Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
Monika Milosavljevi*1
Odeljenje za arheologiju
Filozofski fakultet
Univerzitet u Beogradu
Apstrakt: Rad prati recepciju arheološkog otkriIa skeleta 1/06 iz manastira Resave
(Manasije), koji je interpretiran kao despot Stefan LazareviI, unutar struPne zajednice
i u javnom diskursu. OznaPavanjem skeletnih ostataka terminom mošti, oni zapoPinju
svoju posthumni život, koji ima važne implikacije u konstruisanju segmenata
srednjovekovne prošlosti i shvatanju nacionalne prošlosti. Primeri interpretiranja
razliPitih grobnih celina kao upravo onih u kojima se nalaze ostaci despota Stefana,
ukazuju na potrebu razumevanja odgovornosti arheološke discipline u politiPkom
kontekstu.
1
monika.milosavljevic@gmail.com
∗
clanak je rezultat rada na projektu Arheološka kultura i identitet na Zapadnom
Balkanu, finansiranom od strane Ministarstva za nauku i tehnologiju Republike
Srbije, pod brojem 177008.
2
Za osnaživanje opšteg teorijskog okvira, nužno je imati u vidu i domete domaIih
autora koji su se bavili istraživanjem politike razliPitih društvenih i humanistiPkih na-
uka u Srbiji (fWYghWYZ[ 2007; jgkZ[ 2008; MilenkoviI 2010)
3
U daljem tekstu Ie oba imena manastira biti ravnopravno korišIena.
njovekovne prošlosti, važan kao ostatak nacionalne prošlosti i kao deo nasleTa
u razliPitim politiPkim kontekstima, koristiIu se novinskim i nauPnim Planci-
ma nastalim nakon pomenutog arheološkog otkriIa. KljuPni kriterijum za ana-
lizu novinskih Planaka predstavlja ukazivanje na oPekivanja koja šira javnost
ima od nauPne zajednice, kakva je arheološka. Posebna pažnja Ie biti posve-
Iena oznaPavanjima skeleta broj 1/06 i ulozi tako oznaPenog skeleta u savre-
menim politiPkim okolnostima (Goodwin 2006, 45-55). Za razmatranje istog
skupa pitanja, ali u domenima nauPne literature, kljuPno je ustanoviti koja su
istraživaPka pitanja postavljena u procesu interpretiranja arheološkog zapisa.
U sluPaju iskopavanja u Resavi 2006. godine, arheološka istraživanja su vrše-
na zarad provere pretpostavke da se u jugozapadnom delu resavskog naosa
nalazi grob despota Stefana LazareviIa. Da bi bilo jasnije, kako u nauPnim
tekstovima skelet 1/06 figurira u konstruisanju slike srednjovekovne prošlosti,
postaje ostatak nacionalne prošlosti i kako biva deo nasleTa u razliPitim poli-
tiPkim kontekstima, biIe nužno razmotriti zašto je identifikacija liPnosti Stefa-
na LazareviIa veoma važna i na koje idejne konstrukcije ta identifikacija nale-
že. Radom Ie biti praIena oba toka recepcije, ne samo zbog moguInosti upo-
redne analize, veI i zbog provere ideja o njihovom preplitanju i razumevanju
karaktera ove simbioze. Razdvajanje pojmova kao što su: srednjovekovne
prošlosti, nacionalizmi, nasleTa, politiPki konteksti –formalnog je karaktera i
služi davanju okvira istraživaPkom postupku. Ova diferencijacija ne podrazu-
meva da je pojave, koje se oznaPavaju tim pojmovima, moguIe izolovati. One
se na svojevrstan naPin prožimaju i kroz ovaj tekst.
4
Odnos masovnih medija i arheologije se može problematizovati na mnogo razli-
Pitih naPina i nivoa, od kojih se u ovom sluPaju tretiraju vrlo uski aspekti pristupa od-
reTenih nauPnih poslenika saopštavanju i sukobljavanju sopstvenih interpretacija u
dnevnoj štampi, kao i pozivanja javnih liPnosti na pozicijama moIi na arheološka ot-
kriIa (Clack and Brittain 2007). Štampani mediji se za ovu studiju uzimaju kao rele-
vantni jer su na najopštijem nivou oni uvek zainteresovani za senzacionalistiPka arhe-
ološka otkriIa i zato što su, kao izvor informisanja o lokalnim arheloškim ostacima,
uticajniji u odnosu na televiziju (Holtorf 2007, 45-50).
njaci i crkva treba da daju konaPnu reP o tome gde se nalaze mošti ovog "naj-
obrazovanijeg srpskog vladara, prvog gradonaPelnika Beograda, pesnika, vite-
za i diplomate". Ipak, ona se pozvala na izvesno, ukazujuIi da je Stefan Viso-
ki, pre oko 580 godina preseljen u Nebesku Srbiju, smešten u svojoj najveIoj
zadužbini – seIanju naroda (52+4346-, 29.1.2007).
PoPetkom februara 2007. godine, u tekstu "Vuk ili Stefan"saopšteno je da
episkop braniPevski Ignjatije nije dao "da se uradi DNK analiza moštiju u Ko-
porinu i konaPno otkrije tajna da li je srpski vladar i svetac despot Stefan La-
zareviI sahranjen u ovom manastiru". Zahtev za DNK analizom skeleta pro-
naTenog u manastiru Koporin upuIen je Institutu za sudsku medicinu (na ko-
jem je 11. decembra 2006. godine utvrTen prvi stepen srodstva izmeTu ostata-
ka tela kneza Lazara i skeleta iz naosa Manasije) od strane Instituta za prouPa-
vanje drevnih Slovena u Londonu, gde radi Srboljub ŽivanoviI. ŽivanoviI je
ukazao da je u Manasiji pronaTen skelet Stefanovog brata Vuka, ali i da po-
stoji moguInost da glava i ostali deo skeleta iz naosa Manasije ne pripadaju
istoj osobi. Da li je glava pripadala istoj osobi kao i preostali deo skeleta, po
ŽivanoviIevom mišljenju, mogla bi "da utvrdi Antropološka laboratorija Me-
dicinskog fakulteta u Beogradu koja je radila analizu masovnih grobnica u
Batajnici i na Oplencu" (52+4346-, 6.2.2007.).
U subotnjem dodatku Politike, Kultura, umetnost, nauka, od 17. februara
2007. godine izašao je Planak "Ekskluzivno – despot Stefan LazareviI – UraTe-
na DNK analiza". Tekst otpoPinje sugestijom "da nauPnoistraživaPki rad može
biti uzbudljiviji i od najbolje napisanog trilera..." a završava stavom autorke da
se pouzdana identifikacija njegovog groba u manastiru Manasiji "?ini da se po-
novo vratio da bude sa svojim narodom u vremenu tako sli?nom onom njego-
vom" (52+4346-, 17.2. 2007.). U istom dodatku, gotovo mesec dana kasnije
(Politika, 10.3.2007.) izašla je "Polemika – Rasprava za okruglim stolom", u
kojoj Marin BrboliI, nakon argumentovanja teze da se skelet pronaTen u naosu
crkve manastira Manasija može interpretirati kao despot Stefan LazareviI, pozi-
va Srboljuba ŽivanoviIa da prekinu besmisleno i sramno dopisivanje, veI da o
mestu sahrane argumentovano razgovaraju za okruglim stolom. BrmoboliI je
skrenuo pažnju ŽivanoviIu da Ie, ako "se smatra ozbiljnim istraživa?em", kori-
govati svoje proizvoljne stavove. Reagovanja Srboljuba ŽivanoviIa preneta su
u Planku "Srodstvo sa knezom Lazarom". Ono poPinje rePenicama u kojima se
poziva na autoritet nauke: "NauPno je dokazano da su mošti Svetog despota
Stefana LazareviIa naTene u grobu u Koporinu, i sada se Puvaju u manastirskoj
crkvi. Ceo proces identifikacije, antropološkog i paleopatološkog pregleda vr-
šen je javno pred kamerama RTV i taj snimak je više puta emitovan." Srboljub
ŽivanoviI, ukazuje i da je za "nauku velika šteta što su arheolozi poPeli da obja-
vljuju nepotvrTene teorije i pretpostavke, pre nego što su multidisciplinarnim
pristupom utvrdili sve relevantne Pinjenice". On je pretpostavio i da su igumani-
ja manastira Manasija i arheološka ekipa želeli da uveliPaju proslavu šeststogo-
Koporinske mošti
4
Ova knjiga je izašla u saradnji izdavaPke kuIe "PešiI i sinovi" i Evropskog insti-
tuta za prouPavanje drevnih Slovena iz Londona (ZYghWYZ[ 2009). Interesantno je
da pretragom putem google pretraživaPa, nije moguIe naIi zvaniPnu prezentaciju
ovog instituta.
5
Individualna starost osobe Piji su skeletni ostaci pronaTeni u naosu crkve u Ma-
nasiji je oko 50 godina. U trenutku pogubljenja 1410. godine, Vuk LazareviI je imao
oko 30 godina. PoreTenjem ovih podataka – jasno je da u jugoistoPnom uglu resav-
skog naosa nije sahranjen Vuk LazareviI (oZngpZhWYZ[-qgpmZnWYZ[ 2007; oZng-
pZhWYZ[-qgpmZnWYZ[ 2008; jlmkWnZ[ 2007, 22). Nataša MiladinoviI-RadmiloviI
ukazuje i druge podatke zbog kojih je zakljuPak – da je Vuk LazareviI sahranjen u re-
savskom naosu – nije verovatan. Ona ukazuje na vreme zidanja Resave (1407-1418.
godine), kao i da su kosti Vuka LazareviIa prenete iz Plovdivskih šuma 1411. godine
(gde su bile pohranjene, nakon Vukovog pogubljenja 1410. godine) i da najverovatni-
je nisu mogle biti ponovo sahranjene u anatomskom položaju (oZngpZhWYZ[-qgpmZ-
nWYZ[ 2007, 42). Miodrag PurkoviI je smatrao da je Vuk sahranjen u Ljubostinji
(VlWYZ[ 1978, 98), dok je Branislav VuloviI skeletne ostatke pronaTene u Ravani-
ci, ispred severnih vrata u naosu (u neposrednoj blizini Lazarevog sarkofaga) vezao za
Vuka LazareviIa (
nWYZ[ 1969, 405-413).
Na lobanji skeleta pronaTenog u resavskom naosu nema tragova dekapitacije. Od
vratnih pršljenova pronaTen je samo jedan, na kome, takoTe, nije bilo tragova dekapi-
tacije. Dakle, glava je mogla biti odsePena, ali za to nema materijalnih dokaza (oZng-
pZhWYZ[-qgpmZnWYZ[ 2008, 349).
va pripadala sinu Sv. kneza Lazara, ali to nije utvrTeno i za trup. Možda je pri-
likom prenosa leša pogrešno prenet trup neke druge osobe […], pogubljene za-
jedno sa Vukom." (ZYghWYZ[ 2009, 41)
7
Kult svetitelja se svakako nije mogao javiti mnogo pre nego što je svetitelj ro-
Ten, makar to nije mogao biti sluPaj sa kultom Stefana LazareviIa (VWXWYZ[ 1995),
prema onome što znamo o svetiteljskim kultovima (VWXWYZ[ 2006).
8
Nataša MiladinoviI-RadmiloviI je kritiPki prikazala tekst Srboljuba ŽivanoviIa
"Antropološka analiza nalaza iz grobova manastira Resave", sa stanoviša fiziPke an-
tropologije (oZngpZhWYZ[ –qgpmZnWYZ[ 2008, 347-349). Ovaj prikaz je bio odgovor
na kritiku Srboljuba ŽivanoviIa povodom rada "Antropološka analiza nalaza iz gro-
bova u crkvi manastira Resave", Nataše MiladinoviI-RadmiloviI (ZYghWYZ[ 2008,
346-347).
na LazareviIa. Ukoliko novac nije deo grobne celine ili je sekundarno dospeo
u grobnicu, datovanje celine zasnovano na zakivcima je vrlo nepouzdano, sa
stanovišta dosadašnjih dometa arheološke discipline (g 2001, 56-62). U
ovom konkretnom sluPaju izvršen je pregled zakivaka od strane arheologa i
nepoznati arheolog je izrekao ocenu da je reP o tipiPnim srednjovekovnim za-
kivcima (ZYghWYZ[ 1983, 220, 224). Ova vrsta argumentovanja, bez obra-
zloženja naPina datovanja ili pak utemeljenja u arheološkoj literaturi, ne može
se smatrati relevantnom jer jedinu zasnovanost zakljuPka vezuje za autoritet
arheologa, po sebi.
U konstataciji – da se prilikom antropološke analize u manastiru Koporinu
crkvom širio svetaPki miris, a da te pojave nije bilo prilikom radova u Mana-
siji – u prilog zakljuPku da se u koporinskoj crkvi otkriveni skeletni ostaci de-
spota Stefana LazareviIa (ZYghWYZ[ 2009, 41), postoji niz problema. Oba-
veštenja o svetaPkom mirisu i Pudima koja su se desila na grobu u Koporinu
znaPajna su jer su pokazetelji uspostavljanja kultnog mesta u Koporinu (VW-
XWYZ[ 1995, 48). Kultovi svetih vladara, koje i danas baštinimo, još su u sred-
njem veku, meTu drugim elementima, sadržali odreTene rituale (VWXWYZ[
2006, 20). Dakle, iz prisustva kulta ne proistiPe zakljuPak o prisustvu skelet-
nih ostatka odreTene liPnosti iako prisustvo skeletnih ostatataka odreTene liP-
nosti, ukoliko su shvaIeni kao mošti, utiPe na praktikovanje odreTenih postu-
paka koji se karakterišu kao deo kulta svetitelja.
Srboljub ŽivanoviI pokašava da ukaže da se skeletni ostaci despota Stefa-
na LazareviIa ne nalaze u Resavi iz Pega dalje sledi da se nužno nalaze u Ko-
porinu (ZYghWYZ[ 2009, 40-41). Ovo je greška lažne disjunkcije, to jest po-
grešna logiPka pretpostavka da se sve alternative meTusobno iskljuPuju. Od-
nosno, nije logiPki zasnovano pretpostaviti da poznate alternative iscrpljuju
polje moguInosti. TaPnije, neodrživost neke teorije ne uspeva da automatski
dokaže istinitost neke druge teorije (Wh Z n 2006, 395).
Alem-kamen
Zamišljati telo
nacije. Duhovni prostor se meri spram zagrobnog života, odnosno carstva mr-
tvih. NacionalistiPka imaginacija i mrtve razgraniPava po nacionalnom kljuPu,
zahvaljujuIi Pemu je Nebeska Srbija etniPki Pista zemlja mrtvih. Duhovni pro-
stor nacije Pini teritorija obeležena tragovima nacionalne istorije i kulture, kao
što su ostaci srednjovekovnih gradova, manastiri, poprišta bitaka, kosturnice,
grobovi, toponimi (coloviI 2008, 55-56). Grobovi, kao materice nacije Pesto
imaju simboliPku ulogu markera nacionalne teritorije. "Srpske granice" nisu
granice nacionalne teritorije nego granice "duhovnog prostora" nacije. Simbo-
liPki meTaši nacionalne teritorije, pored anonimnih grobova, grobova u mno-
žini, postaju i grobovi, nadgrobni spomenici, kapele, mauzoleji posveIeni se-
Ianju na nacionalne velikane iz prošlih vremena. Njihovo upisivanje u pejzaž
služi tome da se na simboliPan naPin odreTena prošlost nacionalizuje i prisvoji
(coloviI 2008: 129-130). Pored uglednih pojedinaca iz prošlosti, Pijim se teli-
ma osiguravala simboliPka zaštita srpskih zemalja, u ovom periodu naroPito
se manipulisalo mrtvima iz masovnih grobnica koje su nastale tokom Drugog
svetskog rata. Oni su bili prve mobilisane trupe za rat koji je otpoPeo devede-
setih godina na prostoru bivše Jugoslavije. Iskopavanja ovih tela prikazivala
su se na televiziji ili su o njima snimani filmovi, a zatim su i kosti u kesama
pronošene kroz narod. Proces osnaživan direktnim kontaktom sa mrtvima
(prijateljima, rodjacima ili jednostavno našim žrtvama) pojaPavao je jake
emocije i pobuTivao je bes prema nacionalnom Drugom. Bezimeni skeleti pri-
svajani su kao sopstveni muPenici postradali za Naciju. Žrtve iz Drugog svet-
skog rata postajale su razlog za stvaranje novih masovnih grobnica (Verdery
1999, 99-102; hpgh 2008, 422-427). Naše mrtve iz razliPitih hronolo-
ških ravni, brojali su i identifkovali naši stru?njaci. UPešIe Srboljuba Živano-
viIa u fiziPko-antropološkoj analizi jasenovaPkih žrtava bio je jedan od podra-
zumljivih argumenata za njegov angažman koji je obuhvatao "pregled kopo-
rinskih moštiju" (ZYghWYZ[ 1983; ZYghWYZ[ 2009).
SimboliPka kulminacija žudnje za mrtvima i prošlošIu dogodila se na pro-
slavi 600. godišnjice Kosovske bitke. Završna svePanost održana je na Vidov-
dan, 28. juna 1989. godine, kada se, prema pisanju beogradske štampe, na Ga-
zimestanu okupilo oko milion Srba. Slobodan MiloševiI je svojim govorom,
na ovom mestu, najavio nove srpske bitke (Perica 2006, 16). Nacionalno preo-
blikovanje identiteta, kako sadašnjih tako i prošlih, podrazumevalo je poziva-
nje na srpsku tradiciju, istoriju i etnicitet. Održavanjem politiPkog govora – na
datum koji podrazumeva šeststogodišnjicu istorijskog datuma, dovodeIi u ve-
zu hronološki i kontekstualno nesaglasne dogaTaje preklapanjem, na mestu
simboliPkog seIanja (Asman 2002, 54-60) – Slobodan MiloševiI je uticao na
promišljanje zajedniPkog identiteta vezujuIi ga za zajedniPku prošlost i oba-
vezujuIi na zajedniPko seIanje.
U ovom procesu svaka akcija koja je usmeravana ka promovisanom seIa-
nju, ma koliko se Pinila marginalnom, osnaživala je težnje novog nacionalnog
"Stojim ovde, ne bez uzbuTenja i ne bez pijeteta, na tlu kojim je sasvim si-
gurno nekad koraPala noga despota Stefana, tragiPnog junaka, viteza i onda ka-
da ga je gorka sudbina silila da se bori pod tuTom zastavom, a koji se u pamIe-
nju pokolenja ipak zadržao kao prosveIen vladar, odan kulturi i zaslužan za
kulturu" (qgZ[ 1995, 229).
"Jer, uPinak i opseg ovog kulta pokazaIe vreme samo, kao što Ie razloge
njegove obnove tumaPiti buduIa istoriografija – kako kritiPka tako i ona otvo-
renija za mitsku dimenziju istorije. Zadak koji se postavlja današnjim istraži-
vaPima, naprotiv, sasvim je jednostavan: nova saznanja o grobu despota Stefa-
na zasada mogu da pruže samo arheološka ispitivanja jugozapadnog prostora
resavskog naosa" (VWXWYZ[ 1995, 48).
Izvori i literatura
Graham, Brian and Peter Howard. 2008. "Heritage and Identity". In The As-
hgate Research Companion to Heritage and Identity, eds. Brian Graham
and Peter Howard, 1-15. Aldershot: Ashgate.
Graham, Brian., Gregory John Ashworth and John E. Tunbridge. 2005. "The
uses and abuses of heritage". In Heritage, museums and galleries: an in-
troductory reader, ed. Gerard Corsane, 26-37. London: Routledge.
Holtorf, Cornelius. 2007. Archaeology is a Brand! The Meaning of Archaeo-
logy in Contemporary Popular Culture. Oxford: Archaeopress.
fYlmWYZ[, f. "oWZ pXWg ghg gglYZ[g oghgZZ?", *+-.
/-012.34, 8.11.2006.
Jones, Siân. 1997. The archaeology of ethnicity: Constructing identities in the
past and present. London: Routledge.
fWYghWYZ[, MZlWngY. 2006. lZg Z ZWlZg: ¢lYhg lZg Z ZW-
lZg Y lkZZ XWWm 21. Yg, *2H4X<-6 x- H;SX3091S
4.32;4/S, WpZhg XIII, Yg 1-3: 89-113.
Kalaverzou, Ioli. 1991. "Imperial Portraits", In The Oxford dictionary of
Byzantium, ed. Alexander P. Kazdan, volume 3, 1703-1704. Oxford: Ox-
ford University press.
Wh, oWlZ Z ¦lh n. 2006. }02H S +2T46S 4 1-S:14 Y932H. jW-
lgp: fgh.
Lucas, Gavin. 2001. Critical approaches to fieldwork: contemporary and hi-
storical archaeological practice. London: Routledge.
ogYZ[, hgp. 2006. }Y9312.3 4 1-R421-+1- 4H9/- S XIX 096S – .4-
.39Y 90;2U.69 4 .;U.69 04xS9+19 6S+3S;9 S .+SZ\4 1-R4/9. jWlgp:
gYWp g §khZ Z hggYhg lpYg.
oglWYZ[, o. "oWZ YW pXWg WXWlZh", 89:9;<9 =202.34,
15.11.2006.
ogWYZ[, ¢. Z . WnkWYZ[, "qggX Zm¡ oghgZ Z WXWlZhg", 89-
:9;<9 =202.34, 26.1.2007.
oZngpZhWYZ[-qgpmZnWYZ[, ggg. 2007. hlWXWnWg ghgnZg hgngg
Z lWkWYg lYZ mghgZlg qgY, W-2UX39<- XXXIX: 33-61.
oZngpZhWYZ[-qgpmZnWYZ[, ggg. 2008. ¨pWYWl hg lZZZ Wmh-
gl, W-2UX39<- XL: 347-349.
MilenkoviI, Miloš. 2010. Ka politici srpske antropologije u XXI veku. Beo-
grad: Srpski geneaološki centar - Odeljenje za etnologiju i antropologiju
Filozofskog fakulteta.
MilosavljeviI, Olivera. 2000. "The Abuse of the Authority of Science". In The
road to War in Serbia: Trauma and Catharsis, ed. Nebojša Popov, 274-
302. Budapest: Central European University Press.
¨hWYZ[, . "¦nZYhW – pXW gh gglYZ[ – ©lg¡hg ¢
ghgnZg", 52+4346-, 17.2. 2007.
Monika Milosavljevi*
ARCHEOLOGY OF RELICS