Você está na página 1de 7

1) POJAM ANDRAGOGIJE. 3) ANDRAGOSKE DISCIPLINE. 4) ANDRAGOGIJA I NJENJE NAUKE.

ANDRAGOGIJA je nauka koja proucava Andragoske discipline su: OPSTA 1) ANDRAGOGIJA I ANTROPOLOGIJA.
obrazovanje i vaspitanje odraslih. Potice ANDRAGOGIJA koja se bavi opstim Antropologija je nauka o coveku i za
od dve reci grckog porekla (ANER - nacelima i zakonitostima obrazovanja i andragogiju su vazni rezultati
covek) i (AGEIN - voditi). Ona objedinjuje ucenja odraslih. ANDRAGOSKA istrazivanja pedagoske antropologije u
tri obrazovna puta i to FORMALNO DIDAKTIKA se bavi organizacijom i funkciji postupnog resavanja izvesnih
(skolovanje), NEFORMALNO (kursevi, izvodjenjem nastave za odrasle. problema u oblasti obrazovanja odraslih.
seminari) INFORMALNO (citanje knjiga, ISTORIJSKA ANDRAGOGIJA bavi se 2) ANDRAGOGIJA I PEDAGOGIJA. Njihova
novina, internet). Postoji nekoliko obrazovanjem i ucenjem odrslih kroz povezanost je nesporna jer obe nauke
andragoskih postavki i to 1) POTREBA ZA istorisjke epohe u nacionalnom i imaju isti cilj i to obrazovanje i vaspitanje
ZNANJEM, 2) VIDJENJE SAMOG SEBE, svetskom okviru. KOMPARATIVNA bez obzira na njihovu raznovrsnost.
3) ULOGA PRETHODNIH ISUSTAVA, ANDRAGOGIJA se bavi proucavanjem i 3) ANDRAGOGIJA I PSIHOLOGIJA.
4) USMERENOST PREMA UCENJU. uporednom analizom razlicitih sistema Psihologija je nauka o psihickom razvitku
Andragogija je jedna od pedagoskih obrazovanja odraslih u raznim coveka, ona omogucuje andragogiji da
disciplina gde razliciti autori razlicito drzavama. SOCIJALNA ANDRAGOGIJA se bolje i raznovrsnije utvrdi zakonitosti
gledaju na andragogiju. Jedni smatraju bavi ucenjem i obrazovanjem odraslih obrazovanja i ucenja odraslih.
da je andragogija jedna od pedagoskih koji su smesteni u ustanovama socijalne 4) ANDRAGOGIJA I SOCIOLOGIJA.
disciplina. Drugo shvatanje je da je ona zdrastvene zastite. ANDRAGOGIJA RADA Sociologija je nauka o drustvu i jeste
samostalna nauka. Trece shvatanje je da podrazumeva ucenje uz rad i ucenje u veza izmedju ove dve nauke jer odrasli
je andragogija tehnika, vestina i model radnoj organizaciji. VOJNA clanovi drustvenih krugova rade u
ucenja i obrazovanja odraslih. ANDRAGOGIJA ucenjem i obrazovanjem drustvu i ucestvuju u komunikaciji sa
Andragogija je dobila na znacaju u odraslih u uslovima armijskog zivota i drugim ljudima. 5) ANDRAGOGIJA I
18 veku i pocetkom 19 veka. Aleksandar rada. PENOLOSKA ANDRAGOGIJA se bavi EKONOMIJA. Odrasli moraju da budu
Kap je prvi uveo termin andragogije proucavanjem i ucenjem odraslih za ekonomicni kako bi uspesno vodili svoju
u 20 veku kada pocinje i da se izucava vreme njihovog boravka u peneloskim porodicu i da opstanu u drustvu koje je
na univerzitetu. ustanovama radi izdrzavanje kazne suoceno sa ekonomskim problemima.
zatvora a istovremeno i njihovom Osim ovih nauka, andragogija koristi
2) POJAM NAUKE I NAUCNE DISCIPLINE. prevaspitanju. PORODICNA saznanja iz istorije, filozofije,
NAUCNA DISCIPLINA je uza naucna ANDRAGOGIJA je obrazovanje i matematike itd.
oblast odredjene nauke koja ima vaspitanje odraslih za zivot u porodici.
dovoljan broj naucnih saznanja da ANDRAGOGIJA SLOBODNOG VREMENA 5) DEMOGRAFSKE PROMENE.
relativno lako moze zaokruziti uzu oblast je ucenje i obrazovanje odraslih u Ove promene su oduvek imale uticaja na
odredjene nauke. NAUKA je slobodno vreme i to kako ga pravilno vaspitno-obrazovni rad sa odraslima. Tri
odredredjena naucna oblast koja ima koristiti. ANDRAGOGIJA MEDIJA je njegove najvece manifestacije su:
cetiri osnovna elementa: 1) PREDMET ucenje i obrazovanje odraslih za pravilno 1) MIGRACIJE STANOVNISTVA i
ISTRAZIVANJA (ono cime se ta nauka koriscenje medija. METODA mobilnost radne snage se sve vise
bavi), 2) NAUCNA SAZNANJA (znanja i ANDRAGOSKIH ISTRAZIVANJA ubrzava u modernom drustvu. Kretanje
informacije do kojih je odredjena nauka predstavlja istrazivanje svega u stanovnistva iz sela u grad i iz manje
dosla u toku svog nastanka i razvoja), andragogiji. POSEBNE METODIKE su urbanih sredina u vece tako da imamo
3) METODOLOGIJU (svaka nauka je osnovno i srednje obrazovanje. izmenjenu sliku grada. Gradovi su sve
dinamicna i tezi da se razvija to se FUTUROLOSKA ANDRAGOGIJA se bavi naseljenije sredine dok sa druge strane
postize proucavanjem i istrazivanjem u predvidjanjem vaspitanja i ucenja u imamo gasenje masnjih mesta.
okviru nauke), 4) JEZIK NAUKE (nacin na buducnosti. 2) PROMENE U EKONOMSKOJ
koji se prezentuju saznanja i informacije STRUKTURI oznacavaju da u procesu
naukesiroj javnosti a to su udzbenici, rada a posebno u industrijskoj
knjige, naucni radovi, predavanja itd). proizvodnji, na jednoj strani imamo
smanjnenje broja potrebnih radnika a sa
druge strane imamo otvaranje novih
radnih mesta za koje je potrebna
kvalifikovana radna snaga. 3) IZMENE U
STAROSNOJ STRUKTURI STANOVNISTVA.
U Evropi, SAD, Australiji ljudi zive sve
boljim nacinom zivota sto dovodi do
produzetka zivotnog veka. Za nase
drustvo u Srbiji se kaze da je drustvo
starih, najstarijih u Evropi. Medjutim,
danas se zivi kvalitetnije lakse nego u
proslosti. Medicina je napredovala tako
da se mnoge bolesti od kojih se ranije
umiralo se danas uspesno lece. U Srbiji
je ranije prosecni zivotni vek bio 40
godina a sada je znatno visi.
6) SOCIJALNE PROMENE. 1) SOCIJALNA I 8) POJAM ZNANJA. Znanje je 10) VREDNOST ZNANJA U
EKONOMSKA NEJEDNAKOST. U svakom viseznacajan fenomen. Postoje razliciti SAVREMENIJIM USLOVIMA
drustvu nuzno postoji razlika medju pristupi u njegovom predstavljanju. DJUI EKONOMSKOG RAZVOJA. Intenzivicija
ljudima tj razlika u njihovom statusu u smatra da znanje sadrzi cetiri posebna tumacenja vrednosti znanja nastupila su
drustvu. Obrazovanje je potrebno svima znacenja.: 1) znanje u smislu vestine sredinom 20 veka. Neki autoriu smatraju
onima koji imaju bolji i onima koji imaju stecene inetligencijom, 2) znanje koje da je posebnu ulogu u tome imao
slabiji status u drustvu. Cak je podrazumeva poznanstvo ili bliskost sa americki naucnik H. INIS. Posebnu
obrazovanje potrebno odraslima koji drugim osobama, 3) znanje steceno vaznost ima produktivnost znanja
imaju slabiji status kako bi mogli da posrednim ucenjem, 4) razumsk ili odnosno njegov uticaj na ekonomski,
poboljsaju svoj polozaj. naucno znanje. On naglasava da se drustveni i kulturni zivot. Ulaganje u
2) NEUSKLADJENOST IZMEDJU RADA, inteligencija u procesu sticanja znanja znanje odredjuje buducnost
OBRAZOVANJA I SLOBODNOG koristi sekundarno. Ruski autor covecanstva. ERASOV smatra da se
VREMENA. U savremenom drustvu je GENECINSKI smatra da je sadrzaj pojma bogatstvo svakog drustva meri kolicinom
neophodno uspostaviti odnos izmedju znanja mnogoznacajan: 1) znanje je sakupljenog znanja i vestinom njegovog
rada, obrazovanja i slobodnog vremena rezultat saznanja, znanje je jedinstvo produktivnog iskoriscavanja. Znanje je
na taj nacin sto ce covek svoje slobodno apsolutnog i relativnog, 2) saznanje je krajem 20 veka bio nezaobilazni resurs
vreme koristiti na obrazovanje. oblik i nacin sticanja znanja, 3) znanje je dok ce u buducnosti biti jos vise. Takodje
3) IZMENJEN POLOZAJ ZENE U jedinstvo individualnog i socijalnog, 4) je znanje interdiciplinarni problem gde
DANASNJEM DRUSTVU. Jos uvek zivimo znanje se ostvaruje kroz mnostvo formi i se njegovi sadrzaji stalno prosiruju, dok
u drustvu u kome muskarci imaju njihovih izraza, 5) znanje podrazumeva se ekonomija nalazi u znacaju primarnog
vodecu ulogu. Medjutim, u novije vreme jedinstvo culnog i racionalnog kao i resursa sopstvenog razvoja.
imamo odredjene promene kada je u konacnog i beskonacnog, 6) znanje je
pitanju polozaj, uloga i mesto zene u neizbezno povezano sa sredstvima. U 11) POJAM ODRASLOSTI. Ovaj pojam
drustvu. One postaju pozeljna radna Engleskoj u najvecem broju znanje cesto povezujemo sa pojmom zrelosti,
snaga jer su odgovornije, savesnije i obuhvata cinjenice, informacije, ali to znaci da nije dovoljno imati
pedantnije od muskaraca uprocesu rada. prrincipe i istine do koji ljudski um odredjeni broj godina da bi se za nekog
4) PORAST BROJA IZBEGLICA I prodire. REBER smatra da se termin moglo reci da je on odrastao, vec mora
RASELJENIH LICA. Zbog mnogih ratova znanje koristi u dvostrukom znacenju pa da dostigne i odredjenu zrelost. U
prisutnih na nasem podrucju imamo podrazumeva srz informacije koje su zavisnosti od doba odraslosti
veliki broj raseljenih lica i izbeglica. U rezultat odredjenih procesa, bez obzira razlikujemo RANU ZRELOST (18-30),
cilju njihovog opstanka i poboljsanja jesul stecene ili ne. SREDNJA ZRELOST (31-50), KASNA
njihovog polozaja, potrebno im je ODRASLOST (51-65), STAROST (65-85)
pomoci na razlicite nacine. 9) RAZLICITE KLASIFIKACIJE ZNANJA. U DUBOKA STAROST (preko 85 godine). Po
filozofskim izvorima su ceste nekim autorima se razlikuju odredjene
7) TEHNOLOSKE PROMENE. klasifikacije na apstraktno i konkretno vrste zrelosti (intelektualna,
Danasnje drustvo prolazi kroz razne znanje, analiticko i empirijsko, opste i emocionalna, fizicka, seksualna,
promene. U procesu proizvodnje pojedinacno itd. U psiholoskim izvorima moralna). Neki autori smatraju da se pod
promene su posebno izrazene. je cesta podela na PROPOZICIJSKO odraslom osobom smatra ona koja ima 4
Modernizacija proizvodnje znaci zamenu ZNANJE koje se odnosi na cinjenice i osnovne srelosti. 1) PSIHO-FIZICKA
fizicke snage. Nauka i tehnika stalno propozicije i PROCEDURALNO ZNANJE ZRELOST i to je zrelost covekovog
napreduju a posebno u oblasti koje obuhvata skup postupaka ili organizma i njegovih funkcija, 2)
elektronike i informacione tehnologije. procedura na osnovu kojih sticemo ovo PSIHOLOSKA ZRELOST predstavlja
Sa tehnoloskim promenama dolazi do znanje. U savremenoj literaturi emocionalnu zrelost, kontrolisanje
sve vece potrebe za obrazovanom i nailazimo na sledecu podelu i tu se emocija, sposobnost sistematskog
kvalifikovanom radnom snagom, a sve razlikuju pet vrsta znanja ( prakticno ucenja, 3) SOCIJALNA ZRELOST
manje za radnom snagom koja se bavi znanje, intelektualno znanje, znanje za predstavlja sposobnost komunikacije i
fizickim poslovima. Ocigledno je da razonodu, duhovno znanje, nezeljeno interakcije sa drugim osobama u
obrazovne potrebe zaposlenih ne mogu znanje). ERASLOV je dao sledecu drustvu, na poslu, 4) PROFESIONALNA
biti zadovoljene onim sto je postignuto klasifikaciju: 1) PRAKTICNO ZNANJE sluzi ZRELOST predstavlja sposobnost
redovnim skolovanjem, vec mora odredjenoj praksi, 2) DUHOVNO ZNANJE obavljanja odredjenog posla i zanimanja
dodatno da se uci na radnom mestu tj uz jeste znanje o komunikaciji i regulisanju i istovremeno sposobnost odraslog da
rad. Kompanije moraju da omoguce medjuljudskih odnosa, 3) EMPIRIJSKO zaradjuje za zivot.
zaposlenima lakse, bolje i efikasnije ZNANJE sadrzi cinjenice o drustvu i
ucenje. prirodi, 4) TEORIJSKO ZNANJE se
utvrdjuje ucenjem, teorijama, 5)
EZOTERICNO ZNANJE koje se oznacava i
kao mistika u njenom saznanju. Sve ove
klasifikacije bez obzira na njihovu
odredjenu ogranicenost mogu nam
pomoci da potpunije razumemo sustinu i
smisao ljudskog znanja.
12) ODRASTAO COVEK U PROCESU 14) FIZICKO - FIZIOLOSKE PROMENE I 16) ISKUSTVENO UCENJE. Postoje
OBRAZOVANJA I UCENJA. Odrastao UCENJE ODRASLIH. Sa andragoske tacke razlicite interpretacije ovog ucenja a
ucenik je osoba koja uci i obrazuje se gledista su narocito vazne promene vida najbolju je dao KOLB. Njegov model je
kako u oblicima i programima formalnog i sluha kao i brzina i vreme reagovanja zasnovan na Lenjinovom cetvorofaznom
obrazovanja odraslih tako jos i vise u odraslih osoba. FUNKCIJA VIDA osetno modelu ucenja koji podrazumeva:
raznovrsnim programima i oblicima oslabi u odraslom dobu. Neki autori konkretno iskustvo, posmatranje
neformalnog i informalnog ucenja i navode da proces slabljenja vida generakizacija i testiranje njihovih
obrazovanja. U jednom sazetom prikazu postepeno traje od 18 do 40 godine da implikacija u novim situacijama. KOLB
rezultata istrazivanja faktori koji bi posle toga nastupilo intenzivnije koje definise ucenje kao proces stvaranja
poboljsavaju proces ucenja kod odraslih traje do 55 godine. Sa andragoskog znanja kroz transformaciju isustva.
su: 1) prethodno iskustvo koje utice stanovista, ruski strucnjaci potvrdjuju Njegovo ucenje prolazi kroz cetiri faze:
pozitivno i negativno, 2) odrasli najbolje saznanja da se kod odraslih ljudi snizava 1) KONKRETNO ISUSTVO
uce kada imaju unutrasnju motivaciju, 3) nivo elementarnih funkcija ali se zato (DOZIVLJAVANJE) jer ucenje zapocinje
najsigurniji su kada znaju zasto i kako povecava nivo opste kulture kada se licnost, tim ili organizacija suoci
uce, 4) njihovo ucenje pospesuju izvori i posmatranja. PROMENA FUNKCIJA sa novimkonkretnim iskustvima. 2)
sadrzaji relavantni personalnim SLUHA zapocinje u tridesetim godinama REFLEKSIVNA OPSERVACIJA. Ova faza je
potrebama i interesima. Sa andragoske da bi prema mnogim autorima kod ustvari traganje za odgovorom na
tacke gledista, u procesu ucenja i velikog broja ljudi dobio ubrzanje posle pitanje sta je primeceno a sta je ucinjeno
obrazovanja odraslih veoma su znacajne 50-te godine. Kod muskaraca opada ili dozivljeno. U sustini rec je o
tri situacije: 1) Ravnopravnost posle 32 godine a kod zena posle 37 prikupljanju podataka. 3)
nastavnika i odraslog ucenika, 2) godine. Ove promene su ponekad KONCEPTUALIZACIJA. U ovoj fazi ucenje
Podsticanje samostalnog rada, 3) opredeljene naslednim ali i spoljasnjim se odvija kao proces analiziranja
Shvatanje ucenja kao problemske a ne faktorima. BRZINA I VREME podataka i njihovo osmisljavanje. 4)
subjektivno usredsredjene delatnosti. REAGOVANJA ODRASLIH OSOBA se AKTIVNO EKSPERIMENTISANJE. U ovoj
Savremeni autori isticu da odrasli bolje takodje povezuje sa fizioloskim fazi se ucenje desava kao razmatranje
uce kad osecaju potrebu da uce i kada potrebama. Utvrdjeno je da sa staroscu implikacija i modifikovanje ponasanja
osecaju odgovornost za ono sto uce i polaganije shvatamo i opazamo, (znanja). Licnost, tim ili organizacija se
kako uce. Stoga, odrasli ucenju daju polaganije shvatamo i mislimo. Vecina nalaze pred pitanjima sta ce se desiti, sta
prednost ucenju koje je problemski autora istice da uspeh u procesu ucenja treba preduzeti a sta izmeniti. Ceo ciklus
usmereno i osmisljeno svakodnevnim zavisi i od psihickog zdravlja ucenika. u sustini opisuje dve primarne dimenzije
zivotnim potrebama. procesa ucenja a to su SHVATANJE i
15) POJAM I FUNKCIJE UCENJA. Ucenje TRANSFORMISANJE.
13) INTELEKTUALNI KAPACITETI I je fundamentalni ljudski fenomen. Ljudi
UCENJE U ODRASLOM DOBU. Americki uvek uce tako sto nisu ni svesni da to 17) SAMOUSMERENO UCENJE. Danas se
psiholog Torndajk je zasluzan za cine a putem ucenja se postaje ljudska pojam samousmerenog ucenja odnosi
afirmaciju ideje o mogucnosti i upotrebi bica i licnosti. U najsirem smislu ucenje na sve slucajeve gde je kontrola ucenja i
ucenja u odraslom dobu. Njegova se moze odrediti kao aktivnosti koja odgovornost za ucenje preneta sa
istrazivanja pokazuju da inteligencija dovodi do promene. U psihologiji i institucije na pojedinca. Savremena
raste do 25/26 godine a opada posle 42 drugim naukama o vaspitanju nema proucavanje je inspirisao HUL. On je
godine u proseku 1% godisnje. On opste saglasnosti o tome sta je zapravo indetifikovao tri grupe ucenja: 1) ciljem
zakljucuje da su opste zakonitosti ucenja ucenje. RADONJIC kaze da svakodnevno orijentisani, 2) aktivnoscu orijentisani, 3)
sustinski raste od 15 do 50 godine. ucenje sadrzi sledece karakteristike: 1) ucenjem orijentisani. On smatra da se
Najmanje tri zakljucka se mogu izvesti iz ono je svesna, namerna, cilju usmerena najveci deoucenja odraslih desava
prethodnih istrazivanja razvoja aktivnost, 2) cilj te aktivnosti je sticanje nezavinso oizvan institucija formalnog
inteligencije u odraslom dobu. 1) Prvi iz znanja i vestina, 3) ucenje je najcesce obrazovanja u obliku projekta ucenja
koga proizilazi da intelektualne povezano sa ponavljanjem. Ucenje se pod kojim podrazumeva visoko
sposobnosti odraslih pocinju da opadaju uglavnom vidi kao proces koji se odvija promisljen napor da se dobiju odredjena
kasnije, 2) Drugi sugerise razliku izmedju kroz nastavu. Pojam i fenomen se ne znanja i vestine. Projekat ucenja je u
sposobnosti i manje sposobnih, 3) Treci odnosi samo na sticanje znanja vec i na stvari serija povezanih epizoda ucenja u
sugerise da se koriscenje intelektualnih celokupnu licnost, njeno ponasanje i ukupnom trajanju od sedam casova.
sposobnosti znacajno odrzava na ukupni nastajanje. Radonjic definise ucenje Epizoda je period vremena posvecen
intelektualni razvoj. Istrazivanje ruskih ovako: Ucenje je trajna ili relativno srodnim ili bliskim aktivnostima koje
autora obuhvata razvitak koji odlikuje trajna i realtivno specificna promena neke druge aktivnosti se prekidaju.
opsti intelekt uz opadanje u 20/21 god, individue koja se pod odredjenim Svaka epizoda ima svoj definisan kraj i
zatim 23/31/34 godini a svoj optimum uslovima moze manifestvovati u njenom pocetak i podrazumeva celokupno
dostize u 30 godini dok se u 35 zavrsava dozivljavanju ili aktivnosti i koja je iskustvo koje pojedinac ima u toku tog
njegov uspon. Novija istrazivanja rezultat njenog prethodnog vremena. Samousmereno ucenje se
pokzuju da najveci broj kognitivnih dozivljavanja ili aktivnosti. GANJE kaze desava kada ucenik kontrolise sve
sposobnosti dostize vrhunac u ranoj ili da ucenje je promena u ljudskim kljucne komponente ucenja.
srednjoj odraslosti, zadrzava odredjenu dispozicijama ili sposobnostima koja Odgovornost i kontrola ucenja su osnova
stabilnost do kasnij 50-tih ili ranih 60-tih traje izvesno vreme a koja se ne moze samousmerenog ucenja. Mera u kojoj
kada dolazi do postepenog opadanja. pripisati procesima rada. ucenik odlucuje o kljucnim elementima
Proces opadanja je ubrza u kasnim 70- procesa ucenja je mera njegove
zim. Psiholozi i andrigozi dolaze do samousmerenosti.
zakljucka da kognitivni razvoj traje kroz
celu odraslost, a pojedine sposobnosti
ne samo da opadaju vec se i ubrzavaju.
18) ORGANIZACIONO UCENJE. Ovo 20) FUNKCIJE OBRAZOVANJA 22) SAMOOBRAZOVANJE ODRASLIH I
ucenje predstavlja ucenje u grupi ODRASLIH. Ruski androgozi ONUSKIN i INDIVIDUALNI RAZVOJ I SAMORAZVOJ.
(organizaciji), pomocu grupe se desava i OGAREV ukazuju na tri funckije: 1) MAJOR istice da celokupni civilizacijski
zbog njenih namera i ciljeva. Osnovna KOMPENZACIJONU - popunjava rast da bi postigao svoje ciljeve mora ici
svrha organizacije nije ucenje jer ucenje nedovrsene obrazovne mogucnosti, 2) uporedo sa punim razvijanjem ljudskih
je sredstvo. Organizacija ne postoji da bi ADAPTACIONU - prilagodjavanje novim sposobnosti, odnosno samosvesnih
ucila vec uci da bi postojala. Ona je zahtevima, 3) RAZVIJAJUCU - cilj joj je individua i njihovih autenticnih
specifican sklop ljudi, sredstava, metoda postepeno obogacivanje stvaralackih pootreba. LANGRAN istice da svako
i principa rada, vrednosti i normi sposobnosti coveka. CHARVIS smatra da obrazovanje a narociuto obrazovanje
ponasanja cija je osnovna svrha ima tri funkcije: 1) LATENTNA - nije ni odraslih danas dobija znacenje koje je u
jedinstveno i koherentno delovanje u usmerena ni prepoznata, 2) Usmerenu razvoju coveka koji kroz razna zivotna
realizaciji njenih osnovnih ciljeva. na ocuvanje socijalnog sistema, 3) isksustva postaje sve vise on sam.
Osnovne karakteristike: 1) sposobnost za Odnosi se na zadovoljavanje osnovnih DZARVIS smatra da su individualni rast i
adaptaciju na spoljne aktivnosti, 2) socijalnih potreba. On smatra da je razvoj posledica ucenja odraslih. DEHOR
osecanje licne i kolektivne odgovornosti obrazovanje odraslih vise latentna nego naglasava vaznost dozivotnog
za uspeh, 3) shvatanje promene kao manifestaciona delatnost pa u takvom obrazovanja u oblikovanju vlastitog
stabilnog organizacionog stanja, 3) razumevanju problema on utvrdjuje sest zivota svakog pojedinca. HUMANISTI u
shvatanje promene kao stabilnog funkcija: 1) Ocuvanje socijalnog sistema i obrazovanje vide mogucnost da
organizacionog stanja, 4) shvatanje i reprodukcija postojecih, 2) Transmisija ubrzavanje samoaktualizacije i
prihvatanje individualnig gresaka. znanja i reprodukcija kulturnih sistema, potpunijeg funckionisanja individue.
S'obzirom da se sve vazne odluke 3) Individualno napredovanje i selekcija, SAVICEVIC napominje da je humanisticka
donose u frupi, SENZ smatra da su 4) Obrazovanje odraslih kao druga filozofija i psihologija vise stavljala
timovi a ne pojedinci kljucne jedinice sansa, 5) Institucionalna ekspanzija koja naglasak na ucenje nego na obrazovanje.
ucenja. Ako tim ne moze da uci, ni ima za cilj bolje iskoriscavanje neradnog
organizacija ne moze da uci. Odrasli vremena, 6) Individualni razvoj i 23) DRUSTVO KOJE UCI. BRITANSKI
najbolje uce jedni od drugih. BURNS oslobodjenje. SAVET ZA EKONOMSKA I SOCIJALNA
istice da su efikasne one organizcije koje ISTRAZIVANJA definise drustvo ucenja
neguju individualno, grupno i 21) EKONOMSKA VREDNOST kao ono drustvo u kome svi gradjani
organizacijono ucenje kao kljucne OBRAZOVANJA ODRASLIH. Svetski dobijaju visoko kvalitetno opste
komponente. priznati ekonomisti i istrazivaci obrazovanje, odgovarajucu
svrstavaju obrazovanje medju profesionalnu obuku i posao. DRUSTVO
19) SPECIFICNOST NASTAVE ZA najuticajnije faktore ekonomskog KOJE UCI je drustvo znanja. U njemu
ODRASLE I POLOZAJ NASTAVNIKA U razvoja. Najveci broj istrazivnjca se posebno znacenje i vrednost dobija
OBRAZOVNOM NASTAVNOM PROCESU. odnosi na ekonomsku efikasnost obrazovanje i ucenje onih koji su u
Problemima obrazovanja i usavrsavanja osnovnog obrazovanja odraslih. Iz tih prvom redu odgovorni za celokupan
nastavnika se bave ustanove i istrazivanja proizilazi da je osnovno drustveni razvoj, odnosno za
organizacije koje su zaduzene za obrazovanje odraslih i obrazovanje u obrazovanje i ucenje odraslih. Jedan od
izvodjenje same nastave (skola), zatim celini znacajni faktor ekonomskog osnovnih principa ovog drustva je
one koje prate, vrednuju i ocenjuju rad razvoja. Otvoreno je pitanje da li je princip celozivotne dostupnosti
nastavnika i drugi. U nastavi sa obrazovanje uvek bitan faktor obrazovanja i ucenja svim clanovima
odraslima je bitno izmenjena i drugacija produktivnosti i ekonomskog razvoja i drustva. U izvestaju Medjunarodne
pa se zato kaze da je u nastavi sa pod kakvim uslovima to jeste. MILER komisije za obrazovanje za 21 vek se
odraslima nastavnik sve manje smatra da je obrazovanje izvor govori o cetiri osnovne oblasti ucenja: 1)
neposredni izvor znanja vec pomagac, ekonomskog rasta samo ako oslobadja, UCENJE DA SE ZNA je ucenje koje
drug u ucenju, pomocnik u obrazovanju. stimulise i isto tako informise individuu i svakom pojedincu omogucuje da razume
Osnovna funkcija nastavnika je da uci je kako i zasto da postavlja zahteve svet koji gaokruzuje,2) UCENJE ZA RAD je
odraslima pomaze da se lakse ukljuce u sebi. On sazima znacaj i vrednosti ucenje za osposobljavanje ljudi za
nastavni rad, da im olaksa proces ucenja obrazovanja za ekonomski razvoj u delovanje u svom okruzenju, 3) UCENJE
i obrazovanja i stavi im na raspolaganje ledecim konstatacijama.: 1) Obrazovanje DA SE ZIVI ZAJEDNO. Kroz obrazovanje
dovoljan broj informacija i uputi ih na doprinosi ekonomskom razvoju ako moramo otkrivati druge, uciti kako da ih
literaturu. Osnovne funkcije: 1) opsti razvoj sredine favorizuje postujemo, saradjumeo sa njima, 4)
FUNKCIJA PRENOSENJA ZNANJA ekonomski progres, 2) Korisecenje UCENJE DA SE BUDE spaja tri prethodne
(prenosenje informacije, interpretacija i prirodnih resursa povecava se pomocu oblasti ucenja. Ono je usmereno na
klasifikacija, transformacija, izvodjenje obrazovanja, 3) Institucije u obrazovanju celokupan razvoj pojedinca, njegov
nastave i zakljucaka i ponavljanjeonog su veoma postojane, 4) Obrazovanje je telesni, duhovni, intelektualn,
sto je najvaznije, 2) FUNKCIJA VODJENJA. jedina alternativa trosenju. emocionalni i moralni razvoj.
Priprema i uvodjenje u situaciji ucenja,
priprema i primena odabrane nastavne
tehnike kao i didakticke i druge
aparature, povezivanje sadrzaja koji se
izucava sa sadrzajima iz drugih oblasti,
3) FUNKCIJA ORGANIZACIJE. Izbor
problema, planiranje nastavnih sadrzaja,
izbor metoda i oblici nastavnog rada.
24) FORMALNO (SKOLSKO) 26) NEFORMALNO OBRAZOVANJE. Ovo 28) KLASIFIKACIJA LJUDSKIH POTREBA.
OBRAZOVANJE. Ovo obrazovanje obrazovanje predstavlja sve Cesta je podela na FIZIOLOSKE i
oznacava delatnost koja se ispoljava u rasprostranjeniji oblik ucenja i SOCIJALNE. Kreg, Kraufilp i Balaki daju
institucionalnim oblicima obrazovanja i obrazovanja. Podrazumeva svesno i sledeci stil potreba: 1) potrebe za
ima instrumentalno znacenje. Za ovaj organizovano obrazovanje, ucenje sa udruzivanjem sa drugom osobom ili
oblik obrazovanja se koristi izraz "ucenje ciljem, zadovoljstvo njihovih raznovrsnih drugim osobama, 2) potrebe za
koje se izvodi uz rukovodstvo nastavnika obrazovnih potreba. Ovo obrazovanje je sticanjem, 3) potrebe za prestizom, 4)
ili trenera koji radi unutar jedne postalo nuzno, a 60-tih godina u Evropi i potrebe za vlascu, 5) potreba za
institucionalne ustanove. Za ovu vrstu svetu jer je omogucavalo radoznaloscu. Ukrajinski psiholog
obrazovanja karakteristicno je zainteresovanim osobama da budu u SJUMENKO deli potrebe na drustvene,
finansiranje od strane drzave ali i od toku i da nadoknadjuju ono sto grupne i licne. Ruski psiholog PETROVSKI
drugih finansijera. Njegove programe nedostaje skolskom nastavnom sistemu. potrebe deli na prirodne i vestacke po
sastavljaju eksperimenti iz odredjene KUMS smatra da je do krize doslo zbog poreklu i na materijalne i duhovne po
oblasti i karakterise ga grupni oblik nezadovoljenja drustvenih potreba zato karakteru. Ruski psiholog KOVALEV
planiranja kao i visok stepen kontrole. sto je doslo do broja porasta studenata razlikuje tri vrste potreba (duhovne,
Gde god da se izvodi ovo obrazovanje, jer su porasli troskovi za obrazovanje. materijalne i drustvene). ZVONAREVIC
njega odlikuju sledece specificne AHMED smatra da je do interesovanja za potrebe deli na: 1) primarne i
situacije: 1) njegov sadrzaj je ovaj oblik obrazovanja doslo u trenutku sekundarne, 2) nasledjene i stecene, 3)
programiran za oblik prosecnog kada se shvatilo da formalni sistem bioloske i socijalne, 4) univerzalne,
studenta, 2) izvodi se pod rukovodstvom obrazovanja ne moze da zadovolji regionalne i individualne. KORNAHOV
nastavnika, 3) istice se znacaj i vaznost obrazovne potrebe narocito onih iz SISTEM POTREBA su: (potreba za
teorijskog znanja. Znanja i vestine ruralne sredine. Jedan broj autora ljubavlju, potreba za postovanjem
stecene u institucijama formalnog smatra da je jedan od najvaznijih autoriteta, potreba za prihvatanjem
obrazovanja se nedovoljno primenjuju zadataka u statusu i dohotku izmedju jednakosti, potreba za nezavisnoscu).
na nove situacije. skolovanih i neskolovanih, siromasnih i FROMOVE POTREBE su: (pripadnost,
bogatih, seoskog i gradskog prevazilazenje, ukorenjenost, osecaj
25) INFORMALNO UCENJE I stanovnistva. Taj termin neformalnog indetiteta, potreba za okvirom
OBRAZOVANJE. Ovo obrazovanje ima obrazovanja se izjednacavao sa orjentacije i verovanja).
vazno mesto i ulogu u savremenom slobodnim opstim obrazovanjem.
drustvu koje uci. Ovo obrazovanje se 29) PODRUCJE FUNKCIONALNE
odredjuje kao slucajna transmisija 27) POJAM LJUDSKIH POTREBA. One PISMENOSTI ODRASLIH. Pismenost i
stavova, znanja i vestina sa visoko izvrsavaju socijalnu stranu ljudske osnovno obrazovanje odraslih je
podeljenim i kulturno relativnim sustine i imaju bitno drustveno i fundamentalno ljudsko pravo i bitna
obrascima za vreme, prostor i materijal i individualno obelezje. Ako se tako osnova za ostvarivanje svih drugih licnih
za uloge i odnose. Sustina ovog ucenja posmatraju, njihovo zadovoljavanje i socijalnih prava. Ali bez obzira na to,
koje se jos i naziva prigodnim ucenjem doprinosi razvoju drustva i podstice pravo na pismenost jos uvek u mnogim
(Krajnc 1972) je u tome da ucimo u aktivnu covekovu delatnost, formirajuci delovima sveta nije u potpunosti
situacijama kada to nismo nameravali ali ga fizicki i psihicki (Savicevic). ostvareno, ili je samo delimicno
u takvim okolnostima i nase osobine se GREBENIKOV uocava da potrebe u ostvareno. Nepismenost i danas
takodje preoblikuju. Kao najvaznije celosti mozemo razumeti samo ukoliko predstavlja problem sistematske i
odlike ovog ucenja Dzonson navodi: 1) ih dovedemo u vezu sa radom i radnom strukturne prirode koji najcesce pogadja
Nije ograniceno mestom i vremenom oi sredinom u kojoj se covek iskazuje kao najsiromasnije zemlje, ali ne zaobilazi ni
izvodi se u uslovima gde su najbolje licnost. Na osnovu covekovih potreba se bogatija drustva. U Americi je
mogucnosti za primenu pozeljnih i formiraju socijalni interesi ljudi, njihovi nepismeno 2-10% odraslih. Kod nas je
potrebnih vestina, 2) Najcesce stavovi i orjentacije pokretacki motivi i taj procenat 2002 godine bio 3,5%.
podrazumeva interakciju sa drugima i delatnosti. Ruski autor MAGUN smatra Savremeno drustvo se suocava sa
usvajanje potrebnih vestina uz saradnju, da je fenomen potreba znacajan za tri nepismenoscu kao globalnim
posmatranje, podelu odgovornosti i kruga problema u okviru izucavanja problemom koji ima visestrane posledice
dogovore, 3) Orjentisano je na cilj ili individue: 1) Prvi krug problema se svodi za individuu, preduzece, nacije.
projekat i to uglavnom je samoinicirano i na to da je normalno i zdravo Pismenost je fundamentalna
cesto podrazumeva imaginaciju, igre i funkcionisanje i razvitak coveka komponenta nase kulture bez koje se ne
takmicenja, 4) Bez obzira na to sto moze nezamislivo bez zadovoljenja njegovih moze zamisliti funkcionisanje coveka u
biti vodjeno ili olaksano nadgledanjem potreba, 2) Drugi krug problema se drustvu koje se menja.
supervizora ili roditelja, spoljna kontrola odnosi na delatnost i aktivnost coveka,
u ovom obrazovnom obliku nije 3) Treci krug problema obuhvata 30) PODRUCJE PROFESIONALNOG
prisutna. uzajamni odnos potreba individue sa OBRAZOVANJA. Profesionalno
potrebama socijalnih grupa. Kroz ljudske obrazovanje oznacava drugu znacajnu
potrebe se moze najpostupnije ispoljiti oblast obrazovanja odraslih. Ovo
socijalna sustina coveka i obezbediti obrazovno podrucje u danasnjem
sirok okvir za razvoj svih njegovih poimanju izrazava znanja koja su
potencijalnosti. povezana sa nekim zanimanjem,
odnosno kvalifikacijom kao i potrebu
njihovog osvezavanja i usavrsavanja u
profesiji.
31) DRUSTVENO EKONOMSKA 34) PODRUSJE ZDRAVSTVENOG 37) REDOVNA KLASICNA NASTAVA. U
VREDNOST OBRAZOVANJA ODRASLIH. OBRAZOVANJA I VASPITANJA ODRSLIH. osnovi ove nastave za odrasle jeste
Ono je bitno i nezaobilazno podrucje Ono obuhvata sadrzaje koji su u funkciji razredno casovni sistem i frontalni oblik
obrazovanja odraslih. Ono moze unapredjivanja zdravlja i zdravog rada. Njena specificnost se ogleda u
doprineti boljem razumevanju sustine ponasanja pojedinca, porodice i raznovrsnom sastavu ucenika u svakom
drustveno ekonomskog odnosa kod nas i zajednice. Ovo obrazovno podrucje razredu koji formalno imaju isti nivo
u svetu, a moze pomoci odraslima i da dobija jos vise na znacaju u danasnjim obrazovanja ali se veoma razlikuju po
aktivnije i sadrzajnije ucestvuju u uslovima karakteristicnim i po sve uzrastu, nivou preuznanja, prethodnom
drustveno ekonomskim promenama i intenzivnijem starenju stanovnistva i iskustvu, motivima ucenja, profesiji itd.
preobrazajima savremenog drustva. povecanju broja razlicitih hronicnih Ovakvu nastavu odlikuje i prisustvo
Neosporno je da drustveno ekonomsko bolesti. Veoma je vazno da ljudi postanu nastavnika koji je osnovni izvor znanja,
obrazovanje odraslih sve vise postaje svesni da su u najvecoj meri odgovorni usmeravanja i vodjenja jer on predaje,
bitan element svesti i kulture svakog za svoje zdravlje i sprecavanje razlicitih dok drugo mesto u tom procesu imaju
pojedinca. oboljenja i bolesti zavisnosti. U ucenici i posebne publikacije a trece
formiranju odgovarajucih oblika vanskolska sredstva informacije.
32) PODRUCJE GRADJANSKOG ponasanja prema zdravlju, svoje mesto u BOGNAR i MATIJEVIC smatraju da su tri
OBRAZOVANJA. Obrazovno-vaspitni ulogu imaju domovi zdravlja, skole, osnovne etape ove vrste nastave
programi koji se ostvaruju u cilju mediji itd. (dogovor, realizacija i avaluacija). Ruski
pripreme aktivnog i odgovornog autori uocavaju cetiri etape: 1)
gradjanina u savremenom drustvu se 35) EKOLOSKO OBRAZOVANJE uvodjenje ucitelja i upoznavanje ucenika
najcesce pominju pod nazivom ODRASLIH. Ekoloska kriza je podstakla sa zadacima nastave, 2) uvodjenje
GRADJANSKO OBRAZOVANJE. Poznato je vaznost i znacaj obrazovanja i vaspitanja ucenika u nove sadrzaje, 3) utvrdjivanje
da gradjani kao drustvena bica postoje za ocuvanje covekove zivotne sredine. znanja, 4) utvrdjivanje vestina i navika.
samo u demokrartiji koja predvidja Ekolosko obrazovanje kao deo Utvrdjivanje i usavrsavanje znanja i
njihovo ucestvovanje u vlasti, odnosno konginuarnih obrazovnih procesa koji sticanje vestina i navika oznacava jednu
koja im priznaje pravo odlucivanja. traju u toku celog zivota stalno prosiruje od najvaznijih etapa. Ovde je veoma
Medjutim, posto je demokratija u i produbljuje svoje sadrzaje. Od vazno da nastavnik dobro organizuje
mnogim delovima sveta krhka i sustinskog je znacaja da odabrani ponavljanje i utvrdjivanje predjenog
nestabilna, jos uvek se oseca potreba za sadrzaji ekoloskog obrazovanja i gradiva.
podsticanjem i afirmacijom gradjanskog vaspitanja doprinesu izgradjivanju nove
obrazovanja. ekoloske svesti. 38) DOPISNO KONSULTATIVNA
NASTAVA. Ona ima dugu istoriju a
33) OBRAZOVANJE ZA ZIVOT U 36) KULTURNO ESTETSKO pojavila se sredinom 19 veka u Engleskoj
PORODICI. Zdravo i dinamicno drustvo OBRAZOVANJE. Kultura kao sfera a posle toga u Nemackoj kao alternativa
pociva na porodici pomocu koje se ljudi duhovnog zivota svoju plodnost i za formalno obrazovanje. Nesto kasnije,
integrisu u svoju kulturu, sticu rasprostranjenost potvrdjuje kvalitetom krajem 19 veka su nastali prvi oblici ovog
odgovarajuce navike koje im koji se ogleda u drustvenim odnosima i u obrazovanja da bi pocetkom 20 veka
obezbedjuju da zive u siroj zajednici i svakodnevnom delovanju. Kultura mora nastalo na stotine razlicitih skola
preko koje se stavovi, vrednosti i znanja zaziveti u svakodnevnoj stvarnosti, dopisnog obrazovanja sirom sveta,
prenose sa generaciju na generaciju. U postati sadrzaj i nacin zivota i rada obuhvatajuci sve veci broj odraslih
takvom razvoju obrazovanje za zivot u coveka koji ce se u izvesnoj meri zainteresovanih za obrazovanje i ucenje
porodici dobija jos vise na vrednosti i osloboditi od gospodstva materijalnih i koji iz razlicitih razloga nisu hteli ili mogli
znacaju, utoliko pre sto roditelje cesto ekonomskih motiva i stremiti ka razvitku da pohadjaju tradicionalnu nastavu. Ova
okrivljuju, ali ih ne obucavaju. sopstvenih sposobnosti i potencijala. nastava je pismena komunikacija
Obrazovanje za zivot u porodici zaista izmedju odraslih ucenika i obrazovne
varira u zavisnosti od prostora i ustanove. To je dvofazni obrazovni
vremena, ali je uvek u funkciji pomoci proces u kome u prvoj fazzi ucestvuju
odraslima da steknu znanja, vestine i strucnjaci a u drugoj dopisnici.
vrednosti koje su im potrebne kao STRUCNJACI su specijalisti koji
sadasnjim i buducim clanovima porodice pripremaju nastavne materijale
kako bi sto uspesnije resavali brojne oblikovane u lekcije, pomocne i druge
probleme povezane sa njihovim materijale, a DOPISNICI se upoznaju sa
porodicnim ulogama. postignutim rezultatima, ispoljavaju
eventualne greske i iznose predloge i
upustva za buduci rad. Dopisna nastava
se razlikuje od redovne i po tome sto je
u vecem stepenu izgradjena na
samostalnom radu ucenika.
39) MULTIMEDIJSKA NASTAVA.. U svetu
su nastali razliciti modeli multimedijskog
obrazovanja od kojih je jedan od
najstarijih i najpoznatijih britanski
otvoreni univerzitet osnovan 1969
godine. Multimedijski modeli imaju
trostruki cilj: 1) da omoguce svima
zainteresovanima da steknu kvalifikaciju
polaganjem ispita na principu ekstenze,
2) da stvore mogucnost odraslima da
steknu, popune i prosire svoja znanja, 3)
da osiguraju studentima kvalitetno
obrazovanje. Karakteristika za ovu vrstu
obrazovanja je da se koriste sredstva
masovnih komunikacija kao izvor znanja
i informacija. Takodje je karakteristican
izmenjeni polozaj i uloga nastavnika. Sa
obzirom na sve vecu rasprostranjenost
multimedijalnog sistema nastave,
savremeni autori napominju da njegova
efikasnost podrazumeva dobru
komunikaciju nastavnika i studenata,
koriscenje obrazovne tehnologije,
efikasnot u razradi programskih
materijala i nacinu njihove dostave,
postojanje i dobro funkcionisanje
povratne informacije.

40) SAMOOBRAZOVANJE.
Samoobrazovanje je poseban vid
obrazovanja koje je sve neophodnije
savremenom coveku u okolnostima
nuznog napretka nauke, tehnike,
kulturnog i drustvenog razvitka..
Osnovni smisao je da sama individua bez
prisustva drugih lica ili uz njihovu
minimalnu pomoc usvaja posredstvom
stampe, zelevizije itd odredjena znanja,
navike i umeca. Ono je osnova
permanentnog obrazovanja koje je
potreba svakog coveka i proces
kontinuiranog, stalnog sticanja znanja
vestina i navika u skolama ali i izvan njih
i koje se zavrsava zavrsetkom zivota. 1)
SAMOSTALNO SAMOOBRAZOVANJE a
njegove karakteristike su da odrastao
ucenik sam bira sadrzaje koje ce nauciti,
vreme i koliko ce nauciti, sam odredjuje
tempo, sam bira metode ucenja i vrsi
evaluaciju rada. 2) USMERENO
SAMOOBRAZOVANJE a karakterise ga
mimimalna pomoc nastavnika, odnosno
instrukcije obrazovanja odraslih koji
obicno odredjuje sadrzaje ucenja i vrse
kontrolu ucenja. Vreme ucenja
odredjuje ucenik, zatim tempo i sam bira
metode ucenja.

Você também pode gostar