Você está na página 1de 4

Izazovi digitalizacije: kreiranja digitalne biblioteke i očuvanja digitalne

građe

Narcisa Puljek-Bubrić 1, Ferida Bogućanin 2


1
Narcisa Puljek-Bubrić – Bošnjački institut Sarajevo, narcisap@bosnjackiinstitut.ba
2
Ferida Bogućanin – Šumarski fakultet Sarajevo, feridabo@hotmail.com

Abstract - Digitalizacija knjižne građe je proces koji nas uvodi u digitalnu biblioteku i područje očuvanja
digitalne građe. Danas, mnoge biblioteke nastoje postati digitalne i napraviti otvoren pristup svojih zbirki
za što veći broj korisnika. Trend kreiranja digitalnih biblioteka u svijetu se ogleda u nastojanju
informacijskih stručnjaka da upotrebom novih tehnologija zainteresuju i osvoje tržište interneta svojim
kolekcijama. Očuvanje digitalne građe je dugoročni proces u nastajanju. Predstavlja važan segment svih
kulturnih i obrazovnih institucija koje će graditi svoje digitalne zbirke i neophodno je posmatrati ga kao
globalno pitanje koje će veoma brzo postati aktuelno i u BiH. Analize i istraživanja digitalnih biblioteka i
očuvanje digitalne građe su faze koje nam tek predstoje i uvjetuju informacijske stručnjake da redovno
prate razvoj novih tehnologiija. Prema ovoj problematici je potrebno uspostaviti drugačiji odnos, te
ujediniti zahtjeve svih, a prvenstveno kulturnih institucija u BiH na formiranju Nacionalnog centra za
zaštitu i očuvanje digitalne građe.

Ključne riječi – digitalne biblioteke, očuvanje digitalne građe, nove tehnologije, digitalizacija.

UVOD

Vrijeme komunikacije na daljinu postaje naša stvaranje digitalnih kolekcija različitih formata i
svakodnevnica. Pristup digitalnom dokumentu je standarda uz mogućnost ponavljanja
nešto o čemu bibliotekari moraju razmišljati na digitalizacije jedne te iste građe.
samom početku procesa digitalizacije knjižne
građe, jer je otvaranje fondova biblioteke
najbolje rješenje za njene korisnike. Stoga, 2. RAZVOJ NOVIH TEHNOLOGIJA
moramo se upitati: šta je za bibliotekare u BiH
digitalizacija i koje izazove nam donosi u Nove tehnologije su uticale na promjenu
budućnosti? paradigme bibliotekara pri čemu su bibliotekari
Digitalizacija knjižne građe je prouzrokovala uočili dvije važne činjenice: da je današnje
promjenu paradigme bibliotekara koji se moraju digitalno okruženje, kao što su internet i razne
suočavati sa nizom izazova, vezana za budućnost društvene mreže, postalo konkurencija
digitalnog dokumenta, kao što su finansijska bibliotekama i da je bibliotekama u 21. stoljeću
sredstva, razvoj nove tehnologije, kreiranje osigurana budućnost samo ukoliko uspiju da se
digitalne biblioteke i očuvanje digitalne građe. prilagode novim tehnologijama. To znači da se
danas i u budućnosti mi bibliotekari borimo za
biblioteku u 21 st. U prilici smo da gradimo
1. FINANSIJSKA SREDSTVA jednu drugačiju biblioteku 21 stoljeća pri čemu
će ta biblioteka, kao najuređeniji sistem, sa
U Bosni i Hercegovini bibliotekari su suočeni sa pretraživačima i online katalozima biti u
nepostojanjem novčanih sredstava za projekte mogućnosti da se suprotstavi haotičnosti
digitalizacije, kreiranja digitalne biblioteke i interneta. Međutim, sve brži razvoj tehnologija
očuvanja digitalne građe. Takođe, ne postoji ni zahtjeva i sve veću upućenost i znanje
planska finansijska konstrukcija za navedene bibliotekara, te praćenje promjena koje nastaju
projekte na nacionalnom i državnom nivou. razvojem novih tehnologija. Podrobnije i
Rezultat takvog stanja jeste da se svaka ozbiljnije upoznavanje bibliotekara sa načinom
biblioteka snalazi na svoj način i u skladu sa kreiranja i struktuiranja digitalnih biblioteka, te
mogućnostima koje ima, što za posljedicu ima njihovog održavanja u budućnosti uveliko ovisi
od njihovog znanja iz oblasti informatičkih
znanosti. Sve govori u prilog tome da će buduće - Pitanje pohrane digitalne građe je tema koja
obrazovanje bibliotekara ići u pravcu će vrlo brzo biti aktuelna. Možemo samo iznijeti
informatičkih znanosti. podatak da danas u BiH mašine za pohranu
digitalne građe ne posjeduju biblioteke nego
komercijalne i profitabilne institucije kao što su
3. KREIRANJE DIGITALNE BIBLIOTEKE banke. To opet govori o tome da digitalno
kulturno nasljeđe i druga digitalna građa nema
Nekoliko biblioteka u BiH je počelo sa procesom vrijednost kao novac u banci, te da digitalne
digitalizacije knjižne građe što je do danas kolekcije koje pohranjujemo na CD ili server u
rezultiralo postojanjem digitalnih zbirki najboljem slučaju, nisu baš najsigurniji oblici
kulturnog nasljeđa BiH. Radi se o digitalnim koje posjedujemo.
kolekcijama Gazi Husrev-begove biblioteke,
NUB BiH, Media centar. Kreiranje digitalnih - Poseban segment u kreiranju digitalne
kolekcija neminovno dovodi do kreiranja biblioteke zauzimaju i pravna pitanja i
digitalne biblioteke, jer ako samo čuvamo saglasnosti koje se odnose na autorska prava.
digitalnu građu a ne napravimo je dostupnom Svjesni smo činjenice da ne možemo uvrstiti baš
korisniku onda ona nije potpuno iskorištena. svaki digitalni dokument u digitalnu biblioteku
Krajnji cilj kreiranja digitalne biblioteke jeste zbog autorskih prava. Sve ovo dovodi do
pružanje usluga korisnicima na daljinu, usluga usložnjavanja zadataka i obaveza bibliotekara. U
na klik. Ali, da bismo došli do te faze moramo početku digitalizacije biblioteka se mora
proći kroz nekoliko etapa. Biblitekari u Bosni i opredjeliti za onaj dio građe koji je u javnom
Hercegovini se u kreiranju digitalne biblioteke vlasništvu i na koji ne postoje autorska prava, što
suočavaju sa nekoliko izazova. je slučaj sa starijom građom,
bosanskohercegovačkim izdanjima 19 st. i
- Izbor građe za digitalnu biblioteku - U starijom raritetnom građom od 15. do 19. st.
prvom redu bira se građa koja je u javnom
vlasništvu i građa na koju ne postoje autorska Na kraju uvijek dolazimo do faze kako očuvati
prava. U naprednijoj fazi kreiranja digitalne digitalnu građu? Ovo pitanje nas uvodi u jedan
biblioteke sve više ćemo se baviti pravnim dugoročni proces kojem ne vidimo kraja, te će
ugovorima i sporazumima sa izdavačima i poslije svega to biti faza kojom ćemo se najduže
autorima, jer smo svjesni činjenice da naša baviti.
digitalna biblioteka bez dodavanja novog
sadržaja i širenja kolekcija neće moći dugo 4. OČUVANJE DIGITALNE GRAĐE
opstati u digitalnom okruženju 21. st. i da u tom
slučaju baš nema perspektivnu budućnost. Održavanje digitalne građe je najbitniji segment
u procesu digitalizacije građe. Digitalna građa
- Gore navedeno dovodi nas do slijedeće faze a vremenom zastarijeva, pa ako se ne održava, ne
to je faza inovacija. Bavićemo se time kako bi bila dostupna korisnicima.
napraviti što zanimljiviju i pristupačniju Kod održavanja digitalne građe se javljaju dva
digitalnu biblioteku, kako je sve više približiti osnovna problema, a to su:
korisniku i ujedno je učiniti privlačnom za - problem održavanja digitalizirane građe i
korištenje. - problem održavanja građe izvorno nastale u
elektronskom obliku.
- Izbor softvera je faza koju ćemo rješavati u Građa u klasičnom obliku može biti dugovječna
skladu sa svojim mogućnostima. U nedostatku onoliko koliko je dugotrajan i medij na kome je i
finansijskih sredstava pokušaćemo sa besplatnim načinjena. Takva građa može biti čitljiva i nakon
softverima u protivnom ćemo kupovati licence. I dužeg perioda, ukoliko uslovi arhiviranja nisu
u jednom i u drugom slučaju moraćemo pratiti doveli do njene destrukcije.
razvoj i promjene novih tehnologija te tržište Međutim, razvojem informacijsko-
softvera za digitalne biblioteke. Naša realnost je komunikacijske tehnologije, ako se ne poduzmu
ta da svaka biblioteka u kreiranju digitalne adekvatni koraci za očuvanje, čitljivost takve
biblioteke traži rješenja na svoj način, te da ne građe će biti upitna već nakon par godina.
postoji zajednička vizija ni ideja o kreiranju Iz tog razloga treba raditi na očuvanju i
digitalne biblioteke u BiH kao nezaobilaznog održavanju elektronske građe da bi se osigurala
načina korištenja biblioteke u 21. st. čitljivost kroz duži vremenski period.
stalno u toku sa novim tehnologijama. To je
Važno je usmjeriti se na slijedeće ciljeve: proces koji će trajati veoma dugo, možda onoliko
dugo vremena koliko smo proveli sa očuvanjem
- Čuvanje, zaštita i konzerviranje građe knjižne građe do pojave digitalizacije, sa
uključuje i digitalni resurs i analogni napomenom da ni očuvanje analognog oblika
original nije završen proces.
- Održavanje digitalne građe je jako bitan A kako ćemo ipak morati uložiti
segment u cijelom ovom procesu, jer bi zajednička sredstva i iskustva da sačuvamo
u suprotnom sva digitalna građa postala digitalnu građu onda nas neminovno čeka
efemerna, a cijeli posao oko vrijeme kada ćemo kreirati jednu zajedničku
digitalizacije ne bi imao smisla digitalnu biblioteku. Ovo se odnosi na formiranje
državne institucije za zaštitu i očuvanje digitalne
- U današnje vrijeme se nastoji digitalna građe. To ne bi trebao da bude samo problem
građa sačuvati na najbolji mogući način, bibliotekara i biblioteka već i same države.
čime se, osim očuvanja građe čuva i Ulaganje države u digitalizaciju kulturnog
njena funkcionalnost nasljeđa i zaštitu digitalne građe se ne treba
posmatrati kao trošak, već kao u investiciju u
- Da bi se očuvala digitalna građa na kojoj profitira država.
adekvatan način, mora se sačuvati
informacijski sistem, te voditi računa o
trajnosti medija, prikladnosti hardvera i LITERATURA
softvera, te migraciji zapisa
[1] Aleksandrović, Vesna: Digitalizacija građe
- Zbog naglog zastarijevanja hardvera i posebnih fondova Narodne biblioteke Srbije, u:
softvera, nemoguće je garantovati Glasnik NBS, Br. 1, 2003, str. 107-119.
trajnost medija na kojem je smješten [2] Anglesku, Hermina G.B.: Digitalne
digitalni dokument, tako da arhivisti informacije: zaštita i pristup, u: Infoteka,
moraju usko sarađivati sa stručnjacima God. 5, Br. 1-2, 2003, str. 57-65.
iz oblasti informatike, sve u cilju [3] Hahaljova, Nina Ivanova: Formiranje
obezbjeđenja stalnog korištenja bibliotečkog fonda u elektronskoj sredini:
digitalnog dokumenta konceptualni pristup. U Glasnik narodne
biblioteke Srbije. 1/2006.
- Digitalni dokumenti se brže stvaraju i [4] i2010: digitalne biblioteke. U Glasnik
gube, nego što se mogu nabaviti nove narodne biblioteke Srbije. 1/2006.
tehnologije za pristup tim dokumentima [5] Katić, Tinka: Digitalizacija stare građe, u:
Vjesnik bibliotekara Hrvatske, God. 46,
- Potrebno je obezbjediti finansijska Br. 3-4, 2003, str. 33-47.
sredstva, ne samo za proces [6] Kempf, Klaus: Izgradnja digitalne biblioteke:
digitalizacije, nego i za održavanje te ciljevi, problemi i strategije – pristup Državne
građe Bavarske biblioteke : predavanja. Septembar
2009.
- Metapodaci su dobro rješenje [7] Nikolova, Maja: Digitalizacija arhivske
dugoročne zaštite i pristupa digitalnoj građe kao vid zaštite kulturne baštine sa
građi, jer oni migriraju iz jednog posebnim osvrtom na arhivsku građu u
formata u drugi, pa se na taj način Pedagoškom muzeju u Beogradu, u: Atlanti, vol.
održavaju 18, Trieste, 2008, pp. 187-192.
[8] Porubović-Vidović, Olivera: Digitalizacija –
izazov današnjice, potreba budućnosti, u: Arhiv
ZAKLJUČAK – časopis arhiva Jugoslavije, Br. 2, 2001, str. 50-
60.
Bez obzira kako i kada da krenemo sa [9] Stančić, Hrvoje: Digitalizacija, Zavod za
digitalizacijom, kreiranje digitalne biblioteke i informacijske studije, Zagreb, 2009.
očuvanje i zaštita digitalne građe jednako svima [10] http://www.greenstone.org/
predstavlja zajednički cilj. Važno je shvatiti da je
digitalizacija samo početak jednog dinamičnog
procesa koji od nas bibliotekara traži da budemo