina podinskog ugljenog sloja, pjeskovita glina sa Dreissena rninima. Donji
portafer, pjeskovita glina sa sk. (Limnocardiurn, Unio) i puz. (Melanopsis).
Srednji portafer, krovina prvog krovnog sloja sa sk. (Prosodacna) i puz.
(Melanopsis). U Ьиs. 138, и visoj krovini glavnog ugljenog sloja javljajи se sk.
(Limnocardiиm) i риZ. (Melanopsis, Micromelania).

Q, MILJANOVCI (КALESIJA WNW) Виs. Тс-14 и роlји naspram tog s. u о.

NE81 Medas (1. Soklic 1970, ВН229) Pleistocen, prelaz iz glacijala и interglacijal,
nadub. 187-191 m puz. (Bythinia, Chondrula-det. М. Petrovic i S. Jandric)
te ostrak. (Candona- det. N. Gagic).

Мз MILJAS (BIJELJINA S) То је zaseok s. Tmava (ВН201) Gornji pont sa

NE82 sk. (Congeria, Limnocardium).

М2 MILJEVACKA KOSA (PODGRADCI) (М. Atanackovic 1985) Baden.

N47 SJEVEROISTOCNO POTKOZARJE.

М2 MILJEVICI (PODGRADCI) Sjeveroistocna Potkozarje (М. Atanackovic

N48 1985) Baden, sa sk.

531
 Anadara Gari Linga Ostrea
Callista G1ycimeris Loripes Pecten
Cardium Gouldia Lutraria Saxolucina
Cardiocardita Laevicardium Megaxinus Tellina
Cblamys Lima Nucula Venus
Corbu1a Limopsis Nuculana
риZ.
Alaba C1athromangelia Нinia Po1inices
Alvania Columbella Janiopsis Raphitoma
Amyc1ina Conus Jujubinus Retusa
Anachis Crepidu1a Mitrella Ringicula
Ancilla Drillia Murex Rissoina
Architectonica Erato Narona Scala
Arcillaria Euthria Nissa Scaphander
Asthenotoma Ficus Odostomia Sinum
Bittium Fusus Opa1ia Terebra
Cancellaria Gibbula PhilЬertia Turritella
Cerithium Haedrop1eura Phos Vermetus
Vexi1um
i skafopod Denta1ium

м MILJEVINA (BAZEN W OD FOCE) (F. Katzer 1921) Slatkovodni

SЕЗ miocen. Prveprimjerke fl.list. objavio је F. Кrasser 1890. Prema Н. Engelhardt-
u fl. list. је od rodova Acer, Alnus, Betula, Cassia, Castanea, F1abellaria,
Glyptostrobus, llex, Juglans, Laurus, Phragmites, Quercus, Rhamnus, Sapindus,
Sphaeria i ploda Carpolthes. Katzer је odredio i риZ. (Вythinia, HydroЬia, Lym-
naea, PlanorЬis, Pyrgu1a). Z. Kvacek, В. Mihajlovic i S. Vrabac (1993)navode
sa 1ok. Budanj fl.1ist.: Acer, Alnus, Fagus, Glyptostrobus, Laurophyllum, Myrica,
Quercus, Sapindus, Taxodium, Ulmus, Zelkova. (donji miocen).

012 MISIC JARAK (UGLJEVIК) Na S od JaЬlangrada (F. Katzer 1921).

NE83 Slatkovodni gornji oligocen. Laporci koji prate ugljene slojeve sa fl. list.
(Anoectomeria, Glyptostrobus, Nymphaeites, Taxodium), sk. (Congeria,
Pisidium) i риZ. (Ancylus, Bythinia, Lymnaea, Me1anopsis, P1anorЬis).

MLADOVSKI РОТОК (BURBEVIK S) Donji karnik. Vidi DJEDINA.

MIТROVICI 1 STONOGE Han Pijesak W. (Р. Buric, 1970). Toars - alen

sa for. (Invo1utina, Va1vu1ina, Vida1ina).

К 1 К2Рс/Е MLINISTE (LUNJEVACA- VIТOROG PREVOJ) (Т. Sliskovic 1978

Sw17, Ь) А!Ь- cenoman. Slojeviti krecnjak sa for. (Cuneolina, Nezzazata,
19 Nummo1ocu1ina), puz. (Nerinea) i alg. (Pianella). Turon sa rud. (Caprinu1a,
Durania, Hippurites). kampan- mastriht sa rud. (Bournonia et а1.) (ВН15)

532
 Gornji paleocen - donji eocen. Zapadno od Ovcara te N od s. PriЬelje u о.
Dиbrave leze klastiti
sa for. (Discocyclina) i alg. (Lithothamniиm).

м MODRA (SANSKI MOST NW) То је s. и о. Lipnik и Bazenи Kamengrad

NW43 (F. Katzer 1918) Slatkovodni miocen. Jako vapnovit plocasti laporci sa fl.
list. (Acacia, Cassia, Cinnamomиm, DalЬergia, Hakea, Laиrus, Leptomeria,
Myrica, Paliurus, Persoonia, Phaseolites, Pittosporum, Pteris, Rhиs, Qиercиs,
Zizyphиs).

MODRAN (DERVENTA SE) Opstinsko mjesto. (ВН153) Sarmat. L.

Jerkovic navodi brojne proslojke dijatomita iz kojihje izdvojio dvije podvrste
nanofosila roda Dictyocha.

М MOКRONOGE (DUVANJSKO POLJE N) (V. Kochansky-Devide i Т.

SW20 Sliskovic 1972) Stariji slatkovodni miocen, krovinski laporci sa риz.
(Clivunella, Delminiella).

MOLUНE (TUZLA W) Na obodu Krekanskog bazena (Р. Stevanovic

1951) Donji portafer, "rhomboidea sloj evi" sa sk. (Cardiиm, Congeria,
Dreissena, Dreissenomya, Limnocardium, Monodacna, Paradacna, Pisidium,
Plagiodacna) i риz. (HydroЬia, Melanopsis, ZagraЬica).

MOLUSКA RIJEКA (TUZLA W) То је desna pritoka Jale koja иvire kod

Molиha (ВН189, 190). Donji pont. Кrovina podinskog иgljenog sloja sa sk.
Congeria zahalkai i puz. (Melania), rijetko i sa brakicnom sk. Congeria ungula
caprae. Gornji pont. Neposredna krovina glavnog иgljenog sloja sи gline sa
fl.list. kојије odredio Н. Engelhardt (1901), slijede glinoviti pUesci sa faиnom
tipa zagrebackog Okrugljaka sa sk. (Congeria, Dreissena, Monodacna,
Limnocardium) i риz. (Lymnaea, Melanopsis).

MONASTIRICA РОТОК (PRNJAVORSKI BAZEN N) U podnozjи pl.

Motajice (Th. Fиchs 1890) Baden. Krecnjak sajez. Clypeaster pyramidalis.

м MOSTAR (BAZEN) Lok. izmedu grada i s. Vihovici, uz r. Radobolju kod

HW10 Ilica, na W od Huma i u polju kod majdana Mukos (F. Katzer 1921) Slatkovodni
miocen, laporci и krovini glavnog иgljenog sloja sa sk. (Congeria) i риZ. (Вythinia,
Clivunella, Fossarulиs, Lithoglyphиs, Lymnaea, Melanopsis, PlanorЬis) i fl.list.
(det. Н. Engelhardt 1904) sa Andromeda, Banisteria, Casиarina, Cиpressites,
Eиcalyptиs, Glyptostrobиs, Laurus, Liqиidambar, Myrica, Myrthиs, Pinиs,
Qиercиs, Sapindиs, Stercиlina, Vaccinium).

К2 MOSTAR (ВН246, 247) Donji turon, Ьijeli gusti krecnjak sa for.

HW19 (Globotruncana) i inc.sed. (Pithonella) Gornji turon, slicnog izgleda i sastava.
Za eocen vidi GNOJNICE

М3 MOSTNIК РОТОК (TUZLA) Na samom uscu u Jalu (ВН 167). Srednji

533
NE86 panon, laporovit pjescar sa sk. Congeria partschi i Limnocardium cekusi te
sljunci sa puz. Melanopsis fossilis М. Bouei.

Ј 3К 1 MOSEVIC (NEUМ) 1 ZAVALA (POPOVO POLJE) (ВН193). Мlalla

НЕ31 gornja jura krecnjak sa alg. Clypeina jurassica. Prelaz и donju kredu,
krecnjak sa puz. (Ptygmatis), infuz. (Daturellina, Faveloides, Hadziella), alg.
(Cayeuxia, Salpingoporella). Donja kreda, krecnjak sa Salpingoporella anulata.

Т3 MOSCANICA (SARAJEVO ENE) Izvoriste desne pritoke Miljacke,

СЕ16 kaptaza starog vodovoda za grad Sarajevo (ВН113). Gornji trijas. Crvenkasti
tankoslojni gomoljasti krecnjak sa sk. HaloЬia norica.

М2 MOSTANICA (BOS. DUBICA S) (М. Atanackovic 1985) Baden. Vidi

NW53 SJEVERNO POTKOZARJE.

Е? MOSTANICA РОТОК (BOS. DUВICA S) Spusta se sa pl. Kozare (F.

NW44 Katzer 1926, р. 487). U koritu potoka Katzer је sabrao faunu puzeva u kojoj
prevladavaju oni iz fam. Cerithiida. Тај nalaz smatra interesantnim, jer је iz
vapnovitih tufita. Onj е tu faunu poslao u Berlin Р. Oppenheimu, ali nije poznato
da li је ona obradena.

Т 1 ,._2 MRACAJ- PRSLJENICA- STOZER (KUPRES SE) (ВН42) Kampil, sa

SW21 sk. (Gervillia, Myophoria), puz. (Natiria, Turbo) i amon. (Тirolites). Anizik.
Dolomiticki krecnjak Mracaja i Pogane glave sa for. Meandrospira dinarica.

Т1 MRACAJ - DULER (КASTEL GRAВ - BOS. GRAНOVO) (F. Katzer

SW18 1918, р. 13) Kampil. Plocast krecnjak sa sk. (Anoplophora, Myophoria,
Pseudomonotis), риZ. (Naticella, Turbo) i amon. (Тiro1ites).

т! MRACAJ - DULER- GOZD VRH (BOS. GRAНOVO) (Е. Кittl 1903, р.

SW19 7-9) Kampil sa sk. (Anodontophora, Gervillia, Myophoria, Pecten,
Pseudomonotis), puz. (Naticella, Turbo) i amon. (Тiro1ites). (F. Tou1a 1913)
Kampil sa amon. (Dinarites, Тiro1ites).

TI+z MRACAJ РОТОК (BOS. GRAНOVO) - DULER РОТОК (ВН38, 59).

SW20 Sajs sa sk. (Anodontophora, Gervillia, Pecten). Kampil. G1inovito-pjeskoviti
krecnjaci sa sk. (GervШia, Myophoria, Pseudomonotis), puz. (Natiria, Turbo ),
amon. (Dinarites, Tirolites) i roznata spuzva (Rhizocorallium). Anizik.
Diskordaпtno na kampilu, sa bazalnim brecama i konglomeratima, krecnjak sa
for. (Pilammina) i alg. (Diplopora, Macroporella, Oligoporella, Physoporella).

Е MRAКOVICA (KOZARAC NE) Na S od tog vrha па Kozari (М.

NW45 Miladinovic 1966, ВН26). U podini flisaje krecnjak eocena sa for. (Assilina,
Discocyclina, Nummulites), alg. (Lithoporella, Lithothamnium) i nanof.
( Asterodiscus).

534
М
3 MRAМOR (kota 287 m) (PRNJAVOR NW) (М. Eremija 1969) Panon sa
N51 sk. Congeria subglobosa.

Мз MRAМOR RUDNIК (N) IduCi prema zelj. tunelu "Majevica", u usjecima

NE87 pruge (ВН 170, 190). Donji panon, 1aporci sa sitnim limnokardidima i puz.
(Orygoceras). Srednji panon, siva glina sa Congeria partschi i С. zsygmondyi
te pu2:. Melanopsis vindobonensis i М. fossilis. Gornji panon, gline sa Congeria
zsygmondyi i Limnocardium winkleri. Najgornji panon, laporci sa Congeria
czjzeki. Donji portafer, visa krovina glavnog ugljenog sloja, pjeskovita glina
sa sk. (Congeria, Dreissena, Limnocardium).

М2 MRAZOVCI (BOS. DUВICA W) Selo и о. Johova (М. Atanackovjc 1985)

NW46 Baden. Vidi SJEVERNO POTKOZARJE.

Мз MRKEТIC BRDO (BIJELJINA S) U s. Trnava. (ВН201) Gornji pont,

NE88 pjeskovite gline sa sk. (Congeria, Dreissena, Limnocardium) i puz.
(Valenciennesia).

Мз MUЛNACЖI РОТОК (PRNJAVORSKI BAZEN) (ВН182) Donji рапоп,

N52 sitnozmi konglomerat sa ostrak. (Amplocypris, Candona, Hungarocypris,
Leptocythere).

Е2 МUNJACA РОТОК- ROZANJSKA RIJEKA (SAPNA) (ВН35) Srednji

NE89 eocen. Laporci sa sk. (Septifer), puz. (Batillaria, Bellardia, Deshayesia) i sa
polenom.

М MUSTAFICI (SREBRENIК N) U s. Huremi (V. Kochansky-Devide i Т.

NE90 Sliskovic, 1978) Ekvivalent akvitana, laporac sa Congeria anrtecroatica.

К2 NADANICI - KUNJAK РОТОК (GACKO WNW) (ВН286) Turon.

НЕ31а Brecast krecnjak sa for. (Cuneolina, Globotruncana, Nezzazata, Valvulammina).

Ј3 NADANICI- LUKAVICA (GACKO) (М. Mojjcevjc ј К. Vlahinic 1969).

НЕ31 Ь Laporovjt krecnjak jz Lukavice. Тiton sa infuz. (Calpionella, Tintinopsella).

М2 NAHVIOCI (SIВOSNICA) Lok. Е od sela (С. ј О. Jovanovic, 1966, det. В.

NE91 Stojcic) Donji baden sa puz. (Aporrhais) i for. (Bigenerina, CiЬicides,
GloЬigerina, Siphonodosaria, Spiroplectammina, StreЬlus, Uvigerina).

Ј
3 NEUМ (N) Sjevemo od grada (ВН192) Oksford- kimeridz, krecnjacj sa
НЕ32 for. Valvulinellajurassica i hidr. (Cladocoropsis).

Ј К
3 NEVESINJE (RAJON) (К. Vlahjnic i Ј. Papes, 1964 ). Тiton, detritski
НЕЗЗ krecnjak sa for. (Troclюljna) i hidroz. (Ellipsactjnia). Neokom, koprolitski
krecnjak sa Favreina salevensis. Barem apt sa for. Orbitolina discoides.

535
 Cenoman sa for. Neoiraquia convexa. Senon sa mikrof. (Aeolisacus, Pithonella)
i alg. (Thaumatoporella).

Е2 NIKOLICI (UGLJEVIК) (F. Katzer 1907, Р. Oppenheim 1908) Srednji

NE92 eocen sa sk. (Cardita, Corbls, Crassatella, Lucina, Miltha), puz. (Ampullina,
Cerithium, Gourmya, Megatylotus, Melanatria, Mesalia, Naticina, Vertagus).

Е NISANI (GOR. TUZLA N) Vrh Medednika (F. Katzer 1900) Eocen ?

NE93 Krecnjak sa for. (Miliolida).

К2 NUGLA 1 ZAGORJE (POSUSJE NW) (Е. Jungwirth 1981) Santon-

HW20 kampan, krecnjak sa for. (Dicyclina, Globotruncana), mikrof. (Pithonella,
Stomiosphaera), alg. (Thaumatoporella) i rud. (Gorjanovicia, Vaccinites).

Рс 1 Е NUGLA I SUМELJAVCI (POSUSJE NW) (Е. Jungwirth 1981, det. V.

НW11 Orelj 1966) Donji paleocen, laporovit krecnjak sa sk. (Sphaerium) i puz.
(Stomatopsis). Мladi srednji eocen i gornji eocen ("flis") sa sk. (Cardium,
Lucina) i puz. (Campanile, Cerithium, Natica, Velates).

М2 OBSINE VRН (КОТА 262) (Z. Grkovic 1966) Vidi MALI PRNJAVOR 1
N53 OBSINE Baden.

ЈзQ 1 OCAUS PLANINA 1 PECINA (TESLIC SW, BORJA PL.) (М. Malez, D.
CWЗS, Rukavina, Т. Sliskovic,A. Kapel1974) Тiton, laporovit krecnjak sa infuz.
13 Calpionella alpina, С. elliptica i Tintinopsella carpatica. Dno pecine је pleistocen
(treci stadijal virma), zutosmeda pjeskovita ilovaca sa sis. Kosti i zuЬi sis.
(Capra, Cervus, Ursus).

Тз OCEVLJE (OLOVO WNW) (Е. Кittl 1904, С. Diener 1916) Donji karnik
Е22 sa sk. (Halobla) i amon. (Discotropites, Juvavites, Margarites, Placites,
Polycyclus, Sagenites, Sageceras).

М2 OGLAVAК (CELIC W) (F. Katzer 1903) Sarmat, krecnjak sa brioz.

NE94 Eschara lapidosa.

Мз OKOLICA (PRNJAVOR W) (М. Eremija 1969) Baden i sarmat. Vidi

N54 PRNJAVORSKI BAZEN

Тз OLOVO- CEVLJANOVICI U s. Gajine о. Kraj. Sutjeska, inace gravitira u

Е23 о. Breza (М. Mi1ojkovic 1929 р. 50) Donji karnik. "Gajinski krecnjak" sa
brah. (Koninckina) i sk. (Cardita, Myophoria). "Megalodonski krecnjak"
okoline Olova sa for. (Glomospirella, Involutina, Triasina, Turrispirillina) i alg.
(Clypeina, Gyroporella).

Тз OLOVO- CUDE Selo Cude lezi na putu za Han Pijesak u dolini

536
Е23а Stupcanice. (F. Katzer 1903) Gornji trijas prema Katzerovom saopstenju na
IX medunar. geol. kongresu u Becu, а na osnovu kor. Rhabdophyllia clatћrata
i sk. Neomegalodon cf. triqueter.

М OMAZICI (BANOVICI Е) Rudnik uglja (F. Katzer 1921 ). Slatkovodni

NE95 miocen. Plocast laporac sa fl. list. (Glyptostrobus).

М3 ORASJE (TUZLA S) Juzna periferija grada, na Ilincici (F. Katzer 1921)

NE96 Srednji panon. Povise pij esaka sa puz. (Мe1anopsis) је glinoviti pijesak sa sk.
Congeria partschi. Donji panon (prema Р. Stevanovicu 1957) је laporovit
pijesak sa sk. Congeria ornithopsis.

М ORGUZ (DONJE LIVANJSKO POLJE S) Povrsinsko otkopavanje lignita

SW21 blizu izvora Paklina kod Orguza (F. Katzer 1921) Slatkovodni miocen.
Modrosivi pjeskoviti krecnjak sa puz. (Bythinia, Melanopsis, Neritodonta,
P1anorbis) i sk. (Congeria).

Т2 ORLOVACЖE STIJENE (CAJNICE N)(J. Pami6 i R. Buzaljko 1966, det.

SE6a N. Lausevic i D. Savicevic 1965). Ladinik, krecnjak sa sk. (Daonella,
Posidonia).

D OSANICA RIJEКA (USТIKOLINA N) LUeva pritoka Drine (Vodic 1978)

SE9 Devon. Ulosci kreenjaka sa konikonhUama (Styliolina) u klasticnom kompleksu.

Т1 OSIVICA (TESLIC NWN) (ВНSЗ) Donji trijas, zuckast plocast pjeskovit

CW36 krecnjak sa for. (Meandrospira).

М2 OSJECANI (KOTORSKO Е) (Th. Fuchs 1890) Baden sa sk. (Ostrea)

N55

К2 OSJECENICA PLANINA (KULEN VAКUF SE) Lok. Velike stijene i

NW42 Materica uvala. (ВН257) Senon sa for. (Cuneo1ina, Dicyclina), rud
(Gщjanovicia, OrЬignya) i nanof. (Accordiella).

М OSOJE РОТОК (TRZACKA RASTELA SE) U usjeku puta na SE od s.

NW47 Mutnik(F. Katzer 1918) Slatkovodni miocen. U podini pojaveugljaje glinoviti
laporac sa puz. Melania pilari, ostrakodima i fl.list. (Fraxinus).

М OSOVAC РОТОК (ZEPCE) Na rubu Bosninog aluviona, na podrucju

СЕ7 naselja Osova, и koritujedne pritocice Osovca, Ьlizu trase uskotracne pruge.
(F. Katzer 1918) Slatkovodni miocen. Zvecece ploce tvrdog krecnjaka sa
sk. (Congeria) i puz. (Fossarulus, Helicina, HydroЬia, Lymnaea).

D3 OSTRALUКA(STARI MAJDAN) Prevoj Grabovac (Е. Kulenovi6 1966,

NW13 det. N. Panti6) Gornji devon. Kvarcni pjescar sa fl. (Cyclostigma).

537
 OTOMALJ- BUКOVICA- OBORCI (ЈАЈСЕ SW) Struktиmo- facijalna
jedinica (L. Vujnovic 1980, det. К. Vlahinic i Lj. Jelicic) Anizik, mramorasti
krecnjaci sa for. (Meandrospira) i konod. (Gondolella, Enantiognathus,
Hindeodella, Lonchodina, Ozarcodina, Prioniodella, Prioniodina). Na Otomaljи
konod. Hindeodella triassica.

Е2 OVCAREVO VRELO (ROSICI W) (Р. Oppenheim 1912) Srednji eocen sa

NE97 kor. (Astraeopora), sk. (Cardita, Crassatella) i риz. (Pleurotomaria).

OVCINA (ЈАЈСЕ Е) Selo u slivu Ugra (А. Polsak i Т. Sliskovic 1986)

Mastriht. Krecnjak sa rud. (Hippurites, Hиppuritella, Polyconites, Ugarella,
Vaccinites) pretalozen и nas1age pa1eocenske starosti. Loc. typ. za Ugarella
sladice Polsak et Sliskovic.

PAКLINA I LJUВUSA PL. (Т. Sliskovic 1972) Donji malm sa hidr.

(Cladocoropsis) i kor. (Вauneia) Gornji malm, krecnjaci sa puz. (Aptyxiella,
Cryptop1ocиs, Itieria, Nerinea, Phaneroptyxis, Ptygmatis). U donjemdijelиjos
for. (Pseиdocyclammina) i a1g. (Bacinella, Thaиmatoporella), а и gomjem sa
alg. (Clypeina). Vrh malma sa sk. (Diceras), hidr. (Ellipsactinia) i infuz.
(Campbelliella). Valang sa риz. (Ptygmatis) i infuz. (Campbelliella,
Тintinopsella). Otriv sa alg. (Actinoporella, Munieria, Pianella, Salpingoporella).

PALEZ (TREBEVIC PL.) Centar Sarajeva S (1. Turina 1911) Gornji anizik.
Crveni krecnjaci kod kuca Komatina sa ortoc. (Orthoceras), naut.
(Germanonaиtilиs, Paranaиtilиs, P1eиronaиtilus, Syringonaиti1иs ), amon.
(Acrochordiceras, Arthaberites, Ceratites, Gyrnnites, Нipoc1adiscites,
Mojsvarites, Monophyllites, Pararcestes, Proarcestes, Proc1adiscites,
Proteusites, Ptychites, Sageceras, Sturia) i hrskavicna riЬa Ctenacanthus
bosnensis Katzer na bazi jedne kostane zЬice opisane kao Ichthyodoro1ites
bosnensis Katzer.

Е3 PALEZNICA (GRACANICA NNW) Selo u о. Skipovac (ВН48) Gornji

NE98 eocen sa for. (CiЬicides, Discocyclina, Opercи1ina).

PAPRATSKO (JABLANICA) Se1o и о. Ostrozac, NE od JaЬlanice.

Lokalitet u podrucju tunela (S. Cicic et а\. 1981) Sajs sa sk. (Claraia,
Eиmorphotis, Myacites) Kampil, laporovit krecnjak sa sk. (Anodontophora,
Hoemesia, Pseиdomonotis) i pu:Z. (Natiria, Turbo) te amon. (Tirolites).

PAREMIJA РОТОК (PRNJAVORSKI BAZEN S) U s. Brezik о. Lisnja

(ВН 186) Gornji рапоп. U pritoci Crni potok pjeskovite gline sa sk. (Congeria,
Limnocardium).

РАRК. SUТJESКA Iz1etiste и s. Tjentiste о. Sиtjeska (F. Trube1ja i Т.

Sliskovic 1967) Srednji anizik sa brah. (Mentzelia).

538
Мз PARSELO (TUZLA S) U Rijecjca potoku (Р. Stevanovjc 1957) Gornji
NE99 panon. Oko 200 т jspod podjnskog ugljenog sloja u donjem pontu је futosmedi
ocvrsli kvarcnj pjescar sa sk. Congerja i kardjdjma: Caladacna ornata,
Parvidacna lбrenthei i Phyllocardium dositeji.

Т1 PARSOVICI (KONJIC NW) Se\o u о. Dzanj6j, sliv Neretvjce (D. CeleЬic

НN18 1967) Sajs, pjescar sa sk. Claraia clarai.

Мз PASAВUNAR РОТОК (TUZLA) Desna pritoka ЈаЈе (Р. Stevanovjc 1953,

NElOO 1957, ВН167, 168) Donji рапоп, laporci sa sk. Limnocardium cekusi i puz.
Orygoceras laevis. Srednji panon, smeda pjeskovjta g\jna sa sk. Congeria
partschi. Gornji рапоп (tip Langenfeld) sa sk. С. subdigitifera, С. zsygmondyi,
Limnocardium schedelianum i L. winkleri. Najgornji рапоп, laporac sa
Congeria czjzeki.

PAVIC SELO (BUDIMLIC JAPRA) Lok. na Е od brda Vukanovic (М.

Juric 1957) Sajs sa sk. (Aviculopecten, Hinnites, Pseudomonotis) i brah. (Lin-
gula).

PECENEGOVCI (PRNJAVORSКI BAZEN) Selo и о. Velika Ilova (М.

Eremija 1969) Baden. Krecnjak sa sk. (Anadara, Flabellipecten).

Jl PECI (BOS. GRAНOVO) Opstinsko mjesto na putu za Drvar (ВН170)

SW24 Srednji lijas, krecnjak sa sk. (Ljthiotjs), for (Agathammjna, Globochaete,
Lituosepta, OrЬitopsella, Trocholina, Vidalina), alg. (Palaeodasycladus,
Thaumatoporella), inc. sed. (Aeolisacus, Favrerina).

Т2 PECI I DULER (BOS. GRAНOVO) Lok.: Veliko i Malo Gusto borje,

SW24a tocilo па W od Vjdovica ј Tiskovca u Duleru. (F. Toula 1913) Gornji anizik.
sa nautil. (Syringoceras) i amon. (Arcestes, Ceratites, Ptychites, SiЬyllites).
Srednji ladinik(vengen) sa sk. (Daonella pe6jnensjs Toula-loc. typ.) ј amon.
(Meekoceras, Trachyceras). Ресј su \ос. typ. ј za vrstu Ceratites kjtt)j Toula iz
gomj eg anizika.

М2 PEJICI (PODGRADCI NNW) Na putu za JaЬlanicu (ВН123) Baden,

N59 krecnjak sajez. (Echinolampas) (det. Ј. Mitrovj6 1969).

S3D PERUCICA (ЈАЈСЕ W) Lijeva pritoka Plive, uzvodno od s. Jezero (V.

CW7 Mudrenovic, S. Stojanovic-Kuzenko i V. Рајј6 1969) Gornji silur, bankovit
mramorasti krecnjak sa konod. (Hindeodella, Ligonodjna, Plectospathodus,
Spathognathodus). Donji devon, bankovit mramorasti krecnjak sa konod.
(Be1odella, Icriodus, Neoprioniodus, Oneotodus, Ozarcodina, Paltodus,
P1ectospathodus, Spathobnathodus). Srednji devon, slojeviti krecnjaci sa konod.
(Polygnathus, Spathodus). Gornji devon (jamen). Tamni plocasti krecnjaci,
pri vrhu bankoviti podijeljeni su na tri zone: zona "rhomboidea" sa

539
 Nothognathodella, Palmatolepis iPolygnathus, zona "quadrantinodosa" sa
Ozarcodina, Palmatodella, Palmatolepis i Polygnathus i zona "costatus" sa
Palmatolepis, Polygnathus, Pseudopolygnathus i Spathognathodus.

Т1 PETKOVCI (BOS. NOVI Е) Selo u о. Blagaj (М. Miladinovic 1966).

NW44 Donji trijas, liskunovit laporac sa sk. (Myophoria, Pseudomonotis- det. N.
Lausevic).

Мз PETROVICI (TUZLA SE) Selo u о. Medas (F. Katzer 1921) Panon sa sk.
NE101 (Adacna, CorЬicula).

Јз PETROVICI (TREBINJE WNW) Selo u о. Hum (Т. Sliskovic i Р. Luburic

НЕ34 1964) Gornji kimeridi је leziste boksita, jer slijede krecnjaci titona sa alg.
Clypeina jurassica.

К2 PEULJE (BOS. GRAHOVO SE) (Т. Sliskovic 1978, ВН256) Cenoman sa

SW25 sk. (Chondrodonta) i rud. (Caprina, Ichthyosarcolites, Neocaprina, Orthoptychus,
Sauvagesia, Sphaerucaprina).

PIJETLOV VRН I STUDENAC (SRNEТICA SE) (Р. Buric i Т. Zivaljevic

1970, ВН204) Lok. је na BoЬiji. Кimeridi- titon, sprudni krecnjak sa kor.
(Montivaultia), sk. (Diceras) i puz. (Nerinea). Тiton, Ьijeli krecnjaci sa infuz.
(Calpionella) i alg. (Clypeina).

К2 PILICA (ВIJELJINA S) Selo u о. GlaviCice (Т. Sliskovic 1981) Donji

NE15 senon sa Нippurites comuvaccinum- det. Ј. Mladenovic.

М2 PIPERI (SIВOSNICA) (ВН152) С. i О. Jovanovic 1967 Stariji sarmat sa

NE102 sk. (Abra) i for. (CiЬicides) i mlatli sarmat sa sk. (Cardium, Mactra).

М2 PIRКOVAC (GRACANICA SE) Lok. u s. Lohinja о. Orahovica (F.

NE103 Кrumpholz 1916). Baden, sprud sa kor. Heliastraea reussiana.

Рс PIRКOVCI- МАОСА (MAJEVICA N) Lok. па sjvemom grebenu

NE104 Majevice, na NW od Lopara (R. Buzeljko, В. Stojcic i S. Campara 1978)
Paleocen.1.- Zona Globorotalia pseudomenardii sa for. (Chilostomelloides,
Gaudryina, GloЬigerina, Globorotalia, Neoflabellina, Osangularia). 2.- Zona
Globorotalia aequa sa for. (GloЬigerina, Globorotalia).

Ј/Ј 2 PJENOVAC (HAN PIJESAK W) (Р. Buric, М. Miladinovic i V. Strein

Е24 1970). Toars- alen, tamnocrveni krecnjak sa for. (Globochaete, Involutina,
Vidalina), ali i sa amonitima.

Мз PLANDISTE РОТОК (PRNJAVOR NW) (М. Erernija 1969) u s. i о.

N60 Zupski Razboj Ьlize Srbcu. Pijesci sa ostrakodima i sk. (Congeria). Panon.

540
Мз PLANE, povrsinski kop rudnika Кreka (ВН194) Donji portafer, sitnozmi
NE105 pjescar sa sk. (Congeria, Dreissena, Limnocardiиm, Paradacna).

К2 PLANA (BILECA N) FAТNICKO POLJE, antiklinala Meka Grиda (Vodic

НЕ35 1978) Cenoman sa alg. (Thaumatoporella, Triploporella). Turon sa sk.
(Chondrodonta) i rud. (Caprinula, Durania, Radiolites) te for. (OrЬitolina). Turon
- senon sa rиd. (Caprinиla, Hippurites, Radiolites). Idиci Fatnickom роlји sa
rud. (Durania, Hippurites, Radiolites ).

К2 PLANA I IVICA (ANТIKLINALA LASTVA) (Lj. Natevic 1966) Senon sa

НЕ36 for. (Keramosphaerina).

Е2 PLANSKO POLJE (BILECA N) (Ј. Mitrovic 1985) Srednji eocen sa jez.

НЕ19 (Cyclaster, Linthia, Prenaster).

Ti+K 1 PLASA PLANINA (JABLANICA SW) (S. Vilovski i N. Lausevic 1964, D.

НN19 CeleЬic 1967) Gornji trijas sa sk. (Megalodon). Lijas- doger izmedи Malog
i Velikog Sljemena sa sk. (Chlamys, Entolium), brah. (Rhynchonella,
Terebratula) i krin. (Pentacrinus). Тiton - valang na vrhovima Plase i
Strmenica, krecnjak sa for. (Coscinoconиs, Valvulinella) i alg. (Clypeina). Donja
kreda na S od malog Vilinca, krecnjaci sa for. OrЬitolina discoides.

Т2 PLAZENICA PLANINA (KUPRES NNW) (L. Vиjnovic 1980) N padine

SW26 Plazenice. Anizik. Krecnjacki proslojci и dolomitsko-brecastom kompleksи,
sa for. Meandrospira dinarica.

D PLIVA RIJEКA (ЈАЈСЕ W) (ВН69) Devon. Vidi JEZERO

CW8

Јз PLUZINE (KIFINO SELO) (ВН206, 207) Oksford- kimeridi sa hidroz.

НЕ37 (Cladocoropsis), for. (КumиЬiа), alg. (Clypeina, Salpingoporella).

м PODBREZJE (ZENICA) (F. Katzer 1918) Slatkovodni miocen. Na

CW14 "Bijelom риtи" и sjevernom dUelи grada laporci iz lgovine treceg podinskog
иglj enog sloja sa florom listova koju је opisao Н. Engelhardt 1903 god. (Casta-
nea, Ilex, Phragmites, Quercus, Rhamnus).

PODGRADCI (BOS. GRADISКA SW) (М. Atanackovic 1985) Baden.

Vidi SJEVEROISTOCNO POTKOZARJE.

PODKORAN (PRACA NNW) (N. Pantic i Е. Kulenovic 1967) U podnozjи

brda Koran. Donji karbon. Sivi plocasti pjescar sa tl. listova (Asterocalamites,
Diplothmena, Lepidodendron).

к PODVELEZJE 1 VELEZ (Т. Sliskovic 1963 а) Neokom. Bankoviti

541
НЕ37а krecnjak sa for. (Favereina, Cuneolina). U gornjem dUelu krecnjak sa alg.
Salpingoporella annulata. Barem- apt. Dolomit i slojeviti krecnjak sa for.
(Cuneolina, OrЬitolina). А/Ь. Tamnoplocasti krecnjak sa ostrakodima i riЬama.
Cenoman. Dolje sa sk. (Chondrodonta) i rudistima (Ichthyosarcolites,
Neocaprina), а gore sa pиZevima Nerinea schionensis. Srednji cenoman-
gornji turon sto је zona skoljkasa Chondrodonta, dok је bocni razvoj gusti
krecnjak sa primitivnim globotrunkanama. Gornji turon. Hondrodontni krecnjak
sa rudistom Durania gaensis. Kampan. Кrecnjak sa rudistima, dolje sa Katzeria
hercegovinensis, gore sa Vaccinites иltimиs.

К2 PODVELEZJE I VELEZ (Т. Sliskovic 1964) Stariji gornji mastriht. U

НЕЗ 7 а Podve1ezju sa rudistom Pseиdopolyconites giganteиs.

К2 PODVELEZJE I VELEZ (Т. Sliskovic 1968) Gornji kampan sa rudist.

НЕ37а (Bournonia, Durania, Katzeria) Kampan - mastriht sa for. (Cиneolina,
Dicyc1ina, Keramosphaerina) Donji- srednji mastriht sa rudist. (OrЬignya,
Vaccinites).

РсЕ 1 PODVELEZJE (MOSTAR Е) (Т. Sliskovic, R. Pavlovec i К. Drobne 1978)

НЕ20 Podvelezje S i SW. Danien sa girogonitima algi (Lagynophora). Tanet. Miliolidni
krecnjak sa for. (Broeckinella, Coskinolina, CriЬrogoesella, Dictyoconus,
Gloma1veo1ina, Idalina, Litиonella, Perilocиlina, Valvulina). Gor. tanet sa for.
(Discocyclina, Kathinia) Donji ilerd krecnjak sa for. (Aveolina, Lacasina,
Opercu1ina) i alg. (Parachaetetes). Srednji ilerd, krecnjaci sa for. (Alveolina).
Srednji do gornji ilerd krecnjaci sa for. (Aiveolina, Assilina, Operculina,
OrЬitolites ).

М2 POGLEDALISTE (GRACANICA SE) Selo Lohinja u о. Orahovica (F.

NE 106 Кrumpholz 1916) Baden. Sprud sa kor. Heliastraea reиssiana.

POGORELISTE РОТОК (CABULJA) Desna pritoka Drezanke (S.

Behlilovic 1964) Gornji trijas. Dobro uslojen krecnjak sa onkolitima
(Sphaerocodiurn).

POJEZNA (KOTORSKO W) Selo и о. Osinja (ВН153) Stariji sarmat sa

for. Elphidiurn hauerinurn. Baden sa sk. (Anadara) i puz. (Nassa, Natica).

PONIJERКA (OLOVO NE) Selo и о. Olovo (ВН265) Barem- apt, slojevit

krecnjak sa for. (PalorЬitolina)
i puz. (Actaeonella, Nerinea).

Q2 POPOV НАN KOD VARESA (F. Кrasser 1890) Holocen, sedra sa fl. list.
СЕ7а (Carpinиs, Fagus)

Р2 POPOV MOST (ТJENТISTE N) (Vodic 1978) (Ј.Р. Cadet 1966) Gornji

SElO perm. Tamni bankovit krecnjak sa a\g. (Mizzia, Permocalculus).

542
Т 3 К 1 +2 POPOVO POLJE (SE) Oko Huma, Taleze i Duzi (ВН245, Ј. Andelkovic
НЕ38 1978) Karnik tip Rabelj (RaiЬl) Kod Lastve sa ribama (Ptycholepis) А!Ь sa
ribama (Aphanepygus = Petalopteryx, Capros steindachneri, Coelodus)
Cenoman sa for, (Cuneolina, Cyclolina, Nezzazata, Pseudochysalidina).

М PORICЋ I VRHPEC (BUGOJNO) Selo na putu za Kupres (F. Katzer 1918)

CW15 Slatkovodni miocen sa fl. list. (Alnus, Andromeda, Cassia, Celastrus,
Cinnamomum, Eucalyptus, Juglans, Myrica, Sapotacites).

POSAVINA-3 (BRCKO Е) Istraina busotina za naftu (1. Soklic 1981, det.

S. Obradovic 1960) Cenoman- najdonji turon, tamnosivi dolomiticni krecnjak
sa for. Rotalipor~ appeninica (sa dub. 1511-1509 m). Santon - kampan (na
1411-1298 m), tamnosivi pjeskoviti laporac i laporovit krecnjak sa for.
(GloЬigerina, GloЬotruncana, Marssonella, Reussella, Ventilabrella, Vemeuilina).
Mastriht, tamnosivi pjeskovit laporac i krecnjak te liskovit laporac sa for.
(GloЬigerinaa, GloЬotruncana, Guembelina, Marsonella, Reussella, Ventilabrella)
(na 1195-1107m).

м POSUSJE (BAZEN) (F. Katzer 1921) Sltkovodni miocen u koritu

HW12 Zupanjice na NW dij elu polj а, laporac sa krovine uglj enog sloj а sa sk. (Congeria)
i риZ. (Bythinia, Melanopsis, Neritodonta, Orygoceras). Мladi miocen (ВН103)
sa sk. (Congeria), риZ. (Me1anopsis).

М PODКRAJ Rudnik «Tusnica» (F. Katzer 1921) St. miocen sa sk. (Congeria)
SW21 а i риZ. (Мelanopsis, Neritodonta). Visa krovina sa sk. (Congeria) i риZ. Clivunella
katzeri.

М2 POTOCANI (КALESIJA SE) Selo u о. Memici (F. Krumpholz 1916)

NE107 Baden. sa kor Ceratotrochus sp.

М POTOCARI (DURDEVIK) Povrsinski kop. Stariji m_iocen. (V. Kochansky-

NE1 08 Devide i Т. Sliskovic 1978) Vapnovit laporac сса 50 m iznad ugljenog sloja sa
sk. (Congeria), ostrak. (Candona) i fl.list. (G1yptostrobus).

К2 POZDERCIC (VISEGRAD N) NE od s.,juzno od Bablne gore )Ј. Mitrovic

Е25а 1978). Gornji turon sa jez. (Hemiaster) i senon sa jez. (Hemiaster).

М POZDEROVICI (BANOVICI ENE) Р. Stevanovic 1946, det. et puЬI. N.

NE109 Pantic 1957). Gornji miocen, pjeskoviti glinci sa fl.list. (Alnus, Betula, Carpinus,
Castanea, Juglans, Laurus, Myrica, P1atanus, Salix, Ulmus, Zelkova).

Ј1 POZARINE (GORNJE RILJE U ZALOMКI) (М. Gakovic 1986) Lijas.

НЕ39 Vidi ZALOMКA

С 1Р 2 PRACA (RAJON) U samom mjestu Praca А. Bittner ( 1880) izvadio је iz

543
Е 11 karbonskog рј eskovitog glinca triloЬit opisan kao sp.n. Phillipsia Ьittneri Е. Кittl
( 1904). Iduci iz Prace u srnjeru Pala, na prvorn kilornetru је lokacija koju је
prilikorn gradnje ceste otkrio ing. V. Knezicek. Tarno је sakupljao faunu Ј.
Grirnrner, opisanu od strane Е. Kittl-a (1904). Ostala nalazista kojaje Кittl
koristio su najug od tog gradica, sa оЬје strane rijeke Prace, izrnedu Kasame
i Kule. Tu faunu i onu iz jednog krecnjackog Ьloka kojeg је nasao Bittner
(1880) su Е. Kittl (1904) i F. Frech (1906) stavili u donji karbon i to и vize.
IzzelenkastocmihnejednakocjepljivihgrauvaknihglinacaКittljeizdvojio: ihnof.
(Dictyodora), brioz. (Stenopora ?), brah. (Productus), sk. (Aviculopecten,
StreЬiopteria, Chaenocardiola, Modiola), puz. (Euornphalus ?, Patella), ortoc.
(Orthoceras), nautil. (Gastrioceras, Glyphioceras, Goniatites, Osmanoceras,
Pericyclus ?, Prolecanites, Pronorites), arnon. (Entogonites, Nornisrnoceras).
Iz Ьloka krecnjaka kojeg је nasaoBittner Kittl је opisao: krin. (Piatycrinus,
Poteriocarinus), brah. (Productus, Spirifer, Strophornena) i puz. (Spirina). Ovu
Kittlovu faunu revidiralaje Valerija Kostic-Podgorska (1958) posebno puz.
(Euornphalus) i cefalopode (Cycloceras, Nornisrnoceras, Orthoceras,
Prolecanites). Znatno obiljniji fosilni matrijal iz pracanskog karbona i perma
sakupilaје i obradila ona u svojoj doktorskoj disertacф (1958). Тај fosilni materijal
је ро starosti ovako definisan:Donji turne, kronoidni krecnjak sa brah. Athyris
larnellosa. Vize uopste sa sk. (Aviculopecten, StreЬlopteria), puz. (Eunphalus)
cefalop. (Cycloceras, Orthoceras), brah. (Echinoconchus). Gornji vize sa
kor. (Cyathocarinia), goniat. (Entogonites, Muensteroceras, Prolecanites), brah.
(Athyris, Rhipidornella, Schellwienella, Schizophoria, Waagenoconcha) i krin.
(Poteriocrinus). Vrh vizea (mihajlov i venev): mihajlov brah. (Megachonetes,
Pustula), za venev brah. (Plicatifera). Prelaz vize 1srepuhov sa brah. (Athyris)
i kor. (Вotrophyllurn, Carniaphyllurn, Gangarnophyllurn, Trachypsarnrnia). Donji
serpuhov sa brah. (Cancrinella, Кrokovia, Marginifera, Martinia, Martiniopsis,
Phricodothyris, Syringothyris). Prelaz donji 1 srednji serpuhov sa brah.
(Arnbocoelia, Athyris, Dielasrna, Pugnax, Stenoscisma). Srednji serpuhov
sa brah. (Camarotoechia, Chonetes, Dictyclostus, Plicochonetes, Spiriferina).
Donji karbon uopste Fauna kulrnskog tipa, puz. (Platyceras), brah. (Adolfia,
Brachythyra, Carnerophoria, Chonetella, Dictyoclostus, Isograrnrna,
Linoproductus, Neospirifer, Ornbonia, Orthotetes, Phricodothyris, Pugnax,
Retzia, Spirifer, Spiriferina, Stenoscisrna, Streptorhynchus) i kor. (Caninia,
Carcinophyllurn, Cyathaxonia). Gornji perm: plocasti krecnjak sa puz.
(Bucania, Eustylus, Loxonerna, Natica, Worthenia) i sk. (Avicula, Cardiornorpha,
Nucula).E. Kulenovic ( 1965) (ВН21) nasao је u tamnim krecnjacima za donji
karbon jos for. (Archaediscus, Properrnodiscus).

М3 PRANJICI (TUZLA WSW) Zaseok u s. Husino (ВН195) Donji pont.

NEllO Кrovina podinskog ugljenog sloja sa sk. (Dreissena, Lirnnocardiurn).

PREDOJEVICA GLAVICA (GRMEC PLANINA) (ВН172) Lijas.

Krecnjak sa sk. (Mytilus), for. (Haurania, Lituosepta, Nautoloculina,
OrЬitopsella) i alg. (Palaeodasycladus).

544
Р3 РRЕКАСА (PRACA NNE) Od Vijenca (kota 1025 m) na Е (V. Kostic-
El2 Podgorska 1958) Gornji реrт. Krecnjak sa sk. (Bakewellia, Edmondia,
Pleurophorus), puz. (Loxonema, Natica, Turbonilla) i brioz. (Geinitzella)
(dopunjeno prema Е. Кittll904).

Ј PRENJ PLANINA (ВН 190, 199, 200) Prelaz doger 1 та/т. Uslojeni
НN20 krecnjak sa for. (Protopeneroplis) i alg. (Pseudocodium). Кiтeridi -
titon.Bankovit krecnjak sa puz. (Phaneroptyxis, Ptygmatis) i kor.
(Epistreptophyllum).

Т3 PRGOSEVO (OLOVO SSE) U о. Olovo (М. Atanackovic, V. Mudrenovic,

Е26 М. i Ј. Gakovic 1978) Gornji trijas, karbonatne stijene sa sk. (Megalodon,
Neomegalodon), for. (Involutina) i alg. (Thaumatoporella).

К2 PRIВOJ (LOPARE SE) (ВН272, Т. Sliskovic 1978Ь) Santon- kaтpan sa

NE17 for. (Globotruncana) i rud. (Radiolites, Vaccinites). Катрап- тastriht sa
rud. (Gшjanovicia, Нippurites, OrЬignya, Vaccinites).

PRIВOJEVACКI РОТОК (SREBRENICA SE) Ро s. PriЬojevici о. Kmjici

(Т. Zivaljevic i Lj. Natevic 1964) Сепотап- turon, laporoviti pjescar sa puz.
(Natica) ijez. (Periaster).

PRIJEDJEL (TJENТISTE NE) U zaseoku Kosevi s. Prijedjel na NW od

usca Sutjeske u Drinu (R. Radoicic 1963а) Тiton. Laporovit krecnjak sa infuz.
(Calpionella).

м2+з PRIJEDORSKI BAZEN (Р. Miljus 1963, ВН121) Baden, laporci sa sk.
NW48 (Amussium, Chlamys, Corbula, Pecten, Venus), puz. (Aporrhais), jez.
(Brissopsis). Osladeni baden sa sk. (Cardium) i puz. (Cerithium, Monodonta,
Neritina, Pirenella). Sarтat sa sk. (Cardium, Irus, Mactra) i puz. (Cerithium,
Pirenella). Panon sa sk. (Congeria, Limnocardium).

PRISOJE KOD URKOVICA (RAJONNOVAКASAВA) (ВН41, Н. Spasov

det. 1963). Baskir, krecnjak sa konod. (Cavusgnathus, Hindeodella).

М PRIVAL ЈАRАК (KOCERIN SE) (F. Katzer 1921) Slatkovodni тiocen.

HWIЗ ZuckastoЬijeli meki 1aporac sa mnostvom puz. Bythinia tentaculata, PlanorЬis,
rijetko puz. Lymnaea i sk. Dreissena.

Рс 1 PRIVALA (BUSKO BLATO- DUVANJSKO POLJE) Prevoj na putu (Т.

SW22 Sliskovic 1960). Danien, smedi gusti Ьituminozni krecnjak sa puz. (Stomatopsis)
i alg. (Characeae ?).

М2 PRLINE (LUКAVAC NNW) Zaseok u о. Smoluca (F. Krumholz 1916)

NElll Baden. Sprud sa kor. (Heliastrea, Porites).

545
 ~

М 1 +2 PRNJAVORSKI BAZEN (В. StojCic, R. Marinkovic i Ј. Sofilj 1978) Se1a

N62a Kokore, Citcije, Branesci, Mravice i Vijacani. S1atkovodni ekviva1ent otnanga
ili karpata. Zuckasti laporoviti krecnjak i vapnoviti pjescar sa sk. (Congeria)
i puz. (Brotia, Melanopsis, Neritodonta, Orygoceras). (Th. Fuchs 1890) Baden.
Krecnjak sajez. (Clypeaster). (М. Eremija 1969) Sarmat. Laporci i pjescari.
Juzni dio bazena sa sk. (Cardium, Ervilla, Irus, Mactra, Musculus), puz.
(Actaeocina, Calliostoma, Cerithium, Clithon, Dorsanum, GiЬbula, HydroЬia,
Mitrella, Mohrensternia, Natica, Ocinebrina, Pirenella, Terebralia) i for.
(Bolivina, CiЬicides, Elphidium, Nonion, Orbulina, Quinqueloculina, Streblus,
Triloculina, Valvulineria). Istocni dio bazena sa sk. Cardium, Ervilia, Irus, Modio-
lus, Ostrea), риZ. (Actaeocina, Cerithium, Clithon, HydroЬia, Mohrensternia,
Ocinebrina, Pirenella) i for. (Asterigerina, Bolivina, Bulimina, CiЬicides,
Elphidium, Nonion, Quinqueloculina, Streblus, Triloculina, Uvigerina, Virgulina).
Zapad i jugozapad bazena sa sk. (Cardium, Donax, Ervilia, Gastrana, Irus,
Musculus, Solen), риZ. (Actaeocina, Brotia, Calliostoma, Cerithium, Clithon,
Dorsanum, GiЬbula, HydroЬia, Mohrensternia, Natica, Ocinebrina, Pirenella,
Terebralia, Trochus) i for. (Articulina, Bolivina, Cassidulina, CiЬicides, DiscorЬis,
Elphidium, Quenqueloculina, Streblus, Triloculina), alg. (Acicularia). Zakarpat
vidi u potocima STOJCEVAC, VRANOVAC, ZEBLЛNSКI I TOPOLOVA
DOLINA.

М
2 PRNJAVORSKI РОТОК (KOTORSKO NW) U s. Mali Pmjavor о.
N63 Johovac (Z. Grkovic 1966) U gomjem toku је sarmatski krecnjak sa sk.
(Cardium, Mactra) i puz. (Cerithium, Pirenella)

М +
1 2 PRNJAVOR- DERVENTA (RAJON) (Р. Miljus 1963) Pretkarpat,
N64 vapnoviti laporci -laporoviti krecnjaci sa sk. (Congeria). Baden, laporci sa
sk. (Amussium, Corbula) i риZ. (Aporrhais, Fusus, Natica, Pleurotoma, Terebra).

М2 PROSARA PLANINA (S) (М. Atanackovic 1985) Baden. Vidi

NW49 SJEVERNO POTKOZARJE

М3 PROSJEK (HRVACANI) U tom s. na S brijega Karaula (304 m) (М.

N65 Eremija 1969) Panon sa sk. (Congeria, Limnocardium, Monodacna), puz.
(Melanopsis) i ostrak. (Loxoconcha).

М PROZOR (BAZEN) (F. Katzer 1921, det. Н. Engelhardt 1904). Slatkovodni

НN5 miocen. Plocasti krecnjaci, pogodni za pokrivanje krovova, sa fl. list. (Arundo,
Celastrus, Cinnamomum, Echitonium, Equisetum, Myrica, Poacites, Populus,
Salvinia) i fl. plodova (Carpolithes, Characeae). F. Katzer det.: p\ocast krecnjak
sa sk. (Congeria) i puz. (Diana, HydroЬia, Melanopsis, Melanoptychia,
Neritodonta, Stenothyra).

М2 PUSKOVAC (UGLJEVIК W) Selo u о. Koraj (ВН153) Мladi sarmat,

NE112 laporovit krecnjak sa sk. (Irus) i puz. (Pirenella).

546
Т RADE (NEUМ NW) (ВН102) Ret. Megalodontni krecnjak sa alg.
3
НЕ41 (Gyroporella) i for. (Glomospirella, Involutina, Triasina, Trocholina).

Ј 2 -К 1 RADIC VRH (BOS. КRUPA WSW) Profil iz doline Une na vrh Кrusevac
NW47 (815 m) (N. Vlahinic i Т. Zivaljevic 1966). Donji doger, krecnjak sa for.
(Pseudocyclammina, Pseudochrysalidina), alg. (Cayeuxia, Thaumatoporella).
Srednji doger. Sprudni krecnjak sa oЬiljem faune. Doger 1 та/т. Oolitni
krecnjak sa for. (Labyrinthina, Protopeneroplis, Trocholina) i alg. (Cayeuxia).
Najdonji таlт. Masivni krecnjak sa for. (Meyerdorfina, Pfenderina) i alg.
(Cayeuxia). Stariji та/т. Кrecnjaci sa hidr. (Cladocoropsis), for. (KumuЬia),
alg. (Thaumatoporella). Mlaili та/т. Krecnjak sa alg. (Clypeina,
Salpingoporella). Valang. Mikrof. sa Favreina salevensis.

Ј 3 -К 1
RADICI (BOS. KRUPA S) Lok. jznad Cmogjezera (Vodic 1978) Тiton.
NW48 Masivni krecnjak sa hidroz. (Ellipsactinia, Sphaeractinia) i puz. (Ptygmatis).
Donja kreda. Bankovit krecnjak sa alg. (Bacjnella, Munieria, Salpingoporella).

Јр 3 RADICI - ZLOIMENJAK (BOS. KRUPA SW) (Т. Zivaljevic 1966).

NW49 Doger- та/т, krecnjak sa alg. (Clypeina) ј for. (Protopeneroplis).

к2 RADOJCICI (VLASIC NNW) U gornjem toku Ugra (А. Polsak i Т.

CW39 Sliskovic 1986/1987) Loc. typ. za paratip vrste Ugarella sladicae Pol. et Slis.
Тај rudist pretalozen је и paleocenske klastite zajedno sa rud. Pironaea
praeslavonica i to iz mastrihta.

RADOJNA I LIМ (RAJON RUDO) Zaborvine и kanjonu Radojne i s.

Polimlje na Jjjevoj оЬаЈј Lima (Vodic 1978, R. Buzaljko 1971, det. S. Pantic
1969). Kungur- kazan, sa alg. (Mizzia) i for. (Climacammina, Geinitzina,
GloЬivalvulina, Nankinella, Pseudoglandulina, Tubertina). Sajs doline Radojne,
pjeskoviti glinci sa sk. (Anodontophora).

К2 RADONJICI - BUKOVICA (VLASIC SE) Od о. Guca Gora do gornjeg

CW40 toka ВјЈе s. ј о. Bukovica. (Т. Sliskovic 1975) Kampan- mastriht. Brecast
krecnjak sa rud. (Mitrocaprina, OrЬignya, Vaccinites).

Т2 RAJAN BRDO (GLAMOC S) Lok. 1 km od grada (Ј. Papes, Р. Luburic, Т.

SW28a Sliskovic i V. Raic 1964) Anizik. Uslojen krecnjak sa alg. (Macroporella)

К2 RAJKOVAC I LISICINA (LOPARE ENE) Lok. na sjevemom grebenu

NE18 Majevice, na N od s. PriЬoj (S. Cicic 1964, det. D. Pejovic). Santon, krecвjak
sa rud. (Radiolites).

м RAКIТNO POLJE (POSUSJE NNE) U gornjem toku Ugrovace (F. Katzer

HW14 1921) Slatkovodni miocen, meki laporac sa sk. (Congeria, Pisidium) i puz.
(Bythinia) (ВН102) Мlaili тiocen, laporoviti krecnjaci sa sk. (Congeria) i
puz. (Melanopsis, Orygoceras).

547
Т1 RАМА (SLIV RIJEKE) (А. Bittner 1880) Donji trijas sa sk. (Avicula,
НN21 Myacites) i puz. (Naticella).

М RAMICI (BANJA LUКA NW) (F. Katzer 1913 р. 59, 1918) Slatkovodni
N66 miocen. Laporci sa sk. (Congeria) i puz. (Melania).

М RANKOVICI (TESLIC W) Lok. na N od Male Usore (F. Katzer 1918, Н.

CW15a Engelhardt 1908) Slatkovodni miocen. Na S od sela је izdanak ugljenos
(podinskog) sloja prekrivenog laporcem sa ostrakodima i fl. list. (Banksia,
DalЬergia, Myrica, Poacites).

Dз RASAVCI (STARI MAJDAN) Lok. Grabovac, 4 km na N od s. Ostra Luka.

NW14 Grabovac је greben izmedи Rasavacke rijeke i potoka Ostra lиka. (ВН75, Е.
Kиlenovic 1966) Gornji devon. Crvenkastosmedi kvarcni pjescar sa fl. list.
(Cyclostigma). Najgornji devon sa prelazom и karbon, sitnozmi kvarcni
pjescar sa fl. list. (Asterocalamites) (det. N. Pantic).

К2 RASNO (SIROКI BRIJEG SSW) Lok. Medin humac )(Т. Sliskovic 1963)
HW22 Santon. Sitnozmi krecnjak sa rиd. (Vaccinites).

T 2Q 1 RASTUSA PECINA (КRNJIN PLANINA N) Od kote 432 m сса 0,5 km

N8,66a na N (М. Malez, D. Rukavina, Т. Sliskovic i А. Kapel 1974). lme pecine је ро
oЬiifujem s. Rastusa u о. Cecava. Formiranaje u laporovitom krecnjakи anizika
sa for. (Meandrospira). U podu pecine, ispod sige, је tamnosmeda ilovaca sa
kostima medvjeda Ursus spelaeus. Prema radiometrijskoj starosti sige i
superpoziciji starost kostijи је sredina treceg stadijala virma.

RASEV GAJ 1 DRAGOSAVCI (RAJON VLASENICA) Ili Rasica gaj s. u

о. Donji Zabиkovik? tj. u sklopu antiklinale Zabukovik- Zagrade и о. Milici
(ВН41). Gornji baskir- donji moskov. Pjescari i krecnjaci sa for.
Ozawainella angulata i drugim for. (Archaelagena, Archaesphaera, Bisphaera,
Bradyina, Eostaffela, Ozawainella, Palaeotextularia, Pseudoendogyra,
Pseudostaffela, Tetrataxis, Tubertina, Umbella - det. М. Zivanovic 1968).
Koпodonti sи iz krecnjaka Kuliпe (na NW ?) od Bratиnca (ili и о. Vlasenica
?). Ti crni krecnjaci sadrze konodonte rodova: Gnathodus, Hindeodella,
Palmatolepis- det. S. Stojanovic- Kuzenko. Blizи Rasevog gaja i Dragosavaca
је i lok. Hodzin gaj sa florom kojuje objavio F. Katzer (1924), koja Ьi takode
odgovarala ovoj starosti. Vidi lok. Kopljace i Prisoje kod Urkovica.

RASКA GORA (CABULJA Е) (Т. Sliskovic, Ј. Papes, V. Raic i Р. Luburic

1962, ВН248) Oksford- kimeridi sa hidr. (Cladocoropsis). Barem- apt
Raske gore i Velezi, sa alg. (Bacinella, Salpingoporella- det. R. RadoiCic) i
for. (OrЬitolina). Gornji cenoman (Т. Sliskovic 1968) Selo Sirge је Јос. typ.
rudist. Distefanella raricistata, D. montagnei i Vaccinites narentanus. Koniak
sa rudist. (Distefanella, OrЬignya, Plagioptychиs, Radiolites, Vaccinites ), for.
(Cиneolina) i alg. (Thaumatoporella).

548
К2 RASКA GORA PLATO (CABULJA Е) (S. Behlilovic 1964) Cenoman,
HW23a Ьijeli krecnjak sa sk. (Chondrodonta) i rudist. (Distefanella, Neocaprina).

К2 RASКA GORA- RASTANI (CABULJA Е) (S. Behlilovic 1964). Turon,

HW24 Ьijeli krecnjak sa rudist. (Distefanella).

Рс 2 Е 1 RASLJANSКA RIJEКA (CELIC W) Selo Rasljani о. Маоса (R. Buzaljko,

NE113 В. Stojcic i S. Campara 1978) Gornji paleocen i donji eocen, glinoviti pjescar
sa for. (Globigerina, Nummulites, Operculina).

RATKOVAC (М. Eremija 1969) Sarmat.

Vidi PRNJAVORSKI BAZEN

RAVNA ROMANIJA (ВН188) Lijas - doger. Vidi KUCERINE 1

BRLOZNIK

М3 RAVNA TRESNJA (ANTIКLINALA) Odvaja sinklinorije Кrekanskog

NE114 bazena (ВИ 168, 169) Gornji р а поп sa sk. (Congeria, Parvidacna,
Phyllocardium) i donji portafer sa puz. Melanopsis entzi.

М 1 + 2 + 3 RAVNA TRESNJA (TUZLA W) Istrazna busotina za naftu na raskrscu Е

NE115 od «Stare Kolonije» u Bukinju (1. Soklic 1955, 1972, 1978, S. Muldini 1955, М.
Petrovic 1980). Karpat sa sk. (Amussium, Chlamys, Corbula, Pecten). Donji
baden sa sk. (Amussium, Solemya) i jez. (Brissopsis). Srednji baden dosta
reduciran zbog rasjeda. Gornji baden (zona «dilatata») sa sk. (Arca, Nucula,
Ostrea, Pecten, Venus) i pul:. (Calyptraea, Turritella, Vermetus). Gornji baden
(zona «beccarii») sa sk. (Corbula, Ervilia, Leda) i puz. (Turritella, Vermetus).
Stariji sarmat (zona «Rissoa») sa sk. (Abra, Cardium, Ervilia, Gastrana, Mactra,
Modiolus, Musculus, PsammoЬia, Solen) i pu:l. (Acteocina, Bittium, Calliostoma,
Cerithium, Clithon, GiЬbula, Hydrobla, Mohrensternia, Natica, Ocinebrina,
Pirenella, Retusa). Stariji sarmat «donji Ervilia- slojevi» sa sk. (Abra, Cardium,
Ervilia, Mactra, Modiolus), puz. (Clithon, Mohrensternia, Valvata). Мladi
sarmat, «gomj i Ervilia- slojevi» sa sk. (Cardium, Donax, Ervilia, Irus, Mactra,
Modiolus, Musculus, Solen) i pu:l. (Actaeocina, Bittium, Buccinum, Calliostoma,
Caspia, GiЬbula, Hydrobla, Litorinella, Pirenella, Retusa, Trochus, Valvata).
Donji panon sa ostrak. (Hemicythere, Candona). Za for. karpata i badena
vidi TUZLANSКI BAZEN.

с RAZBOJ BRDO (SANSКI MOST NE) (М. Juric 1963, 1971) Gornji vize,
NW15 krecnjak sa kor. (Cyathocarinia, Koninckophyllum, -det. V. Kostic-Podgorska
1955) Serpuhov - baskir sa for. (Millerella, -det. V. Kochansky-Devide).
Moskov ?, pjescar sa brah. (Dietasma, Orthis, Schellwienella, Schizophoria,
Seminula, Spirifer, Syringothyris).

RAZBORISTE (PRACA) (V. Kostic-Podgorska 1958) Gornji perm

«belerofonski krecnjak»- Vidi PRACA

549
 REDAК (LJUВIJA) 3,5 km na S od rudnika prema Starom Majdanu.
Serpuhov ili donji baskir(S. Stojanovic 1966/1967) Saamon. (Reticuliceras)
i brah. (Eomartiniopsis, Spirifer) i1i priЬlizno baskir (Н. Spasov i I. Filipovic
1966). Tamnosivi krecnjak sa konodont. (Gnathodus, Hindeodella, Ozarkodina,
Subbryantodus).

RELJEVAC (VIJACANI SW) Na SE od Hrvacana u Pmjavorskom bazenu,

na brdu Re1jevac (F. Katzer 1909) Baden sa sk. (Glycimeris, Ostrea, Pecten,
Venus) i puz. (Conus, Ancillaria, Pleurotoma). (М. Atanackovic 1985) Sa sk.
(Anadara, Beguina, Cardium, Cardita, Chama, Corbula, Crassarina,
Flabellipecten, Loripes, Lucina, Ostrea, Pecten, Pectunculus, Pitar, Tellina,
Venus) i puz. (Acteocina, Ancilla, Aspa, Atbleta, Bittium, Clavatula, Cassis,
Cerithium, Conus, Euthria, Natica, Oxystele, Phos, Polinices, Rostellaria, Scala,
Strombus, Turricula, Turritella).

м REPOVICA (KONJIC) То је brijeg neposredno povise zelj. st. uskog

НN6 kolosjeka, rov izraden kod pokusaja otvaranja ugljenog sloja. (F. Katzer 1921,
А. Hofmann 1906, 1909) Stariji miocen, profil ozgo:1. --Cvrsti laporac sa sk.
(Congeria). 2. -MekSi laporac sa puz. (Fossarulus, Lithoglyphus, Macrospira,
Melania, Melanopsis, Melanoptychia, Neritodonta, PlanorЬis, Pyrgula). З.­
Glina neposredne krovine uglja kojaje Ьila puna kostiju. А. Hofmannje izdvojio
surlase (Dinotherium, Mastodon). (М. Malez i Т. Sliskovic 1964, 1965). Nova
ispitivanja su utvrdila surlase Dinotherium bavaricum i Mastodon angustidens,
а nosorog oznacen kao Rhinoceros (Ceratorhynchus) sansaniensis? ostao је
i dalje nedovoljno ispitan. Osim toga utvrdeni su jos: Aceratherium
tetradactylum, Teleoceras brachypus i patuljasti jelen Dorcatherium cf. crassus.

RESANOVCI PECINA (ILICA PL. NE) Od vrha Ilice (1654 m) na NE

nalaze se tri pecine koje su pristupacne iz s. Resanovci u о. Peci i to Ledenica
na W, Gigica pecina u sredini i SabUica pecina na Е. (М. Malez, D. Rukavina
i Т. Sliskovic 1972) Sa poda Gigica peCine, duЬine О, 7 m, iz zutosmede ilovace
izvadene su kosti i lubanja medvjeda Ursus spelaeus starost kojih Ьi Ьila prvi
interstadijal virma (W 1_2)

Т3 RIВNIК (KLJUC S) (Р. Buric i Т. ZivaUevic 1970) Karnik, krecnjak sa

NW50 onkolitima alg. (Sphaercodium).

м RICICA DONJA (GORNJI VAKUF NW) (F. Katzer 1918) Sltkovodni

CW16 mioce, plocasti krecnjak sa sk. (Pisidium) i laporci sa puz. (Lithoglyphus,
Melanopsis, Neritodonta). Vidi GRACANICA.

м RICICA (КАКАNЈ Е) Izdaпci i rudnik na S od s. Vlahovici (F. Katzer

СЕ8 1918). Slatkovodni miocen. Neposredna krovina krovnog sloja sa fl. list.
(Glyptostrobus, Sequoia), а u podini plocast krecnjak sazgnjecenim ljusturama
puz. (Fossarulus) i fl. (Carpolithes) (1. Soklic 1963). Stariji miocen (ozdo

550
 navise): «podinski» (ustvari glavni) sloj (prema М. Muftic). Zatim laporci i
laporovite gline sa Lymnaeus socialis i vapnoviti laporci sa Fossarulus, tragovi
uglja, ра krovni sloj sa fl. (Carpolithes) u podini i vapnoviti laporac sa fl.list.
(Glyptostrobus i dr.) u krovini.

М3 RIJECICA РОТОК (PARSELO, TUZLA S) (Р. Stevanovic 1957)

NE115a Gornji panon. Vidi PARSELO.

Т3 RILIC (KUPRES S) Selo u о. Vukovsko (ВН108) Gornji trijas, krecnjak

SW28 sa umecima dolomita, sa alg. (Sphaerocodium) i nonof. (Aulotortus ).

Ј1 RILJE (ZALOMКA) (М. Gakovic) Plinsbah. Vidi ZALOMКA I

НЕ42 MIHOLJACA.

RIPAC I TIHOTINA (ВIНАС SSE) (ВН258) Donji senon do donji kampan

sa for. (Cuneolina, Discocyclina, Keramosphaerina), alg. (Thaumatoporella),
nanof. (Accordiella) i rud. (Go:rjanovicia, Medeella, OrЬignya, Sauvagesia,
Vaccinites).

RIPAC (ВIНАС SE) (L. Gliick 1896) Holocen. Naselje sojenicara sa sis.
(Bos, Camelus, Canis, Capra, Capreolus, Castor, Cervus, Equus, Felis, Lepus,
Meles, Ovis, Sciurus, Spermophyllus, Sus, Vulpes) i ptice (Anas, Anser, Aquila,
Gallus, Perdix, Rapax).

Ј3 М RISOVAC (BLIDINJE JEZERO S) Ispod ogranka Cvrsnica (М.

HW22, Miladinovic 1964) Oksford- kimeridz, sa puz. (Nerinea, Ptygmatis) (det. N.
15 Lausevic) Мiосеп slatkovodni sa fl. list. (Fagus) (det. А. Beslagic).

RISOVAC- SUVAJA (BOS. PETROVAC N) Risovac је s. u о. Кrnjeusa,

а Suvaja u о. Suvaja (ВН290) Senon, pjeskoviti laporci sa for. (Cisalveolina,
Globotruncana, Laffiteina, OrЬitolites, Pseudolituonella, Siderolites) i dr.
(Pithonella, Stomiosphaera).

м ROGAТICA (BAZEN) U Lepenici, ispod starog puta (F. Katzer 1921 ).

ЕЗ Miocen sa ostrak., puz. (Bythinia, HydroЬia), sk. (Pisidium) i fl.list.

Т2 ROGOBRDO (CABULJA) (S. Behlilovic 1964) Ladinik, Zиti glinci i

HW25 pjescari sa sk. (Avicula) i crni krecnjak sa amon. (Protrachyceras).

Т3 ROMANIJA PLANINA (Е. Kittl1904) Norik. Vidi НRASТISTE I

Е13 GAZIVODE

К2 RORE 1 РRЕКАЈА (DRVAR- GLAMOC) Opstinski centar na tom potezu

SW29 (ВН255) Сепотап. Slojevit krecnjak sa for. (Cyclolina, Nezzazata, OrЬitolina,
Sellialveolina), sk. (Chondrodonta), rud. (Caprina, Caprinula, Ichthyosarcolites,

551
 Neocaprina, Saиvagesia, Schiosia, Sphaerиcaprina). Turon, sa sk.
(Chondrodonta), rud. (Biradiolites,Dиrania, Radiolites, Saиvagesia), риz.
(Nerinea). Donji senon, sa rud. (Biradiolites, Dиrania, Lapeiroиseia,
Vaccinites). Gornji senon sa for. (Keramosphaerina) i rud. (Lapeiroиseia,
Praeradiolites).

Е2 ROSICI (GRACANICA N) Selo na WSW od Donje Medede (leg. F.

NE116 Katzer, det. et риЬl. Р. Oppenheim 1912) Srednji eocen, vapnoviti sedimenti
sa for. (Nиmmиlites, Orthophragmina), sk. (Crassatella, Ostrea), риz.
(Cerithium, Mesalia, Tenagodes, Turritella) i sa koraljima:
Actinacis Circophyllia Heliastraea Placosmilia
Astraeopora Cyathoseris Leptophyllia Plocophyllia
Astrocoenia Dendrogyra Litharaea Rhizangia
Bosnopsammia Dictyaraea Pachygyra Solenastraea
Brachyphyllia Goniarea Pattalophyllia Stylophora
Calamophyllia Goniastraea Petrophyllia Trochoseris

М ROSKO POLJE (DUVNO S) (V. Kochansky-Davide i Т. Sliskovic 1972)

SW24 Stariji miocen. Laporci krovine иgljenog sloja sa риZ. (Clivunella, Delminiella).

М ROTIМLJA I HODOVO (MOSTAR SSE) (F. Katzer 1921) То sи sela

НЕ21 izmedu koj ih је ocuvan slatkovodni miocen kao prodиZenje Mostarskog bazena
и smjeru Stolca. Tvrdi laporci sa sk. (Congeria) i meki laporci sa sk. (Pisidium)
i риz. (Fossarulиs, Melanopsis), dok иgaU prate риz. (Bythinia, Lymnaeиs,
PlanorЬis). Vidi HODOVO.

М ROVINE (TUZLA N) (V. Kochansky-Davide i Т. Sliskovic 1978)

NE61 Slatkovodni ekvivalent akvitana Vidi LAMESICI

Т2 RUDINA PLANINA (BUGOJNO ENE) Izmedu Strana i Brda (М.

CW41 Zivanovic 1969) Srednji ladinik. Plocast krecnjak sa sk. Daonella pichleri.

13 RUDINA (STON) Selo na Е od Stona (Hrvatska) (R. Radoicic 1970 Ь)

НЕ43 Gornji kimeridz. То је !ос. typ. nove klipeine Pseudoclypeina cirici (ukoliko
nije samo varijetet vrste Clypeinajиrassica).

Ј1 RUDO (N) Lok. је na N od grada Rиdo (ВН186, R. Bиzaljko 1971) Srednji

Е28 do gornji lijas. Krpa smedesivog krecnjaka na amfibolitu sa sk. Chlamys
tectoria (det. G. Brkovic-Dutina). Prema Ј.Р. Cadet (1966) krecnjak је
vjerovatno gornji lijas.

11 RUE>IN DO (BILECA)- LASTVA (Lj. Natevic 1966) Donji lijas,

НЕ44 megalodonski krecnjak sa alg. (Palaeodasycladus, Thaumatoporella). Srednji
lijas. U donjem dijelu krecnjak sa for. (OrЬitopsella) i alg. (Thaumatoporella),
а и gomjemdijelи sk. (Durga, Protodiceras) i for. (Pseиdocyclammina, Spirillina).

552
 Gornji lijas. Krecnjak sa kriпoidima i for. (Dictyocoпus).

Т1 RUZNO (DOLJANКA KOD JABLANICE) (D. CeleЬi6 1967) Sajs. Crveni

НN23 pjeskoviti glinac sa sk. (Anodontophora, Claraia).

М3 SAMARIC BRIJEG (CELIC NNW) Sa S strane tog brijega u s. Satorovi6i

NE117 (ВН202) Gornji pont sa sk. (Congeria, Didacna, Limnocardium, Pteradacna)
i pu.Z. (Valenciennesia).

SANICКA KOSA (GORNJA SANICA S) (М. Susnjar 1969) Gornji та/т

sa profilom ozdo: 1- Кrecnjak sa alg. (Clypeina, Salpiпgoporella). 2- Кlasticna
svita sa gipsom u Velagicima i Sanici. З - Grebenski krecnjak sa sk.
(Diceratides) i alg. (Cylindroporella, Salpingoporella).

м SANSKI MOST (RAJON) (М. Neumayr 1880, N.l. Andrusov 1897)

NW51 Slatkovodni тiocen. Andrusov se ne slaze sa odredbom skoljke koju је Th.
Fuchs oznacio kao Congeria subglobosa, ро njemu ona lici na vrstu Congeria
dalmatica Brus. То је Ьiо primjerak iz Muzeja u Becu.

Ј
3SANSKI MOST (RAJON) (S. Maksimcev i N. Lausevi6 1964) Тiton. Vidi
NW54 ILIDZA, KUКAVICA PLANINA, LJEVARI, SUCUROVIC

С,Т,Ј 1
SANSKI PALEOZOIК Prostrano paleozojsko podrucje od Une do iza Sane
NW17, naE. (М. Juri6 1971)Zakarbon obradeni su lokaliteti: Brdo, Eljdiste,
55 Jakariпa kosa, Кlasnica, Razboj, Redak, Runjevica, Sasina, Tromeda, Vukulja
(ВН83). Donji karbon ?. Ovamo idu slojevi stariji od gornjeg serpuhova.
Sadrze goniat. (Reticuliceras), kor. (Cyathocoenia, Eomartiniopsis,
Koninckophyllum, Lophophyllidium, Spirifer, Zaphrentoides), for. (Millerella) i
konod. (Gnathodus, Hindeodella, Ozarcodina, Subbryantodus). Gornji karbon
(Ьaskir i тoskov). Sadrzi: alg. (Beresella, Donezella), for. (Archaeodiscus,
Bradyina, Eostaffella, GloЬivalvulina, Palaeotextularia, Pseudostaffella,
Tetrataxis, Tuberitina), kor. (Amplexocarinia, Botrophyllum, Chaetetes,
Einophyllum, Geyerophyllum, Lophophyllidium) i brah. (Chonetes, Choristites,
Linoproductus). Donji trijas, sajs. Obojeni klastiti sa sk. (Anodontophora,
Claraia, Coelostylina, Eumorphotis, Gervillia, Myophoria, Pecten). Kaтpil, sa
sk. (Myophoria) i puz. (Halopella, Natiria, Turbo). Anizik. Krecnjak sa brah.
(Rhynchoпella) i for. (Meandrospira, Pilammina) (det. N. Lausevi6). Ladinik,
sa sk. (Anoplophora, Daonella, Posidonia) i amon. (Monophyllites) (det. М.
Juri6 i N. Lausevi6). Gornji trijas, krecnjaci sa sk. (Neomegalodon), karbonatni
klastiti sa sk. (Bakewellia, Neomegalodon) i amon. Trachyceras aon ( det. N.
Lausevi6). Lijas- doger, sa for. (Lituosepta, OrЬitopsella). Za SE dio Sanskog
paleozoika vidi DOJCINOVIC, KLADOVIТA, RAZBOJ.

М2 SAPNA - CELOPEK (ZVORNIК NW) Opstinski centar и dolini Sapne.

NE118 (S. Cicic 1968) Baden, sa sk. (Cblamys, Flabellipecten, Pitar, Saxolucina, Venus)

553
 i puz. (Atbleta, Natica, Polinices).

М3 SARAC РОТОК (KALESIJA W) Selo SaraCi u о. Medas. (ВН198) Donji

NE119 pont. Ze1enkasta g1ina sa Congeria zaha1kai i puz. (Melania, Me1anopsis)

Т 1+2 SARAJEVO Sjeverna padina planine Trebevic (ВН50, Е. Kittll904)

CSlЗ Kampil. Pjeskovit krecnjak sa sk. (Hoernesia, Myophoria, Pseudomonotis),
puz. (Natiria, Turbo) i amon. (Тirolites). Srednji anizik<<trebevicki brahipodni
krecnjaci» sa sk. (Aviculopecten, Hoferia, Lima, Macrodon, Myoconcha,
Mysidioptera, Pecten), puz. (Euompha1us, Ho1ogyra, P1eurotomaria), krin.
(Encrinus) i brah. (Au1acothyris, Retzia, Rhynchonella, Spiriferina, Spirigera,
Terebratu1a- det.A. Bittnerkojije 1902 iznenada umro, takodajenjegovrad
pripremio za stampu F. Teller. Trebevic је loc. typ. za veci broj novih vrsta iz
srednjeg anizika, isto tako kao sto је HanBu1og 1ос. typ. zacefa1opode gornjeg
anizika. Istrazivanja «trebevickih brahiopodnih krecnjaka» nastavljena su tek
1935 god., kadaje Ј. Pia obradio floru vapnenih algi- dazikladaceja sa istih
lokalnosti, na istocnom grebenu Trebevica, u Studenkovicima, Blizancima,
Gradistu i dr. Ladinik sa sk. (Daonella).

М SARAJEVO- LUКAVICA Starim putem za s. Lukavica u о. Kasindo (М.

CS14 Neumayr 1880) Slatkovodni miocen sa puz. Me1ania pilari Neumayr.

Т3 SASKI DO (VARES W) Leziste zeUezne rude na W od 1ezista Smreka. (F.

СЕ20 Katzer 1919 р. 234) Donji karnik. Krecnjak sa sk. (HaloЬia) iz kojeg је F.
HerЬichjos 1880 opisao jedan primjerak kao Н. cf. hoernesi. Kasnije је iz
rudnika stigao u ZemaUski muzej u Sarajevu novmaterija1 kojegje obradio Е.
Kitt1 (1912), ра su opisane nove vrste На1оЬiа grimmeri i Н. varesensis.

Qн 2 SAVA RIJEКA (ALUVION) (F. Katzer 1916) Gornji pleistocen. Starije

N70 terase Ьlizu sastavaka Save i Drine sa sur1asem E1ephas primigenius, isto kod
Bos. Samca i Bos. DuЬice. U Zemaljskom muzeju Katzer је iz1ozio ostatke
je1ena (Cervus), 1osa (Alces), tura (Bos primigenius) i Ьizona (Bos. priscus)
sto veCinom pripada holocenu.

К2 SAZICI (VLASIC NW) То је selo u о. Vitovlje (Т. Sliskovic 1982)

CW42 Vjerovatno mastriht. Loc. typ. vrste Gorjanovicia kochanskae Sliskovic.

М SEDRAPOTOK (PRNJAVORSКI BAZEN W) (М. Eremija 1969) Sarmat.

N71 Vidi tamo.

К2 SELISTE (ВILECA) То је s. u о. Bileca (Т. Sliskovic 1970) Profil deЬljine

НЕ45 5 т, sa ovim redom ozdo: Srednji cenoman. Krecnjak sa sk. tankih ljustura i
for. (Cuneolina, Nummoloculina, Ovalveolina, Peneroplis) te alg.
(Thaumatoporella). Granica Cuneo1ina camposauri i С. pavonia parva је nesto
nize и stubu. Gornji cenoman. Sivi i tamnosivi s1ojeviti do skri1javi, poma1o

554
 laporoviti krecnjak sa proslojcima cmog laporovitog krecnjaka sa ostacima
Ьitumena. То је 1ос. typ. vrsta gmizavaca Pachyophis woodwari Nopcsa ( 1923)
i Mesophis nopcsai Bo1kay (1925)(dt. F.B. Nopcsa 1923 i St. Ј. Bolkay 1925).

К М
2 3 SEMBERIJA- 1 (BIJELJINA NNE) Istrazna busotina, sada termalna banja
19NE u s. Dvorovi (1. Soklic 1981, ВН205) Senon sa dub. 1166-1161 m,
119а tamnozeleni pjeskoviti laporac sa for. (Globotruncana, Marsonella, Vemeuilina)
( det. S. Obradovic). Gornji pont (na dub. 470 m) sa sk. Limnocardium reigeli
( det. Р. Stevanovic).

К2 SEMBERIJA- 2 (s. Popovi па ESE od BijeUine) (1. Soklic 1981, det. М.

NE20 Pasic 1957) Santon (na dub. 1062-1059 m), tamnosivi sitno pjeskoviti vapnoviti
laporac sa sk. (Corbula, Cucullaea) i (na dub. 985-981 m) tamnosivi pjeskoviti
laporoviti krecnjak sa amon. Muniericeras inconstans.

К1 SEMIZOVAC (na NW od Sarajeva) (В. Derkovic 1971, det. К. Vlahinic

СЕ20а 1968) Blizu zelj .stanice, и koritu Bosne (?) Berijas, nizi horizont «saraj evskog
flisю> sa infuz. (Calpionella, Calpionellopsis).

М SEOCE (na SW od Кraljeve Sutjeske) (F. Katzer 1918) Tada izdanci, sada
СЕ9 rudnik uglja. Slatkovodni miocen. Laporoviti proslojci u ugljenom sloju sa
puz. (Fossarulus, Lymnaeus, PlanorЬis). Bituminozni krecnjak Ьliske krovine
sa pu2. (Fossarulus) i plodovima (Carpolites).

01М SEONA (s. u о. Hrge na NW od Banovica) (ВН71) Oligomiocen, priЬlizno

NE120 odgovara nivou sa helicidima Zenicko-sarajevskog bazena. Smedezuti detriticni
krecnjak sa puz. (Lymnaeus).

М SEONICA(s. u о. Mesihovina, na SE Duvanjskogpolja) (F. Katzer 1921)

SW25 Slatkovodni miocen. Krovina lignitskog uglja sa sk. (Congeria) i puz.
(Fossarulus, HydroЬia, Melanopsis, Stalioa). Loc. typ. vrste Melanopsis
tenuiplicata N eumayr 1880.

М2 SEVEROVCI (о. Podgradci) (М. Atanackovic 1985) Baden. Vidi

N72 SJEVEROISTOCNO POTKOZARJE

М1 2 SI -17 TUSANJ (Istrazna busotina u rudniku soli Tusanj u Tuzli) (М.

NE121 Petrovic 1980). Karpat na dub. 183-75 m i donji baden na dub. 75-12 m.
F oraminiferska rnikrofauna.

Т2 SIGA I VRANOVINA POTOCI (desne pritoke r. Sprece kod Kalesije)

NE20a (ВН100) Anizik, svjetlosivi brecasti krecnjak sa for. (Meandrospira).

М3 SIOSКI РОТОК (na S Semberija, izmedu donjih tokova rijeka Janja i

NE122 Tavna) (ВН200) Pont, sivozelene gline sa sk. Limnocardium zagraЬiense.
К2 SJEVERNA HERCEGOVINA (ВН253) Planine sjeverne Hercegovine, od

555
НN23а Bijelog polja i Salakovca SW stranom planine Prenj i dalje na NW preko
Jasenjana do u terene Stajskog Gvozda. Cenoman. Krecnjaci sa sk.
(Chondrodonta), rudist. (Ichthyosarcolites, Sauvagesia) i puz. (Nerinea). Donji
turon sa sk. rudist. (Distefanella, Durania, Vaccinites).

М,+ 2 SJEVERNA 1 SJEVEROISTOCNA BOSNA (1. Soklic, М. Atanackovic, L.

N72a Jerkovic i М. Petrovic 1980) Karpat sa for. (GloЬigerina, Uvigerina).
NEl22aКarpat i donji baden sa sk. (Amussium, Corbula, Pecten), for. (GloЬigerina,
Orbulina) i nautilid (Aturia). Donji baden sa sk. (Solemya), puz. (Ceritblum),
skafop. (Dentalium), for. (Elpbldium, GloЬigerinoides, Planulina, Robulus,
Spiroloculina) i nanofos. (Coronocyclus, Pontosphaera). Donji i srednji baden
sa for. (Eponides, GloЬigerinoides, Marginulina, Quinqueloculina, Robulus,
Sphaeroidina, Siphonodosaria, Siphonina, Spiroloculina). Srednji baden sa sk.
(Gari, Pitar), pU.Z. (Cancellaria, Clavatula, Conus, Drillia, Manzonia, Raphitoma,
Ringicula) i for. (Adelosina). Srednji baden i zona «dilatata» gornjeg
badena sa sk. (Codakia, Isocardia), pU.Z. (Pleurotoma),jez. (Brissopsis), for.
(Angulogerina, Bolivina, Uvigerina) i nanopl. (NannocorЬis, Pontosphaera).
Zona «dilatata» gornjeg badena sa sk. (Cardium, Ostrea), pU.Z. (Lyria, Nassa,
Torculoidella, Trifora, Turritella), for. (Вolivina, Loxostomum, Quinqueloculina)
i nanopl. (Discoaster). ОЬје zone gornjeg badena sa sk. (Cadulus, Limopsis),
puz. (Ancilla, GiЬbula, Mitra, Nassa, Petaloconchus), for. (Borelis, Triloculina).
Zona «beccarii» gornjeg badena sa sk. (Cardita, Cardium, Cblone, Corbula,
Ervilia, Lucina, Plicatula, Yoldia), puz. (Alvania,Anachis,Athleta, Cerithiopsis,
Cerithium, Clithon, Conus, Eulimella, Euthria, Leucorhynchia, Mitrella,
Odostomia, Oxystela, Potamides, Rissoina, Seila, Solarium, Tricolia, ZeЬina),
for. (Quinqueloculina, Sigmoilina, Textularia, Triloculina). nanof. (Oolithus).

SJEVERNO POTKOZARJE (М. Atanackovic 1985) Baden. Lokacije Bos.

Kostajnica, JaЬlanica, Кnezica, Koturovo, Maglajci, Mostanica, Mrazovac,
Prosara, Severovac, SlaЬinja, Sovjak, Vojskova, sa puz. (Atbleta, Diloma, Ficus,
Ocinebrina, Polynices, Turritella) i sk. (Amussium, Anadara, Callista, Cblamys,
Corbula, Glycimeris, lsocardia, Isognomon, Laevicardium, Lima, Linga,
Lucinoma, Megaxinus, Nucula, Nuculana, Ostrea, Pecten, Pinna,
Pseudamussium, Pycnodonta, Spondylus, Venus).

М2 SJEVEROISTOCNA BOSNA (I. Soklic 1955) Sarmat. Podrucje izmedu

NE122b rUeka: Save, Drine, Sprece, Rudanice i Ukrine. Sa sk. (Abra, Ervilia, Cardium,
Mactra, Modiolus, Musculus, Retusa, Solen) i puz. (Actaeocina, Bittium,
Caspia, Cerithium, HydroЬia, Pirenella, Terebralia) te for. (Nonion, StreЬlus).
Zatim napose «Rissoa slojevi» sa sk. (Gastrana, PsammoЬia, Cardium), puz.
(Clithon, Mohrenstemia, Natica, Tritonalia) i neke vrste puz. (Cerithium,
Dorsanurn, GiЬbula, Pirenella) te for. (Articulina, CiЬicides, Nonion i neke
vrste Elphidium-a). «Ervilia slojevi» sa sk. (Donax, Irus, Ostrea i neki
Cardium), puz. (Acmaea, Calliostoma, Dorsanum, Melanopsis, Valvata i neke
vrste GiЬbula i Pirenella) te od for. neki Elphidium.
М2 SJEVEROISTOCNA MAJEVICA (М. Atanackovic 1985) Baden sa sk.

556
NE123 (Arca, Beguina, Cardita, Cblamys, Corbиla, Diplodonta, Glycimeris, Isocardia,
Lиcina, Ostrea, Pecten, Pectиncиlиs, Phacoides, Pycnodonta, Saxolиcina,
Tellina, Venиs) i риz. (Bиccinиm, Conиs, Phaliиm, Terebra, Vaginella).

М2 SJEVEROISTOCNO POTKOZARJE (о. PODGRADCI) (М. Petrovic i М.

N73 Atanackovic 1969) Baden, sa sk. (Cardiиm, Loripes, Pecten, Venиs), риz.
(Alvania, Calliostoma, Solariиm) i skafop. (Antalis). Donji beden, visi dio
lagenidne zone sa for. (Dentalina, Eponides, GloЬigerina, GloЬigerinoides,
Globиlina, Marginиlina, Nodosaria, Orbиlina, Robolиs, Siphondosaria,
Spiroplectammina, Uvigerina, Vaginиlina, Vaginиlopsis). Srednji baden, z. S.
carinata sa for. (Bиlimina, Cassidиlina, CiЪicides, Dentalina, Eponides,
GloЬigerina, GloЬigerinoides, Nonion, Qиinqиelocиlina, Robиlиs, Siphonina,
Spiroplectammina, StreЬlиs, Uvigerina, Vaginиlina). Srednji baden, facies
CiЬicides ungerianus: Adelosina, Bиlimina, Cancris, Cassidиlina, CiЪicides,
Eponides, Glandulina, GloЬigerina, Globulina, Gyroidina, Nonion, OrЬulina, Pyrgo,
Qиinqиelocиlina, Spiroplectammina, StreЬlиs, Textularia, Uvigerina, Virgulina.
Facies Bulimina elongata: Adelosina, Bиlimina, CiЬicides, Glandиlina,
GloЬigerina, Globulina, Eponides, Lagena, Nonion, Pиllenia, Quinqиelocиlina,
Sigmolina, StreЬlиs, Valvulineria, Virgulina). Zavrsni dio srednjeg badena,
zona Spiroplectammina wrighti: Bиlimina, CiЬicides, Eponides, Nonion,
Spiroplectammina, Virgulina. Gornji baden, facies Elphidium crispum:
Asterigerina, CiЬicides, DiscorЬis, Elphidium, Nonion, StreЬlиs. Gornji baden,
facies Elphidium crispum- StreЬlus beccarii: Borelis, Bиlimina, Elphidiиm,
Eponides, Nonion, Qиinqиelocиlina, StreЬlиs. Gornji baden, krecnjaci:
Amphistegina, Asterigerina, Bolivina, Cancris, CiЬicides, GloЬigerina, Elphidium,
Gиttulina, Nodobaculariella, Pyrgo, Qиinqиelocиlina, StreЬlиs, Trilocиlina.

М3 SКAКOVAGORNJA(GRADACAC SE) Selo и о. Bijela (F. Katzer 1921)

NE124 Panon (na риtи za Prosjek), glinoviti laporac sa sk. (Congeria, Limnocardium,
Unio).

К2 SКENDER VAКUF (А. Polsak i Т. Sliskovic 1986!1987)Mastriht. Vidi

CW43 CARICI

К2 SКENDEROVCI (VELEZ PLANINA) Na NE od s. na toj planini (Т.

НЕ46 Sliskovic 1968а) Cenoman, sa rud. (Ichtyosarcolites, Neocaprina). Loc. typ.
vrste Neocaprina extrema Sliskovic.

К2 SKOKOVI (BUZIМ SSW) Opstinski centar (М. Sparica 1981) Senon.

NW56 Mikritski krecnjak sa for. (G\obotruncana) i infuz. Pithonella inominata.

М2 SLAВINJA (М. Atanackovic 1985) Baden. Vidi SJEVERNO

NW53 POTKOZARJE

Ј3 SLANO (N) Sjevemo od tog grada и Hrvatskoj i u Kijevom dolи (ВН192)

НЕ47 Gornji kimeridz, bjelicasti krecnjak sa alg. (Ciypeina, Pseudoclypeina).

557
Т3 SLATINA- ZENKOVICI- PODVIDACE (S. Maksimcev 1971) Gornji
NW24 trijas. Vidi BUDIMLIC JAPRA- STAIO MAJDAN.

Т1 SLATINA (USCE RAME) selo и о. Donja Rama (D. CeleЬic 1967) Sajs i
НN24 kampil sa sk. (Anodontophora) i риz. (Turbo).

К2 SLIVNO (METKOVIC S) (Т. Sliskovic 1967). Santon sa rud. (Vaccinites)

НЕ48

Ј1 SLJEME (VRH PLASE PLANINE) (D. CeleЬic 1967) Gornji lijas, sa sk.
НN25 (Cblamys, Entoliиm) i brah. (Rhynchonella).

Мз SMOLUCA (LUКAVAC N) Opstinsko mjesto (F. Katzer 1921) Panon.

NE128 GrиЬi serpentinski pjescar i konglomerat sa риz. (Melanopsis).

Т 1 +2 SMREКA (VARES) Кор zeljezne rude (F. Katzer 1910, р.233) Donji trijas
СЕ21 Zelj ezovit vapnovit glinac sa fl. list. (Eqиisetum, Volzia)(det. Rene Zeiler). (Р.
Pavlovic 1956) Kampil, liskиnast pjescar sa amon. (Tirolites) na sedmoj etaZi
kopa. Srednji trijas, hematiticni krecnjak sa amon. (Acrochordiceras,
Megaphyllites) sa pete etaze. (М. Atanackovic, V. Mиdrenovic i М. Gakovic
1978). Anizik sa amon. (Acrochordiceras, Atractites, Megaphyllites,
Procladiscites). Ladinik, sa sk. (Daonella, Posidonia).

М2 SMRTICI (PRNJAVORSKI BAZEN) (Th. Fиchs 1890) Baden, laporovit

N74 krecnjak sa sk. (Cardiиm, Pecten, Thracia, Venиs) i риz. (Ancillaria, Conиs,
Fиsиs, Strombиs, Turbo, Turritella) роМ. Atanackovicи (1985).

К2 SNIJEZNICA PLANINA (NEVESINJE S) (Т. Sliskovic 1963). Santon (и

НЕ49 desnom kraku gomjeg toka Radimlje) sa rud. Vaccinites athenensis. Santon-
kampan (Strazevica N) sa rud. Vaccinites vredenbиrgi.

М2 SOCANICA (DERVENTA SSE) Selo и о. V. Socnica (ВН\53) Baden sa

N75 jez. (Clypeaster). Sarmat sa sk. (Irus) i риz. (Pirenella).

К1 SOKOL (GRACANICA NNE) (С.М. Paul 1879, det. F. Teller) Donja

NE21 kreda sa риz. Pleиrotomaria formosa. Vidi GRACANICA SOKOL

М 2+3 SPASOVISTE BRDO (PRNJAVORSKI BAZEN) (М. Eremija 1969)

N77 Sarmatsa sk. (Cardium). Panon sa sk. (Congeria, Psilunio) i риZ. (Melanopsis).

D2 SPILE РОТОК (OGK list Foca) (ВН16, det. М. Zivanovic) Zivet? (и

SE12 donjem toku), krinoidni krecnjak sa konod. (Prioniodina, Spathognathodus).

Мз SRDEVICI (PRNJAVORSKI BAZEN) (Р. Miljиs 1963) Pont sa sk.

N78 (Congeria, Paradacna).

558
Q2 SREBRENICA (GUВER ?) (F. Кrasser 1890) Holocen ? Kvarcni tuf sa fl.
Е4 1ist. (Quercus)

К2 SREBRENIК (KLISURA TINJE) Na SE kod Jezda i Luka (ВН275) Gornji

NE22 senon sa for. (Globotruncana) Mastriht sa for. OrЬitoides media i Siderolites
calcitrapoides.

Рс,Е SREBRENIК GORNJI (Р. Oppenheim 1901) Srednji eocen sa kor.

NE126 (Parasmi1ia) i puz. (Turritella). (ВН23) Paleocen- donji eocen na Visu i
Кrifu sa for. (Discocyclina, Nummulites), alg. (Thyrsoporella).

Рс 2 SREBRENIК 1 PLATO LJENOBUD (R. Buzaljko, В. Stojcic, S. Campara

NE125 1978) Gornji paleocen sa for. (Discocyclina, Idalina, Mississipina, Opercu1ina,
Periloculina) i alg. (Amphiroa, Distichoplax, Lithophyllum, Lithothamnium,
Mesophyllum, Peyssonella).

М2 SREBRENIК- SELO TINJA (V. Кranjec 1969, ВН152) Stariji sarmat sa

NE127 sk. (Abra, Cardium), рШ. (Cerithium, Pirenella), for. (Elphidium, Nonion).

М2 SREDNJA JURКOVICA (М. Atanackovic 1985) Baden. Vidi

N79 SJEVEROISTOCNO POTKOZARJE

К2 SREDNJE (SARAJEVO N) U dolini LjuЬine, desnoj pritoci Bosne

СЕ22 (ВН222) Сепотап.
Pjeskovit laporovit krecnjak sa for. OrЬitolina confusa.

Р2 SREDNJOBOSANSKO PALEZOJSKO PODRUCJE Na SE obodu podrucja,

CW9 na OGK Sarajevo (R. Jovanovic et al., 1976) Мladi perm. Visi horizont bazalnih
kong1omerata sadrzi pros1ojke glinaca sa fl.list. (Pseudovoltzia, Ulmania).

0 1+2 SREDNJOBOSANSKE SКRILJAVE PLANINE Lok:Goletica, Brezovaca,

CW10 Vucja kosa (М. Zivanovic 1969 а) Ems- srednji devon. Sericitsko-bloritski
skriljci sa lecama krecnjaka sa konikonhijama (Styliolina).

SREDNJOBOSANSKE SКRILJAVE PLANINE (N. Pantic i О. Jovanovic

1970) Gornja jura do prelaza iz krede и paleogen. Izradeno је oko 200
palinoloskih analiza metamorfita, od kojih su one pozitivne pokazale navedenu
starost primarne stijene.

м2+з SREFLIJE (BOS. DUВICA SE) То је s. и о. Pucari (ВН181) Panon iz

NW55 bunara О. Petrovica, laporovite gline sa sk. (Congeria) i puz. (Melanopsis) te
iz bunara М. Svilara sa puz. (Brotia, Melanopsis) (det. М. Atanackovic). Baden
sa kor. (Heliastrea) (Кrumpholz 1916).

Ј3 SRNEТICA 1 SISA (PLANINE SW ОО KLJUCA) (ВН205) Oksford -

NW58 kimeridz. Krecnjak sa hidroz. (C\adocoropsis) i for. (KurnuЬia, Pfenderina,
Trocholina).

559
Мз SRNICE (GRADACAC SSE) Raskrsce puteva u Maloj Tinji (ВН177, 199)
NE129 Panon sa sk. (Congeria) i puz. (Lyrcaea). Gornji pont, smedi laporci sa sk.
(Congeria, Didacna, Limnocardium, P1agiodacna) i puz. (Va1enciennesia).

Т2 STAВLJAN STAN- STAVLJANI (VOLUJAK PLANINA) Pojate NE od

SE9 vrha planine, na vis. сса 1700 m. (leg. Vinko Havelka, det. et puЬl. R. Кraus
1914) Gornji anizik. Crveni krecnjak sa belemn. (Atractites), ortoc.
(Orthoceras), nauti1. (Germanonauti1us, Grypoceras, Mojsvaroceras,
Paranautilus, Syringonauti1us, Trachynautilus) i amon.:
Acrochordiceras Judicarites Proavites
Arthaberites Megaphyllites Procladiscites
Balatonites Mojsvarites Proteites
Beyrichites Monophyllites Protrachyceras
Ceratites Norites Psilocladiscites
Gymnites Pararcestes Reiflingites
Halilucites Phyllocladiscites Sageceras
Hollandites Pinacoceras Sturia
Japonites Proarcestes

Мз STANARI (DOBOJ NW) Rudnik lignita (ВН207) Gornji pont, pjescar sa

N80 sk. (Dreissena). (N. Pantic i М. Ercegovac) najmlatli gornji pont prema
palinoloskirn analizama.

К2 STANISEVAC I MACUTE (VARDISTE NW, SW) (Т. Sliskovic 1978)

Е29 Santon- kampan sa rud. (Durania, Milovanovicia, OrЬignya, Praelapeirouseia,
Radiolites, Vaccinites). Stanisevac је loc. typ. vrste: Praelapeiroueia soklici,
Milovanovicia katzeri i Milovanovicia visegradensis (Т. Sliskovic 1984).

М2 STANISLJEVICI (PODGRADCI SE) (М. Atanackovic 1985) Baden sa sk.

N81 (Amussium, Anadara, Azorinus, Cardium, Cblamys, Corbula, Isocardia, Loripes,
Myrtea, Nucula, Nuculana, Ostrea, Pycnodonta, Tellina, Venus) i puz.
(Apporhais, Bittium, Calyptraea, Chrysalida, Co1umbella, Нinia, Mitrella,
Polinices, Raphitoma, Ringicula, Surcu1a, Turritella, Vermetus).

Т 1 +2 STARI BENAКOVAC (BOS. KRUPA SSE) Selo u о. Jasenica (Р. Buric

NW59 1971) Sajs sa sk. (Claraia, Myacites) Za anizik vidi JASENICA

К 1 +2 STARIC (KLADANJ Е) (Vodic 1978, Т. Sliskovic 1982)Apt sa rud.

ЕЗО (Eoradiolites, Toucasia), alg. (Sa1pingoporella) i for. (Choffatella, Cuneolina,
Everticyc1ammina, Pseudotextu1aria, Sabaudia). Cenoman - turon sa sk.
(Lucina), puz. (Gyrodes, Natica, Nerinea) ijez. (Periaster). Staricje \ос. typ.
rud. Eoradiolites katzeri Sliskovic.

С STARI MAJDAN - LJUBIJA (F. Katzer 1926, р.449) Karbon. Pjescar sa

NW18 fl.list. (Dictyopteris, Cordaites, Neuropteris, Sphenopteris, Stylocalamites).

560
Е2 STEPEN- КRS (STOLAC NNE) 2 km od s. Dabrica u о. Berkovici (Р.
НЕ22 Oppenheim 1901, F. Katzer 1918) Srednji eocen. Neus1ojeni 1aporac sa faunom
u pojedinim pros1ojcima: puz. (Cerithium, Diastoma, Natica, Phasianella,
Tritonites), for. (Nummu1ites) i kor. (Astraeopora, Cyathomorpha,
Goniarea,Helliastraea, Trochosmi1ia) i sk. (Anomia, Codakia, Cytherea,
Lithodomus, Lucina, Venus). Za Stepen- Krs i Dabrica su zajednicke vrste:
Cerithium coracinum, Natica vulcani, Lucina saxorum i Rhabdophyllia fa1ax.

М2 STEVANOVIC (SIВOSNICA Е) (С. i О. Jovanovic 1966) Srednji baden

NE130 sa sk. (Arca, Leda), puz. (Apporhais) i for. (Spirop1ectammina).

М3 SТJEPKOVICA РОТОК (GRADACAC SE) Selo Gomja Skakava u о.

NE131 Bije1a. (ВН203) Gornji novoros. Glina sa sk. (Congeria, Didacna, Dreissena,
Limnocardium, Paradacna).

Ј 1_2 STOBARANE- STUBLIC (RAVNA ROMANIJA) (ВН188) Lijas- doger

Е31 u о. PodZep1je, sa for. Spiri1ina 1iassica.

М1 STOJCEVAC РОТОК (PRNJAVORSKI BAZEN) (В. Stojcic et al. 1978).

N82 Karpat. Laporac sa GloЬigerinoides Ьisphaericus i Uvigerina grandiformis.

М STOPALINE (DUVANJSKO POLJE SW) U koritu Suice, iduCi od Duvna

SW26 prema Brisniku (V. Kochansky-Devide i Т. Sliskovic 1980). Мlatli miocen.
Glinovit 1aporac sa sk. (Congeria) i риZ. (Me1ania, Me1anopsis, Me1anoptychia).

Т1 STOZER I RISOVAC (KUPRES SE) (F. Toula 1913, М. Milojkovic 1929)

SWЗO Kampil sa amon. (Tirolites cassianus)

Ј3 STRAZBENICA PL. (KUPRES WNW) Na NW od Zlog sela (В. Derkovic

SW31 1964) Тiton. Krecnjak sa hidroz. (EIIipsactina det. N. Lausevic)

Ј1 STRAZBENICA (KUPRES NNW) Selo u о. Kupres (L. Vujanovic 1980)

SW32 Donji lijas, krecnjak sa alg. Palaeodasycladus mediterraneus. Srednji do
gornji lijas sa for. Labyriпthina recoareпsis (det. К. Vlahiпic i N. Lausevic).

С1 STRAZICE (HAN CADAVICA N) Selo u о. Sitnica na Е od Кljuca (А.

NW19 GruЬic 1956) Donji karbon.Izmedu krecnjackih Ьапаkа su proslojci listastog
argi1osista sa sk. Posidonia becheri.

Рс 2 STRIJEZEVICA(DOBOJ SSW) Selo u о. Trbuk (В. Stojcic 1968, ВН12)

N83 Gornji paleocen sa for. (Discocyc1ina, G1oma1veo1ina) i alg. (Furcoporella,
Lithophyllum, Mesophyllum) (detto R. Blanchet et М. Nueman 1967).

Т2 STRIZEVO (CABULJA PLANINA) Selo u doliпi Drezaпka, 13 km od

HW26 njenog usca (S. Behlilovic 1964) Ladinik. Zuti pjescar sa sk. (Avicula globulus).

561
М STRUPNINA (NOVI SEHER) Selo u о. N. Seher (F. Katzer 1918)
CW18 Slatkovodni miocen. Sedrasti krecnjak i vapnoviti laporac sa sk. (Congeria) i
риZ. (Melanopsis).

Е1 STUDENA VRILA (DUVANJSKO POLJE) Na S od s. Mesihovina (1.

SW27 Dragicevic, Ј. Tisljar, 1. Blaskovic i Ј. Benic 1986) Sredina donjeg eocena.
Laporovita krovina boksita sa nanopl. zone NP-12 ро Martini-u ( 1971) (Ьiozona
Tribrachiatus orthostylus).

Т2 STUDENKOVICI (TREBEVIC PLANINA S) (Ј. Pia 1935) Srednji anizik.

CS14a Krecnjak sa alg. (Diplopora, Macroporella, Oligoporella, Physoporella,
Teutloporella).

Т2 STUPNA (JEZERO NA PLIVI W) Selo u о. Jezero (ВН66, 67) Srednji

CW45 anizik, krecnjak sa sk. Modiolus trigueter. Srednji ladinik, tamni plocasti
krecnjak sa sk. Posidonia wengensis.

Р2 SUHA CESMA (MJESTO PRACA N) Lok. је na S od Vijenca ( 1025 m)

El5 (Е. Kittl 1904, F, Katzer 1926, V. Kostic-Podgorska 1979) Gornji perm
«belerofonski krecnjaci» sa sk. (Edmondia, Myalina, Oxytoma, Pleurophorus,
Sanguinolites), puz. (Bellerophon, Bucania, Loxonema, Natica, Turbonilla,
Worthenia), brah. (Discina, Lingula), jez. (Archaeocidaris) i alg.
(Gymnocodium).

01, М SUНI DO (TRAVNIK NE) Selo u о. Mehurici (Bila) (М. Milojevic 1964)
CW19 Oligomiocen. Bjelkast krecnjak sa puz. (Helix).

К2 SUPAC (MILICI) Selo u о. Milici (ВН269) Gornji turon - koniak,

Е32 krecnjak sa for. (Cuneolina, Valvulammina) i rud. (Durania, OrЬignya,
Radiolites).

Т2 SVECA (CABULJA PLANINA) U dolini Drezanke (S. Beh1i1ovic 1964)

HW27 Ladinik. Cmi krecnjak sa sk. Daonella 1ommeli.

М2 SVODNA (BOS. NOVI Е) Opcinski centar (F. Krumpholz 1916) Baden, sa

NW56 kor. (Flabellum, Porites).

Т2 + 3 SATOR PLANINA I VIOOVO SELO (DRVAR SSE) Selo u о.

SW33 Mokronoge (ВН60) Srednji ladinik (vengen) Brecast krecnjak sa sk.
(Daonella) i amon. (Protrachyceras). Karnik, sa sk. (Alectryonia) i puz
(Zygopleura).

М3 SATOROVICI (CELIC N) Selo i о. kod Gornjeg Rahica (ВН202) Lok. na

NE132 S od brda Samaric. Donji pont sa sk. (Limnocardium, Paradacna).

Ј3 SCENICA (TRSTENO NNE) Selo u о. Zahum kod Treblnja (R. Radoicic

562
НЕ50 1970). Gornji kimeridi sa alg. (Pianella grudi).

Т1 SEDINAC РОТОК (ЈАЈСЕ S) (ВН43) Kampil, tanko plocasti krecnjak sa

CW46 sk. (Myophoria) i puz. (Natiria).

К 1 _2 SEHIТLUCI (BANJA LUКA S) (ВН222) А!Ь- cenoman, sa for.

N9 (Hedbergella, Planomalina, Rotalipora).

К1 SEKOVICI (NNW) Lok. na W od grada (ВН268) Barem- а!Ь.

ЕЗЗ Tamnosivi laporoviti i detritski krecnjak sa for. (Pseudocyclammina) i alg.
(Clypeina).

Мз SEREFLIJE (PRNJAVORSКI BAZEN) (F. Кrumpholz 1916) Baden. Vidi

N7 BUКOVAC РОТОК- SEREFLIJE

Ј/К SERICI (ZENICA N) Selo u о. TopCic polje (В. Derkovic 1971, det. К.
CW47 Vlahinic) Тiton- valang. Flis sa krecnjacima i infuz. Calpionella alpina.

к2 SESКINOVAC (KOZARSKI КRNIN) То је vrelo na Е padini Кrnina

NW60 (ВН296) Cenoman- turon. Dijelom laporoviti krecnjak sa for. (Globotruncana,
Planomalina, Rotalipora)

Т 2 _з SEVICКA RIJEКA 1 OGRAJNI РОТОК (izmedu Maslovara i Vranduka ?)

CW48 (ВН117) Srednji - gornji trijas. Roznjacki i laporoviti slojevi sa konod.
(Glandolella, Gondolella, Lonchodina, Neogondolella, Paragondolella).

Е2 SIВOSNICA (TUZLA N) Opcinski centar. (Р. Oppenheim 1901) Srednji

NE133 eocen sa риZ. (Ampullina, Batillaria, Cerithiшn, Melania, Melanopsis, Sycoma).

М 2 +з SIВOSNICA -1 (ТUZLA N) Lok. na Е od Zadruznog doma, bus. za

NE134 istraZivanje soli. (С. i О. Jovanovic 1966) Donji baden, laporci sa sk. (Leda,
Pecten), puz. (Aporrhais, Basterotia), for. (Bolivina, CiЬicides, Dentalina,
Leguminosites, Robulus, Textularia, Uvigerina). Srednji baden sa for. (Bulimina,
GloЬigerina, Orbulina). Gornji baden sa for. (Bolivina, GloЬigerina, Orbulina,
Uvigerina). Stariji sarmat («Rissoa - slojevi»), glinovit laporac sa for.
(CiЬicides, Quiqueloculina). Мlatli sarmat (<<Ervilia- sloj evi»), glinovit laporac
sa sk. Ervilia dissita. <<Мactra sloj evi», рј eskovit laporac sa Cardium ро litioanei
i Mactra vitaliana eichwaldi. Donji panon (na povrsini u lok. Bugarska luka)
sa sk. Limnocardium i ostrakodima.

Мз SICКI BROD (TUZLA W) U Dubokom potoku (ВН194) Donji portafer,

NE135 modrosiva laporovita glina sa sk. (Caladacna, Prosodacna).

Т2 SILJANSKO POLJE POD ROMANIJOM (А. Bittner 1902, Е. Kittll904)

СЕ23 Srednji (marmolata) ladinik na SZ dijelu polja Seljani (?) sa brah. (Retzia,
Rhynchonella, Spiriferina, Spirigera, Waldheimia).

563
М SIPLJOVANI (DRVAR ESE) (Th. Fuchs, 1890) Мlaili miocen sa sk.
SW28 (Congeria) i puz. (Fossaru1us), sis. (Mastodon aff. angustidens- det. Laskarev
1937).

м SIPOVO (ЈАЈСЕ SW) (F. Katzer 1918) Miocen sa sk. (Congeria, Unio) i
CW20 puz. (Lymnaeus, Melania, Melanopsis, Orygoceras, PlanorЬis, Prososthenia)
(R. Milojevic, R. Matuhovic, 1966, Kochansky i Sliskovic 1978, 1980) sa sk.
(Congeria) i puz. (Melania, Melanopsis, Orygoceras).

М SIROKI BRIJEG (Katzer 1921) Miocen sa sk. (Congeria) i puz. (Bythinia,

HW16 Fossarulus, Melania, Melanopsis).

Јз SISA GORA (KLJUC SSW) (М. Susnjar 1969) Gornja jura podina lezista
NW61 gipsa, krecnjak sa alg. (C\ypeina, Salpingoporella).

К2 SISAVA I KORICANI (VLASIC NW) (Т. Sliskovic 1975) Kampan-

CW49 mastriht sa rud. (Bournonia, Microcaprina, Petkovicia).

мз SLJIVICE (SIМIN НАN S) (ВН197) Donji portafer sa sk. (Dreissenomya,

NE136 Limnocardium, Pisidium) i риZ. (HydroЬia, Melania, Melanopsis).

Ј1 SOSA GORA (KLJUC S) (Р. Buric ј Т. Zivaljevic 1970) Lijas sa sk.

NW62 (Lithiotis, Megalodus, Pachymegalodus).

мз SPIONICA (SREBRENIК NNW) (ВН177) Panon sa sk. (Congeria,

NE137 Limnocardiuщ Monodacna) i риZ. (Lymnaeus, Melanopsis, PlanorЬis, Radix).

Т2 STAVLJANI (VOLUJAК PLANINA) (ВН89) Gornji anizik. Vidi

SE9 STAВLJAN STAN- STAVLJANI

М STRPCI(VARDISTE SSE) Selo uo. Bijelo brdo (Н. Engelhardt 1883, 1912,
Е5 F. Katzer 1921, А. Polic 193 7) Slatkovodni miocen sa puz. (Вythinella, Bythinia,
HydroЬia, Prososthenia, RoЬicia) i fl.list.:
Acer Casuarina Myrica Robinia
Alnus Celastrus Myrsine Santalum
Andromeda Cinnamomum Myrthophyllum Sapctacites
Anoectomeria Cyperus Paliurus Sclerotium
Araliophyllum Cyparites Phaseolites Sparganium
Arundo DalЬergia Pinus Typha
Banxia Glyptostrobus Pisonia Ulmus
Bumelia Grevillea Poacites Zanthoxylum
Caesalpinia Juncus Podogonium Zoster
Callisternophyllum Lomalia Quercus
Cassia Metrosideros Rhamnus

564
Т н2 SUCUROVIC (SANSKI MOST ESE) Selo na Е od s. Tomine (S.
NW63 Maksimcev i N. Lausevic 1964) Veifen sa sk. (Myophoria, Pseиdomonotis) i
риz. (Natiria). Srednji anizik. Krecnjak sa brah. (Rhynchonella).

Р2 SULJCI (FOCA S) Selo u о. Dragocava (V. Kochansky-Devide i Т.

SE13 Sliskovic 1969) Gornji perm. Analiza иzoraka inv. br. 1052 iz Zem. muzeja u
Sarajevu iz ostavstine dr. F. Katzera. Krecnjak sa alg. (Atractyliopsis,
Gymnocodium) i for. (Globivalvulina).

К1 SUNJICEV STAN (NA MALOJ CVRSNICI) (М. Gakovic 1964). Barem-

НN26 apt. Krecnjak sa haracejama i for. (Dictyoconus, Orbitolina).

SUPLJI КUК (KONJIC S) U kanjonu Bijele, pod Borasnicom pl. (D.

CeleЬic 1967) Srednji anizik. Sivi krecnjaci sa brah. (Mentzelia, Retzia,
Rhynchonella, Terebratиla), sk. (Avicиlopecten) (ВН76) Srednji anizik sa
brah. (Decurtella, Spirigera, Tetractinella).

TAВANCI (KOZLUK W) U Kozluckom potoku (Т. Sliskovic 1978 Ь)

Mastriht. Sivi bankoviti krecnjak sa rud. (Hippurites, Joufia, Lapeirouseia,
OrЬignya, Pironaea) i for. (LepidorЬitoides, Omphalocyclus, OrЬitoides,
Siderolites).

Мз TANJEVAC РОТОК (BIJELJINA S) U s. Pilice о. Glavocice (Th. Fuchs

NE138 1890, F. Katzer 1921) Panon. То је lijeva pritoka Pilicke rijeke, druga poredu
iduci od Hana Pilice. Prema Fuchs-u fosili odgovaraju fauni Langenfeld
(Camplung), s. pod pl. Lokva u donjem toku Dиnava (Rumиnija). Neposredno
preko sarmata и Tanjevcu lezi pjeskoviti laporac sa sk. Congeria zsigmondyi,
Limnocardium boeckhi i L. winkleri. F. Katzer pored ceste С. zsigmondyi
navodi jos Congeria partschi, Adacna cf. hofmanni, CorЬicиla sp. ра puz.
Melanopsis vindobonensis )rijetko sa prelazom и Melanopsis martiniana),
TurЬinella, PlanorЬis. Р. Stevanovic (ВН168) uporeduje faunu Tanjevca i
Langenfelda sa faunom PASAВUNARA (Vidi tamo).

Мз TARAVCEVINA (ZIVINICE NE) U Jиznom sinklinoriju Кrekanskog

NE 139 bazena (ВН 197) Donji pont, krovina podinskog иglj enog sloj а sa sk. Dreissena
minima.

Р 2 Т 1 +2
TAVNA RIJEКA I DOMANA РОТОК (MAJEVICA NE) Domana је
NE1,24 desna pritoka Tavne (S. Pantic i S. Cicic 1970, ВН100) Gornji perm. cmi
krecnjak sa for. (Agathammina, Colaniella, Geinitzina, GloЬivalvulina,
Hemigordiиs, Pachyphloia, Tиberitina), alg. (Atractyliopsis, Gymnocodium,
Mizzia). Kampil. Dolomiticпi krecnjak sa sk. (Myophoria), puz. (Halopella) i
for. (Ammodiscus, Meandrospira). Ladinik (kordevol?) Sivi krecnjak sa for.
(Frondicиlaria, Vidalina), alg. (Thaumatoporella) i konod. (Enantiognathus,
Gondolella, Hindeodella, Ozarkodina, Prioniodella, Tardogondolella).

Т 1 Т2К2 TAVNA RIJEКA (MAJEVICA NE) (ВН56) Kampi/. Dolomiticni krecnjak

565
NE25 sa sk. (Gervillia, Myophoria), pliZ. (Natiria) i for. (Ammodiscus, Meandrospira).
(S. Pantic 1969 а) Ladinik. Kremenasti uslojeni krecnjak sa rijetkim
foraminiferama, spikulama spиzvi, radiolarijama, pelaskim skoljkasima i
konodontima (Apathogпathus, Gondolella, Prioniodella, Roundia). (Siiskovic
1963, 1978) Donji senon sa rud. (Radiolites, Vaccinites). Na uscи potoka
Bilalic trnasgresivno preko trijasa lezi plocasti krecnjak konjak- santon sa
for. (Globotruncana- det. R. Radoicic). Мlatli senon. Zutosivi krecnjak sa
Actaeonella gigantea- det. D. Pejovic.

ТЕОСАК (UGLJEVIK S) Opciпsko mjesto (ВН56, S. Pantic 1969 а) Sajs.

Skriljavi pjescar sa sk. (Мопоmуа, Anodontophora). Kampil. Glinci i pjescari
sa sk. (Gervillia, Myophoria) i риz. (Natiria) te konodont (Pachycladina).

м TESLICКI BAZEN (Н. Engelhardt 1912, F. Katzer 1918) Slatkovodni

CW21 miocen. Umetak laporca и glavnom иgljenom slojи sa ostrakodima, риz. (Mela-
nia, Lirnnaeиs, PlanorЬis) i fl. list. (Arundo, Cassia, Cyperus, Cyperites, Eиgenia,
PalaeoloЬiиm, Poacites, Rhamnиs, Sophora).

м TESANJSKI BAZEN Lok. Vukovo od Tesnja na NW i na Alajbegovica

N83a brdu kod Kajmica na W od Tesnja (F. Katzer 1918) Slatkovodni miocen, na
prelazu iz konglomerata и laporce. Dolje sи pjeskoviti laporci sa ostrakodima,
slijede \aporci sa Congeria cf. gnezdai, а и laporovitom krecnjaku i g\inovitom
laporcи sи риz. (Melania, Melanopsis, Neritodonta).

М 1 +2 ТЕТIМА (GORNJA TUZLA NNW) Pogon «sonih bиnara» (S. Vrabac, Z.

NE140 Brajkovic i Dz. Bijedic 1990) Bus. 92 i 97 sa foraminiferama. Donji dio
karpata saAmmonia, CiЬicides, GloЬigerina, GloЬigerinoides, Nonion, Pиllenia.
Gornji dio karpata sa Ammonia, Nonion, Pиllenia, Uvigerina. Donji dio
donjeg badena sa G1oЬigerinoides, Lenticиlina, Orbиlina, Uvigerina. Gornji
dio donjeg badena sa GloЬigerinoides, Orbиlina. Srednji baden sa Bolivina,
Borelis, GloЬigerina. Donji dio gornjeg badena sa Bolivina, GloЬigerina.
Gornji dio gornjeg badena sa Ammonia, GloЬigerina, GloЬigerionides. (М.
Petrovic 1980) Bus. TD-2. Donji dio karpata podzona «Ьisphaericиs» sa
GloЬigerionides, Globorotalia, GloЬigerina, rijetko Nonion. Gornji dio karpata
podzona <<primiformi- beccarii» sa Uvigerina bononiensis primiformis i Rotalia
beccarii te Bolivina, Bиlirnina, CiЬicides, Gyroidina, Nonion. Donji baden (loza
GloЬigerinoides trilobиs) иz prevladavanje rodova GloЬigerina i Orbиlina, а
pojedinacпo: Bulimina, CiЬicides, Nonion, Pullenia, Quinqueloculina, Uvigerina.

TICEVO POLJE (NA OBODU LIVANJSKOG POLJA) (ВН171) Srednji

lijas sa sk. (Lithiotis), for. (Globochaete, Haиrania, Litиosepta, OrЬitopsella,
Vidalina), alg. (Palaeodasycladus, Sestrosphaera, Thaumatoporella) i inc. sed.
(Aeolisacиs).

к TШOTINA (RAJON NA SE OD ВIНАСА) Od Pritoke (о. Ripac) na

566
NW64 Tihotjnu ј Trovrh na Grmecu (Р. Burjc ј Т. Zivaljevic 1971 ). Donja kreda sa
for. (Cuneolina, Pseиdochrysalidina, OrЬitolina). cenoman - turon sa for.
(Pseиdochrysalidina), sk. (Chondrodonta) i rud. (Radiolites). Koniak-santon
sa for. (Dicyclina) i rud. (Radiolites). Kampan- mastriht (Т. Zivaljevic 1966)
sa for. (Globotruncana, Nummolocиlina, Omphalocyclus, OrЬitoides, Siderolites).
U samoj Tihotini (Т. Sliskovic 1978). Gornji kampan- mastriht, karbonatno-
klasticne stijene sa rud. (Hippurites, OrЬignya).

Ј,К llJESNO (ВАNЈА LUКA S) (ВН 187 Vodic 1978) Srednji do gomji lijas sa for.
NlO (Haurania, Litиsepta, Orbitopsella). Stariji malm sa for. (Kurnиbia,
Meyerdorfina). Мlatli malm sa риz. (Ptygmatis), hidroz. (Ellipsactinia), for.
(Conicospirilina, Protopeneroplis, Pseиdocyclammina, Trocholina) i alg.
(Pianella). Konkordantna donja kreda sa alg. (Bacinella, Pianella) i for.
(Favrerina). Visi dijelovi flisa kojije transgresivan, priЬliZпo а!Ь- cenoman sa
for. (Hedbergella, Planomalina).

TINJA (SREBRENIK SE) Кlisura r. Tinje jzmedu mjesta Tinja i Srebrenik

(V. Jelaska i Ј. Bulic 1975) Santon, tankoslojni i laminirani alevriticni krecnjak
sa for. (Globotruncana). Mastriht, masivni grebenski krecnjak sa for.
(OrЬitoides, Siderolites).

Мз TINJA- GNJICA (POSAVINA IZMEDU ТIН RIJEКA) (ВН177) Panon.

NE141 Bijeli laporci sa sk. Congeria banatica i Limnocardium cekusi.

ТISNO - МЕОМАСА - VRDI (CABULJA) (S. Behlilovic 1964) Neokom

sa for. Favreina salevensis. Tisno је potok koji tece izmedu vrhova Osljak
( 1688 m) i Velika Vlajna (1780 m). Vidi napose МЕОМАСА, VRDI.

К2 ТISOVACA РОТОК (LISINA NA KOZARI) Potok tece niz sjevemi dio

NW65 Lisine (ВН297) Mastriht, flis sa for. (Globotruncana, GloЬigerina).

К 1 _2 ТISVAН (VARDISTE) Selo na Е od Visegrada (0. Kiihn 1951, Т.

Е34 Sliskovic 1963) Golt- cenoman. Loc. typ. vrste Caprinиla bosniaca Kiihn.

Р 2Т ТJENТISTE (SUТJESКA) Izletiste i s. и о. Sиtjeska (ВН27, 89, 114)

14SE10 Najgornji perm (Ј. Cadet 1966) Plocasti i bankoviti krecnjaci sa skoljkama,
pиzevima, brahiopodima i alg. (Permocalcиlиs) Oni prekrivajи gipsni dijapir.
Donji trijas (А. Bittner 1880) Crvenkast pjeskovit glinac sa sk. (Claraia,
Myacites). Anizik, crvenkast krecnjak sa for. (Glomospira, Meandrospira).
Gornji trijas. Detritski krecnjak i crven laporovit krecnjak sa for. (Vidalina) i
nanof. (Aи1otortиs).

Мз TODOROVICI (PRNJAVORSKI BAZEN N) То је zaseok и s. GraЬik о.

N84 Velika Ilova (М. Eremija 1969) Panon. Zuckastobljeli plocasti laporac sa sk.
(Limnocardiиm, Monodacna) i риz. (Melanopsis).

567
Т1 TOLOVAC BRDO (PROZOR SSE) Na SW od s. Gracanica na Rami. (D.
НN28 Celebic 1967) Sajs, sa sk. (Lima, Pleuromya, Pseudomonotis)

Т2 TOMINA (SANSКI MOST SE) Opcinski centar (S. Mkasimcev i N.

NW66 Lausevic 1964) Ladinik sa sk. (Daonella).

М 1 +2 TOPOLOVA DOLINA (PRNJAVORSКI BAZEN) (В. StojCic et al. 1978)

N85 Gornji karpat i donji baden. Glinoviti laporac sa for. (Eponides,
GloЬigerinoides, Robulus).

М3 TOVARNICA (TOJSICI NNW) То је antiklinala u Ј uznom sinklinoriju

NE142 Кrekanskog bazena i istoimena busotina za naftu. (ВН176) Panon. Pjeskovite
gline sa sk. (Congeria, Limnocardium).

Ј3 TRAМOSNIК РОТОК- STOL (CABULJA) Profil iz tog potoka (desna

HW32 pritoka Drezanke) na Stol (1055 m) i Medvjed (1579 m) (S. Behlilovic 1964)
Oksford- kimeridz. Krecnjak sa hidroz. (Cladocoropsis).

Т2 TRAМOSNJA (SANSКI MOST Е) Opcinski ceпtar (S. Maksimcev i N.

NW67 Lausevic 1964) Srednji anizik. Bijeli gusti krecпjak sa brah. (Rhynchonella).

Т2 TREBEVIC (SARAJEVO SSE) Planina, gradsko izletiste (ВН83) Donji

CS15 anizik. Masivni krecпjak, dolomiticaп, kao na Bukoviku i Jahorini. Srednji
anizik. Sivkast i crveпkast krecпjak sa bogatom fauпom «decurtata»
(Aulacothyris, Rhyпchonella, Spiriferina, Terebratula, Tetractinella). Gornji
anizik. Crveпi uslojeпi brecasti krecnjak sa amon. i nautil. (Acrochordiceras,
Atractites, Balatonites, Ceratites, DanuЬites, Flexoptychites, Gymnites,
Leiophyllites, Megaphyllites, Monophyllites, Norites, Orthoceras, Pinacoceras,
Pleuronautilus, Proarcestes, Procladiscites, Proteites, Ptychites, Sageceras,
Sturia, Temпocheilus) i alg. (Trebevic i Igmaп р!. iz М. Herak 1963) (Diplopora,
Macroporella, Oligoporella, Physoporella, Teutloporella).

Е 2 +з TREBOVAC PLANINA (DOBOJ NNE) (Р. Oppenheim 1912) Srednji

NE143 eocen sa sk. (Crassatella). (ВН48, det. В. StojCic 1970, 1971) Gornji eocen
(ро svoj prilici) Jedri liskuпoviti pjescar (Lukavac р., Vratolom р., Paleska r.)
sa for. (CiЬicides, Discocyclina, Haplophragmidium ?, Operculina).

Т2 TRESKAVICA PLANINA 1 VUCEVO (i odatle dalje prema Rudom)

SE11 (ВН91) Anizik. Masivпi krecnjak sa alg. (Macroporella) i for. (Meandrospira).

Е2 , 3 TRIВISTOVO (POSUSJE NNE) (Р. Oppenheim 1901) Srednji eocen, sa

HWlбafor. Nummulites, Orthophragmina), crvi (SpirorЬis), jez. (Echinolampas,
Macropneustes, Micropsis), sk. (Cardium, Chlamys, Codakia, CorЬis,
Crassatella, Cytherea, Lithocardium, Lucina, Solen, Spondylus, Trachycardium),
pu:l. (Ampullina, Campanile, Cepatia, Cerithium, Cypraedia, Diastoma, Luperia,

568
 Mnestocylichna, Natica, Nerita, Oncoma, Rostelaria, Trochus, Terebellum,
Turbo, Velates), kor. (Actinacis, Astraeopora, Circophyllia, Columnastraea,
Cyathophora, Cy~thoseris, Cyclolites, Goniarea, Hydnophora, Hydnophyllia,
Madrepora, Mesomorpha, Pachyseris, Parasrnilia, Pattalophyllia, Placosrnilia,
Porites, Stylophora, Trochosrnilia. (Е. Jungwirth 1985) Srednji do gornji eocen
sa sk. (Meretrix, Phacoides), puz. (Ampulina, Cerithiuщ Cypraedia, Diastoma,
Rostellaria, Velates) i kor. (Stylacropora).

М3 TRNOVA (BIJELJINA SSW) (F. Katzer 1921) Panon. Na raskrscu

NE144 Cvetkovici - Milasi laporci sa sk. (Congeria, Limnocardium), bez vrsta
karakter1sticnih za Langenfebl (Rumunija). Na Е od Trnove је gornji portafer
sa Limnocardium petersi (ВН206).

Т, TRNOVO (SARAJEVO S) (Е. Kittl1904) Kampil sa puz. (Natiria)

CS15a

К2 TRTLA PLANINA (MOSTAR W) (Т. Sliskovic 1966, 1968) Gornji

НW32а cenoman sa rudist. (Ichthyosarcolites, Neocaprina). Locus typicus za
Ichthyosarcolites polycarinat~s Sliskovic i Neocaprina nanosi trtlae Sliskovic.

Т2 TRTOSEVO (FOCA ESE) (Ј. Pamic i R. Buzaljko 1966, ВН88) Selo и о.

SE12 Vikoc, na putu i:z kanjona Cehotine na Crni vrh (1320 m) Srednji anizik.
Bankoviti i masivni krecnjak sa brah. (Athyria, Mentze\ia, Spiriferina, Spirigera,
Terebratula) (det. N. Lausevic i D. Pavicevic).

К2 TRUВAR (DRVAR W) (ВН256) Сепотап- turon sa for. (Cuneolina,

SW35 Cyclolina, Dicyclina, Nezzazata, Nummoloculina, Pseudolituonella)

М TURJAК (PODRGRADCI SE) (F. Katzer 1918) Slatkovodni miocen.

N86 Laporci sa sk. (Congeria) i puz. (Bythinia, HydroЬia, Melania, Neritodonta,
PlanorЬis).

Е3 ТUSANJ (TUZLA) (I. Soklic 1982, det. R. Tomic-Dzodzo) Gornji eocen

NE145 (uzmoguce prisustvo i donjegoligocena). Jezgro iz istramih busotina nakamenu
so Tusanj Ш i Tusanj -21,22, 27,43, 48. Karakteristicne su for. Clavulinoides
szaboi, С. cruche1iensis i Robulus incopta.

TUSNICA PLANINA (LIVNO SSE) (Ј. Papes, Р. Luburic, Т. Sliskovic i

А.Raic 1964) Cenoman - turon, slojeviti krecnjak sa sk. (Chondrodonta).
Koniak, krecnjak sa rudist. (Radiolites).

м TUSNICA RUDNIК (LIVNO SE) (F. Katzer 1921) Slatkovodni miocen.

SW29 Neposredna krovina ugljenog sloja је vapnoviti laporac sa sk. Congeria cf.
euchroma i риZ. Melanopsis cf. tenuiplicata i Neritodonta. Stariji slatkovodni
miocen (V. Kochansky-Devide i Т. Sliskovic 1972) Visa krovina istog ugljenog
sloja su laporci sa puz. fam. Clivunellidae.

569
М 2+3 TUZLA (GRAD) Рапоп (С.М. Paul1879) и Miladijama, Ьivsa vila
NE145a SemsiЬeg, sada institut za tehnologiju. Laporac sa sk. Pisidium priscus. Baden
(R. Schubert 1904) Obradio је materijal izvaden iz potopljenog okna slanom
vodom gdje је kasnije Ьila Tuzlanska slana banja ispod brijega Tmovac. То је
«tipicni badenski laporac» sa faunom mikroforaminif. (Ammodiscus, Bigenerina,
Bolivina, Dentalina, Frondicularia, GloЬigerina, Lagena, Nodosaria, Orbulina,
Planispirina, Planorbulina, Plectofrondicularia, Polymorphina, Polystomella,
Pullenia, Quinqueloculina, Ramulina, Rotalia, Spiroloculina, Spiroplectammina,
StreЬlus, Trigenerina, Uvigerina, Virgulina). (V. Kochansky-Devide 1957)Donji
baden, laporci sajez. (Brissopsis) (М. Atanackovic 1985 prema V. Kranjec
1969 i Р. Stevanovic i М. Eremija 1960) Baden sa sk. (Amussium, Chlamys,
Corbula, Aloidis, Diplodonta, Modiolaria, Pycnodonta, Solenomya, Tellina) i
puz. (Aporrhais, Buccinum, Natica, Turritella), pterop. (Vaginella) i nautil.
(Aturia).

М 1 +2 TUZLANSКI BAZEN (M.V. Petrovic 1980, leg. Soklic et al.) Bus. RT-1 u
NE147 Bukinju, SI-17 na rudniku Tusanj i TD-2 na Tetimi povise Gomje Tuzle,
foraminiferska fauna. Karpat (zona GloЬigerinoides Ьisphaericus i Uvigerina
bononiensis primiformis) sa for. (Asterigerina, CiЬicides, GloЬigerina,
GloЬigerinella, GloЬigerinoides, Nonion, Pullenia, Spiroloculina,
Spiroplectarnmina, StreЬlus, Uvigerina). Donji baden (loza Orbulina universa
i GloЬigerinoides trilobus) sa for. (CiЬicides, Bulimina, GloЬigerina,
GloЬigerinella, GloЬigerinoides, Globorotalia, Gyroidina, Orbulina, Planulina,
Pullenia, Sigmoilina, Spiroloculina). Srednji baden loza Uvigerina bononiensis
compressa sa for. (Bolivina, GloЬigerinoides, Orbulina, StreЬlus, Uvigerina).
Gornji baden (zona Bolivina dilatata) sa for. (Asterigerina, Bolivina, Borelis,
Bulimina, GloЬigerina, StreЬlus, Uvigerina). Gornji baden (zona StreЬlus
beccarri) sa for. (Asterigerina, Bulimina, CiЬicides, Elphidium, GloЬigerina,
Nonion, Quinqueloculina, StreЬlus).

Е2 TUZLANSKI DIO MAJEVICE (Р. Oppeheim 1901) Srednji eocen sa puz.

NE147a Bittium plaga i Melania cuvieri.

К2 UВOSKO (STOLAC) Selo u о. VlahiniCi (Т. Sliskovic 1968 Ь) Gornji

НЕ50а kampan- srednji mastriht sa rud. Vacciinites braciensis i drugi rud. (Вoumonia,
Gorjanovicia, Нippuritella, OrЬignya).

UGAR (GORNJI ТОК RIJEKE) Na istocnim padinama Vlasica (Т.

Sliskovic 1978) Gornji kampan- mastriht, klastiti sa rud. (Apulites, Boumonia,
Gorjanovicia, Нippurites, Katzeria, Lapeirouseia, Mitrocaprina, OrЬignya,
Petkovicia, Pironaea, Pseudopolyconites, Radiolitella, Vaccinites).

01 2 М 2 + 3 UGLJEVIК RUDNIК Кrovina ugljenog sloja (N. Muravjev 1939) Gornji

NE149 oligocen, laporac sa fl.list. (Amygdalus, Carpinus, Castanea, Glyptostrobus,
Juglans, Ocotea, Sequoia). Gornji oligocen prema V. Laskarev 1925, iz samog

570
 ugljenog sloja izvaden zub suiformnog sisaraAnthracotherium (Microbunodon)
minus Cuvier. Gornji oligocen prema М. Malez i Е. Thenius 1985 ostaci
sisara (pored odredЬi V. Lakareva 1925) jos: rinoceratoid Acertherium sp. i
artiodaktilni aminodontid Cadurcotherium rakoveci Malez et Thenius 1985
(ВН75). Gornji oligocen, laporac uz g1avni ugljeni 1ој sa pl1Z. (Ancy1us, Lym-
naea, PlanorЬis). (S. Cicic 1964, det. N. Pantic, М. Eremija i М. Petrovic)
Preko o1igomiocena је ug1jenosni stariji miocen (burdiga1ski ekviva1ent).
Transgresivno 1ezi baden sa for:
Amphistegina G1andulina Orbulina Spiroloculina
Asterigerina G1oЬigerina P1anulina Spiroplectammina
Bolivina GloЬigerinoides Plecto:trondicularia StreЬlus
Bulimina Gutulina Pullenia Textularia
CiЬicides Gyroidina Robulus Uvigerina
Dentalina Мarginulina Siphonina Vaginulinepsis
DiscorЬis Nodosaria Siphonodosaria Vlrgulina
E1phidium Nonion Sphaeroidina
Eponides Nonionina
$armat sa for. (det. М. Petrovic): (Astrononion, Bolivina, Elphidium, Nonion,
Orbulina, Quinque1oculina, Sigmoilina, StreЬlus, Triloculina, Valvulina, Vlfgulina),
sk. i puz. (det. О. Spajic-Miletovic): Cardium, Ervilia, Irus te Mohrensternia.
Panon (det. О. Spajic-Miletovic i N. Krstic): sa sk. (Congeria, Limnocardium)
i ostrak. (Candona, Cyprideis, Cypris, Heterocypris, Leptocythere).

М UGLJEVIК-BUS. 99 (N. Krstic in Pokorny, 1964) Panon sa ostrak.

NE 151 (Cyprideis, Leptocythere)

М UGLJEVIК- JANJARI (S. Vrabac 1991) donji baden sa sk. (Amussium,

NE150 Corbu1a) i for. (Вulirnina, Denta1ina, GloЬigerina, GloЬigerinoides, Lenticulina,
Orbulina, Uvigerina) Srednji do gornji baden sa sk. (Corbula, Hinia) i for.
(Bo1ivina, CiЬicides, G1oЬigerina, Spiro1oculina, Uvigerina). Sarmat sa for.
(E1phidium).

Ј/К ULOG (NEVESINJE NE) (Ј .Р. Cadet 1962 in В. Derkovic 1971) Тiton -
НN29 berijas sa infuz. (Cadosina, Ca1pionella).

М UPOVAC (VISOKO NW) Selo u о. Gracanica (F. Katzer 1918) Stariji

СЕН miocen, krovina krvonog s1oja ug1ja sa fl. (Carpolithes, Glyptostrobus), sk.
(Sphaerium) i puz. (Fossarulus aff. bulici).

S3 USTIКOLINA (FOCA N) Desna obala Koline Ьlizu usca u Drinu (Е.

SE15 Kulenovic 1977, 1983) Gornji silur, bankovit limonitisani krecnjak sa konod.
(Drepanodus, Panderodus). Brecast krecnjak sa konod. Ozarkodina media
(R. Buzaljko et al. 1973, det. Lj. Jelicic).

Ј1 USCE VOZNICE (М. Gakovic 1986) Lijas. Vidi ZALOMКA

НЕ51

571
Е2 UZUNOVICI (UGLJEVIК S) (F. Katzer 1907, Р. Oppenheim 1908)
NE151a Srednji eocen sa kor. (Astrocoenia, Columnastraea, Prionastraea)

М3 UZVODNO OD КОТЕ 184 (PRNJAVORSКI BAZEN) (М. Eremija 1969)

N87 Panon Vidi PRNJAVOR

Т1 VALOVIТA РОТОК (JABLANICA ENE) Lok. ud. 1,5 km od grada (D.

НNЗО CeleЬic 1967) Crvenkasti pjescari donjegtrijasa-sajs sa sk. (Anodontophora,
Claraia)

к VARDISTE (VISEGRAD ESE) Na podrucju te opcine (ВН271, Т.

Е35 Sliskovic 1978) АZЬ -cenoman, pjeskovit krecnjak i laporac sa for. (Ovalveolina,
Rhapydionina) i alg. (Neomeris). Cenoman- turon, laporovit krecnjak i
pjeskovit laporac sa sk. (Inoceramus) i inc. sed. (Pithonella). Gornji turon,
krecnjak sa rud. (Distefanella, Durania, Radiolites, Vaccinites). Santon -
kampan, grebenski krecnjak sa rud. (Durania, Milovanovicia, OrЬignya,
Praelapeirouseia, Radiolites, Vaccinites).

T,JI VARES (RAJON) (F. Katzer 1900) Sajs sa sk. (Claraia), kampil (Тirolites,
СЕ24 Naticela) (ВН80) Donji anizik. Zeljezovit krecnjak sa krin. (Dadocrinus).
Srednji anizik, bjelicast krecnjak sa brah. (Spiriferina). Gornji anizik.
Gruboklasticni i zeljezovit krecnjak sa brah. (Aulacothyris, Rhynchonella), sk.
(Pecten), jez. (Cidaris), amon. (Acrochordiceras, Arcestes, Beyrichites,
Flexoptychites, Gymnites, Leiophyllites, Meekoceras, Megaphyllites,
Monophyllites, Proarcestes, Procladiscites, Ptychites, Sageceras, Sturia).
Srednji ladinik, mjestimicno lumakela sa sk. (Daonella, Posidonia). (F. Katzer
1910 р. 234, 1900 р. 22 det. Е. Mojsisovics). Donji karnik sa sk. HaloЬia cf.
hoernesi iz krovine rudnog lezista u Saskom dolu. Gornji karnik sa sk. HaloЬia
austriaca iz svijetlih krecnjaka u Ыizini crvenih krecnjaka sa amon. Jovites
bosnensis Mojsisovics (loc. typ. је Saski dol). Za lijas na N od Varesa vidi
DUBOSТICA.

VARESKO BRDO- NEVACKA- BERКOVINA (RAJON НАN

PIJESKA) (ВН265) Barem - apt. Krecnjak sa for. (Choffatella,
Everticyclammina, Nezzazata, PalorЬitolina, Pseudocyclammina, Sabaudia),
sk. (Requienia, Toucasia) i puz. (Actaeonella).

D1-z VAROS (DOBRO POLJE) selo u о. Dobro polje (ВН16, М. Zivanovic

SE16 1970) Donji do srednji devon. Tamni plocasti krecnjak sa krinoidima, kor.
(Favosites) i dosta primjeraka konod. Ponderosus unicostatus.

VAROSКARIJEКA (BUZIМ NNW) (ВН20, М. Sparica 1981) Gornji

trijas. TurЬiditni krecnjak sa for. (Glomospirella, Involutina) i alg. (Ciypeina).
Na Е od sela, na GreЫju, su crveni krecnjaci karnika sa amon. (Ptychites,
Sageceras, det. М. Andelkovic 1959).

572
 VAROSKI РОТОК (ZALOMKA) Lijeva pritoka Zalomke (V. Mudrenovic
i Ј. Gakovic 1964, ВН79, 11 О) Donji karnik (kordevol}, tankoslojeviti krecnjaci
и izmjeni sa tufogenim glinama, roznjakom i dolomitom, sa sk. (Cassianella),
for. Frondicиlaria woodwardi i amon. (Arcestes, Joannites).

м VATELJ (KUPRES SW) Kota 1163 m izmedu r. Miljas i Mrtvica, povrsine

SW30 5 km (F. Katzer 1921 ). Slatkovodni miocen. Stariji laporci sa риZ. (Bythinella,
PlanorЬis, Prososthenia) i sk. (Dreissena). Mladi laporci sa puz. (Marticia,
Melanopsis, Melanoptychia).

Jl VEJA РОТОК, pritoka Drezanke nizvodno od s. Buncic na N od Cabulje

HW33 р l. (S. Behl ilovic
1964) Srednjilijas, Ьituminozni krecnј ak sa sk. (Protodiceras)
i Ьituminozni laporci sa florom listova (Eqиisetites).

VELETOVO, s. и о. Velji Lиg na W od Dobruna, na NE od Visegrada (Т.

Sliskovic 1974 а) Gornji turon - koniak. Grebenski krecnjak sa rud.
(Distefanella, Durania, Radiolites, OrЬignya, Vaccinites) i santon - kampan
sa rud. (Milovanovicia, OrЬignya, Praelapeiroиseia, Radiolites, Vaccinites).

Klt2-2
VELEZ PLANINA od grada Mostara na Е (ВН236, 246, Т. Sliskovic 1965,
НЕ53 1966 а) АZЬ- cenoman, uslojeni krecnjak sa for. (Coskinolina, Cuneolina,
Nezzazata, Nummolocиlina, Valvulina) i alg. (Thaиmatoporella). Cenoman sa
rud. (Ichthyosarcolites, Neocaprina), loc. typ. rиd. Ichthyosarcolites
monocarinatиs. Gornji cenoman, bijeli grebenski krecnjak sa sk.
(Chondrodonta, rud. (Caprina, Ichthyosarcolites, Neocaprina, Saиvagesia), loc.
typ. rud. Neocaprina salopeki.

К1 VELEZ I CABULJA (ВН234) Valang- otriv, dolomiticni krecnjak sa for.

НЕ52а (Coskinolinoides, Cuneolina, Favreina, Textиlariella, Trocholina), alg.
(Actinoporella, Clypeina, Munieria, Pianella, Salpingoporella, Тhaumatoporella)
i infuz. (Campbeliella, Favreina, Vaginella).

К2 VELEZ- RASКA GORA- TRTLA (ВН244, 246, 247) Cenoman,

НЕ52Ь krecnjak sa for. (Cuneolina, OrЬitolina), sk. (Chondrodonta), rud. (Caprina,
Caprinиla, Eoradiolites, Ichthyosarcolites, Neocaprina, Orthoptychиs,
Praeradiolites, Schiosia, Saиvagesia). Donji turon sa for. (Cisalveolina,
Cuneolina, Dicyclina, Nezzazata, Pseиdochrysalidina, Pseиdolituonella), sk.
(Chondrodonta), риz. (Nerinea, Trochactaeon) i rud. (Caprinиla, Dиrania,
Eoradiolites, Saиvagesia, Schiosia). Gornji turon, krecnjaci sa rud.
(Distefanella, Durania, Hippuritella, OrЬignya, Plagioptychиs, Radiolites,
Sauvagesia, Vaccinites).

ЈК 1 VELEZ I PODVELEZJE (Т. Sliskovic 1965 с) Donji lijas. Krecnjak sa sk.

НЕ52с (Cochlearites, Lithiotis), for. (Haurania, OrЬitopsella, Tetrataxis) i alg.
(Palaeodasycladиs, Thaиmatoporella). Neokom sa for. (Cuneolina, Favreina)

573
 i alg. (Clypeina, Munieria, Salpingoporella). Barem -apt sa for. (Cuneolina,
Favreina, OrЬitolina) i alg. (Вacinella, Salpingoporella). АlЬ, krecnjak sa puz.
(Nerinea), for. (Cuneolina, Favreina, Nezzazata, Nummoloculina,
Pseudocyclammina) i inc. sed. (Aeolisacus).

К 1 +2 VELEZ- PODVELEZ (Т. Sliskovic 1963 а) Neokom sa algom

НЕ52d Salpingoporella annulata. Barem- apt, krecnjaci sa alg. Salpingoporella dinarica
i for. OrЬitolina discoidea. Srednji cenoman - gornji turon sa sk.
Chondrodonta jaonnae i Ch. munsoni. Cenoman sa rud. Ichthyosarcolites
poljaki i pu2:. Nerinea olisiponensis. Turon sa puz. Nerinea scblonensis i rud.
Durania gaensis. Donji do srednji turon sa for. Globotruncana lapparenti.
Santon- kampan sa rud. (Durania, OrЬignya, Vaccinites). Kampan sa for.
Keramosphaerina tergestina.

М2 VELIКA ILOVA (PRNJAVORSКI BAZEN N), mjesto na N od Pmjavora

N88 (Th. Fuchs 1890) Baden, krecnjak sa sk. (Isocardia, Modiola, Pecten,
Pholadomya).

К2 VELIКA NJIVA I
GREDA. kote na vodomedi sliva Jale na N od Tuzle
NE28 (ВН274) Gornji senon, laporci i laporoviti krecnjaci sa for. (GloЬigerina,
Globotruncana).

Т2 VELIКE VLASULJE, vrh Maglic planine na SSE od Tjentista (ВН90). Na

SE13 N od vrha gornji anizik, crven brecast krecnjak sa amon. (Arcestes,
Proarcestes).

S3 VELIКI РОТОК, na S od mjesta Praca, u donjem toku potoka (Н. Spasov i

El6 I. Filipovic 1968 р. 35, R. Buzaljko, V. Kostic-Podgorska i Е. Kulenovic 1979).
Gornji silur. Horizont sa krinoidima («Scyphacrinus») paket krecnjaka, lidita,
pjeseara, zatim krinoidni krecnjaci sa konod. (Belodus, Hindeodella, Ozarkodina,
Plectospathodus, Spathognathodus).

Т1 VELIKI SKOCAJ (ВIНАС S) (ВН38) Kampil u MeUinovackoj dragi, 5 km

NW69 od Bihaca. Plocast laporovit krecnjak sa sk. (Gervillia, Myophoria, Pecten,
Pseudomonotis), риZ. (Natiria) i amon. (Тirolites ).

м VELIKO PALANCISTE- НAJDAREVCI (KOZARA PL.) (F. Кatzer

NW57 1918) Blizu prevoja na putu Prijedor- DuЬica. Slatkovodni miocen. Laporci
i laporoviti krecnjaci sa sk. (Congeria, Pisidium), ostrakodima i fl. list.
(Glyptostrobus, Laurus, Myrica, Myrsine, Persoonia, Pinus - det. Н.
Engelhardt):

Т 1 +2 VEOVACA(VARES ESE) (М. Atanackovic et al. 1978) Istrazni radovi na

СЕ25 obojene metale Ьlizu s. Daidansko. Kampil sa sk. (Мyophoria) i pui. (Natiria).
Anizik sa brah. (Rhynchonella, Spirigera, Terebratula).

574
ЈК 1 VШUSA PLANINA (BILECA NW) (Lj. Natevic, Т. Zivaljevic i Р. Buric
НЕ53а 1966). Najdonji lijas sa sk. (Мega1odus) i alg. (Palaeodasycladus). Srednji
lijas sa sk. (Lithiotis) i for. (OrЬitopsella). Doger, oolitni krecnjak sa alg.
(Selliporella). Donji та/т sa hidroz. (C1adocoropsis) i for. (KurnuЬia). Barem
- а!Ь dolje sa for. (Favreina) i a1g. (Munieria, Sa1pingoporella), navise sa a1g.
(Вacinella, Sa1pingoporella).

Р3 VIНARI (PRACA SW) (V. Kostic-Podgorska 1958) Gornji perm, krecnjak

Е17 sa puz. (Loxonema, Natica, Turbonilla).

М VIJACANI (PRNJAVOR SSW) (F. Katzer 1918) Slatkovodni miocen.

N89 Laporac iz krovine ugljenog s1oja sa sk. (Congeria) i puz. (Melanopsis,
Neritodonta, Theodoxus) i tvrdi plocasti laporac sa puz. (Melania). Stariji
miocen slatkovodni (М. EremUa 1969) u Savicima i potoku Topolovac.
Pjeskovito-glinoviti slojevi sa sk. (Congeria) i puz. (Мelanopsis).

М VIJAКA RIJEКA (VIJACANI) (F. Katzer 1918) Slatkovodni miocen. Na N

N90 strani rijeke meki laporac sa sk. (Congeria) i puz. Melanopsidae.

Ј3 VIJENAC VRН (LUКAVAC SSW) (F. Katzer 1916) Najgornja jura,

NE29 krecnjak sa hidroz. (Ellipsactinia).

Рс/Е MVINJANI (POSUSJE) (Е. Jungwirth 1981) Prelaz paleocen 1 eocen

НW17 pokriven mladim slatkovodnim miocenom. Vidi ZAGORJE

М VIR- КАDIМ (POSUSJE NW) (Е. Jungwirth 1981) Мladi miocen, laporci
НW18а sa sk. (Congeria, Pisidium), puz. (Fossarulus, HydroЬia, Melanopsis, Pyrgu1a)
i a1g. (Chara).

М VIR POLJE (POSUSJE WNW) (F. Katzer 1921) Slatkovodni miocen.

HW18 laporac sa pliZ. (Fossarulus, P1anorЬis).

Т2 VISEGRAD (S) (ВН97) Iduci uz Drinu. Anizik, krecnjak sa for.

Е38 (Meandrospira, Pilammina).

Ј3 VISNJEVO (NADINICI) 1 PLUZINE (CRVANJ) (ВН207) Oksford-

НЕ55 kimeridz sa for. (КurnuЬia, Protopeneroplis, Trocho1ina) i alg. (Macroporella,
Thaumatoporella). Кimeridz- titon sa hidroz. (Ellipsactinia) i a1g. (C1ypeina).

Е/01 VIТANOVIC -1,2 (BRCKO NW) (ВН156, 204, 1. Soklic 1981) Duboke
М 2+3 busotine na naftu na podrucju s. Gorice. Eocen- oligocen na dub. 1277-
NE152 1273 Gezgro), cmi skriljavi glinac sa for. Hastigerinella eocenica i Orbulina
Ьi1obata (det. S. Mu1dini 1955). Sarmat. Jezgro sa dub. 950-900 m sa for.
(Articulina, Elphidium), sk. (Cardium, Irus) i pliZ. (Pirenella). Jezgro sa 865-
823 т (pojedinacno) sa sk. (Cardium, Irus) i puz. (Pirenella) (det. 1. Soklic

575
 1955). Novoros sa dub. 746-717 m sa sk. (Paradacna). Donji portafer sa
631-555 m sa sk. (Congeria, Didacna, Monodacna, Paradacna, Parvidacna).
Srednji portafer sa 555-53 7 m, laporci sa sk. Prosodacna vutskitsi,
Limnocardium arcaceuп i L. ochetophorum. Sve па busotiпi Vitaпovic -1.
Det. ропtа Р. Stevanovic. Jezgro sa 925-743 па busotiпi Vitanovic -2 odgovara
novorosu sa sk. (Congeria, Didacna, Dreissena, Paradacna), а sa 743-660 m
donjem portaferu sa sk. (Didacna, Dreissena, Paradacna, Parvidacna).

VIТOROG PLANINA (KUPRES NW) (ВН204) Oksford- kimeridz sa

hidroz. (Cladocoropsis) i for. (KumuЬia, Nautoloculina). Кimeridz- titon sa
for. (Pseudocyclammina, Trocholina) i alg. (Clypeina, Macroporella,
Salpingoporella, Solenopora).

VIТOROG- НRВLJINA (KUPRES W) (L. Vujnovic 1980) То је

struktumo-facijalna jedinica. Oksford- kimeridz sa for. (Conicospirilina,
KumuЬia, Nautoloculina, Protopeneroplis) i hidroz. (Cladocoropsis). Кimeridz
- titon na aпtiklinali Kocevci sa for. (Pseudocyclammina, Trocholina) i alg.
(Clypeiпa, Salpingoporella- det. К. Vlahinic i N. Lausevic). Neokom sa alg.
(Macroporella, Salpingoporella) i infuz. (Campbelliella, Tintinopsella). Turon
vrsnog dijela planinskog masiva Vitorog, sa sk. (Chondrodonta), rudist.
(Radiolites), риZ. (Ptygmatis- det. G. Dutina).

VIТOROG I MOSOR (KUPRES NW) (L. Vujпovic 1980) Na NE dijelu

Vitoroga, na N od s. Semenovac i Novo se1o. Gornja jura, grebenski krecпjaci
sa for. (Trocholina), puz. (Nerinea, Ptygmatis), hidroz. (Ellipsactina,
Sphaeractinia- det. К. Vlahinic, N. Lausevic i G. Dutina).

К2 VIТOVLJE 1 KORICANI (SLIV UGRA) (Т. Sliskovic 1982) Mastriht.

CW51 а Loc. typ. rudist. Gorjaпovicia polsaki Sliskovic.

М VIТOVLJE I МUDRIКE (SLIV UGRA) (F. Katzer 1918) Slatkovodni

CW23 miocen, erozioпa krpa koja povezuje Jajacki Ьаzеп sa Zenicko-sarajevskim.
Sa sk. (Congeria) i puz. (Fossaru1us, Limnaeus).

Ј2 +3 VJETRACA I RIJEKA (ANTIКLINALA ZALOMКA) (ВН189) Donji dio

НЕ54 dogera, krecnjaci sa for. (Globlgeriпa, Vidaliпa). Srednji dio dogera, krecnjaci
sa alg. (Thaumatoporella). Najmladi doger sa for. (Protopeneroplis,
Trocholina). Prelaz doger 1 malm sa for. (КumuЬia) i hidroz. (Cladocoropsis).

К2 VLAКA RIJEКA (KOD MILICA) (Ј. Mitrovic 1978) Cenoman. Od usca

Е39 Vlake u Lukavicu 100 m uzvodno su modrikasti krecnjaci sa skoljkasima,
puzevima ijezincima(Diplodia, Heliaster, Hemiaster). Od usca uzrijeku Vlaku
oko 450 m паdепје jezinac Miotoxaster fourtani. lduCi dalje uz Vlaku, ра uz
njenu desnu pritoku koja silazi sa Redzevca (701 m), oko 1 km od usca Vlake
u Lukavicu su laporci i \aporoviti krecпjaci sajeziпcem Hemiaster.
К2 VLASENICA (RAJON) (Р. Oppenheim 1906) Gornja kreda sa for.

576
Е40 Orbltolina concava. (F. Katzer 1916) lduCi putem iz Vlasenice za Кladanj
nasao је rudist Caprina cf. adversa.

VLAsн: PLANINA (TRAVNIK N) (Т. SliSkovic 1978) Тiton zauzima

najvise vrhove Vlasica, preteZпo kao sprudni krecnjak sa hidroz. (Ellipsactinia)
i puz. (Nerinea, Ptygmatis). Cenoman na W ograncima Vlasica, krecnjaci sa
for. (ConicorЬitolina) i sa rudist. (Caprina, Neocaprina, Ichthyosarco1ites).
Slijedi hijatus ра zatimsenon, karbonatni klastiti.

VLASКA STIJENA (PRACA Е) (Н. Spasov i 1. Filipovic 1966) Padine

V1aske stijene visoke 929 т. Gornji silur sa konod. (Be1odus, Нindeodlla,
Oneodus, Ozarkodina, Plectospathodus, Spathognathodus). Srednji devon sa
tri1oЬitom (Eifliarges).

Е2 VODICE (MAJEVICA PLANINA) (Р. Oppenheim 1901) Srednji eocen па

NE153 N grebenu Majevice, sa forarniпiferom Nummulites atacicus.

М VOGOSCA (SARAJEVO NW) (F. Krasser, D. Vaskovic 1931)

СЕ12 Slatkovodni miocen Zenicko-sarajevskog bazena sa florom listova
(Cinnamomum, Cyperites, Laurus, Pterocarya, Widdringtonia).

М VOJKOVICI (ROSKO POLJE W) (F. Katzer 1921) Ovo polje predstavlja

SWЗl izdignuti пastavak Duvanjskog polja prema S. Slatkovodni miocen. Podiпa
ugljenog sloja, tamni laporac sa puz. (Melanopsis). Кrovina ugljenog sloja sa
sk. (Coпgeria, Dreissenomya) i pliZ. (Bythinia, Bythinella, Fossarulus, Hydrobla,
Melanopsis, Nematurella, PlanorЬis).

М2 VOJSKOVA(BOS. DUBICA SSE) (D. Pilar 1879) Baden. U Vojskovi kod

NW58 Pucara, krecnjak sa sk. Spondylus crassicostata. (Ј. Mitrovic 1969) Baden,
krecnjak sajez. (Ciypeaster).

Т 1 +3 VOLUJAК PLANINA (TJENТISTE SSE) (ВН52, 115) Kampil па NE

SE14 padini Volujka, supljikavi pjeskoviti krecnjak i crveni ooliticni krecnjaksa for.
(Frondicularia, Meaпdrospira), sk. (Pecten), pliZ. (Natiria, Turbo). Slijedi sredпji
trijas i karnik i па kraju norik- ret, megalodontni krecnjak sa for. (Permodiscus,
Vidaliпa), alg. (Thaumatoporella) i пanopl. (Aulotortus ).

Ј1 VOZNICA РОТОК (ZALOMКA) (М. Gakovic 1986) Lijas. Vidi

НЕ56 ZALOMКA

ЈЈ 3 VRAN PLANINA (CVRSNICA NW) (ВН168, 202) Donji lijas sa for.

SW41 (OrЬitopsella). Srednji lijas, krecnjak sa sk. (Durga, Lithiotis). Gornji lijas,
krecnjak sa for. (Vidalina) i alg. (Thaumatoporella). Oksford - kimeridi,
bankovit krecnjak sa hidroz. (Ciadocoropsis), for. (Kurunbla, Protopeneroplis,
Trocholina) i alg. (Thaumatoporella).

577
К1 VRANDUК {TUNEL) Na N od Zenice (R. Blanchet et al. 1969, cit. В.
CW53 Derkovic 1971) Berias sa infuz. Calpionella alpina.

Dp 2 VRANICA PLANINA (RAJON) Lok.: dolina Bistrice, Goletica, Dobruska

CWll pl., LoCika, Pogorelica, Zec pl. (М. Zivanovic 1969 а) Ems i ajfel. Dolomiticni
krecnjaci sa kor. Favosites vranicae Zivanovic (loc. typ.) i stromatoporidom
Amphipora, Stachyodes. Loc. typ. zaAmphipora Ьistricae Zivanovic је dolina
r. Bistrice.

М 1 +2 VRANOVAC РОТОК (PRNJAVORSKI BAZEN) (В. Stojcic, R.

N91 Marinkovic i Ј. Sofilj 1978) Karpat sa slatkovodnim interkalacijama talozen
ovim redom: 1. -Laporci sa Uvigerina acuminata, U. bononiensis primiformis,
U. graciliformis, U. parkeri breviformis, U. uniserialis i drugim for. (Cassidulina,
GloЬigerinoides, Globoquadrina, Guttulina, Nonion, Valvulineria). 2. -
Komglomerat i pjescar sa sk. (Congeria) i puz. (Melanopsis). 3. -Pjeskovit
krecnjak sa for. StreЬius beccarii i Nonion boueanum. 4. -Konglomerat i pjescar
sa sk. (Congeria) i puz (Cerithium). 5.-Tufiticni laporac sa for. (Globorotalia,
Lenticulina, Valvulineria). Baden 6. - Tufiticni laporac sa sk. (Amussium) i
for. (Amphimorfma, Nonion, Plectofrondicularia, Spiroplectammina). 7.-
Glinovit 1aporac sa pterop. (Vaginella) i for. Globlgerinoides trilobus, Uvigerina
parkeri i drugim for. (Bulimina, Ciblcides, GloЬigerina, GloЬigerinoides,
Globoquadrina, Globorotalia, Orbulina). 8. -(и izvorisnom dijelu Vranovca)
Bjelkast laporac sa skaf. (Dentalium), puZ. (Chemnitzia, Turritella) i for.
(CiЬicides, GloЬigerina, GloЬigerinoides, Globorotalia, Ceratobulimina,
Glandulina, Guttulina, Gyroidina, Marginulina, Martinottiella, Nodosaria, Nonion,
Robulus, Spiroplectammina, Stylostomella, Uvigerina).

Ј3 VRATAR (ZELENGORA- VOLUJAК) Greben koji povezuje ove

SE15 planine. (R. Radoicic 1963) Titon, krecnjaci sa roznjacima, sa infuz.
(Calpionella).

С2 VRATOLOM (BOS. NOVI S) Ud. 5 km (S. Maksimcev 1971, det. S.

NW20 Stojanovic-Kuzenko) Srednji karbon sa brah. (Chaoiella, Orthotetes, Spirifer)
i triloblt Pseudophillipsia sp.

К1 VRDI (CABULJA PL.) Selo na S od Donje Dreznice (S. Behlilovic 1964)

HW34 Neokom. Uslojen krecnjak sa sk. (Veniella) i alg. (Salpingoporella).

М VRНPEC - VESELA- PORICE (BUGOJNO) Selo na putu za Kupres (F.

CW24 Katzer 1918) Slatkovodni miocen sa dobro ocuvanom fl. list. pogodnom za
kutikularnu analizu. Vidi PORICE

Т1 VRNOGRAC- BOS. KRUPA Na tom potezu (М. Sparica 1981) Kampil sa

NW69a for. (Ammodiscus, Meandrospira).

М2 VRSANI (TUZLA S) (М. Atanockovic 1985) Baden. Vidi CAKLOVICA

NE154 PL.

578
М VRTOCE DONJE (DRVAR NW) Opcina (М. Grund 1903, F. Katzer 1921)
SWЗЗ Slatkovodni miocen sa pilZ. Diana exilis Brus.

М VUCIPOLJE (DUVNO WNW) Selo u о. Josanica (F. Katzer 1921) Stariji

SW32 miocen. Neposredna krovina «tusnickog» ugljenog sloja је laporac sa sk.
(Pisidium), fl.list. (Cyperites) i fl. plodova (? Ceratophyllum). Slijedi laporac
sa sk. (Congeria) i риZ. (Bythinia, Melanopsis, Neritodonta, PlanorЬis), zatim
glinovit i plocast laporac sa sk. (Pisidium) i риZ. (Melanopsis). Dalje navise је
plocast laporac sa sk. (Congeria) i puz. (Clivunella). (V. Kochansky-Devide i
Т. Sliskovic 1972) Stariji miocen iz vise krovine sa faunom klivunelida. Loc.
typ. vrste Delminiella soklici Koch. Dev. et Sliskovic.

К2 VUCJAK PLANINA Srednji ijuZni dio planine (ВН294) Konijak.

Nll Krecnjak i laporac sa for. (Globotruncana) Santon- kampan. Кrecnjak sa
for. (Globotruncana) Sjeverni obronak Vucjaka, W od s. Brusnica (Т. Sliskovic
1978) Santon - donji kampan. Crvenkast kristalast krecnjak sa rud.
(Vaccinites).

М2 VUCJAK (NOVI UGLJEVIK) Brijeg na S od naselja (М. Atanackovic

NE155 1985) Baden. Vidi SJEVEROISTOCNA BOSNA

К 2 Рс 1 VUKOVIC- KRICI<: I VUKOVIC- MELINA (ЈАЈСЕ NE) U slivu Ugra,

CW54 u о. Dobretic (Т. Sliskovic 1984 Ь) Donji paleocen, brece i konglomerati sa
pretalozenim rudistima starosti gornji kampan - mastriht (Apulites,
Нippuritella, Hippurites). Vidi UGAR I GORNJI UGAR.

М VUKOVO I КAJMICI (TESANJ WNW) Selo u о. Jelah (F. Katzer 1918)

N92 Slatkovodni miocen. Preko konglomeratskog paketa leze pjeskoviti laporci
sa ostrakodima i sk. (Congeria), zatim laporoviti krecnjaci sa puz. (Melania,
Melanopsis, Neritodonta) i sk. (Congeria).

М3 ZABRDE (UGLJEVIК NW) (ВН178) Panon sa sk. (Congeria, Paradacna)

NE155a Donji pont sa sk. (Paradacna).

Т1 ZAGAJNICA (MILJEVINA) Selo Zagajnica SE, s. Stup S, u koritu potoka

SE16 (S. Cicic i N. Pudar 1966, det. Z. Mihailovic 1962)Donji trijas, pjescar sa sk.
(Anodontophora, Gervillia) i pilZ. (Turbo).

М ZAGAJNICA РОТОК (BREZA) Blizu centra rudnickod naselja. (F. Katzer

СЕ13 1918) Slatkovodni miocen, p\ocast laporovit krecnjak sa fl. list. (Acacia,
Carpinus, Cassia, Ce1astrus, Rhamnus- det. et puЬl. Н. Engelhardt 1904).

РсЕМ ZAGORJE (POSUSJE WNW) Lokalitet: Nugli, Sumljevci, Tatinci, Vinjani,

HW19 Vir-Kadim, Zagorje, Zamace (Е. Jungwirth 1981, 1985) Plaeocen 1 eocen
(prelaz) sa for. (Alveolina, Coskinolina, GloЬigerina, Idalina), sk. (Sphaerium),

579
 puz. (Leptopoma), alg. (Lithothamnium). Stariji ili donji eocen sa for.
(Discocyclina, Nummulites, Orbltolites), kor. (Goniarea, Rhabdophyllia) i sk.
(Cardium, Lucina). Donji do srednji eocen (prelaz) sa for. (Alveolina,Assilina,
Nummulites). Srednji do gornji odnosno mladi eocen sa for. (Alveolina,
Chapmanina, Gypsina, Nummulites, Sphaerogypsina), sk. (Divaricardium,
Meretrix, Modiola, Phacoides, Tellina, Thracia), puZ. (Ampulina, Campanile,
Cepatia, Cerithium, Diastoma, Natica, Trochus, Velates), kor. (Astraeopora,
Pattalophyllia) i jez. (Conoclypeus). Мladi miocen (det. В. StojCic) sa sk.
(Congeria, Pisidium) i puz. (Fossarulus, HydroЬia, Melanopsis, Pyrgula).

К 2 Рс 1 ZAGORJE I NUGLA (POSUSJE WNW) Na S od tih sela (Е. Jungwirth

HW19a 1981) Santon- kampan sa rud. (Gorjanovicia), for. (Globotruncana), infuz.
(Aeolisacus, Pithonella, Stomiosphaera), alg. (Thaumatoporella). Donji
paleocen (dan), pjeskovit krecnjak sa sk. (Sphaerium) i puz. (Stomatopsis,
Teinostoma).

Т
3 ZAGRADSКIPOTOK (RUDE) Lokacija odgrada 4 kmna W. (R. Buzaljko
Е41 1971, det. S. Pantic) Karnik. Gusti plocasti krecnjak sa alg. (Clypeina).

Е2 ZAНUМLJE (MOSTAR) (Th. Fuchs 1890) Srednji eocen. Laporci sa puz.

HW20 (Pileolus, Velates).

М ZАКОМО (ROGAТICA NNW) (F. Katzer 1921) Slatkovodni miocen na N

Е6 od Velikog Koma (941 m). Laporci i laporoviti krecnjaci sa ostrakodima, puz.
(НydroЬia, Melanopsis), sk. (Congeria, Pisidium), fl.list. (Glyptostrobus).

К2 ZALOM (КIFINO SELO SE) Lokacija 400 m na SW od seoske cesme (Т.

НЕ57 Sliskovic, 1963, 1968 Ь) Gomji kampan-mastriht. Krecnjaci sarud. (Katzeria,
Vaccinites).

Ј 1 +2 ZALOMKA 1 MIНOLJACA (RAJON GACKO) Lokacija Voznica i Rilje u

НЕ58 dolini Zalomke i teren Miholjaca na Е od Gacka (М.В. Gakovic 1986)
Biomikritski, laporoviti ili silifikovani krecnjaci donje jure i to: Hetang, sinemur
i dorifi plinsbah sa for. (Ammodiscus, Globochaete, Involutina, Ophthalmidium,
Vidalina). Podina gornjeg plinsbaha (domera) sa for. (Globochaete,
Trocholina) i amon. (Arieticeras, Derolytoceras, Protogrammoceras). Gorrifi
plisbah (domer) sa for. (Globochaete, Involutina, Trocholina, Vidalina i amon.
(Alocolytoceras, Arieticeras, Audaxlytoceras, Canavaria, Dactylioceras,
Derolytoceras, Juraphyllites, Liroceratoides, Lytoceras, Naxensiceras,
Partschiceras, Phylloceras, Protogrammoceras, Ugdulenia). Toars sa for.
(Globochaete, Involutina, Trocholina, Vidalina), amon. (Calliphylloceras,
Grammoceras, Harpoceras, Hildaites, Hildoceras, Mercaticeras,
Phymatoceras, Polyplectus) i belem. (Brachybelus, Dactyloteuthis,
Passaloteuthis, Salpingoteuthis). Doger, krecnjak sa amon. (Stephanoceras).

Е2 +3 ZAMACA 1 GAJINE (POSUSJE NW) (Е. Jungwirth 1981) Мladi srednji

580
HW21 eocen i gornji eocen sa for, (Alveolina, Chapmanina, Gypsina, Nиmmиlites),
sk. (Cardiиm, Lиcina) i kor. (Calamophyllia, Goniarea, Pattalophyllia, Porites,
Rhabdophyllia).

К2 ZAPADNA HERCEGOVINA (ВН251) Donji senon sa rud. (Vaccinites).

HW14aGornji senon sa rud. (Boиmonia, Нippurites).

К1 ZAPADNA I JUGOZAPADNA BOSNA (ВН239) Npr. na оЬоdи

SW42 Livanjskog potia, na SW Jadovnika, na W Durine glave, na Straibenici, Smokovoj
gredi, kod Osredka, u podrucju Vucjaka, izmedu Malog Cvjetnica i BoboUuske,
NW Osjecenice, izmedu Martin Broda i Oraskog brda, na S i SW Drvarske
kotline, naW Grmeca, na Malom Ljutocи, kod Zavelja na SW od Bihaca.
Barem- а!Ь, uslojeni krecnjaci sa for. (Coskinolina, Cuneolina, Dictyoconus,
Favreina, Haplophragmoides, OrЬitolina, Pseиdochrysalidina) i alg. (Вacinella,
Cylindroporella, Munieria, Salpingoporella).

М2 ZARICA RIJEKA u s. Mali Prnjavor, na NW od Kotorskog (Z. Grkovic

N93 1966, N. Eremija 1971) Baden. Vidi MALI PRNJAVOR I OBSINE

Т3 ZAVAJIT- TRВUSCE Zavajitje na SE, а Trbusce (о. Zakmur) na SSW

SE17 od Foce (ВН114) Gornji trijas, organogeni krecnjak sa for. (Frondicularia,
Triassina).

Ј3 ZAVALA I RAVNO na Popovom роlји (ВН192) Oksford- kimeridz,

НЕ59 krecnjaci sa hidroz. (Cladocoropsis) i for. (Conicospirillina, Kurnubia,
Pfenderina).

Ј/] 2 ZAVALA- SLANO, izmedu Popovog polja i mora (ВН162) Lijas sa sk.
НЕбО (Lithiotis, Pachymegalodon). Lijas- doger sa for. (Haиrania, Labyrinthina,
OrЬitopsella, Pseиdocyclammina) i alg. (Palaeodasycladиs, Teиtloporella,
Thaumatoporella).

Е3 ZAVID -3, bиsotina za naftи na S od s. Rastosnica na Majevici. (К.

NE155b VeUkovic i R. Dzodzo 1964) Gornji eocen sa for. Nonionhalkyardi Cиshman.

ЈЗК2 ZAVIDOVICI NE, и donjem toku Кrivaje i sire (ВН259, 262, 263). Тiton
СЕ26 sa for. (Conicospirillina) i alg. (Macroporella). Тiton - valang sa hidroz.
(Ellipsactinia) i infuz. (Calpionella, Tintinopsella). Gornji сепотап, laporovit
krecnjak i laporac sa for. (Rotalipora). Donji turon, laporovit krecnjak sa for.
(Globotruncana, Rotalipora).

К2 ZAVIDOVICI- MAGLAJ, na sirem prostoru (ВН263) Сепотап - turon,

СЕ27 plocast krecnjak sa for. (G\obotruncana). Катрап, krecnjak sa for.
(Globotruncana).

Т 2+3 ZAVIDOVICI (S) (ВН117) Olistoliti stijena srednjeg i gornjeg trijasa и

581
СЕ28 melanzu s. Mirovic i Suha u о. Cardak te daUe na SE. Кrecnjaci sa for.
(Triassina). nanof. (Au1otortus).

ZВISCE (ZВIC) (FOCA NNW) (F. Katzer 1924) Gornji perm. ZЬic је s. u
о. Jabuka. Krecnjak sa puz. Bucania suhaёnsis, skafop. Anta1is multip1icatus i
krin. Cyathocrinиs ramosиs.

Q, ZELENA PECINA (MOSTAR SSE) (М. Ma1ez 1973, 1980, Т. Sliskovic

НЕ23 1979, V. Malez 1983) Ulaz и pecinuje u vertikalnoj stijeni koja se izdize iznad
izvorar. Bune. Prema istrazivanjиiz 1957 i ranije(A. Benac 1957) visi s1ojevi
u sondi iskopanoj u tlu pecine sadrze artefakte neolitske i eneolitske kulture.
PremaD. Basleru (1974) fosili iz sloja «i» (dub. 4,2 m) i sloja «n>> (dub. 4,7 m)
odgovarajи tretem stadijalu virma, sto је potvrdeno i radiometrijski. Iz tih
s1ojeva М. Malezje odredio sisare (Capra, Lepиs, Marmota, Microtиs, Sorex),
а V. Ma1ez ptice:
Anas Cygnиs Garu1us Perdix
BomЬycilla Dendrocopиs Lagopиs Phasianиs
Chloris Falco Laniиs Pica
Coccothraиstes Fulica Lyrurus Sco1opax
Со1аеиs Galerita Oriolиs Stema
Corvus Gallinago Passer Turdus

ZELENGORA (ТJENТISTE W) (ВН89, 92) Srednji anizik. Krecnjak s~

brah. (Menzelia, Spiriferina, Spirigera, Terebratиla) i for. (Earlandinita,
Meandrospira, Neoendothyra). Ladinik sa lokaliteta Tonemica, Jabucke strane,
Vratar, Mala Siljevica. Laporoviti krecnjak sa sk. (Daonella, Posidonia) i for.
(Frondicиlaria).

м ZENICA(OKOLINAGRADA) (D. Stur 1879, Е. Mojsisovics 1880, F.

CW25 Кrasser 1890, F. Katzer 1918). Slatkovodni miocen. Laporci iz krovine иgljenih
slojeva «glavne grupe>> sa fl.1istova:
Acer Fagus Qиercиs
Bombax Gleditschia Rhamnиs
Carpolithes Glyptostrobus Salix
Ce1astrus llex Sequoia
Cinnamomum Persea Zelkova
Eleagnus Phragmites Zostera
Stariji miocen slatkovodni (V. Kochansky-Devide i Т. Sliskovic 1972) sa
pulmonatnim puzem Delminiella soklici Koch. Dev. et Sliskovic. Pomenuti
autori izvrsili su odredbи ove vrste na osnovu ј ednog primj erka iz Katzerove
ostavstine pohranjene и Zemaljskom muzejи В. i Н. koji primjerakje Katzer
privremeno oznacio imenom prosobranhijata roda «Velutina». Locus typicus
vrste Delminiella soklicije VucipoUe kod Duvna, dokje Zenica lokus paratipa.

м ZENICKO- SARAJEVSКI BAZEN (Н. Engelhardt 1900-1913, N. Pantic

582
CW26 1961, 1962 in М. Muftic 1965). Oligomiocen s. str., sedrasti Ьituminozni
krecnjak sa fl. list. (Ulmus). Donji miocen tj. donji dio «glavne ugljonosne
zone» sa fl. list. (Carpolithes, Castanea, Fagus, Dex, Phragmites, Quercus,
Rhamnus, Sequoia, Ulmus). Srednji miocen tj. nivoi glavnog i krovnog ugljenog
sloja sa fl. list. (Acacia, Ailanthus, Alnus, Amygdalus, Andromeda,
Anoectomeria, Arundo, Benzoin, Betula, Berchemia, Carpinus, Castanea,
Cinnamomum, Eucalyptus, Fagus, Glyptostrobus, Dex, Juglans, Juncus, Laurus,
Myrica, Ostrya, Pinus, Quercus, Rhamnus, Salix, Sequoia, Тilia, Xylopia).
Srednji miocen tj. «prelazna zona» sa fl. list. (Acer, Alnus, Amygdalus,
Andromeda, Anoectomeria, Arundo, Banksia, Beluta, Cassia, Celastrus,
Cinnamomum, Eleagnus, Eucalyptus, Fagus, Ficus, Glyptostrobus, Dex, Juglans,
Juncus, Laurus, LiЬocedrus, Myrica, Nymphaea, Ostrya, Phragmites, Pinus,
Poacites, Rhamnus, Tilia, Typha, Vitis, Xylopia, Zelkova). Srednji do gornji
miocen tj. «lasvanska serijю> sa fl. list. (LiЬocedrus, Pinus, Poacites). (В.
Stojcic i N. Sknderovic in М. Muftic 1965) Fauna slatkovodnih mekusaca i to:
Oligomiocen s. str., «plocasti krecnjak» sa sk. (Sphaerium) i puz. (Bythinia,
Helicina, Melania, Prososthenia), «crvena serija» sa sk. (Sphaerium) i риZ.
(Ancylus, Archaeozonites, Bythinella, Bythinia, Helix, Limnaeus, Melania,
Melanopsis, PlanorЬis, Pupa}, «sedrasti i Ьituminozni krecnjak» sa sk. (Pisidium,
Sphaerium, Unio) i риZ. (Clivunella ?, Limnaeus, Melania, Neritodonta, Planor-
Ьis). Donji miocen tj. «podinski dio glavne ugljonosne zone» sa sk. (Pisidium,
Sphaerium) i puz. (Fossarulus, HydroЬia, Limnaeus, Neritodonta,
Pseudoamnicola, Valvata). Srednji miocen tj. krovina glavnog ugljenog sloja
sa sk. (Pisidium, Sphaerium) i риZ. (Вythinia, Fossarulus, Limnaeus, Neritodonta,
PlanorЬis, Pseudoamnicola, Valvata). Srednji miocen tj. krovina krovinskog
ugljenog sloja sa sk. (Pisidium) i puz. (Вythinella, Caspia, Lithoglyphus,
Neritodonta, PlanorЬis, Prososthenia, Pseudoamnicola, Valvata). Srednji
miocen, «prelazna zona» sa sk. (Pisidium) i puz. (Fossarulus, Neritodonta,
Prososthenia, Velutinopsis). Srednji do gornji miocen, «lasvanska serija» sa
sk. (Congeria) i puz. (Melania). Мlaai miocen, <<kosevska serija» sa sk.
(Congeria) i риZ. (Мelanopsis). Мlatli srednji miocen, «prelazna zona» (prema
R. Milojevic 1964) sa sk. Fossarulus pulus.

К2 ZIOONJE (CAPARDI S) (Р. Oppenheim 1906) Gornja kreda. Laporovit

NЕЗО krecnjak sa sk. Inoceramus cripsi.

Т1 ZLATE I CEHAR (JABLANICA SW) (М. Pavlovic 1932) Kampil u slivu

НNЗ 1 Doljanke. Listast laporovit glinac sa puz. (Turbo) i amon. (Тirolites).

Ј3 ZMIJANJE (MRКONJIC GRAD NNW) (ВН205) Gornja jura. Detritski

CW55 krecnjak sa alg. (Cayeuxia, Clypeina, Pseudocymopolia, Salpingoporella).

Е2 ZOLJE - DELIC BRDO (TREBOVAC) (ВН39) Srednji eocen, pjeskovit

NE156 laporac sa for. (Assilina, Asterigerina, Dentalina, GloЬigerina, Operculina) i
риZ. (Turritella).

583
М2 ZRNICI (GRADACAC) (V. Kochansky-Devide 1957). Baden. Sprudni
NE157 krecnjak sajez. (Echinolampas).

СР ZUBOVICI (FOCA S) Permokarbon и juznorn dije1u grada. (F. Katzer

SE18 1924) Pjescar sa florom listova (Lepidodendron).

м ZURUNICI (КAМENGRADSKI BAZEN) (F. Katzer 1918) Na NE dijelu

NW59 bazena. Slatkovodni miocen sa fl. list. (det. et puЬl. Н. Engelhardt 1904,
1912) (Cinnarnornurn, Dryandra, G1yptostrobus, Myrica, Pinus, Rharnnus,
Sapindus, Sequoia).

Т2 ZVORNIК (RAJON) (S. Pantic 1969) Anizik. Crven i bje1kast mrarnorasti

NE31 krecnjak sa konodont. (Gondolella, Нindeodella, Lonchodina, Ozarcodina,
Prioniodella, Roundia).

К2 ZАВА PLANINA (METKOVIC SE) (R. Radoicic 1970) Turon. Krecnjak

НЕ61 sa alg. (Marinella).

Ј2 ZDRALICE (NASELJE SRNEТICA S) (ВН177) Donji doger. Oolitni

NW70 krecnjaksa for. (Dictyoconus, Protopeneroplis) i alg. (Selliporella).

М1 ZEBLJINSKI РОТОК (PRNJAVORSКI BAZEN) Karpat ? (В. Stojcic, R.

N94 MarinkoviC i Ј. Sofilj 1978) Laporovit krecnjak sa for. (Bolivina, Cassidulina,
Ceratobulimina, CiЬicides, Eponides, Gyroidina, Nonion, Plectofrondicularia,
Pullenia, Reussella, Siphonodosaria, Valvulineria) (U koliko zajednica pripada
lozi GloЬigerinoides trilobus to је donji baden- prema М. Petrovicu 1980).

М ZEGAR I TURIJA (ВIНАС) Zegar је u о. Bihac, а Turija u о. Vrsta. (F.

NW60 Katzer 1918) Slatkovodni miocen. Laporci sa oЬiljern sk. (Congeria), puz.
(HydroЬia, Melanopsis, Orygoceras).

М ZEGAR I ZAVALJE (RAJON ВIНАС) Zavalje је opcinski centar. (R.

NW61 Jovanovic 1935) Slatkovodni miocen. Laporci sa puz. (Adelinella, Melanopsis).

М ZELJKOVICI (MEDNA) Zaseok na Е kraju bazena Medna (F. Katzer

CW27 1918) Slatkovodni miocen. Plocast laporovit krecnjak, slojne plohe sa oЬiljem
sk. (Congeria) i puz. (Me1anopsis).

Т3 ZEP PLANINA (НАN PIJESAК Е) (ВН118) Gornji trijas, izrnjena

Е42 bankovitog i laporovitog krecnjaka sa for. (Giomospirella, Involutina, Triasina,
Turrispirillina) i alg. (Clypeina, Gyroporella).

М ZEPCE- NOVI SEHER (BAZEN) (F. Katzer 1918) Slatkovodni miocen.

CW28 Meki laporci sa sk. (Congeria), ostrakodirna i puz. (Melanopsis).

К 1 +2 ZERAVICA (SLIV STUPCANICE) Od Olova na Е preko Pustog polja,

584
Е43 Vreskog brda, Nevacke, Pjenovca i Brekovine u Han Pijesku (ВН264, 265).
Gornji barem, krecnjaci sa for. (Choffatella, Sabaudia) i alg. (Salpingoporella,
Verticilliporela). Barem- apt. Кrecnjaci i laporci sa for. (Choffatella, Cuneolina,
Palorbitolina, Pseиdocyclammina, Trocholina), sk. (Reqиienia, Toиcasia), риZ.
(Nerinea) i alg. (Cylindroporella, Macroporella, Salpingoporella). А!Ь -
cenoman. Crvenkasti krecnjaci sa for. (Orbltolina, PalorЬitolina) i alg.
(Bacinella, Lithocodiиm, Cayeuxia). Сепотап. Slojevit krecnjak sa for.
(Sabaиdia), rud. (Caprina, Caprinula, Neocaprina, Ichthyosarcolites, Schiosia)
i alg. (Bacinella, Cayeuxia). U samim Zeravicama (s. u о. Nevacka kod Han
PUeska) Т. Sliskovic (1982) prema Ј. Charvet-u (1978) opisuje donji apt tipa
«bedoиli» iz Provanse (juzna Francuska) tj. Ьiodetritski krecnjak sa sk.
(Reqиieniidae), риz. (Nerinea), for. (Choffatella, PalorЬitolina,
Pseиdocyclammina, Pseиdotextиlariella, Trocholina) i alg. (Salpingoporella).
Zeravice su loc. typ. Eoradiolites plimbumensis Sliskovic.

м ZIROVIC (LIVNO NW) (N.I. Andrusov l897)Slatkovodni miocen. Zirovic

SW34 јеloc. typ. vrste Congeria pemaeformis Andrusov. То је primjerak kojeg је
Th. Fиchs (1890) opisao kao С. f. triangularis Fиchs.

м ZuLJEVICA (BOS. NOVI N) Selo na W od napиstenog rudnika иglja u

NW62 Ljesljanima(F. Katzer 1918) Slatkovodni miocen sa fl. list. (Н. Engelhardt
1916 det. et риЬl.) Pored fl. list. iz Dervisa i one kod crkve и Marinima, za
Zи~evicи senavode rod. Eиcalyptus, Glyptostrobиs, Juncиs, Phragmites, Pinиs.

ZUPSКI RAZBOJ (PRNJAVORSКI BAZEN NW) Opcinski centar.

(ВН185) Lok. и potokи Plandiste. Gornji panon, glinoviti pijesci sa sk.
(Congeria).

585
 IvanSOКLIC
FOSILNA FLORA 1 FAUNA
BOSNE 1 HERCEGOVINE

Izdavac
Akademija nauka i umjetnosti
Bosne i Hercegovine

Lektor i korektor
NadaHemla

Likovno-graficka obrada
Rasim Kovacevi6

Karte
Enver Ajdin

Kompjuterska obrada teksta

Damir Beslagi6

Stampa
§tamparija "DES"

Tiraz: 500

Sarajevo, 2001. godine