Fromm se u svojim radovima ponajviše oslanja na Marxovu i Freudovu teoriju, ali prema

objema zadržava kritički stav te stvara svoj vlastiti, originalni spoj tih ideja, koji naziva
analitička socijalna psihologija. Fromm shvaća čovjeka i kao individualno biće i kao biće
bitno određeno društvom i upućeno na drugog čovjeka, te je stoga velik dio njegovih analiza
posvećen opisu i kritici postojećeg društva, ali i anticipaciji mogućeg novog, boljeg društva.
Fromm u prvom eseju u Krizi psihoanalize nudi definiciju i ciljeve svoje analitičke socijalne
psihologije. Prije svega, ona je povijesna, jer i u individualnom i kolektivnom smislu
pokušava razumjeti nagonsku strukturu preko životopisa. Razvoj psihoanalize doveo je do
razvoja analitičke socijalne psihologije: jednom kad se otkrilo da su nagoni pokretači
ponašanja, i da upravo u nesvjesnom leži izvor ideologija i shema ponašanja, analitičari se
okreću od individalne ka socijalnoj psihologiji. Drugim riječima, psihoanaliza i sociologija
postale su neraskidivo povezane, budući da se psihologija uvijek bavi podruštvljenim
pojedincem, a sociologija grupom pojedinaca. Analitička socijalna psihologija, dakle, teži
razumijevanju nagonske strukture grupe i njezinog libidinoznog, nesvjesnog ponašanja u
okviru njezine društveno ekonomske strukture. Pojave socijalne psihologije treba shvatiti kao
procese aktivnog i pasivnog prilagođavanja nagonskog aparata na društveno ekonomsku
situaciju. Ekonomski uvjeti uvijek igraju ulogu primarnih oblikovnih faktora, pogotovo kroz
obitelj, agenturu društva, preko koje društvo udara pečat svoje specifične kulture na dijete.
Zadatak ove psihologije je da objasni zajedničke društveno relevantne stavove i ideologije,
osobito njihove nesvjesne korijene, u okviru utjecaja ekonomskih odnosa na libidinozne
težnje. Metoda koju bira Fromm je metoda klasične frojdovske psihoanalize, a njezin je
zadatak razraditi relevantne libidinozne nagone, objasniti nastanak tih struktura i njihovu
funkciju, s osobitim fokusom na nastanak ideologije iz psihičkog nagonskog aparata i
društveno ekonomskih prilika.