GRČKA SKULPTURA

UVOD
- Otvaramo slajd usporedba reklame za muški parfem i isječka grčke skulpture.

- Pitamo učenike: Što vidite? Tko je na reklami? Tko je prikazan na skulpturi? kako ti likovi
izgledaju? Vidite li nešto slično? Što mislite je li ideal ljepote sličan? Što mislite iz kojeg vremena
je skulptura? Koliko je stara?

- Objašnjavamo: U današnje vrijeme na reklamama za, primjerice, muški parfem, često viđamo
muškarce koji su oskudno odjeveni i nerijetko pomalo nabildani. Takav izgled muškarca se
danas smatra poželjnim i lijepim - to je DANAŠNJI IDEAL LJEPOTE.
- Skulptura također prikazuje muškarca. On je gol, razvijene mišićave građe, kao i lik na reklami.
S obzirom na pažljivu izradu figure, može se zaključiti da u doba kada je skulptura nastala,
takav izgled je također bio poželjan - to je bio TADAŠNJI IDEAL LJEPOTE.
- U ovom slučaju ideal ljepote tada i danas se podudara, skoro možemo reći da današnji ideal
ljepote čak proizlazi iz tog.

- Sama skulptura potječe iz 5. st. pr. Kr! Riječ je o GRČKOJ SKULPTURI.

- Na ploču pišemo naslov: Grčka skulptura

RAZRADA
- Kada kažemo "grčka skulptura" taj pojam zapravo obuhvaća nekoliko stoljeća i tri različite faze
razvoja umjetnosti: arhajsko, klasično i helenističko.
- Otvaramo slajd sa jednim primjerom iz svakog razdoblja, jedan pored drugog.

- Pitamo učenike: Što vidite na ovim slikama? Kako izgleda čovjek na ovom krajnje lijevom
primjeri? Kako izgleda na primjeru u sredini? Kako se ta dva primjera razlikuju? Razlikuje li se
način obrade površine? Po čemu se treći primjer razlikuje od prethodnih? Kakav je odnos
svijetla i sjene na tom primjeru? Kako je pokret prikaza na svakom primjeru? Jesu li likovi
realistični?

- Objašnjavamo: Ova tri razdoblja mogu se usporediti sa ljudskim životom: mladost, zrelost i
starost.
- Novo se pojavljuje skromno i suzdržano, zatim doseže punoću i zrelost, i na kraju počinje
gubiti mjeru i sklad, nešto prevladuje nad drugima. U ovom slučaju to bi bio kaotičan pokret.
- Prvi primjer je vrlo smiren i ukočen, izgleda potpuno STILIZIRANO.
- Drugi primjer ima daleko prirodniji položaj, i bliži je realističnom prikazu. No, pitamo učenike:
Viđamo li ovakvo tijelo u stvarnosti? Jesu li linije mišića baš ovako oštre? Objašnjavamo: da je
ovaj prikaz tijela IDEALIZIRAN, on je realizam dotjeran do potpuno savršenstva.
- Treći primjer također ima idealiziran prikaz tijela, ali se smirenost i ravnoteža prethodnog
razdoblja gubi. Zamjenjuje ju prikaz NEMIRA i borbe.
- Važno je napomenuti da je grčka skulptura često bila vezan uz arhitekturu, bila je dio nje.
Mnoge površine hramova su imale reljefe koji su prikazivali razne scene iz grčke mitologije.

***ARHAIKA***
- Otvaramo slajd s pojmom arhaika; na ploču ucrtavamo prvi dio umne mape:
Arhaika

- Objašnjavamo: Naziv dolazi od grč. arheo = staro.

- Podijelimo: učenicima vježbne listiće. Dajemo uputu: rješavajte pitanja samo na prvom
primjeru! (5 min)

- Pitamo učenike: Kako ste označili položaje trupa i udova? U kakvom su oni odnosu? Kako ste
označili položaj ramena, kukova i koljena? U kakvom su oni odnosu? Kakav dojam sve te osi
daju? Kakav je položaj tijela s obzirom na njih? Kada bi presavinuli tu skulpturu po sredini,
kakve bi bile lijeva i desna strana? Koliko glava ste izbrojali da stane u tijelo? Kako izgleda izraz
lica? Je li on prirodan? Kako izgleda tijelo? Podsjeća li vas izgled skulpture na umjetnost neke
druge kulture koju ste učili?

- Objašnjavamo: U arhaici su rađeni ukočeni likovi zvani kore i kurosi. Na njihovim licima vidimo
usne razvučene u lažni osmijeh; usne su izvijene, ali nema podizanja jagodica na obrazima –
ARHAJSKI SMJEŠAK. Sve linije osi su paralelne, skoro ne stvaraju nikakav ritam - pokazujemo
slajd s animacijom koja prikazuje te osi. Lijeva i desna strana tijela potpuno je SIMETRIČNA.
Sve to daje dojam UKOČENOSTI.

- Na ploču pod arhaikom unosimo:

> Ukočenost

- Objašnjavamo: Samo tijelo je STILIZIRNO. Mišići su svedeni na minimum, a kosa je poprilično

ornamentalno izrađena. Vrlo je detaljna, ali se određeni element ponavlja, bez da je baziran na
stvarnom izgledu kose. Općeniti izgled tijela, te detalji na licu, posebice oči, poprilično
podsjećaju na egipatske skulpture. Vrlo plitko se izdižu iz lica koje je jednostavno zaobljeno, i ne
prikazuje lice stvarne osobe. Sama visina glave stane 5 puta u tijelo, pa je odnos tog dvoje u 1:5
proporciji.

- Na ploču pod arhaikom unosimo:

> 1:5 omjer proporcija

- Otvaramo novi slajd s istim primjerom. Tražimo učenike: da se ustanu i stanu u položaj te
skulpture. Pitamo ih: Kako se osjećate u toj pozi? Je li vam neudobno?
- Pokrećemo animaciju i pokazujemo sliku vojnika u stavu mirno. Pitamo učenike: Osjećate li se
pomalo kao neki vojnik?

- Objašnjavamo: Taj položaj nije prirodni položaj tijela u mirovanja pa je stoga neudoban.
Kažemo učenicima da mogu sjesti dolje.

- Otvaramo novi slajd s Reljefom iz Paestuma.

- Pitamo učenike: Kakav je prikaz likova na ovom reljefu? U kakvom je odnosu s prethodnim
primjerom? Kako izgleda odjeća? Jesu li nabori realni? Kako je umjetnik izradio detalje? Kakav
je odnos izbočenja i udubljenja na figuri? Podsjeća li vas ovaj prikaz na umjetnost neke kulture
koju ste već učili?

- Objašnjavamo: Ovaj primjer također ima ukočene položaje likova, koji svojim pozama jako
podsjećaju na egipatsku umjetnost. Odjeća ne prati oblik tijela, već je izgrađena od gotovo
stiliziranih uskih i tankih nabora. Pitamo: svojom građom, podsjeća li vas na neki oblik grčke
arhitekture? Objašnjavamo: da zbog takve obrade odjeće likovi u haljinama nalikuju na tijela
grčkog stupa.

-Objašnjavamo da su reljefi u grčkoj često bili vezani uz arhitekturu. Ovaj primjer se nalazio na
metopama. Pokazujemo sljedeći slajd i animaciju položaja reljefa na arhitekturi. Objašnjavamo:
metope su dio friza i izmjenjuju se sa triglifima koji su forme slične trostrukom stupu.

***KLASIKA***
- Otvaramo slajd s pojmom klasika; na ploču ucrtavamo drugi dio umne mape:
Klasika

- Podijelimo: učenicima vježbne listiće. Dajemo uputu: rješavajte pitanja samo na drugom
primjeru! (5 min)

- Pitamo učenike: Kako ste označili položaje trupa i udova? U kakvom su oni odnosu? Kako ste
označili položaj ramena, kukova i koljena? U kakvom su oni odnosu? Kakav dojam sve te osi
daju? Kakav je položaj tijela s obzirom na njih? Kada bi presavinuli tu skulpturu po sredini,
kakve bi bile lijeva i desna strana? Koliko glava ste izbrojali da stane u tijelo? Kako izgleda
tijelo? Što mislite zašto se ovaj prikaz tijela toliko razlikuje od prethodnog? jeste li nešto
proučavali o tome iz povijesti?

- Objašnjavamo: u klasici su rađeni skladno oblikovani likovi, u položaju MIROVANJE ili

ravnoteže. Prikazuje tijelo u prirodnoj pozi mirovanja. To je potkrijepljeno međusobnim
izmjenjivanjem napetosti i opuštenosti udova, te pomicanju osi ramena, kukova i koljena -
pokazujemo slajd s animacijom koja prikazuje te osi. Položaj udova stvara ritam, jedna noga je
opuštena dok je suprotna ruka također opuštena. Obrnuto su udovi napeti. Cijelo tijelo je
oblikovano u blagom S ili C obliku. Desna strana je "stisnuta" jer desni bok nije čvrsto oslonjen
na nogu. Kada bi se ovakva figura presavila po sredini, obje strane ne bi bile iste - tijelo je
ASIMETRIČNO. Težina tijela oslonjena na jednu nogu, druga noga lagano je savijena i
slobodna jer ne nosi težinu tijela. Ovakav položaj tijela naziva se KONTRAPOST. Razlog
njegovoj pojavi je djelomično Periklov dolazak na vlast kojim je rezultirao procvat grčke kulture i
umjetnosti (Atena).

- Na ploču pod pojmom klasika stavljamo:

> Ravnoteža, tijelo u mirovanju

- Objašnjavamo: Premda je tijelo realističnije od onoga u arhaici, ima elemente IDEALIZACIJE.

To tijelo izgleda savršeno, bez ikakvih sitnih mana koje su uobičajene u pravih ljudi. Visina
glave je u omjeru 1:6 sa tijelom, što čini to tijelo duže, a glavu manju. Idealna proporcija, koja se
također upotrebljava u ovome razdoblju je 1:7.

- Na ploču pod klasikom unosimo:

> 1:6 ili 1:7 omjer proporcija

- Objašnjavamo: grci su vrlo cijenili matematiku pa su stoga imali posebna pravila o oblikovanju
tijela - KANON. On je navodio točno u kolikom omjeru treba biti svaki dio tijela, primjerice kakav
omjer treba biti glave i visine tijela ili glave i širine tijela. Pitamo učenike: jeste li već negdje
spominjali ovakav matematički uređen odnos proporcija? Gdje? Objašnjavamo: grci su
proporcije koristili i u svojoj arhitekturi jer su težili da sve bude po mjeri ljudskoga tijela.

- Otvaramo novi slajd s istim primjerom. Tražimo učenike: da se ustanu i stanu u položaj te
skulpture. Pitamo ih: Kako se osjećate u toj pozi? Je li vam možda poza poznata? Kako stojite
na tramvajskoj stanici?

- Pokrećemo animaciju i pokazujemo sliku žene na autobusnoj stanici. Pitamo učenike: Vidite li
sličnost?

- Objašnjavamo: Taj položaj je prirodni položaj tijela u mirovanju i zato vam je udoban. Stoga bi
vrlo lako ovu skulpturu mogli uklopiti u skupinu ljudi na autobusnoj stanici. Otvaramo novi slajd i
pokrećemo animaciju s Doriforom na autobusnoj stanici.

- Otvaramo novi slajd s reljefom Panatenejske svečanosti.

- Pitamo učenike: Kakav je prikaz likova na ovom reljefu? U kakvom je odnosu s prethodnim
primjerom, Doriforom? Kako izgleda odjeća? Jesu li nabori realni? Kako je umjetnik izradio
detalje? Ponavljaju li se neki položaji likova?
- Objašnjavamo: Ovaj primjer također ima prirodne položaje likova, koji izmjenom svojih pozama
stvaraju RITAM. Odjeća sa svojim naborima prati oblik tijela. Meko se pripija i obavija tijela
likova ostavljajući dojam MOKRE TKANINE.

- Objašnjavamo: Ovaj primjer se nalazio na frizu. Pokazujemo sljedeći slajd i animaciju položaja
reljefa na arhitekturi. Objašnjavamo: friza je dio arhitekture koji može uključivati prethodno
spomenute metope i triglife.

- Pokazujemo sljedeći slajd sa slikom časopisa i isječke detalja sa Fidijine Tri Parke. Pitamo
učenike: što vide na časopisu? Kako izgleda odjeća? U kakvom je odnosu na tijelo? Što vide na
skulpturi? U kakvom je odnosu tkanina na njoj? Vide li sličnost između dva primjera?
Objašnjavamo: Mokra tkanina daje jasan dojam o tijelu ispod nje. Grci su je koristili kao još
jedan način da bi veličali savršenstvo ljudskoga tijela i njegovu ljepotu, a danas je isti princip
prisutan u modnoj industriji.

***HELENIZAM***
- Otvaramo slajd s pojmom helenizam; na ploču ucrtavamo treći dio umne mape:
Helenizam

- Podijelimo: učenicima vježbne listiće. Dajemo uputu: rješavajte pitanja samo na drugom
primjeru! (5 min)

- Pitamo učenike: Kako ste označili položaje trupa i udova? U kakvom su oni odnosu? Kako ste
označili položaj ramena, kukova i koljena? U kakvom su oni odnosu? Kakav dojam sve te osi
daju? Kakav je položaj tijela s obzirom na njih? Kakav je odnos svjetla i sjene? Kakav dojam
daje ova skulptura? Koliko glava ste izbrojali da stane u tijelo? Kako izgleda tijelo? Kakva se
emocija nalazi na licima likova? Što mislite zašto se ovaj prikaz tijela toliko razlikuje od
prethodnog? Jeste li nešto proučavali o tome iz povijesti?

- Objašnjavamo: u helenizmu položaj tijela više nije skladan, javlja se dojam NEMIRA. Gube se
prethodne mjere i sklad, POKRET počinje biti vrlo naglašen. Udovi i pokreti se raspršuju skoro
posvuda - pokazujemo slajd s animacijom koja prikazuje te osi. Postoji dramatična izmjena
svijetla i sjene koja je gotovo kaotična. Stvara jak dojam DINAMIKE. Jedan lik je znatno
dominantniji od drugih. Na licima se vidi izražena agonija i patnja - PATETIKA.

- Na ploču pod pojmom klasika stavljamo:

> Nemir

- Objašnjavamo: U ovo vrijeme javlja se kriza grčke države. Rimljani će ju uskoro pokoriti. Stoga
se osim nemira u skulpturi javlja i odstupanje od KANONA. Omjer glave i tijela je 1:8 što čini
glavu još manju, a tijelo vitkije i izduženije. Udovi poprilično izlaze u prostor, tijela se iskrivljuju i
ne stoje više u ravnoteži. Zbog jakih isturenja udova nastaje jak kontrast svjetla i sjene koji
priziva osjećaj nemira.
- Na ploču pod arhaikom unosimo:
> 1:8 omjer proporcija

- Otvaramo novi slajd s istim primjerom. Tražimo učenike: da se ustanu i stanu u položaj te
skulpture. Kažemo im da mogu raditi u paru jer je poza neuravnotežena. Pitamo ih: Kako se
osjećate u toj pozi? Kako se osjećate u njoj? Je li imate osjećaj da ćete pasti? Jeste li već
negdje vidjeli ovako kaotične prikaze?

- Pokrećemo animaciju i pokazujemo sliku tučnjave u saboru. Pitamo učenike: Vidite li sličnost?

- Objašnjavamo: Zbog krize u grčkoj državi umjetnici su stvarali prikaze ispunjene nemirom i
kaotičnim pokretom. U današnje vrijeme zbog krize države također se pojavljuju kaotične scene
kao ova.

- Otvaramo novi slajd s frizom sa Zeusovog žrtvenika.

- Pitamo učenike: Kakav je prikaz likova na ovom reljefu? U kakvom je odnosu s prethodnim
primjerom? Kako izgledaju tijela i položaji tijela? Kakav je ovaj prikaz? Kakvu emociju osjećate
kada gledate ovaj primjer?

- Objašnjavamo: Na ovom primjeru likovi su u snažnom pokretu, tijela se izvijaju i grče, tkanina
je u pokretu. Cijeli rad je dinamičan i priziva osjećaj kaosa i nemira. Izrazi lica likova prikazuju
skoro uzvišenu patnju - patos.

- Objašnjavamo: Ovaj primjer se nalazio na frizu.

***DODATAK***
- Zaključujemo: Skulpture iz razdoblja se razlikuju jer su Grci iz tih razdoblja mislili drugačije
jedni od drugih te se nalazili u drugačijim društvenim okolnostima. Stanje države je direktno
utjecalo na umjetnost.

KRAJ
- Tražimo učenike da jedni na drugima mjere proporcije tijela, te ih svrstavamo u jedno od
razdoblja
- Napravimo tablicu s razdobljima i tražimo učenike da navedu emociju i dojam primjera.
- Učenike uputimo na kahoot i tražimo da rješavaju kviz.
- Pustimo video o skulpturi kako su bile obojane
https://www.youtube.com/watch?v=dixoeGWkWwM
- Objašnjavamo: Starogrčke skulpture su bile OBOJANE. Ideal bijelog mramora je bio pogrešno
projiciran na njih. Arhitektura i skulpture su bile obojane u vrlo jarke boje ali ih je s vremenom
kiša isprala, a sunce izblijedio, tako da su do nas kiparska djela došla bijela.