20

Istraţivački rad: Analiza rada industrijskog frekventnog pretvarača tipa ,,ACS880 ABB''

5.2. Master – Slave (Follower)

Zbog sve većeg korištenja frekventnih pretvarača (u nastavku FC) za regulaciju brzine
vrtnje (momenta) motora, došlo je do potrebe za razvijanjem novih izvedbi višemotornih pogona
sa primjenom FC. Postoje dva tipa višemotornih pogona sa FC:
 višemotorni pogoni napajani sa jednim zajedničkim FC (paralelan rad motora),
 motori kontrolisani sa zasebnim FC.

Kod mosnih dizalica, transportnih traka i neki drugih radnih mehanizama često je potrebno da
više motora pogoni jedan radni mehanizam, da budu ravnomjerno opterećeni, te da se vrte
sinhronizovanom brzinom (istom brzinom), tkz. električna osovina ili rad na zajedničkoj osovini.

Slika 5.3. Master – slave (follower) izvedba

Višemotorni pogoni koji su napajani sa jednim FC ne čine električnu osovinu jer se ne moţe
vršiti zasebna regulacija momenata pojedinih motora. Višemotorni pogoni koji su upravljani sa
više zasebnih FC, ali koji nisu meĎusobno povezani, takoĎer ne čine električnu osovinu jer je
nemoguće sinhronizovati njihov rad da se okreću istom brzinom vrtnje i da budu isto opterećeni.
Postoje tri izvedbe električne osovine sa FC, koje rade na principu Master – Slave (Follower).
 21
Istraţivački rad: Analiza rada industrijskog frekventnog pretvarača tipa ,,ACS880 ABB''

Slika 5.4. Elelktrična osovina a) Zajednička referentna brzina, b) Follower (sljedbenik) momenta
(Torque follower), c) i d) Speed trim follower

Master – slave izvedba radi na principu definisanja glavnog – pomoćnog FC, gdje sljedbenik
dobiva informaciju od glavnog FC šta da radi i sljedbenik slijedi nareĎenja od glavnog FC, radi
šta i on. Na taj način omogućen je sinhronizovan rad više motora gdje sljedbenici (Followers ili
slaves) u svakom trenutku slijede glavnog motora (Master).

Slika 5.5. Izvedba sa Zajedničkom referentnom brzinom

Izvedba sa ,,Zajedničkom referentnom brzinom (a)’’ je najjednostavnija izvedba, nema dodatnih

povezivanja vodičima, nije potreban ureĎaj sa visokom performansom. Nedostaci: slaba je
preciznost regulacije brzine, ograničen je opseg regulacije brzine, ne moţe se postići ravnomjerna
raspodjela opterećenja jer frekventni pretvarači ne dijele podatak o momentu opterećenja već
samo dobijaju zajedničku referentnu brzinu. Pretvarači ne vrše upravljanje momentom.
 22
Istraţivački rad: Analiza rada industrijskog frekventnog pretvarača tipa ,,ACS880 ABB''

Slika 5.6. Torque – follower’’ konfiguraciju

Za ,,Torque – follower’’ konfiguraciju (b), potrebno je da FC ima mogučnost upravljanja
momentom. Ukoliko je potrebna regulacija brzine, FC master – se postavi u reţimu ‘’regulacije
brzine’’. U reţimu regulacije brzine, master obezbjedi referentnu vrijednost za moment koji se
šalje follower-u, FC follower-a uzima naredbu za moment od master-a i vrši upravljanje
momentom tog motora. Na ovaj način se obezbjeĎuje da follower i master uvijek budu jednako
opterećeni.

Slika 5.7. Speed trim konfiguracija (c)

 23
Istraţivački rad: Analiza rada industrijskog frekventnog pretvarača tipa ,,ACS880 ABB''

U ,,Speed trim’’ konfiguraciji, svi pretvarači rade u reţimu upravljanja brzinom i primaju istu
referentnu brzinu. TakoĎer svi FC follower-a dobivaju referentni moment od master-a (c), ili
samo prvi dobiva referentni moment od master-a, a svi naredni dobivaju referentni moment od
prethodnog follower-a.

5.3. Višemotorni pogoni sa zajedničkom DC sabirnicom

Kod višemotornih pogona moguće je meĎusobno spojiti jednosmjerne krugove
(kondenzatore) više frekventnih pretvarača, kao što je prikazano na slici.

Slika 5.8. Višemotorni pogoni sa zajedničkom DC sabirnicom

Ovom konfiguracijom moguće je dijeljenje energije meĎu motorima, tj. rekuperacija energije od
jednog motora koji koči (daje energiju) ka drugom motori koji radi u motorskom reţimu, a
povezan je na zajedničku DC sabirnicu. TakoĎer povezanost svih meĎusobnih DC kondenzatora
kreira se jedan veliki kapacitet sa mogućnošću skladištenja velike količine energije, što smanjuje
potrebu za otpornicima za rekuperativno kočenje. Nije potrebno spojiti sve pretvarače na mreţu,
dovoljno je jedan ili samo nekoliko. U slučaju korištenja otpornika za kočenje moţe se
optimizirati izbor otpornika tako da se ne mora koristiti otpronik svih pojedinačnih pretvarača.