20 01.105 GRADINA, Teotgk, Bihaé. Praistorijska grax ina na platon brda Teotata, Plato velitine 108%02 fm branjen je kamenim bedemom, sn zapadne { Jusne strane uivostruéenim, Pripada, vjerovatno, Iasnom bronzarem ii Zeljeqnom. dobu, EErr Ve Reaimshy 1908 TOe—2, 3. Come 01.106 GRADINA, Velika Jatenics-Zalln, Bosan- ska Krupa, Kasnoanticko 1, Yjerovatao, sredniovje- Kono ubvidenie. Ne platol lrda, cz sjeverni 1 ise foent rub, jan! ostacl aidove, po Yehnlel gradenja Su oeuvanl ostact drugog fortifikacionog sistema, po fio! pelle, maino miadeg. kost ee ease of dijo: fova ida i ‘teiju Kula, dimensije cos 10X7, 9X9 Soxem EIR erenooie 185 8; Kress 38585, 01107 GRADINA, Veli Badié—Drenova Glavice, Bosanska Krupa. Praistorjeka grading, Zauzima vel breZuljia isiaknutog prema dena! obali Uno, i2due Jeno-ovalnog. oblika (cra 18050 tm), orientisan Tz, ber zastitnih betems, Nalnzi: kvemens. fei alle, Ieectirant obodt 1 drdke, laint vepéast! orma ent. Kasno bronzano i Zeljezno debe. 3, Raunig 01108 GRADINA, Veliki Stijenjani, Bihaé. Prais- toriska-gradina. Loeirana je na vehi brijegs Oso. Doeta labo ofuvan kaméni bedem opasuje plsto veligine ce 80240 m, Na. najpristupeénifs, ehe- Yverolsto&ao] strani, tv. limitni tumus, ojaganje edema, 2 maida I ostaci kule Di esmatrainice, Ka sno broszano { deljezno doba, 'B Cone Essnog brenzenog 1 2eljemog doba. Nalaxl se na saoblfenom inbresica ‘erda Seopardia (dudine ct 100 m, Hiring cca 80 m), uz samu desnu cbalu Une nad Sirbatieog buka 2. Rang 01.110 GRCKA CRKVINA (Dionica), Tzatké, Bibad. ‘asnosrednjovjekovna erkva, U-selu, na juinom a= jelu brda Dionica, s obje strane. seosiog pula, na Povrdini od cca 15x8 m, nalaze se gomile’kamena Frater od agree! pls navodno su renkopt- na § poproina zis debljine 0,800.50 m. Ene: ORedimaky 1090's, 2B, Baus OLLI GRCKA (Ostrovidka) CREVINA, Ostrovica, Bheé, Vjerovateo kamosrednjovjekowne crkva 2 padno od sredajovjekovnog grads Ostroviee. Pod g0- fallom kamena nepraviino. pravougionog oblika, ve- Iidine con 10%8 7m, tome grade od Tomljenog ki mena i velo ividog maltese, vjerovatno osteel c= eve. B Ravnlg 01.112 GREDA VISE KOTLA, Veliki Stijenjani, Bi- hnaé. Pralstoriiske gradina. Locirena Je na robo ill. sure vige Une. Polulcraani kamen! Dedem naslanjs Se gvojim avrdecima na rub ilisze, zatvarajuct prostor ed elt 80X30 m. Pripada, vjerovatno, La Siom bronzanom 1 2eljeznom dob Boe 9112 GRED:NA, Stijena—Podgredins, Cazin, Grob i 'rimskog doba. Natinjen od 6 otasanth.kamenih plota. Nalaa: siaklone posudice, leeramiéka posu- Giea, perle, bronzana pojasna kopda I d., We akelet Gjeteta. Druge polovina 3. v. Eins B, Raunig 196, 209~905, TOL 1 5 Rane OLA14 GROBLIE, Cavkis, Bihaé. Praistorjske ina. Smfeflena je na platou fednog bredultka se za ako 20'm dide lanad olcolnog tecena, Pri pada bronzanom iit Zeifeznam dobu. 1 Come OLS, OROMILE, Cavs, Bad. Rinse ae, ‘mckrtGanska { etednjoviekovne erkvay di. pres? Sajacog ssiofage teetivenje weeia’ 1. Coen ne Uolastt go Bo port ranije pod Sazivom Gro fot Caving Ojon se mi on a nlsog bret ‘oll fe raj Ee Shalog etre Creda Of stg sate nda last cago carat tusevina pod podsiom sree ovjekovne- ervey tapadno od kve agrada 0 3 Posterije 1 pokaustomy toe vile a= kovdorom; Eile rle qalage se, triment-aigova ie Eerie at Ga el Posnice fedne agrade. Bio jet svakako, manil v- fon luge agzida au of iangh tan Hekova | fo, vom Gerson tijelom rmltera tarikaja sod Etlove se elsien aati melerom ‘adih objet. i riekom su je nadena keremia 8 $8 we no" ‘ag cana Konstanna, Zapadna od moe rate nevens jevstaokislanske erkva. a) apa GHEIT my cider eu od nopeeinth omen ho Shade mae, U Auta erkve nacent as dost rofl itezurl fragment = rekanstrakije noth poe pte, dale a do 'eadn fedinavene motive. Co ive serio wots catiets w 88, wr Ne robe rezlja otrivent mu ferme sedniovjekowne Jade obrodne eve ae peotaiom (s%23 ma Se- tranje nem podstaka jr je a hamfstajenetene Saime ponaje onze. Sido su bil dagreGen od His spol, vot | nadgrobath pacenica °3. vjeke an‘karakteetiteim mbolima. O4 ve tfuninspomenika je enetajanveljet Sivans 13 Nim= fsa neplsenim ‘uiohtonim came, rad domaseg apr: Drugt ctajn Dale fe pla ev fdas leoperitn wed gate ne Aun Vibes ieee, SEES inf ibida fe pod utlonem erbafote gr: See tmjetnorf versity staan deta opreste gover senor Inter Koj’ dobu plots jero= Saino pripade EEE y, Relay 1 09; 6, Pah 68 a 8 1 re ie eA ae 1 E Gumoini ie Bt: Ese (116 GROMILE, Lusi, Bosanska Krupa. As Iiskturs komoenigeng date, fstndivaln 1 Grono- {nll 1951.1 Bs Haunig’ 114: Otmevenn Je publino teeta vege gradevine (Gon 40X20 mo), onfetisane Proline preveu SJ ava ila povessna vor rukim nism prostonje-orooron kun 34 rostarije Gs polukcutnom apsom), of kaj at Fake fale hipekausie. Smatra sey da Ge sfevecno Elo slutio za stanovenge, {sino’ ko ‘bana, cok 5 prostorijefovitorsssle aa damacinesv. Nalae 3: Niome kere, stakla, Sleent ebjets, slo- Sak litle { ulm! lemehth wabova, Ne acl} > Host occa 500 do 800 m J of entleke gre oti: ‘eng Je liste eile pee (mena 4 10%900% x30 i), TR Vadis 1858, 28; 6. Patch 1600, iy 1: Cre ‘tnd 18, LaT—Le7; B, Rounlg tog, OSes Q41T HRESNO (Gradina), Trnovi, Velika Kladuia. Stednjovjekoval utvideni’ dvor. Zcclran je pored Gline, Poleriva prostor od oko 38X20 tm, Spominje se, vide puta izmedu 1209, 1 1564. u posjedu fil ‘iéa 1, Nasnlfe, Subléa Pedasal, Erm: Be Lope tee, 190138. 1 Bojenoeaht 01.118 HUDURI, Golubié, Bihaé, Gradevinskd os tack iz simskog doba, Duk ijeve obsle Une nalafen su ulomel opeka ! aclieme troske, Eins WP edly ab remote, 01119 HUMACKE GLAVICE (Kapital, Bissé. An~ tidka prada, an‘lék! { srednjovjekovni kamen! nslaal.Istrafivao J. Grauner 1896, { 1808: Zgreda’ po- ‘krivena erijepom, sa zidnim freskama, imala je hi- ppokaust, Ne. juno} Glaviel-postoje taskopant tre govl gradevinie, Kamen! alex: frtvenil Bijan, fons avg, ome‘ foto tps, somak srednjovjekovnog kapit Eis 6"Pauoh hh Serb seston sn, Rawnig “G12 IVANISKA 1, Bosak Kiupe, Staal nae Jaz iz enooite ill ranog bronaanog’ dobe. Clone ‘mene glekine—tskiea 01421. IVANISKA 2, Ivanfska,, Bosansca Ku ‘imslat nekzopola, Na podnod{u irda Rajnovace na: dent su grobovi tz kaane antike, Grobovi au prt kom vadenie.pjeska.unifteny, ofuven Je samo. je. dian, 4 ome ‘su nadent pratin, boded { novac iz a 1. Cromatae (1422 TZACIC, Teatié, Bihaé, Naselje te simskog obs, Nekolico ttotina metara istotno od staroy gree fs, na njivama se povremeno norevaja tlomel fie sid opeka, Granice { Karacter Tolitela ne moga odteditl ber iakopevania, Chath Ch Pees 1 Be (1.123 JAPAR-GRAD (Gradina), Krups, Sredzjevjekoral grad na’ sjevemnom ‘bron ta Poet a els kuch Jape foe anh al Gvmsta gradent grad ha. preglednom polosaju (a enalja 22516 m). Sastoil to od jase Carugle hale Goto 8 mo) t duguljastog dvoriste (16%0 15, 9 bes emom wisine 56 m, Jena (alernn) sane’ bede~ ina je ojadane (Go 3m)” Spominje ss 1400, ao sled knezovnHingaierh, Ainows Svante sored ‘Riel ea ga vaurell 1614, HES 2 Dhenderyess Borsbie 186, st, 21,254 ab ay = Bolen [1424 JEZERINE, Pritoke, Bihsé, Japodska neko pole od 8. v. prje he. do potetia 2. vo ey ave hil reel ttre ‘Taucoktana fz 3, vs ey" Kamo srednjovjekovna crkva, Nekropokt “akopavali Rovatevie 1 P. Miskovié 1090, P. Mirkovi€ po tne F V. Radimskog 1892, Nekropola fe na lazila na niském ueviden‘e dune 60m, dtine 25 1, Visine cca 2'm, koje lode na deano) ball Une, ‘cca, 200m fugertpadne ‘od. praveslayne. rive Pritec, Na-dubini ed Og0 do £50 m otliven ui po 951 grob, 223 sa skeletm, 298 ea paljevinom 1 zemljano} til, 28 sa paljevinem bez urae 12 pilevinom u urn { nespaenom lobeniom. Na 8 {biccia oticivere ex splits: Prema tpolodktm od likama sneterjela (ceramitke posude, nakie 1 utli= farnt predmet, dok ‘orudje nedostaj), grobovi sa ‘asporedent W feat far, Posto hjatuy ameéu loa ja fave T (oko 630. prije ne) 3 poteten fase I (oko 500, belle m0) Heramidld sblid pokazsje nepeel- hut Suiohioal razvo} ma. traclejama ilture.polja SVurnama, uisdent os iatnim‘vmpeastim omaien= for, | ureranim éatianim touglovima, Possbaa ‘Sree Keramaieog materia crveno pe ene pastde ea emede ii emo Eojenim geomet) skim Gmamentom. Pored Karaktenients jepodsi fblika makita (puno livene elipscizne grivne 20 Nope, landest privet s dva Konjlka protoms, ogusjent” Esste« fbule, brojee jantwmne | slakena tre 2 St), ‘brome fbulé Tatenake Bene au vide-manje »japodl- Zanes, Jedinstvent su fibula s glavame ova | b- Jia T plotien redena na probe} » ihitaliznom fu Fog nce, Ne nicopall gu nadene# lj ppoklopea sting natpiaima, 2 ellincriéne ka Erene urne, kvadratn, Jepodsia, mena urbe Di- ‘Suan Sestenitan | oelerak fapodskee une # rez a nom pregstavom rataka'sa fiero. Na Siem pro- Storu’nelropale 1836, nadon Je laiajno.Sevent = ponvemnim naipisom { relje Mitre Teurokions, U Inleratust meta naltea ie pogreino oblljezena ime rom Brenda. Ufirent reonJeserina postojali f2'1 calc! vjerovatno katnosredajovjekore exe, ‘oj su potpune rashopen, tako da ead na povrsin] zemiste nema vite mkakvh tagovn, a ae ee Seb ra Ate 1G. ‘ach ad i ss genet igule 8 secant a 01.125 SEZERSKI, Jecerski, Bosanska Krupa. Ka- sesrednjovjekowal (unc) grac, Uz kvadsatnt Sehnicns ged 118 ny xdvana ie Sergi ala protjera eza’ 8m, vsine coe 8 oh Shoals degre cullen prevopuees id (ok S805 seh. dezeatl ve peminje ed 18. Et 6 Rruotte tne n, Bevan. Lopaé Ysa, 2; Testers 1 pa 01126 KALIN-GRAD, Benakovac, Bossnska Krupa Srednjovjexomo ulvedenje. Na stema) glavi nad oma ‘Kalin 1 Grebe, orijentsano} -preveu SSiimaleee ee ruferine iutvdenja obresc gustin Sumarkon. Pubiline rekonstralsan ospovnl plan o Sufvata apednu poligonsin ilu, esip prema dru Eom a peg a kl nad stom pss juine.{ aapadne.sttane primjesuje se rudnog obi Tokai je vjerveing de 135 v Samia OLIZT KEKICA GLAVICA, Gomi Petrov, Bo- Sngke, Krupe: Pristrisa grading, sje na ‘Svalnoois Mingo togrulees pict ue’ wate venajer hog, dominantnog ‘brda. Lakalitet je otkaio F Pine Tau tondizan 1988: B. Gavela, a iskopavanje manjeg bina lvell 1988, B. Covie 1'B. Raunlg Plato, povr= fine oko 11.000 mat branjen je kamen bedetom. Kulturnt slo} je ofuvan na-jutnom 1 zapadnom jelu, a uz bedem dostge debliiny of 3/70 m, Tako Pavange fe delo bogat i dobro srwificiren scseoode Rruterijel(preicino keramiku). Bronolotkl respon Ide 0d aja kasnog bronzanog dooa a 8) do kre Ja praistorje, a najmladl to} potvrduje kontinuitet neseljavania i U dobs rimaco vindavine, Na jednom aravankt, na padini istog brde, oficiveno je nel To grotota s urnana in seljnog dota, Se end ne potife f edno srednjorjekowno feljemo.koplje, Lin? ale Mae's SB Gone tom, eee Bon 01.428 KLADUSA, Velika Kladuia. Dva ukrasne bronzana.dugmete”twtula, ukreéeneueranim or namentins, Siuceot malar. Posen arog tele lobe (vjerovatno 8. at ste Tee Garde tn a ae B. cone Ag Rune Ree, Ba gy Sa AE, in ere ape SU ceca ls Sa Se en 01.30. KLISA, Cazin, Kamosrednigvjehoyna erkya, Ne bresuea Kiln oh ranantin ame of grace fda su potpuno saskopani ogee temelja. Nevado lise potige kament rele: muska glave s. bra- dom, petmtiven aa SRR? Bi topene i an 2. Raonis 014131, KLISA, Mutnil, Cazin. Kasnosrednjovjeko- na crkva, Na olealstet postoje ostact trselia (cea 16X10 em), orijentisant u praveu IZ, Jaco obras fgurtom ‘makijom. Navodno’ su unutar tomelja malar ene (udske Host 3. Raunie